ISTRAŽIVANJA

Goran Majeti}

KORANSKA PRUGA – NEDOSANJANA SEDAM

DESETLJE]A
Vozite li se magistralnom cestom D1 od Karlovca prema Plitvi~kim jezerima,
poznatijom kao Plitvi~ka cesta, mo`ete na vi{e mjesta izme|u Tu{ilovi}a i Ve-
ljunskog To~ka, na par desetaka do stotinjak metara desno od kolnika, ugleda-
ti duga~ki nasip, ponegdje s prokopanim i obzidanim “tunel~i}ima”.
Iako tom cestom i nadalje svakodnevno prolaze na tisu}e voza~a, najvi{e ti-
jekom ljeta na putu za Jadransko more, malo ih je svjesno da su spomenuti
ostaci trag nikada dovr{ene - Koranske pruge.
Tragovi gradnje stare trase Rije~ke pruge, od koje se u Mostanju trebala odva-
jati na jug Koranska pruga, jo{ se mogu vidjeti u karlova~kim gradskim ~etvr-
tima Rakovac, Udbinja i Mostanje.
Povremeno se na|e dru{tvance zaljubljenika u `eljeznice, sa `eljom obilaska
pru`nih nasipa, ali i nadvo`njaka i tunela, skrivenih u zelenilu nadomak pro-
metne ceste. Tako su, primjerice, ~lanovi Foruma weba Zeljeznice.net namje-
ravali tijekom 2007. godine obi}i trasu (nema zapisa o tome jesu li to i ostvarili)
na kojoj se mo`e “na}i dosta objekata infrastrukture jer su radovi obustavljeni
na relativno visokom stupnju dovr{enosti”.
Jo{ je manje zagovornika dovr{etka izgradnje Koranske pruge, premda takvo
nastojanje niti danas nije neutemeljeno. Najva`niji razlozi za to izneseni su (i)
u ovom napisu, koji je, po dosada{njoj spoznaji autora, prvi objavljeni ~lanak o
Koranskoj pruzi u nekoj karlova~koj tiskovini nakon 2. svjetskog rata.

Gradnja po~ela za Banovine Hrvatske

Uskoro }e se navr{iti 70 godina otkako je zapo~eta njezina gradnja, jo{ u doba
Banovine Hrvatske, dr`avotvorne sastavnice tada{nje Kraljevine Jugoslavije.
Gradila se tek nepune ~etiri godine, a potom potiho oti{la u povijest, to~nije
zaborav.
Na previ|enu trasu ove pruge, koja bi da je dovr{ena, dodatno skratila put
vlakom od Zagreba do Jadrana, podsje}aju jo{ i stari zemljovidi. Trasa ove
102 Goran Majeti}

Preslik iz dnevnih novina “Nova Hrvatska” od 15. studenoga 1941.

pruge je gotovo u cijelosti bila isplanirana i pripremljena za gradnju, a dobar

dio gra|evinskih radova i (vrlo solidno) izveden.
Na dijelu od Karlovca do Veljuna izgra|eni su pojedini usjeci, nadvo`njaci,
mosti}i i propusti, ali tra~nice - tzv. normalne {irine - nikada nisu polo`ene.
Pruga Karlovac - Biha} trebala je imati kolosijek {irine 1.435 mm (kao, primje-
rice, pruga kojom se prestalo prometovati 1991. Karlovac - Sisak - Caprag).
Kako se o~ekivalo da }e pruga biti dovr{ena i pu{tena u promet, mo`e se na}i
na mnogim starim zemljovidima. Na spomenutom Forumu objavljeni su neki
od tih zemljovida, zahvaljuju}i trudu pojedinih foruma{a koji su te “plahte”
skenirali. Mo`e se, primjerice, vidjeti vojna specijalka 1:100 000 podru~ja sa
detaljno ucrtanom projektiranom trasom pruge s kolodvorima (ozna~ena `u-
tom bojom). Karta je iz 1954. godine u izdanju Vojnogeografskog instituta.
Trasa ove nikada dovr{ene pruge dobro se vidi i na zemljopisnoj karti iz 1962.
godine (nakon skeniranja je potamnjena trasa pruge radi boljeg uo~avanja jer
su izvorno pruge ozna~ene sivom bojom). Na nekim zemljovidima su ozna~eni
i planirani kolodvori u blizini ve}ih naselja kao {to su Tu{ilovi}, Veljun (ili
Hrvatski Blagaj), Slunj, Tr`ac.
Koranska pruga - nedosanjana sedam desetlje}a 103

