Lisabonski Ugovor

ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIKI RAD HRVATSKE AKADEME ZNANOSTI I UMJETNOSTI U SPLITU CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS INSTITUTE
FOR SCIENTIFIC AND ARTISTIC WORK IN SPLIT
SVEZAK 16 - VOLUME 16
ADRIAS
sv. 16
str. 1-418
SPLIT, 2009.
ADRIAS
ZBORNIK ZAVODA ZA ZNANSTVENI I UMJETNIKI RAD HRVATSKE AKADEME ZNANOSTI I UMJETNOSTI U SPLITU CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS INSTITUTE FOR SCIENTIFIC AND ARTISTIC WORK IN SPLIT JOURNAL
Izdava Publisher: HRVATSKA AKADEMA ZNANOSTI I UMJETNOSTI ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIKI RAD U SPLITU CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS INSTITUTE FOR SCIENCES AND ARTISTIC WORK IN SPLIT Adresa Address: Trg brae Radia 7, 21000 Split, Hrvatska ( Croatia ), tel/fax: + 385 21 348 599; e-mail: hazu.zavod.split@st.htnet.hr Za izdavaa For Publisher: akademik Slavko Cvetni Tehniki urednik Technical editor: Ranko Muhek asopis izlazi jednom godinje The journal is published annually Naklada Circulation: 300 Cena 250 kn Prelom i tisak Print: Intergraka d.o.o.
Urednitvo Editorial bord: DAVORIN RUDOLF( glavni urednik Editor-in-Chief ), Split VLADIMIR IBLER, Zagreb NENAD CAMBJ, Split HERWIG ROGGEMANN, Berlin IVO GRABOVAC, Split ZLATA DRNAS DE CLEMENT, Cordoba IVAN MIMICA, Split VESNA BARI PUNDA, Split MARICA RISMONDO BERKET, Split IVANA MANDI HEKMAN, Split Tajnica Urednitva/Secretariat: Ivana Mandi Hekman
UDK: 001 7
ISSN 0352-9924
ADRIAS
ZBORNIK ZAVODA ZA ZNANSTVENI I UMJETNIKI RAD HRVATSKE AKADEME ZNANOSTI I UMJETNOSTI U SPLITU
ADRIAS
CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS INSTITUTE FOR SCIENTIFIC AND ARTISTIC WORK IN SPLIT JOURNAL
SVEZAK 16 VOLUME 16
ZAGREB SPLIT 2009.
LISABONSKI UGOVOR EUROPSKE UNE (2007.)

Konsolidirani tekst Ugovora o Europskoj uni (Maastricht, 1992.) Konsolidirani tekst Ugovora o funkcioniranju Europske une (Rim, 1957.) protokoli, prilozi i izjave
Glavni redaktor hrvatskoga prevoda Davorin Rudolf
SADRAJ LISABONSKI UGOVOR EUROPSKE UNIJE Uvodne napomene ....................................................................................................... 23 LISABONSKI UGOVOR KOJIM SE MIJENJAJUI DOPUNJUJU UGOVOR O EUROPSKOJ UNIJI I UGOVOR O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE POTPISAN U LISABONU 13. PROSINCA 2007. Preambula ..................................................................................................................... 27 Izmjene i dopune Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajdnice lanak 1. UGOVOR O EUROPSKOJ UNIJI Preambula ..................................................................................................................... 33 Glava 1. OPE ODREDBE ......................................................................................................... 35 Glava II ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA ....................................................... 39 Glava III. ODREDBE O INSTITUCAMA................................................................................. 41 Glava IV. ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI ................................................................... 47 Glava V. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNE I POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI ............. 48 POGLAVLJE 1. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNE ................................ 48 POGLAVLJE 2. POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI.................................................................................................................. 50 ODJELJAK 1. ZAJEDNIKE ODREDBE ............................................................................... 50 ODJELJAK 2. ODREDBE O ZAJEDNIKOJ SIGURNOSNOJ I OBRAMBENOJ POLITICI ............................................................................................................ 58 7
ADRIAS svezak 16, 2009.
Glava VI. ZAVRNE ODREDBE ................................................................................................. 62 lanak 2. UGOVOR O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE Preambula ..................................................................................................................... 67 DIO PRVI Naela ............................................................................................................................ 68 Glava I. KATEGORE I PODRUJA NADLENOSTI UNE ............................................ 68 Glava II.. ODREDBE KOJE IMAJU OPU PRIMJENU ........................................................... 71 DIO DRUGI SUZBANJE DISKRIMINACE I GRAANSTVO UNE .................................. 74 DIO TREI POLITIKE I UNUTARNJE DJELOVANJE UNE ................................................... 77 Glava I. UNUTARNJE TRITE ............................................................................................... 77 Glava II. SLOBODNO KRETANJE ROBA ................................................................................ 77 POGLAVLJE 1. CARINSKA UNA................................................................................................. 78 POGLAVLJE 2. CARINSKA SURADNJA ....................................................................................... 78 POGLAVLJE 3. ZABRANA KOLIINSKIH OGRANIENJA IZMEU DRAVA LANICA ................................................................................................................ 79 Glava III. POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO ............................................................................. 80 Glava IV. SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA................................... 83 POGLAVLJE 1. RADNICI ................................................................................................................. 83 8
Lisabonski ugovor EU
POGLAVLJE 2. PRAVO NA POSLOVNI NASTAN ...................................................................... 85 POGLAVLJE 3. USLUGE................................................................................................................... 87 POGLAVLJE 4. KAPITAL I PLATNI PROMET ............................................................................. 89 Glava V. PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE ................................................. 91 POGLAVLJE 1. OPE ODREDBE .................................................................................................... 91 POGLAVLJE 2. POLITIKE KOJE SE ODNOSE NA GRANINU KONTROLU, AZIL I USELJENJE ................................................................................................. 96 POGLAVLJE 3. PRAVOSUDNA SURADNJA U GRAANSKIM PREDMETIMA .................. 96 POGLAVLJE 4. PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM PREDMETIMA........................ 97 POGLAVLJE 5. POLICSKA SURADNJA ................................................................................... 100 Glava VI. PROMET...................................................................................................................... 102 Glava VII. ZAJEDNIKA PRAVILA O TRINOM NATJECANJU, OPOREZIVANJU I USKLAIVANJU PRAVA ...................................................... 105 POGLAVLJE 1. PRAVILA O TRINOM NATJECANJU .......................................................... 105 ODJELJAK 1. PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA PODUZEA ........................................ 105 ODJELJAK 2. ODOBRENE DRAVNE POTPORE ............................................................ 108 POGLAVLJE 2. POREZNE ODREDBE ......................................................................................... 110 POGLAVLJE 3. USKLAIVANJE PRAVA.................................................................................... 111 9
Glava VIII. GOSPODARSKA I MONETARNA POLITIKA...................................................... 114 POGLAVLJE 1. GOSPODARSKA POLITIKA .............................................................................. 114 POGLAVLJE 2. MONETARNA POLITIKA .................................................................................. 119 POGLAVLJE 3. INSTITUCIONALNE ODREDBE ...................................................................... 122 POGLAVLJE 4. POSEBNE ODREDBE ZA DRAVE LANICE A JE VALUTA EURO ... 123 POGLAVLJE 5. PRELAZNE ODREDBE .................................................................................... 124 Glava IX. ZAPOLJAVANJE ...................................................................................................... 128 Glava X. SOCALNA POLITIKA ............................................................................................ 130 Glava XI. EUROPSKI SOCALNI FOND................................................................................ 135 Glava XII. OBRAZOVANJE, STRUNO USAVRAVANJE, MLADE I SPORT ............... 136 Glava XIII. KULTURA ................................................................................................................... 138 Glava XIV. JAVNO ZDRAVLJE .................................................................................................... 138 Glava XV. ZATITA POTROAA ............................................................................................ 140 Glava XVI. TRANSEUROPSKE MREE..................................................................................... 141 Glava XVII. INDUSTRA............................................................................................................... 142 Glava XVIII. GOSPODARSKA, SOCALNA I TERITORALNA KOHEZA ....................... 143 Glava XIX. ISTRAIVAKI I TEHNOLOKI RAZVOJ I SVEMIR ......................................... 144 Glava XX. OKOLI ....................................................................................................................... 148 10
Glava XXI. ENERGETIKA............................................................................................................. 150 Glava XXII. TURIZAM ................................................................................................................... 150 Glava XXIII. CIVILNA ZATITA.................................................................................................... 151 Glava XXIV. UPRAVNA SURADNJA............................................................................................ 151 DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA ........................ 152 DIO PETI VANJSKO DJELOVANJE UNE ............................................................................. 154 Glava I. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNE..................................... 154 Glava II. ZAJEDNIKA TRGOVINSKA POLITIKA............................................................. 154 Glava III. SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA I HUMANITARNA POMO .................. 156 POGLAVLJE 1. RAZVOJNA SURADNJA .................................................................................... 156 POGLAVLJE 2. GOSPODARSKA, FINANCSKA I TEHNIKA SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA....................................................................................... 157 POGLAVLJE 3. HUMANITARNA POMO ................................................................................ 158 Glava IV. RESTRIKTIVNE MJERE ............................................................................................ 159 Glava V. MEUNARODNI SPORAZUMI ............................................................................. 159 Glava VI. ODNOSI UNE S MEUNARODNIM ORGANIZACAMA I TREIM ZEMLJAMA TE IZASLANSTVIMA UNE ..................................................... 162 GlavaVII. KLAUZULA SOLIDARNOSTI................................................................................. 163 11
DIO ESTI INSTITUCIONALNE I FINANCSKE ODREDBE .............................................. 164 Glava I. INSTITUCIONALNE ODREDBE ............................................................................ 164 POGLAVLJE 1. INSTITUCE ......................................................................................................... 164 ODJELJAK 1. EUROPSKI PARLAMENT............................................................................. 164 ODJELJAK 2. EUROPSKO VEE ....................................................................................... 167 ODJELJAK 3. VEE .............................................................................................................. 168 ODJELJAK 4. KOMISA ........................................................................................................ 170 ODJELJAK 5. SUD PRAVDE EUROPSKE UNE ............................................................... 172 ODJELJAK 6. EUROPSKA SREDINJA BANKA................................................................ 181 ODJELJAK 7. REVIZORSKI SUD .......................................................................................... 183 POGLAVLJE 2. PRAVNI AKTI UNE, POSTUPCI ZA DONOENJE AKATA I DRUGE ODREDBE ............................................................................................ 186 ODJELJAK 1. PRAVNI AKT UNE ...................................................................................... 186 ODJELJAK 2. POSTUPCI ZA DONOENJE AKATA I DRUGE ODREDBE................... 188 POGLAVLJE 3. SAVJETODAVNA TELA UNE ...................................................................... 191 ODJELJAK 1. GOSPODARSKI I SOCALNI ODBOR ...................................................... 192 ODJELJAK 2. ODBOR REGA .............................................................................................. 193 POGLAVLJE 4. EUROPSKA INVESTICSKA BANKA ............................................................. 194 Glava II. FINANCSKE ODREDBE ........................................................................................ 195 12
POGLAVLJE 1. VLASTITA SREDSTVA UNE............................................................................ 196 POGLAVLJE 2. VIEGODINJI FINANCSKI OKVIR ............................................................. 196 POGLAVLJE 3. GODINJI PRORAUN UNE ......................................................................... 197 POGLAVLJE 4. OSTVARIVANJE PRORAUNA I RAZRJENICA ........................................ 200 POGLAVLJE 5. ZAJEDNIKE ODREDBE ................................................................................... 201 POGLAVLJE 6. SUZBANJE PREVARA ................................................................................... 203 Glava III. POJAANA SURADNJA.......................................................................................... 203 DIO SEDMI OPE I ZAVRNE ODREDBE ................................................................................. 206 ZAVRNE ODREDBE ............................................................................................... 213
PROTOKOLI PROTOKOL 1. O ULOZI NACIONALNIH PARLAMENATA U EUROPSKOJ UNI .............. 219 Glava I. OBAVJEIVANJE NACIONALNIH PARLAMENATA ..................................... 219 Glava II. MEUPARLAMENTARNA SURADNJA .............................................................. 221 PROTOKOL 2. O PRIMJENI NAELA SUPSIDARNOSTI I PROPORCIONALNOSTI ......... 222 PROTOKOL 3. O STATUTU SUDA PRAVDE EUROPSKE UNE ................................................ 226 Glava I. SUCI I NEZAVISNI ODVJETNICI .......................................................................... 226 Glava II. ORGANIZACA SUDA PRAVDE .......................................................................... 228 13
Glava III. POSTUPAK PRED SUDOM PRAVDE .................................................................... 230 Glava IV. SUD OPE NADLENOSTI .................................................................................... 237 Glava IV.a SUDSKI ODBORI ....................................................................................................... 243 Glava V. ZAVRNE ODREDBE ............................................................................................... 243 PRILOG 1. TRIBUNAL EUROPSKE UNE ZA JAVNE SLUBENIKE ................................ 244 PROTOKOL 4. O STATUTU EUROPSKOGA SUSTAVA SREDINJIH BANAKA I EUROPSKE SREDINJE BANKE ...................................................... 249 POGLAVLJE I. EUROPSKI SUSTAV SREDINJIH BANAKA ....................................................... 249 POGLAVLJE 2. CILJEVI I ZADAE EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA............ 249 POGLAVLJE III. USTROJ EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA ................................ 251 POGLAVLJE IV. MONETARNE FUNKCE I POSLOVANJE EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA............................................................................................. 258 POGLAVLJE V. RAZBORIT NADZOR ............................................................................................... 260 POGLAVLJE VI. FINANCSKE ODREDBE EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA... 261 POGLAVLJE VII. OPE ODREDBE ....................................................................................................... 265 POGLAVLJE VIII. IZMJENE I DOPUNE STATUTA I DOPUNSKA PRAVILA................................. 268 POGLAVLJE IX. PRELAZNE I OSTALE ODREDBE ZA EUROPSKI SUSTAV SREDINJIH BANAKA............................................................................................. 268 PROTOKOL 5. O STATUTU EUROPSKE INVESTICSKE BANKE ............................................. 273 14
PROTOKOL 6. O SJEDITIMA INSTITUCA I ODREENIH TELA, UREDA, AGENCA I ODJELA EUROPSKE UNE ............................................................. 286 PROTOKOL 7. O POVLASTICAMA I IZUZEIMA EUROPSKE UNE..................................... 287 POGLAVLJE I. IMOVINA, FONDOVI, SREDSTVA I POSLOVANJE UNE .............................. 287 POGLAVLJE II. PRIOPENJA I PROPUSNICE................................................................................. 288 POGLAVLJE III. ZASTUPNICI U EUROPSKOM PARLAMENTU ................................................. 288 POGLAVLJE IV. PREDSTAVNICI DRAVA LANICA KOJI SUDJELUJU U RADU INSTITUCA EUROPSKE UNE ........................................................................... 289 POGLAVLJE V. DUNOSNICI I OSTALI SLUBENICI UNE ..................................................... 290 POGLAVLJE VI. POVLASTICE I IZUZEA PREDSTAVNITAVA TREIH DRAVA AKREDITIRANIH PRI EUROPSKOJ UNI .......................................................... 292 POGLAVLJE VII. OPE ODREDBE ....................................................................................................... 292 PROTOKOL 8. KOJI SE ODNOSI NA LANAK 6. STAVAK 2. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI O PRISTUPANJU UNE EUROPSKOJ KONVENCI O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA ...................................................... 294 PROTOKOL 9. O ODLUCI VEA O PROVEDBI LANKA 16. STAVKA 4. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI I LANKA 238. STAVKA 2. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE IZMEU 1. STUDENOGA 2014. I 31. OUJKA 2017., S JEDNE STRANE, TE OD 1. TRAVNJA 2017., S DRUGE STRANE ...................................................................................................................... 295 PROTOKOL 10. O TRAJNOJ STRUKTURIRANOJ SURADNJI TEMELJEM LANKA 42. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI .......................................................................... 296 PROTOKOL 11. O LANKU 42. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI ............................................. 299 15
PROTOKOL 12. O POSTUPKU U SLUAJU PREKOMJERNOG DEFICITA................................ 300 PROTOKOL 13. O KRITERIMA KONVERGENCE ...................................................................... 302 PROTOKOL 14. O EUROSKUPINI ...................................................................................................... 304 PROTOKOL 15. O ODREENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA UJEDINJENU KRALJEVINU VELIKE BRITANE I SJEVERNE IRSKE .................................... 305 PROTOKOL 16. O ODREENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA DANSKU ................. 308 PROTOKOL 17. O DANSKOJ ............................................................................................................... 309 PROTOKOL 18. O FRANCUSKOJ........................................................................................................ 310 PROTOKOL 19. O PRAVNIM STEEVINAMA IZ SCHENGENA KOJE SU UGRAENE U OKVIR EUROPSKE UNE ....................................................................................... 311 PROTOKOL 20. O PRIMJENI ODREENIH ASPEKATA LANKA 26. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE NA UJEDINJENU KRALJEVINU I NA IRSKU ...................................................................................... 315 PROTOKOL 21. O POLOAJU UJEDINJENE KRALJEVINE I IRSKE S OBZIROM NA PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE ............................................... 317 PROTOKOL 22. O POLOAJU DANSKE ........................................................................................... 321 PROTOKOL 23. O VANJSKIM ODNOSIMA DRAVA LANICA U POGLEDU PRELASKA VANJSKIH GRANICA...................................................................... 327 PROTOKOL 24. O AZILU ZA DRAVLJANE DRAVA LANICA EUROPSKE UNE ........... 328 PROTOKOL 25. O OSTVARIVANJU PODELJENE NADLENOSTI .......................................... 330 16
PROTOKOL 26. O USLUGAMA OD OPEGA ZNAENJA........................................................... 331 PROTOKOL 27. O UNUTARNJEM TRITU I TRINOM NATJECANJU ................................ 332 PROTOKOL 28. O GOSPODARSKOJ, SOCALNOJ I TERITORALNOJ KOHEZI ................ 333 PROTOKOL 29. O SUSTAVU JAVNOG EMITIRANJA U DRAVAMA LANICAMA.............. 335 PROTOKOL 30. O PRIMJENI POVELJE EUROPSKE UNE O TEMELJNIM PRAVIMA U POLJSKOJ I U UJEDINJENOJ KRALJEVINI ..................................................... 336 PROTOKOL 31. O UVOZU U EUROPSKU UNU NAFTNIH PROIZVODA KOJI SU RAFINIRANI U NIZOZEMSKIM ANTILIMA...................................................... 338 PROTOKOL 32. O STJECANJU NEKRETNINA U DANSKOJ ........................................................ 341 PROTOKOL 33. KOJI SE ODNOSI NA LANAK 157. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE ..................................................................................................... 342 PROTOKOL 34. O POSEBNOM UREENJU ZA GRENLAND ...................................................... 343 PROTOKOL 35. O LANKU 40. 3. 3. IRSKOG USTAVA .................................................................. 344 PROTOKOL 36. O PRELAZNIM ODREDBAMA ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA EUROPSKI PARLAMENT .......................... 345 Glava II. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA KVALIFICIRANU VEINU ....................... 345 Glava III. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SASTAVE VEA ........................................ 345 Glava IV. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA KOMISU, UKLJUUJUI VISOKOGA PREDSTAVNIKA UNE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU ..................................................................................... 347 17
Glava V. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA GLAVNOGA TAJNIKA VEA, VISOKOGA PREDSTAVNIKA ZA ZAJEDNIKU VANJSKU I SIGURNOSNU POLITIKU I ZAMJENIKA GLAVNOGA TAJNIKA VEA .............................. 347 Glava VI. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SAVJETODAVNA TELA .......................... 348 Glava VII. PRELAZNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA AKTE DONESENE TEMELJEM ODREDABA GLAVA V. I VI. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI PRE STUPANJA NA SNAGU LISABONSKOGA UGOVORA ........................ 349 PROTOKOL 37. O FINANCSKIM POSLJEDICAMA ISTEKA UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ELIK I O ISTRAIVAKOM FONDU ZA UGLJEN I ELIK........................................ 351 PRILOZI PRILOG I. POPIS IZ LANKA 38. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE ..................................................................................................... 355 PRILOG II. PREKOMORSKE ZEMLJE I PODRUJA NA KOJE SE PRIMJENJUJE DIO IV. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE ...................... 358 ZAVRNI AKT ......................................................................................................... 359 IZJAVE PRILOENE ZAVRNOM AKTU MEUVLADINE KONFERENCE NA KOJOJ JE USVOJEN LISABONSKI UGOVOR POTPISAN 13. PROSINCA 2007. A. Izjave o odredbama Ugovor ......................................................................... 369 1. 2. 3. 4. 5. 6. 18 Izjava o Povelji Europske une o temeljnim pravima ................................... 369 Izjava o lanku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uni................................ 369 Izjava o lanku 8. Ugovora o Europskoj uni ................................................ 369 Izjava o sastavu Europskoga parlamenta ....................................................... 369 Izjava o politikom sporazumu Europskoga vea o nacrtu odluke o sastavu Europskoga parlamenta .................................................................. 369 Izjava o lanku 15. stavcima 5. i 6., lanku 17. stavcima 6. i 7. i lanku 18. Ugovora o Europskoj uni ........................................................... 369
7. Izjava o lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uni i lanku 238. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................................... 370 8. Izjava o praktinim mjerama koje valja poduzeti nakon stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora s obzirom na predsjedanje u Europskom veu i Veu vanjskih poslova .............................................. 372 9. Izjava o lanku 16. stavku 9. Ugovora o Europskoj uni o odluci Europskoga vea o predsjedanju Veem .................................................... 372 10. Izjava o lanku 17. Ugovora o Europskoj uni .............................................. 373 11. Izjava o lanku 17. stavcima 6. i 7. Ugovora o Europskoj uni.................... 374 12. Izjava o lanku 18. Ugovora o Europskoj uni .............................................. 374 13. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ....................................... 374 14. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ....................................... 375 15. Izjava o lanku 27. Ugovora o Europskoj uni .............................................. 375 16. Izjava o lanku 55. stavku 2. Ugovora o Europskoj uni.............................. 375 17. Izjava o prednosti ............................................................................................... 376 18. Izjava o razgranienju nadlenosti .................................................................. 376 19. Izjava o lanku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske une ...................... 377 20. Izjava o lanku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................... 377 21. Izjava o zatiti osobnih podataka u podruju pravosudne suradnje u kaznenim predmetima i policske suradnje............................... 377 22. Izjava o lancima 48. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske une ........ 378 23. Izjava o lanku 48. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une ... 378 24. Izjava o pravnoj osobnosti Europske une ..................................................... 378 25. Izjava o lancima 75. i 215. Ugovora o funkcioniranju Europske une ...... 378 26. Izjava o nesudjelovanju drave lanice u mjeri iz Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une........................................ 378 27. Izjava o lanku 85. stavku 1. podstavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................................................................................................... 379 28. Izjava o lanku 98. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................... 379 29. Izjava o lanku 107. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske une .................................................................................................... 379 30. Izjava o lanku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 379 31. Izjava o lanku 156. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 380 19
32. Izjava o lanku 168. stavku 4. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske Une ................................................................................................... 380 33. Izjava o lanku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 381 34. Izjava o lanku 179. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 381 35. Izjava o lanku 194. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 381 36. Izjava o lanku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske une o pregovorima i sklapanju meunarodnih sporazuma drava lanica koji se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde ................ 381 37. Izjava o lanku 222. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 381 38. Izjava o lanku 252. Ugovora o funkcioniranju Europske une o broju nezavisnih odvjetnika u Sudu ........................................................... 381 39. Izjava o lanku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 382 40. Izjava o lanku 329. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 382 41. Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 382 42. Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................. 382 43. Izjava o lanku 355. stavku 6. Ugovora o funkcioniranju Europske une .................................................................................................... 383 B. Izjave o protokolima priloenima Ugovorima 44. Izjava o lanku 5. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une ....................................................... 383 45. Izjava o lanku 5. stavku 2. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une ............................... 383 46. Izjava o lanku 5. stavku 3. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une ............................... 383 47. Izjava o lanku 5. stavcima 3., 4. i 5. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une ........ 384 48. Izjava o Protokolu o poloaju Danske............................................................. 384 49. Izjava o Itali ....................................................................................................... 384 50. Izjava o lanku 10. Protokola o prelaznim odredbama .............................. 385 C. Izjave drava lanica 51. Izjava Kraljevine Belge o nacionalnim parlamentima ................................ 385 52. Izjava Kraljevine Belge, Republike Bugarske, Njemake, Helenske Republike, Kraljevine panjolske, Republike Itale, 20
Republike Cipar, Republike Litve, Velikoga Vojvodstva Luksemburg, Republike Maarske, Republike Malte, Republike Austre, Republike Portugal, Rumunjske, Republike Slovene i Slovake Republike o simbolima Europske une ............................................................................. 386 53. Izjava eke Republike o Povelji Europske une o temeljnim pravima .... 386 54. Izjava Njemake, Irske, Republike Maarske, Republike Austre i Kraljevine vedske ........................................................................................... 387 55. Izjava Kraljevine panjolske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske .................................................................................................... 387 56. Izjava Irske o lanku 3. Protokola o poloaju Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na podruje slobode, sigurnosti i pravde ......................... 387 57. Izjava Republike Itale o sastavu Europskoga parlamenta ......................... 388 58. Izjava Republike Latve, Republike Maarske i Republike Malte o pisanju imena jedinstvene valute u Ugovorima ......................................... 388 59. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 312. Ugovora o funkcioniranju Europske une ...................................................................... 388 60. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 355. Ugovora o funkcioniranju Europske une ...................................................................... 388 61. Izjava Republike Poljske o Povelji Europske une o temeljnim pravima ..... 389 62. Izjava Republike Poljske o Protokolu o primjeni Povelje Europske une o temeljnim pravima u odnosu na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu ..................................................................................... 389 63. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o denici pojma dravljani ............................................................................................. 389 64. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o pravu glasa za izbore u Europski parlament ............................................................. 389 65. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o lanku 75. Ugovora o funkcioniranju Europske une ............................... 389 TABLICE EKVIVALENATA IZ LANKA 5. LISABONSKOGA UGOVORA Ugovor o Europskoj uni .......................................................................................... 393 Ugovor o funkcioniranju Europske une ............................................................... 398
21
UVODNE NAPOMENE
1. Lisabonski ugovor (engl. Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community) je naziv za pravni akt Europske une u kojemu su sadrane izmjene i dopune dva vana ugovora Une: Ugovora o Europskoj uni i Ugovora o osnivanju Europske zajednice. 2. Ugovor o Europskoj uni (Treaty on the European Union) stupio je na snagu 1. studenoga 1993. (poznat je pod nazivom Mastrihtski ugovor jer je 7. veljae 1992. potpisan u gradu Maastrichtu u Nizozemskoj). Ugovor o osnivanju Europske zajednice (Treaty establishing the European Community1) stupio je na snagu 1. senja 1958. (potpisan je u Rimu 25. oujka 1957., obino se rabi naziv Rimski ugovor). Taj ugovor je Lisabonskim ugovorom preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske une (Treaty on the Functioning of the European Union).2 3. Ugovor o Europskoj uni i Ugovor o osnivanju Europske zajednice zajedno tvore pravne temelje Europske une (founding treaties). Menjani su i dopunjavani nekoliko puta tzv. reformskim ugovorima (amending treaties) 3 , ali i ugovorima o pristupanju novih drava lanica EU (accession treaties).4 4. Lisabonskim ugovorom ele se reformirati i modernizirati pravni temelji, instrumenti i instituce EU u uvjetima proirenoga lanstva, jer se to ne uspjelo postii Ustavom Europske une (Ugovorom o uspostavljanju Ustava za Europu, Treaty establishing a Constitution for Europe)5 . Taj pravni akt, potpisan u Rimu 29. listopa1 2 3
Izvorni naziv: Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (Treaty establishing the European Economic Community). Promjena naziva je obavljena Mastrihtskim ugovorom (1992.). lanak 2. t. 1. Lisabonskog ugovora. Primjerice Ugovorom iz Amsterdama (Treaty of Amsterdam amending the Treaty on European Union, the Treaties establishing the European Communities and Certain Related Acts, Ocial Journal of the EC, C 340, 10 November 1997), potpisan je 2. listopada 1997., na snagu je stupio 1. svibnja 1999., Ugovorom iz Nice (Treaty of Nice amending the Treaty on European Union, the Treaties establishing the European Communities and Certain Related Acts, Ocial Journal of the EC, C 80, 10 March 2001.; konsolidirane verze: Ocial Journal C 325, 24 December 2002.), potpisan je 26. veljae 2001., stupio je na snagu 1. veljae 2003. Godine 1973. (pristupanjem Danske, Irske, Ujedinjene Kraljevine), 1981. (pristupanjem Grke), 1986. (pristupanjem panjolske i Portugala), 1995. (pristupanjem Austre, Finske, vedske), 2004. (pristupanjem Republike eke, Cipra, Estone, Maarske, Latve, Litve, Malte, Poljske, Slovene i Slovake) i 2007. pristupanjem Bugarske i Rumunjske.. Treaty establishing a Constitution for Europe, Ocial Journal of the EU, C 310, 16 December 2004.
23
da 2004., ne stupio na snagu jer su ratikacu na referendumu odbile dve zemlje lanice EU, Francuska i Nizozemska. 5. Lisabonski ugovor je potpisan u glavnome portugalskome gradu 13. prosinca 2007. (potpisali su ga elnici svih 27 drava lanica EU). Njegovo stupanje na snagu predvialo se 1. senja 2009. Irska je, meutim, 11. lipnja 2008. odbila ratikacu s 53 posto glasova protiv (jedina lanica EU u kojoj se o ratikaci odluivalo referendumom, ostale lanice su ratikacu obavile sukladno svojim ustavnim propisima preteito u parlamentima), pa e taj ugovor stupiti na snagu prvoga dana sljedeega mjeseca nakon to se u depozitara (Vladi Talanske Republike) pohrani zadnja ratikacska isprava. 6. Do sada su Lisabonski ugovor raticirale i predale depozitaru ratikacske isprave 23 drave od ukupno 27 lanica EU (uz irsko ne, ratikacske isprave nisu jo pohranile Njemaka, eka i Poljska). 7. Vlada Irske odluila je ponoviti referendum 2. listopada 2009., jer joj je na briselskom summitu efova drava i vlada EU 19. lipnja 2009. zajameno potivanje suverenosti u podrujima poreza, vojne neutralnosti, obrazovanja, te zatite obitelji i prava na ivot. Postupak ratikace, tj. polaganje ratikacskih isprava moraju jo dovriti Njemaka (njemaki Ustavni sud je potvrdio usklaenost Lisabonskog ugovora s njemakim Ustavom, ostaje jo da dva doma njemakog parlamenta donesu popratne propise o svojim parlamentarnim pravima u okviru EU), eka i Poljska (ratikacske isprave nisu potpisali predsjednici drava, ekaju konanu odluku Irske). 8. Lisabonski ugovor je iznimno vaan za Hrvatsku, dravu kandidatkinju za punopravno lanstvo u EU (uz Hrvatsku, sada su kandidatkinje jo Turska i Makedona)6 , izmeu ostaloga jer sadri odredbe koje olakavaju daljnje irenje Europske une. U ugovorima i pravnim aktima EU koji su sada na snazi sastav instituca EU, nain glasovanja i sl. ureen je za 27 drava lanica EU. Zbog toga je urednitvo Adriasa odluilo objaviti imajui na umu golemo zanimanje nae javnosti za tekst Lisabonskog ugovora i za Europsku unu openito neslubeni (radni) hrvatski prevod svih dokumenata prihvaenih u Lisabonu 2007., ugovora, protokola i izjava. 9. Izvorni tekst Lisabonskog ugovora preveli su strunjaci Zavoda za prevoenje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integraca Republike Hrvatske. Budui da je takav tekst teko uporabljiv u praksi, jer sadri samo izmjene i dopune bez konsolidiranoga teksta Ugovora o Europskoj uni i Ugovora o funkcioniranju Europske une, u Zavodu za znanstveni i umjetniki rad HAZU-a u Splitu nainjeni su radni konsolidirani tekstovi spomenutih dvaju ugovora na engleskome. Potom su u Slubenome listu Europske une (Ocial Journal of the EU) objavljeni neslubeni konsoli6
Pregovori o pristupanju Hrvatske i Turske otvoreni su 3. listopada 2005.
24
dirani tekstovi na jezicima EU, pa je hrvatski prevod tih tekstova nainila mr. Ana Mri, diplomirana anglistica i talanistica. Hrvatski prevod konsolidiranih tekstova je struno (sa stajalita meunarodnoga prava) recenzirao izvanredni profesor meunarodnoga prava Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Davorin Lapa, a konanu redakturu obavio je profesor meunarodnoga prava Pravnog fakulteta u Splitu u mirovini akademik Davorin Rudolf. U prevoenju je koriten glosar EU (EU Glossary, h p://europa.eu/scadplus/glossary/index) sa 233 termina o europskoj integraci na 11 slubenih jezika EU koji su bili propisani pre proirenja 1. svibnja 2004., Prirunik za prevoenje pravnih akata Europske une (ur. Jasminka Novak, suradnici Goranka Cvanovi Vukovi i dr.. Zagreb, 2002.) i etverojezini rjenik prava Europske une - engleski, hrvatski, francuski, njemaki (gl. urednica Maja Bratani, izd. Hrvatska informacsko-dokumentacska referalna agenca, Zagreb, 2003.). Koriten je i jedini u nas objavljeni cjeloviti hrvatski prevod Ustava EU iz 2004. (Ugovora o uspostavljanju Ustava za Europu) tiskan u Adriasu br. 13/2006. U prevoenju i recenziranju sluili su tekstovi na engleskome, francuskom, talanskom, panjolskom, djelomino i slovenskome jeziku, posebice engleski prevod (originalni tekst Lisabonskog ugovora na jezicima EU objavljen je u Ocial Journal of the EU, C 306. Vol. 50, 17 December 2007., konsolidirani tekstovi Ugovora o Europskoj uni i Ugovora o funkcioniranju Europske une u Ocial Journal of the EU, C 115, Vol. 51, 9 May 2008). U popratnim biljekama uz konsolidirane ugovore objavljene u Ocial Journal of the EU istaknuto je da tekstovi nisu ni slubeni ni konani i da valja oekivati terminoloke i stilske poboljice i ispravke u svim jezinim verzama teksta. 10. Budui da je tekst Lisabonskoga ugovora sloen (dvojbe su posebice izazivali prevodi nekih pravnih termina), a uz to su ugovori, Mastrihtski i Rimski, kao pravni akti nepregledni, komplicirani, s brojnim upuivanjima na razliite odredbe (nadlenosti instituca i razna tela EU), bit emo zahvalni svim itateljima na primjedbama i sugestama glede prevoda. Na taj nain pomoi emo dobrome prevodu slubenoga teksta Lisabonskoga ugovora nakon to Hrvatska postane punopravna lanica Europske une. D. R. U Splitu 25. svibnja 2009.
25
26
LISABONSKI UGOVOR
KOJIM SE MENJAJU I DOPUNJUJU UGOVOR O EUROPSKOJ UNI I UGOVOR O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE POTPISAN U LISABONU 13. PROSINCA 2007.
PREAMBULA
NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGANACA, PREDSJEDNIK REPUBLIKE BUGARSKE, PREDSJEDNIK EKE REPUBLIKE NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA DANSKE, PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE, PREDSJEDNIK REPUBLIKE ESTONE PREDSJEDNIK IRSKE, PREDSJEDNIK HELENSKE REPUBLIKE, NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ PANJOLSKE, PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALANSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK REPUBLIKE CIPAR PREDSJEDNICA REPUBLIKE LATVE PREDSJEDNIK REPUBLIKE LITVE NJEGOVO VELIANSTVO VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA, PREDSJEDNIK REPUBLIKE MAARSKE, PREDSJEDNIK MALTE, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE, SAVEZNI PREDSJEDNIK REPUBLIKE AUSTRE, PREDSJEDNIK REPUBLIKE POLJSKE, PREDSJEDNIK PORTUGALSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK RUMUNJSKE, PREDSJEDNIK REPUBLIKE SLOVENE, PREDSJEDNIK SLOVAKE REPUBLIKE,
27
PREDSJEDNICA REPUBLIKE FINSKE, VLADA KRALJEVINE VEDSKE, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA UJEDINJENOGA KRALJEVSTVA VELIKE BRITANE I SJEVERNE IRSKE, U elji da se zavri proces zapoet Amsterdamskim ugovorom i Ugovorom iz Nice radi jaanja uinkovitosti i legitimnosti Une i bolje povezanosti njezina djelovanja, ODLUILI SU izmeniti i dopuniti Ugovor o Europskoj Uni, Ugovor o osnivanju Europske zajednice i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu, i u tu su svrhu svojim punomonicima imenovali: NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGANACA, GuyaVERHOFSTADTA Premera Karela DE GUCHTA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK REPUBLIKE BUGARSKE, Sergeja STANISHEVA Premera Ivaila KALFINEA Zamjenika premera i ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK EKE REPUBLIKE Mireka TOPOLNEKA Premera Karela SCHWARZENBERGA Ministra vanjskih poslova NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA DANSKE, Andersa Fogha RASMUSSENA Premera Per Stig MLLERA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE, Dr. Angelu Merkel Saveznu kancelarku Dr. Frank-Waltera STEINMEIERA Zamjenika saveznoga kancelara i saveznoga ministra vanjskih poslova
28
PREDSJEDNIK REPUBLIKE ESTONE Andrusa ANSIPA Premera Urmasa PAETA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK IRSKE, Bertieja AHERNA Taoiseacha (Premera) Dermota AHERNA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK HELENSKE REPUBLIKE: Konstantinosa KARAMANLISA Premera Doru BAKOYANNIS Ministricu vanjskih poslova NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ PANJOLSKE, Josa Luisa RODRGUEZA ZAPATERA Predsjednika Vlade Miguela ngela MORATINOSA CUYAUBA Ministra vanjskih poslova i suradnje PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE: Nicolasa SARKOZYJA Predsjednika Franoisa FILLONA Premera Bernarda KOUCHNERA Ministra vanjskih i europskih poslova PREDSJEDNIK TALANSKE REPUBLIKE: Romana PRODA Predsjednika Vea ministara Massima DALEMA Potpredsjednika Vea ministara i ministra vanjskih poslova
29
PREDSJEDNIK REPUBLIKE CIPAR Tassosa PAPADOPOULOSA Predsjednika Eratoa KOZAKOU-MARCOULLISA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNICA REPUBLIKE LATVE Valdisa ZATLERSA Predsjednika Aigarsa KALVTISA Premera Mrisa RIEKSTIA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK REPUBLIKE LITVE Valdasa ADAMKUSA Predsjednika Gediminasa KIRKILASA Premera Petrasa VAITEKNASA Ministra vanjskih poslova NJEGOVO VELIANSTVO VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA, Jean-Claudea JUNCKERA Premera, dravnoga ministra Jeana ASSELBORNA Ministra vanjskih poslova i imigraca PREDSJEDNIK REPUBLIKE MAARSKE, Ferenca GYURCSNYA Premera Dr. Kinga GNCZA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK MALTE, Lawrencea GONZIA Premera Hon. Michaela FRENDOA Ministra vanjskih poslova
30
NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE: Dr. J. P. BALKENENDEA Premera M. J. M. VERHAGENA Ministra vanjskih poslova SAVEZNI PREDSJEDNIK REPUBLIKE AUSTRE, Dr. Alfreda GUSENBAUERA Saveznoga kancelara Dr. Ursulu PLASSNIK Saveznu ministricu za europske i meunarodne poslove PREDSJEDNIK REPUBLIKE POLJSKE, Donalda TUSKA Premera Radoslawa SIKORSKOG Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK PORTUGALSKE REPUBLIKE, Josa SCRATESA CARVALHA PINTE DE SOUSE Premera Lusa Filipa MARQUES AMADOA Dravnoga ministra, ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK RUMUNJSKE, Traiana BSESCUA Predsjednika Calina POPESCUA TRICEANU Premera Adriana CIOROIANUA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNIK REPUBLIKE SLOVENE, Janeza JANU Predsjednika Vlade Dr. Dimitra RUPELA Ministra vanjskih poslova
31
PREDSJEDNIK SLOVAKE REPUBLIKE, Roberta FICOA Premera Jna KUBIA Ministra vanjskih poslova PREDSJEDNICA REPUBLIKE FINSKE, Ma ia VANHANENA Premera Ilkka KANERVU Ministra vanjskih poslova VLADA KRALJEVINE VEDSKE, Fredrika REINFELDTA Premera Cecilu MALMSTRM Ministricu vanjskih poslova NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANE I SJEVERNE IRSKE: Hon. Gordona BROWNA Premera Hon. Davida MILIBANDA Dravnoga tajnika za vanjske poslove i Commonwealth KOJI SU, razmenivi svoje punomoi, za koje je utvreno da su u dobrom i valjanom obliku, USUGLASILI:
32
IZMJENE I DOPUNE UGOVORA O EUROPSKOJ UNI I UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE

LANAK 1.
UGOVOR O EUROPSKOJ UNI

PREAMBULA NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGANACA,* NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA DANSKE, PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE, PREDSJEDNIK IRSKE, PREDSJEDNIK HELENSKE REPUBLIKE, NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ PANJOLSKE, PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALANSKE REPUBLIKE, NJEGOVO VELIANSTVO VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE, PREDSJEDNIK PORTUGALSKE REPUBLIKE, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANE I SJEVERNE IRSKE, REENI da oznae novu fazu u procesu europske integrace koji je zapoeo osnivanjem Europskih zajednica,
* Nakon donoenja Ugovora o Europskoj zajednici ove su drave postale punopravne lanice EU: Bugarska, eka, Estona, Cipar, Latva, Litva, Maarska, Malta, Austra, Poljska, Rumunjska, Slovena, Slovaka, Finska, vedska.
33
NADAHNUTI europskim kulturnim, vjerskim i humanistikim nasljeem, iz kojeg su se razvile ope vrednosti nepovredivih i neotuivih prava ljudskoga bia, slobode, demokrace, jednakosti i vladavine prava, PODSJEAJUI na povesnu vanost okonanja podeljenosti europskog kontinenta i potrebe za stvaranjem vrstih temelja za izgradnju budue Europe, POTVRUJUI svoju privrenost naelima slobode, demokrace i potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, POTVRUJUI svoju privrenost temeljnim socalnim pravima utvrenima u Europskoj socalnoj povelji potpisanoj u Torinu 18. listopada 1961. godine i Povelji Zajednice o temeljnim socalnim pravima radnika iz 1989. godine, U ELJI da prodube solidarnost izmeu svojih naroda potujui njihovu povest, kulturu i tradice, U ELJI da dodatno unaprede demokratsko i uinkovito djelovanje instituca, kako bi im se omoguilo bolje obavljanje povjerenih im zadaa unutar jedinstvenoga institucionalnog okvira, REENI da ostvare jaanje i konvergencu svojih gospodarstava i uspostave ekonomsku i monetarnu unu, ukljuujui jedinstvenu i stabilnu valutu sukladno odredbama ovog Ugovora i Ugovora o funkcioniranju Europske une, ODLUNI da uzevi u obzir naelo odrivoga razvoja i u okviru ostvarivanja unutarnjeg trita, vre povezanosti i zatite okolia, promiu gospodarski i socalni napredak svojih naroda te da provode politiku koja osigurava da pomaci u gospodarskoj integraci budu popraeni usporednim napretkom na drugim podrujima, REENI da ustanove status graanina Une zajedniki svim dravljanima njihovih zemalja, REENI da provode zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku koja sukladno odredbama lanka 42. ukljuuje postupno oblikovanje zajednike obrambene politike koja bi mogla dovesti do zajednike obrane, a ime bi se ojaao europski identitet i njegova neovisnost u cilju promicanja mira, sigurnosti i napretka u Europi i svetu, REENI da olakaju slobodno kretanje osoba, zajamivi pritom sigurnost svojih naroda, uspostavom prostora slobode, sigurnosti i pravde sukladno odredbama ovog Ugovora i Ugovora o funkcioniranju Europske une, REENI da nastave s procesom stvaranja sve tjenje une naroda Europe u kojoj se odluke, sukladno naelu supsidarnosti, donose na nain koji je najblii graanima,
34
S OBZIROM na daljnje korake koje valja poduzeti kako bi se unapredila europska integraca, ODLUILI SU osnovati Europsku unu te su u tu svrhu punomonicima imenovali: (Popis punomonika je izostavljen) KOJI su se, razmenivi svoje punomoi, za koje je utvreno da su u dobrom i valjanom obliku, sporazumjeli kako sledi:
GLAVA I. OPE ODREDBE lanak 1. Ovim Ugovorom VISOKE UGOVORNE STRANKE meusobno osnivaju EUROPSKU UNU (u daljnjem tekstu: Una), na koje drave lanice prenose nadlenosti za postizanje zajednikih ciljeva. Ovaj Ugovor oznauje novu fazu u procesu stvaranja sve tjenje une naroda Europe, u kojoj se odluke donose na to otvoreni nain i na razini to je mogue blioj graaninu. Una se temelji na ovom Ugovoru i na Ugovoru o funkcioniranju Europske une (u daljnjem tekstu: Ugovori). Ta dva ugovora imaju istu pravnu vrijednost. Una zamjenjuje i nasljeuje Europsku zajednicu. lanak 2. Una se temelji na vrednostima potivanja ljudskoga dostojanstva, slobode, demokrace, jednakosti, vladavine prava i potivanja ljudskih prava, ukljuujui i prava pripadnika manjina. Te su vrednosti zajednike dravama lanicama, u drutvu u kojemu prevladavaju pluralizam, nediskriminaca, toleranca, pravda, solidarnost i ravnopravnost ena i mukaraca. lanak 3. 1. Cilj je Une promicanje mira, njezinih vrednosti i blagostanja njezinih naroda. 2. Una svojim graanima prua podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica, u kojem se slobodno kretanje osoba osigurava uz
35
odgovarajue mjere vezane uz kontrolu vanjskih granica, azil, imigrace te sprjeavanje i suzbanje kriminala. 3. Una uspostavlja unutarnje trite. Una radi na odrivom razvoju Europe, utemeljenome na uravnoteenomu gospodarskom rastu i stabilnosti cena, visoko konkurentnom, socalnom trinom gospodarstvu, i je cilj puna zaposlenost i drutveni napredak te visoka razina zatite i poboljanja kakvoe okolia. Una promie znanstveni i tehnoloki napredak. Una suzba drutveno iskljuivanje i diskriminacu, promie socalnu pravdu i zatitu, ravnopravnost ena i mukaraca, meugeneracsku solidarnost i zatitu prava djeteta. Una promie ekonomsku, socalnu i teritoralnu kohezu te solidarnost meu dravama lanicama. Una potuje svoju bogatu kulturnu i jezinu raznolikost te osigurava ouvanje i unapreenje kulturnoga nasljea Europe. 4. Una uspostavlja ekonomsku i monetarnu unu a je valuta euro. 5. U svojim odnosima sa svetom Una podrava i promie svoje vrednosti i interese i pridonosi zatiti svojih graana. Una pridonosi miru, sigurnosti, odrivom razvoju Zemlje, promicanju solidarnosti i uzajamnoga potivanja meu narodima, slobodnoj i potenoj trgovini, iskorjenjivanju siromatva i zatiti ljudskih prava, osobito prava djeteta, te strogom potivanju i razvoju meunarodnoga prava, ukljuujui potivanje naela Povelje Ujedinjenih naroda. 6. Una svoje ciljeve ostvaruje odgovarajuim sredstvima, koja su primjerena nadlenostima koje su joj dane Ugovorima. lanak 4. 1. Nadlenosti koje Ugovorima nisu prenesene na Unu drave lanice zadravaju u skladu s lankom 5. 2. Una potuje jednakost drava lanica pred Ugovorima te njihov nacionalni identitet, koji je neodvojivo povezan s njihovim temeljnim strukturama, politikima i ustavnima, ukljuujui regionalnu i lokalnu samoupravu. Ona potuje temeljne funkce drave, ukljuujui osiguranje teritoralne cjelovitosti drave, odravanje zakona i reda te ouvanje nacionalne sigurnosti. Posebice, nacionalna sigurnost ostaje u iskljuivoj nadlenosti svake drave lanice.
36
3. U skladu s naelom iskrene suradnje i uz puno uzajamno potivanje, Una i njezine drave lanice meusobno se pomau pri obavljanju zadaa koje proizlaze iz odredaba Ugovor. Drave lanice poduzimaju sve odgovarajue mjere, ope ili posebne, kako bi osigurale ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Ugovor ili su rezultat akata instituca Une. Drave lanice olakavaju ostvarivanje zadaa Une i ne poduzimaju nikakve mjere koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva Une. lanak 5. 1. Granice nadlenosti Une ureene su naelom dodjeljivanja. Ostvarivanje nadlenosti Une ureeno je naelima supsidarnosti i proporcionalnosti. 2. U skladu s naelom dodjeljivanja, Una djeluje samo u granicama nadlenosti koje su joj drave lanice Ugovorima dale kako bi postigla u njima utvrene ciljeve. Nadlenosti koje Ugovorima nisu dane Uni, zadravaju drave lanice. 3. U skladu s naelom supsidarnosti, u podrujima koja nisu u njezinoj iskljuivoj nadlenosti, Una djeluje samo ako, i u mjeri u kojoj drave lanice ne mogu na zadovoljavajui nain postii ciljeve koji su sadrani u predloenim mjerama, bilo na sredinjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, a koji se mogu, radi opsega ili uinka koji proizlazi iz predloene mjere, na bolji nain postii na razini Une. Instituce Une naelo supsidarnosti primjenjuju kako je to utvreno Protokolom o primjeni naela supsidarnosti i proporcionalnosti. Nacionalni parlamenti osiguravaju usklaenost s naelom supsidarnosti u skladu s postupkom utvrenim tim protokolom. 4. U skladu s naelom proporcionalnosti, sadraj i oblik mjere koju poduzima Una ne sme prelaziti ono to je preko potrebno za postizanje ciljeva Ugovor. Instituce Une naelo proporcionalnosti primjenjuju na nain utvren Protokolom o primjeni naela supsidarnosti i proporcionalnosti. lanak 6. 1. Una priznaje prava, slobode i naela sadrana u Povelji Europske une o temeljnim pravima od 7. prosinca 2000., te prilagoenoj u Strasbourgu 12. prosinca 2007., a koja ima istu pravnu vrednost kao Ugovori.
37
Odredbama Povelje ni na koji se nain ne proiruju nadlenosti Une utvrene Ugovorima. Prava, slobode i naela Povelje tumae se u skladu s odredbama sadranim u Glavi VII. Povelje kojima se ureuje njezino tumaenje i primjena, vodei pritom rauna o objanjenjima iz Povelje kojima se utvruju izvori tih odredaba. 2. Una e pristupiti Europskoj konvenci o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. To pristupanje niim ne utjee na nadlenosti Une utvrene Ugovorima. 3. Temeljna prava, zajamena Europskom konvencom o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koja proizlaze iz ustavnih tradica zajednikih dravama lanicama, ine opa pravna naela Une. lanak 7. 1. Na predlog jedne treine drava lanica ili na predlog Europskog parlamenta ili Europske komise, Vee moe, veinom od etiri petine svojih lanova, uz prethodni pristanak Europskog parlamenta, utvrditi postojanje oigledne opasnosti od ozbiljne povrede vrednosti iz lanka 2. od strane neke drave lanice. Pre takvog utvrivanja, Vee e sasluati dravu lanicu o kojoj je re i moe joj uputiti preporuke postupajui sukladno istom postupku. Vee e redovito provjeravati da li razlozi na kojima poiva takvo utvrivanje i dalje vrede. 2. Europsko vee koje, kada odluuje jednoglasno na predlog jedne treine drava lanica ili Europske komise, uz prethodni pristanak Europskog parlamenta, moe utvrditi postojanje ozbiljne i ustrajne povrede vrednosti iz lanka 2. od strane neke drave lanice, nakon to pozove tu dravu lanicu na oitovanje. 3. Ako se utvrdi povreda navedena u stavku 2, Vee moe kvaliciranom veinom odluiti da dravi lanici o kojoj je re obustavi odreena prava koja proizlaze iz primjene Ugovor, ukljuujui i pravo glasa predstavnika vlade te drave lanice u Veu. Vee pritom uzima u obzir mogue posljedice koje takva obustava ima na prava i obveze zikih i pravnih osoba. Obveze drave lanice o kojoj je re prema ovom Ugovoru u svakom sluaju i dalje vezuju tu dravu.
38
4. Ako se stanje koje je dovelo do poduzimanja tih mjera promeni, Vee naknadno moe kvaliciranom veinom odluiti o izmjeni ili ukidanju mjera poduzetih sukladno stavku 3. 5. Mehanizmi glasovanja koji se primjenjuju u Europskom parlamentu, Europskom veu i Veu, za potrebe ovoga lanka utvreni su lankom 354. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 8. 1. Una e razvati poseban odnos sa susjednim zemljama, utemeljen na vrijednostima Une i obiljeen bliskim i miroljubivim odnosima koji poivaju na suradnji, a sve radi stvaranja prostora za napredak i dobrosusjedske odnose.. 2. Za potrebe stavka 1. Una moe sklapati posebne sporazume s dotinim zemljama. Ti sporazumi mogu sadravati uzajamna prava i obveze kao i mogunost poduzimanja zajednikog djelovanja. O njihovoj e se primjeni odravati povremena savjetovanja.
GLAVA II. ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA lanak 9. U svim svojim djelovanjima Una potuje naelo ravnopravnosti svojih graana kojima njezine instituce, tela, uredi i agence posveuju jednaku pozornost. Svaki dravljanin drave lanice graanin je Une. Graanstvo Une dopuna je nacionalnom dravljanstvu i ne zamjenjuje ga. lanak 10. 1. Djelovanje Une temelji se na predstavnikoj demokraci. 2. Graani su izravno predstavljeni na razini Une u Europskom parlamentu. Drave lanice u Europskomu veu predstavljaju njihovi efovi drava ili vlada, a u Veu ih predstavljaju njihove vlade, koje su i same demokratski odgovorne pred svojim parlamentima ili svojim graanima. 3. Svaki graanin ima pravo sudjelovati u demokratskom ivotu Une. Odluke se donose otvoreno i na nain to blii graanima.
39
4. Politike stranke na europskoj razini pridonose oblikovanju europske politike svesti i izraavanju elja graana Une. lanak 11. 1. Instituce graanima i predstavnikim udrugama na odgovarajui nain omoguuju da objave i javno razmene svoja miljenja u svim podrujima djelovanja Une. 2. Instituce odravaju otvoren, transparentan i redovit dalog s predstavnikim udrugama i civilnim drutvom. 3. Europska komisa obavlja iscrpna savjetovanja sa zainteresiranim stranama kako bi osigurala dosljedno i transparentno djelovanje Une. 4. Najmanje milun graana, dravljana veeg broja drava lanica, moe zatraiti od Europske komise da, u okviru svojih ovlasti, podnese odgovarajui predlog o nekom predmetu ako graani smatraju da je potrebno donoenje pravnoga akta Une radi primjene Ugovor. Postupci i uvjeti potrebni za takvu graansku inicativu odreuju se u skladu s prvim stavkom lanka 24. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 12. Nacionalni parlamenti na sljedei nain aktivno prinose dobrom funkcioniranju Une: (a) tako to ih instituce Une stalno obavjetavaju, te im se prosljeuju nacrti zakonodavnih akata Une u skladu s Protokolom o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uni; (b) nastojei da se potuje naelo supsidarnosti u skladu s postupcima predvienim Protokolom o primjeni naela supsidarnosti i proporcionalnosti; (c) tako to u okviru slobode, sigurnosti i pravde sudjeluju u ocjeni mehanizama za primjenu politika Une u tim podrujima u skladu s lankom 70. Ugovora o funkcioniranju Europske une, te tako to su neprestano ukljueni u politiko praenje rada Europola i ocjenu aktivnosti Eurojusta u skladu s lancima 88. i 85. toga Ugovora; (d) sudjelujui u revizskim postupcima Ugovor u skladu s lankom 48. ovog Ugovora; (e) tako to ih se stalno obavjetava o zahtjevima za pristupanje Uni u skladu s lankom 49. ovog Ugovora;
40
(f) sudjelujui u meuparlamentarnoj suradnji nacionalnih parlamenata i u suradnji s Europskim parlamentom u skladu s Protokolom o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uni.
GLAVA III. ODREDBE O INSTITUCAMA lanak 13. 1. Una djeluje unutar institucionalnog okvira kojemu je svrha promicati njezine vrednosti, zalagati se za njezine ciljeve, sluiti njezinim interesima, interesima njezinih graana i interesima drava lanica te osigurati dosljednost, uinkovitost i kontinuitet njezinih politika i mjera. Instituce su Une: Europski parlament, Europsko vee, Vee, Europska komisa (u daljnjem tekstu Komisa), Sud pravde Europske une, Europska sredinja banka, Revizorski sud. 2. Svaka instituca djeluje u granicama svojih ovlasti koje su joj dodeljene Ugovorima, te sukladno postupcima, uvjetima i ciljevima koji su u njima sadrani. Instituce meusobno odravaju iskrenu suradnju. 3. Odredbe koje se odnose na Europsku sredinju banku i Revizorski sud te podrobne odredbe o ostalim institucama, utvrene su Ugovorom o funkcioniranju Europske une. 4. Europskom parlamentu, Veu i Komisi pomau Gospodarski i socalni odbor te Odbor rega, koji imaju savjetodavnu ulogu. lanak 14. 1. Europski parlament, zajedno s Veem, obavlja zakonodavne i proraunske funkce. Europski parlament obnaa funkce politikoga nadzora i savjetodavne funkce kako je utvreno Ugovorima. Europski parlament bira predsjednika Komise.
41
2. Europski parlament sastavljen je od predstavnika graana Une. Njihov broj ne prelazi sedamsto pedeset lanova uz predsjednika. Zastupljenost graana se smanjuje proporcionalno, a najmanji broj predstavnika iznosi est lanova po dravi lanici. Nednoj dravi lanici ne dodjeljuje se vie od devedeset est zastupnikih mjesta. Europsko vee, na inicativu Europskog parlamenta i uz njegovu suglasnost, jednoglasno donosi odluku kojom se utvruje sastav Europskoga parlamenta, potujui pritom naela iz podstavka 1. 3. lanovi Europskoga parlamenta biraju se na razdoblje od pet godina na opim, slobodnim, neposrednim i tajnim izborima. 4. Europski parlament iz redova svojih lanova bira predsjednika i dunosnike. lanak 15. 1. Europsko vee daje Uni poticaj potreban za njezin razvoj i utvruje joj ope politike smjernice i prioritete. Europsko vee nema zakonodavnu funkcu. 2. Europsko vee ine efovi drava ili vlada drava lanica, zajedno s njegovim predsjednikom i s predsjednikom Komise. Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sudjeluje u njegovu radu. 3. Europsko vee sastaje se dva puta tekom svakih est mjeseci, na poziv svog predsjednika. Kad to nalae dnevni red, lanovi Europskog vea mogu odluiti da svakome od njih pomae jedan ministar, a u sluaju predsjednika Komise jedan lan Komise. Kad to nalae situaca, predsjednik saziva izvanredni sastanak Europskoga vea. 4. Osim ako Ugovorima ne druke utvreno, odluke Europskoga vea donose se konsenzusom. 5. Europsko vee bira svoga predsjednika kvaliciranom veinom glasova na razdoblje od dve i pol godine koje se moe jednom obnoviti. U sluaju spreenosti ili teke povrede dunosti, Europsko vee moe prekinuti mandat predsjednika u skladu s istim postupkom. 6. Predsjednik Europskoga vea: (a) predsjeda i potie njegov rad; (b) osigurava pripremu i kontinuitet rada Europskoga vea u suradnji s predsjednikom Komise i na temelju rada Vea opih poslova;
42
(c) nastoji osigurati kohezu i postizanje konsenzusa u okviru Europskoga vea; (d) podnosi izvjee Europskom parlamentu nakon svakoga sastanka Europskoga vea. Predsjednik Europskoga vea, na svojoj razini i u tome svojstvu, osigurava vanjsko zastupanje Une kada se radi o pitanjima koja se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, ne dovodei pritom u pitanje ovlasti visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Predsjednik Europskoga vea ne moe obnaati dunosti na nacionalnoj razini. lanak 16. 1. Vee zajedno s Europskim parlamentom obavlja zakonodavne djelatnosti i djelatnosti vezane uz proraun. Vee obavlja dunosti utvrivanja politike i koordinace na nain utvren Ugovorima. 2. Vee sainjava po jedan predstavnik svake drave lanice na ministarskoj razini koji je ovlaten preuzimati obveze u ime vlade drave lanice i glasovati. 3. Ako Ugovorima ne druke utvreno, Vee donosi odluke kvaliciranom veinom glasova. 4. Od 1. studenoga 2014. kvalicirana veina glasova utvruje se kao najmanje 55 % lanova Vea, meu kojima je najmanje petnaest lanova Vea koji predstavljaju drave lanice s najmanje 65 % stanovnitva Une. Manjina glasova koja moe spreiti donoenje odluke mora imati najmanje etiri lana Vea, u protivnome se smatra da je postignuta kvalicirana veina glasova. Drugi mehanizmi kojima se ureuje kvalicirana veina utvreni su lankom 238. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 5. Prelazne odredbe koje se odnose na denicu kvalicirane veine koje se primjenjuju do 31. listopada 2014., te one koje e se primjenjivati od 1. studenog 2014. do 31. oujka 2017., navedene su u Protokolu o prelaznim odredbama. 6. Vee zasjeda u razliitim sastavima i se popis donosi u skladu s lankom 236. Ugovora o funkcioniranju Europske une.
43
Vee opih poslova osigurava dosljednost u radu razliitih sastava Vea. Ono priprema sastanke Vea i osigurava provedbu njegovih odluka, u suradnji s predsjednikom Europskoga vea i Komisom. Vee vanjskih poslova u skladu sa stratekim smjernicama koje donosi Europsko vee oblikuje vanjsko djelovanje Une te osigurava dosljednost djelovanja Une. 7. Odbor stalnih predstavnika vlada drava lanica odgovoran je za pripremu rada Vea. 8. Vee zasjeda javno kad raspravlja o nacrtu zakonskoga akta i kad o njemu glasuje. U tu je svrhu svaka sjednica Vea podeljena na dva dela, tako da je jedan dio posveen raspravi zakonskih akata Une, a drugi aktivnostima koje nisu povezane sa zakonodavnom ulogom. 9. Sastavima Vea predsjedaju, osim kad je re o sastavu Vea vanjskih poslova, predstavnici drava lanica u Veu na temelju ravnopravnog izmjenjivanja, u skladu s uvjetima utvrenima sukladno lanku 236. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 17. 1. Komisa promie ope interese Une i u tu svrhu poduzima odgovarajue inicative. Osigurava primjenu Ugovor i mjera koje instituce usvajaju na temelju Ugovor. Komisa nadgleda primjenu prava Une pod nadzorom Suda pravde Europske une. Obavlja poslove vezane uz proraun i upravlja programima. Komisa obavlja koordinacske, izvrne i upravne funkce utvrene Ugovorima. Osim u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike, te u ostalim sluajevima predvienim Ugovorima, Komisa osigurava vanjsko zastupanje Une. Pokree godinje i viegodinje programe Une radi postizanja meuinstitucionalnih sporazuma. 2. Ako Ugovorima ne druke utvreno, zakonski se akti Une mogu donositi samo na temelju predloga Komise. Ostali se akti donose na temelju predloga Komise, ako tako predviaju Ugovori. 3. Mandat Komise traje pet godina. lanovi Komise biraju se na temelju njihove ope kompetentnosti i zalaganja za Europu, izmeu osoba a je neovisnost neupitna. Komisa je pri obavljanju svojih dunosti posve neovisna. Ne dovodei u pitanje odredbe lanka 18. stavka 2., lanovi Komise ne trae i ne primaju upute od nedne vlade ili bilo koje druge instituce, tela, ureda ili subjekta.
44
lanovi Komise suzdravaju se od bilo kakva djelovanja koje ne u skladu s njihovim dunostima ili obavljanjem njihovih zadaa. 4. Komisa imenovana u razdoblju od datuma stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora do 31. listopada 2014. sastavljena je od po jednoga dravljanina svake drave lanice, ukljuujui njezina predsjednika i visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji je i jedan od njezinih potpredsjednika. 5. Broj lanova Komise, ukljuujui njezina predsjednika i visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, od 1. studenog 2014. iznosi dve treine broja drava lanica, osim ako Europsko vee jednoglasnom odlukom taj broj ne izmeni. lanovi Komise biraju se meu dravljanima drava lanica na temelju sustava ravnopravnog izmjenjivanja meu dravama lanicama koji odraava demografsku i geografsku strukturu svih drava lanica. Sustav se uspostavlja jednoglasnom odlukom Europskoga vea u skladu s lankom 244. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 6. Predsjednik Komise: (a) donosi smjernice za rad Komise; (b) odluuje o unutarnjem ustrojstvu Komise, osiguravajui da Komisa djeluje dosljedno, uinkovito i kao koleg; (c) izmeu lanova Komise imenuje potpredsjednike, osim Visokoga predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; lan Komise podnosi ostavku ako to zatrai predsjednik. Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku podnosi ostavku u skladu s postupkom iz lanka 18. stavka 1., ako to zatrai predsjednik. 7. Uzimajui u obzir izbore za Europski parlament i nakon odravanja odgovarajuih savjetovanja, Europsko vee, donosei odluku kvaliciranom veinom glasova, predlae Europskomu parlamentu kandidata za predsjednika Komise. Europski parlament bira za predsjednika toga kandidata veinom glasova svojih lanova. Ako kandidat ne dobe potrebnu veinu glasova, Europsko vee, odluujui kvaliciranom veinom glasova, u roku od jednoga mjeseca predlae novoga kandidata kojega Europski parlament bira prema istome postupku. Vee, u dogovoru s izabranim predsjednikom, donosi popis ostalih osoba koje predlae za imenovanje za lanove Komise. Izbor tih osoba obavlja se na temelju sugesta drava lanica, u skladu s kriterima iz stavka 3. podstavka 2. i stavka 5. podstavka 2.
45
Predsjednik, Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ostali lanovi Komise podloni su kao koleg glasovanju o pristanku u Europskomu parlamentu. Na temelju toga pristanka, Europsko vee imenuje Komisu kvaliciranom veinom glasova. 8. Komisa je, kao koleg, odgovorna Europskom parlamentu. U skladu s lankom 234. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Europski parlament moe glasovati o nepovjerenju Komisi. U sluaju izglasavanja nepovjerenja, lanovi Komise podnose kolektivnu ostavku, a Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku podnosi ostavku na dunosti koje obavlja u Komisi. lanak 18. 1. Europsko vee kvaliciranom veinom uz pristanak predsjednika Komisije imenuje Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Europsko vee moe okonati mandat Visokog predstavnika istim postupkom. 2. Visoki predstavnik vodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije. Svojim predlozima prinosi razvoju te politike koju provodi u skladu s mandatom koji mu dodjeljuje Vee. To vredi i za zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku. 3. Visoki predstavnik predsjeda Veem vanjskih poslova. 4. Visoki je predstavnik jedan od potpredsjednika Komise. Osigurava dosljednost vanjskoga djelovanja Une. U Komisi je odgovoran za njezine obveze u podruju vanjskih odnosa te za usklaivanje drugih aspekata vanjskoga djelovanja Une. Pri obnaanju svojih dunosti u Komisi, i samo za potrebe tih dunosti, Visokoga predstavnika obvezuju postupci Komise onoliko koliko je to sukladno odredbama stavaka 2. i 3. lanak 19. 1. Sud pravde Europske une obuhvaa Sud pravde, Opi sud i specalizirane sudove. Osigurava da se pri tumaenju i primjeni Ugovor potuje pravo. Drave lanice propisuju pravna sredstva dostatna za osiguranje uinkovite pravne zatite u podrujima koja obuhvaa pravo Une. 2. Sud pravde se sastoji od po jednoga suca iz svake drave lanice. Sudu pomau nezavisni odvjetnici. Opi sud ukljuuje najmanje jednoga suca iz svake drave lanice.
46
Suci i nezavisni odvjetnici Suda pravde te suci Opega suda biraju se izmeu osoba a je neovisnost neupitna i koje zadovoljavaju uvjete iz lanaka 253. i 254. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Imenuju se na temelju zajednikoga sporazuma vlada drava lanica na razdoblje od est godina. Suci i nezavisni odvjetnici kojima istjee mandat mogu biti ponovno imenovani. 3. Sud pravde Europske une u skladu s Ugovorima: (a) donosi odluke o tubama koje ulae drava lanica, instituca, zika ili pravna osoba; (b) daje prethodno miljenje, na zahtjev sudova ili tribunala drava lanica, o tumaenju prava Une ili o valjanosti akata koje su donele instituce; (c) donosi odluke u ostalim sluajevima koji su predvieni Ugovorima.
GLAVA IV. ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI lanak 20. 1. Drave lanice koje ele uspostaviti meusobnu pojaanu suradnju u okviru neiskljuivih nadlenosti Une, mogu koristiti njezine instituce i ostvarivati te nadlenosti primjenjujui odgovarajue odredbe Ugovor, uz potivanje ogranienja i u skladu s podrobnim pojedinostima utvrenima ovim lankom i lancima od 326. do 334. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Pojaana suradnja usmjerena je na unaprjeivanje ciljeva Une, zatitu njezinih interesa i jaanje procesa integrace. Takva je suradnja u svakom trenutku otvorena svim dravama lanicama u skladu s lankom 328. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 2. Odluku kojom se doputa pojaana suradnja, Vee donosi kao posljednje sredstvo, nakon to utvrdi da ciljeve takve suradnje Una kao cjelina ne moe postii u razumnom roku i pod uvjetom da u njoj sudjeluje najmanje devet drava lanica. Vee djeluje u skladu s postupkom predvienim lankom 329. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 3. Svi lanovi Vea mogu sudjelovati u njegovim raspravama, ali samo lanovi Vea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj
47
suradnji sudjeluju u glasovanju. Pravila glasovanja utvrena su lankom 330. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 4. Akti doneseni u okviru pojaane suradnje obvezuju samo drave lanice koje u njoj sudjeluju. Ti se akti ne smatraju delom pravne steevine koju drave kandidatkinje moraju prihvatiti za pristupanje Uni.
GLAVA V. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNE I POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI POGLAVLJE 1. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNE lanak 21. 1. Djelovanje Une na meunarodnoj sceni rukovodi se naelima koja su nadahnjivala samo njezino stvaranje, razvoj i proirenje i koja Una nastoji promicati u svetu, a to su: demokraca, vladavina prava, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, potivanje ljudskoga dostojanstva, naela jednakosti i solidarnosti, te potivanje naela iz Povelje Ujedinjenih naroda i meunarodnoga prava. Una nastoji razvati odnose i graditi partnerstva s treim zemljama te meunarodnim, regionalnim ili globalnim organizacama s kojima deli naela iz podstavka 1. Promie viestrana rjeenja za zajednike probleme, osobito u okviru Ujedinjenih naroda. 2. Una utvruje i provodi zajedniku politiku i mjere te nastoji ostvariti visok stupanj suradnje u svim podrujima meunarodnih odnosa kako bi: (a) zatitila svoje vrednosti, temeljne interese, sigurnost, neovisnost i cjelovitost; (b) uvrstila i podrala demokracu, vladavinu prava, ljudska prava i naela meunarodnoga prava; (c) ouvala mir, spreila sukobe i jaala meunarodnu sigurnost, u skladu s ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda, naelima Helsinkoga zavrnog akta i ciljevima Parike povelje, ukljuujui i one koji se odnose na vanjske granice;
48
(d) poticala odriv gospodarski i socalni razvoj te razvoj zatite okolia u zemljama u razvoju i je prvenstveni cilj iskorjenjivanje siromatva; (e) poticala integracu svih zemalja u svjetsko gospodarstvo, ujedno i postupnim ukidanjem ogranienja u meunarodnoj trgovini; (f) pomogla u razvoju meunarodnih mjera za ouvanje i poboljanje kakvoe okolia i odrivo upravljanje svjetskim prirodnim dobrima, radi osiguranja odrivog razvoja; (g) pruila pomo stanovnitvu, zemljama i regama pogoenima prirodnim nepogodama ili nesreama izazvanima ljudskim djelovanjem; i (h) promicala u svetu meunarodni sustav utemeljen na snanoj viestranoj suradnji i dobrom upravljanju. 3. Una potuje naela i ostvaruje ciljeve iz stavaka 1. i 2. u razvoju i provedbi razliitih podruja vanjskog djelovanja Une obuhvaenih ovom glavom i petim delom Ugovora o funkcioniranju Europske une i vanjskim aspektima svojih ostalih politika. Una osigurava dosljednost izmeu razliitih podruja svoga vanjskog djelovanja, kao i izmeu tih podruja i svojih ostalih politika. Vee i Komisa, uz pomo Visokog predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, osiguravaju tu dosljednost, te u tu svrhu surauju. lanak 22. 1. Na temelju naela i ciljeva iz lanka 21. Europsko vee utvruje strateke interese i ciljeve Une. Odluke Europskoga vea o stratekim interesima i ciljevima Une odnose se na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku te na druga podruja vanjskoga djelovanja Une. Te se odluke mogu ticati odnosa Une s odreenom zemljom ili regom ili mogu biti tematske prirode. Njima se utvruje njihovo trajanje te sredstva koja Una i drave lanice trebaju staviti na raspolaganje. Europsko vee odluuje jednoglasno na preporuku Vea, koju ono donosi prema mjerama utvrenim za svako podruje. Odluke Europskoga vea provode se u skladu s postupcima predvienim Ugovorima. 2. Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija mogu Veu podnositi zajednike predloge, i to Visoki predstavnik za podruje zajednike vanjske i sigurnosne politike, a Komisa za ostala podruja vanjskoga djelovanja.
49
POGLAVLJE 2. POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI ODJELJAK 1. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 23. Djelovanje Une u sferi meunarodnih odnosa sukladno ovom Poglavlju rukovodi se naelima opih odredaba utvrenih u Poglavlju 1., ostvaruje ciljeve tih odredaba i provodi se u skladu s tim odredbama. lanak 24. 1. Nadlenost Une u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike obuhvaa sva podruja vanjske politike i sva pitanja koja se odnose na sigurnost Une, ukljuujui i postupno oblikovanje zajednike obrambene politike koja bi mogla voditi prema zajednikoj obrani. Zajednika vanjska i sigurnosna politika podlee posebnim pravilima i postupcima. Nju utvruju i provode Europsko vee i Vee djelujui jednoglasno, osim ako se Ugovorima ne propisuje druke. Iskljueno je donoenje zakonodavnih akata. Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku provode Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i drave lanice u skladu s Ugovorima. Posebna uloga Europskoga parlamenta i Komise u tom podruju utvrena je Ugovorima. Sud pravde Europske une ne nadlean glede tih odredbi, uz iznimku njegove nadlenosti povezane s nadzorom nad potivanjem odredaba lanka 40. ovoga Ugovora i ocjenjivanjem zakonitosti odreenih odluka predvienih drugim stavkom lanka 275. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 2. U okviru naela i ciljeva njezina vanjskoga djelovanja, Una vodi, denira i provodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, temeljenu na razvoju uzajamne politike solidarnosti meu dravama lanicama, na utvrivanju pitanja od opega interesa i na postizanju sve veega stupnja konvergence djelovanja drava lanica. 3. Drave lanice djelatno i bezrezervno podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Une u duhu odanosti i uzajamne solidarnosti i postupaju u skladu s djelovanjem Une u tome podruju.
50
Drave lanice surauju kako bi pospjeile i razvile uzajamnu politiku solidarnost. Suzdravaju se od svakog postupka koji bi bio protivan interesima Une ili bi mogao umanjiti njenu djelotvornost u ulozi povezujue sile u meunarodnim odnosima. Vee i Visoki predstavnik osiguravaju usklaenost s tim naelima. lanak 25. Una provodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku: (a) utvrivanjem opih smjernica; (b) donoenjem odluka kojima se utvruju: (i) mjere koje Una treba poduzeti; (ii) stajalita koja Una treba zauzeti; (iii) mehanizmi za provedbu odluka iz toaka (i) i (ii); te (c) jaanjem sustavne suradnje meu dravama lanicama u voenju politike. lanak 26. 1. Europsko vee odreuje strateke interese Une, utvruje ciljeve i denira ope smjernice za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i za pitanja koja se odnose na obranu. Donosi potrebne odluke. Ako to zahteva razvoj dogaaja na meunarodnom planu, predsjednik Europskoga vea saziva izvanredni sastanak Europskoga vea radi utvrivanja stratekih smjerova politike Une u odnosu na razvoj dogaaja. 2. Vee oblikuje zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i donosi odluke potrebne za njezino deniranje i provedbu na osnovama opih smjernica i stratekih odrednica koje utvruje Europsko vee. Vee i Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku osiguravaju jedinstvo, dosljednost i uinkovitost djelovanja Une. 3. Visoki predstavnik i drave lanice provode zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku sluei se sredstvima drava lanica i sredstvima Une. lanak 27. 1. Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji predsjeda Veem vanjskih poslova, svojim predlozima pridonosi pripremi zajednike vanjske i sigurnosne politike i osigurava provedbu odluka koje su doneli Europsko vee i Vee.
51
2. Visoki predstavnik predstavlja Unu u predmetima koji se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku. U ime Une vodi politiki dalog s treim stranama i izraava stajalite Une u meunarodnim organizacama i na meunarodnim konferencama. 3. Visokomu predstavniku u obnaanju njegovih dunosti pomae Europska sluba za vanjsko djelovanje. Ta sluba surauje s diplomatskim slubama drava lanica, a u njoj rade slubenici iz odgovarajuih odjela glavnoga tajnitva Vea i Komise te osoblje dodeljeno iz nacionalnih diplomatskih sluba drava lanica. Ustroj i rad Europske slube za vanjsko djelovanje utvruje se odlukom Vea. Vee odluuje na predlog Visokoga predstavnika nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i nakon dobivanja suglasnosti Komise. lanak 28. 1. Kad meunarodna situaca zahteva brzo djelovanje Une, Vee donosi potrebne odluke. Njima se utvruju ciljevi djelovanja, opseg i sredstva koja se Uni stavljaju na raspolaganje, uvjeti njihova ostvarenja a po potrebi i trajanje djelovanja. Ako doe do promjene u okolnostima koje bitno utjeu na pitanje koje je predmetom takve odluke, Vee preispituje naela i ciljeve te odluke i donosi potrebne odluke. 2. Odluke iz stavka 1. obvezuju drave lanice u pogledu usvojenih stajalita kao i u provoenju u njima sadranih djelatnosti. 3. Drave lanice trebaju pravodobno priopiti svako stajalite ili mjeru na razini pojedine drave planirane u okviru odluke iz stavka 1. kako bi se, ako je potrebno, obavila prethodna savjetovanja u Veu. Obveza prethodnog priopavanja podataka ne odnosi se na mjere koje predstavljaju tek prenoenje odluka Vea na razinu pojedine drave. 4. U sluajevima preke potrebe koja proizlazi iz promjena u stanju te u izostanku preispitivanja odluke Vea iz stavka 1., drave lanice mogu poduzeti potrebne hitne mjere, vodei rauna o opim ciljevima te odluke. Dotine drave lanice odmah obavjetavaju Vee o takvim mjerama. 5. Ako doe do bilo kakvih veih tekoa u provedbi neke odluke iz ovog lanka, drava lanica s time upoznaje Vee koje o tome raspravlja i trai primjerena rjeenja. Takva rjeenja nee biti protivna ciljevima odluke iz stavka 1. niti e umanjiti njezinu uinkovitost.
52
lanak 29. Vee usvaja odluke kojima se utvruje pristup Une odreenim pitanjima geografske ili tematske prirode. Drave lanice osiguravaju da su njihove dravne politike sukladne stajalitima Une. lanak 30. 1. Svaka drava lanica, Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ili Visoki predstavnik uz potporu Komise, moe Veu uputiti bilo koje pitanje koje se odnosi na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, poticati rasprave ili podnositi mu predloge. 2. U sluajevima koji zahtevaju brzu odluku, Visoki predstavnik samoinicijativno ili na predlog drave lanice saziva izvanrednu sjednicu Vea, i to u roku od etrdeset i osam sati ili, u sluaju nude, u kraem roku. lanak 31. 1. Odluke iz ovoga Poglavlja donose Europsko vee i Vee jednoglasno, osim ako se ovim Poglavljem ne propisuje druke. Iskljuuje se donoenje zakonodavnih akata. Kada se suzdrava od glasovanja, bilo koji lan Vea svoju suzdranost moe obrazloiti davanjem slubene izjave prema ovom podstavku. U tom sluaju, lan ne obvezan primjenjivati odluku, ali suglasan je s tim da ta odluka obvezuje Unu. U duhu uzajamne solidarnosti, dotina se drava lanica suzdrava od svih djelovanja koja bi mogla biti u suprotnosti ili onemoguiti djelovanje Une koje se temelji na toj odluci, a ostale drave lanice potuju njeno stajalite. Ako lanovi Vea koji na taj nain obrazloe svoju suzdranost predstavljaju najmanje jednu treinu drava lanica koje zajedno sainjavaju najmanje jednu treinu stanovnitva Une, odluka se ne donosi. 2. Odstupajui od stavka 1., Vee odluuje kvaliciranom veinom: o odluci kojom se utvruje mjera ili stajalite Une temeljeni na odluci Europskoga vea koja se odnosi na strateke interese i ciljeve Une iz lanka 22. stavka 1.; o odluci kojom se, na predlog Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku nakon to mu je Europsko vee uputilo poseban zahtjev, utvruje mjera ili stajalite Une na vlastitu inicativu ili na inicativu Visokoga predstavnika; o svim odlukama kojima se provodi neka odluka kojom se utvruje mjera ili stajalite Une.
53
o imenovanju posebnog predstavnika u skladu s lankom 33. Ako lan Vea izjavi da se zbog kljunih i izriito navedenih razloga dravne politike namjerava suprotstaviti odluci koja se donosi kvaliciranom veinom, nee doi do glasovanja. Visoki e predstavnik u neposrednom savjetovanju s dravom lanicom o kojoj je re traiti za nju prihvatljivo rjeenje. Ako Visoki predstavnik u tome ne uspe, Vee moe, na temelju odluke kvalicirane veine, zatraiti da se to pitanje uputi Europskomu veu koje o njemu donosi odluku jednoglasno. 3. Europsko vee moe jednoglasno doneti odluku kojom se propisuje da Vee odluuje kvaliciranom veinom glasova u sluajevima koji nisu navedeni u stavku 2. 4. Ne primjenjuju se stavci 2. i 3. na odluke koje se odnose na vojna ili obrambena pitanja. 5. O postupovnim pitanjima, Vee odluuje veinom glasova svojih lanova. lanak 32. Kako bi se utvrdio zajedniki pristup, drave lanice meusobno se u Europskom veu i Veu savjetuju o svakom pitanju vanjske i sigurnosne politike koje je od opeg interesa. Pre poduzimanja bilo kakvoga djelovanja u podruju meunarodnih odnosa ili bilo kakvoga preuzimanja obveza koje bi mogle utjecati na interese Une, svaka pojedina drava lanica savjetuje se s ostalim dravama lanicama u Europskomu veu ili u Veu. Drave lanice usklaivanjem svojih djelovanja osiguravaju da Una potvrdi svoje interese i vrednosti u sferi meunarodnih odnosa. Drave lanice pokazuju meusobnu solidarnost. Kad Europsko vee ili Vee utvrde zajedniki pristup Une unutar stavka 1., Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ministri vanjskih poslova drava lanica usklauju svoja djelovanja unutar Vea. Diplomatske mise drava lanica i izaslanstva Une u treim zemljama i u meunarodnim organizacama surauju i prinose odreivanju i provedbi zajednikoga pristupa. lanak 33. Na predlog Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vee moe imenovati posebnog predstavnika za odreena politika pitanja.
54
U obnaanju svojih dunosti posebni predstavnik podreen je Visokom predstavniku. lanak 34. 1. Drave lanice usklauju svoje djelovanje u meunarodnim organizacijama i na meunarodnim konferencama. Tamo podravaju stajalita Une. Takvim usklaivanjem rukovodi Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Kada u meunarodnim organizacama i na meunarodnim konferencama ne sudjeluju sve drave lanice, one koje sudjeluju podravaju stajalita Une. 2. U skladu s lankom 24. stavkom 3., drave lanice zastupljene u meunarodnim organizacama ili na meunarodnim konferencama u kojima ne sudjeluju sve drave lanice, redovito obavjetavaju ostale drave lanice i Visokog predstavnika o svim pitanjima od zajednikog interesa. Drave lanice koje su ujedno i lanice Vea sigurnosti Ujedinjenih naroda usklauju svoja djelovanja i o svemu obavjetavaju ostale drave lanice i Visokog predstavnika. U obavljanju svojih dunosti, drave lanice koje su lanice Vea sigurnosti brane stajalita i interese Une, ne dovodei u pitanje svoje odgovornosti prema odredbama Povelje Ujedinjenih naroda. 3. Kad Una utvrdi stajalite o odreenom pitanju koje je na dnevnom redu Vea sigurnosti Ujedinjenih naroda, drave lanice koje su lanice Vea sigurnosti zahtevaju da se Visoki predstavnik pozove da iznese stajalita Une. lanak 35. Diplomatska i konzularna predstavnitva drava lanica i izaslanstva Une u treim zemljama i na meunarodnim konferencama, kao i njihovi predstavnici u meunarodnim organizacama, surauju kako bi osigurali potivanje i provoenje odluka kojima se utvruju stajalita i djelovanja Unije usvojena temeljem ovoga Poglavlja. Oni jaaju suradnju razmjenom podataka i provoenjem zajednikih procjena. Oni pridonose primjeni prava graana Une na zatitu na podruju treih zemalja iz lanka 20. stavka 2. toke (c) Ugovora o funkcioniranju Europske une i mjerama donesenim temeljem lanka 23. toga Ugovora.
55
lanak 36. Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito se savjetuje s Europskim parlamentom o glavnim aspektima i temeljnim usmjerenjima zajednike vanjske i sigurnosne politike te zajednike sigurnosne i obrambene politike i obavjetava ga o razvoju tih politika. Vodi rauna o tome da miljenja Europskoga parlamenta na odgovarajui nain budu uzeta u obzir. U obavjetavanju Europskoga parlamenta mogu sudjelovati posebni predstavnici. Europski parlament Veu i Visokome predstavniku moe postavljati pitanja ili mu davati preporuke. Europski parlament dvaput godinje odrava raspravu o napretku u provedbi zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku. lanak 37. Una moe sklapati sporazume s jednom ili vie drava ili meunarodnih organizaca unutar podruja obuhvaenih ovim Poglavljem. lanak 38. Ne dovodei u pitanje lanak 240. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Politiki i sigurnosni odbor nadzire meunarodna zbivanja u podrujima zajednike vanjske i sigurnosne politike, te doprinosi utvrivanju politika davanjem miljenja Veu, na zahtjev Vea ili Visokog predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ili samoinicativno. Isto tako, nadzire provedbu dogovorenih politika, ne dovodei u pitanje ovlasti Visokog predstavnika. U okviru ovoga Poglavlja, u granicama nadlenosti Vea i Visokog predstavnika, Politiki i sigurnosni odbor ostvaruje politiki nadzor i usmjerava upravljanje kriznim situacama iz lanka 43.. Vee moe ovlastiti Odbor, u svrhu i tekom operace upravljanja kriznom situacom koju je utvrdilo Vee, da donese odgovarajue odluke u pogledu politikog nadzora i stratekog usmjerenja operace. lanak 39. U skladu s lankom 16. Ugovora o funkcioniranju Europske une i odstupajui od njegova stavka 2., Vee donosi odluku kojom se utvruju pravila o zatiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri obavljanju djelatnosti u podruju primjene ovog Poglavlja i pravila o slo56
bodnom protoku takvih podataka. Potivanje tih pravila podlee nadzoru neovisnih tela. lanak 40. Provedba zajednike vanjske i sigurnosne politike ne utjee na primjenu postupaka i opseg ovlasti instituca predvienih Ugovorima za ostvarivanje nadlenosti Une iz lanaka od 3. do 6. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Jednako tako, provedba politika navedenih u tim lancima ne utjee na primjenu postupaka i opseg ovlasti instituca predvienih Ugovorima za ostvarivanje nadlenosti Une prema ovome Poglavlju. lanak 41. 1. Administrativni izdaci instituca koji nastanu zbog provedbe ovoga Poglavlja terete proraun Une. 2. Operativni izdaci nastali provedbom ovog Poglavlja takoer terete proraun Une, osim izdataka koji proizlaze iz mjera vojne ili obrambene prirode i sluajeva u kojima Vee jednoglasno odlui druke. U sluajevima kada ne terete proraun Une, izdaci terete drave lanice razmjerno bruto drutvenom proizvodu, osim ako Vee jednoglasno odlui druke. Drave lanice i su predstavnici u Veu dali slubenu izjavu sukladno lanku 31. stavku 1. drugom podstavku, nisu obvezne sudjelovati u nanciranju izdataka koji proizlaze iz mjera vojne ili obrambene prirode. 3. Vee donosi odluku kojom se utvruju posebni postupci koji jame brzi pristup sredstvima u proraunu Une za urno nanciranje poduhvata u okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike, a osobito za pripremne aktivnosti za zadae iz lanka 42. stavka 1. i lanka 43. Vee donosi odluku nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Pripremne aktivnosti za zadae iz lanka 42. stavka 1. i lanka 43. koja ne idu na teret prorauna Une, nanciraju se iz poetnoga fonda koji sainjavaju doprinosi drava lanica. Na predlog Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vee kvaliciranom veinom donosi odluke kojima se utvruju: (a) postupci osnivanja i nanciranja poetnoga fonda, osobito iznosi koji se dodjeljuju fondu;
57
(b) postupci upravljanja poetnim fondom; (c) postupci nancskoga nadzora. Kad zadaa planirana u skladu s lankom 42. stavkom 1. i lankom 43. ne moe ii na teret prorauna Une, Vee ovlauje Visokoga predstavnika Une za uporabu sredstava fonda. Visoki predstavnik izvjeuje Vee o provedbi te zadae. ODJELJAK 2. ODREDBE O ZAJEDNIKOJ SIGURNOSNOJ I OBRAMBENOJ POLITICI lanak 42. 1. Zajednika sigurnosna i obrambena politika sastavni je dio zajednike vanjske i sigurnosne politike. Ona Uni prua operativnu sposobnost koja se oslanja na civilna i vojna sredstva. Una ih moe koristiti u misama izvan Une za ouvanje mira, sprjeavanje sukoba i jaanje meunarodne sigurnosti u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih naroda. Ostvarivanje tih zadaa obavlja se koritenjem sredstava koje osiguravaju drave lanice. 2. Zajednika sigurnosna i obrambena politika ukljuuje postupno oblikovanje zajednike obrambene politike Une. Ona vodi do zajednike obrane ako takvu odluku jednoglasno donese Europsko vee. Europsko vee e u tom sluaju dravama lanicama preporuiti da donesu takvu odluku u skladu s njihovim odgovarajuim ustavnim odredbama. Politika Une u skladu s ovim odjeljkom ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike pojedinih drava lanica, te potuje obveze pojedinih drava lanica koje vide ostvarenje svoje zajednike obrambene politike unutar Sjevernoatlantskog saveza (NATO), prema Sjevernoatlantskom ugovoru, te je u suglasnosti sa zajednikom obrambenom i sigurnosnom politikom koja je utvrena unutar tog okvira. 3. Drave lanice Uni stavljaju na raspolaganje svoje civilne i vojne kapacitete za provedbu zajednike sigurnosne i obrambene politike, kako bi pridonijele ostvarivanju ciljeva koje utvruje Vee. Drave lanice koje zajedniki uspostave vienacionalne snage mogu ih staviti na raspolaganje zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. Drave lanice nastoje postupno poboljati svoje vojne sposobnosti. Agenca u podruju razvoja obrambenih sposobnosti, istraivanja, nabave i naoruavanja (u daljnjem tekstu Europska obrambena agenca) utvruje operativne potrebe, promie mjere za zadovoljavanje tih potreba te pridonosi
58
utvrivanju i, ako je potrebno, provedbi bilo koje mjere potrebne za jaanje industrskih i tehnolokih temelja u sektoru obrane, sudjeluje pri utvrivanju europske politike sposobnosti i naoruavanja te prua pomo Veu u procjeni poboljanja vojnih sposobnosti. 4. Odluke koje se odnose na zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku, ukljuujui one kojima se zapoinje misa navedena u ovom lanku, Vee donosi jednoglasno na predlog Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ili na inicativu neke drave lanice. Visoki predstavnik moe, ako je to potrebno, zajedno s Komisom, predloiti koritenje sredstava drava lanica i instrumenata Une. 5. Vee moe ostvarivanje zadae, u okviru Une, povjeriti skupini drava lanica radi zatite vrednosti Une i ouvanja njezinih interesa. Izvrenje takve zadae ureuju odredbe lanka 44. 6. Drave lanice e vojne sposobnosti ispunjavaju vie kritere i koje su se u ovom podruju uzajamno vie obvezale radi obavljanja najzahtjevnih misa, uspostavljaju trajnu strukturiranu suradnju u okviru Une. Takva je suradnja ureena odredbama lanka 46. Suradnja ni na koji nain ne utjee na odredbe lanka 43. 7. Ako je neka drava lanica rtva oruane agrese na njezin teritor, ostale drave lanice obvezatne su pruiti joj pomo i potporu svim raspoloivim sredstvima u skladu s odredbama lanka 51. Povelje Ujedinjenih naroda. To ni na koji nain ne dovodi u pitanje posebnu prirodu sigurnosne i obrambene politike odreenih drava lanica. Obveze i suradnja u ovome podruju moraju biti u skladu s obvezama preuzetima u okviru Sjevernoatlantskog saveza, koji za drave koje su njegove lanice, ostaje temeljem njihove kolektivne obrane i forum njezina ostvarivanja. lanak 43. 1. Zadae iz lanka 42. stavka 1. tekom kojih Una moe koristiti civilna i vojna sredstva ukljuuju zajednike operace razoruavanja, humanitarne zadae i zadae spaavanja, zadae vojnog savjetovanja i pruanja pomoi, zadae sprjeavanja sukoba i odravanja mira, zadae borbenih snaga u rjeavanju kriza, ukljuujui uspostavu mira i stabilizacu nakon sukoba. Sve te zadae mogu pridoneti borbi protiv terorizma, izmeu ostalog i pruanjem potpore treim zemljama u suzbanju terorizma na njihovim podrujima. 2. Vee donosi odluke o zadaama iz stavka 1. kojima se utvruju njihovi ciljevi i podruje primjene te opi uvjeti njihove provedbe. Visoki predstavnik
59
Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji je podreen Veu i u bliskom je i stalnom dodiru s Politikim i sigurnosnim odborom, osigurava usklaenost civilnih i vojnih aspekata tih zadaa. lanak 44. 1. U okviru odluka donesenih u skladu s lankom 43., Vee moe povjeriti provedbu odreene zadae skupini drava lanica koje su voljne i imaju potrebna sredstva za takvu zadau. Te se drave lanice, povezane s Visokim predstavnikom Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, meusobno dogovaraju o nainu ostvarivanja zadae. 2. Drave lanice koje sudjeluju u zadai redovito obavjetavaju Vee o napretku u njezinu ostvarivanju, na vlastitu inicativu ili na zahtjev druge drave lanice. Te lanice odmah obavjetavaju Vee ako izvrenje zadae sa sobom povlai vee posljedice ili zahteva izmjenu cilja, podruja primjene ili uvjeta odreenih za zadau u odlukama iz stavka 1. U tim sluajevima Vee donosi potrebne odluke. lanak 45. 1. Europska obrambena agenca iz lanka 42. stavka 3. koja je podlona Veu ima za zadau: (a) pridoneti utvrivanju ciljeva vojne sposobnosti drava lanica i ocjeni potivanja obveza koje su glede tih sposobnosti preuzele drave lanice; (b) promicati usklaivanje operativnih potreba i donoenje djelotvornih i usklaenih postupaka nabave; (c) predlagati viestrane projekte radi ispunjenja ciljeva glede vojnih sposobnosti, osigurati koordinacu programa koje provode drave lanice i upravljanje posebnim programima suradnje; (d) podupirati istraivanja obrambene tehnologe i koordinirati zajednike istraivake djelatnosti i prouavanje tehnikih rjeenja za budue operativne potrebe; (e) pridonositi utvrivanju, a po potrebi, i provedbi svih korisnih mjera za jaanje industrske i tehnoloke osnove obrambenoga sektora i za poboljanje uinkovitosti vojnih izdataka. 2. Europska obrambena agenca otvorena je svim dravama lanicama koje ele sudjelovati u njezinu radu. Vee, na temelju odluke kvaliciranom veinom, donosi odluku kojom se utvruju statut, sjedite i pravila poslovanja Agence. U toj je odluci potrebno uzeti u obzir razinu uinkovitog sud60
jelovanja u aktivnostima Agence. U okviru Agence osnivaju se posebne skupine koje okupljaju drave lanice koje rade na zajednikim projektima. Kad je to potrebno, Agenca svoje poslove obavlja u suradnji s Komisom. lanak 46. 1. Drave lanice koje ele sudjelovati u trajnoj strukturiranoj suradnji iz lanka 42. stavka 6., a koje ispunjavaju kritere i koje su preuzele obveze koje se odnose na vojne sposobnosti iz Protokola o trajnoj strukturiranoj suradnji, svoju namjeru priopuju Veu i Visokom predstavniku Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. 2. U roku od tri mjeseca nakon priopenja iz stavka 1., Vee donosi odluku kojom se uspostavlja trajna strukturirana suradnja i utvruje popis drava lanica koje u njoj sudjeluju. Vee odluuje kvaliciranom veinom nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom. 3. Svaka drava lanica koja naknadno eli sudjelovati u trajnoj strukturiranoj suradnji svoju namjeru priopuje Veu i Visokom predstavniku. Vee donosi odluku kojom se potvruje sudjelovanje dotine drave lanice koja ispunjava kritere i preuzima obveze iz lanaka 1. i 2. Protokola o trajnoj strukturiranoj suradnji. Vee odluuje kvaliciranom veinom nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom. U glasovanju sudjeluju samo lanovi Vea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u trajnoj strukturiranoj suradnji.. Kvalicirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske une. 4. Ako drava lanica koja sudjeluje vie ne ispunjava kritere ili vie ne moe izvravati obveze iz lanaka 1. i 2. Protokola o trajnoj strukturiranoj suradnji, Vee moe doneti odluku kojom se obustavlja sudjelovanje dotine drave lanice. Vee odluuje kvaliciranom veinom. U glasovanju sudjeluju samo lanovi Vea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u trajnoj strukturiranoj suradnji, osim drave lanice o kojoj je re. Kvalicirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske une. 5. Svaka drava lanica koja sudjeluje, a koja se eli povui iz trajne strukturirane suradnje svoju namjeru priopuje Veu, koje prima na znanje da je drava lanica o kojoj je re prestala sudjelovati.
61
6. Odluke i preporuke Vea u okviru trajne strukturirane suradnje, osim onih koje su predviene stavcima od 2. do 5., donose se jednoglasno. Za potrebe ovoga stavka, jednoglasnost podrazumeva samo glasove predstavnika drava lanica koje sudjeluju u trajnoj strukturiranoj suradnji.
GLAVA VI. ZAVRNE ODREDBE lanak 47. Una ima pravnu osobnost. lanak 48. 1. Ugovori se mogu izmeniti i dopuniti sukladno redovitom postupku revize. Ugovori se mogu izmeniti i dopuniti i u skladu s pojednostavnjenim postupcima revize. Redovni postupak revize 2. Vlada bilo koje drave lanice, Europski parlament ili Komisa mogu Veu podneti predloge za revizu Ugovor. Tim se predlozima, izmeu ostalog, mogu poveati ili smanjiti ovlasti dane Uni Ugovorima. Vee podnosi te predloge Europskomu veu, a o njima se izvjeuju nacionalni parlamenti. 3. Ako Europsko vee, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom, obinom veinom glasova donese odluku o razmatranju predloenih izmjena i dopuna, predsjednik Europskoga vea saziva konvencu predstavnika nacionalnih parlamenata, efova drava ili vlada drava lanica, Europskoga parlamenta i Komise. U sluaju institucionalnih promjena u monetarnom podruju, savjetuje se i s Europskom sredinjom bankom. Konvenca razmatra predloge izmjena i dopuna i konsenzusom donosi preporuku za konferencu predstavnika vlada drava lanica iz stavka 4. ovoga lanka. Europsko vee, obinom veinom glasova nakon pribavljanja pristanka Europskoga parlamenta, moe odluiti da ne sazove konvencu ako njezino sazivanje ne opravdano opsegom predloenih izmjena i dopuna. U tom sluaju Europsko vee utvruje okvir poslova za konferencu predstavnika vlada drava lanica. 4. Konferencu predstavnika vlada drava lanica saziva predsjednik Vea radi usuglaenog utvrivanja izmjena i dopuna Ugovor.
62
Izmjene i dopune stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice raticiraju sukladno svojim odgovarajuim ustavnopravnim propisima. 5. Ako dve godine nakon potpisivanja ugovora o izmjenama i dopunama Ugovor, etiri petine drava lanica raticira ugovor, a jedna ili vie drava lanica pri ratikaci nailazi na tekoe, predmet se upuuje Europskom veu. Pojednostavnjeni postupci revize 6. Vlada svake drave lanice, Europski parlament ili Komisa mogu Europskomu veu podneti predloge za revizu svih, ili dela odredaba Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une koje se odnose na unutarnje politike i djelovanje Une. Europsko vee moe doneti odluku kojom se izmjenjuju i dopunjuju sve ili dio odredaba Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une. Europsko vee odluku donosi jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisom, te Europskom sredinjom bankom ako se radi o institucionalnim promjenama u podruju monetarne politike. Ta odluka stupa na snagu nakon to je potvrde drave lanice, u skladu sa svojim odgovarajuim ustavnim odredbama. Odluka iz podstavka 2. ne proiruje nadlenosti dane Uni Ugovorima. 7. Kad se Ugovorom o funkcioniranju Europske une ili Glavom V. ovoga Ugovora predvia da u odreenom podruju ili sluaju Vee odluuje jednoglasno, Europsko vee moe doneti odluku kojom se Veu doputa da odluku u tom podruju ili u tom sluaju donese kvaliciranom veinom glasova. Taj se podstavak ne primjenjuje na odluke koje se odnose na vojna ili obrambena pitanja. Kad se Ugovorom o funkcioniranju Europske une predvia da zakonodavne akte donosi Vee sukladno posebnom zakonodavnom postupku, Europsko vee moe doneti odluku kojom se doputa donoenje takvih akata sukladno redovnom zakonodavnom postupku. O svakoj se inicativi Europskoga vea na temelju podstavaka 1. i 2. izvjeuju nacionalni parlamenti. Ako se nacionalni parlament usprotivi u roku od est mjeseci od datuma takvog priopenja, ne donosi se odluka iz podstavaka 1. i 2. Ako protivljenje izostane Europsko vee moe doneti odluku. Europsko vee donosi odluke iz podstavaka 1. i 2. jednoglasno nakon pribavljanja pristanka Europskog parlamenta koji odluuje veinom svojih lanova.
63
lanak 49. Svaka europska drava koja potuje vrednosti iz lanka 2. i koja se trudi promicati ih moe podneti zahtjev za lanstvo u Uni. O tom se zahtjevu izvjeuju Europski parlament i nacionalni parlamenti. Drava koja podnosi zahtjev, svoj zahtjev upuuje Veu, koje odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s Komisom i uz prethodni pristanak Europskog parlamenta, koji odluuje veinom svojih lanova. Uzimaju se u obzir uvjeti prihvatljivosti koje je usuglasilo Europsko vee Uvjeti primanja u lanstvo i prilagodbe Ugovorima na kojima se Una temelji, a koje su potrebne radi primanja, utvruju se sporazumom izmeu drava lanica i drave koja je podnela zahtjev. Taj se sporazum podnosi na ratikacu svim dravama ugovornicama sukladno njihovim ustavnopravnim propisima. lanak 50. 1. Svaka drava lanica moe doneti odluku o povlaenju iz Une u skladu s vlastitim ustavnim odredbama. 2. Drava lanica koja odlui povui se, svoju namjeru priopuje Europskom veu. S obzirom na smjernice koje daje Europsko vee, Una pregovara i s tom dravom sklapa sporazum kojim se utvruju modaliteti njezina povlaenja, uzimajui pritom u obzir okvir za njezin budui odnos s Unijom. Sporazum se dogovara u skladu s lankom 218. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Sporazum u ime Une sklapa Vee koje odluuje kvaliciranom veinom nakon pribavljanja suglasnosti Europskog parlamenta. 3. Ugovori se na dotinu dravu prestaju primjenjivati od dana stupanja na snagu sporazuma o povlaenju ili, ako takav datum ne postoji, dve godine od priopenja iz stavka 2., osim ako Europsko vee, u sporazumu s dotinom dravom lanicom, jednoglasno ne odlui produljiti to razdoblje. 4. Za potrebe stavaka 2. i 3. lan Europskoga vea ili Vea, koji predstavlja dravu lanicu koja se povlai, ne sudjeluje ni u raspravama Europskoga vea ili Vea ni u donoenju odluka o tome predmetu. Kvalicirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (b) Ugovora o funkcioniranju Europske une. 5. Ako drava koja se povukla iz Une zatrai ponovno pristupanje Uni, njezin zahtjev podlee postupku iz lanka 49.
64
lanak 51. Protokoli i Prilozi Ugovorima njihov su sastavni dio. lanak 52. 1. Ugovori se primjenjuju na Kraljevinu Belgu, Republiku Bugarsku, eku Republiku, Kraljevinu Dansku, Saveznu Republiku Njemaku, Republiku Estonu, Irsku, Helensku Republiku, Kraljevinu panjolsku, Francusku Republiku, Talansku Republiku, Republiku Cipar, Republiku Latvu, Republiku Litvu, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republiku Maarsku, Republiku Maltu, Kraljevinu Nizozemsku, Republiku Austru, Republiku Poljsku, Portugalsku Republiku, Rumunjsku, Republiku Slovenu, Slovaku Republiku, Republiku Finsku, Kraljevinu vedsku i Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britane i Sjeverne Irske. 2. Teritoralno podruje primjene Ugovor navedeno je u lanku 355. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 53. Ugovor se sklapa na neogranieno vreme. lanak 54. 1. Visoke ugovorne stranke raticiraju ovaj Ugovor sukladno svojim ustavnopravnim propisima. Ratikacske isprave polau se kod Vlade Talanske Republike. 2. Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. senja 1993, ako su prethodno poloeni svi ratikacski instrumenti ili, u suprotnom, prvog dana u mjesecu koji sledi nakon polaganja posljednjeg ratikacskog instrumenta. lanak 55. 1. Ovaj Ugovor, sastavljen u jedinstvenom izvorniku na bugarskom, ekom, danskom, nizozemskom, engleskom, estonskom, nskom, francuskom, njemakom, grkom, maarskom, irskom, talanskom, latvskom, litvanskom, maltekom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovakom, slovenskom, panjolskom i vedskom jeziku, pri emu je tekst na svakom od tih jezika jednako vjerodostojan, pohranjuje se u pismohrani Vlade Talanske Republike, koja svim vladama drava potpisnica dostavlja po jedan ovjereni primjerak.
65
2. Ovaj Ugovor drave lanice mogu prevesti na bilo koji drugi jezik koji u skladu s njihovim ustavnim poretkom uiva status slubenoga jezika na cijelom ili na delu njihova teritora. Drave lanice o kojima je re osiguravaju ovjereni primjerak takvih prevoda koji se polae u arhivu Vea. U POTVRDU TOGA, nie potpisani punomonici potpisali su ovaj Ugovor. Sastavljeno u Maastrichtu sedmog veljae tisuu devetsto devedeset i druge godine. (Popis potpisnika je izostavljen)
66
LANAK 2.*
UGOVOR O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE

