Otopine Kvantitativni odnosi komponenata

otopina
• Homogene smjese čistih tvari, sastoje se
od otapala i otopljene tvari.
tvari. kvantitativni odnos jednadžba jedinica

• Otapalo (disperzno
(disperzno sredstvo) komponenta množinska nB
koje u otopini ima više i najčešće ne koncentracija cB = mol dm-3
Votopine
sudjeluje u kemijskoj reakciji. ( l it t)
(molaritet)

• Otopljena tvar ((disperzna

disperzna faza) mB
masena γB = g dm-3
komponenta koje ima manje u otopini i koncentracija Votopine
koja sudjeluje u kemijskoj reakciji, može nB
biti plinovita, tekuća ili čvrsta. molalitet bB = mol kg-1
motopala

Zadaci
kvantitativni odnos jednadžba jedinica
• Izrazite kvantitativni sastav 17% vodene otopine
Na2SO4 (ρ =1,162 g mL mL-1):
molni (količinski) nB a) masenom koncentracijom,
xB = (*100%)
udio (postotak) notopine R: γ = 197,54 g L-1
b) množinskom koncentracijom,
maseni udio mB R: c = 1,39 mol L-1
wB =
(postotak) motopine (*100%)
c) molnim udjelom,
R: χ = 2,53 %
volumni udio VB
(postotak)
φB = (*100%) d) molalitetom
molalitetom..
Votopine
R: b = 1,442 mol kg-1

• Gustoća vodene otopine etanola (c = 2 M) • Koliki je molalitet otopine saharoze

iznosi ρ = 0,983 g mL-1. Izračunajte: koncentracije 1,06 M (ρ = 1,14 g mL-1)?
R: b = 1,364 mol kg-1
a) maseni postotak,
R: ω = 9,37 % • Koliko je molalna otopina benzena u toluenu
b)) volumni ppostotak,, ako je molni udio benzena χ = 0,15?
R: φ = 11,62 % R: b = 1,92 mol kg-1
c) molni postotak,
R: χ = 3,88 % • Koliki je maseni udio H2SO4 u vodenoj otopini
molaliteta 2,5 mol kg-1?
d) molalitet.
molalitet.
R: ω = 19,69 %
R: b = 2,24
2,24 mol kg-1
 • Koliko grama NaIO3 treba dodati u 200 mL 10%-10%- Priprava otopina
(ρ = 1,1 g mL-1) da bi se dobila 2 M
tne otopine (ρ • Mogu se pripraviti razrjeđivanjem (diluiranjem),
otopina? ugušćivanjem (koncentriranjem) ili miješanjem gotovih
R: 56,36 g otopina.
• Razrjeđivanjem otopine smanjuje se koncentracija te
• Koliko mL vode treba dodati u 356 mL 1,1 M otopine, ali masa otopljene tvari ostaje ista – količina
otopine NaCl za pripravu 0,5 M otopine? otopljene tvari prije i poslije razrjeđivanja ostaje
R: 427,2 mL nepromijenjena.
• Koncentriranjem se povećava koncentracija otopine (npr.
• Koliko grama Na2CO3 treba dodati u 425 mL 0,2 uparavanjem otapala), ali masa otopljene tvari ostaje
M otopine da bi se dobila 1 L 0,4 M otopine ista.
Na2CO3? • Miješanjem gotovih otopina masa otopljene tvari
R: 33,39 g konačne otopine jednaka je zbroju masa otopljene tvari u
korištenim volumenima početnih otopina.

Zadaci Miješanje otopina

• Koliku masu NaCl treba odvagati za pripravu:
a) 500 mL 2 M otopine, • Miješanjem dviju otopina različitog kvantitativnog
R: 58,44 g
10%-tne otopine (ρ = 1,01
b) 500 mL 10%- 1,01 g cm-3).
sastava (koncentriranije i razrjeđenije) dobije se
R: 50,5 g treća otopina čiji je kvantitativni sastav negdje
• 10%-tne otopine H2SO4 (ρ = 1,11 g cm-3)
Koliko mL 10%- između dva ishodišna sastava, ovisno o
treba odmjeriti za pripravu 400 mL 0 0,3
3 M otopine?
relativnom
l ti odnosu
d kkoličina
liči iishodišnih
h diš ih otopina.
t i
R: 106,0
106,02 mL
• 80%-tne otopine H2SO4 (ρ = 1,32 g cm-3)
Koliko mL 80%- • Kvantitativni odnosi kod miješanja otopina
treba odmjeriti za pripravu 250 mL 0,1 M otopine? računaju se na osnovi ukupne bilance količine
R: 2,32 mL
• Koliko natrij-
natrij-karbonata i vode treba odvagati za
otopljene tvari i otapala prije i poslije miješanja
pripravu 100g 1 molalne otopine? pomoću tzv. pravila zvijezde.
R: 9,58 g Na2CO3 i 90,42 g H2O