Najkra}a, najbr`a i najbolja pruga do Jadrana

Zapisi u knjigama, monografijama i vodi~ima o Koranskoj pruzi (koju su neki
zvali i Kordunska pruga, {to je manje prikladan naziv jer se osim Kordunom
trebala pru`ati i Biha}kom krajinom, te manjim dijelom i Pokupljem), rijetki su
i {turi, pa ~ak i u publikacijama koje se bave razvojem `eljeznice u Hrvatskoj.
Ipak, imao sam sre}e pribaviti vrlo rijetku, ali zato doslovce te{ku Spomen-
knjigu prve obljetnice Nezavisne dr`ave Hrvatske, objavljenu 1942. godine u jeku
2. svjetskog rata. U toj su knjizi, izme|u ostaloga, opisani i graditeljski podu-
hvati tada{nje dr`ave, te se na str. 144 i 145 nalazi i zapis o Koranskoj pruzi.
Prenosim ga u cijelosti, jer isti~e prednosti ove pruge pred dionicama danas
konkurentnih pruga koje povezuju unutra{njost Hrvatske s Dalmacijom.

Iz Spomen-knjige prve obljetnice Nezavisne države Hrvatske objavljene 1942.

“Koranska pruga (Karlovac - Slunj - Biha}) 108 kilometara duga. Glavna je

vrijednost u njezinom tranzitnom zna~enju. Ona }e u vezi s Unskom prugom
biti najkra}a, najbr`a i najbolja veza ne samo Zagreba, nego i ~itave srednje i
sjeverne Europe sa srednjim i ju`nim hrvatskim Jadranom. Kra}a je u stvar-
noj duljini za 22 kilometra od postoje}e pruge preko Sunje, koja bi uostalom
na potezu od Zagreba do Sunje kao jednokolosje~na pruga bila preobra}ena
nakon otvorenja Unske pruge, jer ve} i sad ima vrlo jak promet. Pruga Sunja
- Kostajnica - Bosanski Novi - Biha} ima razmjerno velik nagib, tj. 15 + 4 =
19 °/00, a gra|ena je kao pruga tre}eg reda.
104 Goran Majeti}

Koranska pruga je kra}a od postoje}e veze Li~kom `eljeznicom u stvarnoj dulji-

ni za 51 kilometar. Me|utim, njezine virtualne duljine jo{ su mnogo povoljnije
u odnosu prema naprijed navedenim prugama, osobito prema Li~koj `eljezni-
ci, koja ima od Pla{koga do Rudopolja preko 30 kilometara, a od Gra~aca do
Malovana preko 15 kilometara, dakle svega preko 45 kilometara neprestanog
maksimalnog uspona od 18 + 4 = 22 °/00, a isto tako dugih padova.
Nagibi, me|utim, na Koranskoj pruzi vrlo su povoljni. Oko 22 posto njezine
duljine nalaze se u vodoravnosti (horizontali), oko 40 posto u nagibu od 5 °/00,
oko 8 posto u nagibu od 6 do 9 °/00, a samo oko 10 posto u nagibu od 10 do
12 °/00. U pogledu vu~e nagibi do 5 °/00 jednaki su vodoravnosti, tako da je
u pogledu na vu~u preko 80 °/00 pruge gotovo vodoravno, a najve}i nagib od
12°/00 sam je po sebi jo{ povoljan nagib.