PREAMBULA NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGANACA, PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE, PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALANSKE REPUBLIKE, NJEZINO KRALJEVSKO VELIANSTVO NADVOJVOTKINJA OD LUKSEMBURGA, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE,** USTRAJNI da postave temelje sve vre une izmeu naroda Europe, ODLUNI da osiguraju gospodarski i drutveni napredak svojih drava zajednikim djelovanjem na uklanjanju zapreka koje dele Europu, POTVRUJUI da je glavni cilj njihovih nastojanja neprestano poboljavati ivotne i radne uvjete njihovih naroda, PREPOZNAJUI da uklanjanje postojeih zapreka zahteva usklaeno djelovanje kako bi se zajamilo stabilno irenje, uravnoteena trgovina i poteno trino natjecanje, S TENJOM da osnae jedinstvo svojih gospodarstava i osiguraju skladan razvoj smanjivanjem razlika koje postoje izmeu pojedinih rega i smanjivanjem zaostalosti zapostavljenih rega, U ELJI da zajednikom trgovinskom politikom pridonesu postupnom ukidanju ogranienja u meunarodnoj trgovini,
* l. 2. . 1 Lisabonskog ugovora izmenjen je u naziv Ugovora o osnivanju Europske zajednice. Novi naziv je Ugovor o funkcioniranju Europske une.
** Nakon donoenja Ugovora o Europskoj zajednici ove su drave postale punopravne lanice EU: Bugarska, eka, Estona, Cipar, Latva, Litva, Maarska, Malta, Austra, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovena, Slovaka, Danska, Irska, Grka, panjolska, Ujedinjena Kraljevina Velika Britana i Sjeverna Irska, Finska i vedska.
67
U NAMJERI da uvrste solidarnost koja vee Europu i prekomorske zemlje te u elji da osiguraju njihov daljnji napredak, u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih naroda, ODLUNI da ovakvim udruivanjem svojih gospodarskih snaga ouvaju i ojaaju mir i slobodu te da pozovu ostale narode Europe, koji slede njihove ideale, da im se pridrue u njihovim nastojanjima, ODLUNI da promiu postizanje najvee mogue razine znanja za svoje narode kroz veliku dostupnost obrazovanja i neprestano osuvremenjivanje istog, Te su u tu svrhu kao svoje punomonike IMENOVALI: (Popis punomonika je izostavljen) KOJI su, razmenivi svoje punomoi za koje je ustanovljeno da su pravovaljane, dogovorili sljedee.
DIO PRVI
NAELA
lanak 1. 1. Ovim se Ugovorom ustrojava funkcioniranje Une, utvruju podruja njezinih nadlenosti, njihovo razgranienje i mehanizmi za njihovo ostvarivanje. 2. Ovaj Ugovor i Ugovor o Europskoj uni ugovori su na kojima se temelji Una. Na ova se dva ugovora koja imaju istu pravnu vrednost upuuje kao na Ugovore. GLAVA I.
KATEGORE I PODRUJA NADLENOSTI UNE

lanak 2. 1. Kad se Uni Ugovorima daju iskljuive nadlenosti u odreenom podruju, samo Una moe izraivati i donositi pravno obvezujue akte, dok drave lanice to mogu initi samostalno samo ako ih za to ovlasti Una ili radi provedbe akata Une. 2. Kad se Uni Ugovorima daje nadlenost koju ona u odreenom podruju deli s dravama lanicama, pravno obvezujue akte u tom podruju mogu
68
izdavati i usvajati Una i drave lanice. Drave lanice svoju nadlenost ostvaruju u onoj mjeri u kojoj je Una ne ostvaruje. Drave lanice svoju nadlenost ponovno ostvaruju u onoj mjeri u kojoj je Una odluila svoju nadlenost prestati ostvarivati. 3. Drave lanice usklauju svoje politike u podruju gospodarstva i zapoljavanja u skladu s mehanizmima utvrenima ovim Ugovorom, za e je utvrivanje nadlena Una. 4. Una je u skladu s odredbama Ugovora o Europskoj uni nadlena za utvrivanje i provedbu zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui i postupno oblikovanje zajednike obrambene politike. 5. U odreenim podrujima i pod uvjetima utvrenima Ugovorima, Una je nadlena za mjere i je cilj podupiranje, usklaivanje ili dopunjavanje mjera drava lanica, a da pritom ne zamjenjuje njihovu nadlenost u tim podrujima. Pravno obvezujui akti Une doneseni na temelju odredaba Ugovor, koje se odnose na ta podruja, ne smu ukljuivati usklaivanje zakona ili drugih propisa drava lanica. 6. Podruje primjene i mehanizmi ostvarivanja nadlenosti Une utvruju se odredbama Ugovor koje se odnose na svako podruje. lanak 3. 1. Una ima iskljuivu nadlenost u ovim podrujima: (a) carinskoj uni; (b) utvrivanju pravila o trinom natjecanju potrebnih za funkcioniranje unutarnjeg trita; (c) monetarnoj politici za drave lanice a je valuta euro; (d) ouvanju morskih biolokih resursa u okviru zajednike ribolovne politike; (e) zajednikoj trgovinskoj politici. 2. Una ima i iskljuivu nadlenost za sklapanje meunarodnog ugovora kad njegovo sklapanje predvia zakonski akt Une i ako je potreban kako bi Uni omoguio ostvarivanje njezine unutarnje nadlenosti ili nadlenosti u onoj mjeri u kojoj bi njegovo sklapanje moglo utjecati na zajednika pravila ili izmeniti njihovo podruje primjene.
69
lanak 4. 1. Una nadlenost deli s dravama lanicama kad joj je Ugovorima dodeljena nadlenost koja se ne odnosi na podruja iz lanaka 3. i 6. 2. Podeljena nadlenost izmeu Une i drava lanica primjenjuje se na sljedea glavna podruja: (a) unutarnje trite; (b) socalnu politiku za aspekte utvrene ovim Ugovorom; (c) ekonomsku, socalnu i teritoralnu kohezu; (d) poljoprivredu i ribarstvo, osim ouvanja morskih biolokih resursa; (e) zatitu okolia; (f) zatitu potroaa; (g) promet; (h) transeuropske mree; (i) energetiku; (j) podruje slobode, sigurnosti i pravde; (k) zajedniku problematiku sigurnosti u pitanjima javnog zdravlja, za aspekte utvrene ovim Ugovorom. 3. U podrujima istraivanja, tehnolokog razvoja i svemira Una je nadlena ostvarivati djelatnosti, posebice radi utvrivanja i provedbe programa; meutim, ostvarivanje te nadlenosti ne sme drave lanice sprjeavati u ostvarivanju njihovih nadlenosti. 4. U suradnji u podruju razvoja i humanitarne pomoi, Una je nadlena poduzimati djelatnosti i voditi zajedniku politiku; meutim, ostvarivanje te nadlenosti, ne sme drave lanice sprjeavati u ostvarivanju njihovih nadlenosti. lanak 5. 1. Drave lanice usklauju svoje gospodarske politike unutar Une. U tu svrhu Vee donosi mjere, posebice osnovne smjernice za te politike. Posebne se odredbe primjenjuju na drave lanice a je valuta euro. 2. Una poduzima mjere za osiguranje usklaivanja politika drava lanica u podruju zapoljavanja, osobito utvrivanjem smjernica za te politike. 3. Una moe poticati osiguranje usklaivanja socalnih politika drava lanica.
70
lanak 6. Una je nadlena ostvarivati mjere potpore, usklaivanja ili dopune mjera drava lanica. Na europskoj su razini podruja takvih mjera: (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) zatita i poboljanje zdravlja ljudi; industra; kultura; turizam; obrazovanje, strukovno usavravanje, mlade i sport; civilna zatita; upravna suradnja. GLAVA II.
ODREDBE KOJE IMAJU OPU PRIMJENU

lanak 7. Una osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajui pritom u obzir sve svoje ciljeve i u skladu s naelom davanja ovlasti. lanak 8. U svim svojim djelatnostima Una tei uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti izmeu mukaraca i ena. lanak 9. Prilikom utvrivanja i provedbe svojih politika i djelatnosti, Una uzima u obzir zahtjeve vezane uz promicanje visokoga stupnja zapoljavanja, jamenjem odgovarajue socalne zatite, borbom protiv drutvene iskljuenosti te visokom razinom obrazovanja, usavravanja i zatite zdravlja ljudi. lanak 10. Pri utvrivanju i provedbi svojih politika i djelatnosti, Una tei suzbanju diskriminace na temelju spola, rase, etnikog podretla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolnoga opredjeljenja. lanak 11. Zahtjevi zatite okolia moraju se ukljuiti u odreivanje i provedbu politika i djelatnosti Une, posebno radi promicanja odrivog razvoja.
71
lanak 12. Zahtjevi za zatitu potroaa moraju se uzeti u obzir pri utvrivanju i provedbi ostalih politika i aktivnosti Une. lanak 13. Pri izradi i primjeni politike Une u pogledu poljoprivrede, ribarstva, prometa, unutarnjeg trita, istraivanja i tehnolokog razvitka te istraivanja svemira, Una i drave lanice e u celosti voditi rauna o potrebama za dobrobit ivotinja, pritom potujui zakonske i administrativne odredbe i obiaje drava lanica posebice u pogledu vjerskih obreda, kulturnih tradica i regionalne batine. lanak 14. Ne dovodei u pitanje lanak 4. Ugovora o Europskoj uni ili lanke 93., 106. i 107. ovog Ugovora, a s obzirom na znaaj koji usluge od opeg gospodarskog znaenja imaju kao dio zajednikih vrednota Une te na njihovu ulogu u promicanju drutvene i teritoralne povezanosti, Una i drave lanice su dune, u okviru svojih ovlasti i u okviru opsega primjene Ugovor, brinuti da se takve usluge odvaju na temelju naela i uvjeta, osobito gospodarskih i nancskih, koji im omoguuju ispunjavanje njihovih zadaa. Europski parlament i Vee uredbama i sukladno redovnom zakonodavnom postupku utvruju ta naela i postavljaju uvjete, ne dovodei pritom u pitanje nadlenost drava lanica da, u skladu s Ugovorima, omoguavaju i osiguravaju ostvarivanje i nanciranje tih usluga. lanak 15. 1. Radi promicanja dobroga upravljanja i osiguravanja sudjelovanja graanskoga drutva, instituce, tela, uredi i agence Une svoj rad obavljaju to je mogue otvorene. 2. Europski parlament odrava javne sjednice, kao i Vee kad razmatra nacrt zakonodavnoga akta i kad o njemu glasuje. 3. Svaki graanin Une te svaka zika ili pravna osoba koja prebiva ili ima registrirani ured u nekoj dravi lanici, ima pravo pristupa dokumentima instituca, tela, ureda i agenca Une neovisno o sredini u kojoj se nalaze, to podlee naelima i uvjetima koji se moraju denirati u skladu sa ovim stavkom.
72
Opa naela i granice na temelju javnog ili privatnog interesa, kojima se rukovodi ovo pravo pristupa dokumentima, utvruju Europski parlament i Vee uredbama sukladno redovnom zakonodavnom postupku. Svaka instituca, telo, ured ili agenca osigurava da su postupci transparentni i sadrava u svom poslovniku posebne odredbe o dostupnosti svojih dokumenata u skladu s uredbama iz podstavka 2. Sud pravde Europske une, Europska sredinja banka i Europska investicska banka podleu odredbama ovoga stavka samo kad obavljaju svoje upravne zadae. Europski parlament i Vee osiguravaju objavljivanje dokumenata koji se odnose na zakonodavne postupke pod uvjetima utvrenim uredbama iz podstavka 2. lanak 16. 1. Svatko ima pravo na zatitu svojih osobnih podataka. 2. Europski parlament i Vee, postupajui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku, utvruju pravila o zatiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka u institucama, telima, uredima i agencama Une te u dravama lanicama kad obavljaju svoje aktivnosti u podruju primjene prava Une i pravila o slobodnom protoku takvih podataka. Potivanje tih pravila podlee nadzoru neovisnih tela. Pravila donesena na temelju ovoga lanka ne dovode u pitanje posebna pravila propisana lankom 39. Ugovora o Europskoj uni. lanak 17. 1. Una potuje i niim ne dovodi u pitanje status koji u skladu s nacionalnim pravom uivaju crkve i vjerske udruge ili zajednice u dravama lanicama. 2. Una jednako tako potuje i status koji u skladu s nacionalnim pravom uivaju lozofske i nevjerske organizace. 3. Priznajui njihov identitet i njihov specini doprinos, Una odrava otvoren, transparentan i redovit dalog s tim crkvama i organizacama.
73
DIO DRUGI
SUZBANJE DISKRIMINACE I GRAANSTVO UNE
lanak 18. Unutar opsega primjene Ugovor i ne dovodei u pitanje njihove posebne odredbe, zabranjena je svaka nacionalna diskriminaca. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku, mogu usvojiti pravila koja zabranjuju takvu diskriminacu. lanak 19. 1. Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor i u granicama ovlasti koje su njima dane Uni, Vee moe, djelujui jednoglasno sukladno posebnom zakonodavnom postupku i nakon suglasnosti Europskog parlamenta, poduzeti odgovarajue mjere za suzbanje diskriminace na osnovu spola, rasnog ili etnikog porekla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolnog opredjeljenja. 2. Odstupajui od stavka 1., Europski parlament i Vee, postupajui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku, mogu doneti temeljna naela za poticajne mjere Une, iskljuujui usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica, kako bi podrali djelovanja drava lanica i pridoneli ostvarenju ciljeva navedenih u stavku 1. lanak 20. 1. Ovime se uspostavlja graanstvo Une. Svaka osoba koja nosi dravljanstvo neke drave lanice graanin je Une. Graanstvo Une ne zamjenjuje nacionalno dravljanstvo, ve ga dodaje. 2. Graani Une imaju prava i dunosti predviene Ugovorima. Oni, izmeu ostalog, imaju: (a) pravo na slobodno kretanje i prebivanje na podruju drava lanica; (b) pravo da glasuju i da budu birani na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u dravi lanici u kojoj prebivaju, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave; (c) pravo da, na podruju tree zemlje u kojoj drava lanica i su dravljani nema svoje predstavnitvo, uivaju zatitu diplomatskih i konzularnih tela bilo koje drave lanice pod istim uvjetima kao i dravljani te drave;
74
(d) pravo na podnoenje petice Europskom parlamentu, pravo na obraanje europskomu pukom pravobranitelju te na obraanje institucama i savjetodavnim telima Une na bilo kojemu od jezika Ugovora te pravo na odgovor na istomu jeziku. Prava se ostvaruju u skladu s uvjetima i ogranienjima utvrenima Ugovorima i mjerama usvojenima u skladu s njima. lanak 21. 1. Svaki graanin Une ima pravo slobodno se kretati i prebivati na podruju drava lanica, no podlee ogranienjima i uvjetima utvrenim Ugovorima i mjerama usvojenim za njihovu provedbu. 2. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, mogu doneti odredbe kojima e se olakati ostvarivanje prava iz stavka 1., ako se pokae potrebnim djelovanje Une radi ostvarenja tog cilja i ako se Ugovorima ne predviaju potrebne ovlasti. 3. Zbog razloga spomenutih u stavku 1. i ako se Ugovorima ne predviaju potrebne ovlasti, Vee djelujui sukladno posebnom zakonodavnom postupku moe doneti mjere koje se odnose na socalnu sigurnost ili socalnu zatitu. Vee postupa jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. lanak 22. 1. Svaki graanin Une, koji prebiva u dravi lanici i ne dravljanin, ima pravo glasovanja i kandidiranja na lokalnim izborima u dravi lanici u kojoj prebiva pod jednakim uvjetima kao i dravljani te drave. Ostvarivanje ovog prava podlee detaljnim aranmanima koje donosi Vee djelujui jednoglasno sukladno posebnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom; ti aranmani mogu predviati odstupanja, ako to zahtevaju specini problemi neke drave lanice. 2. Ne dovodei u pitanje lanak 223. stavak 1. i odredbe usvojene za njegovu provedbu, svaki graanin Une, koji prebiva u nekoj dravi lanici i ne dravljanin, ima pravo glasovanja i kandidiranja na izborima za Europski parlament u dravi lanici u kojoj prebiva, pod jednakim uvjetima kao i dravljani te drave. Ostvarivanje ovog prava podlee detaljnim aranmanima koje donosi Vee djelujui jednoglasno sukladno posebnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom; ti aranmani mogu predviati odstupanja, ako to zahtevaju specini problemi neke drave lanice.
75
lanak 23. Svaki graanin Une, na podruju tree zemlje u kojoj drava lanica, i je on dravljanin, ne zastupljena, ima pravo na zatitu diplomatskih ili konzularnih vlasti bilo koje drave lanice, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave. Drave lanice e doneti potrebne odredbe i zapoeti meunarodne pregovore potrebne za osiguranje te zatite. Vee djelujui sukladno posebnomu zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, moe doneti direktive o utvrivanju mjera usklaivanja i suradnje potrebne da se ta zatita olaka. lanak 24. Europski parlament i Vee uredbama, djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku, donose odredbe koje se odnose na postupke i uvjete za pokretanje inicative graana u smislu lanka 11. Ugovora o Europskoj uni, ukljuujui najmanji broj drava lanica iz kojih ti graani moraju dolaziti. Svaki graanin Une ima pravo obratiti se peticom Europskom parlamentu, u skladu s lankom 227. Svaki graanin Une moe se obratiti pukom pravobranitelju, ustanovljenom sukladno lanku 228. Svaki graanin Une moe pisati bilo kojoj instituci, telu, uredu ili agenci iz ovog lanka ili lanka 13. Ugovora o Europskoj uni na jednome od jezika spomenutih u lanku 55. stavak 1. i dobiti odgovor na istom jeziku. lanak 25. Svake tri godine Komisa podnosi izvjetaj Europskom parlamentu, Veu i Gospodarskom i socalnom odboru o primjeni odredbi iz ovog Dela. Taj izvjetaj e se baviti razvojem Une. Na toj osnovi i ne dovodei u pitanje primjenu ostalih odredbi Ugovor, Vijee, djelujui sukladno posebnomu zakonodavnom postupku i nakon odobrenja Europskog parlamenta, moe usvojiti odredbe radi osnaivanja ili dopunjavanja prava navedenih u lanku 20. stavku 2. Te odredbe stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice potvrde sukladno svojim odgovarajuim ustavnim propisima
76
DIO TREI
POLITIKE I UNUTARNJE DJELOVANJE UNE
GLAVA I.
UNUTARNJE TRITE
lanak 26. 1. Una donosi mjere radi stvaranja ili osiguranja funkcioniranja unutarnjega trita, u skladu s odgovarajuim odredbama Ugovor. 2. Unutarnje trite obuhvaa podruje bez unutarnjih granica u kojemu se osigurava slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala u skladu s odredbama Ugovor. 3. Vee, na predlog Komise, odreuje smjernice i uvjete potrebne za osiguranje uravnoteenog napretka u svim sektorima. lanak 27. Pri izradi svojih predloga za postizanje ciljeva iz lanka 26., Komisa e uzeti u obzir razinu napora koji e odreena gospodarstva koja pokazuju razlike u razvoju morati uloiti za stvaranje unutarnjeg trita te moe predloiti odgovarajue odredbe. Ako te odredbe poprime oblik odstupanja, moraju biti privremene naravi i moraju u to manjoj mjeri naruavati funkcioniranje unutarnjeg trita. GLAVA II.
SLOBODNO KRETANJE ROBA

lanak 28. 1. Una ukljuuje carinsku unu koja obuhvaa svu trgovinu roba i ukljuuje zabranu carinskih pristojbi na uvoz i izvoz te svih nameta s istim uinkom meu dravama lanicama, kao i usvajanje zajednike carinske tarife u njihovim odnosima s treim zemljama. 2. Odredbe lanka 30. i Poglavlja 2. ove Glave odnose se na proizvode koji potjeu iz drava lanica i na proizvode koji dolaze iz treih zemalja i u slobodnom su prometu u dravama lanicama.
77
lanak 29. Smatra se da su proizvodi iz tree zemlje u slobodnom prometu u dravi lanici, ako su ispunjene uvozne formalnosti i ako su u toj dravi lanici ubrane sve obvezne carinske pristojbe ili nameti s istim uinkom te ako se za takve proizvode ne iskoristila povlastica potpunog ili djelominog povrata pristojbi ili nameta. POGLAVLJE 1. CARINSKA UNA lanak 30. Zabranjene su carinske pristojbe na uvoz i izvoz te nameti s istim uinkom izmeu drava lanica. Ova se zabrana odnosi i na carinske pristojbe skalne prirode. lanak 31. Pristojbe zajednike carinske tarife odreuje Vee na predlog Komise. lanak 32. U ostvarivanju zadaa koje su joj povjerene na temelju ovog Poglavlja, Komisa se rukovodi: (a) potrebom promicanja trgovine izmeu drava lanica i treih zemalja; (b) razvojem uvjeta trinog natjecanja unutar Une, ako oni vode unaprjeenju konkurentnosti poduzea; (c) zahtjevima Une glede opskrbe sirovinama i poluproizvodima; u tom smislu Komisa e se pobrinuti za izbjegavanje naruavanja uvjeta trinog natjecanja izmeu drava lanica u pogledu gotovih proizvoda; (d) potrebom izbjegavanja ozbiljnih poremeaja u gospodarstvima drava lanica i osiguravanja racionalnog razvoja proizvodnje i proirenja potronje unutar Une. POGLAVLJE 2. CARINSKA SURADNJA lanak 33. Unutar opsega primjene Ugovor, Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, poduzimaju mjere za jaanje carinske suradnje izmeu drava lanica i izmeu drava lanica i Komise.
78
POGLAVLJE 3. ZABRANA KOLIINSKIH OGRANIENJA IZMEU DRAVA LANICA lanak 34. Zabranjena su koliinska ogranienja na uvoz i sve mjere s istim uinkom izmeu drava lanica. lanak 35. Zabranjena su koliinska ogranienja na izvoz i sve mjere s istim uinkom izmeu drava lanica. lanak 36. Odredbe lanaka 34. i 35. ne iskljuuju zabrane ili ogranienja uvoza, izvoza ili roba u tranzitu, a koje su opravdane razlozima javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti; zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i biljaka; zatite nacionalnih blaga umjetnike, povesne ili arheoloke vrednosti; ili zatite industrskog i trgovakog vlasnitva. Takve zabrane ili ogranienja, meutim, ne smu biti sredstvom proizvoljne diskriminace ili prikrivenog ograniavanja trgovine izmeu drava lanica. lanak 37. 1. Drave lanice moraju prilagoditi sve dravne monopole komercalne prirode kako bi se osiguralo da ne postoji nikakva diskriminaca izmeu dravljana drava lanica u pogledu uvjeta pod kojima se robe nabavljaju i plasiraju na trite. Odredbe ovog lanka primjenjuju se na svako telo putem kojeg drava lanica, de iure ili de facto, izravno ili neizravno nadzire, odreuje ili znaajno utjee na uvoz ili izvoz izmeu drava lanica. Ove odredbe se na isti nain primjenjuju na monopole koje drava prenosi na druge. 2. Drave lanice dune su se suzdrati od uvoenja svake nove mjere koja bi bila suprotna naelima iz stavka 1., ili bi ograniavala opseg primjene lanaka o zabrani carinskih pristojbi i koliinskih ogranienja izmeu drava lanica. 3. Ako dravni monopol komercalne prirode posjeduje pravila koja slue da bi lake raspolagao poljoprivrednim proizvodima ili od njih ostvarivao najbolji prihod, poduzet e se koraci za primjenu pravila iz ovog lanka radi osiguranja jednake zatite zapoljavanja i ivotnog standarda proizvoa
79
GLAVA III.
POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO
lanak 38. 1. Una utvruje i provodi zajedniku politiku poljoprivrede i ribarstva. Unutarnje trite obuhvaa poljoprivredu, ribarstvo i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Pod poljoprivrednim proizvodima podrazumevaju se proizvodi sa zemlje, proizvodi koji su rezultat uzgoja stoke i ribarstva te proizvodi primarne prerade izravno vezani uz te proizvode. Kad se spominje zajednika poljoprivredna politika ili poljoprivreda, te kad se rabi izraz poljoprivredni, razumeva se da se to odnosi i na ribarstvo, uzimajui u obzir posebne znaajke toga sektora. 2. Osim ako ne drugae utvreno lancima 39. do 44., pravila propisana za stvaranje i funkcioniranje unutarnjeg trita odnose se na poljoprivredne proizvode. 3. Proizvodi na koje se odnose odredbe lanaka 39. do 44. popisani su u Prilogu I. 4. Funkcioniranje i razvoj unutarnjeg trita za poljoprivredne proizvode moraju biti praeni uspostavljanjem zajednike poljoprivredne politike. lanak 39. 1. Ciljevi zajednike poljoprivredne politike su sljedei: (a) poveati poljoprivrednu produktivnost promicanjem tehnikog napretka i osiguranjem razumnog razvoja poljoprivredne proizvodnje te optimalnog koritenja faktora proizvodnje, osobito radne snage; (b) na taj nain osigurati poljoprivrednoj zajednici pristojan ivotni standard, osobito poveanjem individualne zarade osoba koje se bave poljoprivredom; (c) stabilizirati trita; (d) osigurati dostupnost opskrbe; (e) pobrinuti se da roba doe do potroaa po razumnim cenama. 2. Pri osmiljavanju zajednike poljoprivredne politike i posebnih metoda za njenu primjenu, vodit e se rauna o: (a) osebujnoj prirodi poljoprivredne djelatnosti, koja proizlazi iz drutvene strukture poljoprivrede te iz strukturnih i prirodnih raznolikosti izmeu razliitih poljoprivrednih rega;
80
(b) potrebi da se postupno ostvare odgovarajue prilagodbe; (c) injenici da poljoprivreda u dravama lanicama predstavlja sektor koji je usko povezan s gospodarstvom u cjelini. lanak 40. 1. Radi postizanja ciljeva iz lanka 39., osniva se zajednika organizaca poljoprivrednih trita. Ta e organizaca, ovisno o proizvodu, postojati u jednom od sljedeih oblika: (a) zajednika pravila o trinom natjecanju; (b) obvezna koordinaca razliitih organizaca nacionalnih trita; (c) organizaca europskog trita. 2. Zajednika organizaca osnovana u skladu sa stavkom 1. moe ukljuivati sve mjere za postizanje ciljeva iz lanka 39., osobito reguliranje cena, potporu proizvodnji i plasiranju razliitih proizvoda na trite, aranmane skladitenja i prenosa preostalih zaliha, kao i zajednike mehanizme za stabiliziranje uvoza ili izvoza. Zajednika organizaca e biti ograniena na ostvarivanje ciljeva iz lanka 39. i iskljuivat e svaku diskriminacu meu proizvoaima ili potroaima unutar Une. Svaka zajednika politika cena temeljit e se na zajednikim kriterima i jedinstvenim metodama izraunavanja. 3. Da bi zajednika organizaca iz stavka 1. mogla postii svoje ciljeve, moe se osnovati jedan ili nekoliko fondova za poljoprivredno usmjeravanje i jamstva. lanak 41. Radi postizanja ciljeva iz lanka 39., u okviru zajednike poljoprivredne politike mogu se predvidjeti sljedee mjere: (a) uinkovito usklaivanje napora na podruju strukovnog usavravanja, istraivanja i irenja znanja o poljoprivredi; to moe obuhvaati i zajedniko nanciranje projekata ili instituca; (b) zajednike mjere za promicanje potronje odreenih proizvoda. lanak 42. Odredbe ovog Poglavlja, vezane uz pravila o trinom natjecanju, odnose se na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima samo u opsegu koji
81
utvrde Europski parlament i Vee u okviru lanka 43., stavka 2. i u skladu s postupkom propisanim u istom lanku, uzimajui u obzir ciljeve navedene u lanku 39. Vee na predlog Komise moe odobriti dodjeljivanje pomoi: (a) za zatitu poduzea s tekoama uzrokovanim strukturnim ili prirodnim uvjetima; (b) u okviru programa gospodarskog razvoja. lanak 43. 1. Komisa podnosi predloge za izradu i provedbu zajednike poljoprivredne politike, kao i za zamjenjivanje nacionalnih organizaca s nekim od oblika zajednikog organiziranja iz lanka 40. stavka 1., te za provedbu mjera utvrenih u ovoj Glavi. U tim e se predlozima voditi rauna o meuovisnosti poljoprivrednih pitanja spomenutih u ovoj Glavi. 2. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, uspostavljaju zajedniku organizacu poljoprivrednih trita iz lanka 40. stavka 1. te utvruju druge odredbe potrebne za provoenje ciljeva zajednike poljoprivredne politike i zajednike ribolovne politike; 3. Vee na predlog Komise donosi mjere o utvrivanju cena, nameta, potpora i koliinskih ogranienja te o utvrivanju i raspodjeli mogunosti ribolova. 4. U skladu sa stavkom 1. nacionalne trine organizace mogu se zameniti zajednikom organizacom predvienom u lanku 40. stavku 1., ako: (a) zajednika organizaca nudi dravama lanicama koje se protive toj mjeri i koje imaju vlastitu organizacu za dotinu proizvodnju, jednaku zatitu zapoljavanja i ivotnog standarda tih proizvoaa, uzimajui u obzir mogue prilagodbe, kao i specalizacu koja e s vremenom biti potrebna; (b) takva organizaca osigurava uvjete za trgovinu unutar Une sline onima koji postoje na nacionalnom tritu. 5. Ako se osnuje zajednika organizaca za odreene sirovine pre negoli je osnovana zajednika organizaca za odgovarajue preraene proizvode, sirovine koje se koriste za preraene proizvode namenjene izvozu u tree zemlje, mogu se uvoziti iz zemalja izvan Une.
82
lanak 44. Ukoliko u odreenoj dravi lanici neki proizvod podlee domaoj organizaci trita ili propisima s istim uinkom, a koji utjeu na konkurentski poloaj sline proizvodnje u nekoj drugoj dravi lanici, drave lanice primjenjuju kompenzacsku pristojbu na uvoz takvog proizvoda koji dolazi iz drave lanice u kojoj takva organizaca ili pravila postoje, osim ako ta drava primjenjuje kompenzacsku pristojbu na izvoz. Komisa odreuje iznos tih pristojbi u visini potrebnoj za uspostavu ravnotee; ona moe odobriti i druge mjere, e uvjete i pojedinosti sama utvruje.
GLAVA IV.
SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA

POGLAVLJE 1. RADNICI lanak 45. 1. Slobodno kretanje radnika osigurat e se unutar Une. 2. Takvo slobodno kretanje podrazumeva ukidanje svake diskriminace temeljem dravljanstva izmeu radnika iz drava lanica u pogledu zapoljavanja, zarade i ostalih uvjeta rada i zapoljavanja. 3. Podlono ogranienjima koja su opravdana razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ta sloboda obuhvaa pravo na: (a) prihvaanje stvarnih ponuda za zaposlenje; (b) slobodno kretanje unutar podruja drava lanica u tu svrhu; (c) boravak u dravi lanici radi zapoljavanja sukladno odredbama o zapoljavanju dravljana te drave sadranim u zakonima, uredbama i upravnim propisima; (d) ostanak na podruju drave lanice nakon zaposlenja u toj dravi, pod uvjetima sadranim u propisima koje sastavlja Komisa. 4. Odredbe ovog lanka ne primjenjuju se na zapoljavanje u javnim slubama. lanak 46. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, a nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, dono83
se direktive ili uredbe kojima se usvajaju mjere potrebne za postupno ostvarivanje slobode kretanja radnika iz lanka 45., osobito: (a) osiguravanjem bliske suradnje izmeu slubi za zapoljavanje pojedinih drava; (b) ukidanjem upravnih postupaka i prakse te rokova propisanih za pristup raspoloivim radnim mjestima, bilo da proizlaze iz domaeg prava ili iz prethodno sklopljenih sporazuma izmeu drava lanica, e bi zadravanje preilo liberalizacu kretanja radnika; (c) ukidanjem svih propisanih rokova i drugih ogranienja predvienih domaim pravom ili prethodno sklopljenim sporazumima izmeu drava lanica, kojima se radnicima iz drugih drava lanica nameu uvjeti u pogledu slobodnog izbora zaposlenja, a koji su razliiti od uvjeta koji se postavljaju radnicima dotine drave; (d) uspostavom odgovarajuih mehanizama za povezivanje ponuda i molbi za zapoljavanje te za lake postizanje ravnotee izmeu ponude i potranje na tritu rada, i to na nain kojim bi se izbjeglo ozbiljno ugroavanje ivotnog standarda i stupnja zaposlenosti u razliitim regama i industrskim granama. lanak 47. U okviru zajednikog programa, drave lanice potiu razmjenu mladih radnika. lanak 48. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, usvajaju mjere na podruju socalne sigurnosti radi omoguavanja slobodnog kretanja radnika; u tu svrhu, osiguravaju sustav kojim se zaposlenim i samozaposlenim radnicima migrantima i uzdravanim lanovima njihovih obitelji jami: (a) zbrajanje ukupnog staa ostvarenog temeljem zakona vie zemalja, radi stjecanja i zadravanja prava na naknadu i izraunavanja visine naknade; (b) isplatu naknada osobama koje borave na podruju drava lanica. Kad lan Vea izjavi da bi nacrt zakonodavnoga akta iz podstavka 1. mogao utjecati na kljune aspekte njegova sustava socalne sigurnosti, ukljuujui njegovo podruje primjene, trokove ili nancsku strukturu, ili da bi mogao utjecati na nancsku ravnoteu toga sustava, moe zatraiti da se to pitanje
84
uputi Europskomu veu. U tom se sluaju redovni zakonodavni postupak prekida. Nakon rasprave Europsko vee u roku od etiri mjeseca od tog prekida: (a) taj nacrt vraa Veu koje okonava prekid redovnoga zakonodavnog postupka; ili (b) ne poduzima nita ili od Komise trai da podnese novi predlog; u tom se sluaju smatra da prvobitni predlog akta ne donesen.
POGLAVLJE 2. PRAVO NA POSLOVNI NASTAN lanak 49. U okviru nie navedenih odredbi, zabranjuje se ograniavanje slobode poslovnog nastana dravljanima jedne drave lanice na podruju druge drave lanice. Ta se zabrana odnosi i na ograniavanje osnivanja zastupnitava, ogranaka ili podrunica od strane dravljana neke drave lanice koji su pravo poslovnog nastana ostvarili na podruju neke druge drave lanice. Podlono odredbama iz poglavlja koje se odnosi na kapital, sloboda poslovnog nastana ukljuuje pravo pokretanja i obavljanja samostalne djelatnosti te osnivanja i upravljanja poduzeima, osobito trgovakim drutvima u smislu lanka 54. stavka 2, i to sukladno pretpostavkama koje pravo drave u kojoj se taj poslovni nastan ostvaruje predvia za svoje dravljane. lanak 50. 1. Da bi se ostvarila sloboda poslovnog nastana glede zasebne djelatnosti, Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, a nakon savjetovanja sa Gospodarskim i socalnim odborom, donose direktive. 2. Europski parlament, Vee i Komisa obavljaju dunosti koje su im povjerene prethodnim odredbama, osobito: (a) naelnim davanjem prednosti onim djelatnostima kod kojih sloboda poslovnog nastana daje osobito vredan prinos razvoju proizvodnje i trgovine; (b) osiguravanjem bliske suradnje izmeu nadlenih vlasti u dravama lanicama, kako bi se utvrdila konkretna situaca razliitih djelatnosti unutar Une;
85
(c) ukidanjem onih upravnih postupaka i prakse koji proizlaze iz domaeg prava ili prethodno sklopljenih sporazuma izmeu drava lanica, e bi zadravanje predstavljalo prepreku slobodi poslovnog nastana; (d) osiguravanjem da radnici jedne drave lanice zaposleni na podruju druge drave lanice mogu ostati na tom podruju radi ostvarenja samostalne djelatnosti, ako ispunjavaju pretpostavke koje bi morali ispunjavati da su u tu dravu uli u trenutku kada su namjeravali pokrenuti tu djelatnost; (e) omoguavanjem dravljaninu jedne drave lanice da stjee i koristi zemljite i zgrade na podruju druge drave lanice, ako to ne protivno naelima iz lanka 39. stavka 2; (f) postupnim ukidanjem ogranienja slobode poslovnog nastana u svakoj razmatranoj grani djelatnosti, kako u pogledu uvjeta za osnivanje zastupnitava, ogranaka ili podrunica na podruju drave lanice, tako i u pogledu uvjeta za dolazak osoblja koje pripada glavnom poslovnom nastanu na upravljake ili nadzorne poloaje u takvim zastupnitvima, ograncima ili podrunicama; (g) usklaivanjem, u mjeri u kojoj je to potrebno, zatitnih mehanizama koji su u dravama lanicama predvieni za drutva u smislu lanka 54. stavka 2. radi zatite interesa njihovih lanova i drugih, u cilju izjednaavanja takvih zatitnih mehanizama irom Une; (h) osiguravanjem da uvjeti poslovnog nastana ne budu narueni potporama koje odobravaju drave lanice. lanak 51. Odredbe ovog Poglavlja ne primjenjuju se u odreenoj dravi lanici na djelatnosti koje su u toj dravi lanici, makar i povremeno, povezane s obavljanjem slubenih ovlasti. Europski parlament i Vee mogu, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, odluiti da se odredbe ovog Poglavlja ne primjenjuju na odreene djelatnosti. lanak 52. 1. Odredbe ovog Poglavlja i mjere poduzete radi njihova ostvarenja, ne dovode u pitanje primjenu odredbi predvienih zakonom i drugim propisom, kojima se za strane dravljane predvia poseban reim koji je opravdan razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja.
86
2. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, donose direktive radi usklaivanja tih propisa. lanak 53. 1. Radi olakavanja pokretanja i obavljanja samostalne djelatnosti, Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, donose direktive za meusobno priznavanje diploma, svjedodbi i ostalih dokaza o formalnim kvalikacama i za usklaivanje odredaba predvienih zakonima i drugim propisima drava lanica o pokretanju i obavljanju samostalnih djelatnosti. 2. U sluaju medicinskih, njima srodnih i farmaceutskih zanimanja, postupno ukidanje ogranienja ovisi o usklaenju uvjeta za njihovo obavljanje u razliitim dravama lanicama. lanak 54. Radi primjene ovog Poglavlja, sa trgovakim drutvima osnovanima sukladno pravu neke drave lanice, a e se registrirano sjedite, sredinja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi unutar Une, postupa se na isti nain kao i s zikim osobama koje su dravljani drava lanica. Pojam trgovaka drutva odnosi se na trgovaka drutva koja su osnovana po pravilima graanskog ili trgovakog prava, ukljuujui i zadruge te ostale pravne osobe ureene javnim ili privatnim pravom, osim onih koje su neprotne. lanak 55. Drave lanice e jednako postupati s dravljanima drugih drava lanica kao sa svojim dravljanima u pogledu udjela u kapitalu trgovakih drutava u smislu lanka 54., ne dovodei u pitanje primjenu ostalih odredbi Ugovor.
POGLAVLJE 3. USLUGE lanak 56. U okviru odredbi navedenih u nastavku, zabranjena su ogranienja slobode pruanja usluga unutar Une kada se radi o dravljanima drava lanica koji su poslovni nastan ostvarili u dravi lanici koja ne drava osobe kojoj su usluge namenjene.
87
Europski parlament i Vee mogu, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, proiriti primjenu odredbi ovog Poglavlja na dravljane treih zemalja koji pruaju usluge i koji su poslovni nastan ostvarili unutar Une. lanak 57. Uslugama se u smislu Ugovor smatraju one usluge koje se uobiajeno obavljaju uz naknadu, ako nisu ureene odredbama koje se odnose na slobodu kretanja robe, kapitala i osoba. Usluge posebice ukljuuju: (a) (b) (c) (d) djelatnosti industrske prirode; djelatnosti trgovake prirode; obrtnike djelatnosti; djelatnosti slobodnih zanimanja.
Ne dovodei u pitanje odredbe poglavlja o pravu poslovnog nastana, osoba koja prua neku uslugu moe u tu svrhu privremeno obavljati svoju djelatnost u dravi lanici u kojoj se usluga prua, i to pod istim uvjetima koje ta drava propisuje za svoje dravljane. lanak 58. 1. Sloboda pruanja usluga na podruju prevoza ureena je odredbama glave koja se odnosi na prevoz. 2. Liberalizaca bankarskih i osiguravateljskih usluga povezanih s kretanjem kapitala provodi se istodobno s postupnom liberalizacom kretanja kapitala. lanak 59. 1. Radi postizanja liberalizace odreene usluge, Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, te nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, donose direktive. 2. U odnosu na direktive iz stavka 1. prednost se, u pravilu, daje onim uslugama koje neposredno utjeu na trokove proizvodnje ili a liberalizaca pomae promicanju robne razmjene. lanak 60. Drave lanice nastoje liberalizirati usluge u veem opsegu nego to to zahtevaju direktive donesene temeljem lanka 59. stavka 1., ako im to njihove ope gospodarske prilike i stanje u dotinom gospodarskom sektoru dopuste.
88
U tu svrhu, Komisa daje preporuke dotinim dravama lanicama. lanak 61. Do ukidanja ogranienja slobode pruanja usluga, svaka drava lanica primjenjuje ta ogranienja na sve osobe koje pruaju usluge u smislu lanka 56. stavka 1. neovisno o razlikama u pogledu njihovog dravljanstva ili mjesta boravita. lanak 62. Odredbe lanaka od 51. do 54. primjenjuju se na pitanja obuhvaena ovim Poglavljem.
POGLAVLJE 4. KAPITAL I PLATNI PROMET lanak 63. 1. U okviru odredbi ovog Poglavlja, zabranjena su sva ogranienja za protok kapitala izmeu drava lanica, te drava lanica i treih zemalja. 2. U okviru odredbi ovog Poglavlja, zabranjena su sva ogranienja za platni promet koji se odva izmeu drava lanica, te drava lanica i treih zemalja. lanak 64. 1. Odredbe lanka 63. ne dovode u pitanje primjenu ogranienja na tree zemlje koja su na snazi od 31. prosinca 1993. prema pravu drave lanice ili pravu Une, a koja su usvojena u pogledu protoka kapitala u tree zemlje ili iz njih, a koja se tiu neposrednih ulaganja ukljuujui i ulaganje u nekretnine poslovnog nastana, pruanja nancskih usluga ili primanja vrednosnica na trite kapitala. U pogledu ogranienja koja postoje prema domaem pravu Bugarske, Estone i Maarske, odluan datum je 31. prosinca 1999. 2. Nastojei u najveoj moguoj mjeri ostvariti cilj slobodnog protoka kapitala izmeu drava lanica i treih zemalja, ne dovodei u pitanje ostala poglavlja Ugovor, Europski parlament i Vee mogu, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, doneti mjere o protoku kapitala u tree zemlje ili iz njih, a koje se tiu neposrednih ulaganja ukljuujui i ulaganje u nekretnine poslovnog nastana, pruanja nancskih usluga ili primanja vrednosnica na tritu kapitala.
89
3. Neovisno o stavku 2. samo Vee postupajui sukladno posebnom zakonodavnom postupku moe jednoglasnom odlukom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom doneti mjere koje u pravu Une predstavljaju korak unatrag kad je re o liberalizaci kretanja kapitala u tree zemlje ili iz njih. lanak 65. 1. Odredbe lanka 63. ne dovode u pitanje pravo drava lanica da: (a) primene one odredbe poreznog zakona koje prave razliku izmeu poreznih obveznika koji se ne nalaze u istoj situaci u pogledu boravita ili mjesta u kojem su uloili svoj kapital; (b) poduzmu sve potrebne mjere kako bi spreile povredu domaeg zakona i uredbi, posebice na podruju poreznog sustava i bonitetnog nadzora nancskih instituca, ili da utvrde postupke prave protoka kapitala u svrhu prikupljanja administrativnih ili statistikih podataka, ili da poduzmu mjere koje su opravdane razlozima javnog poretka ili javne sigurnosti. 2. Odredbe ovog Poglavlja ne dovode u pitanje primjenu ogranienja na pravo poslovnog nastana, a koja su u skladu s Ugovorima. 3. Mjere i postupci iz stavaka 1. i 2. ne predstavljaju sredstvo proizvoljne diskriminace ili prikrivenog ograniavanja nesmetanog protoka kapitala i platnog prometa kako je utvreno lankom 63. 4. Ako ne postoje mjere u skladu s lankom 64. stavkom 3., Komisa, ili Vee ako Komisa ne donese odluku u roku od tri mjeseca od podnoenja zahtjeva dotine drave lanice, mogu doneti odluku u kojoj se navodi da se smatra da su ograniavajue porezne mjere koje je drava lanica donela, a koje se odnose na jednu ili vie treih zemalja, u skladu s Ugovorima ako ih opravdava koji od ciljeva Une te ako su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjega trita. Vee o zahtjevu drave lanice odluuje jednoglasno. lanak 66. Ako, u iznimnim sluajevima, protok kapitala u tree zemlje ili iz njih uzrokuje ili preti uzrokovati ozbiljne tekoe u radu gospodarske i monetarne une, Vee na predlog Komise, te nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, moe poduzeti sigurnosne mjere u pogledu treih zemalja u razdoblju od najvie est mjeseci, ako su te mjere nuno potrebne.
90
GLAVA V.
PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE

POGLAVLJE 1. OPE ODREDBE lanak 67. 1. Una uspostavlja podruje slobode, sigurnosti i pravde s obzirom na potivanje temeljnih prava i razliitih pravnih sustava i tradica drava lanica. 2. Una osigurava da se osobe pri prelazu njezinih unutarnjih granica ne provjeravaju i oblikuje zajedniku politiku azila, useljenja i nadzora vanjskih granica, koja se temelji na solidarnosti meu dravama lanicama i koja je pravedna prema dravljanima treih zemalja. U svrhu odredaba ove glave, prema osobama bez dravljanstva postupa se kao prema dravljanima treih zemalja. 3. Una nastoji osigurati visoku razinu sigurnosti mjerama za sprjeavanje i suzbanje kriminala, rasizma i ksenofobe i mjerama za koordinacu i suradnju police i pravosudnih tela te drugih nadlenih tela, kao i uzajamnim priznavanjem presuda u kaznenim predmetima i, prema potrebi, usklaivanjem kaznenog zakonodavstva. 4. Una olakava pristup pravosuu, osobito putem naela uzajamnoga priznavanja sudskih i izvansudskih odluka u graanskim predmetima. lanak 68. Europsko vee utvruje strateke smjernice za zakonodavno i operativno planiranje u podruju slobode, sigurnosti i pravde. lanak 69. Nacionalni parlamenti osiguravaju da se u predlozima i zakonodavnim inicativama podnesenima na temelju Poglavlja 4. i 5., potuju naela supsidarnosti u skladu s mjerama utvrenima Protokolom o primjeni naela supsidarnosti i proporcionalnosti. lanak 70. Ne dovodei u pitanje lanke 258., 259. i 260., Vee moe na predlog Komise doneti mjere kojima se utvruju mehanizmi kojima drave lanice, u suradnji s Komisom, provode objektivnu i nepristranu ocjenu provedbe
91
politika Une iz ove Glave od strane tela drava lanica, osobito radi lake pune primjene naela uzajamnog priznavanja. O sadraju i rezultatima te ocjene obavjetavaju se Europski parlament i nacionalni parlamenti. lanak 71. U okviru Vea osniva se stalni odbor kako bi se osiguralo da se unutar Unije promie i jaa operativna suradnja u podruju unutarnje sigurnosti. Ne dovodei u pitanje lanak 240. stalni odbor olakava koordinacu djelovanja nadlenih tela drava lanica. U rad tog odbora mogu biti ukljueni predstavnici zainteresiranih tela, ureda i agenca Une. Europski parlament i nacionalni parlamenti obavjetavaju se o radu odbora. lanak 72. Ova Glava ne utjee na izvravanje obveza drava lanica vezanih uz ouvanje javnoga poretka i zatitu unutarnje sigurnosti. lanak 73. Drave lanice mogu u svojoj nadlenosti uspostaviti oblike suradnje i usklaivanja kakve smatraju primjerenima izmeu nadlenih odjela svojih uprava odgovornih za zatitu nacionalne sigurnosti. lanak 74. Vee donosi mjere radi osiguranja upravne suradnje izmeu odgovarajuih nadlenih tela drava lanica u podrujima obuhvaenima odredbama ove Glave te izmeu tih tela i Komise. Vee, podlono lanku 76., odluuje na predlog Komise, a nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. lanak 75. Ako je potrebno radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 67., a povezano sa sprjeavanjem i suzbanjem terorizma i srodnih aktivnosti, Europski parlament i Vee uredbama sukladno redovnom zakonodavnom postupku odreuju okvir upravnih mjera s obzirom na kretanja kapitala i platnoga prometa, primjerice zamrzavanjem sredstava, nancskih dobara ili ekonomske dobiti zikih ili pravnih osoba, skupina ili nedravnih subjekata koje im pripadaju ili su u njihovu vlasnitvu ili posjedu. Vee na predlog Komise donosi mjere za provedbu okvira navedenog u stavku 1.
92
Akti iz ovoga lanka ukljuuju potrebne odredbe o pravnim jamstvima. lanak 76. Akti iz Poglavlja 4. i 5. zajedno s mjerama iz lanka 74. koje osiguravaju upravnu suradnju u podrujima obuhvaenim tim Poglavljima donose se: (a) na predlog Komise, ili (b) na inicativu jedne etvrtine drava lanica.
POGLAVLJE 2. POLITIKE KOJE SE ODNOSE NA GRANINU KONTROLU, AZIL I USELJENJE lanak 77. 1. Una razva politiku s ovim ciljevima: (a) osigurati da se osobe pri prelazu unutarnjih granica bez obzira na njihovo dravljanstvo ne podvrgavaju bilo kakvoj kontroli; (b) obavljati kontrolu osoba i uinkovit nadzor prelaza vanjskih granica; (c) postupno uvoditi sustav integriranoga upravljanja vanjskom granicom. 2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vee postupajui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku donose mjere koje se odnose na: (a) zajedniku politiku viza i drugih dozvola za kratkotrajni boravak; (b) kontrole kojima se podvrgavaju osobe koje prelaze vanjske granice; (c) uvjete pod kojima dravljani treih zemalja mogu slobodno putovati unutar Une tekom kraeg razdoblja; (d) sve mjere koje su potrebne za postupnu uspostavu sustava integriranoga upravljanja vanjskom granicom; (e) nepostojanje bilo kakve kontrole osoba pri prelazu unutarnjih granica, bez obzira na njihovo dravljanstvo. 3. Ako se pokae da je potrebna mjera Une kako bi se olakalo ostvarivanje prava iz lanka 20. stavka 2. toke (a) te ako Ugovorima nisu predviene potrebne ovlasti, Vee djelujui sukladno posebnom zakonodavnom postupku moe doneti odredbe o putovnicama, osobnim iskaznicama, boravinim dozvolama ili drugim takvim ispravama. Vee postupa jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
93
4. Ovaj lanak ne utjee na nadlenost drava lanica glede zemljopisnog odreenja njihovih granica u skladu s meunarodnim pravom. lanak 78. 1. Una razva zajedniku politiku azila, supsidarne zatite i privremene zatite i je cilj svakomu dravljaninu tree zemlje kojemu je potrebna meunarodna zatita ponuditi odgovarajui status i osigurati potivanje naela nevraanja (non-refoulement). Ta politika mora biti u skladu sa enevskom konvencom od 28. srpnja 1951. i Protokolom od 31. senja 1967. o poloaju izbjeglica, te s drugim odgovarajuim meunarodnim ugovorima. 2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku donose mjere za zajedniki europski sustav azila koje obuhvaaju: (a) jedinstven status azila za dravljane treih zemalja koji je na snazi u itavoj Uni; (b) jedinstven status supsidarne zatite za dravljane treih zemalja kojima bi, bez dobivanja europskog azila, bila potrebna meunarodna zatita; (c) zajedniki sustav privremene zatite za prognanike u sluaju masovnoga priljeva; (d) zajednike postupke priznavanja i oduzimanja jedinstvenog statusa azila ili supsidarne zatite; (e) kritere i mehanizme kojima se odreuje koja je drava lanica nadlena za razmatranje zahtjeva za azil ili supsidarnu zatitu; (f) norme o uvjetima za prihvat podnositelja zahtjeva za azil ili supsidarnu zatitu; (g) partnerstvo i suradnju s treim zemljama u svrhu upravljanja priljevom osoba koje podnose zahtjev za azil odnosno supsidarnu ili privremenu zatitu. 3. U sluaju da se jedna ili vie drava lanica nae u kriznoj situaci zbog iznenadnoga priljeva dravljana treih zemalja, Vee moe, na predlog Komise, doneti privremene mjere u korist dotine drave ili dotinih drava lanica. Vee postupa nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. lanak 79. 1. Una razva zajedniku politiku useljavanja i je cilj u svim fazama osigurati uinkovito upravljanje migracskim tokovima, pravedno postupanje prema dravljanima treih zemalja koji zakonito borave u dravama lanica94
ma, sprjeavanje ilegalnoga useljavanja i trgovanja ljudima te jaanje mjera za njihovo suzbanje. 2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku donose mjere koje se odnose na: (a) uvjete za ulazak i boravak te norme drava lanica koje se odnose na postupak izdavanja viza za dugotrajni boravak i boravinih dozvola, ukljuujui one koje se izdaju radi spajanja obitelji; (b) utvrivanje prava dravljana treih zemalja koji zakonito borave u jednoj dravi lanici, ukljuujui i uvjete koji se odnose na slobodu kretanja i boravka u drugim dravama lanicama; (c) ilegalno useljavanje i neovlateni boravak, ukljuujui udaljavanje i repatracu osoba koje neovlateno borave; (d) suzbanje trgovanja ljudima, osobito enama i djecom. 3. Una moe s treim zemljama sklapati sporazume o povratku dravljana treih zemalja koji ne ispunjavaju ili koji vie ne ispunjavaju uvjete za ulazak, prisutnost ili boravak na podruju jedne od drava lanica u njihovu dravu izvora ili podretla. 4. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku mogu utvrditi mjere kojima se potie i podupire mjera drava lanica s ciljem promicanja integrace dravljana treih zemalja koji zakonito borave na njihovu podruju, iskljuujui bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. 5. Ovaj lanak ne utjee na pravo drava lanica da odrede opseg prihvata dravljana treih zemalja koji na njihovo podruje iz treih zemalja dolaze radi potrage za poslom, bilo da je re o osobama koje mogu biti openito zaposlene ili o osobama sa samostalnim zanimanjima. lanak 80. Na politike Une iz ovoga Poglavlja i njihovu provedbu primjenjuje se naelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti meu dravama lanicama, ukljuujui i njegove nancske posljedice. Kad god je to potrebno, akti Une doneseni u skladu s ovim Poglavljem sadravaju odgovarajue mjere za primjenu toga naela.
95
POGLAVLJE 3. PRAVOSUDNA SURADNJA U GRAANSKIM PREDMETIMA lanak 81. 1. Una razva pravosudnu suradnju u graanskim predmetima s prekograninim uincima, na temelju naela uzajamnog priznavanja presuda i odluka u izvansudskim predmetima. Ta suradnja moe ukljuivati donoenje mjera za usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. 2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku donose mjere, osobito kad je to potrebno za neometano funkcioniranje unutarnjeg trita, i je cilj osigurati: (a) uzajamno priznavanje i ovrhu presuda i odluka u izvansudskim predmetima izmeu drava lanica; (b) prekograninu dostavu sudskih i izvansudskih dokumenata; (c) spojivost pravila drava lanica koja se primjenjuju na sukob zakona i nadlenosti; (d) suradnju u prikupljanju dokaza; (e) uinkovit pristup pravosuu; (f) uklanjanje prepreka za neometano odvanje graanskih postupaka, ako je to potrebno promicanjem usklaenosti propisa o graanskom postupku koji se primjenjuju u dravama lanicama; (g) razvoj alternativnih metoda rjeavanja sporova; (h) potporu za izobrazbu sudaca i sudskoga osoblja. 3. Neovisno o stavku 2. Vee utvruje mjere koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograninim uincima djelujui sukladno posebnom zakonodavnom postupku. Vee postupa jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Vee moe, na predlog Komise, doneti odluku kojom se utvruju oni aspekti obiteljskoga prava s prekograninim uincima koji mogu biti predmet akata donesenih u redovnomu zakonodavnom postupku. Vee postupa jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Predlog iz podstavka 2. priopuje se nacionalnim parlamentima. Ako se nacionalni parlament usprotivi u roku od est mjeseci od datuma primitka takva priopenja, odluka se ne donosi. Ako protivljenje izostane, Vee moe doneti odluku.
96
POGLAVLJE 4. PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM PREDMETIMA lanak 82. 1. Pravosudna suradnja u kaznenim predmetima u Uni temelji se na naelu uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka te ukljuuje usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica u podrujima iz stavka 2. i lanka 83. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku donose mjere za: (a) utvrivanje pravila i postupaka kojima se osigurava priznanje svih oblika presuda i sudskih odluka u itavoj Uni; (b) sprjeavanje i rjeavanje sukoba nadlenosti meu dravama lanicama; (c) potporu izobrazbi sudaca i sudskoga osoblja; (d) laku suradnju meu pravosudnim ili drugim nadlenim telima drava lanica u odnosu na kaznene postupke i izvrenje odluka. 2. Europski parlament i Vee mogu direktivama donesenima sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvrditi minimalna pravila potrebna za lake uzajamno priznavanje presuda i sudskih odluka, te suradnju police i pravosua u kaznenim predmetima s prekograninim posljedicama. U tim se pravilima uzimaju u obzir razlike pravnih tradica i sustava drava lanica. Pravila se odnose na: (a) uzajamno prihvaanje dokaza meu dravama lanicama; (b) prava pojedinaca u kaznenom postupku; (c) prava rtava kaznenoga djela; (d) sve druge specine aspekte kaznenoga postupka koje je Vee unaprijed odredilo odlukom; takvu odluku Vee donosi jednoglasno nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta. Donoenje minimalnih pravila iz ovoga stavka ne sprjeava drave lanice da odravaju ili uvedu viu razinu zatite pojedinca. 3. Ako lan Vea smatra da bi nacrt direktive iz stavka 2. mogao utjecati na temeljne aspekte njegova kaznenopravnog sustava, moe zatraiti da se nacrt te direktive uputi Europskomu veu. U tom se sluaju redovni zakonodavni postupak obustavlja. Nakon rasprave i u sluaju usuglaenja, Europsko vee u roku od etiri mjeseca od te obustave vraa nacrt Veu koje e prekinuti obustavu redovnoga zakonodavnog postupka.
97
U istomu roku u sluaju neslaganja ili ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti pojaanu suradnju na temelju nacrta direktive o kojoj je re, one u skladu s tim obavjeuju Europski parlament, Vee i Komisu. U tom se sluaju smatra da je ovlatenje za pokretanje pojaane suradnje iz lanka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uni i lanka 329. stavka 1. ovoga Ugovora dano i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji. lanak 83. 1. Europski parlament i Vee mogu direktivama donesenim sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvrditi minimalna pravila o deniranju kaznenih djela i sankca u podrujima osobito tekih kaznenih djela s prekograninim uincima koji proizlaze iz prirode ili uinka takvih kaznenih djela ili iz posebne potrebe njihova zajednikoga suzbanja. Ta su podruja kriminala sljedea: terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskoritavanje ena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovina orujem, pranje novca, korupca, krivotvorenje sredstava plaanja, raunalni kriminal i organizirani kriminal. Na temelju kretanja kriminala Vee moe doneti odluku kojom se utvruju ostala podruja kriminala koja ispunjavaju kritere navedene u ovomu stavku. Vee odluuje jednoglasno nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta. 2. Ako se pokae da je za osiguranje uinkovite provedbe politike Une u podruju koje podlee mjerama usklaivanja bitno pribliavanje kaznenih zakona i propisa drava lanica, direktivama se mogu utvrditi minimalna pravila za deniranje kaznenih djela i sankca na dotinomu podruju. Te se direktive donose istim redovnim ili posebnim zakonodavnim postupkom koji se primjenjivao za donoenje mjera za usklaivanje o kojima je re, ne dovodei u pitanje lanak 76. 3. Ako lan Vea smatra da bi nacrt direktive iz stavka 1. ili stavka 2. mogao utjecati na temeljne elemente njegova kaznenopravnoga sustava, moe zatraiti da se nacrt te direktive uputi Europskomu veu. U tom se sluaju redovni zakonodavni postupak obustavlja. Nakon rasprave i u sluaju usuglaenja, Europsko vee u roku od etiri mjeseca od toga prekida vraa nacrt Veu koje e prekinuti obustavu redovnoga zakonodavnog postupka. U istom roku u sluaju neslaganja ili ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti pojaanu suradnju na temelju nacrta direktive o kojoj je re, one u skladu s tim obavjeuju Europski parlament, Vee i Komisu. U tom se
98
sluaju smatra da je ovlatenje za pokretanje pojaane suradnje iz lanka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uni i lanka 329. stavka 1. ovoga Ugovora dano i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji. lanak 84. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku mogu utvrditi mjere za promicanje i podupiranje djelovanja drava lanica u podruju suzbanja kriminala, iskljuujui bilo kakvo usklaivanje zakona i propisa drava lanica. lanak 85. 1. Zadaa je Eurojusta podupreti i ojaati usklaivanje i suradnju meu nacionalnim telima za istragu i kazneni progon za teka kaznena djela koja pogaaju dve ili vie drava lanica ili koja zahtevaju zajedniki kazneni progon, na temelju provedenih radnji i podataka koje su dostavila tela drava lanica i Europol. U tom smislu Europski parlament i Vee uredbama donesenim sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju ustroj, funkcioniranje, podruje djelovanja i zadae Eurojusta. Te zadae mogu ukljuivati: (a) pokretanje kaznenih istraga te predlaganje pokretanja kaznenoga progona koji provode nadlena nacionalna tela, osobito onih koji se odnose na kaznena djela protiv nancskih interesa Une; (b) usklaivanje istraga i kaznenih progona iz toke (a); (c) jaanje pravosudne suradnje koja ukljuuje rjeavanje sukoba nadlenosti i tesnu suradnju s europskom pravosudnom mreom. Tim se uredbama utvruju i mjere za ukljuivanje Europskoga parlamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenu aktivnosti Eurojusta. 2. U kaznenim progonima iz stavka 1., ne dovodei u pitanje lanak 86., slubene radnje pravosudnoga postupka pbavljaju nadleni nacionalni slubenici. lanak 86. 1. Radi suzbanja kaznenih djela koja utjeu na nancske interese Une, Vijee uredbama donesenima sukladno posebnom zakonodavnom postupku od Eurojusta moe osnovati Ured europskoga dravnog odvjetnitva. Vee odluuje jednoglasno nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta. Ako jednoglasnost u Veu izostane, skupina od najmanje devet drava lanica moe zatraiti da se smjernica prosledi Europskomu veu. U tom se
99
sluaju obustavlja postupak u Veu. Nakon rasprave i u sluaju usuglaenja, Europsko vee u roku od etiri mjeseca od te obustave vraa nacrt Veu na usvajanje. U istomu roku u sluaju neslaganja ili ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti pojaanu suradnju na temelju nacrta uredbe o kojoj je re, one u skladu s tim obavjeuju Europski parlament, Vee i Komisu. U tom se sluaju smatra da je ovlatenje za pokretanje pojaane suradnje iz lanka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uni i lanka 329. stavka 1. ovoga Ugovora dano i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji. 2. Ured europskoga dravnog odvjetnitva nadlean je za istragu, kazneni progon i podizanje optunice, u povezanosti s Europolom, kad se to pokae potrebnim, protiv poinitelja i supoinitelja kaznenih djela protiv nancskih interesa Une, kako to utvruje uredba predviena stavkom 1. Svoju tuiteljsku funkcu u odnosu na ta kaznena djela obnaa pred nadlenim sudovima drava lanica. 3. Uredbama iz stavka 1. utvruju se opa pravila koja se primjenjuju na Ured europskoga dravnog odvjetnitva, uvjeti koji ureuju obnaanje njegovih dunosti, pravila postupka koja se primjenjuju na njegove aktivnosti, kao i ona koja se primjenjuju na dopustivost dokaza, te pravila koja se primjenjuju na sudsko preispitivanje postupovnih mjera koje ono poduzima u ostvarivanju svojih dunosti. 4. Europsko vee moe, istodobno ili naknadno, doneti odluku kojom se stavak 1. menja radi proirenja ovlasti Ureda europskoga dravnog odvjetnitva kako bi se obuhvatila teka kaznena djela s prekograninim posljedicama, kojima se sukladno tomu menja i stavak 2. u pogledu poinitelja i supoinitelja tekih kaznenih djela koja utjeu na vie drava lanica. Europsko vee odluuje jednoglasno nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta i nakon savjetovanja s Komisom.
POGLAVLJE 5. POLICSKA SURADNJA lanak 87. 1. Una uspostavlja policsku suradnju u koju su ukljuena sva nadlena tijela drava lanica, ukljuujui policu, carinu i ostala specalizirana izvrna tela u dravama lanicama, radi sprjeavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela.
100
2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku mogu doneti mjere koje se odnose na: (a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu odgovarajuih podataka; (b) potporu izobrazbi osoblja te suradnju pri razmjeni osoblja, opreme i pri istraivanju otkrivanja zloina; (c) zajednike istrane tehnike za otkrivanje tekih oblika organiziranoga kriminala. 3. Vee djelujui sukladno posebnomu zakonodavnom postupku moe utvrditi mjere koje se odnose na operativnu suradnju meu telima iz ovoga lanka. Vee postupa jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Ako jednoglasnost u Veu ne postignuta, skupina od najmanje devet drava lanica moe zatraiti da se nacrt mjera uputi Europskomu veu. U tom se sluaju obustavlja postupak u Veu. Nakon rasprave i u sluaju usuglaenja, Europsko vee u roku od etiri mjeseca od te obustave vraa nacrt Veu na usvajanje. U istomu roku u sluaju neslaganja ili ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti pojaanu suradnju na temelju nacrta mjera o kojima je re, one u skladu s tim obavjeuju Europski parlament, Vee i Komisu. U tom se sluaju smatra da je ovlatenje za pokretanje pojaane suradnje iz lanaka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uni i lanka 329. stavka 1. ovog Ugovora dano i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji. Poseban postupak predvien podstavkom 2. i 3. ne primjenjuje se na akte koji znae nadgradnju pravnih steevina iz Schengena. lanak 88. 1. Zadaa je Europola podupreti i ojaati djelovanje policskih i drugih izvrnih tela drava lanica i njihovu uzajamnu suradnju u sprjeavanju i suzbanju tekih kaznenih djela koja pogaaju dve ili vie drava lanica, terorizma i oblika kriminala koji utjeu na zajedniki interes obuhvaen kojom od politika Une. 2. Europski parlament i Vee uredbama donesenim sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju ustroj, funkcioniranje, podruje djelovanja i zadae Europola. Te zadae mogu ukljuivati:
101
(a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka, osobito onih koje su dostavile vlasti drava lanica, odnosno treih zemalja ili tela; (b) usklaivanje, organizacu i provedbu istranih i operativnih radnji koje se provode zajedniki s nadlenim telima drava lanica ili u okviru zajednikih istranih timova te, kad je potrebno, u povezanosti s Eurojustom. Tim se uredbama utvruju i postupci ocjenjivanja Europolovih aktivnosti koje provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima. 3. Sve se operativne radnje Europola moraju provoditi u povezanosti i dogovoru s telima drave ili drava lanica o em je podruju re. Za primjenu prisilnih mjera iskljuivo su odgovorna nadlena nacionalna tela. lanak 89. Vee djelujui sukladno posebnomu zakonodavnom postupku, utvruje uvjete i ogranienja pod kojima nadlena tela drava lanica iz lanaka 82. i 87. mogu djelovati na podruju druge drave lanice u povezanosti i dogovoru s telima te drave. Vee postupa jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
GLAVA VI.
PROMET
lanak 90. U pitanjima koja ureuje ova Glava, ciljevi Ugovor se ostvaruju u okviru zajednike prometne politike. lanak 91. 1. Radi provedbe lanka 90. i uzimajui u obzir posebna obiljeja prevoza, Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku te nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega: (a) utvruju zajednika pravila koja se primjenjuju na meunarodni prevoz u podruje drave lanice ili iz njega, ili na prevoz preko podruja jedne ili vie drava lanica; (b) utvruju uvjete pod kojima prevoznici koji nemaju sjedite ili boravite na podruju neke drave lanice mogu unutar te drave lanice obavljati usluge prevoza;
102
(c) donose mjere za poboljanje sigurnosti u prometu; (d) donose ostale odgovarajue propise. 2. Kad se donose mjere iz stavka 1., vodi se rauna o sluajevima kad bi njihova primjena mogla ozbiljno utjecati na ivotni standard i stupanj zapoljavanja u odreenim regama te na uporabu prometne infrastrukture. lanak 92. Do donoenja odredbi iz lanka 91. stavka 1., niti jedna drava lanica ne smije, osim ako Vee jednoglasnom odlukom ne donese mjeru kojom se odobrava odstupanje, doneti razliite odredbe koje ureuju to pitanje na dan 1. senja 1958. ili na dan primanja drava lanica koje pristupaju Uni, a koje su neposredno ili posredno manje povoljne za prevoznike ostalih drava lanica u odnosu na prevoznike koji su dravljani te drave lanice. lanak 93. Potpore su u skladu s odredbama Ugovor ako udovoljavaju potrebama usklaivanja prevoza ili ako predstavljaju naknadu za ispunjavanje odreenih obveza koje su svojstvene pojmu javne slube. lanak 94. Sve mjere poduzete u okviru Ugovor, a koje se odnose na cene i uvjete prijevoza uzimaju u obzir gospodarske prilike prevoznika. lanak 95. 1. U prevozu unutar Une, zabranjuje se diskriminaca prevoznika kojemu se za prevoz istih dobara preko istih prometnih pravaca naplauju razliite cene prevoza i nameu razliiti uvjeti na temelju zemlje porekla ili zemlje odredita robe. 2. Odredba stavka 1. ne sprjeava Europski parlament i Vee da donesu ostale mjere sukladno odredbi lanka 91. stavka 1. 3. Vee na predlog Komise, te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socalnim odborom utvruje pravila za primjenu odredbi iz stavka 1. Vee posebice moe doneti odredbe na temelju kojih e instituce Une biti u mogunosti osigurati potivanje pravila iz stavka 1. i pobrinuti se da korisnici od toga imaju potpunu korist.
103
4. Komisa na vlastitu inicativu ili na predlog drave lanice istrauje sve sluajeve diskriminace na koje se odnosi stavak 1. te, nakon savjetovanja sa svim zainteresiranim dravama lanicama, donosi potrebne odluke u okviru pravila utvrenih sukladno odredbi stavka 3. lanak 96. 1. Dravama lanicama se zabranjuje da za prevoz obavljen unutar Une nameu cene i uvjete prevoza koji sadre elemente potpore ili zatite jednog ili vie poduzea ili industrskih grana, osim ako ih Komisa ne za to ovlastila. 2. Komisa na vlastitu inicativu ili na predlog drave lanice ispituje cene i uvjete prevoza iz stavka 1., vodei pritom posebno rauna, s jedne strane o potrebama odgovarajue regionalne gospodarske politike, potrebama nerazvenih podruja i problemima u podrujima ozbiljno pogoenima politikim prilikama, te s druge strane o uincima koje takve cene i uvjeti prevoza imaju na trino natjecanje izmeu razliitih vrsta prevoza. Komisa donosi potrebne odluke nakon savjetovanja sa svakom zainteresiranom dravom lanicom. 3. Zabrana iz stavka 1. ne primjenjuje se na tarife utvrene s ciljem ispunjavanja zahtjeva trinog natjecanja. lanak 97. Davanja ili pristojbe vezane za prelaz granica koje prevoznik naplauje uz cenu prevoza, ne smu prelaziti razuman iznos nakon to se uzmu u obzir stvarni trokovi nastali usled prelaska. Drave lanice nastoje postupno smanjivati te trokove. Komisa moe dravama lanicama davati preporuke u pogledu primjene ovog lanka. lanak 98. Odredbe ove Glave ne sprjeavaju primjenu mjera koje se poduzimaju u Saveznoj Republici Njemakoj ako su te mjere potrebne za ublaavanje gospodarskih tekoa u kojima su se odreena podruja Savezne Republike nala zbog podjele Njemake. Pet godina nakon stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora, Vee moe, na predlog Komise, doneti odluku kojom se ovaj lanak ukida.
104
lanak 99. Pri Komisi se osniva Savjetodavni odbor sastavljen od strunjaka koje imenuju vlade drava lanica. Ako je potrebno, Komisa se savjetuje s tim Odborom o pitanjima prevoza. lanak 100. 1. Odredbe ove Glave odnose se na eljezniki, cestovni i reni prevoz. 2. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku mogu propisati odgovarajue odredbe za pomorski i zrani promet. Oni odluuju nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega.
GLAVA VII.
ZAJEDNIKA PRAVILA O TRINOM NATJECANJU, OPOREZIVANJU I USKLAIVANJU PRAVA

POGLAVLJE 1. PRAVILA O TRINOM NATJECANJU ODJELJAK 1. PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA PODUZEA lanak 101. 1. Budui da nisu u skladu s unutarnjim tritem, zabranjeni su: svi sporazumi izmeu poduzea, odluke udruga poduzea i zajednika djelovanja koja bi mogla utjecati na trgovinu izmeu drava lanica i koja imaju za cilj ili posljedicu sprjeavanje, ograniavanje ili naruavanje trinog natjecanja na unutarnjem tritu, a osobito oni kojima se: (a) neposredno ili posredno odreuju kupovne ili prodajne cene ili drugi trgovinski uvjeti; (b) ograniavaju ili nadziru proizvodnja, trita, tehniki razvoj ili ulaganja; (c) dele trita ili izvori nabave; (d) primjenjuju nejednaki uvjeti na iste ili sline poslove s ostalim trgovakim strankama, ime ih se stavlja u nepovoljan poloaj u odnosu na konkurencu;
105
(e) sklapanje ugovora uvjetuje pristankom drugih stranaka na dodatne obveze koje, po svojoj prirodi ili prema trgovakoj praksi, nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih ugovora. 2. Svi sporazumi ili odluke zabranjeni na temelju ovog lanka su sami po sebi nitavni. 3. Meutim, odredbe stavka 1. mogu se proglasiti neprimjenjivima u sluaju: svakog sporazuma ili vrste sporazuma izmeu poduzea; svake odluke ili vrste odluka udruga poduzea; svakog zajednikog djelovanja ili vrste zajednikog djelovanja, koji prinose poboljanju proizvodnje ili distribuce roba ili promicanju tehnikog ili gospodarskog napretka, pri emu potroaima omoguavaju pravedan udio u koristi koja iz njih proizlazi, te koji: (a) tim poduzeima ne nameu ogranienja koja nisu nuna za postizanje tih ciljeva; i (b) tim poduzeima ne omoguavaju uklanjanje konkurence u pogledu znaajnog dela relevantnih proizvoda. lanak 102. Svaka je zloporaba vladajueg poloaja od strane jednog ili vie poduzea na unutarnjem tritu ili njegovom znaajnom delu zabranjena, budui da je u neskladu s unutarnjim tritem, utoliko to bi mogla utjecati na trgovinu izmeu drava lanica. Takva se zloporaba moe posebice sastojati u: (a) neposrednom ili posrednom nametanju nepotenih kupovnih ili prodajnih cena ili drugih nepotenih trgovinskih uvjeta; (b) ograniavanju proizvodnje, trita ili tehnikog razvoja na tetu potroaa; (c) primjeni nejednakih uvjeta na iste ili sline poslove s razliitim trgovakim strankama, ime ih se stavlja u nepovoljan poloaj u odnosu na konkurencu; (d) uvjetovanju sklapanja ugovora pristankom drugih strana na dodatne obveze koje, po svojoj prirodi ili prema trgovakoj praksi, nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih ugovora. lanak 103. 1. Vee na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom donosi odgovarajue uredbe ili direktive za primjenu naela iz lanaka 101. i 102.
106
2. Uredbe ili direktive iz stavka 1. donose se posebice da bi: (a) osigurale potivanje zabrana iz lanka 101. stavka 1. i lanka 102. predvianjem globa i povremenih novanih kazni; (b) utvrdile podrobna pravila za primjenu lanka 101. stavka 3., vodei rauna o potrebi osiguravanja uinkovitog nadzora s jedne, te najveeg mogueg pojednostavljenja administrace s druge strane; (c) po potrebi denirale podruje primjene odredbi lanaka 101. i 102. u razliitim granama gospodarstva; (d) odredile zadae Komise i Suda pravde Europske une u primjeni odredbi ovoga stavka; (e) utvrdile odnos izmeu nacionalnog zakonodavstva i odredbi iz ovog odjeljka ili odredbi donesenih na temelju ovoga lanka. lanak 104. Do stupanja na snagu odredbi donesenih temeljem lanka 103., vlasti drava lanica odluuju o prihvatljivosti sporazuma, odluka i zajednikih djelovanja te o zloporabi vladajueg poloaja na unutarnjem tritu sukladno zakonima njihovih zemalja i odredbama lanka 101., osobito stavka 3, te lanka 102. lanak 105. 1. Ne dovodei u pitanje lanak 104., Komisa osigurava primjenu naela iz lanaka 101. i 102. Na predlog drave lanice ili na vlastitu inicativu, a u suradnji s nadlenim vlastima drava lanica koje joj pruaju pomo, Komisa istrauje predmete ako se sumnja da su vezani uz krenje tih naela. Ako ustanovi krenja, Komisa predlae odgovarajue mjere za njihovo uklanjanje. 2. Ako krenje ne zaustavljeno, Komisa navodi postojanje tog krenja naela u obrazloenoj odluci. Komisa moe objaviti svoju odluku i ovlastiti drave lanice da za rjeavanje situace poduzmu potrebne mjere, e uvjete i pojedinosti sama utvruje. 3. Komisa moe doneti uredbe koje se odnose na kategore sporazuma za koje je Vee donelo uredbu ili direktivu temeljem lanka 103. stavka 2. toke (b). lanak 106. 1. U sluaju javnih poduzea i poduzea kojima drave lanice daju posebna ili iskljuiva prava, drave lanice ne smu donositi niti ostaviti na snazi mjere koje su u suprotnosti s pravilima sadranim u Ugovorima, osobito s pravilima utvrenim u lanku 18. i lancima od 101. do 109.
107
2. Poduzea kojima je povjereno obavljanje usluga od opeg gospodarskog interesa ili koje su po svojoj prirodi monopoli koji ostvaruju prihod, podleu pravilima sadranim u Ugovorima, osobito pravilima o trinom natjecanju, utoliko to primjena takvih pravila ne sprjeava, pravno ili stvarno, obavljanje posebnih zadaa koje su im povjerene. Razvoj trgovine ne sme biti ometan u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Une. 3. Komisa osigurava primjenu odredbi ovog lanka i, po potrebi, dravama lanicama upuuje odgovarajue direktive ili odluke.
ODJELJAK 2. ODOBRENE DRAVNE POTPORE lanak 107. 1. Osim ako Ugovorima ne druke predvieno, svaka potpora koju odobri drava lanica ili koja je odobrena putem dravnih sredstava u bilo kojem obliku koji naruava ili preti naruavanjem trinog natjecanja stavljajui odreena poduzea ili proizvodnju odreenih roba u povoljni poloaj, ne u skladu s unutarnjim tritem ako utjee na trgovinu izmeu drava lanica. 2. Ove vrste potpora su u skladu s unutarnjim tritem: (a) potpora socalne prirode koja se odobrava pojedinim potroaima, ako se to ini bez diskriminace u pogledu podretla dotinih proizvoda; (b) potpora za popravak tete nastale zbog prirodnih nepogoda ili izvanrednih dogaaja; (c) potpora koja se odobrava gospodarstvu odreenih podruja Savezne Republike Njemake koje je uzrokovala podjela Njemake, u mjeri u kojoj je ta potpora potrebna kako bi se nadoknadile posljedice gospodarski nepovoljneg poloaja prouzroenog tom podjelom. Pet godina nakon stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora, Vee moe, na predlog Komise, doneti odluku kojom se ova toka ukida. 3. Ove se vrste potpora mogu smatrati sukladnima s unutarnjim tritem: (a) potpora za promicanje gospodarskog razvoja na podrujima na kojima je ivotni standard neuobiajeno nizak ili na kojima postoji velika nezaposlenost, te rega iz lanka 349. s obzirom na njihovo strukturno, gospodarsko i socalno stanje;
108
(b) potpora za promicanje provedbe vanog projekta od zajednikog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremeaja u gospodarstvu neke drave lanice; (c) potpora za olakavanje razvoja odreenih gospodarskih djelatnosti ili odreenih gospodarskih podruja, ako takva potpora ne utjee negativno na trgovinske uvjete u tolikoj mjeri da je nesukladna sa zajednikim interesom; (d) potpora za promicanje kulture i ouvanje nasljea, ako takva potpora ne utjee na uvjete trgovanja i trinog natjecanja unutar Une u tolikoj mjeri da je nesukladn sa zajednikim interesom; (e) druge vrste potpore koje Vee odredi svojom odlukom donesenom na predlog Komise. lanak 108. 1. Komisa u suradnji s dravama lanicama neprestano nadzire sve sustave potpora koji postoje u tim dravama. Komisa im predlae odgovarajue mjere za postupni razvoj ili funkcioniranje unutarnjeg trita. 2. Ako Komisa ustanovi, nakon to je obavestila zainteresirane stranke da podnesu svoje primjedbe, da potpora koju je odobrila neka drava ili koja je odobrena putem dravnih sredstva, ne u skladu s unutarnjim tritem u smislu odredbe lanka 107., ili da je zloporabljena, Komisa donosi odluku da dotina drava mora ukinuti ili izmeniti potporu u roku koji odredi Komisa. Ako dotina drava ne postupi u skladu s tom odlukom u propisanom roku, Komisa ili bilo koja zainteresirana drava moe, odstupajui od odredbi lanaka 258. i 259. neposredno uputiti predmet Sudu pravde Europske une. Na predlog neke drave lanice, Vee moe, odstupajui od odredbi lanka 107. ili uredbi predvienih lankom 109., jednoglasno odluiti da se, ako iznimne okolnosti opravdavaju takvu odluku, potpora koju ta drava odobrava ili namjerava odobriti smatra sukladnom unutarnjem tritu. Ako je Komisa u pogledu te potpore ve pokrenula postupak predvien podstavkom 1. ovoga stavka, injenica da je dotina drava uputila svoj predlog Veu imat e za posljedicu privremenu obustavu tog postupka, dok Vee ne objavi svoj stav. Ako Vee, u roku od tri mjeseca od podnoenja tog predloga, ne objavi svoj stav, o predmetu odluuje Komisa. 3. Komisa se pravovremeno izvjetava o svim planovima za odobravanje ili izmjenu potpora kako bi se o njima mogla oitovati. Ako smatra da neki
109
plan, temeljem lanka 107., ne u skladu s unutarnjim tritem, Komisa bez odlaganja pokree postupak predvien stavkom 2. Dotina drava lanica ne sme zapoeti s primjenom predloenih mjera sve dok se taj postupak ne okona pravomonom odlukom. 4. Komisa moe doneti uredbe koje se odnose na kategore dravne potpore za koje je Vee na temelju lanka 109. utvrdilo da se mogu izuzeti iz postupka predvienoga stavkom 3. ovoga lanka. lanak 109. Vee moe na predlog Komise, te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, doneti odgovarajue uredbe za primjenu lanaka 107. i 108., pri emu osobito moe utvrditi uvjete pod kojima se primjenjuje lanak 108. stavak 3., kao i vrste potpore koje su izuzete iz tog postupka.
POGLAVLJE 2. POREZNE ODREDBE lanak 110. Niti jedna drava lanica ne sme na proizvode drugih drava lanica neposredno ili posredno nametati unutarnje poreze vie od onih koje neposredno ili posredno namee na sline domae proizvode. Nadalje, niti jedna drava lanica ne sme na proizvode drugih drava lanica nametati unutarnje poreze takve prirode koji bi omoguili posrednu zatitu drugih proizvoda. lanak 111. Ako se proizvodi izvoze na podruje neke drave lanice, povrat unutarnjih poreza ne sme prelaziti iznos unutarnjih poreza koji se na te proizvode, neposredno ili posredno nameu. lanak 112. U sluaju davanja koja ne ukljuuju porez na promet, troarine ili druge oblike posrednih poreza, ne mogu se odobriti smanjenja i povrati u pogledu izvoza u druge drave lanice, kao to se ni u pogledu uvoza iz drava lanica ne mogu naplaivati kompenzacske pristojbe, osim ako ih je Vee na predlog Komise prethodno odobrilo na ogranieno vreme.
110
lanak 113. Vee moe, jednoglasnom odlukom i sukladno posebnom zakonodavnom postupku, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socalnim odborom, usvojiti odredbe za usklaivanje zakonodavstva koje se tie poreza na promet, troarina ili drugih oblika posrednih poreza utoliko to je takvo usklaivanje potrebno kako bi se osigurala uspostava i djelovanje unutarnjeg trita, te kako bi se izbjeglo naruavanje trinog natjecanja.
POGLAVLJE 3. USKLAIVANJE PRAVA lanak 114. Ako ne drugae naznaeno u Ugovorima, sljedee odredbe se primjenjuju radi ispunjenja ciljeva utvrenih lankom 26. Europski parlament i Vee mogu, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, usvojiti mjere za usklaivanje odredaba utvrenih zakonima, uredbama ili upravnim propisima drava lanica kojima je cilj stvaranje i djelovanje unutarnjeg trita. 2. Stavak 1. se ne odnosi na skalne odredbe koje se odnose na slobodno kretanje osoba niti na one koje se odnose na prava i interese zaposlenih osoba. 3. Komisa, u svojim predlozima predvienima stavkom 1., a koji se odnose na zdravlje, sigurnost, zatitu okolia i zatitu potroaa, uzima kao polaznu toku visok stupanj zatite, uzimajui posebice u obzir sva nova otkria utemeljena na znanstvenim injenicama. Unutar svojih ovlasti, Europski parlament i Vee isto tako nastoje ostvariti taj cilj. 4. Ako, nakon to su Europski parlament i Vee, Vee ili Komisa usvojili odreenu mjeru usklaivanja, drava lanica i dalje smatra potrebnim zadrati domae odredbe na temelju viih razloga koji su naznaeni lankom 36., ili onih koji se odnose na zatitu okolia ili radnog okruenja, o tim odredbama obavjetava Komisu, kao i o razlozima za njihovo zadravanje. 5. Isto tako, ne dovodei u pitanje stavak 4., ako, nakon to su Europski parlament i Vee, Vee ili Komisa usvojili odreenu mjeru usklaivanja, drava lanica i dalje smatra potrebnim uvesti domae odredbe utemeljene na novim znanstvenim dokazima koji se odnose na zatitu okolia ili radnog okruenja, a sve zbog problema koji je svojstven toj dravi lanici, a koji je
111
nastao nakon usvajanja mjere usklaivanja, o predvienim odredbama i o razlozima za njihovo uvoenje obavjetava Komisu. 6. Komisa e, unutar est mjeseci od obavjetenja navedenim u stavcima 4. i 5., odobriti ili odbaciti odreene domae odredbe, nakon to utvrdi jesu li one sredstvom proizvoljne diskriminace ili prikrivenog ogranienja na trgovanje izmeu drava lanica, te predstavljaju li one prepreku djelovanju unutarnjeg trita. Ako u predvienom roku izostane odluka Komise, domae odredbe iz stavka 4. i 5. smatrat e se odobrenima. Ako to sloenost situace opravdava ili ako ne u pitanju opasnost za ljudsko zdravlje, Komisa moe obavestiti dotinu dravu lanicu da se rok predvien ovim stavkom produava najdulje za est mjeseci. 7. Kada, u skladu sa stavkom 6., drava lanica biva ovlatena da zadri ili uvede domae odredbe koje odstupaju od mjere usklaivanja, Komisa moe odmah odluiti ukoliko je potrebno provesti prilagodbu te mjere. 8. Kada drava lanica iznese odreeni problem glede javnog zdravlja na podruju koje je ve bilo podloeno mjerama usklaivanja, Komisi na to treba skrenuti pozornost, koja potom odmah odluuje treba li Veu predloiti prikladne mjere. 9. Odstupajui od postupka navedenog u lancima 258. i 259., Komisa, kao i bilo koja drava lanica, moe izneti sluaj izravno pred Sud pravde Europske une, ako smatra da neka druga drava lanica zloporabi ovlasti predviene ovim lankom. 10. Mjere usklaivanja navedene u prethodnim stavcima mogu, u odreenim sluajevima, ukljuivati zatitnu klauzulu kojom ovlauje dravu lanicu da, iz jednog ili vie razloga navedenih u lanku 36., a koji nisu gospodarske prirode, poduzme privremene mjere koje su podlone nadzornom postupku Une. lanak 115. Ne dovodei u pitanje odredbe lanka 114., Vee moe, jednoglasnom odlukom sukladno posebnom zakonodavnom postupku te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socalnim odborom, doneti direktive za usklaivanje zakona, uredbi ili upravnih propisa drava lanica koji mogu posredno utjecati na uspostavu i djelovanje unutarnjeg trita.
112
lanak 116. Ako Komisa utvrdi da odreena razlika izmeu odredbi zakona, uredbi i upravnih propisa drava lanica naruava uvjete trinog natjecanja na unutarnjem tritu te da se nastali poremeaj treba otkloniti, mora se savjetovati s dotinim dravama lanicama. Ako to savjetovanje ne dovede do sporazuma kojim se otklanja taj poremeaj, Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, donose potrebne direktive. Mogu se doneti sve druge odgovarajue mjere predviene Ugovorima. lanak 117. 1. Ako postoji razlog za bojazan da bi donoenje ili izmjena i dopuna neke zakonske odredbe, uredbe ili upravnog propisa mogli dovesti do naruavanja u smislu lanka 116., drava lanica koja eli nastaviti s tim postupkom savjetuje se s Komisom. Nakon savjetovanja s dravama lanicama, Komisa tim dravama preporuuje prikladne mjere kojima e se izbjei takvo naruavanje. 2. Ako drava koja eli doneti ili izmeniti i dopuniti svoje propise ne postupi sukladno preporuci koju joj je uputila Komisa, ostale drave lanice nisu dune sukladno lanku 116. izmeniti i dopuniti svoje propise kako bi otklonile takav poremeaj. Ako drava lanica koja se oglui na preporuku Komise prouzroi poremeaj koji teti iskljuivo njoj samoj, odredbe lanka 116. se ne primjenjuju. lanak 118. U okviru stvaranja i funkcioniranja unutarnjega trita, Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju mjere za stvaranje europskih prava intelektualnoga vlasnitva kako bi pruili ujednaenu zatitu prava intelektualnoga vlasnitva u itavoj Uni, te za uspostavu centraliziranog sustava na razini Une za davanje ovlatenja, usklaivanje i nadzor. Vee djelujui sukladno posebnomu zakonodavnom postupku uredbama ureuje jezine aranmane za europsko pravo intelektualnoga vlasnitva. Vijee postupa jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
113
GLAVA VIII.
GOSPODARSKA I MONETARNA POLITIKA

lanak 119. 1. Radi ciljeva naznaenih u lanku 3. Ugovora o Europskoj uni, djelatnosti drava lanica i Une ukljuuju, kao to je predvieno Ugovorima, usvajanje gospodarske politike koja se temelji na bliskom usklaivanju gospodarskih politika drava lanica, unutarnjem tritu i odreenju zajednikih ciljeva, te se provodi u skladu s naelom otvorenog trinog gospodarstva, uz slobodno trino natjecanje. 2. Usporedo s tim i kako je predvieno Ugovorima te njima predvienim postupcima, te djelatnosti ukljuuju jedinstvenu valutu euro, odreenje i provoenje jedinstvene monetarne politike i teajne politike, a prvotni cilj obu jest odravanje stabilnosti cena i, ne dovodei u pitanje taj cilj, podravanje opih gospodarskih politika unutar Une, u skladu s naelom otvorenog trinog gospodarstva, uz slobodno trino natjecanje. 3. Navedene djelatnosti drava lanica i Une podrazumevaju usuglaenost sa sljedeim opim naelima: stabilne cene, vrste javne nance i monetarni uvjeti, te odriva platna bilanca POGLAVLJE 1. GOSPODARSKA POLITIKA lanak 120. Drave lanice provode svoje gospodarske politike u svrhu pridonoenja ostvarivanju ciljeva Une, kako je navedeno u lanku 3. Ugovora o Europskoj uni, te u pogledu opih smjernica navedenih u lanku 121. stavku 2. Drave lanice i Una postupaju u skladu s naelom otvorenog trinog gospodarstva uz slobodno trino natjecanje, podravajui uinkovitu raspodjelu sredstava, u skladu s naelima navedenima u lanku 119. lanak 121. 1. Drave lanice smatraju svoje gospodarske politike pitanjem od zajednikog interesa, te ih usklauju unutar Vea, u skladu s odredbama lanka 120. 2. Vee moe, na preporuku Komise, nainiti nacrt opih smjernica gospodarskih politika drava lanica i Une, te izvjea o tome dati na uvid Europskom veu.
114
Europsko vee moe, postupajui na temelju izvjea Vea raspravljati o zakljuku opih smjernica gospodarskih politika drava lanica i Une. Na osnovi zakljuka Vee moe usvojiti preporuku koja sadri te ope smjernice. Vee o tim preporukama obavjetava Europski parlament. 3. Da bi se osiguralo blisko usklaivanje gospodarskih politika, te odriva konvergenca gospodarske uspjenosti drava lanica, Vee moe, na temelju izvjea koje podnosi Komisa, nadgledati gospodarski razvoj unutar svake drave lanice i Une, kao i dosljednost gospodarskih politika s opim smjernicama navedenima u stavku 2., te redovito obavljati openite procjene. Za potrebe takva multilateralnog nadzora drave lanice dostavljaju Komisi sve podatke o vanim mjerama koje su poduzele na podruju gospodarske politike, te ostale podatke koje smatraju bitnima. 4. Kad se u okviru postupka iz stavka 3. utvrdi da gospodarske politike neke drave lanice nisu u skladu s opim smjernicama iz stavka 2. ili se utvrdi da bi mogle ugroziti pravilno funkcioniranje gospodarske i monetarne une, Komisa moe dotinoj lanici uputiti upozorenje. Vee moe, na preporuku Komise, dotinoj dravi lanici uputiti potrebne preporuke. Vee moe, na predlog Komise, javnosti objaviti svoje preporuke. U primjeni ovoga stavka Vee odluuje ne uzimajui u obzir glas lana Vea koji predstavlja dotinu dravu lanicu. Kvalicirana veina ostalih lanica Vea utvruje se sukladno lanku 238. stavku 3. toki (a). 5. Predsjednici Vea i Komise podnose Europskom parlamentu izvjee o rezultatima multilateralnog nadzora. Predsjednik Vea moe biti pozvan da istupi pred nadleni odbor Europskog parlamenta ako Vee javnosti objavi svoje preporuke. 6. Europski parlament i Vee mogu uredbama sukladno redovnomu zakonodavnom postupku doneti podrobna pravila o multilateralnom nadzornom postupku navedenom u stavcima 3. i 4. lanak 122. 1. Ne dovodei u pitanje bilo koji drugi postupak predvien Ugovorima, Vijee moe na predlog Komise u duhu solidarnosti meu dravama lanicama odluiti o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave ozbiljne tekoe u opskrbi odreenim proizvodima, poglavito u podruju energetike.
115
2. Kada se drava lanica nae u tekoama ili joj prete ozbiljni problemi uzrokovani elementarnim nepogodama ili iznimnim situacama izvan njene kontrole, Vee na predlog Komise moe odobriti, u odreenim uvjetima, novanu pomo Une dotinoj dravi lanici. Predsjednik Vea o donesenoj odluci obavjetava Europski parlament. lanak 123. 1. Zabranjuju se kreditna prekoraenja i ostale vrste kreditnih pogodnosti pri Europskoj sredinjoj banci ili sredinjim bankama drava lanica (u daljnjem tekstu nacionalne sredinje banke) u korist instituca, tela, ureda i agenca Une, sredinjih vlada, regionalnih, lokalnih ili drugih javnih vlasti, ostalih tela koja djeluju na temelju javnoga prava, ili javnih poduzea drava lanica, kao i otkup neposredno od njih dunikih instrumenata od strane Europske sredinje banke ili nacionalnih sredinjih banaka. 2. Stavak 1. ne primjenjuje se na kreditne ustanove koje su u javnom vlasnitvu, prema kojima e, u pogledu opskrbe sredstvima od strane sredinjih banaka, nacionalne sredinje banke i Europska sredinja banka postupati jednako kao prema privatnim kreditnim ustanovama. lanak 124. Zabranjuju se sve mjere koje nisu utemeljene na paljivom razmatranju, a kojima se uspostavlja povlaten pristup nancskim institucama od strane instituca, tela, ureda ili agenca Une, sredinjih vlada, regionalnih, lokalnih ili drugih javnih vlasti, ostalih tela koja djeluju na temelju javnoga prava, te javnih poduzea drava lanica. lanak 125. 1. Una ne odgovorna niti preuzima obveze sredinjih vlada, lokalnih ili drugih javnih vlasti, ostalih tela koja djeluju na temelju javnoga prava, te javnih poduzea drava lanica, ne dovodei u pitanje uzajamna nancska jamstva za zajedniku provedbu odreenog projekta. Drava lanica ne odgovorna niti preuzima obveze sredinjih vlada, lokalnih ili drugih javnih vlasti, ostalih tela koja djeluju na temelju javnoga prava, te javnih poduzea drava lanica, ne dovodei u pitanje uzajamna nancska jamstva za zajedniku provedbu odreenog projekta. 2. Vee moe, na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, po potrebi utvrditi naela za primjenu zabrana navedenih u lancima 123. i 124., te u ovome lanku.
116
lanak 126. 1. Drave lanice izbjegavaju pretjerane dravne decite. 2. Komisa nadzire nastajanje prorauna i rast dravnog duga u dravama lanicama s namjerom da utvrdi vee pogreke. Posebice nastoji utvrditi usuglaenost s proraunskom disciplinom na temelju sljedeih dvaju uvjeta: (a) premauje li omjer planiranog ili stvarnog dravnog decita u bruto domaem proizvodu referentnu vrednost, osim ako: je omjer znatno i neprestano padao sve do toke kojom se pribliio referentnoj vrednosti, ili se, s druge strane, prekomjerni rast preko referentne vrednosti dogaa u iznimnim situacama i samo je povremene prirode, te omjer ostaje blizu referentnoj vrednosti; (b) premauje li omjer dravnog duga u bruto domaem proizvodu referentnu vrednost, osim ako je omjer znatno smanjen, te se pribliava referentnoj vrednosti prihvatljivom brzinom. Referentna vrednost je utvrena u Protokolu o postupku prekomjernog decita koji je priloen Ugovorima. 3. Ako drava lanica ne ispunjava uvjete ni po kojoj od navedenih toaka, Komisa priprema izvjee. Izvjee Komise takoer uzima u obzir premauje li dravni decit rashode dravnih ulaganja, te ostale bitne imbenike, ukljuujui i srednjoroni gospodarski i proraunski poloaj drave lanice. Komisa takoer moe pripremiti izvjee ako smatra da, bez obzira na ispunjenje propisanih uvjeta, dravi lanici preti dravni decit. 4. Gospodarski i nancski odbor daju miljenje o izvjeu Komise. 5. Ako smatra da u nekoj dravi lanici postoji ili bi se mogao pojaviti prekomjerni decit, Komisa dotinoj dravi lanici upuuje miljenje i o tome obavjetava Vee. 6. Vee moe, na predlog Komise, te uzevi u obzir sve mogue primjedbe od strane dotine dravne lanice, nakon openite procjene utvrditi postoji li prekomjerni decit. 7. Kad Vee sukladno stavku 6. oceni da postoji prekomjerni decit, ono bez nepotrebnog odlaganja na preporuku Komise donosi preporuke i upuuje ih dravi lanici o kojoj je re radi ispravljanja nastalog stanja u odreenom roku. Sukladno stavku 8., ove preporuke se ne objavljuju javno.
117
8. Vee moe objaviti svoje preporuke ako utvrdi da ne bilo djelotvornog postupanja u skladu s danim preporukama unutar zadanog razdoblja. 9. Ako drava lanica ustraje u nepostupanju po zadanoj preporuci Vea, Vee moe odluiti da obavesti dravu lanicu da, unutar zadanog razdoblja, poduzme mjere za smanjenje decita koje Vee smatra nunim da bi se reila nastala situaca. U tom sluaju Vee moe zatraiti da dotina drava lanica predaje izvjea u skladu s odreenim rasporedom kako bi se pratila nastojanja odreene drave lanice. 10. Pravo na poduzimanje mjera iz lanaka 258. i 259. ne moe se ostvariti u okviru stavaka 1. do 9. ovog lanka. 11. Sve dok drava lanica ne ispuni uvjete odluke donesene u skladu sa stavkom 9., Vee moe odluiti da primeni, ili ak pojaa jednu ili vie navedenih mjera: traiti od dotine drave lanice da objavi dodatne podatke, koje odredi Vee, pre nego izda obveznice i vrednosnice, pozvati Europsku investicsku banku da ponovno razmotri politiku posudbe dotinoj dravi lanici, zatraiti od dotine drave lanice da Uni priloi beskamatni polog u odgovarajuem iznosu sve dok se, po miljenju Vea, prekomjerni decit ne ispravi. odrediti globu u odgovarajuem iznosu. Predsjednik Vea obavjetava Europski parlament o donesenim odlukama. 12. Vee moe ukinuti neke ili sve svoje odluke ili preporuke navedene u stavcima 6. do 9., te 11. utoliko to je, po miljenju Vea, prekomjerni decit u dotinoj dravi lanici ispravljen. Ako je Vee prethodno objavilo preporuke javno, ono moe po ukidanju odluke iz stavka 8., javno obznaniti da dug u dotinoj dravi lanici vie ne postoji. 13. Kad donosi odluke ili preporuke iz stavaka 8., 9, 11. i 12. Vee postupa na preporuku Komise. Kad Vee donosi mjere iz stavaka od 6. do 9., stavka 11. i stavka 12. odluuje ne uzimajui u obzir glas lanice Vea koja predstavlja dravu lanicu o kojoj je re. Kvalicirana veina ostalih lanica Vea utvruje se sukladno lanku 238. stavku 3. toki (a).
118
14. Daljnji propisi koji se odnose na primjenu postupka opisanog ovim lankom navedeni su u Protokolu o postupku prekomjernog decita koji je priloen Ugovorima. Vee moe, djelujui jednoglasno i sukladno posebnom zakonodavnom postupku, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom, usvojiti odgovarajue propise koji zamjenjuju spomenuti protokol. Vee moe, sukladno ostalim odredbama ovog stavka, na predlog Komisije, te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, utvrditi podrobna pravila i denice za primjenu odredbi spomenutog protokola.
POGLAVLJE 2. MONETARNA POLITIKA lanak 127. 1. Prvenstveni cilj Europskog sustava sredinjih banaka (u daljnjem tekstu ESSB) je ouvati stabilnost cena. Ne dovodei u pitanje cilj odravanja stabilnosti cena, ESSB podrava ope gospodarske politike Une tako da prinosi ispunjenju ciljeva Une navedenih u lanku 3. Ugovora o Europskoj uni. ESSB postupa u skladu s naelima otvorenog trinog gospodarstva, uz slobodno trino natjecanje, potiui uinkovitu raspodjelu sredstava, u skladu s naelima iz lanka 119. 2. Osnovne su zadae koje ostvaruje ESSB: utvrivanje i primjena monetarne politike Une, upravljanje djelatnostima vezanim uz devizni teaj koje su u skladu s lankom 219., odravanje i upravljanje slubenim deviznim rezervama drava lanica, promicanje jednostavnog funkcioniranja platnog sustava. 3. Trea alineja iz stavka 2. ne dovodi u pitanje odravanje i voenje radne bilance deviznih sredstava od strane vlada drava lanica. 4. S Europskom sredinjom bankom valja se savjetovati o: svakom predloenom akta Une u podruju u kojemu je nadlena, o svakom nacrtu zakonskih odredbi dravnih vlasti u podruju u kojemu je nadlena, ali unutar granica i uvjeta utvrenih od strane Vea, a koji su u skladu s postupkom iz lanka 129. stavka 4.
119
Europska sredinja banka moe podnositi miljenja odgovarajuim institucijama, telima, uredima ili agencama Une ili nacionalnim vlastima o pitanjima u svojoj nadlenosti. 5. ESSB prinosi lakem provoenju politika nadlenih vlasti koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih ustanova i stabilnost nancskog sustava. 6. Vee moe uredbama sukladno posebnomu zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom jednoglasno povjeriti posebne zadae Europskoj sredinjoj banci koje se odnose na politike o bonitetnom nadzoru nad kreditnim i drugim nancskim institucama, s izuzetkom osiguravajuih poduzea. lanak 128. 1. Europska sredinja banka ima iskljuivo pravo odobriti izdavanje euro novanica unutar Une. Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke mogu izdavati takve novanice. Novanice izdane od strane Europske sredinje banke i nacionalnih sredinjih banaka jedine imaju status zakonskog sredstva plaanja unutar Une. 2. Drave lanice mogu izdati euro kovanice pod uvjetom da Europska sredinja banka prethodno odobri koliinu. Vee na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom moe usvojiti mjere za usklaivanje apoena i tehnikih osobina svih kovanica koje se namjeravaju pustiti u optjecaj ako je to potrebno da bi se unutar Une odvao nesmetani protok kovanica. lanak 129. 1. ESSB-om upravljaju upravna tela ovlatena donositi odluke Europske sredinje banke, a to su Upravno vee i Izvrni odbor. 2. Statut Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke (u daljnjem tekstu Statut ESSB-a i ESB-a) naveden je u protokolu priloenom Ugovorima. 3. Europski parlament i Vee mogu izmeniti i dopuniti lanak 5. stavak 1., 2. i 3., lanke 17., 18., lanak 19. stavak 1, lanke 22., 23., 24. i 26., lanak 32. stavak 2., lanak 32. stavak 3, lanak 32. stavak 4, i 6, lanak 33. stavak 1., toka (a) i lanak 36. Statuta ESSB-a i ESB-a djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupkom. Postupaju na preporuku Europske sredinje banke i nakon savjetovanja s Komisom ili na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom.
120
4. Vee na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom ili na preporuku Europske sredinje banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisom moe usvojiti odredbe navedene u lanku 4., lanku 5. stavak 4., lanku 19. stavak 2., lanku 20., lanku 28. stavak 1., lanku 29. stavak 2., lanku 30. stavak 4 i lanku 34. stavak 3. Statuta ESSB-a i ESB-a. lanak 130. Pri koritenju ovlasti i izvravanju zadaa i dunosti koje su im povjerene Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a, ni Europska sredinja banka, ni nacionalna sredinja banka, kao ni bilo koji lan njihovih tela nadlenih za odluivanje ne smu traiti ili primati upute od instituca, tela, ureda i agenca Une, bilo koje vlade drave lanice ili bilo kojega drugoga tela. Instituce, tela, uredi i agence Une pridravaju se ovog naela, te ne vre utjecaj na lanove tela nadlenih za odluivanje u Europskoj sredinjoj banci ili u nacionalnim sredinjim bankama pri izvravanju njihovih dunosti. lanak 131. Svaka drava lanica jami da je njeno nacionalno zakonodavstvo, ukljuujui zakonske propise nacionalne sredinje banke u skladu s Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a. lanak 132. 1. Kako bi izvrila dunosti koje su povjerene ESSB-u, Europska sredinja banka moe, u skladu s odredbama Ugovor, te sukladno uvjetima navedenima u Statutu ESSB-a i ESB-a: donositi uredbe koje su potrebne za primjenu zadaa utvrenih lankom 3. stavkom 1., alinejom 1., lancima 19. stavak 1, lankom 22. i lankom 25. stavak 2 Statuta ESSB-a i ESB-a u sluajevima utvrenima aktima Vea iz lanka 129. stavka 4. donositi odluke za ostvarivanje zadaa koje su povjerene ESSB-u Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a. davati preporuke i miljenja. 2. Europska sredinja banka moe objaviti svoje odluke, preporuke i miljenja. 3. Unutar ogranienja i sukladno uvjetima koje je Vee usvojilo po postupku navedenom u lanku 129. stavku 4., Europska sredinja banka moe naplaivati globe ili povremene penale poduzeima ako ne budu djelovali u skladu s obvezama utvrenim uredbama i odlukama.
121
lanak 133. Ne dovodei u pitanje ovlasti Europske sredinje banke, Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku, propisuju mjere potrebne za uporabu eura kao jedinstvene valute. Takve se mjere donose nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom.
POGLAVLJE 3. INSTITUCIONALNE ODREDBE lanak 134. 1. Osniva se Gospodarski i nancski odbor kako bi se unapredilo usklaivanje politika drava lanica u mjeri potrebnoj za uspjeno djelovanje unutarnjeg trita. 2. Gospodarski i nancski odbor ima sljedee dunosti: donosi miljenja na zahtjev Vea ili Komise, ili na vlastitu inicativu radi davanja tih miljenja na uvid navedenim institucama, nadzire gospodarske i nancske prilike u dravama lanicama i Uni, i o tome redovito podnositi izvjea Veu i Komisi, posebice o nancskim odnosima s treim zemljama i meunarodnim institucama, ne dovodei u pitanje lanak 240., pridonosi pripremi rada Vea kako je naznaeno u lancima 66., 75., 121. stavci 2., 3., 4. i 6., 122., 124., 125., 126., 127. stavak 6., 128. stavak 2., 129. stavci 3. i 4., 138., 140. stavci 2. i 3., 143., 144. stavci 2. i 3., te lanku 219., te izvrava ostale savjetodavne i pripremne zadae koje mu je dodelilo Vee. ispituje, barem jednom godinje, protok kapitala i slobodu platnog prometa, budui da oni proizlaze iz primjene Ugovor i mjera koje je Vee usvojilo; ta ocjena obuhvaa sve mjere koje se tiu protoka kapitala i platnog prometa; Vee podnosi izvjee Komisi i Veu o rezultatima toga ispitivanja. Drave lanice, Komisa i Europska sredinja banka imenuju po najvie dva lana Odbora. 3. Vee moe, na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom i Odborom navedenim u ovom lanku, doneti podrobne odredbe koje se tiu sastava Gospodarskog i nancskog odbora. Predsjednik Vea o takvoj odluci obavjetava Europski parlament. 4. Uz dunosti iz stavka 2., ako i tako dugo dok postoje drave lanice na koje
122
se primjenjuje izuzee iz lanka 139., Odbor takoer u tim dravama lanicama prati monetarne i nancske prilike te opi sustav plaanja i redovito o tome izvjeuje Vee i Komisu. lanak 135. Za pitanja koja spadaju u okvir lanaka 121. stavka 4., 126. uz iznimku stavka 14., 138., 140. stavci 1. i 2. (podstavak 1.) i 3., te 219., Vee ili drava lanica mogu zatraiti od Komise da po potrebi da preporuku ili predlog. Komisija ispituje taj zahtjev i bez odgode podnosi zakljuke Veu. POGLAVLJE 4. POSEBNE ODREDBE ZA DRAVE LANICE A JE VALUTA EURO lanak 136. 1. Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne une, a u skladu s odgovarajuim odredbama Ugovor, Vee u skladu s odgovarajuim postupkom iz lanaka 121. i 126. uz iznimku postupka iz lanka 126. stavka 14., donosi posebne mjere za drave lanice a je valuta euro: (a) radi jaanja koordinace i nadzora nad njihovom proraunskom disciplinom; (b) radi utvrivanja smjernica njihove gospodarske politike, pri emu se osigurava njihova usklaenost sa smjernicama koje su donesene za celu Unu te nadzor nad njima. 2. U odnosu na mjere iz stavka 1., u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vea koji predstavljaju drave lanice a je valuta euro. Kvalicirana se veina navedenih lanica utvruje sukladno lanku 238. stavku 3. toki (a). lanak 137. Pojedinosti vezane uz sastanke ministara drava lanica a je valuta euro utvrene su Protokolom o Euro skupini. lanak 138. 1. Kako bi se osigurao poloaj eura u meunarodnomu monetarnom sustavu, Vee na predlog Komise donosi odluku o utvrivanju zajednikih stajalita o pitanjima od osobitoga interesa za ekonomsku i monetarnu unu u okviru nadlenih meunarodnih nancskih instituca i konferenca. Vee donosi odluku nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom.
123
2. Vee na predlog Komise moe doneti odgovarajue mjere za osiguranje jedinstvene zastupljenosti u okviru meunarodnih nancskih instituca i konferenca. Vee donosi odluku nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom. 3. Za mjere iz stavaka 1. i 2., u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vea koji predstavljaju drave lanice a je valuta euro. Kvalicirana veina navedenih lanica utvruje se sukladno lanku 238. stavku 3. toki (a).
POGLAVLJE 5. PRELAZNE ODREDBE lanak 139. 1. Drave lanice za koje Vee jo ne odluilo da ispunjavaju uvjete potrebne za uvoenje eura u daljnjem se tekstu navode kao drave lanice na koje se primjenjuje izuzee. 2. Sljedee se odredbe Ugovor ne primjenjuju na drave lanice na koje se primjenjuje izuzee: (a) donoenje delova opih smjernica gospodarske politike koji se openito odnose na euro podruje (lanak 121. stavak 2.); (b) prisilne mjere za rjeavanje prekomjernoga decita (lanak 126. stavci 9. i 11.); (c) cevi i zadae ESSB-a (lanak 127. stavci 1., 2., 3. i 5.); (d) stavljanje eura u optjecaj (lanak 128.); (e) akti Europske sredinje banke (lanak 132.); (f) mjere koje ureuju uporabu eura (lanak 133.); (g) monetarni sporazumi i druge mjere koje se odnose na teajnu politiku (lanak 219.); (h) imenovanje lanova Izvrnoga odbora Europske sredinje banke (lanak 283. stavak 2.); (i) odluke o utvrivanju zajednikih stajalita o pitanjima od osobite vanosti za gospodarsku i monetarnu unu u okviru nadlenih meunarodnih nancskih instituca i konferenca (lanak 138. stavak 1.); (j) mjere za osiguranje jedinstvene zastupljenosti u okviru meunarodnih nancskih instituca i konferenca (lanak 138. stavak 2.).
124
U lancima iz toaka od (a) do (j), drave lanice stoga oznaavaju drave lanice a je valuta euro. 3. U skladu s Poglavljem IX. Statuta ESSB-a i ESB-a, drave lanice na koje se primjenjuje izuzee i njihove nacionalne sredinje banke izuzimaju se od prava i obveza koje postoje u okviru ESSB-a. 4. Glasaka prava lanova Vea koji predstavljaju drave lanice na koje se primjenjuje izuzee suspendiraju se kad Vee donosi mjere iz lanaka navedenih u stavku 2. i u sluajevima kad donosi: (a) preporuke dravama lanicama a je valuta euro u okviru viestranoga nadzora, izmeu ostalog i nadzora nad programima stabilnosti i upozorenjima (lanak 121. stavak 4.); (b) mjere koje se odnose na prekomjeran decit drava lanica a je valuta euro (lanak 126. stavci 6., 7., 8., 12. i 13.). Kvalicirana veina ostalih lanica Vea utvruje se sukladno lanku 238. stavku 3. toki (a). lanak 140. 1. Najmanje jedanput svake dve godine ili na zahtjev drave lanice na koju se primjenjuje izuzee, Komisa i Europska sredinja banka podnose Veu izvjee o napretku koji su drave lanice na koje se primjenjuje izuzee ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u pogledu ostvarenja gospodarske i monetarne une. Ta izvjea ukljuuju ispitivanje podudarnosti domaeg prava svake od tih drava lanica, kao i pravila njihovih nacionalnih sredinjih banaka, te lanaka 130. i 131., kao i Statuta ESSB-a i ESB-a. Navedena izvjea takoer ispituju ostvarenje visokog stupnja odrive konvergence analizirajui u kojoj su mjeri ispunjeni sljedei kriteri od strane svake drave lanice: ostvarenja visokog stupnja stabilnosti cena; to se oituje iz stope inace koja je, u najboljem sluaju, najblia stopi inace tru najuspjenih drava lanica u pogledu stabilnosti cena; odrivosti vladinog nancskog stanja; to se oituje iz uspjenog ostvarenja vladinog stanja prorauna bez prekomjernog decita, u skladu s lankom 126. stavkom 6.; nadzora normalne valutne stabilnosti do koje dovodi mehanizam deviznih teajeva Europskog monetarnog sustava, u trajanju od najmanje dve godine, a da ne devalvira u odnosu na euro; trajanja konvergence koju je postigla drava lanica na koju se primjenjuje izuzee, kao i njenog sudjelovanja u mehanizmu deviznih teajeva koje se oituje u dugoronom odranju razine kamatnih stopa.
125
etiri kritera spomenuta u ovom stavku i odgovarajua razdoblja u kojima se trebaju ispuniti podrobne se navode u Protokolu koji je priloen Ugovorima. Izvjea Komise i Europske sredinje banke takoer uzimaju u obzir i rezultate integrace trita, stanje i razvoj bilance tekueg rauna, te ispitivanje razvoja jedininih trokova rada i ostalih cjenovnih indeksa. 2. Vee moe, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i rasprave u Europskom veu i na predlog Komise, odluiti koje drave lanice na koje se primjenjuje izuzee ispunjavaju uvjete na osnovi kritera navedenih u stavku 1., te sukladno tome ukinuti primjenu izuzea dotinih drava lanica. Vee donosi odluku nakon to primi preporuku kvalicirane veine onih lanova Vea koji u njemu predstavljaju drave lanice a je valuta euro. Ti lanovi donose odluku u roku od est mjeseci nakon to Vee primi predlog Komise. Kvalicirana veina navedenih lanova u podstavku 2. utvruje se sukladno lanku 238. stavku 3. toki (a). 3. Ako je sukladno postupku iz stavka 2. donesena odluka o ukidanju primjene izuzea, Vee, jednoglasnom odlukom drava lanica a je valuta euro i dotine drave lanice, na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, neopozivo utvruje stopu po kojoj euro zamjenjuje valutu dotine drave lanice, te poduzima ostale mjere koje su potrebne za uvoenje eura kao jedinstvene valute dotine drave lanice. lanak 141. 1. Ako postoje i sve dok postoje drave lanice na koje se primjenjuje izuzee, ne dovodei u pitanje lanak 129. stavak 1., Ope vee Europske sredinje banke navedeno u lanku 44. Statuta ESSB-a i ESB-a osniva se kao tree telo nadleno za odluivanje pri Europskoj sredinjoj banci. 2. Ako postoje i sve dok postoje drave lanice na koje se primjenjuje izuzee, Europska sredinja banka za te drave lanice: ojaava suradnju izmeu nacionalnih sredinjih banaka; ojaava usklaivanje monetarnih politika drava lanica, s ciljem osiguravanja stabilnosti cena; nadzire djelovanje mehanizma deviznih teajeva; odrava savjetovanja u pogledu pitanja koja spadaju u nadlenost nacionalnih sredinjih banaka i koja utjeu na stabilnost nancskih instituca i trita;
126
obavlja zadae koje je pre obavljao Europski fond za monetarnu suradnju, a potom ih je preuzeo Europski monetarni institut. lanak 142. Svaka drava lanica na koju se primjenjuje izuzee postupa sa svojom politikom deviznih teajeva kao sa pitanjem od opeg interesa. Pri tome, drava lanica uzima u obzir iskustvo koje je stekla tekom suradnje u okviru mehanizma deviznih teajeva. lanak 143. 1. Kada je drava lanica na koju se primjenjuje izuzee suoena s tekoama ili joj ozbiljno prete tekoe u odnosu na njezinu bilancu plaanja kao rezultat cjelokupne neravnotee njezine bilance plaanja ili vrste valute kojom raspolae te kada takve tekoe mogu ugroziti djelovanje unutarnjeg trita ili provedbu zajednike trgovinske politike, Komisa odmah istrauje stanje dotine drave i mjere koje je, koristei sva raspoloiva sredstva, odnosna drava poduzela ili moe poduzeti u skladu s odredbama Ugovor. Komisa utvruje mjere koje bi dotina drava trebala poduzeti. Ako se djelovanje poduzeto od strane drave lanice na koju se primjenjuje izuzee i mjere preporuene od strane Komise pokau nedovoljnima za suzbanje tekoa koje su se pojavile ili koje prete, Komisa, nakon savjetovanja s Gospodarskim i nancskim odborom preporuuje Veu odobrenje meusobne pomoi te prikladne metode za njeno provoenje. Komisa redovno obavjetava Vee o stanju i njegovim izmjenama. 2. Vee odobrava takvu meusobnu pomo; usvaja direktive ili odluke kojima se odreuju uvjeti i pojedinosti takve pomoi, i oblici mogu biti: (a) usklaeno djelovanje u odnosu na ili u okviru bilo koje druge meunarodne organizace kojoj drave lanice na koje se primjenjuje izuzee imaju pristup; (b) mjere potrebne za izbjegavanje skretanja trgovinskih tokova kada drava lanica na koju se primjenjuje izuzee, a koja je suoena s tekoama odrava ili ponovno uvodi koliinska ogranienja u odnosu na tree zemlje; (c) odobrenja kredita u ogranienom opsegu od strane drugih drava lanica, za koje je potrebna njihova suglasnost. 3. Ako meusobnu pomo koju je preporuila Komisa Vee ne odobrilo, ili ako meusobna pomo koja je odobrena i poduzete mjere nisu dostatne,
127
Komisa ovlauje dravu lanicu na koju se primjenjuje izuzee, a koja je suoena s tekoama, da poduzme zatitne mjere za koje uvjete i pojedinosti odreuje Komisa. Vee moe opozvati takvo ovlatenje te izmeniti uvjete i pojedinosti primjene takvih mjera. lanak 144. 1. Kada nastupi nepredviena kriza u bilanci plaanja, a odluka u smislu lanka 143. stavka 2. ne odmah donesena, drava lanica na koju se primjenjuje izuzee moe, preventivno, poduzeti potrebne zatitne mjere. Takve mjere moraju uzrokovati najmanji mogui poremeaj djelovanja unutarnjeg trita te po opsegu ne smu prelaziti okvir koji je preko potreban za rjeavanje nepredvieno nastalih tekoa. 2. Komisa i ostale drave lanice se o takvim zatitnim mjerama obavjetavaju najkasne do njihovog stupanja na snagu. Komisa moe preporuiti Veu odobravanje meusobne pomoi u skladu s lankom 143. 3. Nakon to Komisa dostavi preporuku te nakon savjetovanja s Gospodarskim i nancskim odborom, Vee moe odluiti da dotina drava lanica izmeni i dopuni, odgodi ili ukine gore navedene zatitne mjere.
GLAVA IX.
ZAPOLJAVANJE
lanak 145. Drave lanice i Una, u skladu s ovom Glavom, rade na razvanju usklaene stratege zapoljavanja, te posebice na promicanju vjete, obrazovane i prilagodljive radne snage i trita rada podlonog gospodarskoj promjeni u pogledu ostvarenja ciljeva utvrenih lankom 3. Ugovora o Europskoj uni. lanak 146. 1. Drave lanice putem svojih politika zapoljavanja pridonose ostvarenju ciljeva navedenih u lanku 145. sukladno opim smjernicama gospodarskih politika drava lanica i Une, a koje su usvojene sukladno lanku 121. stavku 2.
128
2. Drave lanice, uzimajui u obzir domau praksu u vidu odgovornosti poslodavaca i radnika, smatraju promicanje zapoljavanja pitanjem od zajednikog interesa, te u pogledu toga sukladno odredbama lanka 148. usklauje svoje djelovanje unutar Vea. lanak 147. 1. Una pridonosi visokom stupnju zapoljavanja potiui suradnju izmeu drava lanica, te podravajui i, ukoliko je to potrebno, potpomaui njihovo djelovanje. Pri tome se potuju nadlenosti drava lanica. 2. Pri stvaranju i primjeni politika i djelatnosti Une uzima se u obzir cilj visokog stupnja zapoljavanja. lanak 148. 1. Europsko vee svake godine razmatra stanje zapoljavanja u Uni, te o tome donosi zakljuke na temelju zajednikog godinjeg izvjea Vea i Komise. 2. Na temelju zakljuaka Europskog vea, Vee, na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socalnim odborom, Odborom rega i Odborom za zapoljavanje navedenom u lanku 150. svake godine donosi smjernice koje drave lanice uzimaju u obzir u izradi svojih politika zapoljavanja. Te su smjernice u skladu s opim smjernicama usvojenima u skladu s lankom 121. stavkom 2. 3. Svaka drava lanica podnosi Veu i Komisi godinje izvjee o glavnim mjerama koje je poduzela za primjenu politike zapoljavanja u okviru smjernica navedenih u stavku 2. 4. Vee, na temelju izvjea navedenih u stavku 3., te nakon zaprimanja miljenja Odbora za zapoljavanje, svake godine provodi ispitivanje primjene politika zapoljavanja drava lanica u svjetlu smjernica za zapoljavanje. Vee na preporuku Komise moe, ako to smatra potrebnim u okviru navedenog ispitivanja, dravama lanicama dati preporuke. 5. Na temelju rezultata ispitivanja, Vee i Komisa podnose Europskom vijeu zajedniko godinje izvjee o stanju zapoljavanja u Uni, te o primjeni smjernica o zapoljavanju. lanak 149. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odbo129
rom rega, mogu usvojiti poticajne mjere koje su osmiljene kako bi se potakla suradnja meu dravama lanicama i kako bi se poduprlo njihovo djelovanje na podruju zapoljavanja putem inicativa kojima je cilj razvoj sustava razmjene podataka i najbolje prakse, pruajui usporednu analizu i savjete kao i promicanje inovativnih pristupa i iskustava vrednovanja, posebice u pogledu razvojnih projekata. Te mjere ne ukljuuju usklaivanje zakona i uredbi drava lanica. lanak 150. Vee, djelujui obinom veinom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osniva Odbor za zapoljavanje koji ima savjetodavnu funkcu radi promicanja suradnje izmeu drava lanica u podrujima zapoljavanja i politika koje se odnose na trite rada. Zadae Odbora su: nadziranje stanja zapoljavanja i politika zapoljavanja u dravama lanicama i Uni; ne dovodei u pitanje lanak 240., davanje miljenja na zahtjev Vea ili Komise, ili na vlastitu inicativu, te pridonoenje pripremi postupaka Vea kako je navedeno u lanku 148. Tekom svog mandata, Odbor se savjetuje s poslodavcima i radnicima. Svaka drava lanica i Komisa imenuju po dva lana Odbora. GLAVA X.
SOCALNA POLITIKA
lanak 151. Una i drave lanice, imajui na umu temeljna socalna prava u Europskoj socalnoj povelji potpisanoj u Torinu 18. listopada 1961 i u Povelji Zajednice o temeljnim socalnim pravima radnika potpisanoj 1989., imaju za cilj promicanje zapoljavanja, poboljanih uvjeta ivota i rada, kako bi omoguile njihovo usklaivanje tekom poboljanja uvjeta, pravilnu socalnu zatitu, dalog izmeu poslodavaca i radnika, razvoj ljudskih resursa u pogledu trajne visoke stope zapoljavanja i suzbanja iskljuivosti. U tu svrhu Una i drave lanice primjenjuju mjere koje uzimaju u obzir razliite oblike domae prakse, posebice na polju ugovornih odnosa, te potrebu da se odrava trino natjecanje gospodarstva Une. Vjeruju da e takav razvoj uslediti ne samo iz uspjenog funkcioniranja unutarnjeg trita koje e pridoneti usklaivanju socalnih sustava, ve i
130
iz postupaka navedenih u Ugovorima, te usklaivanja odredbi predvienih zakonom, uredbom ili upravnim propisom. lanak 152. Una priznaje i promie ulogu socalnih partnera na svojoj razini, uzimajui u obzir raznolikost nacionalnih sustava. Una olakava dalog meu socalnim partnerima potujui njihovu autonomu. Trostrani socalni sastanak na vrhu za rast i zapoljavanje prinosi socalnom dalogu. lanak 153. 1. Radi ispunjenja ciljeva iz lanka 151., Una podupire i potpomae djelatnosti drava lanica u: (a) poboljanju posebice radnog okruenja kako bi se osigurala zatita zdravlja i sigurnost radnika; (b) uvjetima rada; (c) socalnoj sigurnosti i socalnoj zatiti radnika; (d) zatiti radnika pri okonanju ugovora o radu; (e) obavjetavanju i savjetovanju radnika; (f) predstavljanju i zajednikoj obrani interesa radnika i poslodavaca, ukljuujui i suodluivanje, kako je navedeno u stavku 5.; (g) uvjetima zapoljavanja za dravljane treih zemalja koji legalno borave na podruju Une; (h) integraci osoba koje su iskljuene s trita rada, ne dovodei u pitanje lanak 166.; (i) jednakosti mukaraca i ena s obzirom na mogunosti na tritu rada i postupanja s njima na radnom mjestu; (j) suzbanju socalne iskljuenosti; (k) modernizaci sustava socalne zatite ne dovodei u pitanje toku (c). U tu svrhu, Europski parlament i Vee: (a) mogu usvojiti mjere koje su donesene radi promicanja suradnje izmeu drava lanica putem inicativa koje imaju za cilj unaprjeenje znanja, razvoj sustava razmjene podataka i najbolje prakse, promiui inovativne pristupe i iskustva vrednovanja, iskljuujui usklaivanje zakona i uredbi drava lanica; (b) mogu usvojiti, u podrujima navedenima stavkom 1. tokama (a) do (i), putem direktiva, minimalne uvjete za postupnu primjenu, imajui na umu
131
uvjete i tehnika pravila koja vrede u svakoj od drava lanica. Takve direktive ne nameu upravna, nancska ili zakonska ogranienja koja bi preila osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzea. Europski parlament i Vee postupaju sukladno redovnom zakonodavnom postupku nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega. Na podrujima navedenima stavkom 1. tokama (c), (d), (f) i (g), Vee postupa jednoglasno, sukladno posebnom zakonodavnom postupku nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i navedenim Odborima. Vee, djelujui jednoglasno na predlog Komise, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, moe odluiti da se redovni zakonodavni postupak primeni na stavak 1. toke (d), (f) i (g). 3. Drava lanica moe povjeriti poslodavcima i radnicima, na njihov zajedniki zahtjev, primjenu direktiva koje su donesene u skladu sa stavkom 2., ili, gdje je to mogue, primjenu odluke Vea koja je usvojena u skladu s lankom 155. U tom sluaju, ono osigurava da su, najkasne do datuma kada direktiva mora biti prenesena ili primenjena, poslodavci i radnici doneli potrebne mjere sporazumno, s tim da se od drave lanice trai da poduzme sve potrebne mjere da u bilo kojem trenutku moe jamiti rezultate koji se pretpostavljaju primjenom te direktive ili odluke. 4. Odredbe koje su usvojene u skladu s ovim lankom: ne utjeu na prava drava lanica da odreuju temeljna naela svojih sustava socalne sigurnosti, te ne utjeu znatno na njihovu nancsku ravnoteu, ne pree dravu lanicu da odrava ili uvodi stroe mjere zatite koje su u skladu s Ugovorima. 5. Odredbe ovog lanka se ne primjenjuju na plae, pravo na udruivanje, pravo na trajk ili pravo na prisilne otkaze. lanak 154. 1. Komisa ima zadau promicanja savjetovanja poslodavaca i radnika na razini Une, te poduzima sve potrebne mjere da bi olakala njihov dalog jamei jednaku potporu objema stranama. 2. U tu svrhu, pre podnoenja predloga na podruju socalne politike, Komisa se savjetuje s poslodavcima i radnicima o moguem smjeru djelovanja Une.
132
3. Ako i nakon takvog savjetovanja Komisa smatra djelovanje Une preporuljivim, savjetuje se s poslodavcima i radnicima o sadraju napravljenog predloga. Poslodavci i radnici Komisi prosljeuju miljenje ili, ako je potrebno, preporuku. 4. U sluaju savjetovanja navedenog u stavcima 2. i 3., poslodavci i radnici mogu obavestiti Komisu o svojoj elji da pokrenu postupak predvien lankom 155. Trajanje takvog postupka ne sme premaiti devet mjeseci, osim ako poslodavci i radnici zajedno s Komisom ne odlue produiti taj rok. lanak 155. 1. Ako poslodavci i radnici zatrae, dogovor meu njima na razini Une moe dovesti do ugovornog odnosa, ukljuujui i sporazume. 2. Sporazumi koji se zakljue na razini Une primjenjuju se ili u skladu s postupcima i praksom koji su svojstveni poslodavcima i radnicima i dravama lanicama, ili, u pitanjima navedenima u lanku 153., na zajedniki zahtjev potpisnika, u skladu s odlukom Vea na predlog Komise. O tome se obavjetava Europski parlament. Vee djeluje jednoglasno kada dotini sporazum sadri jednu ili vie odredbi koje se odnose na jedno od podruja u kojima se zahteva jednoglasnost sukladno lanku 153. stavku 2. lanak 156. 1. Radi ispunjenja ciljeva iz lanka 151., ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, Komisa ima zadau promicati suradnju izmeu drava lanica i olakati usklaivanja njihovih djelovanja na polju socalne politike, posebno u pitanjima koja se odnose na: zapoljavanje; radno pravo i uvjete rada; osnovno i napredno strukovno osposobljavanje; socalnu sigurnost; sprjeavanje nesrea na radu i profesionalnih oboljenja; higenu na radu; pravo udruivanja, kolektivnog pregovaranja izmeu poslodavaca i radnika. U tu svrhu, Komisa usko surauje s dravama lanicama na izradi studa, davanju miljenja i provoenjem savjetovanja kako o problemima koji se jav133
ljaju na nacionalnoj razini tako i o onima koji su od interesa za meunarodne organizace, osobito o inicativama i je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizaca sustava razmjene najbolje prakse te priprema potrebnih elemenata za povremeno praenje i ocjenu. O tome se u celosti obavjetava Europski parlament. Pre davanja miljenja iz ovog lanka, Komisa se savjetuje s Gospodarskim i socalnim odborom. lanak 157. 1. Svaka drava lanica osigurava primjenu naela o jednakim plaama mukaraca i ena za jednak rad ili rad jednake vrednosti. 2. U smislu ovog lanka, pojam plaa odnosi se na redovnu osnovnu ili najmanju plau te svaku drugu naknadu u gotovini ili u naravi koju radnik prima neposredno ili posredno, od svog poslodavca, temeljem zaposlenja. Jednaka plaa bez diskriminace na temelju spola znai: (a) da se plaa za isti rad plaen po uinku obraunava temeljem iste mjerne jedinice; (b) da je plaa za rad plaen po vremenskoj jedinici jednaka za isti posao. 3. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, usvajaju mjere kako bi osigurali primjenu naela jednakih mogunosti i jednakog postupanja sa enama i mukarcima u pitanjima zapoljavanja i zanimanja, ukljuujui i naelo jednake plae za jednak rad ili rad jednake vrednosti. 4. S ciljem osiguranja potpune jednakosti u praksi izmeu mukaraca i ena na radnom mjestu, naelo jednakog postupanja ne prei nednu dravu lanicu da odri ili usvoji mjere koje omoguavaju posebne prednosti koje bi olakale slabem spolu da se bavi odreenim poslom ili preile ili nadomjestile nedostatke u ivotnim pozivima. lanak 158. Drave lanice nastoje odrati postojeu jednakost izmeu sustava plaenih neradnih dana. lanak 159. Komisa sastavlja svake godine izvjee o napretku u ispunjenju ciljeva navedenih u lanku 151., ukljuujui i demografsko stanje u Uni. Prosljeuje
134
zatim izvjee Europskom parlamentu, Veu i Gospodarskom i socalnom odboru. lanak 160. Vee, djelujui obinom veinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osniva Odbor za socalnu zatitu koji ima savjetodavnu ulogu radi promicanja suradnje na polju politike socalne zatite izmeu drava lanica i s Komisom. Zadae Odbora su: nadziranje socalnog stanja i razvoja politika socalne zatite u dravama lanicama i Uni, promicanje razmjene podataka, iskustva i dobre prakse izmeu drava lanica i s Komisom, ne dovodei u pitanje lanak 240., pripremanje izvjea, donoenje miljenja ili obavljanje drugih poslova iz svoje nadlenosti, na zahtjev Vea ili Komise ili na vlastitu inicativu. U ostvarivanju svoga mandata Odbor ostvaruje pogodnu komunikacu s poslodavcima i radnicima. Svaka drava lanica i Komisa imenuju po dva lana Odbora. lanak 161. U svoje godinje izvjee Europskom parlamentu, Komisa ukljuuje posebno poglavlje o socalnom razvoju unutar Une. Europski parlament moe pozvati Komisu da sastavi izvjee o bilo kojim posebnim problemima vezanim uz socalne uvjete.
GLAVA XI.
EUROPSKI SOCALNI FOND