• Kod miješanja otopina čiji je kvantitativni sastav izražen 2. bilanca otopljene tvari
koncentracijom, masenom koncentracijom, te volumnim
n1 + n2 = n3 , nx = cxVx
udjelom ili postotkom, odnosno u svim slučajevima gdje je
količina otopine izražena mjernim volumenom postoje
sljedeće bilance tvari: c1V1 + c2V2 = c3V3
c1V1 + c2V2 = c3 (V1 + V2 )
1. bilanca otopine:
c1V1 + c2V2 = c3V1 + c3V2
V1 + V2 = V3 V2 (c2 − c3 ) = V1 (c3 − c1 )

• volumen je izražen u volumskim jedinicama (mL, L ili m3) V2 c3 − c1

=
• indeks 1 odnosi se uvijek na razrjeđeniju, a indeks 2 na V1 c2 − c3
koncentriraniju otopinu
 • Kod miješanja otopina čiji je kvantitativni sastav izražen
Pravilo zvijezde masenim udjelom (postotkom) računa se bilanca masa:

G1 + G2 = G3
• masa je izražena u mg, g ili kg

m1 + m2 = m3 , mx = ω xGx
ω1G1 + ω2G2 = ω3G3
ω1G1 + ω2G2 = ω3 (G1 + G2 )
ω1G1 + ω2G2 = ω3G1 + ω3G2
• pravilo zvijezde može se primijeniti za miješanje otopina
čiji je kvantitativni sastav izražen koncentracijom,
G2 (ω2 − ω3 ) = G1 (ω3 − ω1 )
masenom koncentracijom, te volumnim udjelom ili G2 ω3 − ω1
=
postotkom G1 ω2 − ω3

Zadaci
• Ukoliko je potrebno pravilo zvijezde koristiti za • Koliko cm3 0,1 M otopine AgNO3 je potrebno za
računanje kvantitativnih odnosa kod miješanja pripravu 50 mL 0,002 M otopine?
otopina čiji je sastav izražen molalitetom,
molalitetom, molnim R: 1 cm3
udjelom ili molnim postotkom, potrebno je prvo
preračunati zadani kvantitativni sastav i izraziti • Kolike volumene 0,1 M i 0,5 M otopine HCl treba
ga masenim udjelom ili masenim postotkom,
postotkom a pomiješati da se dobije 2 L 0,2
0 2 M otopine HCl?
zatim koristiti pravilo zvijezde za miješanje takvih R: 1,5 L 0,1 M i 0,5 L 0,5M
otopina.
• Koliko mL 0,28 M i 0,87 M otopine NaCl treba
pomiješati za pripravu 545 mL 0,5 M otopine
NaCl?
R: 203,22 mL 0,87 M i 341,78 mL 0,28 M