Najlak{i i najprirodniji put sa sjevera na jug

Najvi{a kota koju dose`e je 293 metra i to samo na jednom mjestu, tako da
}e najvi{a to~ka na pruzi Zagreb - Biha} biti 293 metra, dok se Li~ka penje
na 870 metara na Kapeli kod Rudopolja, dakle 577 metara vi{e, pa onda opet
na 794 metra na Velebitu kod Malovana ili za 501 metar vi{e. Po{to i Unska
`eljeznica ima svladati mnogo manju visinsku razliku nego Li~ka, jer se penje
na razvo|u izme|u Une i Buti{nice na apsolutnu visinu od 674 metra, dakle za
196 metar manje nego Li~ka, predstavlja Koransko-Unska `eljeznica najlak{i i
najprirodniji put sa sjevera na srednji Jadran. Radi ovih svojih svojstava bit }e
Koransko-Unska pruga jedna od najrentabilnijih hrvatskih pruga.
Izgradnjom Koranske pruge pribli`ili bismo se Plitvi~kim jezerima na oko 25
kilometara, tako da bi se mogla izgraditi vrlo povoljna `eljezni~ka veza Pli-
tvi~kih jezera sa Zagrebom i ostalim svijetom. Udaljenost Zagreba i Plitvi~kih
jezera iznosila bi ovom prugom oko 160 kilometara, tj. 2,5 do 3 sata vo`nje uz
dana{nji parni pogon, dok sada Li~kom prugom preko Vrhovina i dalje auto-
busom treba gotovo 5 sati, tj. skoro dva puta toliko.
Od Koranske pruge odvajala bi se kod Tr`ca ili Tr`a~kih Ra{tela uop}e i ~itava
Plitvi~ko-Senjska pruga, tako da bi dio pruge od Biha}a do Tr`ca (oko 25 ki-
lometara) bio zajedni~ki za Koransku i Plitvi~ko-Senjsku prugu, {to u pogledu
gra|evinskih tro{kova zna~i veliku u{tedu. U prometnom pak pogledu na taj
na~in dobivaju Plitvi~ka jezera povoljnu vezu ne samo sa Zagrebom i sjeve-
rom, nego i s Biha}em, odnosno Bosanskom i Dalmatinskom Hrvatskom.

Prestala se graditi u jeku ratnih borbi

Gradnja Koranske pruge zapo~ela je 1939. godine na dijelu Karlovac - Slunj.
Tijekom pro{log ljeta izvr{eno je ukupno ne{to preko jedne tre}ine ~itavog
posla. Probu{en je i tunel To~ak u duljini od 440 metara. Radi toga je Mini-
starstvo prometa i javnih radova nastavilo rad u dr`avnoj re`iji putem novopo-
stavljenog odbora za prugu Karlovac - Slunj. Pojedine vrste radova izdaju se,
me|utim, i izdavat }e se putem odbora i Ministarstva prometa i javnih radova
Koranska pruga - nedosanjana sedam desetlje}a 105
(ve} prema veli~ini i vrijed-
nosti posla) i dalje manjim
ili ve}im poduzetnicima,
ukoliko se na|e ozbiljnih i
solidnih reflektanata.
Dosad se radilo na 1a, 1.
i 3. dionici. Radovi na 1a
dionici su od naro~itog
zna~enja za grad Karlovac,
jer modernizaciju i cijelu
postoje}u prugu Karlovac
- Su{ak na podru~ju gra-
da Karlovca u naprednom
smislu, tako da }e se pro-
met, kako na Su{a~koj,
tako i na Koranskoj pruzi,
kao i na cestama odvijati
potpuno nesmetano.
Za gradnju Koranske pru-
ge utro{eno je za trasira-
nje, izvla{}enje nekretnina,
te izvr{ene radove do 10.
travnja 1941. godine uku-
pno 12.335.000 Kn, a posli-
je 10. travnja 1941. godine
ukupno 19.492.000 Kn, ili
svega 31.827.000 Kn. Za
gra|enje cijele pruge tre-
bat }e jo{ oko 550 milijuna
Zemljopisna karta iz 1962. na kojoj se dobro vidi trasa ove kuna, a njeno dovr{enje
nikada dovršene pruge. Trasa pruge je označena crnom bojom. predvi|a se do kraja 1945.
godine.”
Gradnja pruge, me|utim, prestala je jo{ 1943. godine uslijed u~estalih borbi,
prvenstveno na Kordunu, a potom i zbog nedostatka novca ratne NDH. Podat-
ke o gradnji pruge tijekom rata te{ko je prona}i u tada{njim novinama.
U oskudnom izboru lokalnih novina iz razdoblja 1941-1944. godine koje posje-
duje Gradska knji`nica “Ivan Goran Kova~i}” u Karlovcu, vijesti o Koranskoj
pruzi mogu se izbrojati na prste jedne ruke. Zna~ajniji prilog prona{ao sam u
glasilu “Nova Hrvatska” od 15. studenoga 1941, pod naslovom Po~etak grad-
nje Koranske pruge (zapravo je rije~ o nastavku radova prekinutih s po~etkom
rata).
106 Goran Majeti}

A turisti~ko-ekolo{ki vlak Koran~ek?