lanak 162. Radi unapreivanja mogunosti zapoljavanja radnika na unutarnjem tritu i prinoenja porastu ivotnog standarda, osniva se Europski socalni fond sukladno nie navedenim odredbama; cilj mu je olakati zapoljavanje radnika i poveati njihovu zemljopisnu i profesionalnu pokretljivost unutar Une, te olakati njihovu prilagodbu industrskim promjenama, kao i promjenama u sustavu proizvodnje, posebice putem stalnog strunog usavravanja.
135
lanak 163. Fondom upravlja Komisa. U izvravanju te zadae, Komisi pomae Odbor sastavljen od predstavnika vlada, sindikata i udruga poslodavaca, kojim predsjeda lan Komise. lanak 164. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega, usvajaju provedbene uredbe koje se odnose na Europski socalni fond. GLAVA XII.
OBRAZOVANJE, STRUNO USAVRAVANJE, MLADE I SPORT

lanak 165. 1. Una prinosi razvoju kvalitetne izobrazbe potiui suradnju izmeu drava lanica i, ako je potrebno, podravajui i potpomaui njihovo djelovanje, potujui pritom odgovornost drava lanica za sadraj obrazovnog materala i organiziranje obrazovnog sustava i njihove kulturne i jezine razliitosti. Una prinosi promidbi europskoga sporta, vodei pritom rauna o specinoj prirodi sporta, njegovim strukturama koje se temelje na dobrovoljnom djelovanju te njegovoj drutvenoj i obrazovnoj ulozi. 2. Djelovanje Une je usmjereno na: razvoj europske dimenze u obrazovanju, posebice poduavanje i rasprostranjivanje jezika drava lanica, poticanje pokretljivosti studenata i nastavnika, potiui izmeu ostalog, priznavanje akademskih diploma i razdoblja studa, promicanje suradnje izmeu obrazovnih ustanova, razvoj sustava razmjene podataka i iskustva o pitanjima koja su zajednika obrazovnim sustavima drava lanica, poticanje razvoja sustava razmjene mladih i razmjene predavaa u podruju drutvenoga obrazovanja, te poticanje sudjelovanja mladih ljudi u demokratskom ivotu Europe, poticanje razvoja dopisnog obrazovanja, razvanje europske dimenze u sportu, promicanjem nepristranosti i otvorenosti na sportskim natjecanjima i suradnje meu telima nadle136
nim za sport te zatitom tjelesnoga i moralnoga integriteta sportaa i sportaica, osobito najmlaih sportaa i sportaica. 3. Una i drave lanice potiu suradnju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacama u podruju obrazovanja i sporta, posebice s Veem Europe. 4. Kako bi pridoneli ispunjenju ciljeva iz ovog lanka: Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega, usvajaju poticajne mjere, iskljuujui usklaivanje zakona i uredbi drava lanica, Vee, na predlog Komise, donosi preporuke. lanak 166. 1. Una primjenjuje politiku strunog usavravanja koja podrava i upotpunjuje djelovanje drava lanica, pritom potpuno potujui odgovornost drava lanica za sadraj i organizacu strunog usavravanja. 2. Una nastoji: olakati prilagodbu industrskim promjenama, posebice putem stalnog strunog usavravanja, poboljati poetno i stalno struno usavravanje kako bi olakala stalnu integracu strunog kadra na trite rada, olakati pristup strunom usavravanju te potie mobilnost predavaa i polaznika, a posebice mladih ljudi, poticati suradnju na podruju izobrazbe izmeu ustanova i tvrtki koje provode obrazovno i struno usavravanje, razvati sustav razmjene podataka i iskustva o pitanjima koja su zajednika obrazovnim sustavima drava lanica. 3. Una i drave lanice potiu suradnju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacama u podruju strunog usavravanja. 4. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, te Odborom rega, usvajaju mjere kojima pridonose ostvarenju ciljeva navedenih u ovom lanku, iskljuujui usklaivanje zakona i uredbi drava lanica, te Vee na predlog Komise donosi preporuke.
137
GLAVA XIII.
KULTURA
lanak 167. 1. Una prinosi procvatu kulture drava lanica, pritom potujui njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost, istovremeno pridajui veliki znaaj zajednikom kulturnom nasljeu. 2. Djelovanje Une ima za cilj poticanje suradnje meu dravama lanicama i, ako smatra potrebnim, podravanje i upotpunjavanje njihovih djelovanja na sljedeim podrujima: poboljanju znanja i rasprostranjenju kulture i povesti europskih naroda, ouvanju i zatiti kulturnog nasljea koje je od europskog znaaja, nekomercalnih kulturnih razmjena, umjetnikog i knjievnog stvaralatva, ukljuujui i audovizualni sektor. 3. Una i drave lanice promiu suradnju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacama na podruju kulture, posebice s Veem Europe. 4. Una u svom djelovanju, na temelju ostalih odredbi Ugovora, uzima u obzir kulturne znaajke, posebice radi potivanja i promicanja raznolikosti njenih kultura. 5. Kako bi se pridonelo ostvarenju ciljeva navedenih u ovom lanku: Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Odborom rega, donosi poticajne mjere, iskljuujui usklaivanje zakona i uredbi drava lanica, Vee na predlog Komise usvaja preporuke.
GLAVA XIV.
JAVNO ZDRAVLJE
lanak 168. 1. Visoki stupanj zatite ljudskog zdravlja zajamen je pri donoenju i primjeni svih politika i djelatnosti Une. Djelovanje Une, koje nadopunjava nacionalne politike, usmjereno je ka poboljanju javnog zdravlja, suzbajui tjelesne i duevne smetnje i oboljenja,
138
uklanjajui uzroke opasnosti koji prete tjelesnom i duevnom zdravlju. Takvo djelovanje pokriva i borbu protiv tekih oboljenja, promiui istraivanja njihovih uzroka, prenoenja i prevence, kao i izobrazbu i informiranje na podruju zdravstva, te praenje, rano upozoravanje i suzbanje ozbiljnih prekograninih pretnja za zdravlje. Una nadopunjuje djelovanje drava lanica u podruju smanjenja zdravstvenih tegoba uzrokovanih uivanjem droga, ukljuujui informiranje i prevencu. 2. Una potie suradnju meu dravama lanicama u podrujima navedenima u ovom lanku i, ako je potrebno, podupire njihovo djelovanje. Osobito potie suradnju meu dravama lanicama usmjerenu prema poveanju komplementarnosti njihovih zdravstvenih slubi u prekograninim podrujima. Drave lanice, u suradnji s Komisom, meusobno usklauju politike i programe u podrujima navedenima u stavku 1. Komisa moe, usko suraujui s dravama lanicama, poduzeti svaku korisnu inicativu radi promicanja takve suradnje, osobito inicative kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organiziranje razmjene najbolje prakse te priprema potrebnih elemenata za povremeno praenje i ocjenu. O tome se u celosti obavjetava Europski parlament. 3. Una i drave lanice potiu suradnju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacama u podruju javnog zdravlja. 4. Odstupajui od lanka 2. stavka 5. i lanka 6. toke (a) i u skladu s lankom 4. stavkom 2. tokom (k), Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega, pridonose ostvarenju ciljeva navedenih u ovom lanku radi rjeavanja zajednikih sigurnosnih problema usvajanjem: (a) mjera kojima se utvruju visoki standardi kakvoe i sigurnosti organa i tvari ljudskog podretla, krvi i krvnih preraevina; te mjere ne pree nednu dravu lanicu da zadri ili uvede stroe mjere zatite; (b) mjera na podruju veterine i tosaniteta kojima je neposredan cilj zatita ljudskog zdravlja; (c) mjera kojima se utvruju visoki standardi kakvoe i sigurnosti lekova i medicinskih ureaja. 5. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i
139
Odborom rega mogu donositi i poticajne mjere i je cilj zatititi i unaprediti zdravlje ljudi, a osobito suzbati teke bolesti koje se ire preko granica te mjere kojima je izravni cilj zatita javnoga zdravlja u odnosu na duhan i zloporabu alkohola, iskljuujui svako usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. 6. Vee na predlog Komise moe usvojiti preporuke u svrhe koje su navedene u ovom lanku. 7. U djelovanju Une potuju se odgovornosti drava lanica za utvrivanje njihove zdravstvene politike te za ustroj i pruanje zdravstvenih usluga i zdravstvene skrbi. Odgovornosti drava lanica ukljuuju upravljanje zdravstvenim uslugama i zdravstvenom skrbi te raspodjelu dodeljenih im sredstava. Mjere iz stavka 4. toke (a) ne utjeu na nacionalne odredbe o doniranju ili medicinskoj uporabi organa i krvi.
GLAVA XV.
ZATITA POTROAA
lanak 169. 1. Radi promicanja interesa potroaa i osiguranja visokog stupnja zatite potroaa, Una prinosi zatiti zdravlja, sigurnosti i gospodarskih interesa potroaa, kao i promicanju njihovih prava na informiranje, obrazovanje, te unutarnju organizacu radi ouvanja njihovih interesa. 2. Una prinosi ostvarenju ciljeva navedenih u stavku 1.: (a) mjerama koje se usvajaju u skladu s lankom 114. u okviru stvaranja unutarnjeg trita; (b) mjerama kojima se podupiru, nadopunjuju i nadziru politike drava lanica. 3. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, usvajaju mjere navedene u stavku 2. toki (b). 4. Mjere koje se usvajaju u skladu sa stavkom 3. ne pree dravu lanicu da se pridrava ili da uvodi stroe mjere zatite. Te mjere moraju biti u skladu s Ugovorima. O njima se obavjetava Komisa.
140
GLAVA XVI.
TRANSEUROPSKE MREE
lanak 170. 1. Kako bi pomogla u ostvarenju mjera navedenih u lancima 26. i 174., te omoguila graanima Une, gospodarskim imbenicima, kao i regionalnim i lokalnim zajednicama da ostvare punu korist od stvaranja podruja bez unutarnjih granica, Una prinosi stvaranju i razvoju transeuropskih mrea na podruju prevoza, telekomunikaca i energetike. 2. U okviru sustava otvorenih i konkurentnih trita, djelovanje Une ima za cilj promicanje meusobne i funkcionalne povezanosti nacionalnih mrea kao i pristupa tim mreama. Posebice uzima u obzir potrebu povezivanja otoka, u kopnu zatvorenih i zabaenih rega sa sredinjim regama Une. lanak 171. 1. Kako bi postigla ciljeve navedene u lanku 170. Una: donosi niz smjernica koje obuhvaaju ciljeve, prioritete i osnovne odrednice koje su predviene unutar domene transeuropskih mrea; te smjernice utvruju projekte od zajednikog interesa, primjenjuje mjere koje su potrebne da bi se osigurala funkcionalna povezanost mrea, posebice na podruju tehnolokog normiranja. podupiru projekte od zajednikog interesa koji su potpomognuti od strane drava lanica, a koji su utvreni u okviru smjernica navedenih u alineji 1., osobito putem izrade stude provedivosti, kreditnog jamstva ili bonikace kamate; Una takoer moe pridoneti, putem Kohezskog fonda osnovanog u skladu s lankom 177., nanciranju posebnih projekata u dravama lanicama na podruju prevozne infrastrukture. U djelatnostima Une uzima se u obzir mogua gospodarska odrivost projekata. 2. Drave lanice, u suradnji s Komisom, meusobno usklauju politike na domaoj razini koje mogu imati utjecaja na ostvarenje ciljeva iz lanka 170. Komisa moe, u uskoj suradnji s dravom lanicom poduzeti korisne mjere za promicanje takvog usklaivanja. 3. Una moe odluiti o suradnji s treim zemljama radi promicanja projekata koji su od zajednikih interesa i osiguranja funkcionalne povezanosti mrea.
141
lanak 172. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega usvajaju smjernice i ostale mjere navedene u lanku 171. stavku 1. Smjernice i projekti koji su od zajednikog interesa, a koji se odnose na podruje neke drave lanice zahtevaju odobrenje dotine drave lanice. GLAVA XVII.
INDUSTRA
lanak 173. 1. Una i drave lanice osiguravaju potrebne uvjete za konkurentnost industre Une. U tu svrhu, u skladu sa sustavom otvorenih i konkurentnih trita, njihovo je djelovanje usmjereno na: ubrzavanje prilagodbe industre strukturalnim promjenama, poticanje okruenja koje je pogodno za inicative i razvoj poduzea unutar Une, posebice malih i srednjih poduzea, poticanje okruenja koje je pogodno za suradnju izmeu poduzea, poticanje bolje iskoristivosti industrskih potencala politika inovace, istraivanja i tehnolokog razvitka. 2. Drave lanice se meusobno savjetuju u suradnji s Komisom, te kada ustreba, usklauju svoja djelovanja. Komisa moe poduzeti korisne inicijative radi promicanja takvog usklaivanja, osobito inicative kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organiziranja razmjene najbolje prakse te priprema potrebnih elemenata za povremeno praenje i ocjenu. O tome se u celosti obavjetava Europski parlament. 3. Una prinosi ostvarenju ciljeva iz stavka 1. putem politika i djelatnosti koje provodi sukladno ostalim odredbama Ugovor. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, mogu doneti posebne mjere kojima se podupire djelovanje drava lanica radi ostvarenja ciljeva iz stavka 1., iskljuujui svako usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. Ova Glava ne osnova za uvoenje mjera Une koje bi dovele do naruavanja trinog natjecanja ili koje sadre porezne propise ili propise koji se odnose na prava i interese radnika.
142
GLAVA XVIII.
GOSPODARSKA, SOCALNA I TERITORALNA KOHEZA

lanak 174. Radi promicanja svog sveukupnog skladnog razvitka, Una razva i provodi svoja djelovanja koja dovode do ojaavanja gospodarske, socalne i teritorijalne koheze. Una posebice nastoji smanjiti nejednakosti meu razvojnim razinama razliitih rega, te zaostalosti rega u najnepovoljnem poloaju. Meu tim regama posebna se pozornost poklanja ruralnim podrujima, podrujima podlonim industrskoj tranzici te regama koje su izloene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim tekoama, kao to su najsjeverne rege s veoma malom gustoom naseljenosti te otoci, pogranine i planinske rege. lanak 175. Drave lanice provode svoje gospodarske politike i usklauju ih na nain da ostvaruju ciljeve iz lanka 174. Stvaranje i primjena politika i djelovanja Une, te provedba unutarnjeg trita uzimaju u obzir ciljeve navedene u lanku 174., te pridonose njihovom ostvarenju. Una takoer podupire ostvarenje tih ciljeva djelovanjem koje provodi putem Strukturnih fondova (Europski fond za upravljanje i jamstva u poljoprivredi, Odjeljak za ujednaavanje; Europski socalni fond; Europski fond za regionalni razvoj), Europske investicske banke i ostalih postojeih nancskih instrumenata. Komisa svake tri godine podnosi izvjee Europskom parlamentu, Veu i Gospodarskom i socalnom odboru i Odboru rega o napretku u pogledu gospodarske, socalne i teritoralne koheze, te o nainu na koji su razliita sredstva predviena ovim lankom tome doprinela. To e izvjee, ako je potrebno, biti popraeno s odgovarajuim predlozima. Ako se odreene mjere pokau potrebnima izvan granica Fondova, ne dovodei u pitanje mjere donesene u okviru ostalih politika Une, Vee takve mjere moe usvojiti djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega. lanak 176. Europski fond za regionalni razvoj pomae ispravljanju veih regionalnih nejednakosti unutar Une sudjelovanjem u razvoju i strukturalnoj prilagodbi rega i razvoj zaostaje, te u preoblikovanju industrski zaostalih rega.
143
lanak 177. Ne dovodei u pitanje lanak 178., Europski parlament i Vee uredbama sukladno redovnomu zakonodavnom postupku, te savjetujui se s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega, utvruju zadae, primarne ciljeve i ustrojstvo strukturnih fondova, to moe dovesti do grupiranja fondova. Istim postupkom se utvruju i opa pravila koja se na njih primjenjuju, kao i odredbe koje su potrebne kako bi se osigurala njihova uinkovitost, te meusobno usklaivanje fondova i njihovo usklaivanje s ostalim postojeim nancskim instrumentima. Kohezski fond osnovan u skladu s istim postupkom, nancski prinosi projektima vezanim uz okoli i transeuropske mree u podruju prevozne infrastrukture. lanak 178. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega, donose provedbene uredbe koje se odnose na Europski fond za regionalni razvoj. S obzirom na Europski fond za ujednaavanje i jamstva u poljoprivredi, Odjeljak za ujednaavanje, te Europski socalni fond, i dalje se primjenjuju lanci 43. i 164.
GLAVA XIX.
ISTRAIVAKI I TEHNOLOKI RAZVOJ I SVEMIR

lanak 179. 1. Cilj Une jest jaati svoje znanstvene i tehnoloke temelje ostvarivanjem europskoga istraivakog prostora u kojem e se istraivai, znanstvene spoznaje i tehnologa slobodno kretati i poticati je da postane konkurentna, i u svojoj industri, uz istodobno promicanje svih istraivakih aktivnosti koje se smatraju potrebnima na temelju drugih poglavlja Ugovor. 2. U tu svrhu Una na svom podruju potie poduzea, ukljuujui mala i srednja poduzea, istraivake centre i sveuilita u njihovom istraivakom radu i djelatnostima tehnolokog razvitka visoke kakvoe kako bi istraivaima omoguila da slobodno surauju s istraivaima iz drugih zemalja, a poduzeima da u potpunosti iskoriste potencal unutarnjega trita, posebice
144
kroz otvaranje javnih nacionalnih ugovora, utvrivanje zajednikih standarda i uklanjanje zakonskih i skalnih prepreka spomenutoj suradnji. 3. O svim djelatnostima Une u skladu s Ugovorima na podruju istraivanja i tehnolokog razvitka, ukljuujui i demonstracske projekte, odluuje se, te se iste primjenjuju, u skladu s odredbama ove Glave. lanak 180. Pri ostvarenju navedenih ciljeva Una provodi sljedee djelatnosti, nadopunjujui djelatnosti koje se provode u dravama lanicama: (a) primjenu istraivanja, tehnolokog razvitka i demonstracskih programa, promiui suradnju s poduzeima, istraivakim centrima i sveuilitima, kao i meu njima; (b) promicanje suradnje Une na polju istraivanja, tehnolokog razvitka i demonstraca s treim zemljama i meunarodnim organizacama; (c) irenje i optimiziranje rezultata istraivakih djelatnosti, tehnolokog razvitka i njihova razlaganja; (d) poticanje izobrazbe i pokretljivosti istraivaa unutar Une. lanak 181. 1. Una i drave lanice usklauju svoje istraivake djelatnosti i djelatnosti tehnolokog razvitka kako bi osigurale usklaenost nacionalnih politika i politike Une. 2. Komisa, u uskoj suradnji s dravom lanicom, poduzima korisne inicative radi promicanja usklaenosti navedene u stavku 1., osobito inicative kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organiziranja razmjene najbolje prakse te priprema potrebnih elemenata za povremeno praenje i ocjenu. O tome se u celosti obavjetava Europski parlament. lanak 182. 1. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom usvajaju viegodinji okvirni program, koji sadri sve djelatnosti Une. Okvirni program: utvruje znanstvene i tehnoloke ciljeve koji se trebaju postii u okviru djelatnosti navedenih u lanku 180., te bitne prioritete, utvruje odrednice tih djelatnosti,
145
utvruje najvei sveukupni iznos i podrobna pravila za nancsko uee Une u okvirnom programu, pojedinani udio u svakoj od navedenih djelatnosti. 2. Okvirni program se prilagoava i nadopunjuje sukladno promjeni situace. 3. Okvirni program se usvaja kroz posebne programe koji su razveni u okviru svake djelatnosti. Svaki pojedinani program utvruje podrobna pravila za njegovu primjenu, utvruje mu trajanje i omoguava potrebna sredstva. Suma potrebnih iznosa, utvrena u posebnim programima, ne premauje najvei iznos koji je odreen za okvirni program i svaku pojedinu aktivnost. 4. Vee, djelujui sukladno posebnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socalnim odborom, usvaja posebne programe. 5. Kao dopuna djelatnostima planiranima u viegodinjemu okvirnom programu, Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom utvruju mjere koje su potrebne za uspostavu europskoga istraivakog prostora. lanak 183. U svrhu primjene viegodinjeg okvirnog programa Una: odreuje pravila za sudjelovanje poduzea, istraivakih centara i sveuilita, utvruje pravila koja se odnose na razglaavanje rezultata istraivanja. lanak 184. U primjeni viegodinjeg okvirnog programa mogu se usvojiti dodatni programi koji ukljuuju sudjelovanje samo nekih drava lanica, koje e ih nancirati ovisno o moguem udjelu Une. Una usvaja pravila koja se primjenjuju na dodatne programe, posebice u pogledu irenja znanja, te pristupa ostalih drava lanica. lanak 185. U primjeni viegodinjeg okvirnog programa Una moe doneti odredbu u dogovoru sa zainteresiranim dravama lanicama o njihovu udjelu u istraivakim i razvojnim programima koje provodi nekoliko drava lanica, ukljuujui sudjelovanje u strukturama osnovanima radi provedbe tih programa.
146
lanak 186. Pri primjeni viegodinjeg okvirnog programa Una moe doneti odredbu o suradnji s treim zemljama ili meunarodnim organizacama u istraivanjima, tehnolokom razvitku i demonstracskim programima Une. O detaljnom ureenju takve suradnje dogovaraju se Una i dotine tree zemlje. lanak 187. Una moe osnovati zajednika poduzea ili ostale strukture za uinkovitu provedbu istraivanja, tehnolokog razvitka i demonstracskih programa Une. lanak 188. Vee na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socalnim odborom, usvaja odredbe iz lanka 187. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom, usvajaju odredbe navedene u lancima 183., 184. i 185. Usvajanje dodatnih programa zahteva suglasnost dotinih drava lanica. lanak 189. 1. Radi promicanja znanstvenoga i tehnikoga napretka, industrske konkurentnosti i provedbe svojih politika, Una izrauje europsku svemirsku politiku. U tu svrhu, ona moe promicati zajednike inicative, podupirati istraivanja i tehnoloki razvoj i usklaivati napore potrebne za istraivanje i iskoritavanje svemira. 2. Kako bi se pridonelo ostvarenju ciljeva iz stavka 1., Europski parlament i Vee postupajui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju potrebne mjere, koje mogu biti u obliku europskoga svemirskog programa, iskljuujui svako usklaivanje zakona i propisa drava lanica. 3. Una uspostavlja odgovarajue odnose s Europskom svemirskom agencom. 4. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje ostale odredbe ove Glave. lanak 190. Na poetku svake godine, Komisa alje izvjee Europskom parlamentu i Veu. To izvjee ukljuuje podatke o istraivanjima i tehnolokom razvitku
147
te o razglaavanju rezultata postignutih tekom protekle godine, te program rada za tekuu godinu.
GLAVA XX.
OKOLI
lanak 191. 1. Politika Une koja se odnosi na okoli pridonosi ostvarenju sljedeih ciljeva: ouvanju, zatiti i poboljanju kakvoe okolia, zatiti ljudskog zdravlja, paljivoj i razumnoj uporabi prirodnih resursa, promicanju mjera na meunarodnoj razini za rjeavanje regionalnih ili svjetskih problema okolia, osobito borbi protiv klimatskih promjena. 2. Politika Une koja se odnosi na okoli usmjerena je na visok stupanj zatite koji uzima u obzir razliite prilike u razliitim regama Une. Temelji se na naelu predostronosti, te na naelima da se trebaju poduzeti preventivne mjere, da se prvotno trebaju ispraviti uzroci tete koja je uinjena okoliu, te da oneista plaa. U tom pogledu, mjere usklaivanja koje odgovaraju zahtjevima zatite okolia ukljuuju, kada je to potrebno, zatitnu klauzulu koja dravama lanicama omoguava poduzimanje privremenih mjera, iz negospodarskih razloga glede okolia, koje su podlone inspekcskom postupku Une. 3. Pri pripremi politike koja se odnosi na okoli, Una uzima u obzir: dostupne znanstvene i tehnike podatke, stanja okolia u razliitim regama Une, mogue koristi i trokove poduzetih djelovanja ili nedostatka u djelovanju, gospodarski i drutveni razvoj Une u cjelini, te uravnoteen razvoj njenih rega. 4. Unutar vlastitih domena nadlenosti, Una i drave lanice surauju s treim zemljama i s nadlenim meunarodnim organizacama. Naini suradnje Une podloni su sporazumima Une i dotinih treih strana. Prethodni podstavak ne dovodi u pitanje nadlenost drava lanica da pregovaraju s meunarodnim telima i sklapaju meunarodne sporazume.
148
lanak 192. 1. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega, odluuju o mjerama koje poduzima Una radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 191. 2. Odstupajui od postupka donoenja odluka opisanog u stavku 1., ne dovodei u pitanje lanak 114., Vee jednoglasno sukladno posebnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega, usvaja: (a) odredbe prvenstveno skalne prirode; (b) mjere koje utjeu na: urbano i ruralno planiranje, koliinsko gospodarenje vodnim resursima ili posredno ili neposredno utjeu na dostupnost tih resursa, koritenje tla, uz iznimku gospodarenja otpadom;
(c) mjere koje znatno utjeu na izbor drave lanice izmeu razliitih izvora energe, te opi ustroj njenog sustava opskrbe energom. Vee moe, na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega, jednoglasno odluiti da se na predmete iz podstavka 1. primjenjuje redovni zakonodavni postupak. 3. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i Odborom rega usvajaju ope programe djelovanja kojima se utvruju primarni ciljevi koje valja ostvariti. Mjere potrebne za provedbu tih programa donose se pod uvjetima iz stavka 1. ili stavka 2., ovisno o situaci. 4. Ne dovodei u pitanje pojedine mjere koje je donela Una, drave lanice nanciraju i provode politiku koja se odnosi na okoli. 5. Ne dovodei u pitanje naelo da oneista plaa, ako mjera koja se temelji na odredbama stavka 1. ukljuuje trokove koji su nesrazmjerni za dravna tela drave lanice, takva mjera propisuje odgovarajue odredbe u obliku: privremenih odstupanja, i/ili nancske pomoi od strane Kohezskog fonda osnovanog u skladu s lankom 177.
149
lanak 193. Zatitne mjere koje su usvojene u skladu s lankom 192. ne pree nednu dravu lanicu da zadri ili uvede stroe mjere zatite. Takve mjere moraju biti sukladne Ugovorima. Priopuju se Komisi.
GLAVA XXI.
ENERGETIKA
lanak 194. 1. U kontekstu stvaranja i funkcioniranja unutarnjega trita i radi potrebe ouvanja i unaprjeenja okolia, cilj je politike Une u podruju energetike u duhu solidarnosti meu dravama lanicama: (a) osigurati funkcioniranje energetskoga trita; (b) osigurati sigurnost opskrbe energom u Uni; (c) promicati energetsku uinkovitost i tednju energe te razvoj novih i obnovljivih oblika energe; te (d) promicati meupovezanost energetskih mrea. 2. Ne dovodei u pitanje primjenu drugih odredaba Ugovor, Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju mjere potrebne za ostvarenje ciljeva iz stavka 1. Te se mjere donose nakon savjetovanja s Gospodarskim i socalnim odborom i s Odborom rega. Te mjere ne utjeu na pravo drave lanice da utvruje uvjete za iskoritavanje svojih energetskih izvora, njezin izbor meu razliitim izvorima energe i opi ustroj svog sustava energetske opskrbe, ne dovodei pritom u pitanje lanak 192. stavak 2. toku (c). 3. Odstupajui od stavka 2., Vee djelujui sukladno posebnomu zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom jednoglasno utvruje mjere koje su njime predviene, kad su one poglavito skalne prirode.
GLAVA XXII.
TURIZAM
lanak 195. 1. Una dopunjuje djelovanje drava lanica u turistikomu sektoru, osobito promicanjem konkurentnosti poduzea iz Une u tom sektoru.
150
U tu svrhu djelovanje Une ima za cilj: (a) poticanje stvaranja okruenja koje pogoduje razvoju poduzea u tom sektoru; (b) promicanje suradnje meu dravama lanicama, osobito razmjenom dobre prakse. 2. Europski parlament i Vee postupajui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju posebne mjere kojima se dopunjuju djelovanja u dravama lanicama radi postizanja ciljeva iz ovoga lanka, iskljuujui bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.
GLAVA XXIII.
CIVILNA ZATITA
lanak 196. 1. Una potie suradnju meu dravama lanicama kako bi poboljala uinkovitost sustava za sprjeavanje prirodnih nepogoda i nesrea izazvanih ljudskim djelovanjem i zatitu od istih. Djelovanje Une ima za cilj: (a) podupiranje i dopunjavanje djelovanja drava lanica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini povezano sa sprjeavanjem rizika, pripremom osoblja civilne zatite i reagiranjem na prirodne nepogode i nesree izazvane ljudskim djelovanjem unutar Une; (b) promicanje brze i uinkovite operativne suradnje unutar Une meu nacionalnim slubama za civilnu zatitu; (c) promicanje dosljednosti mjera civilne zatite na meunarodnoj razini. 2. Europski parlament i Vee postupajui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju mjere potrebne radi postizanja ciljeva iz stavka 1., iskljuujui bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.
GLAVA XXIV.
UPRAVNA SURADNJA
lanak 197. 1. Uinkovita provedba prava Une od strane drava lanica, koja je bitna za pravilno funkcioniranje Une, smatra se pitanjem od zajednikoga interesa.
151
2. Una moe podupreti napore koje drave lanice ulau kako bi poboljale svoju administrativnu sposobnost za provedbu prava Une. Takva djelovanja mogu ukljuivati laku razmjenu podataka i dravnih slubenika te potporu programima usavravanja. Ni jedna drava lanica ne obvezatna koristiti se tom potporom. Europski parlament i Vee uredbama sukladno redovnomu zakonodavnom postupku u tu svrhu utvruju potrebne mjere, iskljuujui bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. 3. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje obveze drava lanica da provode pravo Une kao ni nadlenosti i dunosti Komise. Ne dovodi u pitanje ni ostale odredbe Ugovor koje predviaju upravnu suradnju meu dravama lanicama te izmeu njih i Une.
DIO ETVRTI
PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA
lanak 198. Drave lanice su suglasne da se Uni pridrue neeuropske zemlje i podruja koja imaju posebne odnose s Danskom, Francuskom, Nizozemskom i Ujedinjenom Kraljevinom Britane i Sjeverne Irske. Ove zemlje i podruja (u daljnjem tekstu: zemlje i podruja) navedene su u Prilogu II. Svrha pridruivanja jest promicanje gospodarskog i socalnog razvoja zemalja i podruja te uspostava bliskih gospodarskih odnosa izmeu njih i Une u cjelini. Sukladno naelima iz Preambule ovog Ugovora, pridruivanje slui prvenstveno promicanju interesa i napretka stanovnika tih zemalja i podruja, kako bi ih se povelo ka gospodarskoj, socalnoj i kulturnoj razvenosti kojoj tee. lanak 199. Pridruivanje ima ove ciljeve: 1. Sukladno Ugovorima, drave lanice u trgovinskim odnosima s tim zemljama i podrujima postupaju jednako kao jedna prema drugoj. 2. Svaka zemlja ili podruje postupa u trgovinskim odnosima s dravama lanicama i s ostalim zemljama i podrujima jednako kao i s europskom dravom s kojom ima posebne odnose. 3. Drave lanice sudjeluju u ulaganjima potrebnim za postupni razvoj tih zemalja i podruja.
152
4. Sve zike i pravne osobe iz neke drave lanice ili jedne od zemalja i podruja mogu ravnopravno sudjelovati u javnim nadmetanjima i nabavkama za ulaganja koja nancira Una. 5. U meusobnim odnosima drava lanica i zemalja i podruja, pravo poslovnog nastana dravljana i drutava ureuje se sukladno odredbama i postupcima utvrenim u poglavlju koje se odnosi na pravo poslovnog nastana, i to na nediskriminirajuoj osnovi i podlono posebnim odredbama iz lanka 203. lanak 200. 1. Carine na uvoz robe podretlom iz zemalja i podruja u drave lanice ukidaju se sukladno postupnom ukidanju carina izmeu drava lanica, kako je to odreeno odredbama Ugovor. 2. Zabranjene su carine na uvoz u svaku zemlju ili podruje iz drava lanica ili iz drugih zemalja ili podruja sukladno odredbama lanka 30. 3. Zemlje i podruja, meutim, mogu nametnuti carine koje su potrebne za njihov razvoj i industralizacu ili za nanciranje njihovog prorauna. Carine iz prethodnog podstavka ne premauju visinu carina koje su nametnute na uvoz proizvoda iz drave lanice s kojom svaka zemlja ili podruje ima posebne odnose. 4. Stavak 2. se ne primjenjuje na zemlje i podruja koja zbog svojih posebnih meunarodnih obveza ve primjenjuju nediskriminirajuu carinsku tarifu. 5. Uvoenje ili bilo kakva promjena carina na robu uvezenu u zemlje i podruja nee pravno ili stvarno dovesti ni do kakve neposredne ili posredne diskriminace izmeu uvoza iz razliitih drava lanica. lanak 201. Ako bi visina carina koje se na robe iz tree zemlje primjenjuju pri ulasku u neku zemlju ili podruje mogla nakon primjene odredbi lanka 200. stavka 1., prouzroiti preusmjeravanje trgovinskih tokova na tetu bilo koje drave lanice, ta drava lanica moe zahtevati od Komise da ostalim dravama lanicama predloi mjere potrebne za popravljanje stanja. lanak 202. Podlono odredbama koje se odnose na javno zdravlje, javnu sigurnost ili javni poredak, sloboda kretanja unutar drava lanica radnika iz zemalja i
153
podruja, kao i unutar zemalja i podruja radnika iz drava lanica, ureuje se aktima donesenim u skladu s lankom 203. lanak 203. Vee, djelujui jednoglasno na predlog Komise, na temelju iskustva steenog pridruivanjem zemalja i podruja Uni i naela navedenih u Ugovorima, donosi odredbe u pogledu podrobnih pravila i postupaka za pridruivanje zemalja i podruja Uni. Kad Vee sukladno posebnomu zakonodavnom postupku donosi odredbe o kojima je re, ono odluuje jednoglasno na prijedlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. lanak 204. Odredbe lanaka od 198. do 203. primjenjuju se na Grenland, podlono posebnim odredbama koje su za Grenland navedene u Protokolu o posebnom ureenju za Grenland, koji je priloen Ugovorima.
DIO PETI
VANJSKO DJELOVANJE UNE
GLAVA I.
OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNE

lanak 205. Djelovanje Une na meunarodnoj sceni temeljem ovoga Dela rukovodi se naelima, ostvaruje ciljeve i provodi se u skladu s opim odredbama utvrenima u Poglavlju 1. Glave V. Ugovora o Europskoj uni.
GLAVA II.
ZAJEDNIKA TRGOVINSKA POLITIKA

lanak 206. Uspostavom carinske une u skladu s lancima od 28. do 32., Una u zajednikom interesu prinosi skladnom razvoju svjetske trgovine, postupnom ukidanju ogranienja meunarodne trgovine i izravnih stranih ulaganja te smanjenju carinskih i drugih prepreka.
154
lanak 207. 1. Zajednika trgovinska politika temelji se na jedinstvenim naelima, osobito u pogledu promjena carinskih stopa, sklapanja carinskih i trgovinskih sporazuma koji se odnose na trgovinu robom i uslugama i na trgovinske aspekte intelektualnoga vlasnitva, izravna strana ulaganja, ostvarenje ujednaenosti vezano uz mjere liberalizace, izvoznu politiku i mjere za zatitu trgovine, kao to su one koje se poduzimaju u sluaju dampinga i subvenca. Zajednika trgovinska politika vodi se u okviru naela i ciljeva vanjskoga djelovanja Une. 2. Europski parlament i Vee uredbama i sukladno redovnomu zakonodavnom postupku donose mjere kojima se utvruje okvir za provedbu zajednike trgovinske politike. 3. Kad se pregovara i sklapa sporazume s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih organizaca primjenjuje se lanak 218., podlono posebnim odredbama ovoga lanka. Komisa daje preporuke Veu, koje ju ovlauje da zapone potrebne pregovore. Vee i Komisa paze da su sporazumi o kojima se pregovara u skladu s unutarnjim politikama i pravilima Une. Te pregovore vodi Komisa uz savjetovanje s posebnim odborom koji imenuje Vee, a koji pomae Komisi u obavljanju toga zadatka u okviru direktiva koje mu moe dati Vee. O teku pregovora Komisa redovito izvjeuje posebni odbor i Europski parlament. 4. O pregovorima i sklapanju sporazuma iz stavka 3. Vee odluuje kvaliciranom veinom. O pregovorima i sklapanju sporazuma u podruju trgovine uslugama i trgovinskih aspekata intelektualnoga vlasnitva te izravnih stranih ulaganja, Vee odluuje jednoglasno, ako takvi sporazumi sadravaju odredbe koje nalau jednoglasnost za donoenje unutarnjih pravila. Vee jednoglasno odluuje o pregovorima i sklapanju sporazuma: (a) u podruju trgovine kulturnim i audiovizualnim uslugama, kad postoji opasnost da bi ti sporazumi mogli dovesti u pitanje kulturnu i jezinu raznolikost Une; (b) u podruju trgovine socalnim, obrazovnim i zdravstvenim uslugama, kad postoji opasnost da bi ti sporazumi mogli ozbiljno naruiti nacionalno ureenje tih usluga i dovesti u pitanje odgovornost drava lanica za njihovo pruanje.
155
5. Pregovori i sklapanje meunarodnih sporazuma u podruju prometa podleu odredbama Glave VI. Dela treega i lanku 218. 6. Ostvarivanje nadlenosti danih ovim lankom u podruju zajednike trgovinske politike ne utjee na razgranienje nadlenosti izmeu Une i drava lanica, te ne vodi usklaivanju zakonskih i drugih propisa drava lanica, ako Ugovori iskljuuju takvo usklaivanje.
GLAVA III.
SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA I HUMANITARNA POMO