• Koliko grama NaNO3 treba dodati u 300 mL 15%-

15%-tne
otopine (ρ = 1,1043 g mL-1) da se dobije 5 M otopina (ρ Kemijska jednadžba
= 1,261 g mL-1)?
R: 94,4565 g
• prikazuje JEDINIČNU kemijsku promjenu pri
5,8%-tne otopine NaOH (ρ = 1,063 g mL-1)
• Koliko mL 5,8%- kojoj se troše reaktanti i stvaraju produkti,
treba pomiješati s 10%-
10%-tnom otopinom da se dobije 350 odnosno kemijsku reakciju u kojoj atomi
g 8%-
8%-tne otopine NaOH? elemenata u nekoj tvari mijenjaju svoj
R: 156,8 mL
raspored
p i stvaraju
j nove tvari
• Koliko mL 1 M otopine HNO3 treba pomiješati s 20%-
20%- • atomi koji su postojali na početku reakcije
tnom otopinom HNO3 (ρ = 1,117 g mL-1) da se dobije postoje i po njenom završetku – ne mijenja se
250 mL 2 M otopine?
ukupna masa nego samo raspored atoma
R: 150 mL 1 M i 100 mL 20%-
20%-tne otopine
• bilanca masa tvari koje sudjeluju u kemijskoj
• Koliko grama vode i 30%
30%--tne otopine H2O2 treba za reakciji opisana je četirima zakonima
pripravu 50 g 3%-
3%-tne otopine? kemijskog spajanja
R: 45 g H2O i 5 g H2O2
 Kemijski zakoni
• Postoje četiri zakona spajanja po masi prema kojima
se elementi spajaju u kemijske spojeve:
- zakon o očuvanju mase (Lavioisier): ukupna masa
reaktanata jednaka je ukupnoj masi produkata
- zakon stalnih omjera masa (Proust): atomi
elemenata spajaju se u kemijske spojeve u stalnim
omjerima
j i masa
- zakon umnoženih omjera masa (Dalton): mase
jednog elementa koje se spajaju s nekim drugim
elementom uvijek iste mase odnose se kao mali cijeli
brojevi
- zakon spojnih masa (Richter): elementarne tvari
spajaju se u kemijske spojeve u omjeru određenih
sponih masa ili njihovih višekratnika
Stehiometrija
• počiva na zakonima kemijskog spajanja po
masi i označava KVANTITATIVNI odnos
između reaktanata i produkata uravnoteženih
kemijskom jednadžbom (grč. stoikheion –
element
l t i metriā
t iā – mjerenje)
j j )
• količina tvari može se izraziti u množini, masi
ili volumenu
• kemijska jednadžba nije dovršena dok nije
uravnotežena u skladu s kemijskim zakonima

Uravnoteženje kemijskih jednadžbi Vrste kemijskih jednadžbi

• molekularne - opisuju sve tvari koje sudjeluju u kemijskoj
reakciji kao molekularne iako neke od njih mogu imati ionski
• broj i vrsta atoma na obje strane kemijske karakter::
karakter
jednadžbe moraju biti jednaki
HCl (aq) + NaOH (aq) ⎯⎯
→ NaCl (aq) + H2O (l)
• nakon definiranja reaktanata i produkata neke
reakcije
j međusobni relativni odnosi atoma u • ionske - opisuju reakcije u kojima sudjeluju ioni i pišu se u
i
ionskom
k obliku
obliku:
blik :
kemijskim formulama ne smiju se mijenjati
H+ (aq)+Cl- (aq)+Na+ (aq)+OH- (aq) ⎯⎯
→
• kemijska jednadžba uravnotežuje se
mijenjanjem brojeva ispred kemijske formule Na+ (aq)+Cl- (aq)+H2O(l)
(stehiometrijskih koeficijenata), a ne mijenjanjem • skraćene ionske – ionske jednadžbe iz kojih su uklonjeni ioni
kemijskih formula u kemijskoj jednadžbi koji ne sudjeluju u reakciji:
H+ (aq) + OH- (aq) ⎯⎯
→ H2O(l)