Zacijelo bi se u cjelokupnom novinskom i knji`nom opusu toga vremena, ali i u
Muzeju Hrvatskih `eljeznica u Zagrebu, prona{lo jo{ zanimljivih i vrijednih po-
dataka, pa one koje zanima povijest ove pruge imaju {togod dalje istra`ivati.
Zanimljivo bi bilo posve rasvijetliti i pitanje za{to gradnja Koranske pruge nije
nastavljena nakon 2. svjetskog rata, pogotovo stoga {to je skoro tre}ina pri-
premnih radova bila dovr{ena. U nedostatku pouzdanih izvora, mo`e se tek
pretpostaviti da je pruga, koja je gra|ena kao istaknuti hrvatski gospodarski
i prometni nacionalni projekt, pala u nemilost novih jugoslavenskih vlasti. U

Nadvožnjak na odvojku s ceste D1 kod Brebornice nedaleko Krnjaka. Nedostaje još samo huk
parne lokomotive...

godinama neposredno nakon rata, kada je prioritet imala obnova, zacijelo je i

nedostajalo novca za gradnju takvih kapitalnih objekata. No tim je ~udnije da
je pruga ucrtana ~ak i u vojnogeografske zemljovide 1950-ih i 1960-ih godina.
Pruga je od Karlovca trebala voditi na jug sljede}im smjerom: Mostanje, Lo-
gori{te, Belajske Poljice, Ladvenjak, Tu{ilovi}, Krnjak, Veljun, Blagaj, Nik{i},
Slunj, Tr`ac, Biha}. Koranska pruga se trebala odvajati od Rije~ke pruge u
karlova~kom naselju Mostanje i nastaviti mostom preko rijeke Mre`nice na
jug uz lijevu obalu Korane. Nakon desetak kilometara, kod Tu{ilovi}a bi pre{la
i Koranu i nastavila podalje od obala rijeke, po kojoj je i nazvana, sve do To~ka
od kuda bi opet pratila tok Korane (prete`no uz desnu obalu) sve do Tr`ca i
granice s Bosnom i Hercegovinom.
Koranska pruga - nedosanjana sedam desetlje}a 107
Pruga se mo`da mogla i raditi kao nastavak, od Vojni} - kolodvora na jug, ve}
postoje}e trase pruge od Karlovca do Siska izgra|ene od 1903. do 1913. godine.
No pri odabiru trase prevladala je, kako isti~e netko od ~lanova spomenutog
Foruma, prednost vrlo povoljnog nizinskog profila od Karlovca prema jugu
uz rijeku Koranu, te gravitiranje stanovni{tva iz kordunskih sela sve do Slunja
u velikoj mjeri gradu Karlovcu. (Pruga Karlovac - Vrginmost (danas Gvozd)
- Topusko - Glina - Petrinja - Sisak - Caprag odvajala se od kolodvora Karlovac
i i{la je prema sjeveru oko 2 kilometra usporedno s prugom Karlovac - Zagreb,
potom je skretala na istok prema Orlovcu i Re~ici, a zatim na jugoistok prema
Skakavcu i dalje u smjeru Vojni} - kolodvora i Vrginmosta.)
Pojedini dijelovi nedovr{ene Koranske pruge u dana{nje vrijeme mogli bi po-
stati “turisti~ke trase”. Ve}i dio nasipa na Kordunu jo{ je dobro sa~uvan, ba{
kao i propusti za vodu, ali i kameno-betonski nadvo`njaci. Bez sumnje, njima
bi, da se danas tuda postave tra~nice, bez pote{ko}a mogli voziti vlakovi.
A za{to nas i ne bi mogao, po uzoru na Samobor~ek, povesti neki turisti~ko-
ekolo{ki Koran~ek? Mo`da ba{ na najprivla~nijem dijelu nekada{nje trase po-
vrh kanjona Korane, primjerice, od Veljuna do Slunja!

* Prilo`ene fotografije autor teksta je snimio u rano prolje}e 2008, dok nasipi jo{ nisu zarasli raslinjem.
Autor zahvaljuje na ustupanju Spomen-knjige prve obljetnice NDH, obitelji Nikoli} iz Karlovca, te vodi~u
pri obilasku dijela trase Koranske pruge, Juraju [tefan~i}u.