POGLAVLJE 1. RAZVOJNA SURADNJA lanak 208. 1. Politika Une u podruju razvojne suradnje provodi se u okviru naela i ciljeva vanjskoga djelovanja Une. Politika razvojne suradnje Une i politike razvojne suradnje drava lanica meusobno se dopunjuju i jaaju. Glavni je cilj politike razvojne suradnje Une smanjenje, a dugorono, i iskorjenjivanje siromatva. Una uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju. 2. Una i drave lanice postupaju sukladno obvezama i uzimaju u obzir ciljeve koje su prihvatili u okviru Ujedinjenih naroda i ostalih nadlenih meunarodnih organizaca. lanak 209. 1. Europski parlament i Vee sukladno redovnomu zakonodavnom postupku donose mjere potrebne za provedbu politike razvojne suradnje, koje se mogu odnositi na viegodinje programe suradnje sa zemljama u razvoju ili na tematski usmjerene programe. 2. Una moe s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacama sklopiti bilo kakav sporazum koji pomae postizanju ciljeva iz lanka 21. Ugovora o Europskoj uni i lanka 208. ovoga Ugovora. Podstavak 1. ne dovodi u pitanje nadlenost drava lanica da pregovaraju u meunarodnim telima i sklapaju sporazume. 3. Europska investicska banka pridonosi, sukladno uvjetima koji su navedeni u njezinu Statutu, primjeni mjera navedenih u stavku 1.
156
lanak 210. 1. Radi promicanja komplementarnosti i uinkovitosti njihova djelovanja, Una i drave lanice usklauju svoje politike razvojne suradnje i meusobno se savjetuju u pogledu svojih programa pomoi, kao i u meunarodnim organizacama, te tekom meunarodnih konferenca. One mogu poduzeti i zajedniku akcu. Drave lanice, ako je potrebno, pridonose primjeni programa pomoi Une. 2. Komisa moe poduzeti korisne inicative radi promicanja suradnje navedene u stavku 1. lanak 211. Unutar njihovih domena nadlenosti, Una i drave lanice surauju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacama.
POGLAVLJE 2. GOSPODARSKA, FINANCSKA I TEHNIKA SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA lanak 212. 1. Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, osobito lanke od 208. do 211., Una provodi mjere gospodarske, nancske i tehnike suradnje, ukljuujui pruanje pomoi, osobito nancske, treim zemljama koje nisu zemlje u razvoju. Te su mjere u skladu s razvojnom politikom Une i provode se u okviru naela i ciljeva njezina vanjskoga djelovanja. Aktivnosti Une i aktivnosti drava lanica meusobno se dopunjuju i jaaju. 2. Europski parlament i Vee postupajui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku donose mjere potrebne za provedbu odredaba iz stavka 1. 3. Unutar njihovih domena nadlenosti, Una i drave lanice surauju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacama. Naini suradnje Une podloni su sporazumima izmeu Une i dotinih treih strana. Podstavak 1. ne dovodi u pitanje nadlenost drava lanica da pregovaraju u meunarodnim telima i sklapaju sporazume. lanak 213. Kad situaca u nekoj treoj zemlji zahteva urnu nancsku pomo Une, Vee donosi potrebne odluke na predlog Komise.
157
POGLAVLJE 3. HUMANITARNA POMO lanak 214. 1. Djelatnosti Une u podruju humanitarne pomoi provode se u okviru naela i ciljeva vanjskoga djelovanja Une. Te su djelatnosti namenjene pruanju ad hoc pomoi i potpore i zatite ljudima u treim zemljama koji su rtve prirodnih nepogoda ili nesrea izazvanih ljudskim djelovanjem, radi ispunjavanja humanitarnih potreba koje proizlaze iz tih razliitih situaca. Mjere Une i mjere drava lanica meusobno se dopunjuju i jaaju. 2. Djelatnosti humanitarne pomoi provode se u skladu s naelima meunarodnoga prava i naelima nepristranosti, neutralnosti i zabrane diskriminace. 3. Europski parlament i Vee djelujui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju mjere kojima se poblie odreuje okvir u kojem se provode djelatnosti humanitarne pomoi Une. 4. Una moe s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacama sklopiti bilo kakav sporazum koji pomae postizanju ciljeva iz stavka 1. i lanka 21. Ugovora o Europskoj uni. Podstavak 1. ne dovodi u pitanje nadlenost drava lanica da pregovaraju u meunarodnim telima i sklapaju sporazume. 5. Radi uspostave okvira za zajednike doprinose mladih Europljana djelatnostima humanitarne pomoi Une, osniva se Europski volonterski zbor za humanitarnu pomo. Europski parlament i Vee uredbama sukladno redovnomu zakonodavnom postupku utvruju pravila i postupke za djelovanje Zbora za humanitarnu pomo. 6. Komisa moe pokrenuti bilo kakvu inicativu korisnu za promicanje usklaivanja djelovanja Une i djelovanja drava lanica kako bi poveala uinkovitost i komplementarnost mjera humanitarne pomoi na razini Une i na nacionalnoj razini. 7. Una osigurava da su njezine djelatnosti humanitarne pomoi koordinirane i usklaene s aktivnostima meunarodnih organizaca i tela, osobito onih koji su dio sustava Ujedinjenih naroda.
158
GLAVA IV. RESTRIKTIVNE MJERE lanak 215. 1. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uni predvia prekid, odnosno djelomino ili potpuno smanjenje, gospodarskih i nancskih odnosa s jednom ili vie treih zemalja, Vee kvaliciranom veinom na zajedniki predlog Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komise donosi potrebne mjere. O tome obavjetava Europski parlament. 2. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uni tako predvia, Vee moe doneti restriktivne mjere prema postupku iz stavka 1. protiv zikih ili pravnih osoba i skupina ili nedravnih subjekata. 3. Akti iz ovoga lanka ukljuuju potrebne odredbe o pravnim jamstvima. GLAVA V. MEUNARODNI SPORAZUMI lanak 216. 1. Una moe sklopiti sporazum s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih organizaca ako tako predviaju Ugovori ili ako je sklapanje sporazuma potrebno radi postizanja kojega od ciljeva iz Ugovor, u okviru politika Une, ili ako je to predvieno kojim pravno obvezujuim aktom Une ili bi moglo utjecati na zajednika pravila ili promeniti njihovo podruje primjene. 2. Sporazumi koje sklapa Una obvezujui su za instituce Une i za njezine drave lanice. lanak 217. Una s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih organizaca sklapa sporazume i na taj nain stvara neku vrstu pridruivanja uspostavljajui uzajamna prava i obveze, zajedniko djelovanje i poseban postupak. lanak 218. 1. Ne dovodei u pitanje posebne odredbe iz lanka 207., pregovori o sporazumima izmeu Une i treih zemalja ili meunarodnih organizaca i njihovo sklapanje provodi se u skladu sa sljedeim postupkom.
159
2. Vee odobrava otvaranje pregovora, donosi direktive za pregovore, odobrava potpisivanje sporazuma i sklapa ih. 3. Komisa ili Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kad se predvieni sporazum odnosi iskljuivo ili poglavito na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, daje preporuke Veu, koje donosi odluku kojom se odobrava otvaranje pregovora te kojom se, ovisno o predmetu predvienoga sporazuma, imenuje pregovara Une ili voditelj pregovarakoga tima Une. 4. Vee moe pregovarau uputiti direktive i imenovati poseban odbor u savjetovanju s kojim se pregovori moraju voditi. 5. Vee na predlog pregovaraa donosi odluku kojom se odobrava potpisivanje sporazuma i, prema potrebi, njegova privremena primjena pre stupanja na snagu. 6. Vee na predlog pregovaraa donosi odluku o sklapanju sporazuma. Osim ako se sporazum ne odnosi iskljuivo na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, Vee donosi odluku o sklapanju sporazuma: (a) nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta u sljedeim sluajevima: (i) sporazuma o pridruivanju; (ii) sporazuma o pristupanju Une Europskoj konvenci za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; (iii) sporazuma kojima se, uspostavljanjem postupaka suradnje, uspostavlja posebni institucionalni okvir; (iv) sporazuma sa znatnim proraunskim posljedicama za Unu; (v) sporazuma koji se odnose na podruja na koja se primjenjuje redovni zakonodavni postupak ili posebni zakonodavni postupak kad je potrebna suglasnost Europskoga parlamenta. Europski parlament i Vee mogu se, u urnim sluajevima, dogovoriti o roku za davanje suglasnosti. (b) nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u ostalim sluajevima. Europski parlament daje svoje miljenje u roku koji Vee moe utvrditi ovisno o urnosti predmeta. Ako miljenje ne dano u tom roku, Vee moe djelovati. 7. Pri sklapanju sporazuma, Vee moe, odstupajui od stavaka 5., 6. i 9., ovlastiti pregovaraa da u ime Une odobri izmjene sporazuma ako taj spo160
razum predvia da se izmjene donose u pojednostavnjenom postupku ili od strane tela osnovanoga na temelju sporazuma. Vee za takvo ovlatenje moe postaviti posebne uvjete. 8. Vee odluuje kvaliciranom veinom tekom itavoga postupka. Meutim, Vee odluuje jednoglasno kad se sporazum odnosi na podruje za koje je za donoenje akta Une potrebna jednoglasnost te za sporazume o pridruivanju i sporazume iz lanka 212. s dravama koje su kandidatkinje za pristupanje. Vee odluuje jednoglasno i o sporazumu o pristupanju Unije Europskoj konvenci za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; odluka o sklapanju toga sporazuma stupa na snagu nakon to je odobre drave lanice u skladu sa svojim odgovarajuim ustavnim propisima. 9. Vee na predlog Komise ili Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, donosi odluku kojom se obustavlja primjena sporazuma i utvruju stajalita koja u ime Une treba doneti telo osnovano na temelju sporazuma, kad je to telo pozvano donositi akte koji proizvode pravne uinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili izmjenjuje institucionalni okvir sporazuma. 10. Europski se parlament odmah i u celosti obavjetava o svim fazama postupka. 11. Drava lanica, Europski parlament, Vee ili Komisa mogu pribaviti miljenje Suda pravde o tome je li predvieni sporazum u skladu s Ugovorima. Ako je miljenje Suda negativno, predvieni sporazum moe stupiti na snagu samo ako se izmeni ili ako se izmene Ugovori. lanak 219. 1. Odstupajui od lanka 218. Vee moe, na preporuku Europske sredinje banke ili na preporuku Komise i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, u nastojanju da postigne konsenzus u skladu s ciljem stabilnosti cena, sklopiti formalne sporazume o teajnomu sustavu eura u odnosu na valute treih drava. Vee odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s postupkom predvienim stavkom 3. Vee moe, ili na preporuku Europske sredinje banke ili na preporuku Komise i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, u nastojanju da postigne konsenzus u skladu s ciljem stabilnosti cena, usvojiti, prilagoditi ili odbaciti srednji teaj eura u deviznom teaju. Predsjednik Vea o usvajanju, prilagodbi ili odbacivanju srednjeg teaja eura obavjetava Europski parlament.
161
2. U nedostatku deviznog teaja u odnosu na jednu ili vie valuta treih zemalja kako je navedeno u stavku 1., Vee, ili na preporuku Komise i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom ili na preporuku Europske sredinje banke, moe doneti ope odrednice za politiku deviznog teaja u odnosu na te valute. Te ope odrednice ne dovode u pitanje prvotni cilj ESSB-a da odri stabilnost cena. 3. Odstupajui od lanka 218., gdje o sporazumima koji se tiu monetarnog ili deviznog sustava treba pregovarati Una s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih organizaca, Vee, na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom odluuje o pripremama pregovora i sklapanju takvih sporazuma. Te pripreme osiguravaju jedinstveno stajalite Une. Komisa je u potpunosti ukljuena u pregovore. 4. Ne dovodei u pitanje nadlenost i sporazume Une u pogledu gospodarske i monetarne une, drave lanice mogu pregovarati u meunarodnim telima i sklapati meunarodne sporazume.
GLAVA VI. ODNOSI UNE S MEUNARODNIM ORGANIZACAMA I TREIM ZEMLJAMA TE IZASLANSTVIMA UNE lanak 220. 1. Una u odgovarajuim oblicima surauje s organima Ujedinjenih naroda i njihovim specaliziranim ustanovama, Veem Europe, Organizacom za sigurnost i suradnju u Europi i Organizacom za gospodarsku suradnju i razvoj. Una odrava odgovarajue odnose i s drugim meunarodnim organizacijama. 2. Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisa zadueni su za provedbu ovoga lanka. lanak 221. 1. Unu u treim zemljama i pri meunarodnim organizacama zastupaju izaslanstva Une. 2. Izaslanstva Une podreena su visokomu predstavniku Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Ona djeluju u tesnoj suradnji s diplomatskim i konzularnim misama drava lanica.
162
GLAVA VII. KLAUZULA SOLIDARNOSTI lanak 222. 1. Una i njezine drave lanice zajedniki djeluju u duhu solidarnosti ako je drava lanica meta teroristikoga napada, rtva prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem. Una pokree sve instrumente kojima raspolae, ukljuujui i vojna sredstva koja su joj na raspolaganje stavile drave lanice kako bi: a) spreila teroristiku pretnju na podruju drava lanica; zatitila demokratske instituce i civilno stanovnitvo od bilo kakvoga teroristikog napada; pomogla dravi lanici na njezinu podruju, na zahtjev njezinih politikih tela, u sluaju teroristikoga napada; b) pomogla dravi lanici na njezinu podruju, na zahtjev njezinih politikih tela, u sluaju prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem.
2. Ako koja drava lanica postane metom teroristikoga napada ili rtvom prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem, ostale joj drave lanice pomau na zahtjev njezinih politikih tela. U tu svrhu drave lanice svoja djelovanja usklauju u Veu. 3. Mehanizmi Une za provedbu klauzule solidarnosti utvruju se odlukom koju donosi Vee postupajui na zajedniki predlog Komise i Visokoga predstavnika Une za vanjsku politiku i sigurnosnu politiku. Vee odluuje u skladu s lankom 31. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uni kad je ta odluka obrambene prirode. O tome se obavjetava Europski parlament. Za potrebe ovoga stavka i ne dovodei u pitanje lanak 240., Veu pomae Politiki i sigurnosni odbor uz potporu struktura oblikovanih u okviru zajednike sigurnosne i obrambene politike, te Odbor iz lanka 71.; ta dva odbora, ako je potrebno, podnose zajednika miljenja. 4. Europsko vee redovito ocjenjuje pretnje s kojima se sueljava Una kako bi Uni i njezinim dravama lanicama omoguilo poduzimanje uinkovitih mjera.
163
DIO ESTI
INSTITUCIONALNE I FINANCSKE ODREDBE
GLAVA I.
INSTITUCIONALNE ODREDBE
POGLAVLJE 1. INSTITUCE ODJELJAK 1. EUROPSKI PARLAMENT lanak 223. 1. Europski parlament sastavlja predlog odredbi za izbor svojih lanova neposrednim opim izborima u skladu s jednakim postupkom u svim dravama lanicama ili u skladu s naelima koja su zajednika svim dravama lanicama. Vee jednoglasno sukladno posebnom zakonodavnom postupku i nakon pribavljanja suglasnosti Europskoga parlamenta, koji odluuje veinom svojih lanova, propisuje potrebne odredbe. Te odredbe stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice potvrde sukladno svojim odgovarajuim ustavnim propisima. 2. Europski parlament, uredbama na vlastitu inicativu sukladno posebnom zakonodavnom postupku nakon pribavljanja miljenja Komise, uz suglasnost Vea, donosi uredbe i ope propise o ostvarivanju zadaa drava lanica. Sva pravila ili uvjeti koji se odnose na oporezivanje drava lanica ili bivih lanica zahtevaju jednoglasnost unutar Vea. lanak 224. Europski parlament i Vee uredbama, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, donose pravila o politikim strankama na europskoj razini kako je navedeno u lanku 10. stavku 4. Ugovora o Europskoj uni, posebice pravila koja se odnose na njihovo nanciranje. lanak 225. Europski parlament moe, djelujui veinom svojih lanova, zatraiti da Komisa podnese odgovarajui predlog za ona pitanja za koja smatra da je po164
treban akt Une radi primjene Ugovor. Ako Komisa ne podnese predlog, o razlozima nepodnoenja obavjetava Europski parlament. lanak 226. Europski parlament moe, tekom obavljanja svojih dunosti, na zahtjev etvrtine svojih lanova, osnovati Privremeni istrani odbor kako bi istraio, ne dovodei u pitanje ovlasti koje su Ugovorima date drugim institucama ili telima, navodna krenja i nepravilnosti u primjeni prava Une, osim kada se navodna djela istrauju pred sudom, sve dok se sudski postupak ne okona. Privremeni istrani odbor prestaje s radom kada preda svoje izvjee. Europski parlament uredbama, na vlastitu inicativu sukladno posebnom zakonodavnom postupku, nakon pribavljanja suglasnosti Vea i Komise, utvruje podrobna pravila o ostvarivanju prava na istragu. lanak 227. Svaki graanin Une, te svaka zika ili pravna osoba koja ima boravite ili svoje registrirano sjedite u dravi lanici, ima pravo uputiti, samostalno ili udruivanjem s ostalim graanima ili osobama, podnesak Europskom parlamentu o pitanjima koja spadaju unutar podruja djelovanja Une, a koja neposredno utjeu na njih. lanak 228. 1. Europski parlament bira Europskoga pukog pravobranitelja koji zaprima pritube svakog graanina Une, zike ili pravne osobe koja ima boravite ili registrirano svoje sjedite u dravi lanici o nepravilnostima u radu instituca, tela, ureda ili agenca Une, uz iznimku Suda pravde Europske une u izvravanju njegovih pravosudnih ovlasti. Puki pravobranitelj istrauje pritube i obavjetava o ishodu istrage. U skladu sa svojim ovlastima, Puki pravobranitelj na vlastitu inicativu ili na temelju pritube koja mu je neposredno ili putem lana Europskog parlamenta podnesena, provodi istragu koju smatra utemeljenom, osim kada su navedeni ini predmet, ili su bili predmet sudskog postupka. Kada Puki pravobranitelj ustanovi nepravilnosti upuuje predmet odgovarajuoj instituci, telu, uredu ili agenci, koji potom u razdoblju od tri mjeseca obavjetavaju Pukog pravobranitelja o svome gleditu. Puki pravobranitelj izvjee prosljeuje Europskom parlamentu i dotinoj instituci, telu, uredu ili agenci. Osoba koja je pritubu podnela obavjetava se o rezultatima istrage.
165
Puki pravobranitelj podnosi godinje izvjee o rezultatima provedenih istraga Europskom parlamentu. 2. Puki pravobranitelj se izabire nakon svakog izbora Europskog parlamenta na razdoblje trajanja mandata Europskog parlamenta. Puki pravobranitelj moe biti ponovno imenovan. Sud pravde Europske une na zahtjev Europskog parlamenta razrjeuje dunosti Pukog pravobranitelja ako on ne ispunjava uvjete za obnaanje dunosti ili ako je poinio teku povredu dunosti. 3. Puki pravobranitelj je potpuno neovisan u obnaanju svojih dunosti. U obnaanju tih dunosti on ne sme traiti niti prihvaati naputke od bilo koje vlade, instituce, tela, ureda ili subjekta. Puki pravobranitelj se ne moe, tekom svog mandata, baviti nednim drugim plaenim ili neplaenim zanimanjem. 4. Europski parlament moe uredbama na vlastitu inicativu sukladno posebnom zakonodavnom postupku, nakon to zatrai miljenje Komise i uz suglasnost Vea, doneti uredbe i propisati ope uvjete za obnaanje dunosti Pukog pravobranitelja. lanak 229. Europski parlament odrava godinje zasjedanje. Sastaje se drugog utorka u oujku, bez potrebe za sazivanjem. Europski parlament moe na predlog veine lanova od kojih se sastoji ili na predlog Vea ili Komise odrati izvanredno djelomino zasjedanje. lanak 230. Komisa moe prisustvovati svim sjednicama i na svoj zahtjev dobiti re. Komisa usmeno ili pismeno odgovara na pitanja koja joj uputi Europski parlament ili njegovi lanovi. Europsko vee i Vee mogu pred Europskim parlamentom govoriti u skladu s uvjetima utvrenima Poslovnikom Europskoga vea i Poslovnikom Vea. lanak 231. Osim ako Ugovorima ne druke predvieno, Europski parlament odluuje veinom danih glasova. Kvorum se utvruje Poslovnikom.
166
lanak 232. Europski parlament usvaja Poslovnik odlukom veine svojih lanova . Zapisnici sa sjednica Europskog parlamenta objavljuju se na nain utvren Ugovorima i Poslovnikom. lanak 233. Europski parlament o opem godinjem izvjeu koje mu podnosi Komisa raspravlja na otvorenoj sjednici. lanak 234. Ako se predlog za izglasavanje nepovjerenja Komisi iznese Europskom parlamentu, on o njemu glasuje tek tri dana nakon to mu je iznesen i to javnim glasovanjem. Ako se predlog za izglasavanje nepovjerenja prihvati dvotreinskom veinom predanih glasova koja predstavlja veinu lanova Europskoga parlamenta, lanovi Komise kolektivno podnose ostavku, a Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku daje ostavku na poslove koje obnaa u Komisi. Oni ostaju na dunosti i nastavljaju obavljati tekue poslove dok ne budu zamenjeni u skladu s lankom 17. Ugovora o Europskoj uni. U tom sluaju mandat lanova Komise koji su imenovani kao zamjene zavrava na dan kada zavrava mandat lanova Komise koji su morali podneti kolektivnu ostavku.
ODJELJAK 2. EUROPSKO VEE lanak 235. 1. Pri glasovanju na svakog se lana Vea moe preneti pravo glasa najvie jo jednoga lana. lanak 16. stavak 4. Ugovora o Europskoj uni i lanak 238. stavak 2. ovoga Ugovora primjenjuju se na Europsko vee kad odluuje kvaliciranom veinom. Kad Europsko vee odluuje glasovanjem, njegov predsjednik i predsjednik Komise ne sudjeluju u glasovanju. Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne sprjeavaju Europsko vee u odluivanju za koje je potrebna jednoglasnost.
167
2. Predsjednik Europskoga parlamenta moe biti pozvan da govori pred Europskim veem. 3. Europsko vee odluuje obinom veinom o postupovnim pitanjima i o donoenju svoga poslovnika. 4. Europskomu Veu pomae Glavno tajnitvo Vea. lanak 236. Europsko vee donosi kvaliciranom veinom glasova: (a) odluku o utvrivanju popisa razliitih sastava Vea, osim sastava Vea opih poslova i Vea vanjskih poslova, u skladu s lankom 16. stavkom 6. Ugovora o Europskoj uni; (b) odluku o predsjedanju sastavima Vea, osim kad je re o vanjskim poslovima, u skladu s lankom 16. stavkom 9. Ugovora o Europskoj uni.
ODJELJAK 3. VEE lanak 237. Vee se sastaje na poziv predsjednika Vea na njegovu inicativu ili na zahtjev jednoga od lanova Vea, ili Komise. lanak 238. 1. Kada se trai da odluuje obinom veinom, Vee odluuje veinom svojih lanova. 2. Odstupajui od lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uni, od 1. studenoga 2014. i podlono odredbama propisanim Protokolom o prelaznim odredbama, kad Vee ne postupa na temelju predloga Komise ili Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalicirana se veina glasova utvruje kao najmanje 72 % lanova Vea koji predstavljaju drave lanice s najmanje 65 % stanovnitva Une. 3. Od 1. studenoga 2014. i podlono odredbama propisanim Protokolom o prelaznim odredbama, u sluaju kad u skladu s Ugovorima svi lanovi Vijea ne sudjeluju u glasovanju, kvalicirana se veina utvruje na sljedei nain:
168
(a) Kvaliciranu veinu ini najmanje 55 % lanova Vea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju, a koje zajedno imaju najmanje 65 % stanovnitva tih drava. Manjina koja moe spreiti donoenje odluka mora sadravati barem minimalni broj lanova Vea koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva drava lanica koje sudjeluju u odluivanju i jo jednoga lana, u protivnom se smatra da je ostvarena kvalicirana veina. (b) Iznimno od toke (a), kad Vee ne odluuje temeljem predloga Komisije ili Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, traena kvalicirana veina denira se kao najmanje 72 % lanova Vea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u odluivanju, ime je obuhvaeno najmanje 65 % stanovnitva tih drava. 4. Suzdranost lanova koji su osobno prisutni ili ih netko predstavlja ne sprjeava Vee da usvoji uredbe koje zahtevaju jednoglasnost. lanak 239. Nakon to glasa, svaki lan Vea moe takoer djelovati u ime najvie jo jednoga lana. lanak 240. 1. Odbor koji se sastoji od stalnih predstavnika vlada drava lanica priprema rad Vea i izvrava zadae koje mu je Vee povjerilo. Odbor moe donositi postupovne odluke u sluajevima predvienima Poslovnikom Vea. 2. Veu pomae Glavno tajnitvo, za i rad odgovara glavni tajnik kojega imenuje Vee. Vee o ustroju Glavnoga tajnitva odluuje obinom veinom. 3. O postupovnim pitanjima i donoenju svoga Poslovnika Vee odluuje obinom veinom. lanak 241. Vee, odluujui obinom veinom, moe zatraiti od Komise da provede istraivanja koja Vee smatra poeljnima za ispunjenje zajednikih ciljeva, te da mu podnese odgovarajue predloge. Ako Komisa ne podnese predlog, o razlozima nepodnoenja obavjetava Vee.
169
lanak 242. Vee, odluujui obinom veinom, uz savjetovanje s Komisom, utvruje pravila kojima se ureuje rad odbora navedenih u Ugovorima. lanak 243. Vee odreuje plae, naknade i mirovine predsjednika Europskoga vea, predsjednika Komise, Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, lanova Komise, predsjednika, lanova i tajnika Suda pravde Europske une i glavnoga tajnika Vea. Vee odreuje sve isplate koje se isplauju kao osobna naknada.
ODJELJAK 4. KOMISA lanak 244. U skladu s lankom 17. stavkom 5. Ugovora o Europskoj uni, lanovi Komise biraju se na temelju sustava rotace koji je jednoglasno utvrdilo Europsko vee na temelju sljedeih naela: (a) meu dravama lanicama postoji strogo ravnopravan odnos s obzirom na utvrivanje redosleda i vremena koje njihovi dravljani provode kao lanovi Komise; u skladu s tim, razlika izmeu ukupnoga broja mandata dravljana bilo koje dve drave lanice nikada ne sme iznositi vie od jedan; (b) podlono odredbama toke (a), svaka se sljedea Komisa sastavlja tako da na zadovoljavajui nain odraava demografski i geografski rang svih drava lanica. lanak 245. lanovi Komise suzdravaju se od svakog djelovanja koje ne u skladu s njihovim dunostima. Drave lanice potuju njihovu neovisnost i ne pokuavaju na njih utjecati dok obavljaju svoje zadae. Za trajanja svog mandata, lanovi Komise ne mogu se baviti niti jednim drugim zanimanjem, plaenim ili neplaenim. Pri preuzimanju svojih dunosti, sveano priseu da e za trajanja i po proteku svog mandata potovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito svoju dunost asnog i suzdranog ponaanja u pogledu prihvaanja odreenih imenovanja ili povlastica nakon to
170
prestanu obavljati tu dunost. U sluaju povrede tih obveza Sud pravde na predlog Vea koje odluuje obinom veinom ili Komise, moe odluiti da se dotini lan, ovisno o okolnostima, ili poalje u prevremenu mirovinu sukladno lanku 247. ili da mu se uskrati pravo na mirovinu ili druge povlastice koje bi na tome mjestu ostvario. lanak 246. Osim redovnom zamjenom ili smru, dunosti lana Komise prestaju i njegovom ostavkom ili smjenjivanjem s dunosti. Mjesto koje je ostalo upranjeno nakon ostavke, prevremenog umirovljenja ili smrti odreenoga lana do kraja njegova mandata popunjava novi lan istoga dravljanstva kojeg Vee imenuje sporazumno s predsjednikom Komise, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s kriterima utvrenim u lanku 17. stavku 3. podstavku 2. Ugovora o Europskoj uni. Vee moe, jednoglasno na predlog predsjednika Komise, odluiti da to mjesto ne treba popuniti, osobito ako je preostali dio mandata lana kratak. U sluaju ostavke, prevremenog umirovljenja ili smrti, mjesto predsjednika do kraja njegova mandata popunjava se u skladu s kriterima utvrenim lankom 17. stavkom 7. podstavkom 1. Ugovora o Europskoj uni. U sluaju ostavke, prevremenog umirovljenja ili smrti, mjesto Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku do kraja njegova mandata popunjava se u skladu s kriterima utvrenim lankom 18. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uni U sluaju ostavke svih lanova Komise, oni ostaju na dunosti i nastavljaju obavljati tekue poslove dok ne budu zamenjeni do kraja mandata u skladu s lankom 17. Ugovora o Europskoj uni. lanak 247. Ako neki lan Komise vie ne ispunjava pretpostavke potrebne za obavljanje njegovih dunosti ili ako je poinio teu povredu dunosti, Sud pravde ga moe, na predlog Vea koje odluuje obinom veinom ili Komise, poslati u prevremenu mirovinu. lanak 248. Ne dovodei u pitanje lanak 18. stavak 4. Ugovora o Europskoj uni, predsjednik Komise ustrojava i raspodjeljuje dunosti koje pripadaju Komisi
171
izmeu lanova, u skladu s lankom 17. stavkom 6. tog Ugovora. Predsjednik moe napraviti preraspodjelu tih dunosti za vreme trajanja mandata Komise. lanovi Komise obavljaju dunosti koje im je dodelio predsjednik u okviru svojih ovlasti. lanak 249. 1. Komisa donosi svoj Poslovnik kako bi osigurala da ona i njeni odjeli obavljaju svoje djelatnosti. Komisa osigurava da taj Poslovnik bude objavljen. 2. Komisa godinje objavljuje, najdulje mjesec dana nakon otvaranja sjednice Europskog parlamenta, ope izvjee o djelatnostima Une. lanak 250. 1. Komisa odluuje veinom svojih lanova. 2. Njezinim se Poslovnikom odreuje kvorum.
ODJELJAK 5. SUD PRAVDE EUROPSKE UNE lanak 251. Sud pravde zasjeda u sudskim veima ili Velikom veu, u skladu s propisima utvrenim u tu svrhu Statutom Suda pravde Europske une. Sud pravde, kada je to predvieno Statutom, zasjeda u plenumu. lanak 252. Sudu pravde pomae osam nezavisnih odvjetnika. Na predlog Suda pravde, Vee moe jednoglasno poveati broj nezavisnih odvjetnika. Nezavisni odvjetnici duni su, u skladu sa Statutom Suda pravde Europske une, posve nepristrano i neovisno javno iznositi obrazloene predloge odluka u predmetima pokrenutim pred Sudom pravde, koji zahtevaju njihovo sudjelovanje. lanak 253. Suci i nezavisni odvjetnici biraju se iz redova osoba a je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju pretpostavke koje se u njihovim zemljama zahtevaju za najvie sudake dunosti ili koji su priznati pravni strunjaci; na razdoblje od
172
est godina suglasno ih imenuju vlade drava lanica, nakon savjetovanja s Odborom kako je predvieno lankom 255. Svake tri godine provodi se djelomina zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika, u skladu s uvjetima navedenima u Statutu Suda pravde Europske une. Predsjednika Suda pravde biraju suci iz vlastitih redova na razdoblje od tri godine. On moe biti ponovno izabran. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekao mandat mogu ponovno biti imenovani. Sud pravde imenuje svog tajnika i utvruje pravila koja ureuju njegov poloaj. Sud pravde ustanovljava svoj Poslovnik. Vee odobrava taj Poslovnik. lanak 254. Broj sudaca Suda ope nadlenosti odreen je Statutom Suda pravde Europske Une. Statut moe odrediti da Sudu ope nadlenosti pomau nezavisni odvjetnici. Suci Suda ope nadlenosti biraju se iz redova osoba a je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju pretpostavke koje se u njihovim zemljama zahtevaju za najvie sudake dunosti. Na razdoblje od est godina suglasno ih imenuju vlade drava lanica, nakon savjetovanja s Odborom kako je predvieno lankom 255. Sastav Suda djelomino se obnavlja svake tri godine. Suci kojima je mandat istekao mogu biti ponovno imenovani Predsjednika Suda ope nadlenosti biraju suci iz vlastitih redova na razdoblje od tri godine. On moe biti ponovno izabran. Sud ope nadlenosti imenuje svog tajnika i utvruje pravila koja ureuju njegov poloaj. Sud ope nadlenosti ustanovljava svoj Poslovnik u dogovoru sa Sudom pravde. Vee odobrava taj Poslovnik. Ako Statut Suda pravde Europske une ne predvia drugae, odredbe Ugovor koje se odnose na Sud pravde primjenjuju se i na Sud ope nadlenosti. lanak 255. Odbor zaduen za davanje miljenja o podobnosti kandidata za obnaanje dunosti suca i nezavisnog odvjetnika Suda pravde i Suda ope nadlenosti
173
osniva se pre nego to vlade drava lanica obave imenovanja iz lanaka 253. i 254. Odbor se sastoji od sedam osoba iz redova bivih lanova Suda pravde i Suda ope nadlenosti, lanova nacionalnih vrhovnih sudova i priznatih pravnika, od kojih jednoga predlae Europski parlament. Vee donosi odluku kojom se utvruju pravila rada odbora i odluku o imenovanju njegovih lanova. Ono odluuje na inicativu predsjednika Suda pravde Europske une. lanak 256. 1. Sud ope nadlenosti nadlean je sasluavati i odluivati u predmetima ili postupcima prvog stupnja navedenih u lancima 263., 265., 268., 270. i 272., uz iznimku onih koji su dodeljeni specaliziranomu sudu osnovanom na temelju lanka 257. i onih koji su Statutom dodeljeni Sudu pravde Europske une. Statut moe Sudu ope nadlenosti dodeliti nadlenost u drugim vrstama predmeta ili postupaka. Odluke koje donosi Sud ope nadlenosti sukladno odredbama ovog stavka podlone su pravu na albu glede pravnih pitanja Sudu pravde, prema uvjetima i unutar okvira odreenih Statutom. 2. Sud ope nadlenosti nadlean je sasluavati i odluivati o predmetima ili postupcima koji se pokreu protiv odluka specaliziranih sudova. Sud pravde moe, prema uvjetima i unutar okvira predvienih Statutom, kada postoji opasnost od ozbiljne povrede jedinstva ili dosljednosti prava Une, iznimno preispitati odluke koje donosi Sud ope nadlenosti prema odredbama ovog stavka. 3. Sud ope nadlenosti nadlean je sasluavati i odluivati o pitanjima koja se podnose radi prethodnog miljenja po lanku 267., u posebnim podrujima odreenima Statutom. Kada Sud ope nadlenosti smatra da odreeni sluaj zahteva naelnu odluku koja preti jedinstvu ili dosljednosti prava Une, moe uputiti predmet Sudu pravde na odluku. Odluke koje donosi Sud ope nadlenosti u predmetima koji su mu upueni radi prethodnog miljenja mogu iznimno biti podlone preispitivanju od strane Suda pravde, prema uvjetima i unutar okvira predvienih Statutom, kada postoji opasnost od ozbiljne povrede jedinstva i dosljednosti prava Une.
174
lanak 257. Europski parlament i Vee, sukladno redovnom zakonodavnom postupku, mogu osnivati specalizirane sudove koji se dodaju Sudu ope nadlenosti nadlenom za prvostupanjsko raspravljanje i odluivanje u sluaju odreenih vrsta tubi i postupaka. Europski parlament i Vee odluuju uredbama na predlog Komise nakon savjetovanja sa Sudom pravde ili na zahtjev Suda pravde nakon savjetovanja s Komisom. Uredba kojom se ustanovljava specalizirani sud utvruje pravila o ustrojstvu suda i granicama nadlenosti koja mu je dodeljena. Odluke koje donose specalizirani sudovi podlone su pravu na albu Sudu ope nadlenosti jedino iz pravnih razloga, ili, kada je to naznaeno uredbom kojom se ustanovljava specalizirani sud i na pravu na albu iz injeninih razloga. Suci specaliziranih sudova biraju se iz redova osoba a je neovisnost neupitna, te koje ispunjavaju pretpostavke za obnaanje sudake dunosti. Njih jednoglasno imenuje Vee. Specalizirani sudovi donose svoj Poslovnik u dogovoru sa Sudom pravde. Vee odobrava taj Poslovnik. Ako ne drugae predvieno uredbama o osnivanju specaliziranih sudova, odredbe Ugovor koje se odnose na Sud pravde Europske une, kao i odredbe Statuta Suda pravde Europske une primjenjuju se na specalizirane sudove. Na specalizirane se sudove u svakom sluaju primjenjuje Glava I. Statuta i njegov lanak 64. lanak 258. Ako smatra da neka drava lanica ne ispunila neku obvezu iz Ugovor, Komisa o tom predmetu, nakon to je dotinoj dravi dala priliku da se oituje, daje obrazloeno miljenje. Ako drava ne postupi sukladno miljenju u roku koji odredi Komisa, Komisa taj predmet moe uputiti Sudu pravde Europske une. lanak 259. Drava lanica koja smatra da neka druga drava lanica ne ispunila neku obvezu iz Ugovor, moe predmet uputiti Sudu pravde Europske une. Pre no to neka drava lanica podnese tubu protiv druge drave lanice zbog navodne povrede neke obveze iz Ugovor, predmet iznosi pred Komisu.
175
Nakon to je dotinim dravama pruena prilika da se usmeno i pisano oituju o svom predmetu i primjedbama druge strane, Komisa daje obrazloeno miljenje. Ako Komisa u roku od tri mjeseca od dana kada joj je predmet dostavljen ne da svoje miljenje, izostanak takvog miljenja ne sprjeava podnoenje tube Sudu. lanak 260. 1. Ako Sud pravde ustanovi da drava lanica ne ispunila neku obvezu iz Ugovor, ta je drava duna poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda pravde. 2. Ako Komisa smatra da dotina drava lanica ne poduzela mjere potrebne za postupanje po presudi Suda, moe se obratiti Sudu, nakon to je toj dravi dala priliku da se oituje. Pritom utvruje paualni iznos ili novanu kaznu koju dotina drava lanica treba platiti i koju smatra primjerenom s obzirom na okolnosti. Ako Sud pravde utvrdi da dotina drava lanica ne postupila sukladno presudi, Sud moe dotinoj dravi lanici naloiti plaanje paualnog iznosa ili novane kazne. Ovaj postupak ne dovodi u pitanje lanak 259. 3. Kad Komisa uputi predmet Sudu na temelju lanka 258. zbog toga to drava lanica ne ispunila obvezu da obavesti o mjerama prenosa direktive u nacionalno zakonodavstvo koja je donesena sukladno zakonodavnom postupku, moe, ako to smatra primjerenim, utvrditi paualni iznos ili novanu kaznu koju dotina drava treba platiti i koju smatra primjerenom s obzirom na okolnosti. Ako utvrdi da je dolo do povrede, Sud moe dotinoj dravi lanici naloiti plaanje paualnog iznosa ili novane kazne koja ne premauje iznos koji je utvrdila Komisa. Obveza plaanja poinje tei od datuma koji Sud utvrdi u svojoj presudi. lanak 261. Uredbama koje su zajedniki usvojili Europski parlament i Vee, te Vee sukladno odredbama Ugovor, Sudu pravde Europske une se moe dati neograniena nadlenost u pogledu kazni predvienih tim uredbama.
176
lanak 262. Ne dovodei u pitanje odredbe Ugovor, Vee djelujui jednoglasno sukladno posebnomu zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, moe usvojiti odredbe radi prenoenja nadlenosti, u granicama koje treba odrediti, na Sud pravde Europske une u sporovima koji se odnose na primjenu akata koji su usvojeni na temelju Ugovor, kojima se stvaraju europska prava intelektualnog vlasnitva. Te odredbe stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice potvrde sukladno svojim odgovarajuim ustavnim propisima. lanak 263. Sud pravde Europske une preispituje zakonitost zakonodavnih akata, akata Vea, Komise i Europske sredinje banke, osim preporuka i miljenja, akata Europskog parlamenta i Europskog vea koji bi mogli proizvesti pravne uinke vis-a-vis treih osoba. On ocjenjuje i zakonitost akata tela, ureda ili agenca Une koji bi mogli proizvesti pravne uinke vis-a-vis treih. U tu svrhu, on je takoer nadlean u postupcima pokrenutima od strane drave lanice, Europskog parlamenta, Vea ili Komise zbog nenadlenosti, povrede bitnog postupovnog uvjeta, povrede Ugovor ili bilo kojeg propisa koji se odnosi na njihovu primjenu, ili zloporabe ovlatenja. Sud je nadlean po istim uvjetima i u postupcima koje pokree Revizorski sud, Europska sredinja banka i Odbor rega radi zatite njihovih nespornih prava. Svaka zika ili pravna osoba moe, prema uvjetima navedenima u stavcima 1. i 2., pokrenuti postupak protiv akta koji se na nju odnosi ili koji se te osobe tie neposredno i osobno, te protiv uredbenog akta koji se neposredno tie te osobe i ne podrazumeva provedbene mjere. Aktima o osnivanju tela, ureda i agenca Une mogu se utvrditi posebni uvjeti i mjere vezane uz postupke koje zike ili pravne osobe pokreu protiv akata tih tela, ureda ili agenca, a koji mogu proizvesti pravne uinke u odnosu na njih. Tube predviene ovim lankom podiu se u roku od dva mjeseca od objavljivanja mjere ili obavjeivanja tuitelja o njoj ili, ako takva objava ili obavijest izostanu, od dana kada je tuitelj saznao za mjeru, ovisno o tome kakav je sluaj.
177
lanak 264. Ako je tuba osnovana, Sud pravde Europske une utvruje da je predmetni akt nitavan. Meutim, ako to smatra potrebnim, Sud navodi koji se uinci akta koji je proglasio nitavim smatraju konanima. lanak 265. Ako Europski parlament, Europsko vee, Vee, Komisa ili Europska sredinja banka propuste djelovati i time povrede Ugovore, drave lanice i ostale instituce Une mogu pred Sudom pravde Europske une podii tubu radi utvrivanja povrede. Ovaj lanak se primjenjuje, pod istim uvjetima, i na tela, urede i agence Une koji propuste djelovati. Tuba je doputena samo ako je odreena instituca, telo, ured ili agenca prethodno bila pozvana da djeluje. Ako u roku od dva mjeseca od takvog poziva dotina instituca, telo, ured ili agenca ne zauzela stajalite, tuba se moe podii u daljnjem roku od dva mjeseca. Pod pretpostavkama iz prethodnih stavaka, svaka zika ili pravna osoba moe podneti Sudu pritubu zbog toga to joj instituca, telo, ured ili agenca Une ne uputila nikakav drugi akt osim preporuke ili miljenja. lanak 266. Instituce za i je akt utvreno da je nitavan ili i je propust u djelovanju proglaen protivnim Ugovorima, moraju poduzeti mjere sukladno presudi Suda pravde Europske Une. Ta obveza ne utjee ni na koju obvezu koja bi mogla proizii iz primjene lanka 340. stavka 2. lanak 267. Sud pravde Europske une je nadlean prethodno odluivati o: (a) tumaenju Ugovor; (b) valjanosti i tumaenju akata instituca, tela, ureda ili agenca Une; Kada se takvo pitanje pojavi pred bilo kojim sudom ili tribunalom drave lanice, taj sud moe, ako smatra da je to potrebno da bi donio presudu, zatraiti od Suda da o tome odlui. Kada se takvo pitanje postavi u predmetu koji se rjeava pred sudom ili tribunalom neke drave lanice, protiv ih odluka prema domaem pravu ne predvien pravni lek, taj je sud duan obratiti se s tim pitanjem Sudu.
178
Ako se to pitanje postavi u predmetu koji je u teku pred sudom ili tribunalom koje drave lanice za osobu koja je u pritvoru, Sud pravde Europske une odluuje u najkraemu moguem roku lanak 268. Sud pravde Europske une je nadlean u sporovima koji se odnose na naknadu tete predvienu lankom 340. stavcima 2. i 3. lanak 269. Sud pravde je nadlean odluivati o zakonitosti akta koji je donelo Europsko vee ili Vee na temelju lanka 7. Ugovora o Europskoj uni samo na zahtjev drave lanice na koju se odnosi odluka Europskoga vea ili Vea i iskljuivo u odnosu na postupovne odredbe sadrane u tom lanku. Takav se zahtjev mora podneti u roku od mjesec dana od te odluke. Sud odluuje u roku od mjesec dana od podnoenja zahtjeva. lanak 270. Sud pravde Europske une je nadlean u svim sporovima izmeu Une i njenih slubenika u granicama i pod uvjetima propisanima Statutom o osoblju ili Uvjetima zapoljavanja drugih slubenika Une. lanak 271. U dolje navedenim granicama, Sud pravde Europske une je nadlean u sporovima koji se odnose na: (a) ispunjavanje obveza drava lanica iz Statuta Europske investicske banke. S tim u vezi, Odbor direktora Banke ima ovlasti koje su temeljem lanka 258. dodeljene Komisi; (b) mjere koje donosi Odbor guvernera Europske investicske banke. S tim u vezi, svaka drava lanica, Komisa ili Odbor direktora Banke mogu pokrenuti postupak pod uvjetima iz lanka 263.; (c) mjere koje donosi Odbor direktora Europske investicske banke. Postupak protiv tih mjera mogu pod uvjetima iz lanka 263. pokrenuti samo drave lanice ili Komisa iskljuivo zbog povrede postupka predvienog lankom 19. stavcima 2, 5, 6. i 7. Statuta Banke; (d) ispunjavanje obveza od strane nacionalnih sredinjih banaka koje su u skladu s Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a. U svezi s tim, ovlasti Upravnog vea Europske sredinje banke naspram nacionalnih sredi179
njih banaka jednake su kao one koje ima Komisa naspram drava lanica u vidu lanka 258. Ako Sud odlui da nacionalna sredinja banka ne ispunila uvjete u okviru Ugovor, trai od banke da poduzme potrebne mjere u skladu s odlukom Suda. lanak 272. Sud pravde Europske une je nadlean donositi presude temeljem svake arbitrane klauzule sadrane u ugovoru koji je sklopljen od strane Une ili u njeno ime, bez obzira na to radi li se o javnopravnom ili privatnopravnom ugovoru. lanak 273. Sud pravde Europske une je nadlean u svakom sporu izmeu drava lanica koji se odnosi na pitanja ureena Ugovorima, ako mu je predmet upuen temeljem posebnog sporazuma izmeu stranaka. lanak 274. Osim kada je temeljem Ugovor nadlean Sud pravde Europske une, sporovi u kojima je Una jedna od stranaka nisu po toj osnovi izuzeti iz nadlenosti sudova ili tribunala drava lanica. lanak 275. Sud pravde Europske une ne nadlean za odredbe koje se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku niti za akte donesene na temelju tih odredaba. Meutim, Sud je nadlean za praenje potivanja lanka 40. Ugovora o Europskoj uni i odluivanje u postupcima pokrenutim u skladu s uvjetima iz lanka 263. stavka 4. ovoga Ugovora u kojima se ocjenjuje zakonitost odluka koje sadre restriktivne mjere protiv zikih i pravnih osoba koje je Vee donelo na temelju Poglavlja 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uni. lanak 276. U ostvarivanju svojih ovlasti povezanih s odredbama iz Poglavlja 4. i 5. Glave V. Dela treega koje se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde, Sud pravde Europske une ne nadlean preispitivati valjanost ili razmjernost radnja koje poduzimaju polica ili druga izvrna tela drava lanica ili ispunjavanje obveza drava lanica glede ouvanja javnoga mira i reda i zatite unutarnje sigurnosti.
180
lanak 277. Neovisno o isteku roka utvrenoga lankom 263. stavkom 6., svaka se strana pred Sudom pravde Europske une u sluaju spora o aktu ope primjene koji je donela neka instituca, telo, ured ili agenca Une moe pozvati na neprimjenjivost toga akta iz razloga navedenih u lanku 263. stavku 2. lanak 278. Tube podignute pred Sudom pravde Europske une nemaju odgodni uinak. Meutim, ako smatra da okolnosti to nalau, Sud moe obustaviti primjenu osporavanog akta. lanak 279. U svim predmetima koje rjeava, Sud pravde Europske une moe doneti bilo koje potrebne privremene mjere. lanak 280. Presude Suda pravde Europske une su izvrne pod uvjetima iz lanka 299. lanak 281. Statut Suda pravde Europske une sadran je u posebnom Protokolu. Europski parlament i Vee, postupajui sukladno redovnomu zakonodavnom postupku, mogu izmeniti i dopuniti odredbe Statuta, uz iznimku Glave I. i lanka 64. Europski parlament i Vee izmjene i dopune donose na zahtjev Suda pravde i nakon savjetovanja s Komisom ili na predlog Komise i nakon savjetovanja sa Sudom pravde.
ODJELJAK 6. EUROPSKA SREDINJA BANKA lanak 282. 1. Europska sredinja banka, zajedno s nacionalnim sredinjim bankama, ini Europski sustav sredinjih banaka (ESSB). Europska sredinja banka, zajedno s nacionalnim sredinjim bankama drava lanica a je valuta euro, ini Euro sustav i provodi monetarnu politiku Une. 2. ESSB-om upravljaju tela Europske sredinje banke nadlena za donoenje odluka. Glavni je cilj ESSB-a odrati stabilnost cena. Ne dovodei u pitanje
181
taj cilj, ESSB podupire ope gospodarske politike Une kako bi pruio svoj doprinos postizanju njezinih ciljeva. 3. Europska sredinja banka ima pravnu osobnost. Samo ona moe dopustiti izdavanje eura. Europska sredinja banka neovisna je u obnaanju svojih ovlasti i upravljanju svojim nancskim sredstvima. Instituce, tela, uredi i agence Une te vlade drava lanica potuju njezinu neovisnost. 4. Europska sredinja banka donosi mjere za obavljanje svojih zadaa sukladno lancima od 127. do 133., lanku 138. te uvjetima propisanim Statutom ESSB-a i ESB-a. U skladu s odredbama tih lanaka, drave lanice a valuta ne euro i njihove sredinje banke zadravaju svoje ovlasti u podruju monetarne politike. 5. U podruju njezine nadlenosti valja se savjetovati s Europskom sredinjom bankom o svim predloenim aktima Une i o svim predlozima propisa koji se donose na nacionalnoj razini i o njima Europska sredinja banka moe dati miljenje. lanak 283. 1. Upravno vee Europske sredinje banke sastavljeno je od lanova Izvrnog odbora Europske sredinje banke i guvernera nacionalnih sredinjih banaka drava lanica a je valuta euro. 2. Izvrni odbor se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i etiri ostala lana. Predsjednika, potpredsjednika i ostale lanove Izvrnog odbora imenuje Europsko vee kvaliciranom veinom iz redova priznatih osoba s profesionalnim iskustvom u monetarnim ili bankarskim poslovima, na preporuku Vea i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim veem Europske sredinje banke. Njihov mandat traje osam godina i ne mogu biti ponovno izabrani. Samo dravljani drava lanica mogu biti lanovi Izvrnog odbora. lanak 284. 1. Predsjednik Vea i lanovi Komise mogu sudjelovati, bez prava glasa, na sastancima Upravnog vea Europske sredinje banke. Predsjednik Vea moe Upravnom veu Europske sredinje banke podnijeti predlog za raspravu.
182
2. Predsjednik Europske sredinje banke poziva se da sudjeluje na sastancima Vea kada Vee raspravlja o pitanjima koja se tiu ciljeva i zadaa ESSB-a. 3. Europska sredinja banka Europskom parlamentu, Veu i Komisi, kao i Europskom veu podnosi godinje izvjee o djelatnostima ESSB-a i o monetarnoj politici prethodne i tekue godine. Predsjednik Europske sredinje banke to izvjee podnosi Veu i Europskom parlamentu, koji o tome mogu odrati opu raspravu. Predsjednik Europske sredinje banke i ostali lanovi Izvrnog odbora mogu, na zahtjev Europskog parlamenta ili na vlastitu inicativu, biti sasluani od strane nadlenih odbora Europskog parlamenta.
ODJELJAK 7. REVIZORSKI SUD lanak 285. Revizorski sud obavlja revizu u Uni. Revizorski sud sastavljen je od po jednog dravljanina svake drave lanice. Njegovi lanovi posve neovisno obavljaju svoje dunosti u opem interesu Une. lanak 286. 1. lanovi Revizorskog suda biraju se iz redova osoba koje su pripadale ili pripadaju u vlastitim dravama lanicama eksternim revizorskim telima ili koje su posebno kvalicirane za tu slubu. Njihova neovisnost je neupitna. 2. lanovi Revizorskog suda imenuju se na razdoblje od est godina. Vee, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, usvaja popis lanova sastavljen u skladu s predlozima svake pojedine drave lanice. Mandat lanova Revizorskog suda je obnovljiv. Odabiru predsjednika Revizorskog suda meu sobom na rok od tri godine. Predsjednik moe biti ponovno izabran. 3. Pri ostvarivanju svojih dunosti, lanovi Revizorskog suda ne smu traiti niti primati naputke od nedne vlade ili nekog drugog tela. lanovi Revizorskog suda suzdravaju se od djelovanja koja nisu u skladu s njihovim dunostima. 4. lanovi Revizorskog suda se ne mogu tekom svog mandata baviti nednim plaenim ili neplaenim zanimanjem. Prihvaajui svoje dunosti, svea183
no priseu da e tekom i nakon svoga mandata potivati obveze koje iz toga proizlaze, posebice svoju dunost da s potovanjem i diskrecom, nakon isteka mandata, prihvaaju odreena imenovanja i povlastice. 5. Osim redovite zamjene, ili smrti, dunosti lana Revizorskog suda prestaju s njegovom ostavkom ili prevremenim umirovljenjem odlukom Suda pravde sukladno stavku 6. Tako upranjeno mjesto popunjava se do kraja mandata dotinog lana. Osim u sluaju prevremenog umirovljenja, lanovi Revizorskog suda ostaju na dunosti sve dok se ne zamene. 6. lanu Revizorskog suda moe biti uskraeno obavljanje dunosti ili pravo na mirovinu ili ostale povlastice slube ako Sud pravde Europske une, na zahtjev Revizorskog suda utvrdi da on vie ne ispunjava propisane uvjete niti ispunjava obveze predviene slubom. 7. Vee utvruje uvjete zaposlenja predsjednika i lanova Revizorskog suda, te posebice njihove plae, naknade i mirovine. Takoer utvruje sve iznose koji se isplauju kao osobna nagrada. 8. Odredbe Protokola o povlasticama i izuzeima Europske une koje se primjenjuju na suce Suda pravde Europske une primjenjuju se i na lanove Revizorskog suda. lanak 287. 1. Revizorski sud provjerava sve raune prihoda i rashoda Une. Takoer provjerava raune prihoda i rashoda svih tela, ureda i agenca osnovanih od strane Une ako kljuni sastavni instrumenti ne onemoguuju takvu provjeru. Revizorski sud Europskom parlamentu i Veu podnosi izjavu o jamstvu glede pouzdanosti voenja rauna i zakonitosti i ispravnosti glavnih transakca koja se objavljuje u Slubenom glasilu Europske une. Toj izjavi se mogu nadodati posebne procjene za svako od polja djelovanja Une. 2. Revizorski sud ispituje jesu li svi prihodi i rashodi izvreni zakonito i na pravilan nain, te je li upravljanje nancama uredno. Pritom sastavlja izvjea o svim sluajevima nepravilnosti. Reviza prihoda vri se na temelju dospjelih iznosa i onih stvarno isplaenih Uni. Reviza rashoda vri se na temelju preuzetih obveza i izvrenih isplata.
184
Ove revize se vre pre zakljuenja rauna za dotinu nancsku godinu. 3. Reviza se temelji na poslovnim knjigama, te ukoliko je potrebno, obavlja se na licu mjesta u ostalim institucama Une, u prostorama bilo kojeg tela, ureda ili agence koje upravlja prihodima ili rashodima u ime Une i u dravama lanicama, ukljuujui i prostore svake zike ili pravne osobe koja prima uplate iz prorauna. U dravama lanicama, reviza se vri u suradnji s nacionalnim revizorskim telima ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti, s nadlenim nacionalnim odjelima. Revizorski sud i nacionalna revizorska tela drava lanica surauju u duhu povjerenja, zadravajui neovisnost. Ta tela ili odjeli obavjetavaju Revizorski sud ako ele sudjelovati u revizi. Ostale instituce Une, tela, uredi ili agence koje upravljaju prihodima ili rashodima u ime Une, zike ili pravne osobe koje primaju uplate iz prorauna, te nacionalna revizorska tela ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti, nadleni nacionalni odjeli upuuju Revizorskom sudu, na njegov zahtjev dokumente ili podatke koji su nuni za obavljanje njegovih dunosti. U pogledu sudjelovanja Europske investicske banke u upravljanju prihodima i rashodima Une, pravom Suda na pristup podacima koje posjeduje Banka ureuju se dogovorom izmeu Suda, Banke i Komise. Ako nema sporazuma, Sud svejedno ima pristup podacima za revizu prihoda i rashoda Une kojima upravlja Banka. 4. Revizorski sud sastavlja godinje izvjee nakon zavretka svake nancske godine. Ono se prosljeuje ostalim institucama Une i objavljuje se, zajedno s odgovorima tih instituca na primjedbe Revizorskog suda u Slubenom glasilu Europske une. Revizorski sud moe, bilo kada, podnositi svoje primjedbe, posebice u obliku posebnih izvjea o odreenim pitanjima i donositi miljenja na zahtjev jedne od ostalih instituca Une. Revizorski sud donosi godinja izvjea, posebna izvjea ili miljenja veinom glasova svojih lanova. Meutim, moe osnovati unutarnja vea radi donoenja odreenih vrsta izvjea ili miljenja prema uvjetima predvienima njegovim Poslovnikom. Revizorski sud pomae Europskom parlamentu i Veu u izvrenju ovlasti nad provedbom prorauna. Revizorski sud sastavlja svoj Poslovnik. Poslovnik odobrava Vea.
185
POGLAVLJE 2. PRAVNI AKTI UNE, POSTUPCI ZA DONOENJE AKATA I DRUGE ODREDBE ODJELJAK 1. PRAVNI AKTI UNE lanak 288. Radi ostvarivanja nadlenosti Une, instituce donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i miljenja. Uredba ima opu primjenu. Obvezujua je u celosti i neposredno primjenjiva u svim dravama lanicama. U pogledu rezultata koji se moraju postii, direktive su obvezujue za svaku dravu lanicu kojoj su upuene, a odabir oblika i metoda postizanja tih rezultata preputen je dravnim vlastima. Odluka u celosti obvezuje. U odluci se posebno navodi kome je upuena i obvezuje samo one kojima je upuena. Preporuke i miljenja nisu obvezujui. lanak 289. 1. Redovni zakonodavni postupak sastoji se u zajednikom donoenju uredbe, direktive ili odluke od strane Europskoga parlamenta i Vea, a na predlog Komise. Taj je postupak utvren lankom 294. 2. U posebnim sluajevima predvienim Ugovorima, Europski parlament uz sudjelovanje Vea ili Vee uz sudjelovanje Europskoga parlamenta donosi uredbu, direktivu ili odluku, to tvori posebni zakonodavni postupak. 3. Pravni akti doneseni zakonodavnim postupkom zakonodavni su akti. 4. U posebnim sluajevima predvienim Ugovorima, zakonodavni se akti mogu donositi na inicativu skupine drava lanica ili Europskoga parlamenta, na preporuku Europske sredinje banke ili na zahtjev Suda pravde Europske une ili Europske investicske banke. lanak 290. 1. Zakonodavnim aktom na Komisu se mogu preneti ovlasti za donoenje nezakonadavnih akata ope primjene radi dopuna ili izmjena odreenih manje vanih elemenata zakonodavnoga akta.
186
Ciljevi, sadraj, polje primjene i trajanje prenosa ovlasti izriito su utvreni zakonodavnim aktima. Vani elementi pojedinoga podruja rezervirani su za zakonodavni akt i, u skladu s time, ne podleu prenosu ovlasti. 2. Zakonodavni akti izriito propisuju uvjete kojima podlee prenos ovlasti; ti uvjeti mogu biti sljedei: (a) Europski parlament ili Vee mogu odluiti o povlaenju prenosa ovlasti; (b) preneseni akt moe stupiti na snagu samo ako Europski parlament ili Vee na njega ne uloi nikakav prigovor u razdoblju utvrenom zakonodavnim aktom. Za potrebe toaka (a) i (b) Europski parlament odluku donosi veinom glasova svojih lanova, a Vee kvaliciranom veinom glasova. 3. Pridjev prenesen umee se u naslov prenesenih akata. lanak 291. 1. Drave lanice donose sve mjere nacionalnoga prava potrebne za provedbu pravno obvezujuih akata Une. 2. Kad su potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujuih akata Une, tim se aktima provedbene ovlasti dodjeljuju Komisi ili Veu u posebnim valjano utemeljenim sluajevima te u sluajevima iz lanaka 24. i 26. Ugovora o Europskoj uni. 3. Za potrebe stavka 2. Europski parlament i Vee uredbama, sukladno redovnom zakonodavnom postupku, unapred utvruju pravila i opa naela koja se odnose na mehanizme kojima drave lanice nadziru provoenje provedbenih ovlasti dodeljenih Komisi. 4. Re provedbeni umee se u naslov provedbenih akata. lanak 292. Vee donosi preporuke. Vee postupa na temelju predloga Komise u svim sluajevima kad Ugovori predviaju da Vee donosi akte na predlog Komise. Vee odluuje jednoglasno u podrujima u kojima je potrebna jednoglasna odluka za donoenje akta Une. Komisa i Europska sredinja banka donose preporuke u posebnim sluajevima predvienim Ugovorima.
187
ODJELJAK 2. POSTUPCI ZA DONOENJE AKATA I DRUGE ODREDBE lanak 293. 1. Kad Vee temeljem Ugovor postupa na predlog Komise, ono moe taj predlog izmeniti i dopuniti samo jednoglasnom odlukom, osim u sluajevima iz stavaka od 10. do 13. lanka 294., lanaka 310., 312. i 314. te lanka 315. stavka 2. 2. Dok Vee postupa, Komisa moe izmeniti svoj predlog za vreme trajanja postupka koji vodi ka usvajanju akta Une. lanak 294. 1. Kad Ugovori upuuju na redovni zakonodavni postupak za donoenje akta, primjenjuje se sljedei postupak. 2. Komisa podnosi predlog Europskom parlamentu i Veu. Prvo itanje 3. Europski parlament usvaja svoje stajalite u prvom itanju i priopuje ga Veu. 4. Ako Vee odobri stajalite Europskoga parlamenta, akt o kojemu je re donosi se u tekstu koji odgovara stajalitu Europskoga parlamenta. 5. Ako Vee ne odobri stajalite Europskoga parlamenta, ono usvaja svoje stajalite u prvom itanju i priopuje ga Europskomu parlamentu. 6. Vee obavjetava Europski parlament u celosti o razlozima koji su ga naveli na usvajanje stajalita u prvom itanju. Komisa u celosti obavjetava Europski parlament o svom stajalitu. Drugo itanje 7. Ako u roku od tri mjeseca od takvoga priopenja Europski parlament: (a) odobri stajalite Vea u prvom itanju ili ne donese odluku, smatra se da je dotini akt donesen u tekstu koji odgovara stajalitu Vea; (b) odlukom veine svojih lanova odbe stajalite Vea u prvom itanju, smatra se da predloeni akt ne donesen; (c) odlukom veine svojih lanova predloi izmjene i dopune stajalita Vijea u prvom itanju, tako izmenjeni tekst upuuje se Veu i Komisi, koji o tim izmjenama daju miljenje.
188
8. Ako u roku od tri mjeseca od primanja izmjena Europskoga parlamenta, Vee na temelju odluke kvalicirane veine: (a) odobri sve te izmjene i dopune, smatra se da je dotini akt donesen; (b) ne odobri sve izmjene i dopune, predsjednik Vea, u dogovoru s predsjednikom Europskoga parlamenta, u roku od est tjedana saziva sastanak Odbora za mirenje. 9. Vee o izmjenama i dopunama o kojima je Komisa donela negativno miljenje odluuje jednoglasno. Mirenje 10. Zadaa je Odbora za mirenje, koji je sastavljen od lanova Vea ili njihovih predstavnika te od jednakoga broja predstavnika Europskoga parlamenta, postii sporazum o zajednikom tekstu, kvaliciranom veinom glasova lanova Vea ili njihovih predstavnika i veinom glasova predstavnika Europskoga parlamenta u roku od est tjedana od njegova sazivanja, na temelju stajalita Europskoga parlamenta i stajalita Vea u drugom itanju. 11. Komisa sudjeluje u radu Odbora za mirenje i potie usuglaivanja stajalita Europskoga parlamenta i stajalita Vea. 12. Ako Odbor za mirenje u roku od est tjedana od njegova sazivanja ne odobri zajedniki tekst, smatra se da predloeni akt ne donesen. Tree itanje 13. Ako u tom roku Odbor za mirenje odobri zajedniki tekst, Europski parlament, koji odluuje veinom danih glasova, i Vee, koje odluuje kvaliciranom veinom, imaju svaki na raspolaganju rok od est tjedana od datuma toga odobrenja za donoenje predmetnoga akta sukladno zajednikomu tekstu. Ako to ne uine, smatra se da predloeni akt ne donesen. 14. Rok od tri mjeseca odnosno est tjedana iz ovoga lanka produljuje se za najvie mjesec dana odnosno dva tjedna na inicativu Europskoga parlamenta ili Vea. Posebne odredbe 15. Kad se, u sluajevima predvienim Ugovorima, zakonodavni akt uputi u redovni zakonodavni postupak na inicativu skupine drava lanica, na preporuku Europske sredinje banke ili na zahtjev Suda pravde Europske une, ne primjenjuje se stavak 2., stavak 6. druga reenica i stavak 9.
189
U tim sluajevima Europski parlament i Vee Komisi prosljeuju predlog akta sa svojim stajalitima u prvomu i drugomu itanju. Europski parlament ili Vee mogu zatraiti miljenje Komise tekom itavoga postupka, koje Komisa moe dati i na vlastitu inicativu. Komisa, ako to smatra potrebnim, moe sudjelovati i u radu Odbora za mirenje u skladu sa stavkom 11. lanak 295. Europski parlament, Vee i Komisa meusobno se savjetuju i sporazumno odluuju o oblicima suradnje. U tom smislu, u skladu s Ugovorima, mogu sklopiti meuinstitucionalne sporazume koji mogu biti obvezujue prirode. lanak 296. Kad se Ugovorima ne navodi vrsta akta koji se donosi, instituce ga biraju ovisno o sluaju, u skladu s mjerodavnim postupcima i u skladu s naelom proporcionalnosti. U pravnim se aktima navode razlozi na kojima se akti temelje i u njima se upuuje na predloge, inicative, preporuke, zahtjeve ili miljenja predviena Ugovorima. Pri razmatranju nacrta zakonodavnih akata, Europski parlament i Vee ne donose nedan akt koji ne predvien odgovarajuim zakonodavnim postupkom u podruju o kojemu je re. lanak 297. Zakonodavne akte donesene sukladno redovnom zakonodavnom postupku potpisuju predsjednik Europskoga parlamenta i predsjednik Vea. Zakonodavne akte donesene sukladno posebnom zakonodavnom postupku potpisuje predsjednik instituce koja ih je donela. Zakonodavni se akti objavljuju u Slubenom glasilu Europske une. Stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden ili, ako taj dan ne naveden, dvadesetoga dana od dana njihove objave. 2. Nezakonodavni akti doneseni u obliku uredaba, direktiva ili odluka, kad se u njima ne navodi kome su upuene potpisuje predsjednik instituce koja ih je donela. Uredbe i direktive upuene svim dravama lanicama, te odluke u kojima se ne navodi kome su upuene, objavljuju se u Slubenom glasilu Europske une.
190
Stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden ili, ako taj dan ne naveden, dvadesetoga dana od dana njihove objave. Ostale direktive i odluke u kojima se navodi kome su upuene priopuju se onima kojima su upuene i proizvode uinak od trenutka njihovog priopenja. lanak 298. 1. U obavljanju svojih zadaa, instituce, tela, uredi i agence Une imaju potporu otvorene, uinkovite i neovisne europske uprave. 2. U skladu sa Statutom o osoblju i Uvjetima zapoljavanja donesenim na temelju lanka 336., Europski parlament i Vee u tu svrhu sukladno uredbama donesenim sukladno redovnom zakonodavnom postupku donosi odgovarajue odredbe. lanak 299. Akti Vea, Komise ili Europske sredinje banke kojima se namee novana obveza osobama, uz iznimku drava, izvrni su. Izvrnost je ureena pravilima graanskog postupka drave na em se podruju provodi. Telo koje u tu svrhu odredi vlada svake drave lanice te o tome obavesti Komisu i Sud pavde Europske une, prilae odluci potvrdu izvrnosti, pri emu ne potrebna nikakva druga formalnost osim ovjere vjerodostojnosti odluke. Kada se na predlog zainteresirane stranke ove formalnosti ispune, ta stranka moe nastaviti postupak izvrnosti prema domaemu pravu upuujui predmet neposredno nadlenome telu. Izvrnost se moe obustaviti samo odlukom Suda. Meutim, sudovi dotine zemlje nadleni su za pritube zbog nepravilnosti u postupku izvrnosti. POGLAVLJE 3. SAVJETODAVNA TELA UNE lanak 300. 1. Europskomu parlamentu, Veu i Komisi pomau Gospodarski i socalni odbor i Odbor rega koji obavljaju savjetodavne dunosti. 2. Gospodarski i socalni odbor sastoji se od predstavnika organizaca poslodavaca, zaposlenih, te drugih reprezentativnih delova civilnoga drutva,
191
osobito onih u socioekonomskom, graanskom, profesionalnom i kulturnom podruju. 3. Odbor rega sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih tela koji su izabrani u regionalno ili lokalno telo ili su politiki odgovorni izabranoj skuptini. 4. lanove Gospodarskoga i socalnog odbora i Odbora rega nisu vezani nikakvim obvezujuim naputcima. Posve neovisno obavljaju svoje zadae u opem interesu Une. 5. Propise iz stavaka 2. i 3., koji ureuju prirodu sastava odbora, Vee u redovitim vremenskim razmacima pregledava kako bi se uzele u obzir gospodarske, drutvene i demografske promjene u Uni. Vee, na predlog Komise, u tu svrhu donosi odluke.
ODJELJAK 1. GOSPODARSKI I SOCALNI ODBOR lanak 301. Broj lanova Gospodarskog i socalnog odbora ne premauje brojku od 350. Vee postupajui jednoglasno na predlog Komise donosi odluku kojom se odreuje sastav Odbora. Vee utvruje visinu naknade lanova Odbora. lanak 302. 1. lanovi Odbora imenuju se na razdoblje od pet godina. Vee usvaja popis lanova koji je sastavljen u skladu s predlozima svake drave lanice. Mandat lanova Odbora je obnovljiv. 2. Vee odluuje nakon savjetovanja s Komisom. Ono moe pribaviti miljenje reprezentativnih europskih tela iz raznih gospodarskih i socalnih sektora i civilnoga drutva, kojih se tiu djelatnosti Une. lanak 303. Odbor odabire predsjedatelja i slubenike izmeu svojih lanova na rok od dve i pol godine. Odbor donosi svoj Poslovnik.
192
Odbor saziva predsjedatelj na zahtjev Europskog parlamenta, Vea ili Komise. Moe se takoer sastati na vlastitu inicativu. lanak 304. Europski parlament, Vee ili Komisa savjetuju se s Odborom kada je to predvieno Ugovorima. Te se instituce savjetuju s Odborom u svim sluajevima kada to smatraju primjerenim. Odbor donosi miljenje na vlastitu inicativu u sluajevima kada to smatra primjerenim. Ako to smatraju neophodnim, Europski parlament, Vee ili Komisa daju Odboru rok za davanje miljenja, koji ne moe biti krai od mjesec dana od dana kada predsjedatelj primi priopenje o tome. Izostanak miljenja po isteku tog roka ne sprjeava daljnje djelovanje. Miljenje Odbora upuuje se Europskom parlamentu, Veu i Komisi zajedno sa zapisnikom s njihovih sastanaka.
ODJELJAK 2. ODBOR REGA lanak 305. Broj lanova Odbora rega ne premauje brojku od 350. Vee postupajui jednoglasno na predlog Komise donosi odluku kojom se odreuje sastav Odbora. lanovi Odbora, kao i jednak broj zamjenskih lanova, imenuju se na rok od pet godina. Njihov mandat je obnovljiv. Vee usvaja popis lanova i lanova zamjenika sastavljen u skladu s predlozima svake drave lanice. Kada se mandat naveden u lanku 300. stavku 3. na temelju kojeg se ti lanovi predlau privede kraju, slubovanje lanova Odbora odmah prestaje, a oni se zamjenjuju do zavretka navedenog mandata u skladu s istim postupkom. Nedan lan Odbora ne sme istovremeno biti i lan Europskog parlamenta. lanak 306. Odbor rega odabire predsjedatelja i slubenike izmeu svojih lanova na rok od dve i pol godine.
193
Odbor donosi svoj Poslovnik. Odbor saziva predsjedatelj na zahtjev Europskog parlamenta, Vea ili Komise. Moe se takoer sastati na vlastitu inicativu. lanak 307. Europski parlament, Vee ili Komisa savjetuju se s Odborom rega kada je to predvieno Ugovorima i u svim ostalim sluajevima, posebice u pogledu prekogranine suradnje, kada bilo koja od spomenutih instituca to smatra primjerenim. Ako to smatraju neophodnim, Europski parlament, Vee ili Komisa daju Odboru rok za davanje miljenja, koji ne moe biti krai od mjesec dana od dana kada predsjedatelj primi priopenje o tome. Izostanak miljenja po isteku tog roka ne sprjeava daljnje djelovanje. Europski parlament, Vee ili Komisa obavjetavaju Odbor rega o zahtjevu za donoenje miljenja kada se savjetuju s Gospodarskim i socalnim odborom kako je navedeno u lanku 304. Ako smatra da su u pitanju posebni regionalni interesi, Odbor rega daje miljenje o tome. Moe donositi miljenja na vlastitu inicativu u sluajevima kada to smatra primjerenim. Miljenje Odbora upuuje se Europskom parlamentu, Veu i Komisi zajedno sa zapisnikom s njihovih sastanaka.
POGLAVLJE 4. EUROPSKA INVESTICSKA BANKA lanak 308. Europska investicska banka ima pravnu osobnost. lanovi Europske investicske banke su drave lanice. Statut Europske investicske banke je utvren Protokolom priloenim Ugovorima. Vee djelujui jednoglasno sukladno posebnom zakonodavnom postupku, na zahtjev Europske investicske banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisom, ili na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom investicskom bankom, izmjenjuje i nadopunjava Statut Banke.
194
lanak 309. Zadaa Europske investicske banke je da u interesu Une prinosi ravnomjernom i trajnom razvoju unutarnjeg trita pri emu ima pristup tritu kapitala i koristi vlastita sredstva. U tom smislu Banka, djelujui na neprotnoj osnovi odobrava kredite i prua jamstva koja u svim sektorima gospodarstva olakavaju nanciranje sljedeih projekata: (a) projekata za razvoj slabe razvenih rega; (b) projekata za modernizacu ili pretvorbu poduzea ili za razvoj novih djelatnosti koje su postale potrebne postupnom uspostavom ili funkcioniranjem unutarnjeg trita, kada su ti projekti takvog opsega ili prirode da ih ne mogue u celosti nancirati iz sredstava kojima raspolau pojedine drave lanice; (c) projekata od zajednikog interesa nekolicine drava lanica koji su takvog opsega ili prirode da ih ne mogue u celosti nancirati iz sredstava kojima raspolau pojedine drave lanice. Ostvarujui svoje zadae Banka olakava nanciranje investicskih programa u pogledu pomoi koju pruaju Strukturni fondovi i ostali nancski instrumenti Une.
GLAVA II.
FINANCSKE ODREDBE
lanak 310. 1. Svi stavci prihoda i rashoda Une obuhvaeni su procjenama koje se izrauju za svaku nancsku godinu i prikazuju se u proraunu. Europski parlament i Vee utvruju godinji proraun Une u skladu s lankom 314. Prihodi i rashodi prikazani u proraunu moraju biti uravnoteeni. 2. Rashodi prikazani u proraunu odobravaju se za jednogodinje proraunsko razdoblje u skladu s uredbom iz lanka 322. 3. Za realizacu rashoda predvienih proraunom potrebno je prethodno donoenje pravno obvezujuega akta Une kojim se utvruje pravna osnova za njezino djelovanje i za izvrenje predmetnoga rashoda u skladu s uredbom iz lanka 322., osim za iznimke predviene tom uredbom.
195
4. Radi osiguranja proraunske discipline, Una ne donosi nikakav akt koji bi mogao znatne utjecati na proraun, a da pritom ne osigura da se s tim aktom povezani rashodi mogu nancirati u granicama vlastitih sredstava Une i u skladu s viegodinjim nancskim okvirom iz lanka 312. 5. Proraun se ostvaruje u skladu s naelom razboritoga nancskog upravljanja. Drave lanice surauju s Unom kako bi osigurale da se sredstva predviena proraunom koriste u skladu s ovim naelom. 6. Una i drave lanice, u skladu s odredbama lanka 325., suzbaju prevaru i svaki drugi oblik nezakonitih radnji koje tete nancskim interesima Une.
POGLAVLJE 1. VLASTITA SREDSTVA UNE lanak 311. Una za postizanje svojih ciljeva i provoenje svojih politika osigurava potrebna sredstva. Ne dovodei u pitanje ostale prihode, proraun se nancira iskljuivo iz vlastitih sredstava. Vee postupajui sukladno posebnom zakonodavnom postupku jednoglasno i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom donosi odluku kojom se propisuju odredbe o sustavu vlastitih sredstava Une. U tom se kontekstu mogu uspostaviti nove kategore vlastitih sredstava ili ukinuti neka postojea kategora. Ta odluka stupa na snagu tek nakon to je potvrde drave lanice, u skladu s njihovim odgovarajuim ustavnim propisima. Vee odluujui uredbama sukladno posebnom zakonodavnom postupku propisuje provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Une u onoj mjeri u kojoj to predvia odluka donesena na temelju stavka 3. Vee postupa nakon dobivene suglasnosti Europskoga parlamenta.
POGLAVLJE 2. VIEGODINJI FINANCSKI OKVIR lanak 312. 1. Viegodinjim se nancskim okvirom osigurava da se rashodi Une u granicama njezinih vlastitih sredstava izvre na uredan nain.
196
Utvruje se na razdoblje od najmanje pet godina. Godinji proraun Une mora biti u skladu s viegodinjim nancskim okvirom. 2. Vee postupajui sukladno posebnom zakonodavnom postupku donosi uredbu kojom se propisuje viegodinji nancski okvir. Vee ga donosi jednoglasnom odlukom nakon pribavljanja suglasnosti Europskoga parlamenta, koji je donosi veinom glasova svojih lanova. Europsko vee moe, jednoglasnom odlukom, doneti odluku kojom se Vijeu doputa da odluuje kvaliciranom veinom glasova kad donosi uredbu iz podstavka 1. 3. Financskim okvirom utvruju se godinje gornje granice odobrenih proraunskih sredstava za preuzimanje obveza po kategorama rashoda i godinje gornje granice odobrenih proraunskih sredstava za plaanja. Kategore rashoda, i je broj ogranien, odgovaraju glavnim podrujima djelatnosti Une. Financskim okvirom predviaju se sve druge odredbe koje su potrebne da bi se godinji proraunski postupak nesmetano odvao. 4. Ako se do kraja prethodnoga nancskog okvira ne donese uredba Vea kojom se utvruje novi nancski okvir, gornje granice i druge odredbe koje se odnose na prethodnu godinu toga okvira nastavljaju se primjenjivati sve dok se taj akt ne donese. 5. Tekom itavoga postupka do donoenja nancskoga okvira, Europski parlament, Vee i Komisa poduzimaju sve mjere potrebne kako bi se olakalo njegovo donoenje.
POGLAVLJE 3. GODINJI PRORAUN UNE lanak 313. Financskom godinom se smatra razdoblje izmeu 1. senja i 31. prosinca. lanak 314. Europski parlament i Vee postupajui sukladno posebnom zakonodavnom postupku utvruju godinji proraun Une u skladu sa sljedeim odredbama.
197
1. Svaka instituca, osim Europske sredinje banke, do 1. srpnja izrauje procjenu svojih rashoda za sljedeu nancsku godinu. Komisa te procjene objedinjuje u nacrt prorauna koji moe sadravati razliite procjene. Nacrt prorauna sadrava procjenu prihoda i procjenu rashoda. 2. Komisa Europskomu parlamentu i Veu podnosi predlog koji sadrava nacrt prorauna najkasne do 1. rujna godine koja prethodi godini izvrenja toga prorauna. Komisa tekom postupka moe do sazivanja Odbora za mirenje iz stavka 5. nacrt prorauna izmeniti i dopuniti. 3. Vee donosi svoje stajalite o nacrtu prorauna i prosljeuje ga Europskom parlamentu najkasne do 1. listopada godine koja prethodi godini izvrenja toga prorauna. Vee iscrpno izvjeuje Europski parlament o razlozima koji su ga naveli da donese to stajalite. 4. Ako u roku od etrdeset i dva dana od toga priopenja Europski parlament: (a) odobri stajalite Vea, proraun se usvaja; (b) ne donese nikakvu odluku, smatra se da je proraun donesen; (c) donese izmjene i dopune odlukom veine svojih lanova, izmenjeni se nacrt prosljeuje Veu i Komisi. Predsjednik Europskoga parlamenta, u dogovoru s predsjednikom Vea, odmah saziva sastanak Odbora za mirenje. Meutim, ako Vee u roku od deset dana od upuivanja nacrta, obavesti Europski parlament da je sve njegove izmjene odobrilo, Odbor za mirenje nee se sastajati. 5. Odbor za mirenje, koji se sastoji od lanova Vea ili njihovih predstavnika i isto tolikoga broja lanova koji predstavljaju Europski parlament, ima zadau postii dogovor o zajednikom tekstu, odlukom kvalicirane veine lanova Vea ili njihovih predstavnika i veine predstavnika Europskoga parlamenta, u roku od dvadeset i jednoga dana od njegova sazivanja na temelju stajalita Europskoga parlamenta i stajalita Vea. Komisa sudjeluje u radu Odbora za mirenje i potie usuglaivanje stajalita Europskog parlamenta i Vea. 6. Ako se u roku od dvadeset i jednoga dana iz stavka 5. Odbor za mirenje dogovori o zajednikom tekstu, Europski parlament i Vee imaju svaki po etrnaest dana od datuma postizanja toga dogovora za odobrenje zajednikoga teksta.
198
7. Ako u roku od etrnaest dana iz stavka 6.: (a) Europski parlament i Vee odobre zajedniki tekst ili ako ne donesu nikakvu odluku ili ako jedna od tih instituca odobri zajedniki tekst, a druga ne donese nikakvu odluku, smatra se da je proraun konano donesen u skladu sa zajednikim tekstom; ili (b) Europski parlament, odlukom veine svojih lanova, i Vee odbu zajedniki tekst, ili ako jedna od tih instituca odbe zajedniki tekst, a druga ne donese nikakvu odluku, Komisa podnosi novi nacrt prorauna; ili (c) Europski parlament, odlukom veine svojih lanova, odbe zajedniki tekst, a Vee ga odobri, Komisa podnosi novi nacrt prorauna; ili (d) Europski parlament odobri zajedniki tekst, a Vee ga odbe, Europski parlament moe, u roku od etrnaest dana od datuma kad ga je Vijee odbilo odlukom veine svojih lanova i tri petine danih glasova, odluiti da potvrdi sve ili neke od izmjena iz stavka 4. toke (c). Kad izmjena Europskoga parlamenta ne potvrena, zadrava se stajalite usvojeno u okviru Odbora za mirenje o proraunskoj stavci koja je predmet izmjene. Na temelju toga smatra se da je proraun konano donesen. 8. Ako se Odbor za mirenje u roku od dvadeset i jednoga dana iz stavka 5. ne dogovori o zajednikom tekstu, Komisa podnosi novi nacrt prorauna. 9. Nakon okonanja postupka predvienog ovim lankom, predsjednik Europskoga parlamenta proglaava da je proraun konano donesen. 10. Svaka instituca ostvaruje nadlenosti koje su joj dodeljene na temelju ovoga lanka u skladu s Ugovorima i aktima donesenima na temelju Ugovor, s posebnim obzirom na vlastita sredstva Une i ravnoteu izmeu prihoda i rashoda. lanak 315. Ako na poetku nancske godine proraun jo ne konano donesen, iznos jednak najvie jednoj dvanaestini proraunskih izdvajanja za prethodnu nancsku godinu moe se utroiti svaki mjesec za pojedino poglavlje prorauna, sukladno uredbama donesenima temeljem lanka 322.; taj iznos meutim ne sme prelaziti jednu dvanaestinu sredstava predvienih u istom poglavlju nacrta prorauna. Vee na predlog Komise moe odobriti rashode i vee od jedne dvanaestine, s tim da su uzeti u obzir ostali uvjeti iz stavka 1. sukladno uredbama
199
donesenim temeljem lanka 322. Vee odluku odmah upuuje Europskomu parlamentu. Odlukom iz stavka 2. propisuju se potrebne mjere koje se odnose na sredstva za osiguranje primjene ovoga lanka u skladu s aktima iz lanka 311. Ona stupa na snagu tridesetoga dana nakon njezina donoenja, ako Europski parlament u tom roku veinom svojih lanova ne odlui te izdatke smanjiti. lanak 316. U skladu s uvjetima utvrenima u lanku 322., sva namjenska sredstva, uz iznimku izdataka za osoblje, koja se ne potroe do kraja nancske godine, mogu se preneti iskljuivo u narednu nancsku godinu. Namjenska sredstva se rasporeuju unutar razliitih poglavlja, u kojima se vrste rashoda rasporeuju ovisno o naravi ili namjeni, te se dele sukladno uredbama navedenima u lanku 322. Rashodi Europskog parlamenta, Europskog vea i Vea, Komise i Suda pravde Europske une utvruju se u razliitim delovima prorauna, ne dovodei u pitanje posebna rjeenja za neke zajednike stavke rashoda.
POGLAVLJE 4. OSTVARIVANJE PRORAUNA I RAZRJENICA lanak 317. Komisa ostvaruje proraun u suradnji s dravama lanicama, u skladu s uredbama iz lanka 322., na vlastitu odgovornost i unutar okvira namjenskih izdataka, u skladu s naelom razboritoga nancskog upravljanja. Drave lanice surauju s Komisom kako bi osigurale da se namjenska sredstva koriste u skladu s naelima razboritoga upravljanja nancama. Uredbama se propisuju obveze drava lanica povezane s nadzorom i revizom u ostvarivanju prorauna i nastalih obveza drava lanica. Uredbama se propisuju i odgovornosti i podrobna pravila za svaku institucu u vezi s njezinom ulogom u izvravanju vlastitih rashoda. U okviru prorauna, Komisa moe, podlono uredbama donesenim temeljem lanka 322., prenositi proraunska sredstva iz jednog poglavlja u drugo, odnosno iz jedne podskupine u drugu.
200
lanak 318. Komisa svake godine podnosi Europskom parlamentu i Veu izvjee za prethodnu nancsku godinu o provedbi prorauna. Komisa im upuuje i nancsko izvjee o sredstvima i obvezama Une. Komisa podnosi Europskomu parlamentu i Veu i izvjee o ocjeni nancija Une na temelju postignutih rezultata, osobito s obzirom na zapaanja koja su Europski parlament i Vee dali na temelju lanka 319. lanak 319. 1. Europski parlament, djelujui na temelju preporuke Vea, daje Komisi razrjenicu u pogledu ostvarivanja prorauna. U tu svrhu, Vee i Europski parlament naizmjence provjeravaju raune, nancski izvjetaj i izvjee o ocjeni iz lanka 318., godinje izvjee Revizorskoga suda, kao i odgovore koje su instituce podvrgnute revizi dale na zapaanja Revizorskoga suda, izjavu o jamstvu iz lanka 287. stavka 1. podstavka 2. i ostala bitna posebna izvjea Revizorskog suda. 2. Pre negoli izda razrjenicu Komisi, ili u bilo koju svrhu vezanu uz koritenje ovlasti glede prorauna, Europski parlament moe zatraiti da saslua Komisu o provedbi rashoda ili funkcioniranju sustava nancskog rukovoenja. Komisa predaje sve bitne podatke Europskom parlamentu na njegov zahtjev. 3. Komisa poduzima odgovarajue korake vezane uz zapaanja sadrana u odlukama o razrjenicama i na ostala zapaanja Europskog parlamenta koja se odnose na provedbu rashoda, kao i na komentare uz preporuke o razrjenicama koje je donelo Vee. Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vea, Komisa podnosi izvjee o poduzetim mjerama u svjetlu tih zapaanja i komentara, a posebice o uputama koje su dane odjelima zaduenima za izvrenje prorauna. Ta izvjea se takoer prosljeuju Revizorskom sudu.