Primjer kemijske jednadžbe Zadaci

• Uravnotežite sljedeće jednadžbe:
CaCO3 ⎯⎯⎯
800°C
→ CaO + CO2
1. m Na2SO4(aq) + n BaCl2(aq) → p BaSO4(s) + q NaCl(aq)
• formula CaCO3 pokazuje da se sastoji od 1 atoma Ca, 1
atoma C i 3 atoma O R: m=1,
=1,n
n=1,
=1,p
p=1,
=1,q
q=2
• Mr(CaCO3)=100, tj. 1 mol CaCO3 odgovara masi od 100g 2. m Al(s) + n H2SO4(aq) → p Al2(SO4)3(aq) + q H2(g)
koja sadrži 40g Ca, 12g C i 48g O R: m=2,
=2,n
n=3, p=1,
=3,p =1,q
q=3
• jednadžba pokazuje da žarenjem 1 mol CaCO3 nastaje 1 3. m NO2(g) + n H2O(l) + p O2(g) → q HNO3(aq)
mol CaO i 1 mol CO2, tj. nastaje 56g CaO i 44g CO2
R: m=4,
=4,n
n=2,
=2,p
p=1,
=1,q
q=4
• formula CaO pokazuje da u 56g CaO ima 40g Ca i 16g
O, a formula CO2 pokazuje da u 44g CO2 ima 12g C i 4. m Al(s) + n HCl(aq)
HCl(aq)→→ p AlCl3(aq) + q H2(g)
32g O R: m=2,
=2,n
n=6,
=6,p
p=2,
=2,q
q=3
• ukupna masa atoma svih elemenata jednaka je s obje 5. m C3H8(g) + n O2(g) → p CO2(g) + q H2O(g)
strane jednadžbe
R: m=1,
=1,n
n=5,
=5,p
p=3,
=3,q
q=4
• mase atoma pojedinih elemenata jednake su s obje
strane jednadžbe
• Uravnotežite sljedeće jednadžbe i napišite ionske i skraćene
ionske jednadžbe: • Reakcijom CaCl2 i K3PO4 nastaju Ca3(PO4)2 i KCl.
Napišite kemijsku jednadžbu i izračunajte koliko je CaCl2 i
K3PO4 potrebno za dobivanje 100g Ca3(PO4)2.
1. m Na2CO3(aq) + n HNO3(aq) → p H2CO3(aq) + q Na NaNO
NO3 (aq)
R: m=3, n=2, p=1, q=6, m(CaCl2)=107,22g,
R: m=1,
=1,nn=2,
=2,p
p=1,
=1,q
q=2 m(K3PO4)=136,7g
ionska:: 2Na+(aq)
onska + CO32-(aq)
(aq)+ + 2H+(aq)
(aq)+ + 2NO3-(aq)
(aq)+ (aq)→→
H2O (l) + CO2(g) + 2Na+(aq)
(aq)++ 2NO3-(aq) • Kolika je masa CaCl2 potrebna da u reakciji s AgNO3
ionska:: CO32-(aq) + 2H+(aq) → H2O (l) + CO2(g)
skraćena ionska nastane 12,4g AgCl?
R: 4,8g
2 m KBr(aq) + n I2(g) → p KI(aq) + q Br2(g)
2.
R: m=2,
=2,nn=1,
=1,p
p=2,
=2,qq=1
• Produkti izgaranja saharoze su CO2 i H2O. Kolika je masa
ionska:: 2K+(aq) + 2Br -(aq) + I2(g) → 2K+(aq) + 2I-(aq) + Br2(g)
onska saharoze koja može sagorjeti 5 mola čistog kisika?
ionska: 2Br -(aq) + I2(g) → 2I-(aq) + Br2(g)
skraćena ionska: R: 142,5g
3. m AlCl3(aq) + n K3PO4(aq) → p AlPO4(s) + q KCl(aq) • Koliko grama H3PO4 i Ca(OH)2 treba uzeti za pripravu
R: m=1,
=1,nn=1,
=1,p
p=1,
=1,q
q=3 100g Ca3(PO4)2?
ionska:: Al3+(aq) + 3Cl-(aq) + 3K+(aq) + PO43-(aq) →
onska R: m(H3PO4)=63,112g, m(Ca(OH)2)=71,57g
AlPO4(s) + 3K+(aq) + 3Cl-(aq)
ionska: Al3+(aq) + PO43-(aq) → AlPO4(s)
skraćena ionska:

• Koliko je Na2SO4 potrebno da se iz otopine koja

sadrži 100g Pb(NO3)2 sve olovo istaloži kao PbS PbS??
R: 42,88g
• Koliko kristalnog natrij-
natrij-sulfida nonahidrata treba
uzeti da se iz otopine koja sadrži 100g bizmut(III)-
bizmut(III)-
nitrata pentahidrata potpuno istaloži kao bizmut(III)
bizmut(III)--
sulfid?
R: 74,25g Na2S x 9H2O
• Kolika jje masa živogg vapna,
p , CaO,
CaO, koja
j se može
proizvesti termičkom razgradnjom 1t vapnenca u
kojem maseni udio čistog CaCO3 iznosi 0,9?
R: 504kg
• Zagrijavanjem nepoznate količine kalij-
kalij-klorata
oslobodi se 0,96g O2. Koliko je bilo KClO3 prije
zagrijavanja?
R: 2,451g