POGLAVLJE 5. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 320. Viegodinji nancski okvir i proraun izrauju se u eurima.
201
lanak 321. Komisa moe, uz obavest nadlenim vlastima dotinih drava lanica, svoja sredstva koja su u valuti jedne od drava lanica promeniti u valutu druge drave lanice, koliko je potrebno kako bi se ta sredstva mogla iskoristiti radi primjene Ugovor. Komisa u najveoj moguoj mjeri izbjegava ovakve konverze ako ima gotovinu ili likvidna sredstva u valutama koje su joj potrebne. Komisa sa svakom dravom lanicom posluje putem ustanove koju odredi dotina drava. Radi nancskog poslovanja, Komisa koristi usluge emisske banke odnosne drave lanice ili neke druge nancske instituce koju odobri ta drava. lanak 322. 1. Europski parlament i Vee postupajui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Revizorskim sudom donosi uredbama: (a) nancska pravila kojima se u prvom redu odreuje postupak utvrivanja i izvrenja prorauna te prikazivanja i revize rauna; (b) pravila kojima se predvia provjera odgovornosti nancskih imbenika, a osobito dunosnika koji izdaju ovlatenja i raunovoa. 2. Vee na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Revizorskim sudom, utvruje metode i postupke kojima se proraunska sredstva predviena stavcima koji se odnose na vlastita sredstva Une stavljaju na raspolaganje Komisi, kao i mjere koje valja primeniti, ako je potrebno, radi ispunjenja gotovinskih zahtjeva. lanak 323. Europski parlament, Vee i Komisa osiguravaju da Una ima raspoloiva nancska sredstva koja joj omoguuju ispunjavanje njezinih pravnih obveza u odnosu na tree strane. lanak 324. Na inicativu Komise redovito se sazivaju sastanci predsjednika Europskoga parlamenta, predsjednika Vea i predsjednika Komise u okviru proraunskih postupaka iz ovoga Poglavlja. Predsjednici poduzimaju sve potrebne mjere za promicanje savjetovanja izmeu instituca kojima predsjedaju i usuglaivanja njihovih stajalita, kako bi olakali provedbu odredaba iz ove Glave.
202
POGLAVLJE 6. SUZBANJE PREVARA lanak 325. 1. Una i drave lanice suzbaju prevaru i ostale nezakonite djelatnosti koje utjeu na nancske interese Une, mjerama koje valja poduzeti u skladu s ovim lankom, koje djeluju preventivno te pruaju uinkovitu zatitu u dravama lanicama, i u svim institucama, telima, uredima i agencama Une. 2. Drave lanice poduzimaju iste mjere za suzbanje prevare koja utjee na nancske interese Une, kao i za suzbanje prevare koja utjee na njihove vlastite nancske interese. 3. Ne dovodei u pitanje odredbe Ugovor, drave lanice usklauju svoje mjere protiv prevare radi zatite nancskih interesa Une. U tu svrhu ostvaruju, u suradnji s Komisom, blisku i redovnu suradnju nadlenih vlasti. 4. Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Revizorskim sudom, usvajaju potrebne mjere u polju prevence i suzbanja prevara koje utjeu na nancske interese Une s ciljem pruanja uinkovite i jednake zatite u dravama lanicama, i u svim institucama, telima, uredima i agencama Une 5. Komisa, u suradnji s dravama lanicama, svake godine Europskom parlamentu i Veu podnosi izvjee o mjerama koje su poduzete radi primjene ovoga lanka. GLAVA III.
POJAANA SURADNJA
lanak 326. Svaka pojaana suradnja u skladu je s Ugovorima i s pravom Une. Takva suradnja ne sme tetiti unutarnjem tritu ili gospodarskoj, socalnoj i teritoralnoj kohezi. Ona ne sme predstavljati prepreku ni diskriminacu u trgovini meu dravama lanicama, ni naruiti trino natjecanje meu njima. lanak 327. U svakoj se pojaanoj suradnji potuju nadlenosti, prava i obveze onih drava lanica koje u njoj ne sudjeluju. Te drave ne smu sprjeavati njezinu provedbu od strane drava lanica koje sudjeluju.
203
lanak 328. 1. Nakon uspostave pojaane suradnje, u nju se mogu ukljuiti sve drave lanice koje ispunjavaju uvjete sudjelovanja utvrene odlukom o odobrenju. U suradnju se mogu ukljuiti u svakom drugom trenutku ako uz te uvjete potuju i akte koji su u tom okviru doneseni. Komisa i drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj suradnji zalau se za stimuliranje sudjelovanja to je mogue vie drava lanica. 2. Komisa, ako je potrebno i Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, redovito izvjeuju Europski parlament i Vee o razvoju pojaane suradnje. lanak 329. 1. Drave lanice koje ele uspostaviti meusobnu pojaanu suradnju u jednom od podruja obuhvaenih Ugovorima, uz iznimku podruja iskljuive nadlenosti i zajednike vanjske i sigurnosne politike, upuuju Komisi zahtjev u kojem navode podruje primjene i ciljeve predloene pojaane suradnje. Komisa moe u tom smislu Veu podneti predlog. U sluaju da ne podnese predlog, Komisa obavjeuje dotine drave lanice o razlozima zbog kojih to ne uinila. Odobrenje za pojaanu suradnju iz podstavka 1. daje Vee na predlog Komise i nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta. 2. Zahtjev drava lanica koje ele uspostaviti pojaanu meusobnu suradnju u okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike upuuje se Veu. Zahtjev se prosljeuje visokomu predstavniku Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji daje miljenje o tome je li predloena pojaana suradnja u skladu sa zajednikom vanjskom i sigurnosnom politikom Une, te Komisi, koja posebno daje miljenje o tome je li predloena pojaana suradnja u skladu s ostalim politikama Une. Zahtjev se kao obavest prosljeuje i Europskomu parlamentu. Odobrenje za pojaanu suradnju daje se odlukom Vea koje odluuje jednoglasno. lanak 330. Svi lanovi Vea mogu sudjelovati u njegovim raspravama, ali u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj suradnji.
204
Jednoglasnost ine samo glasovi predstavnika drava lanica koje sudjeluju u pojaanoj suradnji. Kvalicirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. lanak 331. 1. Svaka drava lanica koja eli sudjelovati u pojaanoj suradnji koja je u teku u jednom od podruja iz lanka 329. stavka 1. priopuje svoju namjeru Veu i Komisi. Komisa u roku od etiri mjeseca od priopenja potvruje sudjelovanje dotine lanice. Ona po potrebi konstatira da su ispunjeni uvjeti za sudjelovanje i donosi sve prelazne mjere potrebne za primjenu akata koji su ve doneseni u okviru pojaane suradnje. Meutim, ako smatra da uvjeti sudjelovanja nisu ispunjeni, Komisa navodi mjere koje je potrebno doneti kako bi se ti uvjeti ispunili te utvruje rok za ponovno ispitivanje zahtjeva. Nakon isteka toga roka, ponovno ispituje zahtjev, u skladu s postupkom utvrenim podstavkom 2. Ako Komisa smatra da uvjeti sudjelovanja jo uvek nisu ispunjeni, dotina se drava lanica moe obratiti Veu, koje odluuje o zahtjevu. Vee postupa sukladno lanku 330. Vee na predlog Komise moe doneti prelazne mjere iz podstavka 2. 2. Svaka drava lanica koja eli sudjelovati u pojaanoj suradnji koja je u teku u okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike svoju namjeru priopuje Veu, Visokomu predstavniku Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisi. Vee potvruje sudjelovanje dotine drave lanice, nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i nakon to je, po potrebi, utvrdilo da su ispunjeni uvjeti sudjelovanja. Vee na predlog visokoga predstavnika moe doneti i sve prelazne mjere potrebne za primjenu akata koji su ve doneseni u okviru pojaane suradnje. Meutim, ako smatra da uvjeti sudjelovanja nisu ispunjeni, Vee navodi mjere koje je potrebno doneti kako bi se ispunili ti uvjeti i utvruje rok za preispitivanje zahtjeva za sudjelovanje. Za potrebe ovoga stavka, Vee odluuje jednoglasno u skladu s lankom 330. lanak 332. Izdatke koji nastanu temeljem provedbe pojaane suradnje, uz iznimku upravnih trokova koje snose instituce, pokrivaju drave lanice koje sudje205
luju, osim ako svi lanovi Vea jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom ne odlue druke. lanak 333. 1. Kad odredba Ugovor koja se moe primeniti u okviru pojaane suradnje propisuje da Vee odluuje jednoglasno, Vee jednoglasnom odlukom, u skladu s mjerama utvrenim lankom 330., moe doneti odluku da e odluivati kvaliciranom veinom. 2. Kad odredba Ugovor koja se moe primeniti u okviru pojaane suradnje propisuje da Vee donosi akte sukladno posebnom zakonodavnom postupku, Vee moe, jednoglasnom odlukom u skladu s mjerama utvrenima lankom 330., doneti odluku da e odluivati sukladno redovnomu zakonodavnom postupku. Vee postupa nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. 3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na odluke vojne ili obrambene prirode. lanak 334. Vee i Komisa osiguravaju da su djelatnosti koje se poduzimaju u okviru pojaane suradnje usklaene meusobno te s politikama Une i s tim ciljem surauju.
DIO SEDMI
OPE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 335. Una u svakoj dravi lanici uiva najiru pravnu sposobnost koja se pravnim osobama daje po njihovom pravu; ona osobito moe stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. U tu svrhu Unu zastupa Komisa. Meutim, na temelju svoje upravne autonome, Unu moe zastupati i svaka od instituca, kad je re o pitanjima povezanima s njihovim odgovarajuim djelovanjem. lanak 336. Europski parlament i Vee uredbama sukladno redovnom zakonodavnom postupku na predlog Komise i nakon savjetovanja s ostalim relevantnim institucama, utvruju Statut o osoblju za dunosnike Une i Uvjete zapoljavanja za ostale slubenike Une.
206
lanak 337. Unutar okvira i uvjeta koje odredi Vee odluujui obinom veinom sukladno odredbama Ugovor, Komisa moe prikupljati podatke i obavljati provjere potrebne radi ostvarivanja zadaa koje su joj povjerene. lanak 338. 1. Ne dovodei u pitanje lanak 5. Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke, Europski parlament i Vee, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, donose mjere za izradu statistikih podataka, ako se pokae potrebnim, radi uinkovite provedbe djelatnosti Une. 2. Izrada statistikih podataka Une udovoljava uvjetima nepristranosti, pouzdanosti, objektivnosti, znanstvene neovisnosti, isplativosti i povjerljivosti statistikih podataka; ona ne podrazumeva pretjerano optereenje gospodarskih imbenika. lanak 339. lanovi instituca Une, lanovi odbora te dunosnici i ostali slubenici Unije ne smu, ak ni nakon prestanka njihove dunosti, otkrivati one podatke koji su obuhvaeni obvezom uvanja profesionalne tajne, osobito podatke o poduzeima, njihovim poslovnim odnosima ili trokovima. lanak 340. Za ugovornu odgovornost Une mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na ugovor o kojemu je re. U pogledu izvanugovorne odgovornosti, Una je, sukladno opim naelima koja su zajednika pravima drava lanica, duna naknaditi svaku tetu koju njene instituce ili slubenici prouzroe pri obavljanju svojih dunosti. Odstupajui od stavka 2. Europska sredinja banka u skladu s opim naelima zajednikim pravu drava lanica, nadoknauje svaku tetu koju je sama prouzroila ili koju su prouzroili njezini slubenici pri obavljanju svojih dunosti. Osobna odgovornost slubenika prema Uni ureuje se odredbama Statuta o osoblju i Uvjeta zapoljavanja koji se na njih primjenjuju. lanak 341. Sjedite instituca Une suglasno utvruju vlade drava lanica.
207
lanak 342. Ne dovodei u pitanje primjenu odredbi sadranih u Statutu Suda pravde Europske une, Vee jednoglasno uredbama utvruje pravila kojima se ureuje uporaba jezika u institucama Une. lanak 343. Na podruju drava lanica Una uiva povlastice i izuzea koji su joj potrebni za obavljanje njenih zadaa, pod uvjetima utvrenim u posebnom Protokolu od 8. travnja 1965. o povlasticama i izuzeima Europske une. To se primjenjuje i na Europsku sredinju banku i Europsku investicsku banku. lanak 344. Drave lanice obvezuju se da sporove o tumaenju ili primjeni Ugovor nee rjeavati ni na koji drugi nain osim onog koji je u njima predvien. lanak 345. Ugovori ne dovode u pitanje pravila kojima se u dravama lanicama ureuje sustav vlasnitva. lanak 346. 1. Odredbe Ugovor ne iskljuuju primjenu sljedeih pravila: (a) niti jedna drava lanica ne obvezna davati podatke ako smatra da bi njihovo otkrivanje bilo suprotno osnovnim interesima njene sigurnosti; (b) svaka drava lanica moe poduzeti one mjere koje smatra potrebnima za zatitu osnovnih interesa svoje sigurnosti, koje su povezane s proizvodnjom ili trgovinom orujem, streljivom i ratnom opremom; takve mjere nee tetno utjecati na uvjete konkurentnosti na unutarnjem tritu u pogledu proizvoda a namjena ne izriito vojna. 2. Vee jednoglasno na predlog Komise moe izmeniti popis proizvoda na koje se primjenjuju odredbe stavka 1. toke (b), a koji je Vee sastavilo 15. travnja 1958. lanak 347. Drave lanice meusobno se savjetuju o poduzimanju koraka potrebnih kako bi spreile da na funkcioniranje unutarnjeg trita utjeu mjere na e bi poduzimanje neka drava lanica mogla biti primorana u sluaju ozbiljnih unutarnjih poremeaja koji utjeu na ouvanje javnog poretka, u sluaju rata, ozbiljnih
208
meunarodnih napetosti koje predstavljaju ratnu pretnju ili radi ispunjavanja obveza koje je prihvatila radi ouvanja mira i meunarodne sigurnosti. lanak 348. Ako mjere poduzete u okolnostima iz lanaka 346. i 347. dovedu do naruavanja uvjeta trinog natjecanja na unutarnjem tritu, Komisa, zajedno s dotinom dravom, ispituje naine na koje se te mjere mogu uskladiti s pravilima utvrenim Ugovorima. Odstupajui od postupka predvienog lancima 258. i 259., Komisa ili drava lanica mogu predmet uputiti izravno Sudu pravde ako smatraju da druga drava lanica zlouporabi ovlasti predviene lancima 346. i 347. Sud pravde o tome odluuje na zatvorenoj sjednici. lanak 349. Uzimajui u obzir ustrojstvo drutvenih i gospodarskih okolnosti Guadeloupea, Francuske Gane, Martinika, Runiona, Saint-Barthlemyja, SaintMartina, Azora, Madeire i Kanarskog otoja, koje su pogorane njihovom udaljenou, izoliranou, malim obujmom, nezahvalnom topograjom i klimatskim uvjetima, gospodarskom ovisnou o nekoliko proizvoda, a e trajanje i spoj ozbiljno pree njihov razvitak, Vee, na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, usvaja posebne mjere koje su posebice usmjerene na utvrivanje uvjeta primjene Ugovor na ta podruja, ukljuujui i zajednike politike. Kad Vee donosi posebne mjere o kojima je re ono, sukladno posebnomu zakonodavnom postupku, odluuje na prijedlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Mjere iz stavka 1. odnose se osobito na podruja poput carine i trgovinskih politika, skalne politike, slobodnih zona, poljoprivrede i ribarstvenih politika, uvjeta o nabavi sirovina i osnovnih potroakih namirnica, dravnih potpora i uvjeta pristupa strukturnim fondovima i horizontalnim programima Une. Vee usvaja mjere navedene u stavku 1., uzimajui u obzir posebne osobine i ogranienja najudaljenih podruja, ne naruavajui cjelovitost i povezanost pravnog poretka Une, ukljuujui unutarnje trite i zajednike politike. lanak 350. Odredbe Ugovor ne iskljuuju postojanje ili uspostavu regionalnih una izmeu Belge i Luksemburga ili izmeu Belge, Luksemburga i Nizozem209
ske u mjeri u kojoj se ciljevi tih regionalnih una ne ostvaruju primjenom Ugovor. lanak 351. Odredbe Ugovor ne utjeu na prava i obveze koje proizlaze iz sporazuma sklopljenih pre 1. senja 1958. ili, za drave lanice koje tek trebaju pristupiti, koji su sklopljeni izmeu jedne ili vie drava lanica s jedne strane te jedne ili vie treih zemalja s druge strane. Ako ti sporazumi nisu sukladni Ugovorima, drave lanice ili drave o kojima je re poduzimaju sve odgovarajue mjere radi otklanjanja utvrenih neusklaenosti. U tu svrhu, drave lanice po potrebi pomau jedna drugoj i, ako je prikladno, zauzimaju zajedniko stajalite. U primjeni sporazuma iz stavka 1., drave lanice vode rauna o injenici da su prednosti koje svaka drava lanica ostvaruje temeljem Ugovor sastavni dio osnivanja Une, te su stoga neodvojivo povezane sa stvaranjem zajednikih instituca, davanjem ovlasti tim institucama i pruanjem istih prednosti svim drugim dravama lanicama. lanak 352. 1. Ako se u okviru politika utvrenih Ugovorima pokae da je potrebno djelovanje Une, za postizanje jednoga od ciljeva utvrenih Ugovorima, a Ugovorima nisu predviene potrebne ovlasti, Vee jednoglasnom odlukom na predlog Komise i nakon pribavljanja pristanka Europskoga parlamenta donosi odgovarajue mjere. Kad Vee donosi mjere o kojima je re sukladno posebnomu zakonodavnom postupku, ono odluuje jednoglasno na prijedlog Komise i nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta. 2. Koristei postupak za nadzor potivanja naela supsidarnosti iz lanka 5. stavka 3., Ugovora o Europskoj uni, Komisa skree pozornost nacionalnim parlamentima na predloge koji se temelje na odredbama toga lanka. 3. Mjere koje se temelje na odredbama ovoga lanka ne ukljuuju usklaivanje zakona ili drugih propisa drava lanica kad Ugovori iskljuuju takvo usklaivanje. 4. Ovaj lanak ne moe biti temeljem za ostvarivanje ciljeva koji se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i bilo koji akt donesen temeljem ovoga lanka mora potivati ogranienja navedena u lanku 40. stavku 2. Ugovora o Europskoj uni.
210
lanak 353. lanak 48. stavak 7. Ugovora o Europskoj uni ne primjenjuje se na sljedee lanke: lanak 311. stavak 3. i stavak 4. lanak 312.a stavak 2. podstavak 1. lanak 352., i lanak 354. lanak 354. Za potrebe lanka 7. Ugovora o Europskoj uni o obustavi odreenih prava koja proizlaze iz lanstva u Uni, lan Europskoga vea ili Vea koji predstavlja dravu lanicu o kojoj je re ne sudjeluje u glasovanju i drava lanica o kojoj je re ne uzima se u obzir pri izraunavanju jedne treine ili etiri petine drava lanica spomenutih u stavcima 1. i 2. toga lanka. Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne sprjeavaju donoenje odluka iz stavka 2. toga lanka. Za donoenje odluka iz lanka 7. stavaka 3. i 4. Ugovora o Europskoj uni kvalicirana se veina odreuje sukladno lanku 238. stavku 3. toki (b) ovog ugovora. Kad nakon donoenja odluke o obustavi prava na glasovanje, donesene u skladu s odredbama lanka 7. stavka 3. Ugovora o Europskoj uni, Vee odluuje kvaliciranom veinom glasova na temelju odredbe Ugovor, ta se kvalicirana veina utvruje sukladno lanku 238. stavku 3. toki (b) ovoga ugovora ili kad Vee postupa na predlog Komise ili Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sukladno lanku 238. stavku 3. toki (a). Za potrebe lanka 7. Ugovora o Europskoj uni, Europski parlament odluuje dvotreinskom veinom danih glasova, koja predstavlja veinu njegovih lanova. lanak 355. Osim odredaba iz lanka 52. Ugovora o Europskoj uni koje se odnose na teritoralno podruje primjene Ugovor, primjenjuju se sljedee odredbe: 1. Odredbe Ugovor se primjenjuju na Guadeloupe, Francusku Ganu, Martinik, Runion, Saint-Barthlemy, Saint-Martin, Azore, Madeiru i Kanarsko otoje sukladno lanku 349.
211
2. Posebne odredbe za pridruivanje kako je navedeno u Delu etvrtom primjenjuju se na prekomorske zemlje i podruja navedena u Prilogu II. Ugovori se ne primjenjuju na one prekomorske zemlje i podruja koji su posebno povezani s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britane i Sjeverne Irske, a koji nisu navedeni u spomenutom popisu. 3. Odredbe Ugovor primjenjuju se na europska podruja za e je vanjske odnose odgovorna pojedina drava lanica. 4. Odredbe Ugovor primjenjuju se na landske otoke u skladu s odredbama Protokola 2. Akta o uvjetima pristupanja Republike Austre, Republike Finske i Kraljevine vedske. 5. Bez obzira na lanak 52. Ugovora o Europskoj uni i stavke od 1. do 4. ovoga lanka: (a) Ugovori se ne primjenjuju na Farske otoke; (b) Ugovori se ne primjenjuju na suverene vojne baze Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske, Akrotiri i Dhekelu na Cipru osim u mjeri potrebnoj za osiguranje primjene odredbi iz Protokola o suverenim vojnim bazama Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske na Cipru, priloenog Aktu o uvjetima pristupanja Republike eke, Republike Estone, Republike Cipra, Republike Latve, Republike Litve, Republike Maarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovene i Slovake Republike Europskoj uni u skladu s odredbama tog Protokola; (c) Ugovori se primjenjuju na Kanalske otoke i otok Man u mjeri koja je dovoljna za primjenu odredbi koje se odnose na te otoke, a koje su navedene u Ugovoru o pristupanju novih drava lanica Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici za atomsku energu potpisanom 22. senja 1972. 6. Europsko vee moe, na inicativu drave lanice na koju se to odnosi, doneti odluku o promjeni statusa, u odnosu na Unu, danskoga, francuskoga ili nizozemskoga podruja iz stavaka 1. i 2. Europsko vee odluku donosi jednoglasno nakon savjetovanja s Komisom. lanak 356. Ovaj se Ugovor sklapa na neogranieno vreme.
212
lanak 357. Visoke ugovorne stranke raticiraju ovaj Ugovor sukladno svojim odgovarajuim ustavnim propisima. Ratikacski instrumenti polau se kod vlade Talanske Republike. Ovaj Ugovor stupa na snagu prvoga dana u mjesecu nakon polaganja ratikacskoga instrumenta posljednje drave potpisnice. Ako se, meutim, polaganje ratikacskog instrumenta obavi u roku kraem od 15 dana pre poetka sljedeeg mjeseca, ovaj Ugovor ne stupa na snagu do prvog dana drugog mjeseca nakon dana polaganja. lanak 358. Odredbe lanka 55. Ugovora o Europskoj uni primjenjuju se na ovaj Ugovor. U POTVRDU NAVEDENOGA, nie potpisani punomonici potpisali su ovaj Ugovor. Sastavljeno u Rimu dvadeset i petog dana oujka tisuu devetsto pedeset sedme godine. (Popis potpisnika je izostavljen)
213
ZAVRNE ODREDBE lanak 3. Ovaj se Ugovor sklapa na neogranieno vreme. lanak 4. 1. Protokol br. 1. priloen ovomu Ugovoru sadrava izmjene i dopune protokola priloenih Ugovoru o Europskoj uni, Ugovoru o osnivanju Europske zajednice i/ili Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu. 2. Protokol br. 2. priloen ovom Ugovoru sadrava izmjene i dopune Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu. lanak 5. 1. lanci, odjeljci, poglavlja, glave i delovi Ugovora o Europskoj uni i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, kako su izmenjeni i dopunjeni ovim Ugovorom, ponovno se numeriraju u skladu s tablicama ekvivalenata koje su navedene u prilozima uz ovaj Ugovor i koje su njegov sastavni dio. 2. Upuivanja na lanke, odjeljke, poglavlja, glave i delove Ugovora o Europskoj uni i Ugovora o funkcioniranju Europske une te njihova meusobna upuivanja ureena su temeljem stavka 1., a upuivanja na stavke navedenih lanaka koji su iznova numerirani ili dani novim redosledom temeljem odredaba ovoga Ugovora ureena su sukladno tim odredbama. Upuivanja na lanke, odjeljke, poglavlja, glave i delove Ugovora o Europskoj uni i Ugovora o osnivanju Europske zajednice sadrana u drugim ugovorima i aktima primarnoga zakonodavstva na kojima se Una temelji prilagouju se u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka. Upuivanja na uvodne izjave Ugovora o Europskoj uni odnosno na stavke ili lanke Ugovora o Europskoj uni ili Ugovora o osnivanju Europske zajednice iznova numerirana ili dana novim redosledom u skladu s odredbama ovog Ugovora ureena su u skladu s tim odredbama. Te se prilagodbe, kad je potrebno, primjenjuju i kad se odredba o kojoj je re ukine. 3. U skladu sa stavkom 1., upuivanja na uvodne izjave, lanke, odjeljke, poglavlja, glave i delove Ugovora o Europskoj uni i Ugovora o osnivanju Europske zajednice,
214
kako su izmenjeni i dopunjeni ovim Ugovorom, a koja se nalaze u drugim instrumentima ili aktima, smatraju se upuivanjima na iznova numerirane izjave, lanke, odjeljke, poglavlja, glave i delove tih ugovora odnosno na, u skladu s odreenim odredbama ovoga Ugovora, iznova numerirane ili novim redosledom dane stavke navedenih lanaka. lanak 6. 1. VISOKE UGOVORNE STRANKE raticiraju ovaj Ugovor sukladno svojim odgovarajuim ustavnim propisima. Ratikacski instrumenti polau se kod vlade Talanske Republike. 2. Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. senja 2009. pod uvjetom da su prethodno poloeni svi ratikacski instrumenti, u suprotnom prvoga dana u mjesecu nakon polaganja ratikacskoga instrumenta posljednje drave potpisnice. lanak 7. Ovaj Ugovor, na koji se upuuje kao na Lisabonski ugovor, sastavljen u jednom izvorniku na bugarskom, ekom, danskom, nizozemskom, engleskom, estonskom, nskom, francuskom, njemakom, grkom, maarskom, irskom, talanskom, latvskom, litavskom, maltekom, poljskom, portugalskom, slovakom, slovenskom, panjolskom i vedskom jeziku, pri emu je tekst na svakom od tih jezika jednako vjerodostojan, polae se u pismohrani vlade Talanske Republike, koja ovjereni primjerak izvornika alje svakoj od vlada drava potpisnica. U POTVRDU NAVEDENOGA, nie potpisani punomonici potpisali su ovaj Ugovor. Sastavljeno u Lisabonu dvadeset i treega prosinca dve tisue i sedme godine. (Popis potpisnika je izostavljen)
215
PROTOKOLI
PROTOKOL 1.
O ULOZI NACIONALNIH PARLAMENATA U EUROPSKOJ UNI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, POZIVAJUI SE na to da je nain na koji nacionalni parlamenti nadziru svoje vlade kad je re o djelatnostima Europske une predmet svakoga ustavnog ureenja i prakse svake drave lanice, U ELJI da se potakne vee sudjelovanje nacionalnih parlamenata u djelatnostima Europske une i da se unapredi njihova sposobnost da izraavaju svoja stajalita o nacrtima zakonskih akata Une te o drugim pitanjima koja bi za njih mogla biti od posebnoga interesa, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni, Ugovoru o funkcioniranju Europske une i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu:
GLAVA I. OBAVJEIVANJE NACIONALNIH PARLAMENATA lanak 1. Komisa savjetodavne dokumente Komise (zelene i bele knjige i priopenja) izravno dostavlja nacionalnim parlamentima nakon njihova objavljivanja. Komisa dostavlja i godinji zakonodavni program kao i svaki drugi instrument zakonodavnoga planiranja ili politike nacionalnim parlamentima i to istodobno kad i Europskomu parlamentu i Veu. lanak 2. Nacrti zakonodavnih akata poslani Europskomu parlamentu i Veu dostavljaju se nacionalnim parlamentima. Za potrebe ovoga Protokola nazivom nacrt zakonodavnih akata oznauju se predlozi Komise, inicative skupine drava lanica, inicative Europskoga parlamenta, zahtjevi Suda pravde, preporuke Europske sredinje banke i zahtjevi Europske investicske banke za donoenje zakonodavnoga akta. Nacrte zakonodavnih akata koji potjeu od Komise ona dostavlja izravno nacionalnim parlamentima i to istodobno kad i Europskomu parlamentu i Veu.
219
Nacrte zakonodavnih akata koji potjeu od Europskoga parlamenta nacionalnim parlamentima izravno dostavlja Europski parlament. Nacrte zakonodavnih akata koji potjeu od skupine drava lanica, Suda pravde, Europske sredinje banke ili Europske investicske banke Vee upuuje nacionalnim parlamentima. lanak 3. Nacionalni parlamenti mogu predsjednicima Europskoga parlamenta, Vea i Komise poslati obrazloeno miljenje o tome potuje li se u nacrtu zakonodavnoga akta naelo supsidarnosti, u skladu s postupkom koji je utvren Protokolom o primjeni naela supsidarnosti i proporcionalnosti. Ako nacrt zakonodavnoga akta potjee od skupine drava lanica, predsjednik Vea dostavlja obrazloeno miljenje ili miljenja vladama tih drava lanica. Ako nacrt zakonodavnoga akta potjee od Suda pravde, Europske sredinje banke ili Europske investicske banke, predsjednik Vea upuuje obrazloeno miljenje ili miljenja dotinoj instituci ili telu. lanak 4. Potrebno je proi osam tjedana izmeu trenutka kada se nacrt zakonodavnoga akta stavlja na raspolaganje nacionalnim parlamentima na slubenim jezicima Une i datuma kada se stavlja na privremeni dnevni red Vea radi njegova usvajanja ili usvajanja stajalita u sklopu zakonodavnoga postupka. Iznimke su mogue u urnim sluajevima, a razlozi za urnost navode se u aktu ili u stajalitu Vea. Osim u urnim sluajevima za koja su uredno navedeni razlozi, o nacrtu zakonodavnoga akta ne moe se postii dogovor tekom tih osam tjedana. Nadalje, u urnim sluajevima za koja su uredno navedeni razlozi, potrebno je da proe razdoblje od deset dana izmeu stavljanja nacrta zakonodavnoga akta na privremeni dnevni red Vea i usvajanja stajalita. lanak 5. Dnevni red i rezultati sastanaka Vea, ukljuujui zapisnike sa sastanaka na kojima Vee razmatra nacrte zakonodavnih akata, dostavljaju se izravno nacionalnim parlamentima, istodobno kad i vladama drava lanica. lanak 6. Kad Europsko vee namjerava koristiti lanak 48. stavak 7. podstavak 1. ili podstavak 2. Ugovora o Europskoj uni, nacionalni parlamenti obavjeuju
220
se o inicativi Europskoga vea najmanje est mjeseci pre donoenja bilo kakve odluke. lanak 7. Revizorski sud svoje godinje izvjee kao obavest istodobno dostavlja nacionalnim parlamentima i Europskomu parlamentu i Veu. lanak 8. Kad nacionalni parlamentarni sustav ne jednodoman, na domove od kojih se sastoji parlament primjenjuju se lanci od 1. do 7.
GLAVA II. MEUPARLAMENTARNA SURADNJA lanak 9. Europski parlament i nacionalni parlamenti zajedno utvruju organizacu i razvoj djelotvorne i redovite meuparlamentarne suradnje unutar Une. lanak 10. Konferenca parlamentarnih odbora za poslove Une moe svako priopenje koje smatra uputnim proslediti na razmatranje Europskomu parlamentu, Veu i Komisi. Ta konferenca osim toga promie razmjenu podataka i najbolju praksu izmeu nacionalnih parlamenata i Europskoga parlamenta, te njihovih posebnih odbora. Isto tako moe organizirati meuparlamentarne konference o posebnim temama, posebice radi rasprava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, ukljuivo zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku. Zakljuci konference ne obvezuju nacionalne parlamente i ne prejudiciraju njihova stajalita.
221
PROTOKOL 2. O PRIMJENI NAELA SUPSIDARNOSTI I PROPORCIONALNOSTI VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da osiguraju da se odluke donose na nain to blii graanima Unije, ODLUNE stvoriti uvjete za primjenu naela supsidarnosti i proporcio-nalnosti, kako je to utvreno lankom 5. Ugovora o Europskoj uni, te da uspostave sustav nadzora nad primjenom tih naela, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Svaka instituca osigurava trajno potivanje naela supsidarnosti i proporcionalnosti, kako je to utvreno lankom 5. Ugovora o Europskoj uni. lanak 2. Pre nego to predloi zakonodavne akte, Komisa provodi opsena savjetovanja. U tim se savjetovanjima, kad je uputno, uzimaju u obzir regionalni i lokalni uinci predviene mjere. U iznimno urnim sluajevima Komisa ne provodi takva savjetovanja. Komisa u svom predlogu navodi razloge za svoju odluku. lanak 3. Za potrebe ovoga Protokola nacrt zakonodavnih akata oznauje predloge Komise, inicative skupine drava lanica, inicative Europskoga parlamenta, zahtjeve Suda pravde, preporuke Europske sredinje banke i zahtjeve Europske investicske banke za donoenje zakonodavnoga akta. lanak 4. Komisa svoje nacrte zakonodavnih akata i izmenjene i dopunjene nacrte dostavlja nacionalnim parlamentima istodobno kad i zakonodavcu Une. Europski parlament svoje nacrte zakonodavnih akata i izmenjene i dopunjene nacrte dostavlja nacionalnim parlamentima. Vee nacrte zakonodavnih akata koji potjeu od skupine drava lanica, Suda pravde, Europske sredinje banke ili Europske investicske banke te izmenjene i dopunjene nacrte dostavlja nacionalnim parlamentima.
222
Zakonodavne se odluke Europskoga parlamenta i stajalita Vea nakon njihova donoenja prosljeuju nacionalnim parlamentima. lanak 5. Nacrti zakonodavnih akata su utemeljeni na naelima supsidarnosti i proporcionalnosti. Svaki nacrt zakonodavnoga akta sadri iscrpnu izjavu koja omoguuje procjenu potivanja naela supsidarnosti i proporcionalnosti. Ta izjava sadri ocjenu nancskog utjecaja predloga te, u sluaju direktive, njezinih uinaka na pravila koja drave lanice trebaju uvesti, ukljuujui, kada je potrebno, na regionalno zakonodavstvo. Razlozi za zakljuak da se cilj Une moe bolje ostvariti na razini Une obrazlou se kvalitativnim i, gdje god je mogue, kvantitativnim pokazateljima. U nacrtima zakonodavnih akata uzima se u obzir potreba da se svako optereenje, nancsko ili administrativno, koje nastaje za Unu, nacionalne vlade, regionalne ili lokalne vlasti, gospodarske subjekte i graane, svede na najmanju moguu mjeru i da bude primjereno cilju koji valja ostvariti. lanak 6. Svaki nacionalni parlament ili dom nacionalnoga parlamenta moe u roku od osam tjedana od datuma dostave nacrta zakonodavnoga akta predsjednicima Europskoga parlamenta, Vea i Komise na slubenim jezicima Une poslati obrazloeno miljenje u kojemu navodi zato smatra da dotini nacrt ne u skladu s naelom supsidarnosti. Na svakom je nacionalnom parlamentu, odnosno svakome domu nacionalnoga parlamenta, da se savjetuje, kad je to potrebno, s regionalnim parlamentima koji imaju zakonodavne ovlasti. Ako nacrt zakonodavnoga akta potjee od skupine drava lanica, predsjednik Vea spomenuto miljenje dostavlja vladama tih drava lanica. Ako nacrt zakonodavnoga akta potjee od Suda pravde, Europske sredinje banke ili Europske investicske banke, predsjednik Vea spomenuto miljenje dostavlja dotinoj instituci odnosno telu. lanak 7. 1. Europski parlament, Vee i Komisa te, kad je to potrebno, skupina drava lanica, Sud pravde, Europska sredinja banka ili Europska investicska banka, ako nacrt zakonodavnog akta potjee od njih, uzimaju u obzir obrazloeno miljenje koje su doneli nacionalni parlamenti ili dom nacionalnoga parlamenta.
223
Svaki nacionalni parlament ima dva glasa koja se dodjeljuju na osnovi nacionalnoga parlamentarnog sustava. U sluaju dvodomnoga parlamentarnog sustava, svaki dom ima jedan glas. 2. Kad obrazloena miljenja o nepotivanju naela supsidarnosti u nacrtu zakonodavnoga akta imaju podrku najmanje jedne treine glasova koji su dodeljeni nacionalnim parlamentima u skladu sa stavkom 1. podstavkom 2., nacrt se mora preispitati. Taj je prag etvrtina kada je nacrt zakonodavnoga akta podnesen temeljem lanka 76. Ugovora o funkcioniranju Europske une glede podruja slobode, sigurnosti i pravde. Nakon preispitivanja Komisa ili, kad je primjereno, skupina drava lanica, Europski parlament, Sud pravde, Europska sredinja banka ili Europska investicska banka, ako nacrt zakonodavnoga akta potjee od njih, mogu odluiti da zadre, izmene ili dopune, ili povuku nacrt. Takva se odluka mora obrazloiti. 3. Nadalje, sukladno redovnom zakonodavnom postupku, kad obrazloena miljenja o neusklaenosti predloga zakonodavnoga akta s naelom supsidarnosti podrava najmanje obina veina glasova koji su dodeljeni nacionalnim parlamentima u skladu sa stavkom 1. podstavkom 2., nacrt se mora preispitati. Nakon preispitivanja Komisa moe predlog zadrati, izmeniti i dopuniti, ili ga povui. Ako odlui zadrati predlog, Komisa mora u obrazloenome miljenju opravdati zato smatra da se predlog pridrava naela supsidarnosti. Obrazloeno miljenje te obrazloena miljenja nacionalnih parlamenata podnose se zakonodavcu Une na razmatranje u postupku: (a) pre zavretka prvoga itanja zakonodavac (Europski parlament i Vee) razmatraju je li zakonodavni predlog spojiv s naelom supsidarnosti, uzimajui pritom osobito u obzir razloge koji su izneseni i koje deli veina nacionalnih parlamenata te obrazloeno miljenje Komise; (b) ako veinom od 55 % lanova Vea ili veinom danih glasova u Europskomu parlamentu, zakonodavac smatra da predlog ne spojiv s naelom supsidarnosti, zakonodavni se predlog vie ne razmatra. lanak 8. Sud pravde Europske une nadlean je u postupcima zbog povrede naela supsidarnosti zakonodavnim aktom, koje u skladu s propisima iz lanka 263. Ugovora o funkcioniranju Europske une pokreu ili priopuju drave lanice u skladu sa svojim pravnim poretkom u ime svoga nacionalnog parlamenta ili njegova doma.
224
U skladu s pravilima koja su utvrena navedenim lankom, Odbor rega isto tako moe podneti tubu protiv zakonodavnih akata pri emu je donoenju Ugovorom o funkcioniranju Europske une predvieno savjetovanje s Odborom rega. lanak 9. Komisa svake godine podnosi izvjee Europskomu Veu, Europskomu parlamentu, Veu i nacionalnim parlamentima o primjeni lanka 5. Ugovora o Europskoj uni. Taj se godinji izvjetaj prosljeuje Gospodarskomu i socalnom odboru i Odboru rega.
225
PROTOKOL 3. O STATUTU SUDA PRAVDE EUROPSKE UNE VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da donesu Statut Suda pravde Europske une koji se predvia lankom 281. Ugovora o funkcioniranju Europske une, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu: lanak 1. Sud pravde Europske une osniva se i djeluje u skladu s odredbama Ugovor, Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu i ovoga Statuta. GLAVA I. SUCI I NEZAVISNI ODVJETNICI lanak 2. Pre nego to preuzme svoje dunosti sudac pred Sudom pravde javno prisee da e svoje dunosti obnaati nepristrano i savjesno i da e uvati tajnost sudskoga veanja. lanak 3. Suci su izuzeti od sudskoga postupka. Nakon to prestanu obnaati funkcu, nadalje uivaju imunitet glede radnji koje su poduzeli u slubenome svojstvu, ukljuujui izgovorene i napisane rei. Sud pravde koji zasjeda u punom sastavu moe oduzeti imunitet. Ako se ta odluka odnosi na lana Suda ope nadlenosti ili specaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim sudom. Ako je imunitet oduzet i ako je protiv nekog suca pokrenut kazneni postupak, postupak protiv njega u bilo kojoj dravi lanici vodi iskljuivo sud koji je nadlean za postupanje kada se sudi lanovima najviih sudova drave lanice. lanci 11. do 14. i lanak 17. Protokola o povlasticama i izuzeima Une primjenjuju se na suce, nezavisne odvjetnike, tajnike i pomone izvjestitelje
226
Suda pravde Europske une, ne dovodei u pitanje odredbe koje se odnose na imunitet glede sudskog postupka za suce iz prethodnih stavaka. lanak 4. Suci ne mogu obnaati politike ili upravne funkce. Suci se ne smu baviti nikakvim zanimanjem, bilo plaenim ili neplaenim, osim u sluaju da je iznimno odobreno izuzee temeljem odluke Vea donesene obinom veinom. Kada preuzimaju svoje dunosti suci se sveano obvezuju da e tekom i nakon svoga mandata potivati obveze koje proizlaze iz mandata, posebice dunost da su u svome ponaanju poteni i diskretni glede prihvaanja odreenih imenovanja i povlastica nakon to prestanu obnaati svoju funkcu. Svaka eventualna sumnja rjeava se odlukom Suda pravde. Ako se odluka odnosi na lana Suda ope nadlenosti ili specaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim sudom. lanak 5. S iznimkom uobiajene zamjene ili smrti, dunosti suca prestaju kada podnese ostavku. Kada sudac podnese ostavku, njegova ostavka upuuje se predsjedniku Suda pravde kako bi je taj prosledio predsjedniku Vea. Po ovom priopenju mjesto suca postaje slobodno. Osim u sluajevima kada se primjenjuje lanak 6., sudac nastavlja obnaati svoju dunost sve dok njegov nasljednik ne preuzme dunost. lanak 6. Sudac se moe razreiti ili mu se moe oduzeti pravo na mirovinu ili druge povlastice samo ako prema jednoglasnom miljenju sudaca i nezavisnih odvjetnika Suda pravde vie ne ispunjava potrebne uvjete niti udovoljava obvezama koje proizlaze iz njegove funkce. Dotini sudac ne sudjeluje u veanju o tome pitanju. Ako je osoba o kojoj je re lan opeg suda ili specijaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim sudom. Tajnik Suda pravde o odluci Suda pravde obavjeuje predsjednika Europskoga parlamenta i predsjednika Komise i priopava je predsjedniku Vea.
227
U sluaju donoenja odluke o razrjeenju suca, mjesto suca postaje slobodno nakon potonjeg priopenja. lanak 7. Sudac koji zamjenjuje lana Suda pravde kojemu mandat ne istekao imenuje se za ostatak mandata svoga prethodnika. lanak 8. Odluke iz lanaka 2. do 7. primjenjuju se na nezavisne odvjetnike.
GLAVA II. ORGANIZACA SUDA PRAVDE lanak 9. Kada se svake tri godine suci djelomino smjenjuju, naizmjence se smjenjuje etrnaest odnosno trinaest sudaca. Kada se svake tri godine djelomino smjenjuju nezavisni odvjetnici, svaki se put smjenjuju etiri nezavisna odvjetnika. lanak 10. Tajnik pred Sudom pravde prisee da e svoje dunosti obnaati nepristrano i savjesno i da e uvati tajnost sudskoga veanja. lanak 11. Sud pravde organizira zamjenu tajnika u sluajevima kada je spreen i ne moe biti nazoan na Sudu pravde. lanak 12. Dunosnici i ostali slubenici rasporeeni su za rad u Sudu pravde kako bi Sud mogao funkcionirati. Oni su odgovorni tajniku koji je podreen predsjedniku. lanak 13. Na zahtjev Suda pravde, Europski parlament i Vee mogu, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku, imenovati pomone izvjestitelje i utvrditi pravila kojima se ureuje njihova sluba. Od pomonog izvjestitelja
228
moe se prema uvjetima utvrenim Poslovnikom zahtevati da sudjeluje u pripremama u predmetima koji se vode pred Sudom pravde i da surauju sa sucem koji djeluje u svojstvu izvjestitelja. Pomoni izvjestitelji odabiru se meu osobama a je neovisnost nedvojbena i koje posjeduju potrebne pravne kvalikace; imenuje ih Vee odlukom donesenom obinom veinom. Oni pred Sudom pravde polau prisegu da e svoje dunosti obnaati nepristrano i savjesno i da e uvati tajnost sudskoga veanja. lanak 14. Suci, nezavisni odvjetnici i tajnik prebivaju u mjestu u kojemu Sud pravde ima svoje sjedite. lanak 15. Sud pravde stalno zasjeda. Trajanje sudskih praznika Sud pravde utvruje uz duno uvaavanje zahtjeva posla. lanak 16. Sud pravde osniva vea od tri ili pet sudaca. Suci meu sobom biraju predsjednike vea. Predsjednici vea od pet sudaca biraju se na tri godine. Mogu jo jednom biti ponovno izabrani. Veliko vee sastoji se od trinaest sudaca. Njime predsjeda predsjednik Suda pravde. Predsjednici vea od pet sudaca i ostali suci koji su imenovani u skladu s uvjetima utvrenim Poslovnikom takoer su lanovi Velikoga vea. Sud pravde zasjeda u Velikome veu kada to zahteva drava lanica ili neka instituca Une koja je stranka u postupku. Sud pravde zasjeda u punome sastavu kada su mu upueni predmeti u skladu s lankom 228. stavkom 2., lankom 245. stavkom 2., lankom 247. ili lankom 286. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Povrh toga, u sluajevima kada smatra da je predmet koji razmatra od iznimnog znaaja, Sud pravde moe, nakon to saslua nezavisnog odvjetnika, odluiti predmet uputiti na sjednicu punoga sastava. lanak 17. Odluke Suda pravde valjane su samo u sluajevima kada vea neparni broj lanova Suda.
229
Odluke vea u em su sastavu tri ili pet sudaca valjane su samo ako su ih donela tri suca. Odluke Velikog vea valjane su samo ako zasjeda devet sudaca. Odluke sjednice u punom sastavu Suda valjane su samo ako zasjeda petnaest sudaca. Ako je jedan od sudaca u veu spreen, moe se pozvati sudac drugog vijea da zasjeda sukladno uvjetima u Poslovniku. lanak 18. Suci i nezavisni odvjetnici ne mogu sudjelovati u rjeavanju predmeta u kojemu su prethodno sudjelovali kao punomonici ili savjetnici ili su postupali u ime jedne od stranaka ili u kojemu su bili pozvani da se oituju u svojstvu lana suda ili drugog sudskog tela, ili istranog povjerenstva ili u bilo kojemu drugom svojstvu. Ako iz nekoga posebnoga razloga sudac ili nezavisni odvjetnik smatra da ne treba sudjelovati u donoenju presude ili razmatranju odreenoga predmeta, o tome izvjeuje predsjednika. Ako iz nekoga posebnoga razloga predsjednik smatra da sudac ili nezavisni odvjetnik ne treba zasjedati ili podnositi zakljune predloge u odreenome predmetu, o tome e ga obavestiti. Eventualne tekoe koje proizau iz primjene ovoga lanka rjeavaju se odlukom Suda pravde. Stranka ne moe podneti zahtjev za promjenom sastava Suda pravde ili jednog od njegovih vea zbog nacionalnosti nekog suca ili zato to na Sudu ili u veu ne zastupljen sudac iste nacionalnosti kao dotina stranka.
GLAVA III. POSTUPAK PRED SUDOM PRAVDE lanak 19. Drave lanice i instituce Une pred Sudom pravde zastupa agent koji se imenuje u svakom pojedinom predmetu. Savjetnik ili odvjetnik mogu pruati podrku agentu. Drave koje nisu drave lanice, a koje su stranke Sporazuma o europskom ekonomskom prostoru i nadzornog tela Europskog udruenja slobodne trgovine (EFTA) na koje se taj Sporazum poziva, zastupaju se na isti nain.
230
Ostale stranke zastupa odvjetnik. Pred Sudom pravde stranku moe zastupati samo onaj odvjetnik koji je ovlaten zastupati pred sudom drave lanice ili druge drave koja je stranka Sporazuma o europskom ekonomskom prostoru. Agenti, savjetnici i odvjetnici, kada nastupe pred Sudom pravde, uivaju prava i izuzea potrebna za neovisno obavljanje njihovih dunosti, pod uvjetima koji su utvreni Poslovnikom. U pogledu savjetnika i odvjetnika koji nastupaju pred Sudom pravde, Sud ima ovlasti koje su uobiajeno odobrene sudovima, pod uvjetima koji su utvreni Poslovnikom. Sveuilini profesori koji su dravljani drave lanice i im zakoni daju pravo zastupanja imaju pred Sudom pravde prava jednaka onima koja se ovim lankom daju odvjetnicima. lanak 20. Postupak pred Sudom pravde sastoji se od dva dijela: pismenog i usmenog postupka. Pismeni postupak sastoji se od dostava tubi, podnesaka, odgovora na tubu i priopenja te eventualnih odgovora i popratnih dokaznih isprava i dokumenata ili njihovih ovjerenih preslika strankama i institucama Une o im se aktima vodi spor. Dostave obavlja tajnik redosledom i u vremenskom roku koji su utvreni Poslovnikom. Usmeni se postupak sastoji od itanja izvjetaja koji podnosi sudac u svojstvu izvjestitelja, sasluanja agenata, savjetnika i odvjetnika pred Sudom te od zakljunih predloga nezavisnoga odvjetnika, kao i od eventualnog sasluanja svjedoka i vjetaka. Ako smatra da se u predmetu ne pojavljuje novo pravno pitanje, Sud pravde moe, nakon to saslua nezavisnoga odvjetnika, doneti odluku da e o predmetu odluiti bez podneska nezavisnoga odvjetnika. lanak 21. Predmet se upuuje Sudu pravde pisanom tubom naslovljenom na tajnika. Tuba sadri ime tuitelja i njegovo prebivalite, elemente osobnog opisa potpisnika, ime stranke ili imena stranaka protiv kojih se podnosi tuba, predmet spora, parnini zahtjev i kratak opis prava na kojemu poivaju tubeni razlozi.
231
Tubi se u odgovarajuim sluajevima prilae akt e se ponitenje zahteva ili, u okolnostima iz lanka 265. Ugovora o funkcioniranju Europske une, dokumentaca kojom se dokazuje datum na koji je prema tom lanku neka instituca trebala djelovati. Ako tubi nisu priloeni dokumenti, tajnik od dotine stranke trai da ih dostavi u razumnom roku, ali u tom sluaju prava stranke nee prestati postojati ak i ako se dokumenti dostave nakon isteka toga roka. lanak 22. U sluajevima iz lanka 18. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu predmet se upuuje Sudu pravde putem albe naslovljene na tajnika. alba sadri ime i prebivalite podnositelja albe, elemente osobnog opisa potpisnika, uputu na odluku protiv koje se podnosi alba, imena suprotnih stranaka, predmet spora, zakljune predloge i kratak opis albenih razloga. albi se prilae ovjerena preslika odluke Arbitranog odbora koja se pobija. Ako Sud odbije albu, odluka Arbitranog odbora postaje pravomona. Ako Sud poniti odluku Arbitranog odbora, postupak se po potrebi vraa na rjeavanje pred Arbitrani odbor na zahtjev jedne od stranaka u postupku. Arbitrani je odbor vezan eventualnim odlukama o pravnim pitanjima koje je donio Sud. lanak 23. U predmetima na koje se odnosi lanak 267. Ugovora o funkcioniranje Europske une, odluku suda ili drugog sudskog tela drave lanice kojom se prekida postupak i predmet upuuje Sudu pravde dotini sud ili drugo sudsko telo priopava Sudu pravde. Odluku potom tajnik Suda priopava strankama, dravama lanicama i Komisi te instituci, telu, uredu ili agenci koja je donela akt a je valjanost ili tumaenje predmet spora. U roku od dva mjeseca od priopenja, stranke, drave lanice, Komisa i, po potrebi, instituca, telo, ured ili agenca koja je donela akt a je valjanost ili tumaenje predmet spora, imaju pravo Sudu pravde podneti podneske ili pisana oitovanja. Povrh toga, sukladno lanku 267. Ugovora o funkcioniranje Europske une, odluku nacionalnog suda ili drugog sudskog tela tajnik Suda priopava dravama koje nisu drave lanice, a koje su stranke Sporazuma o europskom ekonomskom prostoru isto kao i nadzornom telu EFTA-e koje se navodi u
232
tom Sporazumu, koje u roku od dva mjeseca od priopenja, u sluajevima u kojima se radi o jednom od podruja primjene tog Sporazuma, mogu podnijeti podneske ili pisana oitovanja Sudu pravde. Ako sporazum koji se odnosi na odreeno podruje, a koji je zakljuilo Vee i jedna ili vie drava nelanica, predvia da te drave imaju pravo podnositi podneske ili pisana oitovanja u sluajevima kada sud ili drugo sudsko telo neke drave lanice uputi Sudu pravde radi prethodne odluke neko pitanje koje potpada pod opseg sporazuma, odluka nacionalnog suda ili drugog sudskog tela koja sadri to pitanje takoer se priopava dotinim dravama nelanicama. U roku od dva mjeseca od priopenja te drave mogu Sudu pravde podneti podneske ili pisana oitovanja. lanak 23.a Poslovnik moe omoguiti urni ili ubrzani postupak, te za potrebe prethodnog miljenja u podruju slobode, sigurnosti i pravde hitni postupak. Navedeni postupci mogu, u pogledu podnoenja podnesaka ili pisanih oitovanja, a za razdoblje krae od navedenog u lanku 23., te odstupajui od lanka 20. stavka 4., dovesti do rjeavanja predmeta i bez podneska nezavisnog odvjetnika. Nadalje, hitni postupak moe ograniiti stranke i ostale zainteresirane strane iz lanka 23. u pravu na podnoenje podnesaka ili pisanih oitovanja, te izostavljanje pismenog dela postupka u sluaju iznimne urnosti. lanak 24. Sud pravde moe od stranaka zahtevati da dostave sve dokumente i sve podatke koje Sud smatra potrebnima. U sluaju bilo kakva odbanja, Sud o tome donosi formalnu odluku. Sud moe takoer zahtevati od drava lanica i instituca, tela, ureda i agenca koje nisu stranke u postupku da dostave sve informace koje Sud smatra potrebnima za sudski postupak. lanak 25. Sud pravde u bilo kojemu trenutku moe pojedincu, telu, organu vlasti, odboru ili drugim organizacama koje odabere povjeriti zadau vjetaenja. lanak 26. Svjedoci se mogu sasluati prema uvjetima koji su utvreni Poslovnikom.
233
lanak 27. Ako se svjedok ne odazove sudskomu pozivu, Sud pravde ima ovlasti koje su openito odobrene sudovima i drugim sudskim telima i moe nametnuti novane kazne prema uvjetima koji su utvreni Poslovnikom. lanak 28. Svjedoci i vjetaci mogu se sasluati pod prisegom koja se polae u obliku koji je utvren Poslovnikom ili na nain koji je zakonom propisan u zemlji iz koje dolazi svjedok ili vjetak. lanak 29. Sud pravde moe naloiti sasluanje svjedoka ili vjetaka pred sudom njegova prebivalita. Nalog se alje na provedbu nadlenom sudu prema uvjetima koji su utvreni Poslovnikom. Dokumenti koji su sainjeni u skladu s molbama za pravnom pomoi vraaju se Sudu pod istim uvjetima. Sud pravde Europske une snosi trokove, ne dovodei u pitanje pravo da ih po potrebi naplati od stranaka u postupku. lanak 30. Ako svjedok ili vjetak prekre prisegu, drava lanica postupa kao da je taj prekraj poinjen pred jednim od njezinih sudova koji su nadleni u graanskim postupcima. Po pravi Suda pravde Europske une dotina drava lanica goni poinitelja pred svojim nadlenim sudom. lanak 31. Sudska rasprava je javna, osim ako Sud pravde po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranaka iz ozbiljnih razloga donese drugau odluku. lanak 32. Tekom rasprave Sud pravde moe ispitati vjetake, svjedoke i same stranke. Stranke se, meutim, mogu obraati Sudu pravde samo preko svojih agenata. lanak 33. Kod svake rasprave sastavlja se zapisnik koji potpisuju predsjednik i tajnik.
234
lanak 34. Predsjednik utvruje raspored roita. lanak 35. Veanje Suda je tajno i ostaje tajno. lanak 36. U presudi se mora navesti obrazloenje. Presuda sadri imena sudaca koji su sudjelovali u veanju. lanak 37. Presude potpisuju predsjednik i tajnik. Presude se itaju javno. lanak 38. Sud pravde odluuje o trokovima. lanak 39. Predsjednik Suda pravde moe u skraenome postupku, koji po potrebi moe odstupiti od nekih pravila koja su sadrana u ovom Statutu i koja su utvrena Poslovnikom, odluivati o zahtjevima za odgaanjem izvrenja, kako je to predvieno lankom 278. Ugovora o funkcioniranju Europske une i lankom 157. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu, ili doneti privremene mjere u skladu s lankom 279. Ugovora o funkcioniranju Europske une ili odgoditi izvrenje u skladu s lankom 299. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske une ili lankom 164. stavkom 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu. U sluaju spreenosti predsjednika, zastupa ga drugi sudac prema uvjetima koji su utvreni Poslovnikom. Odluka predsjednika ili suca koji ga zastupa je privremena odluka koja ni na koji nain ne prejudicira odluku Suda o meritumu spora. lanak 40. Drave lanice i instituce Une mogu intervenirati u postupcima koji se vode pred Sudom pravde. Isto pravo imaju tela, uredi i agence Une i svaka druga osoba koja dokae svoj interes za ishod predmeta koji je podnesen Sudu. Fizike ili pravne oso235
be ne mogu se meati u postupke izmeu drava lanica, izmeu instituca Une ili izmeu drava lanica i instituca Une. Ne dovodei u pitanje drugi stavak, drave koje nisu drave lanice, a koje su potpisnice Sporazuma o europskom ekonomskom prostoru kao i nadzorno telo EFTA-e koje se spominje u tom Sporazumu, mogu intervenirati u postupku pred Sudom kada se postupak odnosi na jedno od podruja primjene toga Sporazuma. Zahtjev za intervencom u postupku ogranien je na podrku zahtjevu za donoenje odluke koji je podnela jedna od stranaka. lanak 41. Ako tuena stranka, nakon to je uredno pozvana, ne podnese pisane zahtjeve, protiv te stranke donosi se presuda zbog ogluhe. Protiv presude moe se uloiti prigovor u roku od mjesec dana od njezine dostave. Prigovor nema uinak odgode ovrhe iz presude zbog ogluhe, osim u sluaju da Sud pravde odlui drugae. lanak 42. Drave lanice, instituce, tela, uredi i agence Une i svaka druga zika ili pravna osoba mogu, u sluajevima i prema uvjetima koji su utvreni Poslovnikom, zapoeti postupak tree osobe protiv presude koja je donesena, a da one nisu sasluane, ako presuda utjee na njihova prava. lanak 43. Ako su dvojbeni smisao ili primjena presude, na zahtjev stranke ili instituce Une koja dokae svoj opravdani interes Sud pravde tumai presudu. lanak 44. Zahtjev za ponavljanje postupka moe se podneti Sudu pravde samo ako se otkre injenica koja ima presudno znaenje, a koja u vreme donoenja presude ne bila poznata niti Sudu niti stranci koja zahteva ponavljanje postupka. Ponavljanje postupka pokree se odlukom Suda koji izrekom utvruje postojanje nove injenice i priznaje da ima takav znaaj da zahteva pokretanje postupka preispitivanja i stoga proglaava zahtjev doputenim. Zahtjev za ponavljanjem postupka ne moe se podneti po isteku deset godina od datuma presude.
236
lanak 45. Poslovnikom se utvruju rokovi o proteku vremena. Istek vremenskog roka ne utjee na prava stranke, ako stranka dokae postojanje nepredvidivog sluaja ili vie sile. lanak 46. Tubeni zahtjevi protiv Une u predmetima koji proizlaze iz izvanugovorne odgovornosti zastarevaju nakon isteka razdoblja od pet godina od dogaaja na koji se odnose. Zastarni rok prekida se ako se tuba podnese pred Sudom pravde ili ako pre podnoenja tube oteena stranka podnese zahtjev nadlenoj instituci Une. U potonjem sluaju tuba se mora podneti u roku od dva mjeseca, kako je predvieno lankom 263. Ugovora o funkcioniranju Europske une; ako je potrebno, primjenjuju se odredbe lanka 265. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Ovaj se lanak odnosi i na postupke zbog izvanugovorne odgovornosti protiv Europske sredinje banke.
GLAVA IV. SUD OPE NADLENOSTI lanak 47. lanak 9. stavak 1., lanci 14. i 15., lanak 17. stavak 1., 2., 4. i 5. te lanak 18. primjenjuju se na Sud ope nadlenosti i njegove lanove. lanci 3. stavak 4., 10., 11. i 14. primjenjuju se mutatis mutandis na tajnika Suda ope nadlenosti. lanak 48. Sud ope nadlenosti sastoji se od 27 sudaca. lanak 49. lanovi Suda ope nadlenosti mogu se pozvati da obnaaju dunost nezavisnoga odvjetnika. Dunost je nezavisnoga odvjetnika potpuno nepristrano i nezavisno, u javnome suenju, iznositi obrazloene zakljune predloge o odreenim predmetima koji se vode pred Sudom ope nadlenosti kako bi tome Sudu pomogao u obavljanju njegovih zadaa.
237
Kriteri za odabir predmeta te postupak za postavljanje nezavisnih odvjetnika utvruju se Poslovnikom Suda ope nadlenosti. lan koji je pozvan obavljati posao nezavisnoga odvjetnika u odreenom predmetu ne moe sudjelovati u donoenju presude u tom predmetu. lanak 50. Sud ope nadlenosti zasjeda u veima od po tri ili pet sudaca. Suci meu sobom odabiru predsjednika vea. Predsjednici vea s pet sudaca biraju se na tri godine. Mogu jo jednom biti ponovno izabrani. Sastav vea i rasporeivanje predmeta u rad ureeni su Poslovnikom. U odreenim predmetima koji su utvreni Poslovnikom, Sud ope nadlenosti moe zasjedati u punom sastavu ili u svojstvu suca pojedinca. Poslovnikom se takoer moe predvidjeti da Sud ope nadlenosti moe zasjedati kao Veliko vee u predmetima i pod okolnostima koje su utvrene Poslovnikom. lanak 51. Iznimno od pravila utvrenog lankom 256. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Sud pravde ostaje nadlean za tube prema lancima 263. i 265. Ugovora o funkcioniranju Europske une kada ih drava lanica podnosi protiv: (a) radnje ili propusta Europskoga parlamenta, ili Vea, ili tih obu instituca koje djeluju zajedniki, s iznimkom: odluka Vea prema lanku 108. stavku 2. podstavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une; pravnih akata Vea koji su doneseni prema uredbi Vea o mjerama za zatitu trgovine u smislu lanka 207. Ugovora o funkcioniranju Europske une; radnji Vea kojima Vee koristi provedbene ovlasti u skladu s lankom 291. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une; (b) radnje ili propusta Komise prema lanku 331. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Sud pravde ostaje nadlean i za tube iz istih lanaka kada ih podnosi instituca Une protiv radnje ili propusta Europskoga parlamenta ili Vea ili obje te instituce kada djeluju zajedniki ili Komise ili kada instituca podnosi tubu protiv radnje ili propusta Europske sredinje banke.
238
lanak 52. Predsjednik Suda pravde i predsjednik Suda ope nadlenosti sporazumno utvruju uvjete prema kojima dunosnici i ostali slubenici pri Sudu pravde pruaju usluge Sudu ope nadlenosti kako bi on mogao funkcionirati. Neki dunosnici ili ostali slubenici odgovaraju tajniku Suda ope nadlenosti koji je podreen predsjedniku Suda ope nadlenosti. lanak 53. Postupak pred Sudom ope nadlenosti ureuje se u Glavi III. Poslovnikom se utvruju daljnje i detaljne odredbe ako je to potrebno. Poslovnik moe odstupati od lanka 40. stavka 4. i od lanka 41. kako bi se uvaile specinosti sporova na podruju intelektualnog vlasnitva. Neovisno o lanku 20. stavku 4. nezavisni odvjetnik moe svoje obrazloene zakljune predloge dati u pisanom obliku. lanak 54. Ako se tuba ili drugi postupovni dokument naslovljen na Sud ope nadlenosti zabunom dostavi tajniku Suda pravde, odmah se prosljeuje tajniku Suda ope nadlenosti. Ako se, pak, tuba ili drugi postupovni dokument naslovljen na Sud pravde zabunom dostavi tajniku Suda ope nadlenosti, odmah se prosljeuje tajniku Suda pravde. Ako Sud ope nadlenosti utvrdi da ne nadlean odluivati o tubi za koju je nadlean Sud pravde, tu tubu upuuje tome Sudu. Isto tako, u sluajevima kada Sud pravde utvrdi da je neka tuba u nadlenosti Suda ope nadlenosti, upuuje je na taj Sud, a taj se Sud onda ne moe proglasiti nenadlenim. U sluajevima kada su i Sudu pravde i Sudu ope nadlenosti povjereni predmeti u kojima se trai ista mjera, postavlja isto pitanje tumaenja ili se dovodi u pitanje isti pravni akt, Sud ope nadlenosti moe nakon sasluanja stranaka prekinuti postupak dok Sud pravde ne donese presudu ili, u sluaju da je tuba podnesena prema lanku 263. Ugovora o funkcioniranju Europske une moe se proglasiti nenadlenim kako bi Sudu pravde omoguio odluivanje o tubi. Pod istim okolnostima i Sud pravde moe donijeti odluku o prekidanju postupka koji se pred njim vodi. U tom se sluaju postupak nastavlja pred Sudom ope nadlenosti. Ako neka drava lanica i instituca pobaju isti pravni akt, Sud ope nadlenosti proglaava se nenadlenim tako da Sud pravde moe odluivati o tim zahtjevima.
239
lanak 55. Konane odluke Suda ope nadlenosti, djelomine odluke o materalnim pitanjima ili odluke o postupovnim pitanjima koje se odnose na prigovor zbog nenadlenosti ili dopustivosti, tajnik Suda ope nadlenosti dostavlja svim strankama, dravama lanicama i institucama Une ak i ako se u tom predmetu nisu upustile u postupak pred Sudom ope nadlenosti. lanak 56. Protiv konanih odluka Suda ope nadlenosti i djelominih odluka tog Suda o materalnim pitanjima ili odluka o postupovnim pitanjima koje se odnose na prigovor zbog nenadlenosti ili dopustivosti moe se uloiti alba Sudu pravde u roku od dva mjeseca od dostave odluke koja se poba. albu moe uloiti stranka koja u celosti ili djelomino ne uspjela u svojim zahtjevima. Meutim, umjeai koji nisu drave lanice niti instituce Une mogu uloiti albu jedino ako odluka Suda ope nadlenosti na njih izravno utjee. S iznimkom predmeta koji se odnose na sporove izmeu Une i njezinih slubenika, albu mogu uloiti i drave lanice i instituce Une koje nisu bile umjeai u postupku pred Sudom ope nadlenosti. Te drave lanice i instituce u istom su poloaju kao i drave lanice ili instituce koje su se upustile u postupak u prvom stupnju. lanak 57. Svaka osoba i je zahtjev za stupanjem u postupak Sud ope nadlenosti odbacio moe uloiti albu Sudu pravde u roku od dva tjedna od dostave odluke kojom se zahtjev odbacuje. Stranke u postupku mogu u roku od dva mjeseca od dostave uloiti albu Sudu pravde protiv svake odluke Suda ope nadlenosti koja je donesena temeljem lanka 278. ili lanka 279. ili lanka 299. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske une ili lanka 157. ili lanka 164. stavka 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu. Odluka o albi iz stavaka 1. i 2. ovog lanka donosi se prema postupku koji je utvren lankom 39. lanak 58. alba Sudu pravde ograniena je na pravna pitanja. Moe se uloiti zbog nenadlenosti Suda ope nadlenosti, povrede postupka pred tim Sudom koja
240
negativno utjee na interese podnositelja albe te zbog povrede prava Une od strane Suda ope nadlenosti. Ne doputena alba samo na odluku o visini trokova ili o plaanju trokova. lanak 59. U sluajevima kada je alba uloena protiv odluke Suda ope nadlenosti, postupak pred Sudom pravde sastoji se od pismenoga i usmenog postupka. U skladu s uvjetima koji su utvreni Poslovnikom Sud pravde moe, nakon to saslua nezavisnog odvjetnika i stranke, doneti odluku bez odravanja usmenog postupka. lanak 60. Ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske une ili lanak 157. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu, alba nema odgodni uinak. Iznimno od lanka 280. Ugovora o funkcioniranju Europske une, odluke Suda ope nadlenosti kojima se proglaava nitavost uredbi stupaju na snagu tek po isteku roka iz lanka 56. stavka 1. ovoga Statuta ili, ako se u tom roku uloi alba, od datuma kada je ista odbaena, ne dovodei u pitanje pravo stranke da od Suda pravde temeljem lanaka 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske une ili lanka 157. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu, trai odgodu uinaka uredbe koja je proglaena nitavom ili donoenje neke druge privremene mjere. lanak 61. Ako je alba osnovana, Sud pravde ukida odluku Suda ope nadlenosti. Sud pravde moe sam doneti konanu odluku u predmetu ako to doputa stanje u postupku, ili predmet vratiti Sudu ope nadlenosti na ponovno odluivanje. U sluajevima kada je predmet vraen Sudu ope nadlenosti, taj je Sud vezan odlukom Suda pravde o pravnim pitanjima. U sluajevima kada je alba drave lanice ili instituce Une koja ne rane stupila u postupak pred Sudom ope nadlenosti osnovana, Sud prvde moe, ako smatra potrebnim, odrediti koji se uinci odluke Suda ope nadlenosti koja je ukinuta smatraju konanima u pogledu stranaka u sporu.
241
lanak 62. U predmetima iz lanka 256. stavaka 2. i 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une u kojima prvi nezavisni odvjetnik smatra da postoji ozbiljna opasnost od utjecaja na jedinstvo ili dosljednost prava Une, on Sudu pravde moe predloiti preispitivanje odluke Suda ope nadlenosti. Takav predlog mora se podneti u roku od mjesec dana od donoenja odluke Suda ope nadlenosti. U roku od mjesec dana od prama predloga koji je podnio prvi nezavisni odvjetnik, Sud pravde odluuje je li potrebno preispitati odluku. lanak 62.a Sud pravde odluuje u predmetima koji su podloni postupku preispitivanja u urnome postupku na osnovi spisa koji mu je prosledio Sud ope nadlenosti. Stranke iz postupka pred Sudom ope nadlenosti iz lanka 23. ovog Statuta, u sluajevima iz lanka 256. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une, ovlatene su podnositi podneske ili pisane izjave Sudu pravde o pitanjima koja su predmet preispitivanja unutar za to predvienog razdoblja. Sud pravde moe pokrenuti usmeni postupak pre donoenja odluke. lanak 62.b U sluajevima navedenim lankom 256. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une, ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske une, predlozi za preispitivanje i odluke da se pokrene postupak preispitivanja nemaju odgodni uinak. Ako Sud pravde uvidi da odluka Suda ope nadlenosti teti jedinstvu ili dosljednosti prava Une, predmet vraa Sudu ope nadlenosti koji je obvezan potivati stajalita Suda pravde o pravnim pitanjima; Sud pravde odluuje koji se uinci odluke Suda ope nadlenosti smatraju konanima u pogledu stranaka u sporu. Ako, meutim, s obzirom na ishod preispitivanja, ishod postupka proizae iz injeninog stanja na temelju kojega je Sud ope nadlenosti donio odluku, Sud pravde donosi konanu odluku. U sluajevima iz 256. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une, u nedostatku predloga za preispitivanje ili odluke za pokretanje postupka preispitivanja, odluke koje e Sud ope nadlenosti doneti kao odgovor na pitanja koja su mu postavljena, stupaju na snagu po isteku rokova koji su u tu svrhu propisani lankom 62. stavkom 2. Ako se pokrene postupak preis242
pitivanja, odluke koje su predmetom preispitivanja stupaju na snagu nakon obavljenog postupka, ako Sud pravde drugae ne odlui. Ako Sud pravde odlui da odluka Suda ope nadlenosti teti jedinstvu ili dosljednosti prava Une, odluka Suda pravde zamenit e odluku koju je donio Sud ope nadlenosti.
GLAVA IV.a SUDSKI ODBORI lanak 62.c Odredbe koje se odnose na nadlenost, sastav, ustroj i postupanje sudskih odbora prema lanku 257. Ugovora o funkcioniranju Europske une navedene su u Prilogu dodanom ovome Statutu.
GLAVA V. ZAVRNE ODREDBE lanak 63. Poslovnik Suda pravde i Suda ope nadlenosti sadri odredbe za primjenu i, po potrebi, dopunu ovoga Statuta. lanak 64. Pravila kojima se ureuju pitanja jezika mjerodavna pred Sudom pravde utvruju se uredbom koju Vee donosi jednoglasno. Ta se uredba donosi na zahtjev Suda pravde nakon savjetovanja s Komisom i Europskim parlamentom ili na predlog Komise i nakon savjetovanja sa Sudom pravde i Europskim parlamentom. Dok se ne donesu ti propisi, primjenjuju se odredbe Poslovnika Suda pravde i Poslovnika Suda ope nadlenosti kojima se ureuju pitanja jezika. Iznimno od lanaka 253. i 254. Ugovora o funkcioniranju Europske une te se odredbe mogu izmeniti i dopuniti ili ukinuti samo temeljem jednoglasne suglasnosti Vea.
243
PRILOG 1. TRIBUNAL EUROPSKE UNE ZA JAVNE SLUBENIKE lanak 1. Tribunal Europske une za javne slubenike (u daljnjem tekstu Tribunal za javne slubenike) nadlean je za prvostupanjsko rjeavanje sporova izmeu Une i njenih slubenika kako je navedeno u lanku 270. Ugovora o funkcioniranju Europske une, ukljuujui i sporove izmeu tela i agenca i njihovih slubenika u pogledu ega je nadlenost dodeljena Sudu pravde Europske une. lanak 2. Tribunal za javne slubenike sastoji se od sedam sudaca. Vee moe, na zahtjev Suda pravde, kvaliciranom veinom poveati tu brojku. Suci se biraju na razdoblje od 6 godina. Suci kojima je istekao mandat mogu ponovno biti imenovani. Upranjena mjesta se popunjavaju imenovanjem novih sudaca na razdoblje od 6 godina. lanak 3. 1. Suce postavlja Vee, djelujui sukladno lanku 257. stavku 4. Ugovora o funkcioniranju Europske une, nakon savjetovanja s odborom iz ovog lanka. Pri imenovanju sudaca, Vee osigurava ujednaen sastav Tribunala za javne slubenike na geografskoj osnovi izmeu dravljana drava lanica i u odnosu na pravni sustav koji predstavljaju. 2. Svaki graanin Une koji ispunjava uvjete iz lanka 257. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske une moe se praviti. Vee, na preporuku Suda pravde utvruje uvjete podnoenja i obrade prava. 3. Osniva se odbor od sedam osoba izabranih izmeu bivih lanova Suda pravde i Suda ope nadlenosti, te odvjetnika priznate strunosti. Vee, na preporuku predsjednika Suda pravde, utvruje uvjete lanstva u odboru kao i pravila njegova djelovanja. 4. Odbor daje miljenje o sposobnosti kandidata za obavljanje dunosti suca Tribunala za javne slubenike. Odbor pridodaje svom miljenju popis kandidata s najviim stupnjem iskustva. Takav popis sadri imena barem dvostruko vie kandidata negoli ih Vee imenuje za suce.
244
lanak 4. 1. Predsjednika Tribunala za javne slubenike biraju suci iz vlastitih redova na razdoblje od tri godine. On moe biti ponovno izabran 2. Tribunal za javne slubenike zasjeda u veima od tri suca. U odreenim predmetima koji su ureeni Poslovnikom, tribunal za dravne slubenike moe zasjedati u punom sastavu ili u veu od pet sudaca ili u svojstvu suca pojedinca. 3. Predsjednik Tribunala za javne slubenike predsjeda plenarnom sjednicom i veem od pet sudaca. Predsjednici vea od tri suca biti e odreeni sukladno stavku 1. Ako predsjedniku Tribunala za javne slubenike bude dodijeljeno vee od tri suca, on e njime predsjedati. 4. Poslovnikom se utvruje nadlenost i kvorum plenarne sjednice, kao i sastav vea i raspodjela predmeta. lanak 5. lanci od 2. do 6., 14., 15., lanak 17. stavci 1., 2. i 5., te lanak 18. Statuta Suda pravde Europske une primjenjuju se na i Tribunal za javne slubenike i njegove lanove. Prisega iz lanka 2. Statuta daje se pred Sudom pravde, a Sud pravde usvaja odluke iz lanaka 3., 4. i 6. istog Statuta nakon savjetovanja s Tribunalom za javne slubenike. lanak 6. 1. Tribunalu za javne slubenike pomau odjeli Suda pravde i Suda ope nadlenosti. Predsjednik Suda pravde, ili, u odreenim sluajevima, predsjednik Suda ope nadlenosti, zajednikom suglasnou s predsjednikom Tribunala za javne slubenike odreuju uvjete po kojima e dunosnici i ostali slubenici pri Sudu pravde i Sudu ope nadlenosti svojim uslugama pomoi Tribunalu za javne slubenike. Odreeni dunosnici i ostali slubenici odgovaraju tajniku Tribunala za javne slubenike, koji je odgovoran predsjedniku Tribunala za javne slubenike. 2. Tribunal za javne slubenike imenuje tajnika i odreuje uvjete za obnaanje njegove dunosti. lanak 3. stavak 4., te lanci 10., 11. i 14. Statuta Suda pravde Europske une primjenjuju se na tajnika Tribunala.
245
lanak 7. 1. Postupak pred Tribunalom za javne slubenike utvren je Glavom III. Statuta Suda pravde Europske une, uz iznimku lanaka 22. i 23. Druge takve i detaljne odredbe, prema potrebi, predviaju se Poslovnikom. 2. Odredbe koje se odnose na jezina pitanja Suda ope nadlenosti primjenjuju se na Tribunal za javne slubenike. 3. Pismeni dio postupka sastoji se od iznoenja zahtjeva i odgovora na njih, ako Tribunal za javne slubenike ne odlui da je potrebna druga razmjena pisanih podnesaka. Ako doe do takve druge razmjene, Tribunal za javne slubenike moe, uz suglasnost stranaka, doneti odluku izostavljajui usmeni dio postupka. 4. U svim fazama postupka, ukljuujui i razdoblje podnoenja zahtjeva, Tribunal za javne slubenike moe razmotriti mogunosti mirnog rjeenja spora, te olakati takvo rjeenje. 5. Tribunal za javne slubenike odluuje o trokovima sluaja. Gubitnika stranka u sporu plaa trokove ako Sud tako odlui, podlono posebnim odredbama Poslovnika. lanak 8. 1. Ako se zahtjev ili postupovni dokument naslovljen na Tribunal za javne slubenike zabunom dostavi tajniku Suda pravde ili Suda ope nadlenosti, taj ga tajnik odmah prosljeuje tajniku Tribunala za javne slubenike. Isto tako, ako se zahtjev ili postupovni dokument naslovljen na Sud pravde ili Sud ope nadlenosti zabunom dostavi tajniku Tribunala za javne slubenike, taj ga tajnik odmah prosljeuje tajniku Suda pravde ili Suda ope nadlenosti. 2. Ako Tribunal za javne slubenike utvrdi da ne nadlean odluivati o zahtjevu za koji je nadlean Sud pravde ili Sud ope nadlenosti, taj zahtjev upuuje Sudu pravde ili Sudu ope nadlenosti. Isto tako, u sluajevima kada Sud pravde ili Sud ope nadlenosti utvrdi da je neki zahtjev u nadlenosti Tribunala za javne slubenike, upuuje se Tribunalu koji se tada ne moe proglasiti nenadlenim. 3. U sluajevima kada su Tribunalu za javne slubenike i Sudu ope nadlenosti povjereni predmeti u kojima se postavlja isto pitanje tumaenja ili valjanosti nekog pravnog akta, Tribunal za javne slubenike moe nakon sasluanja stranaka prekinuti postupak dok Sud ope nadlenosti ne donese presudu.
246
U sluajevima kada su Tribunalu za javne slubenike i Sudu ope nadlenosti povjereni predmeti u kojima se trai ista mjera, Tribunal za javne slubenike proglaava se nenadlenim tako da Sud ope nadlenosti moe odluivati o tim zahtjevima. lanak 9. Protiv konanih odluka Tribunala za javne slubenike i djelominih odluka toga Tribunala o materalnim pitanjima ili odluka o postupovnim pitanjima koje se odnose na prigovor zbog nenadlenosti ili dopustivosti moe se uloiti alba Sudu ope nadlenosti u roku od dva mjeseca od priopenja odluke koja se poba. albu moe uloiti stranka koja u celosti ili djelomino ne uspjela u svojim zahtjevima. Meutim, umjeai koji nisu drave lanice niti instituce Une mogu uloiti albu jedino ako odluka Tribunala za javne slubenike na njih izravno utjee. lanak 10. 1. Svaka osoba i su predlozi za intervencom odbeni od strane Tribunala za dravne slubenike, moe se aliti Sudu ope nadlenosti unutar dva tjedna od priopenja odluke kojom se odba njen predlog. 2. Stranke u postupku mogu se aliti Sudu ope nadlenosti na odluke Tribunala za javne slubenike donesene u skladu s lankom 278. ili lankom 279. ili lankom 299. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske une ili lankom 157. ili lankom 164. stavkom 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu unutar dva mjeseca od priopenja. 3. Predsjednik Suda ope nadlenosti moe skraenim postupkom, koji po potrebi moe odstupiti od nekih pravila koja su sadrana u ovom Prilogu i koja su utvrena Poslovnikom Suda ope nadlenosti, odluivati o albama, kako je to predvieno stavcima 1. i 2. lanak 11. 1. alba pred Sudom ope nadlenosti ograniena je na pravna pitanja. Moe se uloiti zbog nenadlenosti Tribunala za javne slubenike, povrede postupka pred tim Sudom koja negativno utjee na interese podnositelja albe te zbog povrede prava Une od strane Tribunala za javne slubenike. 2. Ne doputena alba na odluku o visini trokova ili o plaanju trokova.
247
lanak 12. 1. Ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske une ili lanak 157. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu, alba pred Sudom ope nadlenosti nema odgodni uinak. 2. U sluajevima kada je alba uloena protiv odluke Tribunala za javne slubenike, postupak pred Sudom ope nadlenosti sastoji se od pismenoga i usmenog postupka. U skladu s uvjetima koji su utvreni Poslovnikom Sud ope nadlenosti moe, nakon to saslua stranke u postupku, doneti odluku bez odravanja usmenog postupka. lanak 13. 1. Ako je alba osnovana, Sud ope nadlenosti ukida odluku Tribunala za javne slubenike, te sam donosi odluku o predmetu. Ako to ne doputa stanje u postupku, Sud e predmet vratiti Tribunalu za javne slubenike na ponovno odluivanje. 2. U sluajevima kada je predmet vraen Tribunalu za javne slubenike, Tribunal je vezan odlukom Suda ope nadlenosti o pravnim pitanjima.
248
PROTOKOL 4. O STATUTU EUROPSKOGA SUSTAVA SREDINJIH BANAKA I EUROPSKE SREDINJE BANKE VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da utvrde Statut Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke u skladu s lankom 129. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une:
POGLAVLJE I. EUROPSKI SUSTAV SREDINJIH BANAKA lanak 1. Europski sustav sredinjih banaka 1.1. U skladu s lankom 282. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une Europska sredinja banka (ESB) i nacionalne sredinje banke ine Europski sustav sredinjih banaka (ESSB). Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke onih drava lanica a je valuta euro ine Eurosustav. 1.2. Europski sustav sredinjih banaka i Europska sredinja banka provode svoje zadae i obavljaju svoje djelatnosti u skladu s odredbama Ugovor i ovog Statuta. POGLAVLJE II. CILJEVI I ZADAE EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA lanak 2. Ciljevi U skladu s lankom 127. stavkom 1. i lankom 282. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une glavni je cilj Europskog sustava sredinjih banaka odrati stabilnost cena. Ne dovodei u pitanje taj cilj, sustav prua potporu opim gospodarskim politikama u Uni radi pridonoenja ostvarivanju ciljeva Une utvrenih u lanku 3. Ugovora o Europskoj uni. Europski sustav sredinjih banaka djeluje u skladu s naelima otvorenog trinog
249
gospodarstva uz slobodno trino natjecanje i davanje prednosti uinkovitoj raspodjeli sredstava te u skladu s naelima navedenim u lanku 119. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 3. Zadae 3.1. U skladu s lankom 127. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une osnovne su zadae koje se obavljaju putem Europskog sustava sredinjih banaka: utvrivanje i provoenje monetarne politike Une; obavljanje deviznih poslova u skladu s lankom 219. tog Ugovora; dranje i upravljanje slubenim deviznim priuvama drava lanica; promicanje nesmetanog funkcioniranja platnog sustava. 3.2. U skladu s lankom 127. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une, lanak 3.1. trea alineja, ne utjee na to da vlade drava lanica dre i upravljaju deviznim obrtnim sredstvima. 3.3. U skladu s lankom 127. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske une Europski sustav sredinjih banaka prinosi nesmetanom voenju politika koje provode nadlena tela u odnosu na razborit nadzor nad kreditnim institucama te stabilnost nancskog sustava. lanak 4. Savjetodavne funkce U skladu s lankom 127. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: (a) provodi se savjetovanje s Europskom sredinjom bankom: vezano uz bilo koji akt Une koji se predlae u podrujima za koja je nadlena; dravnih tela vezano za bilo koji nacrt zakonodavnih propisa na podruju njezine nadlenosti, ali u granicama i pod uvjetima koje utvrdi Vee u skladu s postupkom koji je utvren u lanku 41.; (b) Europska sredinja banka moe davati svoje miljenje institucama, telima, uredima i agencama Une te dravnim telima u pogledu pitanja koja su u granicama njezinih ovlasti.
250
lanak 5. Prikupljanje statistikih podataka 5.1. Radi obavljanja zadaa Europskog sustava sredinjih banaka, Europska sredinja banka uz potporu nacionalnih sredinjih banaka prikuplja potrebne statistike podatke bilo od nadlenih dravnih tela ili izravno od gospodarskih subjekata. U tu svrhu surauje s institucama, telima, uredima i agencama Une te nadlenim telima drava lanica ili treih zemalja kao i s meunarodnim organizacama. 5.2. Nacionalne sredinje banke u mjeri u kojoj je to mogue obavljaju zadae iz lanka 5.1. 5.3. Europska sredinja banka po potrebi prinosi usklaivanju pravila i postupaka kojima se ureuje prikupljanje, obrada i distribuca statistikih podataka na podrujima koja su u granicama njezinih ovlasti. 5.4. U skladu s postupkom utvrenim u lanku 41. Vee odreuje zike i pravne osobe koje podleu zahtjevima izvjeivanja, reima uvanja tajnosti i odgovarajuih provedbenih odredbi. lanak 6. Meunarodna suradnja 6.1. Na podruju meunarodne suradnje koja obuhvaa zadae povjerene Europskom sustavu sredinjih banaka Europska sredinja banka odluuje o nainu zastupanja Europskog sustava sredinjih banaka. 6.2. Europska sredinja banka i, podlono njezinom doputenju, nacionalne sredinje banke mogu sudjelovati u meunarodnim monetarnim institucama. 6.3. lanci 6.1. i 6.2. ne utjeu na anak 138. Ugovora o funkcioniranju Europske une. POGLAVLJE III. USTROJ EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA lanak 7. Neovisnost U skladu s lankom 130. Ugovora o funkcioniranju Europske une prilikom provoenja svojih ovlasti te obavljanja svojih zadaa i dunosti u skladu s
251
Ugovorima i ovim Statutom, niti Europska sredinja banka niti nacionalne sredinje banke niti bilo koji lan njihovih tela koja donose odluke ne trae i ne primaju upute od instituca, tela, ureda ili agenca Une, bilo koje vlade drava lanica ili bilo kojeg drugog tela. Instituce, tela, uredi i agence Une te vlade drava lanica obvezuju se da e potivati ovo naelo i da nee nastojati utjecati na lanove tela koja donose odluke Europske sredinje banke ili nacionalnih sredinjih banaka prilikom obavljanja njihovih zadaa. lanak 8. Ope naelo Europskim sustavom sredinjih banaka upravljaju tela Europske sredinje banke koja donose odluke. lanak 9. Europska sredinja banka 9.1. Europska sredinja banka, koja u skladu s lankom 282. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une posjeduje pravnu osobnost, u svakoj dravi lanici uiva najiru pravnu sposobnost koja se u skladu s pravom dotine drave lanice dodjeljuje pravnim osobama. Ona posebice moe stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom te moe biti stranka u sudskim postupcima. 9.2. Europska sredinja banka brine se da zadae povjerene Europskom sustavu sredinjih banaka temeljem lanka 127. stavaka 2., 3. i 5. Ugovora o funkcioniranju Europske une obavlja ili ona sama u skladu s ovim Statutom ili nacionalne sredinje banke u skladu s lankom 12.1. i lankom 14. 9.3. U skladu s lankom 129. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une tela Europske sredinje banke koja donose odluke su Upravno vee i Izvrni odbor. lanak 10. Upravno vee 10.1. U skladu s lankom 283. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une Upravno vee sastoji se od lanova Izvrnog odbora Europske sredinje banke i guvernera nacionalnih sredinjih banaka drava lanica a valuta je euro.
252
10.2. Svaki lan Upravnog vea ima jedan glas. Od datuma kada broj lanova Upravnog vea bude vei od 21, svaki lan Izvrnog odbora ima jedan glas, a pravo glasa ima 15 guvernera. Ova prava glasa dodjeljuju se i rotiraju kako sledi: od datuma kada broj guvernera premai brojku 15 do datuma kada dostigne brojku 22, guverneri se dele u dve skupine u skladu s rangom prema veliini udjela njihovih nacionalnih sredinjih banaka drava lanica u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim cenama te u ukupnom iznosu agregatne bilance stanja monetarnih nancskih instituca onih drava lanica a je valuta euro. Udjelu u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim cenama dodjeljuje se ponder od 5/6, a udjelu u ukupnom iznosu agregatne bilance stanja monetarnih nancskih instituca dodjeljuje se ponder od 1/6. Prvu skupinu ini pet guvernera, a drugu skupinu ine ostali guverneri. Uestalost kojom se pravo glasa dodjeljuje guvernerima u prvoj skupini ne moe biti manja od uestalosti kojom se pravo glasa dodjeljuje guvernerima u drugoj skupini. Podlono prethodnoj reenici, prvoj se skupini dodjeljuju etiri prava glasa, a drugoj skupini jedanaest prava glasa, od datuma kada broj guvernera dostigne brojku 22, guverneri se dele u tri skupine u skladu s rangom na temelju kritera utvrenih u prethodnoj alineji. Prvu skupinu ini pet guvernera i dodjeljuju joj se etiri prava glasa. Drugu skupinu ini polovica ukupnog broja guvernera, pri emu se svaki razlomak zaokruuje na najblii celi broj, a dodjeljuje joj se osam prava glasova. Treu skupinu ine preostali guverneri i dodjeljuju joj se tri prava glasa, prava glasa guvernerima se u svakoj skupini dodjeljuju na jednaka vremenska razdoblja, za izraun udjela u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim cenama primjenjuje se lanak 29.2. Ukupni iznos agregatne bilance stanja monetarnih nancskih instituca izraunava se u skladu sa statistikim okvirom koji se primjenjuje u Uni u trenutku izrauna, kad god se ukupni bruto domai proizvod po trinim cenama prilagoava u skladu s lankom 29.3., ili kad god se broj guvernera povea, veliina i/ili sastav skupina prilagoava se u skladu s gore navedenim naelima, Upravno vee dvotreinskom veinom svih svojih lanova, bez obzira imaju li ili nemaju pravo glasa, poduzima mjere koje su potrebne za provedbu naela utvrenih u ovom podstavku i moe doneti odluku o
253
odgaanju uvoenja rotacskog sustava do datuma kada broj guvernera premai brojku 18. Pravo glasa koristi se osobno. Iznimno od ovog pravila, Poslovnikom u smislu lanka 12.3. moe se utvrditi da lanovi Upravnog vea mogu glasovati putem telekonference. Poslovnikom se takoer predvia da lan Upravnog vea, koji je na dulji rok spreen i ne moe sudjelovati na sjednicama Upravnog vea, moe svoga zamjenika imenovati kao lana Upravnog vea. Prethodni stavci ne utjeu na pravo glasa svih lanova Upravnoga vea, bez obzira na to imaju li ili nemaju pravo glasa, u skladu s lancima 10.3., 40.2. i 40.3. Osim ako ne drugae propisano ovim Statutom, Upravno vee odluuje obinom veinom lanova koji imaju pravo glasa. U sluaju neodluenog ishoda glasovanja, odluuje glas predsjednika. Da bi Upravno vee moglo glasovati, potreban je kvorum od dve treine lanova koji imaju pravo glasa. Ako nisu ispunjeni uvjeti za kvorum, predsjednik moe sazvati izvanrednu sjednicu na kojoj se odluke mogu donositi bez obzira na kvorum. 10.3. Da bi se mogle donositi odluke u skladu s lancima 28., 29., 30., 32. i 33, glasovi Upravnog vea ponderiraju se u skladu s udjelima nacionalnih sredinjih banaka u upisanom kapitalu Europske sredinje banke. Ponderiranje glasova lanova Izvrnog odbora iznosi nula. Odluka, za e je donoenje potrebna kvalicirana veina, donosi se ako glasovi koji su dati za njezino donoenje predstavljaju najmanje dve treine upisanog kapitala Europske sredinje banke te najmanje polovicu dioniara. Ako netko od guvernera ne u mogunosti nazoiti, moe imenovati zamjenika koji daje ponderirani glas. 10.4. Zapisnici sa sjednica su povjerljivi. Upravno vee moe doneti odluku o objavljivanju rezultata rasprava. 10.5. Upravno vee sastaje se najmanje deset puta godinje. lanak 11. Izvrni odbor 11.1. U skladu s podstavkom 1. stavka 2. lanka 283. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Izvrni odbor ine predsjednik, potpredsjednik i jo etiri lana.
254
lanovi obavljaju svoje dunosti kao zaposlenici kojima je to glavno zanimanje. Niti jedan lan ne bavi se nekim drugim zanimanjem, bez obzira radi li se o plaenom zanimanju ili ne, osim ako to u iznimnom sluaju odobri Upravno vee. 11.2. U skladu s podstavkom 2. stavka 2. lanka 283. Ugovora o funkcioniranju Europske une, na preporuku Vea nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim veem predsjednika, potpredsjednika i ostale lanove Izvrnog odbora imenuje Europsko vee kvaliciranom veinom iz kruga priznatih osoba s profesionalnim iskustvom na podruju monetarnih i bankarskih poslova. Njihov mandat traje osam godina i ne obnavlja se. lanovi Izvrnog odbora mogu biti samo dravljani drava lanica. 11.3. Uvjeti zapoljavanja lanova Izvrnog odbora, poglavito njihove plae, mirovine i ostali doprinosi za socalno osiguranje, predmet su ugovora s Europskom sredinjom bankom, a utvruje ih Upravno vee na predlog odbora koji se sastoji od tri lana koja imenuje Upravno vee i tri lana koja imenuje Vee. lanovi Izvrnog odbora nemaju pravo glasovati o pitanjima iz ovog stavka. 11.4. Ako lan Izvrnog odbora vie ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dunosti ili ako je proglaen krivim zbog teke povrede radne dunosti, Sud pravde ga na zahtjev Upravnog vea ili Izvrnog odbora moe razreiti dunosti. 11.5. Svaki lan Izvrnog odbora koji je osobno nazoan ima pravo glasovati i u tu svrhu raspolae jednim glasom. Osim ako ne drugae propisano, Izvrni odbor odluuje obinom veinom danih glasova. U sluaju neodluenog ishoda glasovanja, odluuje glas predsjednika. Pojedinosti o glasovanju utvruju se Poslovnikom iz lanka 12.3. 11.6. Izvrni odbor odgovoran je za tekue poslovanje Europske sredinje banke. 11.7. Slobodno mjesto u Izvrnom odboru popunjava se imenovanjem novog lana u skladu s lankom 11.2. lanak 12. Obveze tela koja donose odluke 12.1. Upravno vee donosi smjernice i odluke koje su potrebne za osiguranje provedbe zadaa koje su povjerene Europskom sustavu sredinjih banaka u
255
skladu s Ugovorima i ovim Statutom. Upravno vee utvruje monetarnu politiku Une ukljuujui, prema potrebi, odluke koje se odnose na posredne monetarne ciljeve, kljune kamatne stope i iznos priuva u Europskom sustavu sredinjih banaka te utvruje potrebne smjernice za njihovu provedbu. Izvrni odbor provodi monetarnu politiku u skladu sa smjernicama i odlukama koje utvrdi Upravno vee. U tu svrhu Izvrni odbor daje potrebne upute nacionalnim sredinjim bankama. Osim toga, na Izvrni odbor mogu se preneti odreene ovlasti ako to odlui Upravno vee. U mjeri u kojoj se to smatra moguim i primjerenim, ne dovodei u pitanje odredbe ovoga lanka, Europskoj sredinjoj banci na raspolaganju stoje nacionalne sredinje banke kod obavljanja poslova koji ine dio zadaa Europskog sustava sredinjih banaka. 12.2. Izvrni je odbor odgovoran za pripremu sjednica Upravnog vea. 12.3. Upravno vee donosi Poslovnik kojim se utvruje unutarnje ustrojstvo Europske sredinje banke i njezinih tela koja donose odluke. 12.4. Upravno vee obavlja svoje savjetodavne funkce iz lanka 4. 12.5. Upravno vee donosi odluke iz lanka 6. lanak 13. Predsjednik 13.1. Predsjednik, ili ako on ne nazoan, potpredsjednik, predsjeda Upravnim veem i Izvrnim odborom Europske sredinje banke. 13.2. Ne dovodei u pitanje lanak 38., predsjednik ili osoba koju on imenuje zastupa Europsku sredinju banku u vanjskim poslovima. lanak 14. Nacionalne sredinje banke 14.1. U skladu s lankom 131. Ugovora o funkcioniranju Europske une svaka drava lanica osigurava usklaenost svog zakonodavstva, ukljuujui statute svojih sredinjih banaka, s Ugovorima i ovim Statutom. 14.2. Statutima nacionalnih sredinjih banaka poglavito se propisuje trajanje mandata guvernera nacionalnih sredinjih banaka od najmanje pet godina. Guverner se moe razreiti dunosti samo ako vie ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dunosti ili ako je proglaen krivim zbog teke
256
povrede radne dunosti. Odlukus takvim uinkom Sudu pravde moe uputiti dotini guverner ili Upravno vee zbog povrede Ugovor ili bilo kojega zakonskog propisa koji se odnosi na njihovu provedbu. Postupak se pokree u roku od dva mjeseca od objave odluke ili priopenja odluke parbeniku ili, ako to ne uinjeno, od dana kada je parbenik saznao za odluku. 14.3. Nacionalne sredinje banke sastavni su dio Europskog sustava sredinjih banaka i postupaju u skladu sa smjernicama i uputama Europske sredinje banke. Upravno vee poduzima potrebne korake radi osiguranja potivanja smjernica i uputa Europske sredinje banke i trai da mu se dostavljaju svi potrebni podaci. 14.4. Nacionalne sredinje banke mogu obavljati i druge funkce osim onih koje su navedene u ovom Statutu, osim ako Upravno vee dvotreinskom veinom danih glasova utvrdi da te funkce nisu spojive s ciljevima i zadaama Europskog sustava sredinjih banaka. Odgovornost za obavljanje tih funkca snose nacionalne sredinje banke i ne smatraju se delom funkca Europskog sustava sredinjih banaka. lanak 15. Obveze izvjeivanja 15.1. Europska sredinja banka izrauje i objavljuje izvjea o aktivnostima Europskog sustava sredinjih banaka najmanje tromjeseno. 15.2. Konsolidirano nancsko izvjee Europskog sustava sredinjih banaka objavljuje se svakog tjedna. 15.3. U skladu s lankom 284. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Europska sredinja banka dostavlja Europskom parlamentu, Europskom veu, Veu i Komisi godinje izvjee o aktivnostima Europskog sustava sredinjih banaka i monetarnoj politici za prethodnu i tekuu godinu. 15.4. Izvjea iz ovog lanka stavljaju se besplatno na raspolaganje zainteresiranim stranama. lanak 16. Novanice U skladu s lankom 128. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Upravno vee ima iskljuivo pravo davanja ovlasti za izdavanje novanica eura unutar Une. Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke mogu izdavati takve novanice. Novanice koje izdaje Europska sredinja
257
banka i nacionalne sredinje banke jedine su novanice koje imaju status zakonitog sredstva plaanja unutar Une. Europska sredinja banka u najveoj moguoj mjeri potuje postojeu praksu u odnosu na izdavanje i oblikovanje novanica. POGLAVLJE IV. MONETARNE FUNKCE I POSLOVANJE EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA lanak 17. Rauni kod Europske sredinje banke i nacionalnih sredinjih banaka Kako bi obavljale svoje poslove, Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke mogu otvarati raune za kreditne instituce, javna tela i ostale gospodarske subjekte te uzimati sredstva, ukljuujui i knjigovodstvene vrijednosnice, kao osiguranje. lanak 18. Otvoreno trino i kreditno poslovanje 18.1. Radi postizanja ciljeva i obavljanja zadaa Europskog sustava sredinjih banaka Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke mogu: poslovati na nancskim tritima izravnom kupnjom i prodajom (promptne i terminske transakce) ili sporazumima o ponovnoj kupnji te odobravanjem kredita i zaduivanjem putem potraivanja i utrivih instrumenata u eurima ili drugim valutama te plemenitim metalima; obavljati kreditne poslove s kreditnim institucama i ostalim gospodarskim subjektima uz osiguranje kredita odgovarajuim instrumentima osiguranja naplate. 18.2. Europska sredinja banka utvruje opa naela svog otvorenog trinog i kreditnog poslovanja kao i otvorenog trinog i kreditnog poslovanja nacionalnih sredinjih banaka, ukljuujui i objavljivanje uvjeta pod kojima su spremne sklapati takve transakce. lanak 19. Minimalne priuve 19.1. Podlono lanku 2., Europska sredinja banka moe radi ostvarivanja ciljeva monetarne politike od kreditnih instituca osnovanih u dravama la258
nicama zahtevati da na raunima kod Europske sredinje banke i nacionalnih sredinjih banaka dre minimalne priuve. Upravno vee moe doneti detaljna pravila za obraun i utvrivanje traenih minimalnih priuva. U sluaju njihovog nepotivanja, Europska sredinja banka ima pravo zaraunati zatezne kamate i nametnuti ostale sankce sa slinim uinkom. 19.2. Radi primjene ovoga lanka Vee u skladu s postupkom utvrenim u lanku 41. utvruje osnovu za minimalne priuve kao i najvee doputene omjere izmeu priuva i njihove osnove te odgovarajue sankce u sluaju njihovog nepotivanja. lanak 20. Ostali instrumenti monetarne kontrole Upravno vee moe dvotreinskom veinom danih glasova odluivati o upotrebi ostalih operativnih metoda monetarne kontrole koje smatra prikladnima, a uz potovanje lanka 2. Vee u skladu s postupkom utvrenim u lanku 41. utvruje podruje primjene takvih metoda ako se na taj nain nameu obveze treim stranama. lanak 21. Poslovanje s javnim subjektima 21.1. U skladu s lankom 123. Ugovora o funkcioniranju Europske une zabranjuju se prekoraenja po raunima ili bilo koji drugi oblici kreditiranja koje institucama, telima, uredima ili agencama Une, sredinjim vladama, regionalnim, lokalnim ili ostalim javnim telima ili telima javnog prava ili javnim poduzeima drava lanica odobravaju Europska sredinja banka ili nacionalne sredinje banke, kao i izravno kupovanje dunikih instrumenata koje bi Europska sredinja banka ili nacionalne sredinje banke od njih kupovale. 21.2. Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke mogu djelovati kao skalni agenti za subjekte iz lanka 21.1. 21.3. Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na kreditne instituce u javnom vlasnitvu koje nacionalne sredinje banke i Europska sredinja banka u kontekstu osiguranja priuva sredinjih banaka tretiraju jednako kao i privatne kreditne instituce.
259
lanak 22. Klirinki i platni sustav Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke mogu osigurati olakice, a Europska sredinja banka moe donositi uredbe, radi osiguranja uinkovitog i pouzdanog klirinkog i platnog sustava unutar Une kao i s ostalim zemljama. lanak 23. Poslovanje s treim stranama Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke mogu: uspostavljati odnose sa sredinjim bankama i nancskim institucama u drugim zemljama te po potrebi s meunarodnim organizacama; obavljati promptnu i terminsku kupovinu i prodaju svih vrsta deviznih sredstava i plemenitih metala; pojam devizna sredstva obuhvaa vrijednosne papire i sva ostala sredstva u valuti bilo koje drave ili obraunske jedinice bilo kojeg oblika; drati imovinu i upravljati imovinom iz ovog lanka; obavljati sve vrste bankovnih transakca u odnosima s treim zemljama i meunarodnim organizacama, ukljuujui poslove zaduivanja i kreditiranja. lanak 24. Ostali poslovi Osim poslova koji proizlaze iz njihovih zadaa, Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke mogu sklapati poslove za svoje upravne potrebe ili za potrebe svog osoblja. POGLAVLJE V. RAZBORIT NADZOR lanak 25. Razborit nadzor 25.1. Europska sredinja banka moe davati savjete Veu, Komisi i nadlenim vlastima drava lanica, a Vee, Komisa i nadlene vlasti drava lanica mogu traiti savjete od Europske sredinje banke glede podruja primjene
260
zakonodavstva Une u odnosu na razborit nadzor nad kreditnim institucama i stabilnost nancskog sustava. 25.2. U skladu s uredbama Vea donesenim temeljem lanka 127. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Europska sredinja banka moe obavljati posebne zadae koje se odnose na politike vezane uz razborit nadzor nad kreditnim institucama i ostalim nancskim institucama s iznimkom osiguravajuih drutava.
POGLAVLJE VI. FINANCSKE ODREDBE EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA lanak 26. Financska izvjea 26.1. Financska godina Europske sredinje banke i nacionalnih sredinjih banaka poinje prvog senja i zavrava posljednjeg dana prosinca. 26.2. Izvrni odbor sainjava godinje izvjee Europske sredinje banke u skladu s naelima koje utvruje Upravno vee. Upravno vee odobrava izvjee i ono se nakon toga objavljuje. 26.3. Za analitike i operativne potrebe, Izvrni odbor sainjava konsolidiranu bilancu stanja Europskog sustava sredinjih banaka, koja obuhvaa aktivu i pasivu nacionalnih sredinjih banaka obuhvaenih Europskim sustavom sredinjih banaka. 26.4. Za primjenu ovoga lanka Upravno vee donosi potrebna pravila za normizacu raunovodstva i izvjeivanja o poslovanju nacionalnih sredinjih banaka. lanak 27. Reviza 27.1. Revizu izvjea Europske sredinje banke i nacionalnih sredinjih banaka obavljaju nezavisni vanjski revizori koje predloi Upravno vee i odobri Vee. Revizori su u potpunosti ovlateni za pregledavanje svih knjiga i rauna Europske sredinje banke i nacionalnih sredinjih banaka te za dobivanje potpunih podataka o njihovim transakcama.
261
27.2. lanak 287. Ugovora o funkcioniranju Europske une primjenjuje se samo na preispitivanje operativne uinkovitosti upravljanja Europske sredinje banke. lanak 28. Kapital Europske sredinje banke 28.1. Kapital Europske sredinje banke iznosi 5 milardi eura. Kapital se moe poveati u iznosima odreenim odlukom Upravnog vea koja je donesena kvaliciranom veinom temeljem lanka 10. stavka 3. u granicama i pod uvjetima koje utvrdi Vee u skladu s postupkom iz lanka 41. 28.2. Kapital Europske sredinje banke mogu upisati i drati jedino nacionalne sredinje banke. Kapital se upisuje u skladu s kljuem utvrenim u skladu s lankom 29. 28.3. Upravno vee kvaliciranom veinom u skladu s lankom 10.3. utvruje visinu i oblik uplata kapitala. 28.4. Podlono lanku 28.5., udjeli nacionalnih sredinjih banaka u upisanom kapitalu Europske sredinje banke ne mogu se preneti, zaloiti niti zapleniti. 28.5. U sluaju usklaivanja kljua iz lanka 29., nacionalne sredinje banke meusobno prenose udjele u kapitalu u omjeru kojim se osigurava da je raspodjela udjela u kapitalu u skladu s prilagoenim kljuem. Upravno vee utvruje uvjete za takvo prenoenje. lanak 29. Klju za upis kapitala 29.1. Klju za upis kapitala Europske sredinje banke, koji je prvi put utvren 1998. prilikom osnivanja Europskog sustava sredinjih banaka, utvruje se na nain da se svakoj nacionalnoj sredinjoj banci dodeli ponder u kljuu koji je jednak zbroju sljedeih postotaka: 50% udjela dotine drave lanice u stanovnitvu Une u pretposljednjoj godini pre osnivanja Europskog sustava sredinjih banaka; 50% udjela dotine drave lanice u bruto domaem proizvodu Une po trinim cenama tekom razdoblja od pet godina pre pretposljednje godine pre osnivanja Europskog sustava sredinjih banaka. Postotci se zaokruuju na viu ili niu vrednost najblieg viekratnika 0,0001 postotnog boda.
262
29.2. Komisa dostavlja statistike podatke koji se koriste kod primjene ovoga lanka u skladu s pravilima koje utvruje Vee temeljem postupka utvrenog lankom 41. 29.3. Ponderi koji se dodjeljuju nacionalnim sredinjim bankama prilagoavaju se svakih pet godina od osnutka Europskog sustava sredinjih banaka analogno stavku 1. Prilagoeni se klju primjenjuje od prvog dana naredne godine. 29.4. Upravno vee poduzima sve ostale mjere koje su potrebne za primjenu ovog lanka. lanak 30. Prenos deviznih priuva u Europsku sredinju banku 30.1. Ne dovodei u pitanje lanak 28., nacionalne sredinje banke prenose u Europsku sredinju banku devizne priuve, koje se ne sastoje od valuta drava lanica, eura, priuvnih pozica Meunarodnog monetarnog fonda i posebnih prava vuenja, do iznosa u protuvrednosti od 50 milardi eura. Upravno vee donosi odluku o delu koji poziva Europska sredinja banka nakon njezina osnivanja i iznosa koje je pozvala kasne. Europska sredinja banka ima puno pravo drati i upravljati deviznim priuvama koje su joj prenesene i upotrebljavati ih za svrhe utvrene ovim Statutom. 30.2. Prinosi svake nacionalne sredinje banke utvruju se proporcionalno njezinom udjelu u upisanom kapitalu Europske sredinje banke. 30.3. Europska sredinja banka odobrava svakoj nacionalnoj sredinjoj banci potraivanje u iznosu protuvrednosti njezinog prinosa. Upravno vee utvruje denominacu i naknadu za takva potraivanja. 30.4. Europska sredinja banka moe u skladu s lankom 30.2. traiti uplatu daljnjih deviznih priuva osim iznosa utvrenih stavkom 1. u granicama i pod uvjetima koje utvrdi Vee temeljem postupka navedenog u lanku 41. 30.5. Europska sredinja banka moe drati i upravljati priuvnim pozicama kod Meunarodnog monetarnog fonda i posebnim pravima vuenja i moe propisati objedinjavanje takvih sredstava. 30.6. Upravno vee poduzima sve ostale mjere koje su potrebne za primjenu ovog lanka.
263
lanak 31. Devizne priuve nacionalnih sredinjih banaka 31.1. Nacionalne sredinje banke mogu obavljati transakce u cilju ispunjavanja svojih obveza prema meunarodnim organizacama u skladu s lankom 23. 31.2. Svi ostali poslovi sa sredstvima deviznih priuva koja ostanu kod nacionalnih sredinjih banaka nakon prenosa iz lanka 30. kao i transakce koje drave lanice obavljaju svojim deviznim obrtnim sredstvima podleu, iznad granice utvrene u skladu s okvirom iz lanka 31.3., odobrenju Europske sredinje banke radi osiguranja potivanja teajne stope i monetarnih politika Une. 31.3. Upravno vee izdaje smjernice radi olakavanja tih poslova. lanak 32. Raspodjela monetarnog prihoda nacionalnih sredinjih banaka 32.1. Prihod nacionalnih sredinjih banaka koji se ostvaruje obavljanjem poslova monetarne politike Europskog sustava sredinjih banaka (u daljnjem tekstu monetarni prihod) raspodjeljuje se na kraju svake nancske godine u skladu s odredbama ovog lanka. 32.2. Iznos monetarnog prihoda svake nacionalne sredinje banke jednak je njezinom godinjem prihodu koji se ostvaruje na osnovu sredstava koje dri u odnosu na novanice u opticaju i obveza po depozitima kreditnih institucija. Nacionalne sredinje banke utvruju namjenu za ta sredstva u skladu sa smjernicama koje utvruje Upravno vee. 32.3. Ako, nakon uvoenja eura, struktura bilanci stanja nacionalnih sredinjih banaka prema prosudbi Upravnog vea ne doputa primjenu lanka 32.2., Upravno vee moe kvaliciranom veinom doneti odluku da se monetarni prihod, iznimno od odredaba lanka 32.2., tekom razdoblja od najvie pet godina mjeri u skladu s nekom drugom metodom. 32.4. Iznos monetarnog prihoda svake nacionalne sredinje banke umanjuje se za iznos koji je jednak protuvrednosti svih kamata koje ta sredinja banka plaa za svoje obveze po depozitima kreditnih instituca u skladu s lankom 19. Upravno vee moe doneti odluku da se nacionalnim sredinjim bankama plaa odteta za trokove koji nastaju izdavanjem novanica ili u iznimnim okolnostima za posebne gubitke koji proizlaze iz poslova monetarne politi264
ke koji se obavljaju za Europski sustav sredinjih banaka. Odteta se daje u obliku koji Upravno vee smatra prikladnim. Ti se iznosi mogu prebati s monetarnim prihodom nacionalnih sredinjih banaka. 32.5. Ukupni iznos monetarnog prihoda nacionalnih sredinjih banaka raspodjeljuje se nacionalnim sredinjim bankama proporcionalno njihovim uplaenim udjelima u kapitalu Europske sredinje banke, a podlono odluci koju donese Upravno vee u skladu s lankom 33.2. 32.6. Kliring i izravnanje salda koji nastaju alokacom monetarnih prihoda obavlja Europska sredinja banka u skladu sa smjernicama koje donosi Upravno vee. 32.7. Upravno vee poduzima sve ostale mjere koje su potrebne za primjenu ovog lanka. lanak 33. Raspodjela neto dobiti i gubitka Europske sredinje banke 33.1. Neto dobit Europske sredinje banke prenosi se sljedeim redosledom: a) iznos koji utvruje Upravno vee, a koji ne sme biti vei od 20 % iznosa neto dobiti, prenosi se u opi fond priuva i ne sme iznositi vie od 100 % iznosa kapitala; preostala neto dobit deli se dioniarima Europske sredinje banke proporcionalno njihovim uplaenim udjelima.
b)
33.2. U sluaju da Europska sredinja banka ostvari gubitak, taj se gubitak moe pokriti iz opeg fonda priuva Europske sredinje banke i po potrebi na temelju odluke Upravnog vea iz monetarnog prihoda odgovarajue nancske godine proporcionalno i do iznosa raspodeljenih nacionalnim sredinjim bankama u skladu s lankom 32.5.
POGLAVLJE VII. OPE ODREDBE lanak 34. Pravni akti 34.1. U skladu s lankom 132. Ugovora o funkcioniranju Europske une Europska sredinja banka donosi:
265
- uredbe u mjeri potrebnoj za obavljanje zadaa utvrenih u lanku 3.1. alineji 1., lanku 19.1., lanku 22. ili lanku 25.2. kao i u sluajevima koji su utvreni aktima Vea iz lanka 41.; odluke za obavljanje zadaa povjerenih Europskom sustavu sredinjih banaka u skladu s Ugovorima i ovim Statutom; preporuke i miljenja. 34.2. Europska sredinja banka moe doneti odluku o objavljivanju odluka, preporuka i miljenja. 34.3. U granicama i pod uvjetima koje utvrdi Vee u skladu s postupkom iz lanka 41., Europska sredinja banka ima pravo uvesti novane kazne ili periodine novane kazne za poduzea koja ne potuju obveze koje proizlaze iz njezinih uredbi i odluka. lanak 35. Pravosudna kontrola i srodna pitanja 35.1. Radnje i propusti Europske sredinje banke podleu preispitivanju i tumaenju Suda pravde Europske une u sluajevima i pod uvjetima utvrenim Ugovorom o funkcioniranju Europske une. Europska sredinja banka moe pokrenuti postupke u sluajevima i pod uvjetima utvrenim Ugovorima. 35.2. Sporove izmeu Europske sredinje banke s jedne strane i njezinih vjerovnika, dunika ili bilo kojih drugih osoba s druge strane rjeavaju nadleni nacionalni sudovi, osim ako nadlenost ne prenesena na Sud pravde Europske une. 35.3. Europska sredinja banka podlee reimu odgovornosti utvrenom u lanku 340. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Odgovornost nacionalnih sredinjih banaka utvruje se u skladu s njihovim nacionalnim zakonima. 35.4. Sud pravde Europske une nadlean je za donoenje presuda u skladu s odredbama o arbitrai sadranima u ugovoru koji je sklopila Europska sredinja banka ili koji je sklopljen u ime Europske sredinje banke bez obzira ravna li se taj ugovor prema javnom ili privatnom pravu. 35.5. Odluku Europske sredinje banke o podnoenju tube pred Sudom pravde Europske une donosi Upravno vee. 35.6. Sud pravde Europske une nadlean je za sporove koji se odnose na ispunjenje obveza nacionalnih sredinjih banaka koje proizlaze iz Ugovor
266
i ovoga Statuta. Ako Europska sredinja banka smatra da neka nacionalna sredinja banka ne ispunila svoju obvezu u skladu s Ugovorima i ovim Statutom, ona daje svoje obrazloeno miljenje o predmetnom pitanju nakon to se dotinoj nacionalnoj sredinjoj banci omogui da podnese svoja oitovanja. Ako dotina nacionalna sredinja banka ne postupi u skladu s tim miljenjem u roku koji utvrdi Europska sredinja banka, Europska sredinja banka moe predmet uputiti Sudu pravde Europske une. lanak 36. Osoblje 36.1. Upravno vee na predlog Izvrnog odbora utvruje uvjete zapoljavanja osoblja Europske sredinje banke. 36.2. Sud pravde Europske une nadlean je za sporove izmeu Europske sredinje banke i njezinih slubenika u granicama i pod uvjetima utvrenim u uvjetima zapoljavanja. lanak 37. Poslovna tajna 37.1. lanovi upravljakih tela i osoblje Europske sredinje banke i nacionalnih sredinjih banaka i nakon prestanka svojih dunosti ne smu otkrivati podatke koji su obuhvaeni obvezom uvanja poslovne tajne. 37.2. Toj obvezi podleu osobe koje imaju pristup podatcima obuhvaenim pravno obvezujuim aktom Une kojim se uvodi obveza uvanja tajne. lanak 38. Potpisnici Europska sredinja banka pravno preuzima obveze u odnosu na tree strane preko predsjednika ili dva lana Izvrnog odbora ili potpisom dvaju lanova osoblja Europske sredinje banke koje je predsjednik uredno ovlastio za potpisivanje u ime Europske sredinje banke. lanak 39. Povlastice i izuzea Europska sredinja banka na podruju drava lanica uiva povlastice i izuzea koji su joj potrebni za obavljanje zadaa pod uvjetima utvrenima Protokolom o povlasticama i izuzeima Europske une.
267
POGLAVLJE VIII. IZMJENE I DOPUNE STATUTA I DOPUNSKA PRAVILA lanak 40. Pojednostavljeni postupci izmjena 40.1. U skladu s lankom 129. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une, odlukama Europskog parlamenta i Vea koji djeluju sukladno redovnom zakonodavnom postupku na preporuku Europske sredinje banke nakon savjetovanja s Komisom ili na predlog Komise nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, mogu se izmeniti lanak 5.1., 5.2., 5.3., lanak 17., lanak 18., lanak 19.1., lanci 22., 23., 24. i 26., lanak 32.2., 32.3., 32.4. i 32.6., lanak 33.1.(a) i lanak 36. ovog Statuta: 40.2. lanak 10.2. moe se izmeniti jednoglasnom odlukom Europskoga vea na preporuku Europske sredinje banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisom, ili na preporuku Komise nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom. Te izmjene ne stupaju na snagu dok ih ne odobre drave lanice u skladu sa svojim ustavnim zahtjevima. 40.3. Da bi Europska sredinja banka mogla dati preporuku u skladu s ovim lankom potrebna je jednoglasna odluka Upravnog vea. lanak 41. Dopunska pravila U skladu s lankom 129. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Vee, na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom ili na preporuku Europske sredinje banke nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisom, donosi odredbe navedene u lanku 4., lanku 5.4., lanku 19.2., lanku 20., lanku 28.1., lanku 29.2., lanku 30.4. i lanku 34.3. ovog Statuta. POGLAVLJE IX. PRELAZNE I OSTALE ODREDBE ZA EUROPSKI SUSTAV SREDINJIH BANAKA lanak 42. Ope odredbe 42.1. Izuzee spomenuto u lanku 139. Ugovora o funkcioniranju Europske une ima za posljedicu da sljedei lanci ovog Statuta ne daju prava niti stva268
raju obveze odgovarajuim dravama lanicama: lanak 3., lanak 6., lanak 9.2., lanak 12.1., lanak 14.3., lanci 16., 18., 19., 20., 22., 23., lanak 26.2., lanci 27., 30., 31., 32., 33., 34. i 49. 42.2. Sredinje banke drava lanica na koje se primjenjuje izuzee utvreno lankom 139. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une zadravaju svoje ovlasti na podruju monetarne politike u skladu s nacionalnim pravom. 42.3. U skladu s lankom 139. Ugovora o funkcioniranju Europske une, pojam drave lanice u lanku 3., lanku 11.2. i lanku 19. ovog Statuta oznaava drave lanice a je valuta euro. 42.4. U lanku 9.2., lanku 10.2. i 10.3., lanku 12.1., lancima 16., 17., 18., 22., 23., 27., 30., 31., 32., lanku 33.2. i lanku 49. ovog Statuta, pojam nacionalne sredinje banke oznaava sredinje banke drava lanica a je valuta euro. 42.5. U lanku 10.3. i lanku 33.1. pojam dioniari oznaava nacionalne sredinje banke drava lanica a je valuta euro. 42.6. U lanku 10.3. i lanku 30.2. pojam upisani kapital oznaava kapital Europske sredinje banke koji su upisale sredinje banke drava lanica a je valuta euro. lanak 43. Prelazne zadae Europske sredinje banke Europska sredinja banka preuzima bive funkce Europskog monetarnog instituta iz lanka 141. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une, koje se zbog izuzea jedne ili vie drava lanica nadalje moraju obavljati nakon uvoenja eura. Europska sredinja banka daje savjete u pripremama za opoziv izuzea iz lanka 140. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 44. Ope vee Europske sredinje banke 44.1. Ne dovodei u pitanje lanak 129. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Ope vee konstituira se kao tree telo Europske sredinje banke koje donosi odluke. 44.2. Ope vee sastavljeno je od predsjednika i potpredsjednika Europske sredinje banke i guvernera nacionalnih sredinjih banaka. Sjednicama Op269
eg vea mogu nazoiti i ostali lanovi Izvrnog odbora, ali nemaju pravo glasa. 44.3. Sve su obveze Opeg vea navedene u lanku 46. ovoga Statuta. lanak 45. Poslovnik Opeg vea 45.1. Predsjednik, ili ako on ne nazoan, potpredsjednik Europske sredinje banke predsjeda Opim veem Europske sredinje banke. 45.2. Predsjednik Vea i lan Komise mogu sudjelovati na sjednicama Opeg vea, no nemaju pravo glasa. 45.3. Predsjednik priprema sjednice Opeg vea. 45.4. Iznimno od odredaba lanka 12.3. Ope vee donosi svoj Poslovnik. 45.5. Europska sredinja banka osniva tajnitvo Opeg vea. lanak 46. Djelokrug Opeg vea 46.1. Ope vee: obavlja zadae iz lanka 43.; pridonosi savjetodavnim funkcama iz lanka 4. i lanka 25. stavka 1. 46.2. Ope vee prinosi: prikupljanju statistikih podataka u skladu s lankom 5.; obavljanju zadaa izvjeivanja koje obavlja Europska sredinja banka u skladu s lankom 15.; ustanovljenju pravila potrebnih za primjenu lanka 26. u skladu s lankom 26. stavkom 4.; poduzimanju svih ostalih mjera potrebnih za primjenu lanka 29. u skladu s lankom 29.4.; utvrivanju uvjeta zapoljavanja osoblja Europske sredinje banke u skladu s lankom 36. 46.3. Ope vee prinosi pripremama potrebnim za neopozivo utvrivanje teajnih stopa za valute drava lanica na koje se primjenjuje izuzee u odnosu na euro u skladu s lankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une.
270
46.4. Predsjednik Europske sredinje banke obavjetava Ope vee o odlukama Upravnog vea. lanak 47. Prelazne odredbe o kapitalu Europske sredinje banke U skladu s lankom 29.1. svakoj nacionalnoj sredinjoj banci dodjeljuje se ponder u kljuu za upis kapitala Europske sredinje banke. Iznimno od odredaba lanka 28.3., sredinje banke drava lanica na koje se primjenjuje izuzee ne uplauju svoj upisani kapital osim ako Ope vee veinom koja raspolae s najmanje dve treine upisanog kapitala Europske sredinje banke i predstavlja najmanje polovicu dioniara donese odluku da se kao doprinos za operativne trokove Europske sredinje banke mora uplatiti odreeni najnii postotak. lanak 48. Odgoena uplata kapitala, priuva i zaliha Europske sredinje banke 48.1. Sredinja banka drave lanice, za koju je opozvano izuzee, uplauje svoj udio u upisanom kapitalu Europske sredinje banke u istom omjeru kao i sredinje banke ostalih drava lanica a je valuta euro te prenosi u Europsku sredinju banku devizne priuve u skladu s lankom 30.1. Visina iznosa koji se prenosi utvruje se mnoenjem vrednosti deviznih priuva koja je izraena u eurima po vaeoj teajnoj stopi i koja je ve prenesena Europskoj sredinjoj banci u skladu s lankom 30.1., omjerom izmeu broja dionica koje je dotina nacionalna sredinja banka upisala i broja dionica koje su ostale nacionalne sredinje banke ve uplatile. 48.2. Povrh uplata koje se obavljaju u skladu s lankom 48.1., dotina nacionalna sredinja banka daje svoj prinos priuvama Europske sredinje banke zalihama koje su istovjetne priuvama kao i iznosu koji se raspodjeljuje u priuve i zalihe u skladu s iznosom rauna dobiti i gubitka na dan 31. prosinca u godini koja prethodi opozivu izuzea. Visina iznosa koji se pridonosi utvruje se mnoenjem iznosa priuva kako je gore utvreno i kako je navedeno u odobrenoj bilanci stanja Europske sredinje banke, omjerom izmeu broja dionica koje je dotina sredinja banka upisala i broja dionica koje su ostale sredinje banke ve uplatile. 48.3. Nakon to jedna ili vie drava postanu drave lanice i njihove nacionalne sredinje banke postanu dio Europskog sustava sredinjih banaka,
271
automatski se poveava upisani kapital Europske sredinje banke kao i ogranienje iznosa deviznih priuva koje se mogu preneti u Europsku sredinju banku. To se poveanje utvruje mnoenjem u tom trenutku odgovarajuih iznosa omjerom unutar proirenog kljua kapitala izmeu pondera pristupajue nacionalne sredinje banke i pondera nacionalnih sredinjih banaka koje su ve lanice Europskog sustava sredinjih banaka. Ponder svake nacionalne sredinje banke u kljuu kapitala izraunava se analogno lanku 29.1. i u skladu s lankom 29.2. Referentna razdoblja koja se koriste za uzimanje statistikih podataka jednaka su razdobljima primenjenim kod posljednjeg usklaivanja pondera koje se obavlja svakih pet godina u skladu s lankom 29.3. lanak 49 .Zamjena novanica u valutama drava lanica Nakon neopozivog utvrivanja teajnih stopa u skladu s lankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Upravno vee poduzima mjere da bi se osiguralo da nacionalne sredinje banke novanice denominirane u valute drava lanica za koje su neopozivo utvrene teajne stope menjaju po odgovarajuim paritetima. lanak 50. Primjenjivost prelaznih odredbi Ako postoje, i sve dok postoje drave lanice na koje se primjenjuje izuzee, primjenjuju se lanci od 42. do 47.
272
PROTOKOL 5. O STATUTU EUROPSKE INVESTICSKE BANKE VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da utvrde Statut Europske investicske banke u skladu s lankom 308. Ugovora o funkcioniranju Europske une, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Ovim se osniva Europska investicska banka iz lanka 308. Ugovora o funkcioniranju Europske une (u daljnjem tekstu: Banka); ona provodi svoje funkce i obavlja svoje aktivnosti u skladu s odredbama Ugovor i ovog Statuta. lanak 2. Zadaa Banke utvrena je lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 3. U skladu s lankom 308. Ugovora o funkcioniranju Europske une lanice Banke su drave lanice. lanak 4. Kapital Banke iznosi 164.808.169.000 eura i upisuju ga drave lanice u sljedeim iznosima: Njemaka Francuska Itala Ujedinjena Kraljevina panjolska Belga Nizozemska vedska Danska Austra 26.649.532.500 26.649.532.500 26.649.532.500 26.649.532.500 15.989.719.500 7.387.065.000 7.387.065.000 4.900.585.500 3.740.283.000 3.666.973.500 eka Republika Maarska Irska Rumunjska Slovaka Slovena Bugarska Litva Luksemburg Cipar 1.258.785.500 1.190.868.500 935.070.000 863.514.500 428.490.500 397.815.000 290.917.500 249.617.500 187.015.500 183.382.000
273
Poljska Finska Grka Portugal
3.411.263.500 2.106.816.000 2.003.725.500 1.291.287.000
Latva Estona Malta
152.335.000 117.640.000 69.804.000
Drave lanice odgovorne su samo do visine svojih udjela u upisanom neuplaenom kapitalu. 2. Pristup nove lanice povlai za sobom poveanje upisanog kapitala u visini iznosa kapitala koji unosi nova lanica. 3. Vee guvernera moe jednoglasno doneti odluku o poveanju upisanog kapitala. 4. Udio lanice u upisanom kapitalu ne moe se preneti, zaloiti niti zaplijeniti. lanak 5. 1. Drave lanice uplauju upisani kapital u visini od prosjeno 5 % iznosa utvrenih u lanku 4. stavku 1. 2. U sluaju poveanja upisanog kapitala, Vee guvernera jednoglasno utvruje postotak koji je potrebno uplatiti kao i naine plaanja. Uplate u gotovini obavljaju se iskljuivo u eurima. 3. Odbor direktora moe zahtevati uplatu preostalog dela upisanog kapitala u mjeri u kojoj je to potrebno da bi Banka mogla ispunjavati svoje obveze. Svaka drava lanica uplatu obavlja proporcionalno svom udjelu u upisanom kapitalu. lanak 6. Vee guvernera, Odbor direktora i Upravni odbor vode Banku i njome upravljaju. lanak 7. 1. Vee guvernera ine ministri koje odrede drave lanice. 2. Vee guvernera utvruje ope smjernice kreditne politike Banke u skladu s ciljevima Une. Vee guvernera osigurava provedbu tih smjernica. 3. Osim toga, Vee guvernera:
274
a) b) c)
odluuje o poveanju upisanog kapitala u skladu s lankom 4. stavkom 3. i lankom 5. stavkom 2.; za potrebe lanka 9. stavka 1. utvruje naela koja se primjenjuju na poslove nanciranja koji se obavljaju u okviru zadae Banke; ostvaruje ovlasti propisane lankom 9. i lankom 11. o imenovanju i razrjeavanju dunosti lanova Odbora direktora i Upravnog odbora te ovlasti utvrene u lanku 11. stavku 1. podstavku 2.;
d) donosi odluke o odobravanju sredstva za ulaganja koja se u celosti ili djelomino provode izvan podruja drava lanica u skladu s lankom 16. stavkom 1.; e) f) g) h) odobrava godinje izvjee Odbora direktora; odobrava godinju bilancu stanja i raun dobiti i gubitka za razdoblje od godine dana; provodi ostale ovlasti dodeljene ovim Statutom; odobrava Poslovnik Banke.
4. U okviru Ugovor i ovog Statuta Vee guvernera moe jednoglasno donijeti bilo koju odluku koja se odnosi na obustavu rada Banke te, u sluaju da do toga doe, njezinu likvidacu. lanak 8. Ako ne drugae propisano ovim Statutom, Vee guvernera donosi odluke veinom glasova svojih lanova. Veina mora predstavljati najmanje 50 % upisanog kapitala. Za kvaliciranu veinu u korist neke odluke potrebno je osamnaest glasova i 68 % upisanog kapitala. Suzdranost pri glasovanju lanova koji su osobno nazoni ili njihovih zastupnika ne sprjeava donoenje odluka koje se donose jednoglasno. lanak 9. 1. Odbor direktora donosi odluke o odobravanju sredstava, poglavito u obliku zajmova i jamstava, te kojima se uzimaju zajmovi; utvruje kamatne stope za zajmove koji se odobravaju te provize i ostale naknade. Odbor direktora moe na osnovu odluke donesene kvaliciranom veinom neke od svojih funkca preneti na Upravni odbor. On utvruje uvjete za takvo prenoenje i nadgleda njihovu provedbu.
275
Odbor direktora brine se da se Banka primjereno vodi; osigurava da se Bankom upravlja u skladu s Ugovorima i ovim Statutom te opim smjernicama koje utvrdi Vee guvernera. Na kraju nancske godine Odbor direktora dostavlja izvjee Veu guvernera i objavljuje izvjee nakon to je odobreno. 2. Odbor direktora sastoji se od dvadeset osam direktora i osamnaest zamjenika direktora. Vee guvernera imenuje direktore na razdoblje od pet godina, svaka drava lanica nominira po jednog direktora. Jednog direktora nominira Komisa. Vee guvernera imenuje zamjenike direktora na mandat od pet godina kako sledi: dva zamjenika nominira Savezna Republika Njemaka, dva zamjenika nominira Francuska Republika, dva zamjenika nominira Talanska Republika, dva zamjenika nominira Ujedinjena Kraljevina Velike Britane i Sjeverne Irske, jednog zamjenika uz meusobnu suglasnost nominiraju Kraljevina panjolska i Portugalska Republika, jednog zamjenika uz meusobnu suglasnost nominiraju Kraljevina Belga, Veliko Vojvodstvo Luksemburg i Kraljevina Nizozemska, dva zamjenika uz meusobnu suglasnost nominiraju Kraljevina Danska, Helenska Republika, Irska i Rumunjska, dva zamjenika uz meusobnu suglasnost nominiraju Republika Estona, Republika Latva, Republika Litva, Republika Austra, Republika Finska i Kraljevina vedska, tri zamjenika uz meusobnu suglasnost nominiraju Republika Bugarska, eka Republika, Republika Cipar, Republika Maarska, Republika Malta, Republika Poljska, Republika Slovena i Slovaka Republika. jednog zamjenika nominira Komisa. Odbor direktora postavlja est strunjaka koji nemaju pravo glasa: tri kao lanove i tri kao zamjenike. Mandati direktora i zamjenika direktora mogu se obnavljati. Poslovnikom se utvruju pravila za sudjelovanje na sastancima Odbora direktora te odredbe koje se primjenjuju na zamjenike direktora i postavljene strunjake.
276
Predsjednik Upravnog odbora, ili ako on ne nazoan, jedan od potpredsjednika, predsjeda sastancima Odbora direktora, ali ne sudjeluje u glasovanju. lanovi Odbora direktora biraju se iz redova osoba a su neovisnost i strunost nedvojbeni. Oni su odgovorni samo Banci. 3. Vee guvernera moe direktora razreiti dunosti samo ako vie ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dunosti; Vee odluku donosi kvaliciranom veinom. Ako se godinje izvjee ne odobri, Odbor direktora podnosi ostavku. 4. Svako slobodno mjesto koje nastane zbog smrti, dobrovoljne ostavke, razrjeenja dunosti ili zajednike ostavke popunjava se u skladu sa stavkom 2. Svaki se lan zamjenjuje za preostali dio mandata, osim ako se ne zamjenjuje celi Odbor direktora. 5. Vee guvernera odreuje naknadu za rad lanova Odbora direktora. Vijee guvernera utvruje koje djelatnosti nisu spojive s dunostima direktora ili zamjenika direktora. lanak 10. 1. Svaki direktor ima jedan glas u Odboru direktora. On svoj glas moe u svim sluajevima preneti u skladu s postupcima koje je potrebno utvrditi Poslovnikom Banke. 2. Osim ako ne drugae propisano ovim Statutom, Odbor direktora donosi odluke najmanje jednom treinom svojih lanova koji imaju pravo glasa i koji predstavljaju najmanje 50 % upisanog kapitala. Za kvaliciranu veinu potrebno je osamnaest glasova i 68 % upisanog kapitala. Poslovnikom Banke utvruje se koliko lanova Odbora direktora ini kvorum potreban za donoenje odluka. lanak 11. 1. Upravni odbor ine predsjednik i osam potpredsjednika koje na estogodinji mandat imenuje Vee guvernera na predlog Odbora direktora. Njihovi su mandati obnovljivi.Vee guvernera moe jednoglasnom odlukom promeniti broj lanova Upravnog odbora. 2. Na predlog Odbora direktora koji je prihvaen kvaliciranom veinom, Vee guvernera moe kvaliciranom veinom razreiti lana Upravnog odbora.
277
3. Upravni odbor odgovoran je za tekue poslovanje Banke uz nadzor predsjednika i kontrolu Odbora direktora. Upravni odbor priprema odluke Odbora direktora, ukljuujui odluke kojima se uzimaju zajmovi i odobravaju sredstva, poglavito u obliku zajmova i jamstava. Brine se o provoenju tih odluka. 4. Upravni odbor veinom glasova donosi miljenja o predlozima za uzimanje zajmova ili odobravanje sredstava, posebice u obliku zajmova i jamstava. 5. Vee guvernera odreuje naknadu za rad lanova Upravnog odbora i utvruje koje djelatnosti nisu spojive s njihovim dunostima. 6. Predsjednik ili, u sluaju njegove spreenosti, potpredsjednik zastupa Banku u sudskim i ostalim predmetima. 7. Predsjednik je nadreen osoblju Banke. On ih zapoljava i otputa. Prilikom odabira osoblja, osim osobnih sposobnosti i kvalikaca, u obzir se uzima i odgovarajua zastupljenost dravljana drava lanica. Poslovnikom se utvruje koje je telo nadleno za donoenje odredbi koje se odnose na osoblje. 8. Upravni odbor i osoblje Banke odgovorno je samo Banci i svoje dunosti obavlja potpuno neovisno. lanak 12. 1. Odbor koji se sastoji od est lanova, a koje Vee guvernera imenuje na osnovu njihove strunosti, provjerava provode li se aktivnosti Banke u skladu s najboljom bankarskom praksom i odgovoran je za revizu njenih rauna. 2. Odbor iz stavka 1. jednom godinje provjerava obavljaju li se poslovi Banke i vode li se njezine knjige uredno. U tu svrhu, provjerava obavljaju li se poslovi Banke u skladu s pravilima i postupcima utvrenim ovim Statutom i Poslovnikom. 3. Odbor iz stavka 1. potvruje da nancska izvjea i svi ostali nancski podatci sadrani u godinjem izvjeu koje sastavlja Odbor direktora, pruaju istinit i poten pregled nancskog stanja Banke temeljem njezine bilance stanja kao i rezultata njezinog poslovanja te njezinih novanih tokova za nancsku godinu na koju se kontrola odnosi. 4. Poslovnikom se odreuju kvalikace lanova Odbora i utvruju uvjeti za obavljanje djelatnosti Odbora.
278
lanak 13. Banka obavlja poslove sa svakom dravom lanicom putem tela koje ta drava odredi. Tekom obavljanja poslova nanciranja, Banci je raspolaganju sredinja nacionalna banka dotine drave lanice ili neka druga nancska instituca koju ta drava odobri. lanak 14. 1. Banka surauje sa svim meunarodnim organizacama koje djeluju na podrujima slinim njezinim vlastitim podrujima. 2. Banka nastoji uspostaviti sve odgovarajue dodire vane za suradnju s bankarskim i nancskim institucama u zemljama u kojima obavlja svoje poslove. lanak 15. Na zahtjev drave lanice ili Odbora, ili na svoju vlastitu inicativu, Vee guvernera tumai ili dopunjava smjernice donesene u skladu s lankom 7. ovog Statuta temeljem istih odredbi na osnovu kojih se donose. lanak 16. 1. U okviru zadae utvrene u lanku 309. Ugovora o funkcioniranju Europske une Banka odobrava sredstva, posebice u obliku zajmova i jamstava, svojim lanicama te privatnim i javnim poduzeima za ulaganja koja se provode na podruju drava lanica ako se sredstva ne mogu pod razumnim uvjetima osigurati iz drugih izvora. Meutim, na osnovu odluke Vea guvernera donesene kvaliciranom veinom na predlog Odbora direktora, Banka moe odobriti sredstva za ulaganja koja se u celosti ili djelomino provode izvan podruja drava lanica. 2. Koliko god je to mogue, zajmovi se odobravaju samo pod uvjetom da se koriste i ostali izvori nanciranja. 3. Prilikom odobravanja zajma poduzeu ili nekom telu koje ne drava lanica, Banka zajam uvjetuje bilo jamstvom drave lanice na em se podruju ulaganje ostvaruje, bilo odgovarajuim jamstvom ili nancskom moi dunika. Nadalje, u skladu s naelima koje utvruje Vee guvernera temeljem lanka 7. stavka 3. toke (b) te kada je to potrebno u okviru provedbe projekata predvienih lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Odbor
279
direktora kvaliciranom veinom utvruje uvjete za svako nanciranje koje ukljuuje odreeni rizik i koje se zbog toga smatra posebnom djelatnou. 4. Banka moe jamiti za zajmove koje javna ili privatna poduzea ili druga tela uzimaju radi provedbe projekata u skladu s lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 5. Ukupni iznos neotplaenih zajmova i vaeih jamstava koje Banka odobri ili izda ni u jednom trenutku ne sme premaiti 250 % iznosa njezinog upisanog kapitala, priuva, neraspodeljenih zaliha i vika po raunu dobiti i gubitka. Taj se ukupni iznos umanjuje za iznos koji je jednak upisanom iznosu (uplaenom ili neuplaenom) za bilo koje sudjelovanje Banke u vlasnikom kapitalu. Iznos koji je isplaen za sudjelovanje Banke u vlasnikom kapitalu ne sme ni u jednom trenutku premaiti iznos njezinog ukupnog uplaenog upisanog kapitala, priuva, neraspodeljenih zaliha i vika po raunu dobiti i gubitka. Iznimno se za posebne aktivnosti Banke koje se temelje na odluci Vea guvernera i Odbora direktora u skladu sa stavkom 3. predvia posebno izdvajanje u priuve. Ovaj se stavak takoer primjenjuje na konsolidirane raune Banke. 6. Banka se titi od teajnih rizika na nain da u ugovore o odobravanju zajmova i izdavanju jamstava unosi odredbe koje smatra prikladnima. lanak 17. 1. Kamatne stope na zajmove koje Banka odobrava, provize i ostale naknade prilagoavaju se uvjetima na tritu kapitala i izraunavaju na nain da prihod koji se njima ostvaruje omoguuje Banci da ispunjava svoje obveze, plaa svoje trokove, pokriva rizik i uspostavi fond priuva propisan lankom 22. 2. Banka ne odobrava smanjenje kamatnih stopa. Kada se zbog prirode ulaganja koje se treba nancirati smanjenje kamatne stope ini potrebnim, dotina drava lanica ili neka druga agenca moe odobriti pomo za plaanje kamata toliko koliko je to spojivo s odredbama lanka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 18. Banka u okviru svojih poslova nanciranja potuje ova naela: 1. Brine se da se sredstva koriste na najrazboriti nain u interesu Une. Moe odobravati zajmove i izdavati jamstva samo:
280
a)
b)
ako se u sluaju ulaganja poduzea iz proizvodnog sektora kamate plaaju i zajam otplauje iz dobiti iz redovitog poslovanja ili, u sluaju ostalih ulaganja, bilo putem obveze drave u kojoj se ulaganje provodi ili na neki drugi nain; i ako se provoenjem ulaganja openito pridonosi poveanju gospodarske produktivnosti i promie ostvarivanje unutarnjeg trita.
2. Banka ne stjee udjele u poduzeima i ne preuzima odgovornost za njihovo upravljanje osim ako to ne potrebno radi zatite prava Banke s ciljem osiguranja povrata odobrenih zajmova. Meutim, sukladno naelima koje Vee guvernera utvruje u skladu s lankom 7. stavkom 3. tokom (b) te kada je to potrebno u okviru obavljanja poslova propisanih lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Odbor direktora kvaliciranom veinom utvruje uvjete za stjecanje udjela u vlasnikom kapitalu trgovakih drutava, obino kao nadopuna zajmu ili jamstvu, ako je to potrebno za nanciranje ulaganja ili programa. 3. Banka svoja potraivanja moe preneti na trite kapitala i u tu svrhu moe od svojih dunika traiti izdavanje obveznica ili drugih vrednosnih papira. 4. Niti Banka niti drave lanice ne nameu uvjete kojima se zahteva da se sredstva zajmova koje Banka odobri troe u odreenoj dravi lanici. 5. Banka moe odobrenje zajma uvjetovati raspisivanjem meunarodnih natjeaja. 6. Banka ne moe niti u celosti niti djelomino nancirati ulaganja kojima se protive drave lanice na em teritoru bi se ta ulaganja trebala provesti. 7. Kao dopunu svojim kreditnim aktivnostima, Banka moe pruati usluge tehnike potpore u skladu s uvjetima koje kvaliciranom veinom utvruje Vee guvernera te u skladu s ovim Statutom. lanak 19. 1. Svako poduzee ili javni ili privatni subjekt moe nanciranje zatraiti izravno od Banke. Zahtjevi se Banci mogu takoer uputiti putem Komise ili putem drave lanice na em e se teritoru ostvariti ulaganje. 2. Kada se zahtjevi upuuju putem Komise, podnose se dravi lanici na em e se teritoru ulaganje provoditi radi miljenja. Kada se zahtjevi upuuju putem drave lanice, podnose se Komisi radi miljenja. Zahtjevi koje poduzee upuuje izravno, podnose se dotinoj dravi lanici i Komisi.
281
Dotina drava lanica i Komisa daju svoja miljenja u roku dva mjeseca. Ako odgovor ne dobe u navedenom roku, Banka moe smatrati da na dotino ulaganje ne postoje primjedbe. 3. Odbor direktora donosi odluke o poslovima nanciranja koje mu dostavi Upravni odbor. 4. Upravni odbor provjerava jesu li poslovi nanciranja, koji su mu dostavljeni, sukladni odredbama ovog Statuta, poglavito lanka 16. i lanka 18. Ako je Upravni odbor suglasan s nanciranjem, podnosi odgovarajui predlog Odboru direktora. Odbor moe svoje pozitivno miljenje uvjetovati ispunjenjem uvjeta koje smatra bitnim. Ako Upravni odbor ne suglasan s nanciranjem, Odboru direktora podnosi odgovarajue dokumente zajedno sa svojim miljenjem. 5. Ako Upravni odbor donese negativno miljenje, Odbor direktora ne moe odobriti dotino nanciranje, osim ako to ne uini jednoglasnom odlukom. 6. Ako Komisa donese negativno miljenje, Odbor direktora ne moe odobriti dotino nanciranje, osim ako to ne uini jednoglasnom odlukom, pri emu se direktor kojeg je imenovala Komisa suzdrava od glasovanja. 7. Ako i Upravni odbor i Komisa donesu negativno miljenje, Odbor direktora ne moe odobriti nanciranje. 8. U sluaju da se nanciranje koje se odnosi na odobreno ulaganje mora restrukturirati radi zatite prava i interesa Banke, Upravni odbor bez odlaganja poduzima hitne mjere koje smatra potrebnim uz uvjet da se o njima odmah izvesti Odbor direktora. lanak 20. 1. Banka na tritima kapitala pribavlja sredstva koja su joj potrebna za obavljanje njezinih zadaa. 2. Banka se moe zaduivati na tritima kapitala drava lanica u skladu sa zakonskim odredbama koje se odnose na ta trita. Nadlene se vlasti drave lanice na koje se primjenjuje izuzee u smislu lanka 139. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une tome mogu suprotstaviti samo ako postoji opravdana bojazan da bi to moglo uzrokovati ozbiljne poremeaje na tritu kapitala te drave. lanak 21. 1. Banka moe sva raspoloiva sredstva, koja joj nisu neposredno potrebna za ispunjenje njezinih obveza, upotrebiti na sljedee naine:
282
a) b) c)
moe ulagati na tritima novca; moe kupovati i prodavati vrednosne papire podlono odredbama lanka 18. stavka 2.; moe obavljati sve ostale nancske poslove koji su povezani s njenim ciljevima.
2. Ne dovodei u pitanje odredbe lanka 23., Banka u okviru upravljanja svojim ulaganjima ne preuzima nikakve valutne arbitrae koje nisu izravno potrebne za obavljanje njezinih kreditnih poslova ili ispunjenje obveza koje proizlaze iz zajmova koja je uzela ili jamstava koja je odobrila. 3. Na podrujima koja pokriva ovaj lanak, Banka postupa u dogovoru s nadlenim vlastima ili s nacionalnom sredinjom bankom dotine drave lanice. lanak 22. 1. Postupno se izgrauje fond priuva koji iznosi do 10 % visine upisanog kapitala. Ako stanje obveza Banke to opravdava, Odbor direktora moe doneti odluku o izdvajanju dodatnih priuva. Tako dugo dok fond priuva ne u potpunosti izgraen, u njega se izdvaja: a) b) prihod od kamata po zajmovima koje Banka odobrava iz iznosa to ih uplauju drave lanice u skladu s lankom 5.; prihod od kamata po zajmovima koje Banka odobrava iz sredstava ostvarenih otplatom zajmova iz toke (a);
ako taj prihod ne potreban za ispunjenje obveza Banke ili za pokrie njenih trokova. 2. Sredstva fonda priuva ulau se na nain da su u svakom trenutku na raspolaganju za ispunjenje svrhe fonda. lanak 23. 1. Banka u svakom trenutku ima pravo preneti svoju imovinu u valutu drave lanice a valuta ne euro radi obavljanja nancskih poslova koji su u skladu sa zadaom utvrenom lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske une, uzevi u obzir odredbe lanka 21. ovoga Statuta. Koliko god je to mogue, Banka izbjegava takve prenose ako raspolae gotovinom ili likvidnim sredstvima u potrebnoj valuti. 2. Banka ne moe svoja sredstva u valuti drave lanice a valuta ne euro pretvoriti u valutu tree zemlje bez odobrenja dotine drave lanice.
283
3. Banka moe slobodno raspolagati svojim uplaenim kapitalom kao i deviznim sredstvima posuenim na tritima izvan Une. 4. Drave lanice obvezuju se dunicima Banke staviti na raspolaganje devizna sredstva potrebna za otplatu kapitala i plaanje kamata po zajmovima ili proviza po jamstvima koja je Banka odobrila za ulaganja to se trebaju provesti na njihovom podruju. lanak 24. Ako drava lanica ne ispunjava svoje obveze iz lanstva koje proizlaze iz ovog Statuta, poglavito obveze plaanja svoga udjela u upisanom kapitalu ili otplate svojih zaduenja, toj se dravi lanici ili njezinim dravljanima odlukom Vea guvernera donesenom kvaliciranom veinom moe obustaviti odobravanje zajmova ili izdavanje jamstava. Ova odluka ne oslobaa niti dravu lanicu niti njezine dravljane od njihovih obveza prema Banci. lanak 25. 1. Ako Vee guvernera donese odluku o obustavi poslovanja Banke, odmah prestaju sve njezine aktivnosti osim onih koje su potrebne kako bi se osiguralo uredno koritenje, zatita i ouvanje njezine imovine te ispunjenje njezinih obveza. 2. U sluaju likvidace, Vee guvernera imenuje likvidatore i daje im upute za provoenje likvidace. Brine se da se zatite prava lanova osoblja. lanak 26. 1. U svim dravama lanicama Banka uiva najiru pravnu sposobnost koja se u skladu s njihovim zakonima dodjeljuje pravnim osobama. Banka posebice moe stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom te moe biti stranka u sudskim postupcima. 2. Imovina Banke izuzima se od svih oblika rekvizice ili eksproprace. lanak 27. Sporove izmeu Banke s jedne strane i njezinih vjerovnika, dunika ili bilo kojih drugih osoba s druge strane rjeavaju nadleni nacionalni sudovi, osim ako je nadlenost prenesena na Sud pravde Europske une. Banka u svakom ugovoru moe predvidjeti arbitrani postupak.
284
Banka u svakoj dravi lanici ima adresu za dostavu akata. Meutim, u svakom ugovoru moe navesti posebnu adresu za dostavu akata. Zabrana raspolaganja ili zapljena u okviru ovrnog postupka mogua je iskljuivo temeljem odluke suda. lanak 28. 1. Vee guvernera moe jednoglasno doneti odluku o osnivanju podrunica ili drugih subjekata koji imaju pravnu osobnost i nancsku samostalnost. 2. Vee guvernera jednoglasno donosi statute subjekata iz stavka 1. kojima se poglavito odreuju njihova svrha, ustrojstvo, kapital, lanstvo, sjedite, nancska imovina, naini interveniranja i pravila za revizu kao i njihovi odnosi s telima Banke. 3. Banka moe sudjelovati u upravljanju tim subjektima i dati svoj doprinos njihovom upisanom kapitalu do iznosa koji Vee guvernera utvrdi jednoglasnom odlukom. 4. Protokol o povlasticama i imunitetu Europske une primjenjuje se na subjekte iz stavka 1. ako su osnovani temeljem prava Une, na lanove njihovih organa u obavljanju njihovih dunosti te na njihovo osoblje pod istim uvjetima pod kojima se primjenjuje na Banku. Meutim, dividende, kapitalna dobit i ostali oblici prihoda koje ostvaruju takvi subjekti, na koje imaju pravo lanovi koji nisu Europska una i Banka, podleu skalnim odredbama mjerodavnog zakonodavstva. 5. Sud pravde Europske une, u granicama koje su nie utvrene, odluuje u sporovima koji se odnose na mjere to ih donose organi subjekata osnovanih uz primjenu prava Une. Postupke protiv takvih mjera moe pokrenuti bilo koji lan takvog subjekta u svom svojstvu ili drave lanice pod uvjetima utvrenim u lanku 263. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 6. Vee guvernera moe jednoglasno doneti odluku kojom se osoblju subjekata osnovanih uz primjenu prava Une odobrava ulazak u zajednike programe s Bankom u skladu s odgovarajuim unutarnjim postupcima.
285
PROTOKOL 6. O SJEDITIMA INSTITUCA I ODREENIH TELA, UREDA, AGENCA I ODJELA EUROPSKE UNE PREDSTAVNICI VLADA DRAVA LANICA, UZIMAJUI U OBZIR lanak 341. Ugovora o funkcioniranju Europske une i lanak 189. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu, PRISJEAJUI SE I POTVRUJUI odluku od 8. travnja 1965., a ne dovodei u pitanje odluke koje se odnose na sjedita buduih instituca, tela, ureda, agenca i odjela, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une, te Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu: Jedini lanak (a) Europski parlament ima sjedite u Strasbourgu, gdje zasjeda na 12 mjesenih plenarnih sjednica, ukljuujui sjednicu o proraunu. Dodatna plenarna zasjedanja odravaju se u Bruxellesu. Odbori Europskog parlamenta sastaju se u Bruxellesu. Glavno tajnitvo Europskog parlamenta i njegovi odjeli ostaju u Luksemburgu. (b) Vee ima sjedite u Bruxellesu. Tekom travnja, lipnja i listopada Vee zasjeda u Luksemburgu. (c) Komisa ima sjedite u Bruxellesu. U Luksemburgu su smjeteni odjeli koji su navedeni u lancima 7., 8. i 9. Odluke od 8. travnja 1965. (d) Sud pravde Europske une ima sjedite u Luksemburgu. (e) Revizorski sud ima sjedite u Luksemburgu. (f) Gospodarski i socalni odbor ima sjedite u Bruxellesu. (g) Odbor rega ima sjedite u Bruxellesu. (h) Europska investicska banka ima sjedite u Luksemburgu. (i) Europska sredinja banka ima sjedite u Frankfurtu. (j) Europol ima sjedite u Den Haagu.
286
PROTOKOL 7. O POVLASTICAMA I IZUZEIMA EUROPSKE UNE VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR da u skladu s lankom 343. Ugovora o funkcioniranju Europske une i lankom 191. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu, Europska una i Europska zajednica za atomsku energu na podrujima drava lanica uivaju povlastice i izuzea koji su potrebni za obavljanje njezinih zadaa, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o funkcioniranju Europske une i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu:
POGLAVLJE I. IMOVINA, FONDOVI, SREDSTVA I POSLOVANJE UNE lanak 1. Prostore i objekti Une su nepovredivi. Ne smu se pretraivati, privremeno oduzeti, zapleniti niti izvlastiti. Imovina i sredstva Une ne smu bez ovlatenja Suda pravde biti predmetom administrativne ili sudske mjere ogranienja. lanak 2. Arhiva Une je nepovrediva. lanak 3. Una, njezina sredstva, prihodi i ostala imovina izuzeti su od izravnih poreza. Vlade drava lanica, kad god je to mogue, poduzimaju odgovarajue mjere kako bi doznaile ili nadoknadile iznos neizravnih poreza ili poreza na promet koji su sadrani u ceni pokretne ili nepokretne imovine u sluajevima kada Una za svoje slubene potrebe obavi vane kupovine kod kojih cena sadri takve poreze. Ove se odredbe, meutim, ne primjenjuju na nain da dovode do naruavanja trinoga natjecanja u Uni. Ne odobrava se izuzee od poreza i pristojbi koje su samo naknada za usluge javnih komunalnih poduzea.
287
lanak 4. Una je osloboena od svih carina, zabrana i ogranienja na uvoz i izvoz u pogledu predmeta koji su namenjeni za uporabu u slubene svrhe. Predmeti koji su uvezeni na taj nain ne smu se davati drugome bilo besplatno ili uz plaanje, na podruju drave u koju su uvezeni, osim pod uvjetima koje odobri vlada te drave. Una je takoer osloboena od svih carina i svake zabrane ili ogranienja u pogledu uvoza i izvoza njezinih publikaca. POGLAVLJE II. PRIOPENJA I PROPUSNICE lanak 5. Za svoja slubena priopenja i dostavu svih dokumenata, instituce Une na podruju svake drave lanice uivaju postupak koji ta drava odobrava diplomatskim misama. Slubena prepiska i ostala slubena priopenja instituca Une ne smu biti predmetom cenzure. lanak 6. lanovima i slubenicima instituca Une predsjednici tih instituca mogu izdati propusnice u obliku koji propie Vee djelujui obinom veinom, a koje dravna tela drava lanica priznaju kao valjane putne isprave. Ove propusnice izdaju se dunosnicima i ostalim slubenicima pod uvjetima koji su utvreni Pravilnikom o osoblju za dunosnike i Uvjetima zaposlenja za ostale slubenike Une. Komisa moe sklopiti sporazume za priznavanje tih propusnica kao valjanih putnih isprava na podruju treih drava. POGLAVLJE III. ZASTUPNICI U EUROPSKOM PARLAMENTU lanak 7. Sloboda kretanja zastupnika Europskog parlamenta koji putuju u mjesto ili iz mjesta u kojemu zasjeda Europski parlament ne sme podlegati administrativnim ili drugim ogranienjima.
288
Zastupnicima Europskog parlamenta kod carinske i devizne kontrole: a) b) njihova vlada odobrava iste pogodnosti koje se odobravaju viim dunosnicima koji po slubenom zadatku privremeno putuju u inozemstvo; vlade drugih drava lanica odobravaju iste pogodnosti koje se odobravaju predstavnicima stranih vlada na privremenom slubenom zadatku. lanak 8. Zastupnici Europskog parlamenta ne smu se podvrgnuti istrazi, pritvoru ili sudskom postupku zbog izraenog miljenja ili zbog glasovanja u sklopu njihovog obnaanja dunosti. lanak 9. Dok zasjeda Europski parlament zastupnici: a) b) na podruju vlastite drave uivaju izuzea koja se priznaju zastupnicima njihova parlamenta; na podruju bilo koje druge drave lanice uivaju izuzea od bilo koje mjere pritvora i sudskog postupka.
Izuzea se isto tako primjenjuju na zastupnike kada putuju u mjesto i iz mjesta u kojemu zasjeda Europski parlament. Na izuzea se ne moe pozivati u sluaju kad je zastupnik prilikom povrede zakona uhvaen na djelu; izuzea ne sprjeavaju Europski parlament da ostvaruje svoje pravo na ukidanje izuzea nekome od zastupnika.
POGLAVLJE IV. PREDSTAVNICI DRAVA LANICA KOJI SUDJELUJU U RADU INSTITUCA EUROPSKE UNE lanak 10. U obnaanju svojih dunosti i tekom svojih putovanja u mjesto i s mjesta sastanka predstavnici drava lanica koji sudjeluju u radu instituca Une, njihovi savjetnici i strunjaci uivaju uobiajene povlastice, izuzea i pogodnosti. Ovaj se lanak odnosi i na lanove savjetodavnih tela Une.
289
POGLAVLJE V. DUNOSNICI I OSTALI SLUBENICI UNE lanak 11. Na podruju svake drave lanice bez obzira na njihovu nacionalnost dunosnici i ostali slubenici Une: a) podlono odredbama Ugovor koje se s jedne strane odnose na pravila o odgovornosti dunosnika i ostalih slubenika prema Uni i s druge strane na nadlenost Suda pravde Europske une u sporovima izmeu Une i njezinih dunosnika i ostalih slubenika, izuzeti su od sudskog postupka za radnje koje su obavili u slubenome svojstvu, ukljuujui izgovorene i napisane rei. Nakon to prestanu obnaati svoju funkcu i nadalje uivaju ta izuzea. zajedno sa svojim suprunicima i uzdravanim lanovima obitelji ne podleu imigracskim ogranienjima ili formalnostima za pravu stranaca; u pogledu teajnih i deviznih propisa uivaju iste pogodnosti koje se obino odobravaju dunosnicima meunarodnih organizaca;
b)
c)
d) uivaju pravo da bez carine uvezu svoj namjetaj i osobne predmete kod nastupanja na dunost u dotinoj dravi i pravo da bez carine ponovno izvezu svoj namjetaj i osobne predmete po prestanku mandata u toj dravi, u svakom sluaju pod uvjetima koje vlada drave u kojoj se koristi to pravo smatra potrebnim; e) imaju pravo bez carine uvesti automobil za svoje osobne potrebe koji su kupili u posljednjoj dravi u kojoj su imali boravite ili u dravi i su dravljani prema uvjetima koji vladaju na domaem tritu te drave i ponovno ga izvesti bez carine, u svakom sluaju pod uvjetima koje vlada drave u kojoj se koristi to pravo smatra potrebnim. lanak 12. Dunosnici i ostali slubenici Une podleu plaanju poreza u korist Unije na plae i ostala primanja koja im isplauje Una, u skladu s uvjetima i postupkom koji su utvreni uredbama koje, djelujui sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s dotinim institucama, donose Europski parlament i Vee. Dunosnici i ostali slubenici Une osloboeni su nacionalnih poreza na plae i primanja koja im isplauje Una.
290
lanak 13. U primjeni poreza na dohodak, na imovinu i na nasljedstvo i u primjeni sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje su sklopile drave lanice i Una, smatra se i u dravi trenutnog boravita i u dravi prebivalita da su dunosnici i ostali slubenici Une, koji samo iz razloga obnaanja svojih funkca u slubi Une uspostave boravite na podruju drave lanice koja ne drava u kojoj imaju prebivalite, u porezne svrhe u vreme stupanja u slubu Une, zadrali svoje prebivalite u potonjoj dravi ako je ta drava lanica Une. Ova se odredba primjenjuje i na suprunika ako ne zaposlen i na djecu koju uzdravaju i za koju skrbe osobe iz ovog lanka. Pokretna imovina koja pripada osobama iz stavka 1. ovog lanka i koja se nalazi na podruju drave na kojoj se one nalaze osloboena je od poreza na nasljedstvo u toj dravi. Za potrebe odreivanja poreza smatra se da je ta imovina u dravi prebivalita poreznog obveznika, a podlono pravima treih drava i eventualnoj primjeni odredbi meunarodnih sporazuma o dvostrukom oporezivanju. Ako je neko boravite steeno samo zbog obnaanja funkce u slubi drugih meunarodnih organizaca, to se nee uzimati u obzir kod primjene ovog lanka. lanak 14. Europski parlament i Vee, djelujui uredbama sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s dotinim institucama, utvruju sustav socalnog osiguranja za dunosnike i ostale slubenike Une. lanak 15. Europski parlament i Vee, djelujui uredbama sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja sa dotinim institucama, utvruju kategore dunosnika i slubenika Une na koje se u celosti ili djelomino primjenjuju lanak 11., lanak 12. stavak 2. i lanak 13. Imena, rang i adrese dunosnika i drugih slubenika koji su uvrteni u odreene kategore u odreenim se vremenskim razmacima dostavljaju vladama drava lanica.
291
POGLAVLJE VI. POVLASTICE I IZUZEA PREDSTAVNITAVA TREIH DRAVA AKREDITIRANIH PRI EUROPSKOJ UNI lanak 16. Drava lanica na em podruju Una ima sjedite predstavnitvima treih drava koje su akreditirane pri Uni odobrava uobiajene diplomatske povlastice i izuzea.
POGLAVLJE VII. OPE ODREDBE lanak 17. Povlastice, izuzea i pogodnosti odobravaju se dunosnicima i ostalim slubenicima Une iskljuivo u interesu Une. Instituca Une oduzet e izuzee koji je odobren dunosniku ili drugom slubeniku u svim sluajevima kada ta instituca smatra da oduzimanje izuzea ne u suprotnosti s interesima Une. lanak 18. Za potrebe primjene ovog Protokola instituce Une surauju s nadlenim telima dotinih drava lanica. lanak 19. lanci 11. do 14. i lanak 17. primjenjuju se na lanove Komise. lanak 20. lanci 11. do 14. i lanak 17. primjenjuju se na suce, nezavisne odvjetnike, tajnike i pomone izvjestitelje Suda pravde Europske une ne dovodei u pitanje odredbe lanka 3. Protokola o Statutu Suda pravde Europske une koje se odnose na imunitet od sudskog postupka za suce i nezavisne odvjetnike. lanak 21. Ovaj se Protokol primjenjuje i na Europsku investicsku banku, lanove njezinih organa, njezino osoblje i na predstavnike drava lanica koji sudjeluju u njezinom poslovanju, ne dovodei u pitanje Protokol o Statutu Banke.
292
Europska investicska banka osim toga je osloboena od svih poreza i slinih davanja kod dokapitalizace te od slinih formalnosti koje mogu s tim biti povezane u dravi u kojoj ta banka ima svoje sjedite. Isto tako, u sluaju prestanka postojanja ili likvidace ne nastaju obveze plaanja bilo kakvih pristojbi. Naposljetku, aktivnosti Banke i njezinih organa koje se provode u skladu s njezinim statutom ne podleu porezu na promet. lanak 22. Ovaj se Protokol isto tako primjenjuje na Europsku sredinju banku, na lanove njezinih organa i na njezino osoblje, ne dovodei u pitanje Protokol o Statutu Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke. Europska sredinja banka osim toga je osloboena od poreza i ostalih slinih davanja kod dokapitalizace i od raznih formalnosti koje bi s tim mogle biti povezane u dravi u kojoj Banka ima svoje sjedite. Poslovanje Banke i njezinih organa koje se provodi u skladu sa Statutom Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke ne podlee porezu na promet.
293
PROTOKOL 8. KOJI SE ODNOSI NA LANAK 6. STAVAK 2. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI O PRISTUPANJU UNE EUROPSKOJ KONVENCI O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA VISOKE UGOVORNE STRANKE, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Sporazum koji se odnosi na pristupanje Une Europskoj konvenci za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu Europska konvenca) predvien lankom 6. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uni ima odredbu o ouvanju posebnih znaajki Une i prava Une, posebice u odnosu na: (a) posebne sporazume o moguem sudjelovanju Une u nadzornim telima Europske konvence; (b) mehanizme koji su potrebni da su postupci drava nelanica Une i zahtjevi pojedinaca na ispravan nain upueni dravama lanicama i/ili Uni. lanak 2. Sporazumom iz lanka 1. osigurava se da pristupanje Une ne utjee na nadlenosti Une ili ovlasti njezinih instituca. Osigurava se da odredbe sporazuma ne utjeu na poloaj drava lanica u odnosu na Europsku konvencu, posebice u odnosu na njezine Protokole, mjere koje drave lanice poduzimaju kojima odstupaju od Europske konvence u skladu s njezinim lankom 15. i rezerve u odnosu na Europsku konvencu koje su drave lanice stavile u skladu s njezinim lankom 57. lanak 3. Odredbe lanka 1. ne utjeu na lanak 344. Ugovora o funkcioniranju Europske une.
294
PROTOKOL 9. O ODLUCI VEA O PROVEDBI LANKA 16. STAVKA 4. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI I LANKA 238. STAVKA 2. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE IZMEU 1. STUDENOGA 2014. I 31. OUJKA 2017., S JEDNE STRANE, TE OD 1. TRAVNJA 2017., S DRUGE STRANE VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR veliku vanost dogovora o Odluci Vea koja se odnosi na provedbu lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uni i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017., s jedne strane, te od 1. travnja 2017., s druge strane, (u daljnjem tekstu Odluka) pri prihvaanju Lisabonskoga ugovora, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Jedini lanak Pre negoli Vee ispita bilo koji nacrt i je cilj izmeniti ili dopuniti odnosno opozvati Odluku ili koju od njezinih odredbi ili neizravno preinaiti njezino podruje primjene ili njezino znaenje putem preinake kojega drugog pravnog akta Une, Europsko je vee duno odrati preliminarnu raspravu o navedenome nacrtu, odluujui konsenzusom u skladu s lankom 15. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uni.
295
PROTOKOL 10. O TRAJNOJ STRUKTURIRANOJ SURADNJI TEMELJEM LANKA 42. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR lanak 42. stavak 6. i lanak 46. Ugovora o Europskoj uni, PODSJEAJUI na to da Una provodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku koja poiva na ostvarenju sve vee usklaenosti djelovanja drava lanica; PODSJEAJUI na to da je zajednika sigurnosna i obrambena politika sastavni dio zajednike vanjske i sigurnosne politike; da Uni osigurava operativne sposobnosti uz koritenje civilnih i vojnih sredstava, da Una moe ta sredstva koristiti u zadaama iz lanka 43. Ugovora o Europskoj uni izvan Une radi odravanja mira, sprjeavanja sukoba i jaanja meunarodne sigurnosti u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih naroda; da se ostvarivanje tih zadaa oslanja na vojne sposobnosti drava lanica u skladu s naelom jedinstva snaga; PODSJEAJUI na to da zajednika sigurnosna i obrambena politika Une ne utjee na posebnu prirodu sigurnosne i obrambene politike nekih drava lanica; PODSJEAJUI na to da zajednika sigurnosna i obrambena politika Unije potuje obveze iz Sjevernoatlantskoga ugovora onih drava lanica koje svoj zajedniki obrambeni cilj ele ostvariti unutar Sjevernoatlantskoga saveza koji ostaje temelj za kolektivnu obranu njegovih lanica i da je spojiva sa zajednikom sigurnosnom i obrambenom politikom uspostavljenom u tom okviru; UVJERENE da e istaknuta uloga Une u pitanjima sigurnosti i obrane pridoneti vitalnosti obnovljenoga Atlantskoga saveza, u skladu sa sporazumima poznatim kao Berlin Plus; ODLUNE osigurati da Una bude sposobna u celosti preuzeti svoje odgovornosti u meunarodnoj zajednici; PRIZNAVAJUI da organizaca Ujedinjenih naroda moe zatraiti pomo Une u hitnoj provedbi misa koje se izvravaju prema Poglavljima VI. i VII. Povelje Ujedinjenih naroda;
296
PRIZNAVAJUI da e jaanje sigurnosne i obrambene politike zahtevati da drave lanice ulau napore u podruje sposobnosti; SVJESNE da ulazak u novu fazu u razvitku europske sigurnosne i obrambene politike zahteva odlune napore dotinih drava lanica; PODSJEAJUI na to kako je vano da visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku bude u potpunosti ukljuen u postupke koji se odnose na trajnu strukturiranu suradnju; SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Trajna strukturirana suradnja iz lanka 42. stavka 6. Ugovora o Europskoj uni otvorena je svakoj dravi lanici koja se od datuma stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora obvee: (a) odlune pristupiti razvitku svojih obrambenih sposobnosti razvajui svoje nacionalne prinose i sudjelovanje, po potrebi, u multinacionalnim snagama, u glavnim europskim programima za opremu i djelujui u Agenci na podruju razvitka obrambenih sposobnosti, istraivanja, nabave i naoruanja (Europska obrambena agenca); i (b) da moe najkasne do 2010. na nacionalnoj razini ili kao sastavnica skupina multinacionalnih snaga u roku od 5 do 30 dana, posebice na zahtjev Organizace Ujedinjenih naroda, staviti na raspolaganje ciljane borbene jedinice za planirane mise, koje su na taktikoj razini ustrojene kao borbena skupina, s pomonim elementima koji ukljuuju transport i logistiku, koje su sposobne ostvarivati zadae iz lanka 43. Ugovora o Europskoj uni te koje se mogu odrati tekom poetnoga razdoblja od 30 dana uz mogunost produenja do najmanje 120 dana. lanak 2. Kako bi ostvarile ciljeve propisane lankom 1., drave lanice koje sudjeluju u trajnoj strukturiranoj suradnji obvezuju se: (a) od stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora suraivati kako bi se ostvarili odobreni ciljevi koji se odnose na razinu investicskih izdataka za obrambenu opremu i redovito te ciljeve preispitivati u svjetlu sigurnosnog okruenja i meunarodne odgovornosti Une; (b) uzajamno uskladiti svoju obrambenu opremu koliko god je to mogue, posebice usklaivanjem u deniranju svojih vojnih potreba, objedinjavanjem
297
i po potrebi specalizacom svojih obrambenih sredstava i sposobnosti te poticanjem suradnje u podruju osposobljavanja i logistike; (c) poduzeti konkretne mjere kako bi se poboljala raspoloivost, meudjelovanje, eksibilnost i razmjestivost snaga, posebice deniranjem zajednikih ciljeva koji se odnose na preuzimanje obveza snaga, ukljuujui mogunost preispitivanja nacionalnih postupaka odluivanja; (d) suraivati kako bi osigurale poduzimanje potrebnih mjera, ukljuujui i multinacionalni pristup, ne dovodei u pitanje obveze preuzete u tom smislu u okviru Sjevernoatlantskoga saveza, s ciljem uklanjanja nedostataka koji su uoeni Mehanizmom za razvitak sposobnosti; (e) sudjelovati, kad je to potrebno, u razvitku velikih zajednikih europskih programa za opskrbu u okviru Europske obrambene agence. lanak 3. Europska obrambena agenca pridonosi redovitoj ocjeni doprinosa ukljuenih drava lanica glede sposobnosti, posebice prinosa koji se daju u skladu s kriterima koji e se uspostaviti, inter alia, temeljem lanka 2., i o tome izvjeuje najmanje jedanput godinje. Ocjena moe posluiti kao osnova za preporuke Vea i odluke koje se donose u skladu s lankom 46. Ugovora o Europskoj uni.
298
PROTOKOL 11. O LANKU 42. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI VISOKE UGOVORNE STRANKE, VODEI RAUNA o potrebi potpune primjene lanka 42. stavka 2. Ugovora o Europskoj uni, VODEI RAUNA da politika Une u skladu s lankom 42. ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike pojedinih drava lanica, te potuje obveze pojedinih drava lanica koje vide ostvarenje svoje zajednike obrambene politike unutar Sjevernoatlantskog saveza, prema Sjevernoatlantskom ugovoru, te je u suglasnosti sa zajednikom sigurnosnom i obrambenom politikom koja je utvrena unutar tog okvira, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Europska una zajedno sa Zapadnoeuropskom unom izrauje mjere za poboljanu meusobnu suradnju.
299
PROTOKOL 12. O POSTUPKU U SLUAJU PREKOMJERNOG DEFICITA VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da utvrde pojedinosti vezane za postupak u sluaju prekomjernog decita iz lanka 126. Ugovora o funkcioniranju Europske une, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Referentne vrednosti iz lanka 126. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une su: 3 % za omjer planiranog i stvarnog dravnog decita u odnosu na bruto domai proizvod po trinim cenama; 60 % za omjer dravnog duga u odnosu na bruto domai proizvod po trinim cenama. lanak 2. Za potrebe lanka 126. Ugovora o funkcioniranju Europske une i ovog Protokola: vlada oznaava opu vladu, to jest sredinju vladu, regionalnu ili lokalnu vladu i fondove socalnog osiguranja, a uz iskljuenje trgovinskog poslovanja, kako je denirano Europskim sustavom integriranih ekonomskih rauna; decit oznaava neto zaduivanje kako je denirano Europskim sustavom integriranih ekonomskih rauna; ulaganje oznaava stvaranje bruto ksnoga kapitala kako je denirano Europskim sustavom integriranih ekonomskih rauna; dug oznaava ukupni bruto dug po nominalnoj vrednosti koji je nepodmiren krajem godine i konsolidiran izmeu i unutar sektora ope vlade kako je denirano u prvoj alineji. lanak 3. Radi osiguranja djelotvornosti postupka u sluaju prekomjernog decita, vlade drava lanica u sklopu ovog postupka odgovorne su za decite ope vlade kako je denirana u prvoj alineji lanka 2. Drave lanice osiguravaju
300
da im nacionalni postupci u podruju prorauna omoguavaju ispunjavanje obveza u ovom podruju koje proizlaze iz Ugovor. Drave lanice o svojim planiranim i stvarnim decitima i o razinama duga odmah i redovito izvjeuju Komisu. lanak 4. Komisa stavlja na raspolaganje statistike podatke koji se koriste u primjeni ovoga Protokola.
301
PROTOKOL 13. O KRITERIMA KONVERGENCE VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da utvrde pojedinosti o kriterima konvergence kojima e se Una voditi prilikom donoenja odluka iz lanka 140. Ugovora o funkcioniranju Europske une kako bi prestala postojati izuzea kod drava na koje se primjenjuju izuzea, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Kriter stabilnosti cena iz prve alineje lanka 140. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une znai da dotina drava lanica, promatrano tekom razdoblja od jedne godine pre ispitivanja, ima cjenovni rezultat koji je odriv i prosjenu stopu inace koja ne prekorauje za vie od 1,5 postotnih poena inacu u najvie tri drave lanice s najboljim rezultatima u podruju stabilnosti cena. Inaca se mjeri pomou indeksa potroakih cena na usporedivoj osnovi uzimajui u obzir nacionalne denice. lanak 2. Kriter koji se odnosi na stanje dravnog prorauna iz druge alineje lanka 140. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une znai da u vreme ispitivanja dotina drava lanica ne predmetom odluke Vea prema lanku 126. stavku 6. tog Ugovora prema kojoj postoji prekomjerni decit. lanak 3. Kriteri za sudjelovanje u teajnom mehanizmu Europskog monetarnog sustava iz tree alineje lanka 140. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une znai da je dotina drava lanica potovala uobiajeni raspon uktuace koji se predvia teajnim mehanizmom Europskog monetarnog sustava bez ozbiljnih tenza tekom najmanje dve godine koje su prethodile ispitivanju. Posebice, drava lanica ne na vlastitu inicativu provela devalvacu bilateralnog sredinjeg teaja u odnosu na euro tekom istog razdoblja. lanak 4. Kriter konvergence kamatnih stopa iz etvrte alineje lanka 140. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une znai da je, promatrano tekom
302
razdoblja od jedne godine pre ispitivanja, dotina drava lanica imala prosjenu nominalnu dugoronu kamatnu stopu koja ne prekorauje za vie od 2 postotna poena stopu u najvie tri drave lanice s najboljim rezultatima u podruju stabilnosti cena. Kamatne se stope mjere temeljem dugoronih dravnih obveznica ili usporedivih vrednosnih papira uzimajui u obzir razlike u nacionalnim denicama. lanak 5. Komisa stavlja na raspolaganje statistike podatke koje valja koristiti u primjeni ovog Protokola. lanak 6. Na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Europskom sredinjom bankom i Gospodarskim i nancskim odborom, Vee jednoglasnom odlukom donosi odgovarajue odredbe radi utvrivanja pojedinosti u odnosu na kritere konvergence iz lanka 140. stavka 1. navedenog Ugovora, a koje e tada zameniti ovaj Protokol.
303
PROTOKOL 14. O EUROSKUPINI VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da promiu uvjete za snani gospodarski rast Europske une i da u tu svrhu razvu tjenju koordinacu gospodarskih politika u podruju eura, SVJESNE potrebe za utvrivanjem posebnih odredbi u svrhu poboljanoga daloga meu dravama lanicama u kojima je valuta euro dok euro ne postane valuta svih drava lanica, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Ministri drava lanica u kojima je valuta euro sastaju se neslubeno. Ti se sastanci odravaju, kad je potrebno, radi razgovora o pitanjima koja se odnose na posebne odgovornosti koje dele s jedinstvenom valutom. Komisa sudjeluje na sastancima. Europskoj sredinjoj banci upuuje se poziv za sudjelovanje na tim sastancima, a sastanke pripremaju predstavnici ministara koji su odgovorni za nance drava lanica a je valuta euro i Komise. lanak 2. Ministri drava lanica a je valuta euro biraju predsjednika na dve i pol godine odlukom veine tih drava lanica.
304
PROTOKOL 15. O ODREENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA UJEDINJENU KRALJEVINU VELIKE BRITANE I SJEVERNE IRSKE VISOKE UGOVORNE STRANKE, PRIZNAVAJUI da Ujedinjena Kraljevina nema obvezu usvojiti euro ako njezina vlada i njezin parlament o tome ne donesu zasebnu odluku, OBZIROM na to da je 16. listopada 1996. i 30. listopada 1997. vlada Ujedinjene Kraljevine priopila Veu da ne namjerava sudjelovati u treoj fazi ekonomske i monetarne une, PRIMJEUJUI praksu vlade Ujedinjene Kraljevine da svoje potrebe za zaduivanjem nancira kroz prodaju duga privatnom sektoru, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: 1. Ako Ujedinjena Kraljevina ne priopi Veu da namjerava uvesti euro, nema obvezu to uiniti. 2. S obzirom na obavest koju je vlada Ujedinjene Kraljevine dostavila Veu 16. listopada 1996. i 30. listopada 1997., na Ujedinjenu Kraljevinu primjenjuju se stavci od 3. do 8. i 10. 3. Ujedinjena Kraljevina zadrava svoje ovlasti u podruju monetarne politike prema nacionalnom pravu. 4. Na Ujedinjenu Kraljevinu ne primjenjuju se lanak 126. stavci 1., 9. i 11., lanak 127. stavci od 1. do 5.., lanak 128., 130., 131., 132., 133., 138., lanak 140. stavak 3., lanak 219., lanak 282. stavak 2. s iznimkom prve i zadnje reenice, lanak 282. stavak 5. i lanak 283. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Isto se odnosi na lanak 121. stavak 2. tog Ugovora u pogledu usvajanja delova opih smjernica gospodarske politike koje se openito odnose na podruje eura. U tim odredbama uputa na Unu ili na drave lanice ne ukljuuje Ujedinjenu Kraljevinu, a uputa na nacionalne sredinje banke ne ukljuuje Banku Engleske. 5. Ujedinjena Kraljevina ulae napore da izbjegne prekomjerni dravni decit. lanci 143. i 144. Ugovora o funkcioniranju Europske une i dalje se primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu. lanak 134. stavak 4. i lanak 142. primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu kao da ima pravo izuzea.
305
6. Pravo glasa Ujedinjene Kraljevine miruje kada Vee donosi mjere iz lanaka navedenih u stavku 4. i u sluajevima iz lanka 139. stavka 4. podstavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une. U tu svrhu primjenjuju se lanak 139. stavak 4. podstavak 2. tog Ugovora. Ujedinjena Kraljevina isto tako nema pravo sudjelovati u imenovanju predsjednika, dopredsjednika i ostalih lanova Izvrnog odbora Europske sredinje banke prema lanku 238. stavku 2. podstavku 2. tog Ugovora. 7. lanci 3., 4., 6., 7., 9.2., lanak 10.1., 10.3., lanak 11.2., lanak 12.1., lanci 14., 16., 18., 19., 20., 22., 23., 26., 27., 30., 31., 32., 33., 34. i 49. Protokola o Statutu Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke (Statut) ne primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu. U tim lancima uputa na Unu ili na drave lanice ne ukljuuje Ujedinjenu Kraljevinu, a kada se upuuje na nacionalne sredinje banke ili dioniare, to ne ukljuuje Banku Engleske. Uputa u lanku 10.3. i lanku 30.2. Statuta na upisani kapital Europske sredinje banke ne ukljuuje kapital koji je upisala Banka Engleske. 8. lanak 141. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une i lanci od 43. do 47. Statuta na snazi su bilo da postoji drava lanica na koju se primjenjuje izuzee ili ne, a podlono sljedeim izmjenama i dopunama: a) Kada se u lanku 43. Statuta upuuje na poslove Europske sredinje banke i Europskog monetarnog instituta, to ukljuuje one poslove koje je jo uvek potrebno obaviti nakon uvoenja eura zbog odluke Ujedinjene Kraljevine da ne usvoji euro. Osim poslova iz lanka 46. Statuta Europska sredinja banka takoer daje savjete i prua pomo kod pripreme svake odluke Vea u pogledu Ujedinjene Kraljevine koje se donose u skladu sa stavkom 9. tokama (a) i (c) ovog Protokola. Banka Engleske plaa svoje upisivanje kapitala Europskoj sredinjoj banci kao doprinos za trokove poslovanja na istoj osnovi kao i nacionalne sredinje banke drava lanica na koje se primjenjuje izuzee.
b)
c)
9. Ujedinjena Kraljevina moe u bilo kojemu trenutku Veu priopiti namjeru da usvoji euro. U tom sluaju: a) Ujedinjena Kraljevina ima pravo usvojiti euro samo ako udovoljava potrebnim uvjetima. Na zahtjev Ujedinjene Kraljevine i prema uvjetima i postupku utvrenom lankom 140. stavkom 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une, Vee donosi odluku o tome jesu li ispunjeni potrebni uvjeti.
306
b)
Banka Engleske uplauje upisani kapital, prenosi devizne priuve Europskoj sredinjoj banci i prinosi njezinim priuvama na istoj osnovi kao nacionalna sredinja banka neke drave lanice e je izuzee opozvano. Pod uvjetima i u skladu s postupkom koji je utvren u lanku 140. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une Vee donosi sve ostale potrebne odluke kako bi omoguilo Ujedinjenoj Kraljevini da usvoji euro.
c)
Ako Ujedinjena Kraljevina usvoji euro u skladu s odredbama ovog Protokola, prestaju vrediti stavci 3. do 8. 10. Usprkos lanku 123. Ugovora o funkcioniranju Europske une i lanku 21.1. Statuta, vlada Ujedinjene Kraljevine moe zadrati svoju mogunost koritenja novanih sredstava u Banci Engleske ako, odnosno sve dok, Ujedinjena Kraljevina ne usvoji euro.
307
PROTOKOL 16. O ODREENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA DANSKU VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR da danski Ustav sadri odredbe koje bi mogle podrazumevati da se u Danskoj moe odrati referendum pre nego to se Danska odrekne svog izuzea, S OBZIROM na to da je 3. studenog 1993. danska Vlada priopila Veu da ne namjerava sudjelovati u treoj fazi ekonomske i monetarne une. SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: 1. S obzirom na obavest koju je danska Vlada dostavila Veu 3. studenog 1993. Danska ima pravo izuzea. Uinak izuzea sastoji se u tome da se na Dansku primjenjuju sve odredbe iz Ugovor i Statuta europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke koje se odnose na izuzee. 2. U pogledu opoziva izuzea postupak iz lanka 140. Ugovora o funkcioniranju Europske une moe se pokrenuti samo na zahtjev Danske. 3. U sluaju opoziva statusa izuzea prestaju se primjenjivati odredbe ovog Protokola.
308
PROTOKOL 17. O DANSKOJ VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da ree odreene probleme koje se odnose na Dansku, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Odredbe lanka 14. Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke ne utjeu na pravo Nacionalne banke Danske da izvrava svoje zadae koje se odnose na delove Kraljevine Danske koji ne pripadaju Uni.
309
PROTOKOL 18. O FRANCUSKOJ VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da uzmu u obzir posebno pitanje koje se odnosi na Francusku, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Francuska moe zadrati povlasticu novanih emisa u Novoj Kaledoni, Francuskoj Polinezi i Wallisu i Futuni pod uvjetima koji su utvreni njezinim nacionalnim zakonima i ima iskljuivo pravo odreivati paritet franka u Pacikoj nancskoj zajednici.
310
PROTOKOL 19. O PRAVNIM STEEVINAMA IZ SCHENGENA KOJE SU UGRAENE U OKVIR EUROPSKE UNE VISOKE UGOVORNE STRANKE, PRISJEAJUI se da su odredbe pravnih steevina iz Schengena koje se sastoje od sporazuma o postupnom ukidanju kontrola na zajednikim granicama i koje su potpisale neke drave lanice Europske une u Schengenu 14. lipnja 1985. i 19. lipnja 1990., te srodnih sporazuma i pravila donesenih temeljem tih sporazuma, ugraene u okvir Europske une putem Ugovora iz Amsterdama potpisanog 2. listopada 1997.; U ELJI da ouvaju pravne steevine iz Schengena, kako su se razvile od stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, i da razvu pravne steevine kako bi doprinele ostvarenju cilja da se graanima Une ponudi podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica; UZIMAJUI U OBZIR poseban poloaj Danske; UZIMAJUI U OBZIR injenicu da Irska i Ujedinjena Kraljevina Velika Britana i Sjeverna Irska ne sudjeluju u svim odredbama pravnih steevina iz Schengena; potrebno je, meutim, predvidjeti mogunost da se tim dravama lanicama dopusti prihvaanje ostalih odredbi ovih pravnih steevina u celosti ili djelomino; PRIZNAVAJUI da je, kao posljedica toga, potrebno koristiti odredbe Ugovor koje se odnose na tjenju suradnju izmeu nekih drava lanica; UZIMAJUI U OBZIR potrebu za odravanjem posebnog odnosa s Republikom Islandom i Kraljevinom Norvekom, budui da odredbe Nordske une putovnica obvezuju obje te drave, zajedno s nordskim dravama koje su lanice Europske une; SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Kraljevina Belga, Republika Bugarska, eka Republika, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemaka, Republika Estona, Helenska Republika, Kraljevina panjolska, Francuska Republika, Talanska Republika, Republika Cipar, Republika Latva, Republika Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Maarska, Republika Malta, Kraljevina Nizozemska, Republika
311
Austra, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovena, Slovaka Republika, Republika Finska, i Kraljevina vedska ovlatene su meusobno provoditi tjenju suradnju u podrujima na koja se odnose odredbe koje je deniralo Vee, a koje ine pravne steevine iz Schengena. Ova se suradnja provodi u sklopu institucionalnog i pravnog okvira Europske une i u pogledu odgovarajuih odredbi Ugovor. lanak 2. Pravne steevine iz Schengena primjenjuju se na drave lanice iz lanka 1., ne dovodei u pitanje odredbe lanka 3. Akta o pristupanju od 16. travnja 2003. ili lanak 4. Akta o pristupanju od 25. travnja 2005. Vee zamjenjuje Izvrni odbor koji je osnovan sporazumima iz Schengena. lanak 3. Sudjelovanje Danske u donoenju mjera koje ine razvitak pravnih steevina iz Schengena kao i provedba tih mjera i njihova primjena u Danskoj ravnaju se prema odgovarajuim odredbama Protokola o stajalitu Danske. lanak 4. Irska i Ujedinjena Kraljevina Velika Britana i Sjeverna Irska mogu u bilo kom trenutku zahtevati sudjelovanje u nekim ili svim odredbama navedenih pravnih steevina. O tom zahtjevu Vee odluuje jednoglasnom odlukom svojih lanova iz lanka 1. i lana koji predstavlja vladu dotine drave lanice. lanak 5. 1. Predlozi i inicative utemeljene na pravnim steevinama iz Schengena podleu odgovarajuim odredbama Ugovor. U tom pogledu, kad Irska ili Ujedinjena Kraljevina u razumnom roku pisanim putem ne priope Veu da ele sudjelovati, smatra se da je ovlatenje iz lanka 329. Ugovora o funkcioniranju Europske une odobreno dravama lanicama iz lanka 1. te Irskoj i Ujedinjenoj Kraljevini kad koja od njih eli sudjelovati u dotinim podrujima suradnje. 2. Kad se smatra da su Irska ili Ujedinjena Kraljevina obavile priopenje temeljem odluke iz lanka 4., one ipak mogu u roku od tri mjeseca pisanim putem priopiti Veu da ne ele sudjelovati u takvome predlogu ili inicativi.
312
U tom sluaju Irska ili Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluju u donoenju toga akta. Od tog priopenja postupak za donoenje mjere koja se temelji na pravnim steevinama iz Schengena obustavlja se do zavretka postupka iz stavka 3. ili stavka 4. ili u bilo kojem trenutku tekom postupka dok se obavjetenje ne povue. 3. Za dravu lanicu koja je obavila priopenje iz stavka 2., svaka se odluka Vea temeljem lanka 4., od datuma stupanja na snagu predloene mjere, prestaje primjenjivati u mjeri u kojoj to Vee smatra potrebnim i pod uvjetima koji se utvruju odlukom Vea donesenom kvaliciranom veinom na predlog Komise. Odluka se donosi u skladu s ovim kriterima: Vee nastoji u najveoj moguoj mjeri osigurati sudjelovanje odreene drave lanice, a da pritom ozbiljno ne ugrozi djelovanje razliitih delova pravnih steevina iz Schengena u praksi i potujui pritom njihovu povezanost. Komisa podnosi svoj predlog u najkraemu moguem roku nakon obavjetenja iz stavka 2. Vee, ako je to potrebno nakon sazivanja dvu uzastopnih sjednica, postupa u roku od etiri mjeseca nakon predloga Komise. 4. Ako nakon etiri mjeseca Vee ne donese odluku, drava lanica moe odmah zatraiti da se predmet uputi Europskomu veu. U tom sluaju Europsko vee na svom sljedeem sastanku kvaliciranom veinom na predlog Komise donosi odluku u skladu s kriterima iz stavka 3. 5. Ako do zavretka postupka navedenoga u stavku 3. ili stavku 4. Vee ili, ovisno o sluaju, Europsko vee ne donese odluku, prestaje obustava postupka za donoenje mjere koja se temelji na pravnim steevinama iz Schengena. Ako se navedena mjera naknadno donese svaka odluka koju Vee donese temeljem lanka 4. od dana stupanja na snagu te mjere prestaje se primjenjivati za predmetne drave lanice u mjeri i pod uvjetima o kojima odluuje Komisa, osim ako navedena drava lanica ne povue svoje priopenje iz stavka 2. pre donoenja mjere. Komisa postupa do datuma toga donoenja. Pri donoenju odluke Komisa potuje kritere iz stavka 3. lanak 6. Republika Island i Kraljevina Norveka povezane su s provedbom pravnih steevina iz Schengena i njihovim daljnjim razvitkom. Dogovaraju se odgovarajui postupci u tu svrhu u sporazumu koji Vee sklapa s tim dravama temeljem jednoglasne odluke svojih lanova iz lanka 1. Taj sporazum sadri odredbe o doprinosu Islanda i Norveke nancskim implikacama koje proizlaze iz provedbe ovoga Protokola.
313
Vee temeljem jednoglasne odluke sklapa zaseban sporazum s Islandom i Norvekom za uspostavu prava i obveza izmeu Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske s jedne strane i Islanda i Norveke s druge strane, a u domenama pravnih steevina iz Schengena koje se primjenjuju na te drave. lanak 7. U pregovorima o pristupanju novih drava lanica Europskoj uni pravne steevine iz Schengena i daljnje mjere koje u svom djelokrugu donesu instituce smatraju se pravnom steevinom koju sve drave kandidatkinje za pristupanje moraju prihvatiti u celosti.
314
PROTOKOL 20. O PRIMJENI ODREENIH ASPEKATA LANKA 26. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE NA UJEDINJENU KRALJEVINU I NA IRSKU VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da ree odreena pitanja koja se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu i na Irsku, UZIMAJUI U OBZIR dugogodinje postojanje posebnih putnih dogovora izmeu Ujedinjene Kraljevine i Irske, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Usprkos lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske une i bilo kojoj drugoj odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uni, mjerama donesenim temeljem Ugovor ili meunarodnom sporazumu koji sklopi Una ili Una i njezine drave lanice s jednom ili vie treih drava, Ujedinjena Kraljevina je ovlatena na svojim granicama s ostalim dravama lanicama provoditi one kontrolne mjere glede osoba koje ele ui u Ujedinjenu Kraljevinu koje smatra potrebnima radi: a) provjere prava ulaska u Ujedinjenu Kraljevinu graana drava lanica i uzdravanih lanova njihovih obitelji koji koriste prava dodeljena pravom Une kao i graana drugih drava kojima su ta prava dodeljena sporazumom koji obvezuje Ujedinjenu Kraljevinu; i odluivanja o tome trebaju li druge osobe dobiti doputenje za ulazak u Ujedinjenu Kraljevinu.
b)
Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske une i bilo kojoj drugoj odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uni ili mjerama donesenim temeljem Ugovor ne utjee na pravo Ujedinjene Kraljevine da donese ili provodi takve kontrolne mjere. Uputa na Ujedinjenu Kraljevinu u ovom lanku obuhvaa podruja za e je vanjske odnose odgovorna Ujedinjena Kraljevina. lanak 2. Ujedinjena Kraljevina i Irska mogu i nadalje meusobno sklapati dogovore u pogledu kretanja osoba izmeu njihovih podruja (zajedniko putno po315
druje), a uz potpuno potivanje prava osoba iz lanka 1., stavka 1. toke (a) ovoga Protokola. Sukladno tome, sve dok odravaju takve dogovore, odredbe lanka 1. ovoga Protokola primjenjuju se na Irsku pod istim uvjetima kao i za Ujedinjenu Kraljevinu. Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske une i bilo kojoj drugoj odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uni ili mjerama donesenim temeljem Ugovor ne utjee na to. lanak 3. Ostale drave lanice su ovlatene na svojim granicama ili u bilo kojemu mjestu ulaska na njihovo podruje provoditi kontrolne mjere u pogledu osoba koje ele ui na njihovo podruje iz Ujedinjene Kraljevine ili bilo kojeg podruja za e je vanjske odnose odgovorna Ujedinjena Kraljevina u iste svrhe kao to je navedeno u lanku 1. ovog Protokola ili iz Irske dok se odredbe lanka 1. ovog Protokola primjenjuju na Irsku. Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske une i bilo kojoj drugoj odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uni ili mjerama donesenim temeljem Ugovor ne utjee na pravo ostalih drava lanica da donesu ili provode takve kontrolne mjere.
316
PROTOKOL 21. O POLOAJU UJEDINJENE KRALJEVINE I IRSKE S OBZIROM NA PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da ree odreena pitanja koja se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku, UZIMAJUI U OBZIR Protokol o primjeni odreenih aspekata lanka 26. Ugovora o funkcioniranju Europske une na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Podlono lanku 3., Ujedinjena Kraljevina i Irska ne sudjeluju u odluivanju kada Vee donosi predloene mjere temeljem Glave V. Dela treeg Ugovora o funkcioniranju Europske une. Kad se akti Vea donose jednoglasno, lanovi Vea, s iznimkom predstavnika vlada Ujedinjene Kraljevine i Irske, odluuju jednoglasno. Za potrebe ovog lanka kvalicirana veina denira se u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 2. Kao posljedica lanka 1., podlono lancima 3., 4. i 6., niti jedna od odredbi iz Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une, niti jedna mjera koja se donese prema odredbama te Glave, niti jedna odredba meunarodnih ugovora koje Una sklopi temeljem odredbi te Glave i niti jedna odluka Suda pravde kojom se tumai odredba ili mjera ne obvezuje Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku niti se na njih primjenjuje; niti jedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na nadlenosti, prava i obveze tih drava; niti jedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Une niti ine dio prava Une koje se primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku. lanak 3. 1. Ujedinjena Kraljevina ili Irska mogu pisanim putem priopiti Veu u roku od tri mjeseca od podnoenja predloga ili poduzimanja inicative u Veu
317
temeljem Glave V. Dela treeg Ugovora o funkcioniranju Europske une da eli sudjelovati u donoenju i primjeni takve predloene mjere, nakon ega ta drava biva ovlatena to initi. Kod akata Vea koji se donose jednoglasno, lanovi Vea, s iznimkom lana koji ne dostavio to priopenje, odluuju jednoglasno. Mjera donesena temeljem ovog stavka obvezuje sve drave lanice koje su sudjelovale u njezinu donoenju. Mjerom koja se donese temeljem lanka 70. Ugovora o funkcioniranju Europske une utvruju se uvjeti za sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine i Irske u vrednovanjima koja se odnose na podruja koja su predmetom Glave V. Dela treeg toga Ugovora. Za potrebe ovog lanka kvalicirana se veina denira u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une. 2. Ako nakon razumnog vremenskog roka ne mogue doneti mjeru iz stavka 1. uz sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine i Irske, Vee moe tu mjeru doneti u skladu s lankom 1. bez sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine i Irske. U tom se sluaju primjenjuje lanak 2. lanak 4. Ujedinjena Kraljevina ili Irska mogu u bilo kojemu trenutku nakon donoenja mjere od strane Vea temeljem Glave V. Dela treeg Ugovora o funkcioniranju Europske une priopiti Veu i Komisi svoju namjeru da ele prihvatiti dotinu mjeru. U tom sluaju mutatis mutandis se primjenjuje postupak koji je utvren lankom 331. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 4.a 1. Odredbe ovoga Protokola primjenjuju se za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku i na mjere predloene ili donesene temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une kojima se izmjenjuje i dopunjuje postojea mjera koja ih obvezuje. 2. Meutim, ako Vee postupajui na predlog Komise utvrdi da nesudjelovanje Ujedinjene Kraljevine i Irske u izmenjenoj i dopunjenoj verzi postojee mjere onemoguuje primjenu te mjere za druge drave lanice ili za Unu, Vee ih moe pozvati da obave priopenje u skladu s lankom 3. odnosno lankom 4. Za potrebe lanka 3. daljnji rok od dva mjeseca poinje tei od datuma odluke Vea.
318
Ako nakon isteka roka od dva mjeseca od odluke Vea Ujedinjena Kraljevina ili Irska ne obave priopenje u skladu s lankom 3. odnosno lanom 4., postojea mjera za njih vie ne obvezujua ili primjenjiva, osim ako dotina drava lanica ne obavi priopenje u skladu s lankom 4. pre stupanja na snagu izmenjene i dopunjene mjere. Ta odluka proizvodi uinke od dana stupanja na snagu izmenjene i dopunjene mjere ili nakon isteka roka od dva mjeseca, ovisno o tome to je kasne. Za potrebe ovoga stavka Vee nakon cjelovite rasprave o predmetu odluuje kvaliciranom veinom svojih lanova koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju ili su sudjelovale u donoenju izmenjene i dopunjene mjere. Kvalicirana se veina Vea odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske une. 3. Vee moe na predlog Komise kvaliciranom veinom odrediti da Ujedinjena Kraljevina ili Irska snose izravne nancske posljedice, ako ih bude, koje nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prestanka njihova sudjelovanju u postojeoj mjeri. 4. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje primjenu lanka 4. lanak 5. Drava lanica koju ne obvezuje mjera donesena temeljem Glave V. Dela treeg Ugovora o funkcioniranju Europske une ne snosi nancske posljedice te mjere s iznimkom administrativnih trokova koji nastanu za instituce, osim u sluaju da svi lanovi Vea nakon savjetovanja s Europskim parlamentom jednoglasno odlue drugae. lanak 6. Ako u sluajevima iz ovog Protokola Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku obvezuje mjera koju je Vee donelo temeljem Glave V. Dela treeg Ugovora o funkcioniranju Europske une na tu se dravu u odnosu na tu mjeru primjenjuju odgovarajue odredbe Ugovora. lanak 6.a Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku ne obvezuju pravila propisana temeljem lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske une koja se odnose na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri provoenju aktivnosti iz podruja primjene Poglavlja 4. ili Poglavlja 5. Glave V. Dela treega toga Ugovora, kad Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku ne obvezuju pravila kojima se ureuju oblici
319
pravosudne suradnje u kaznenim predmetima ili policske suradnje za koje se trai usklaenost s odredbama propisanim na temelju lanka 16. lanak 7. lanci 3., 4. i 4.a ne utjeu na Protokol o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une. lanak 8. Irska moe pisanim putem priopiti Veu da vie ne eli da se na nju odnose odredbe ovog Protokola. U tom se sluaju, redovite ugovorne odredbe primjenjuju na Irsku. lanak 9. Kad je re o Irskoj ovaj se Protokol ne primjenjuje na lanak 75. Ugovora o funkcioniranju Europske une.
320
PROTOKOL 22. O POLOAJU DANSKE VISOKE UGOVORNE STRANKE, PRISJEAJUI se odluke efova drava ili vlada na sastanku u sklopu Europskoga vea u Edinburgu 12. prosinca 1992. koja se odnosi na odreene probleme koje je Danska istaknula u svezi s Ugovorom o Europskoj uni, PRIMETIVI stajalite Danske glede graanstva, gospodarske i monetarne une, obrambene politike i pravosua te unutarnjih poslova kako su utvreni odlukom iz Edinburga, SVJESNI injenice da e nastavak pravnoga reima temeljem Ugovor koji proizlazi iz odluke iz Edinburga bitno ograniiti sudjelovanje Danske u vanim podrujima u kojima Una surauje i da bi bilo u interesu Une da se osigura cjelovitost pravne steevine na podruju slobode, sigurnosti i pravde, U ELJI da se stoga uspostavi pravni okvir koji e osigurati da Danska sudjeluje u donoenju mjera koje se predlau temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une i pozdravljajui namjeru Danske da koristi tu mogunost kad je u skladu s njezinim ustavnim odredbama, PRIMJEUJUI da Danska nee spreavati ostale drave lanice u daljnjemu razvitku njihove suradnje u pogledu mjera koje nisu obvezujue za Dansku, IMAJUI NA UMU lanak 3. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: DIO PRVI lanak 1. Danska ne sudjeluje u odluivanju kada Vee donosi mjere koje su predloene temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une. Kada se akti Vea donose jednoglasno, lanovi Vea, s iznimkom predstavnika vlade Danske, odluuju jednoglasno. Za potrebe ovoga lanka kvalicirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une.
321
lanak 2. Za Dansku nisu obvezujue niti se na nju primjenjuju odredbe iz Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une, mjere donesene temeljem te Glave, odredbe bilo kojega meunarodnoga ugovora koji Una sklopi temeljem odredaba te Glave, ni odluka Suda Europske une kojom se ta odredba tumai, ili mjera, ili bilo koja izmenjena ili dopunjena mjera, ili mjera koja se moe izmeniti ili dopuniti u skladu s tom Glavom; nedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na nadlenosti, prava i obveze Danske; ni jedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Une niti je dio prava Une koje se primjenjuje na Dansku. Posebno su obvezujui i primjenjivi kao nepromenjeni akti Une u podruju policske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima koji su doneseni pre stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora te za Dansku izmenjeni i dopunjeni. lanak 2.a lanak 2. ovoga Protokola primjenjuje se i za pravila propisana na temelju lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske une koja se odnose na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri obavljanju aktivnosti koje su u okviru podruja primjene Poglavlja 4. ili Poglavlja 5. Glave V. Dela treega toga Ugovora. lanak 3. Danska ne snosi nancske uinke mjera iz lanka 1., s iznimkom administrativnih trokova namenjenih institucama. lanak 4. 1. Danska, u roku od est mjeseci nakon to je Vee donelo mjeru o predlogu ili inicativi temeljem pravne steevine iz Schengena na koju se odnosi ovaj Dio, donosi odluku o tome hoe li tu mjeru uneti u svoje nacionalno pravo. Ako donese takvu odluku, ta mjera stvara obvezu temeljem meunarodnog prava izmeu Danske i ostalih drava lanica koje ta mjera obvezuje. 2. Ako Danska donese odluku da nee provoditi mjeru Vea iz stavka 1., drave lanice koje ta mjera obvezuje i Danska razmotrit e odgovarajue mjere koje bi valjalo poduzeti.
322
DIO DRUGI lanak 5. U pogledu mjera koje Vee donosi temeljem lanka 26. stavka 1., lanka 42., te lanaka od 43. do 46. Ugovora o Europskoj uni, Danska ne sudjeluje u razradi i provedbi odluka i aktivnosti Une koje imaju uinak na obranu. Stoga Danska ne sudjeluje u njihovom donoenju. Danska nee sprjeavati ostale drave lanice u daljnjem razvitku suradnje na tom podruju. Danska nee biti duna doprinositi nanciranju operativnih trokova koji proizau iz takvih mjera niti Uni stavljati vojne kapacitete na raspolaganje. lanovi Vea djeluju unisiono i odluuju jednoglasno, s iznimkom predstavnika vlade Danske. Za potrebe ovoga lanka kvalicirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une. DIO TREI lanak 6. lanci 1., 2., i 3. ne primjenjuju se na mjere kojima se odreuju tree zemlje i dravljani moraju imati vizu kada prelaze vanjske granice drava lanica, ili na mjere koje se odnose na jednaki format za vize DIO ETVRTI lanak 7. U skladu sa svojim ustavnim zahtjevima Danska u bilo kojemu trenutku moe ostale drave lanice obavestiti o tome da vie ne eli primjenjivati ovaj Protokol u celosti ili djelomino. U tom sluaju Danska e u celosti primjenjivati sve odgovarajue mjere donesene u okviru Europske une, koje tada budu na snazi. lanak 8. 1. U bilo kojemu trenutku i ne dovodei u pitanje lanak 7., Danska moe u skladu sa svojim ustavnim odredbama ostalim dravama lanicama priopiti da se Dio prvi sastoji od odredbi iz Priloga, s uinkom od prvog dana mjeseca nakon priopenja. U tom se sluaju lanci od 5. do 8. iznova numeriraju. 2. est mjeseci od dana stupanja na snagu priopenja iz stavka 1. sve pravne steevine iz Schengena i mjere koju su donesene temeljem te steevine, a koje
323
su do tada temeljem meunarodnoga prava obvezivale Dansku, postaju za Dansku obvezujue kao pravo Une.
PRILOG lanak 1. Podlono lanku 3. Danska ne sudjeluje u odluivanju kad Vee donosi mjere koje su predloene temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une. Kad Vea donosi akte jednoglasno, lanovi Vea, s iznimkom predstavnika danske vlade, odluuju jednoglasno. Za potrebe ovoga lanka kvalicirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une. lanak 2. Temeljem lanka 1., podlono odredbama lanaka 3., 4. i 8. za Dansku nisu obvezujue i na nju se ne primjenjuju odredbe iz Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une, mjere donesene temeljem te Glave, odredbe bilo kojega meunarodnog ugovora koji Una sklopi temeljem odredbi te Glave, odluka Suda Europske une kojom se ta odredba ili mjera tumai; ni jedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na nadlenosti, prava i obveze Danske; ni jedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Une niti je sastavni dio prava Une koje se primjenjuje na Dansku. lanak 3. 1. Danska moe u roku od tri mjeseca od podnoenja predloga ili inicative Veu temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une pisanim putem priopiti predsjedniku Vea da eli sudjelovati u donoenju i primjeni svake takove predloene mjere, nakon ega Danska ima pravo to i initi. 2. Ako se nakon razumnoga roka mjera iz stavka 1. ne moe doneti uz sudjelovanje Danske, Vee moe doneti tu mjeru iz stavka 1. u skladu s lankom 1. bez sudjelovanja Danske. U tom se sluaju primjenjuje lanak 2. lanak 4. Danska moe u bilo kojem trenutku nakon donoenja mjere temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une, Veu i Komisi
324
priopiti svoju namjeru da eli prihvatiti tu mjeru. U tom se sluaju postupak predvien lankom 331. stavkom 1. toga ugovora primjenjuje na odgovarajui nain. lanak 5. 1. Odredbe ovoga Protokola primjenjuju se za Dansku i na mjere predloene ili donesene temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une kojima se izmjenjuje i dopunjuje postojea mjera koja je obvezuje. 2. Meutim, u sluaju kad Vee postupajui na predlog Komise utvrdi da zbog nesudjelovanja Danske u izmenjenoj i dopunjenoj verzi postojee mjere primjena te mjere za druge drave lanice ili za Unu ne mogua, Vee moe pozvati Dansku da obavi priopenje u skladu s lankom 3. odnosno 4. Za potrebe lanka 3. daljnji rok od dva mjeseca poinje tei od datuma odluke Vea. Ako nakon isteka roka od dva mjeseca od odluke Vea Danska ne obavi priopenje u skladu s lankom 3. odnosno 4., postojea mjera za nju vie ne obvezujua ili primjenjiva na nju, osim ako je priopenje obavila u skladu s lankom 4. pre stupanja na snagu izmenjene i dopunjene mjere. Ta odluka proizvodi uinke od dana stupanja na snagu izmenjene i dopunjene mjere ili od isteka roka od dva mjeseca, ovisno o tomu to je kasne. Za potrebe ovog stavka Vee nakon cjelovite rasprave o predmetu odluuje kvaliciranom veinom svojih lanova koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju ili su sudjelovale u donoenju izmenjene i dopunjene mjere. Kvalicirana se veina Vea odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske une. 3. Vee kvaliciranom veinom na predlog Komise moe odrediti da Danska snosi izravne nancske posljedice, ako ih bude, koje nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prestanka njezina sudjelovanja u postojeoj mjeri. 4. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje primjenu lanka 4. lanak 6. 1. Priopenje temeljem lanka 4. podnosi se najkasne u roku od est mjeseci od konanoga donoenja mjere ako se ta mjera temelji na pravnim steevinama iz Schengena. Ako Danska ne obavi priopenje u skladu s lancima 3. ili 4. za mjeru koja se temelji na pravnim steevinama iz Schengena, drave lanice koje ta mjera obvezuje i Danska razmotrit e poduzimanje odgovarajuih mjera.
325
2. Priopenje temeljem lanka 3. za mjeru koja se temelji na pravnim steevinama iz Schengena neopozivo se smatra priopenjem temeljem lanka 3. s obzirom na svaki daljnji predlog ili inicativu i je cilj tu mjeru nadograditi u mjeri u kojoj se taj predlog ili inicativa nadograuje na pravne steevine iz Schengena. lanak 7. Dansku ne obvezuju pravila propisana temeljem lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske une koja se odnose na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri provoenju aktivnosti iz podruja primjene Poglavlja 4. ili Poglavlja 5. Glave V. Dela treega toga Ugovora, kad Dansku ne obvezuju pravila kojima se ureuju oblici pravosudne suradnje u kaznenim predmetima ili policske suradnje za koje se trai usklaenost s odredbama propisanima na temelju lanka 16.. lanak 8. Ako u sluajevima iz ovoga dela Dansku obvezuje mjera koju je Vee donelo temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une, na Dansku se za tu mjeru primjenjuju odgovarajue odredbe Ugovor. lanak 9. Kad Dansku ne obvezuje neka mjera donesena temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une, Danska ne snosi nancske posljedice te mjere, s iznimkom administrativnih trokova koji nastaju za instituce, osim ako Vee nakon savjetovanja s Europskim parlamentom jednoglasno ne odlui druke.
326
PROTOKOL 23. O VANJSKIM ODNOSIMA DRAVA LANICA U POGLEDU PRELASKA VANJSKIH GRANICA VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR potrebu drava lanica da osiguraju djelotvornu kontrolu na svojim vanjskim granicama, a po potrebi u suradnji s treim zemljama, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Odredbe o mjerama koje se tiu prelaska vanjskih granica u lanku 77. stavku 2. toki (b) Ugovora o funkcioniranju Europske une ne utjeu na nadlenost drava lanica da pregovaraju i sklapaju sporazume s treim zemljama dok potuju pravo Une i ostale relevantne meunarodne sporazume.
327
PROTOKOL 24. O AZILU ZA DRAVLJANE DRAVA LANICA EUROPSKE UNE VISOKE UGOVORNE STRANKE, BUDUI DA u skladu s lankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uni, Una priznaje prava, slobode i naela navedena u Povelji o temeljnim pravima; BUDUI DA u skladu s lankom 6. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uni, temeljna prava, zajamena Europskom konvencom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ine sastavni dio prava Une kao opa naela; BUDUI DA je Sud pravde Europske une nadlean osigurati da Una u tumaenju i primjeni lanka 6. stavaka 1. i 3. Ugovora o Europskoj uni potuje pravo; BUDUI DA prema lanku 49. Ugovora o Europskoj uni svaka europska drava, kada podnosi zahtjev za pristupanje Uni, mora potovati vrednosti koje su navedene u lanku 2. Ugovora o Europskoj uni; IMAJUI NA UMU da se lankom 7. Ugovora o Europskoj uni uspostavlja mehanizam za stavljanje odreenih prava u mirovanje u sluaju da drava lanica teko i trajno povredi te vrednosti; PRISJEAJUI SE da svaki dravljanin drave lanice, kao graanin Une, uiva poseban status i zatitu koju drave lanice jame u skladu s odredbama Dela drugog Ugovora o funkcioniranju Europske une; IMAJUI NA UMU da se Ugovorima uspostavlja podruje bez unutarnjih granica i svakom graaninu Une daje pravo slobodnog kretanja i nastanjivanja na podruju drava lanica; ELEI spreiti da se institutu azila pribjegava u svrhe razliite od ciljeva za koje je namenjen; BUDUI DA ovaj Protokol potuje dosege i ciljeve enevske konvence od 28. srpnja 1951. o pravnom poloaju izbjeglica, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Jedini lanak S obzirom na razinu zatite temeljnih prava i sloboda u dravama lanicama Europske une, smatra se da drave lanice u meusobnom odnosu pred328
stavljaju sigurne zemlje podretla za sve pravne i praktine potrebe u pogledu pitanja azila. Stoga zahtjev za azilom koji podnese dravljanin jedne drave lanice druga drava lanica moe uzeti u obzir ili proglasiti doputenim za obradu samo u sljedeim sluajevima: a) ako drava lanica i je dravljanin podnositelj zahtjeva, koristei odredbe lanka 15. Europske konvence za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, poduzima mjere na svom podruju kojima odstupa od svojih obveza iz Konvence; ako je pokrenut postupak iz lanka 7. stavka 1. Ugovora o Europskoj uni dok Vee ili po potrebi Europsko vee ne donese odluku u tom pogledu u odnosu na dravu lanicu i je dravljanin podnositelj zahtjeva; ako je Vee donelo odluku u skladu s lankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uni za dravu lanicu i je dravljanin podnositelj zahtjeva ili ako je Europsko vee donelo odluku u skladu s lankom 7. stavkom 2. toga Ugovora za dravu lanicu i je dravljanin podnositelj zahtjeva;
b)
c)
d) ako bi drava lanica jednostrano donela odluku glede zahtjeva dravljanina druge drave lanice odmah se obavjetava Vee; kod obrade zahtjeva polazi se od pretpostavke da je oigledno neutemeljen, a da se ni na koji nain, bez obzira na sluaj, ne utjee na ovlast donoenja odluka drave lanice.
329
PROTOKOL 25. O OSTVARIVANJU PODELJENE NADLENOSTI VISOKE UGOVORNE STRANKE, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Jedini lanak S obzirom na lanak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une o podeljenoj nadlenosti, kad Una u odreenom podruju poduzme mjere, doseg primjene toga ostvarivanja nadlenosti obuhvaa samo one elemente koji su ureeni predmetnim aktom Une i stoga ne obuhvaa itavo podruje.
330
PROTOKOL 26. O USLUGAMA OD OPEGA ZNAENJA VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da naglase vanost usluga od opega znaenja, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim interpretativnim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Zajednike vrednosti Une povezane s uslugama od opega gospodarskog znaenja u smislu lanka 14. Ugovora o funkcioniranju Europske une ukljuuju osobito: vanu ulogu i veliku slobodu odluivanja nacionalnih, regionalnih i lokalnih tela u osiguranju, naruivanju i organiziranju usluga od opega gospodarskog znaenja u najveoj moguoj mjeri povezanih s potrebama korisnika; raznolikost razliitih usluga od opega gospodarskog znaenja te razlike u potrebama i sklonostima korisnika koje mogu proizlaziti iz razliitih geografskih, socalnih i kulturnih okolnosti; visoku razinu kvalitete, sigurnosti i dostupnosti, jednak tretman i promicanje univerzalnog pristupa i prava korisnika. lanak 2. Odredbe Ugovor ni na koji nain ne utjeu na nadlenost drava lanica da pruaju, naruuju i organiziraju negospodarske usluge od opega znaenja.
331
PROTOKOL 27. O UNUTARNJEM TRITU I TRINOM NATJECANJU VISOKE UGOVORNE STRANKE, SMATRAJUI da unutarnje trite kako je navedeno u lanku 3. Ugovora o Europskoj uni ukljuuje sustav kojim se osigurava nenaruavanje trinoga natjecanja, USUGLASILE SU SE da: Una u tu svrhu, ako je potrebno, poduzme mjere u skladu s odredbama Ugovor, ukljuujui odredbe iz lanka 352. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Ovaj se Protokol prilae Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une.
332
PROTOKOL 28. O GOSPODARSKOJ, SOCALNOJ I TERITORALNOJ KOHEZI VISOKE UGOVORNE STRANKE, PRISJEAJUI SE na to da lanak 3. Ugovora o Europskoj uni sadri cilj promicanja gospodarske, socalne i teritoralne koheze i solidarnosti meu dravama lanicama i da navedena koheza pripada u podruja podeljene nadlenosti Une koja su navedena u lanku 4. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske une; PRISJEAJUI SE da odredbe iz Dela treeg, Glave XVIII. o gospodarskoj, socalnoj i teritoralnoj kohezi u cjelini osiguravaju pravnu osnovu za daljnju konsolidacu i daljnji razvitak djelovanja Une na tom podruju, ukljuujui osnivanje fonda; PRISJEAJUI SE da se lankom 177. Ugovora o funkcioniranju Europske une predvia osnivanje Kohezskog fonda; PRIMJEUJUI da Europska investicska banka pozajmljuje velike iznose koji su u porastu u korist siromanih rega; PRIMJEUJUI elju za veom eksibilnosti u dogovorima oko raspodjele sredstava iz Strukturnih fondova; PRIMJEUJUI elju za diferenciranjem razina sudjelovanja Une u programima i projektima u nekim zemljama; PRIMJEUJUI predlog da se vie uzme u obzir razmjeran napredak drava lanica u sustavu vlastitih resursa, POTVRUJU da je promicanje gospodarske, socalne i teritoralne koheze od kljunog znaaja za cjelovit razvitak i trajan uspjeh Une, POTVRUJU svoje uvjerenje da bi Strukturni fondovi trebali i dalje imati vanu ulogu u ostvarivanju ciljeva Une na podruju koheze, POTVRUJU svoje uvjerenje da Europska investicska banka i dalje veinu svojih resursa ulae radi promicanja gospodarske, socalne i teritoralne koheze i izjavljuju da su spremne u tu svrhu preispitati kapitalne potrebe Europske investicske banke im bude potrebno, SLAU SE da Kohezski fond osigurava nancske prinose Une za projekte na podruju zatite okolia i transeuropskih mrea u dravama lanicama i je BNP po glavi stanovnika manji od 90 % od prosjeka Une, a koje imaju
333
program koji vodi k ispunjenju uvjeta ekonomske konvergence kako je to navedeno u lanku 126., IZJAVLJUJU da namjeravaju omoguiti veu eksibilnost u raspodjeli nancskih sredstava iz strukturnih fondova za posebne potrebe koje sadanji propisi o Strukturnim fondovima ne pokrivaju, IZJAVLJUJU da su spremne diferencirati razine sudjelovanja Une u sklopu programa i projekata Strukturnih fondova radi izbjegavanja prekomjernih poveanja proraunskih izdataka u dravama lanicama s niom razinom blagostanja, PREPOZNAJU potrebu za redovitim praenjem napretka koji se postie u ostvarenju gospodarske, socalne i teritoralne koheze i izjavljuju da su spremne prouiti sve potrebne mjere u tom pogledu, IZJAVLJUJU da namjeravaju vie uzimati u obzir sposobnost pojedinih drava lanica za doprinos u sustavu vlastitih resursa i preispitati sredstva za ispravljanje regresivnih elemenata u dravama lanicama s niom razinom blagostanja, a koji postoje u sadanjem sustavu vlastitih sredstava. SPORAZUMJELE SU SE da ovaj Protokol priloe Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une.
334
PROTOKOL 29. O SUSTAVU JAVNOG EMITIRANJA U DRAVAMA LANICAMA VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR da je sustav javnog emitiranja u dravama lanicama izravno povezan s demokratskim, socalnim i kulturnim potrebama svakog drutva i s potrebom ouvanja medskog pluralizma, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim interpretativnim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Odredbe Ugovor ne utjeu na ovlasti drava lanica da predvide nanciranje javne radiotelevize ako se to nanciranje odobrava radiotelevizskim organizacama radi ostvarenja javne usluge koja je dodeljena, denirana i organizirana u svakoj dravi lanici i ako to nanciranje ne utjee na komercalne uvjete i trino natjecanje u Uni u mjeri u kojoj bi bilo u suprotnosti s opim interesom, s tim da se uzima u obzir ostvarenje zadae te javne usluge.
335
PROTOKOL 30. O PRIMJENI POVELJE EUROPSKE UNE O TEMELJNIM PRAVIMA U POLJSKOJ I U UJEDINJENOJ KRALJEVINI VISOKE UGOVORNE STRANKE, BUDUI DA u lanku 6. Ugovora o Europskoj uni, Una priznaje prava, slobode i naela navedena u Povelji Europske une o temeljnim pravima, BUDUI DA se Povelja primjenjuje uz strogo potivanje odredaba spomenutoga lanka 6. Glave VII. Povelje, BUDUI DA spomenuti lanak 6. nalae da Povelju primjenjuju i da je tumae sudovi u Poljskoj i sudovi u Ujedinjenoj Kraljevini strogo se pridravajui objanjenja iz toga lanka, BUDUI DA Povelja sadri prava i naela, BUDUI DA Povelja sadri odredbe graanske i politike prirode te odredbe gospodarske i socalne prirode, BUDUI DA Povelja ponovno potvruje prava, slobode i naela priznata u Uni i jo ih bolje izlae, ne stvarajui pritom nova prava ili naela, PODSJEAJUI na obveze Poljske i Ujedinjene Kraljevine iz Ugovora o Europskoj uni, Ugovora o funkcioniranju Europske une i prava Une openito, PRIMJEUJUI elju Poljske i Ujedinjene Kraljevine da objasne odreene aspekte primjene Povelje, U ELJI da stoga objasni primjenu Povelje u vezi sa zakonima i drugim propisima Poljske i Ujedinjene Kraljevine te njezine primjenjivosti u sudovima u Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, PONOVNO POTVRUJUI da upuivanja u ovom Protokolu na primjenu posebnih odredaba Povelje ni u kojem sluaju ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba Povelje, PONOVNO POTVRUJUI da ovaj Protokol ne dovodi u pitanje primjenu Povelje na druge drave lanice, PONOVNO POTVRUJUI da ovaj Protokol ne dovodi u pitanje ostale obveze prenesene na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevine u okviru Ugovora o Europskoj uni, Ugovora o funkcioniranju Europske une i prava Une openito,
336
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. 1. Poveljom se ne proiruje nadlenost Suda pravde Europske une ili bilo kojega drugog suda ili tribunala Poljske ili Ujedinjene Kraljevine da utvruju da zakoni i drugi propisi ili upravne odredbe, prakse ili djelovanje Poljske ili Ujedinjene Kraljevine nisu u skladu s temeljnim pravima, slobodama i naelima koje Povelja ponovno potvruje. 2. Posebno i zbog otklanjanja svake dvojbe, odredbe Glave IV. Povelje ne stvaraju pravo na koje se moe pozivati pred sudom u odnosu na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu, osim ako Poljska odnosno Ujedinjena Kraljevina ne predviaju takvo pravo u svom nacionalnom zakonodavstvu. lanak 2. U mjeri u kojoj se odredba Povelje odnosi na nacionalne zakone i praksu, primjenjuje se samo na Poljsku ili Ujedinjenu Kraljevinu toliko koliko su prava ili naela koja sadri priznata u zakonodavstvu ili praksi Poljske ili Ujedinjene Kraljevine.
337
PROTOKOL 31. O UVOZU U EUROPSKU UNU NAFTNIH PROIZVODA KOJI SU RAFINIRANI U NIZOZEMSKIM ANTILIMA VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da se dostave potpune informace o trgovinskom sustavu koji se primjenjuje na uvoz na nih proizvoda koji se raniraju u Nizozemskim Antilima u Europsku unu, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. Ovaj se Protokol primjenjuje na na ne proizvode koji potpadaju pod brojeve Briselske nomenklature 27.10, 27.11, 27.12, ex 27.13 (paranski vosak, benzin, na ni vosak i paranski ostaci), i 27.14 koji se uvoze za uporabu u dravama lanicama. lanak 2. Drave lanice obvezuju se na nim proizvodima koji su ranirani u Nizozemskim Antilima odobriti carinske povlastice koje proizlaze iz pridruivanja Nizozemskih Antila Uni, a pod uvjetima koji su predvieni ovim Protokolom. Ove odredbe vrede bez obzira na pravila o podretlu koja se primjenjuju u dravama lanicama. lanak 3. 1. Ako na zahtjev drave lanice ili na vlastitu inicativu Komisa ustanovi da uvoz na nih proizvoda koji se raniraju u Nizozemskim Antilima u Europsku unu prema sustavu koji je predvien lankom 2. dovodi do stvarnih tekoa na tritu jedne ili vie drava lanica, Komisa donosi odluku kojom se utvruje uvoenje, poveanje ili ponovno uvoenje carine na navedeni uvoz u dotinoj dravi lanici u mjeri i na razdoblje koje je potrebno za razrjeenje te situace. Carinske stope za carinu koja se uvodi, poveava ili ponovno uvodi ne smu biti vee od carine koja se za iste proizvode primjenjuje na tree zemlje. 2. Odredbe stavka 1. mogu se u svakom sluaju primjenjivati kada uvoz naftnih proizvoda koji se raniraju u Nizozemskim Antilima dosegne dva milijuna tona godinje.
338
3. Vee se obavjeuje o odluci koju je donela Komisa prema stavcima 1. i 2., ukljuujui odluke kojima se odba zahtjev drave lanice. Na zahtjev drave lanice Vee preuzima odgovornost za ovo pitanje i moe u svakom trenutku doneti odluku kojom se takve odluke menjaju ili opozivaju. lanak 4. 1. Ako drava lanica smatra da uvoz na nih proizvoda koji se raniraju u Nizozemskim Antilima, a koji se obavlja bilo izravno ili preko druge drave lanice prema sustavu koji je predvien lankom 2., dovodi do stvarnih tekoa na njezinom tritu i da je potrebno odmah djelovati radi uklanjanja tih tekoa, ona moe na vlastitu inicativu doneti odluku o primjeni carine na taj uvoz, a carinska stopa ne sme biti vea od stope carine koja se za iste proizvode primjenjuje na tree zemlje. Svoju odluku priopava Komisi koja u roku od mjesec dana donosi odluku kojom se utvruje trebaju li se mjere koje je ta drava poduzela odrati na snazi ili se moraju izmeniti ili ukinuti. Na odluku Komise primjenjuje se lanak 3. stavak 3. 2. Kada koliine na nih proizvoda koji se raniraju u Nizozemskim Antilima, a koje su po sustavu koji je predvien lankom 2. uvezene bilo izravno ili preko druge drave lanice u dravu ili drave lanice Europske une tekom jedne kalendarske godine, prekorae tonau koja je navedena u Prilogu ovom Protokolu, opravdanima se smatraju mjere koje u skladu sa stavkom 1. poduzima ta drava odnosno drave lanice za tekuu godinu. Nakon provjere je li navedena tonaa dosegnuta, Komisa formalno evidentira poduzete mjere. U tom se sluaju ostale drave lanice suzdravaju od formalnog podnoenja tog predmeta Veu. lanak 5. Ako Una donese odluku o primjeni koliinskih ogranienja na na ne proizvode, bez obzira na to odakle se uvoze, ta se ogranienja mogu isto tako primjenjivati i na uvoz tih proizvoda iz Nizozemskih Antila. U tom sluaju se Nizozemskim Antilima odobrava povlateni tretman u odnosu na tree zemlje. lanak 6. 1. Kada se donese zajednika denica podretla za na ne proizvode iz treih zemalja i povezanih zemalja ili kada se odluke donose u okviru zajednike trgovinske politike za dotine proizvode ili kada se uspostavi zajednika energetska politika Vee moe jednoglasnom odlukom preispitati lanke 2. do 5. nakon to se savjetuje s Europskim parlamentom i Komisom.
339
2. Meutim, kada se provodi preispitivanje, u svakom se sluaju odravaju istovjetne povlastice za Nizozemske Antile u prikladnom obliku i za najmanju moguu koliinu od 21 miluna tona na nih proizvoda. 3. Obveze Une u pogledu istovjetnih povlastica iz stavka 2. mogu se po potrebi ralaniti po dravama uzimajui u obzir tonau koja je navedena u Prilogu ovog Protokola. lanak 7. Radi provedbe ovog Protokola Komisa je odgovorna za praenje obrasca uvoza na nih proizvoda koji se raniraju u Nizozemskim Antilima u drave lanice. Drave lanice Komisi dostavljaju sve korisne podatke u tu svrhu u skladu s administrativnim uvjetima koje ona preporui, a Komisa osigurava protok podataka. PRILOG Radi provedbe lanka 4. stavka 2. Protokola o uvozu u Europsku unu naftnih proizvoda koji su ranirani u Nizozemskim Antilima visoke ugovorne stranke odluile su da se koliina od 2 miluna tona na nih proizvoda iz Antila rasporeuje meu sljedeim dravama lanicama kako sledi: Njemaka Belgsko-luksemburka gospodarska una Francuska Itala Nizozemska 625.000 tona 200.000 tona 75.000 tona 100.000 tona 1.000.000 tona
340
PROTOKOL 32. O STJECANJU NEKRETNINA U DANSKOJ VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da ree odreene probleme koji se odnose na Dansku, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Usprkos odredbama Ugovor, Danska moe zadrati postojee zakonodavstvo o stjecanju sekundarnih boravita.
341
PROTOKOL 33. KOJI SE ODNOSI NA LANAK 157. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE VISOKE UGOVORNE STRANKE, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: Za potrebe lanka 157. Ugovora o funkcioniranju Europske une povlastice u sklopu sustava socalnog osiguranja temeljem zaposlenja ne smatraju se osobnim primitkom, ako su i u mjeri u kojoj se odnose na razdoblja zaposlenja pre 17. svibnja 1990., izuzete za radnike ili za one meu njima koji su pre toga datuma pokrenuli sudski postupak ili podneli istovjetni zahtjev prema vaeim nacionalnim zakonima.
342
PROTOKOL 34. O POSEBNOM UREENJU ZA GRENLAND Jedini lanak 1. Postupak koji se odnosi na uvoz u Unu onih proizvoda koji podleu zajednikoj organizaci trita ribarskim proizvodima i koji potjeu iz Grenlanda odva se u skladu s mehanizmima organizace zajednikog trita i uz to sadri izuzee od plaanja carinskih naknada i pristojbi s jednakim uinkom i ne sadri koliinska ogranienja niti mjere s jednakim uinkom ako je mogunost pristupa ribarskom podruju Grenlanda koja je odobrena Uni u skladu sa sporazumom izmeu Une i tela nadlenog za Grenland zadovoljavajua za Unu. 2. Mjere koje se odnose na uvozni reim takvih proizvoda, ukljuujui i one koje se odnose na usvajanje takvih mjera, donose se u skladu s postupkom koji je utvren u lanku 43. Ugovora o funkcioniranju Europske une.
343
PROTOKOL 35. O LANKU 40. 3. 3. IRSKOG USTAVA VISOKE UGOVORNE STRANKE, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu: Nita u Ugovorima ili u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu, ili ugovorima ili aktima kojima se izmjenjuju ili dopunjuju ti Ugovori, ne utjee na primjenu lanka 40.3.3. irskog Ustava.
344
PROTOKOL 36. O PRELAZNIM ODREDBAMA VISOKE UGOVORNE STRANKE, BUDUI DA je radi prelaza od institucionalnih odredaba Ugovor koje su se primjenjivale pre stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora na odredbe sadrane u tom Ugovoru potrebno propisati prelazne odredbe, USUGLASILE SU SE O sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni, Ugovoru o funkcioniranju Europske une i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu: lanak 1. U ovom Protokolu re Ugovori oznauje Ugovor o Europskoj uni, Ugovor o funkcioniranju Europske une i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu.
GLAVA I.
ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA EUROPSKI PARLAMENT
lanak 2. U skladu s lankom 14. stavkom 2. podstavkom 2. Ugovora o Europskoj uni, Europsko vee pravodobno donosi odluku kojom se pre izbora za Europski parlament u 2009. godini odreuje sastav Europskoga parlamenta. Do kraja parlamentarnoga zasjedanja od 2004. do 2009. sastav i broj predstavnika izabranih u Europski parlament ostaje isti kao na dan stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora.
GLAVA II.
ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA KVALIFICIRANU VEINU
lanak 3. 1. U skladu s lankom 16. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uni, odredbe toga stavka i odredbe iz lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une koje se odnose na denicu kvalicirane veine u Europskomu veu i Veu proizvode pravne uinke od 1. studenoga 2014.
345
2. U razdoblju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017., kad se akt donosi kvaliciranom veinom, lan Vea moe zatraiti da bude donesen u skladu s kvaliciranom veinom kako je denirano stavkom 3. U tom se sluaju primjenjuju stavci 3. i 4. 3. Do 31. listopada 2014. sljedee odredbe ostaju na snazi, ne dovodei u pitanje lanak 235. stavak 1. podstavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske Une. Za akte Europskoga vea i Vea za koje se zahteva kvalicirana veina, glasovi se lanova ponderiraju kako sledi:
Belga Bugarska eka Republika Danska Njemaka Estona Irska Grka panjolska Francuska Itala Cipar Latva Litva 12 10 12 7 29 4 7 12 27 29 29 4 4 7 Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Austra Poljska Portugal Rumunjska Slovena Slovaka Finska vedska Ujedinjena Kraljevina 4 12 3 13 10 27 12 14 4 7 7 10 29
Akti se donose temeljem najmanje 255 potvrdnih glasova koji predstavljaju veinu lanova, kad se prema Ugovorima moraju doneti na predlog Komise. U ostalim se sluajevima odluke donose temeljem najmanje 255 potvrdnih glasova koji predstavljaju najmanje dve treine lanova. lan Europskoga Vea ili Vea moe zatraiti, kad akt donosi Europsko vee ili Vee kvaliciranom veinom, da se obavi provjera kako bi se osiguralo da drave lanice koje ine kvaliciranu veinu predstavljaju najmanje 62% ukupnoga stanovnitva Une. Ako se to ne dokae, akt se ne donosi. 4. Do 31. listopada 2014. kad u skladu s Ugovorima svi lanovi Vea ne sudjeluju u glasovanju, tj. kad se upuuje na kvaliciranu veinu kako je de346
nirana lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske une, kvalicirana se veina denira kao isti omjer ponderiranih glasova i isti omjer broja lanova Vea i, ako je potrebno, isti postotak stanovnitva dotinih drava lanica kako je utvreno stavkom 3. ovoga lanka.
GLAVA III. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SASTAVE VEA lanak 4. Do stupanja na snagu odluke iz lanka 16. stavka 6. podstavka 1. Ugovora o Europskoj uni, Vee moe zasjedati u sastavima propisanima podstavkom 2. i podstavkom 3. toga stavka te u drugim sastavima iz popisa utvrenoga odlukom Vea opih poslova koje odluuje obinom veinom.
GLAVA IV. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA KOMISU, UKLJUUJUI VISOKOGA PREDSTAVNIKA UNE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU lanak 5. lanovi Komise koji su na dunosti na dan stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora ostaju na dunosti do kraja svoga mandata. Meutim, na dan imenovanja Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, prestaje mandat lana koji ima isto dravljanstvo kao i visoki predstavnik.
GLAVA V. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA GLAVNOGA TAJNIKA VEA, VISOKOGA PREDSTAVNIKA ZA ZAJEDNIKU VANJSKU I SIGURNOSNU POLITIKU I ZAMJENIKA GLAVNOGA TAJNIKA VEA lanak 6. Mandat glavnoga tajnika Vea, Visokoga predstavnika za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i zamjenika tajnika Vea prestaje na dan stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora. Vee imenuje glavnoga tajnika sukladno lanku 240. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une.
347
GLAVA VI. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SAVJETODAVNA TELA lanak 7. Do stupanja na snagu odluke iz lanka 301. Ugovora o funkcioniranju Europske une podjela je lanova Gospodarskoga i socalnog odbora sljedea:
Belga Bugarska eka Republika Danska Njemaka Estona Irska Grka panjolska Francuska Itala Cipar Latva Litva 12 12 12 9 24 7 9 12 21 24 24 6 7 9 Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Austra Poljska Portugal Rumunjska Slovena Slovaka Finska vedska Ujedinjena Kraljevina 6 12 5 12 12 21 12 15 7 9 9 12 24
lanak 8. Do stupanja na snagu odluke iz lanka 305. Ugovora o funkcioniranju Europske une podjela je lanova Odbora rega sljedea:
Belga Bugarska eka Republika Danska Njemaka Estona Irska Grka panjolska Francuska Itala Cipar Latva Litva 348 12 12 12 9 24 7 9 12 21 24 24 6 7 9 Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Austra Poljska Portugal Rumunjska Slovena Slovaka Finska vedska Ujedinjena Kraljevina 6 12 5 12 12 21 12 15 7 9 9 12 24
GLAVA VII. PRELAZNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA AKTE DONESENE TEMELJEM ODREDABA GLAVA V. I VI. UGOVORA O EUROPSKOJ UNI PRE STUPANJA NA SNAGU LISABONSKOGA UGOVORA lanak 9. Akti instituca, tela, ureda i agenca Une doneseni na temelju Ugovora o Europskoj uni pre stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora zadravaju svoj pravni uinak dok se ne ukinu, ne ponite ili izmjene i dopune provedbom Ugovor. To vredi i za sporazume sklopljene izmeu drava lanica na temelju Ugovora o Europskoj uni. lanak 10. 1. Kao prelazna mjera i uzimajui u obzir akte Une u podruju policske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima koji su doneseni pre stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora, ovlasti su instituca na dan stupanja na snagu toga Ugovora: ovlasti Komise sukladno lanku 258. Ugovora o funkcioniranju Europske une ne primjenjuju se, a ovlasti Suda pravde Europske une sukladno odredbama Glave VI. Ugovora o Europskoj uni, u verzi koja je na snazi pre stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora, ostaju iste ukljuujui sluajeve kad su prihvaene temeljem lanka 35. stavka 2. navedenoga Ugovora o Europskoj uni. 2. Izmjene i dopune akta iz stavka 1. odnose se na ovlasti instituca iz toga stavka kako su propisane Ugovorima, uzimajui pritom u obzir izmenjeni i dopunjeni akt za drave lanice na koje se taj izmenjeni dopunjeni akt odnosi. 3. U svakom sluaju prelazna mjera iz stavka 1. prestaje proizvoditi pravne uinke pet godina nakon datuma stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora. 4. Najkasne est mjeseci pre zavretka prelaznoga razdoblja iz stavka 3., Ujedinjena Kraljevina moe priopiti Veu da za akte iz stavka 1. ne prihvaa ovlasti instituca iz stavka 1. kako su propisane Ugovorima. Ako Ujedinjena Kraljevina obavi takvo priopenje, svi akti iz stavka 1. prestaju se na nju primjenjivati od datuma zavretka prelaznoga razdoblja iz stavka 3. Taj se podstavak ne primjenjuje za izmenjene i dopunjene akte koji su mjerodavni u Ujedinjenoj Kraljevini kako je navedeno u stavku 2. Vee kvaliciranom veinom na predlog Komise utvruje potrebne popratne i prelazne mehanizme. Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donoe349
nju te odluke. Kvalicirana se veina Vea odreuje sukladno lanku 238. stavku 3. toki (a) Ugovora o funkcioniranju Europske une. Vee kvaliciranom veinom na predlog Komise moe doneti i odluku kojom se odreuje da Ujedinjena Kraljevina snosi izravne nancske posljedice, ako ih bude, koje nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prestanka njezina sudjelovanju u tim aktima. 5. Ujedinjena Kraljevina moe kasne u bilo kojem trenutku priopiti Veu svoju elju da sudjeluje u aktima koji su se na nju prestali primjenjivati temeljem stavka 4. podstavka 1. U tom se sluaju primjenjuju odgovarajue odredbe Protokola o pravnim steevinama iz Schengena ukljuene u okvir Europske une ili Protokola o poloaju Ujedinjene Kraljevine i Irske u podruju slobode, sigurnosti i pravde, ovisno o sluaju. Ovlasti instituca za te akte su propisane Ugovorima. Kad postupaju sukladno odgovarajuim protokolima instituce Une i Ujedinjena Kraljevina nastoje ponovno uspostaviti najire mogue sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u pravnoj steevini Une u podruju slobode, sigurnosti i pravde, bez da pritom ozbiljne utjeu na praktinu provedivost njezinih razliitih delova te potujui pritom njezinu dosljednost.
350
PROTOKOL 37. O FINANCSKIM POSLJEDICAMA ISTEKA UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ELIK I O ISTRAIVAKOM FONDU ZA UGLJEN I ELIK VISOKE UGOVORNE STRANKE, PRISJEAJUI SE da je sva aktiva i pasiva Europske zajednice za ugljen i elik, koja je postojala na dan 23. srpnja 2002., prenesena na Europsku zajednicu 24. srpnja 2002., UZIMAJUI U OBZIR elju da se ta sredstva koriste za istraivanje u sektorima koji su povezani s industrom ugljena i elika i stoga potrebu da se u tom pogledu osiguraju odreena posebna pravila, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uni i Ugovoru o funkcioniranju Europske une: lanak 1. 1. Neto vrednost aktive i pasive Europske zajednice za ugljen i elik, prema stanju bilance Europske zajednice za ugljen i elik 23. srpnja 2002., podlono eventualnom poveanju ili smanjenju do kojega moe doi zbog akata likvidace, smatra se imovinom Une koja je namenjena istraivanju u sektorima koji su povezani s industrom ugljena i elika, a pod nazivom Europska zajednica za ugljen i elik u likvidaci. Po dovretku likvidace zvat e se imovina istraivakog fonda za ugljen i elik. 2. Prihodi od te imovine, a pod nazivom Istraivaki fond za ugljen i elik, koriste se iskljuivo za istraivanje, izvan istraivakog okvirnog programa, u sektorima koji su povezani s industrom ugljena i elika u skladu s ovim Protokolom i aktima koji su temeljem njega doneseni. lanak 2. Vee, djelujui sukladno posebnom zakonodavnom postupku nakon dobivene suglasnosti Europskog parlamenta, usvaja potrebne odredbe za primjenu ovog Protokola, kao i temeljna naela. Na predlog Komise i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom Vee donosi mjere kojima se utvruju viegodinje nancske smjernice za upravljanje imovinom Istraivakog fonda za ugljen i elik i tehnike smjernice za istraivaki program Istraivakog fonda za ugljen i elik.
351
lanak 3. Primjenjuju se odredbe Ugovor, osim kad je ovim Protokolom i aktima koji su doneseni temeljem njega predvieno drugae.
352
PRILOZI
PRILOG I.
POPIS IZ LANKA 38. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE (1) Broj u Briselskoj nomenklaturi Poglavlje 1. Poglavlje 2. Poglavlje 3. Poglavlje 4. Poglavlje 5. 05.04 ivotinjska creva, mjehuri i eluci (osim ribljih), celi ili u komadima Proizvodi ivotinjskog podretla koji nisu spomenuti niti ukljueni na drugom mjestu; mrtve ivotinje iz poglavlja 1. ili poglavlja 3., neuporabive za ljudsku prehranu ivo drvee i druge biljke; lukovice, korenje i slino; rezano cvee i ukrasno lie Jestivo povre, neko korenje i gomolji Jestivo voe i oraasti plodovi; kore dinja i lubenica ili agruma Kava, aj i zaini, iskljuujui mate aj (tarifni broj 09.03) itarice Proizvodi mlinske industre; slad i krob; gluten; inulin Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrsko i ljekovito bilje; slama i stona hrana Pektin Salo i ostala topljena svinjska masnoa; topljena mast peradi
(2) Opis proizvoda ive ivotinje Meso i jestivi klaoniki proizvodi Ribe, rakovi i mekuci Mleko i drugi mleni proizvodi; jaja peradi i ptija jaja; prirodni med
05.15
Poglavlje 6. Poglavlje 7. Poglavlje 8. Poglavlje 9. Poglavlje 10. Poglavlje 11. Poglavlje 12. Poglavlje 13. ex 13.03 Poglavlje 15. 15.01
355
(1) Broj u Briselskoj nomenklaturi 15.02
(2) Opis proizvoda Netopljene masti od goveda, ovaca ili koza; loj (ukljuujui prvu frakcu) proizveden iz tih masnoa Stearin od svinjske masti, oleostearin i stearin od loja; ulje od svinjske masti, oleo ulje i ulje od loja, neemulgirano i nemeano niti na drugi nain pripremljeno Masti i ulja, od riba i morskih sisavaca, ranirana ili neranirana Stabilna (nehlapiva) biljna ulja, u tekuem ili krutom stanju, sirova, ranirana ili proiena Masti i ulja ivotinjskog ili biljnog podretla, hidrogenirana, ranirana ili neranirana, ali ne dalje preraena Margarin, imitaca sala i ostale preraene jestive masti Ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova ivotinjskog ili biljnog podretla Preraevine od mesa, ribe, rakova ili mekuaca eer od eerne repe i eerne trske, u krutom stanju Ostali eeri; eerni sirupi; umjetni med (mean ili ne s prirodnim medom); karamel Melase, izbeljene ili neizbeljene eeri s dodanim aromama ili tvarima za bojenje, sirupi i melase, osim vonih sokova koji sadravaju dodani eer u bilo kojem omjeru Kakao u zrnu, celi ili lomljeni, sirovi ili preni Ljuske, kore, opne i otpaci od kakaa Proizvodi od povra, voa ili ostalih delova biljaka Mot od groa, u fermentaci ili sa zaustavljenim vrenjem bez dodavanja alkohola
15.03
15.04 15.07 15.12 15.13 15.17 Poglavlje 16. Poglavlje 17. 17.01 17.02 17.03 17.05 (*) Poglavlje 18. 18.01 18.02 Poglavlje 20. Poglavlje 22. 22.04
356
(1) Broj u Briselskoj nomenklaturi 22.05 22.07 ex 22.08 (*)
(2) Opis proizvoda Vina od svjeeg groa; mot od groa sa zaustavljenim vrenjem dodavanjem alkohola Ostala fermentirana pia (npr. jabukovaa, krukovaa, medovina) Etilni alkohol ili neutralni alkoholi, denaturirani ili ne, s bilo kolikim sadrajem alkohola, dobiveni od poljoprivrednih proizvoda navedenih u ovom prilogu, osim likera i ostalih alkoholnih pia i sloenih alkoholnih pripravaka (pod imenom koncentrirani ekstrakti) za proizvodnju pia Ocat i nadomjesci za ocat Ostaci i otpaci od prehrambene pripremljena ivotinjska hrana Nepreraeni duhan, duhanski otpaci Prirodno pluto, neobraeno, drobljeno, granulirano ili mljeveno; otpaci od pluta industre;
ex 22.09 (*)
22.10 (*) Poglavlje 23. Poglavlje 24. 24.01 Poglavlje 45. 45.01 Poglavlje 54. 54.01 Poglavlje 57.
Lan, sirov ili preraivan ali nepreden; kuina i laneni otpaci (ukljuujui poderane ili rastrgane krpe)
57.01
Prava konoplja (Cannabis sativa), sirova ili preraivana ali nepredena; kuina i otpaci od konoplje (ukljuujui poderane ili rastrgane krpe ili uad)
(*) Tarifni broj dodan lankom 1. Uredbe br. 7.a Vea Europske ekonomske zajednice od 18. prosinca 1959. godine (SG br. 7., 30. senja 1961., str. 71./61. ).
357
PRILOG II.
PREKOMORSKE ZEMLJE I PODRUJA NA KOJE SE PRIMJENJUJE DIO IV. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE Grenland, Nova Kaledona i zavisna podruja, Francuska Polineza, Francuska juna i antarktika podruja, Otoci Wallis i Futuna, Mayo e, Sveti Petar i Mikelon, Aruba, Nizozemski Antili: Bonaire, Curaao, Saba, Sint Eustatius, Sint Maarten, Angvila, Kajmanski otoci, Falklandski otoci, Otok Juna Georgia i otoje Juni Sandwich, Montserrat, Pitcairn, Sveta Helena i zavisna podruja, Britanska antarktika podruja, Britansko podruje Indskog oceana, Otoci Turks i Caicos, Britanski Djevianski otoci, Bermuda.
358
ZAVRNI AKT
KONFERENCA PREDSTAVNIKA VLADA DRAVA LANICA sazvana u Bruxellesu 23. srpnja 2007. za sporazumno donoenje izmjena i dopuna Ugovora o Europskoj uni, Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu donela je ove tekstove: I. Lisabonski ugovor kojim se menja i dopunjuje Ugovor o Europskoj uni i Ugovor o osnivanju Europske zajednice II. Protokole A. Protokoli priloeni Ugovoru o Europskoj uni, Ugovoru o osnivanju Europske zajednice i /ili Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu: Protokol o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uni Protokol o primjeni naela supsidarnosti i proporcionalnosti Protokol o Euroskupini Protokol o trajnoj strukturiranoj suradnji utvrenoj lankom 42. Ugovora o Europskoj uni Protokol koji se odnosi na lanak 6. stavak 2. Ugovora o Europskoj uni o pristupanju Une Europskoj konvenci o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Protokol o unutarnjem tritu i trinom natjecanju Protokol o primjeni Povelje Europske une o temeljnim pravima u Poljskoj i u Ujedinjenoj Kraljevini Protokol o ostvarivanju podeljene nadlenosti Protokol o uslugama od opega znaenja Protokol o odluci Vea koja se odnosi na provedbu lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uni i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une od 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017. s jedne strane te od 1. travnja 2017. s druge strane Protokol o prelaznim odredbama B. Protokoli priloeni Lisabonskome ugovoru Protokol 1. kojim se menjaju i dopunjuju protokoli priloeni Ugovoru o Europskoj uni, Ugovoru o osnivanju Europske zajednice i/ili Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu
361
Tablice ekvivalenata navedene u lanku 2. Protokola 1. kojim se menjaju i dopunjuju protokoli priloeni Ugovoru o Europskoj uni, Ugovoru o osnivanju Europske zajednice i/ili Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu Protokol br. 2. kojim se menja i dopunjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu III. Prilog Lisabonskomu ugovoru Tablice ekvivalenata iz lanka 5. Lisabonskoga ugovora Konferenca je usvojila sljedee izjave koje su priloene ovomu Zavrnom aktu. A. Izjave o odredbama Ugovor 1. Izjava koja se odnosi na Povelju Europske une o temeljnim pravima 2. Izjava o lanku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uni 3. Izjava o lanku 8. Ugovora o Europskoj uni 4. Izjava o sastavu Europskoga parlamenta 5. Izjava o politikom sporazumu Europskoga vea koja se odnosi na nacrt odluke o sastavu Europskoga parlamenta 6. Izjava o lanku 15. stavcima 5. i 6., lanku 17. stavcima 6. i 7. i lanku 18. Ugovora o Europskoj uni 7. Izjava o lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uni i lanku 238. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une 8. Izjava o praktinim mjerama koje valja poduzeti nakon stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora s obzirom na predsjedanje u Europskom veu i Veu vanjskih poslova 9. Izjava o lanku 16. stavku 9. Ugovora o Europskoj uni o odluci Europskoga vea o predsjedanju u Veu 10. Izjava o lanku 17. Ugovora o Europskoj uni 11. Izjava o lanku 17. stavcima 6. i 7. Ugovora o Europskoj uni 12. Izjava o lanku 18. Ugovora o Europskoj uni 13. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici 14. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici
362
15. Izjava o lanku 27. Ugovora o Europskoj uni 16. Izjava o lanku 55. stavku 2. Ugovora o Europskoj uni 17. Izjava koja se odnosi na primat (EU legislative nad nacionalnom) 18. Izjava o razgranienju nadlenosti 19. Izjava o lanku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske une 20. Izjava o lanku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske une 21. Izjava o zatiti osobnih podataka u podruju pravosudne suradnje u kaznenim predmetima i policske suradnje 22. Izjava o lancima 48. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske une 23. Izjava o lanku 48. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une 24. Izjava o pravnoj osobnosti Europske une 25. Izjava o lancima 75. i 215. Ugovora o funkcioniranju Europske une 26. Izjava o nesudjelovanju drave lanice u mjeri iz Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une 27. Izjava o lanku 85. stavku 1. podstavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une 28. Izjava o lanku 98. Ugovora o funkcioniranju Europske une 29. Izjava o lanku 107. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske une 30. Izjava o lanku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske une 31. Izjava o lanku 156. Ugovora o funkcioniranju Europske une 32. Izjava o lanku 168. stavku 4. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske Une 33. Izjava o lanku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske une 34. Izjava o lanku 179. Ugovora o funkcioniranju Europske une 35. Izjava o lanku 194. Ugovora o funkcioniranju Europske une 36. Izjava o lanku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske une o pregovorima i sklapanju meunarodnih sporazuma od strane drava lanica u vezi s podrujem slobode, sigurnosti i pravde 37. Izjava o lanku 222. Ugovora o funkcioniranju Europske une
363
38. Izjava o lanku 252. Ugovora o funkcioniranju Europske une o broju nezavisnih odvjetnika u Sudu Europske une 39. Izjava o lanku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske une 40. Izjava o lanku 329. Ugovora o funkcioniranju Europske une 41. Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske une 42. Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske une 43. Izjava o lanku 355.a stavku 6. Ugovora o funkcioniranju Europske une B. Izjave o protokolima priloenima Ugovorima 44. Izjava o lanku 5. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une 45. Izjava o lanku 5. stavku 2. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une 46. Izjava o lanku 5. stavku 3. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une 47. Izjava o lanku 5. stavcima 3., 4. i 5. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une 48. Izjava o Protokolu o poloaju Danske 49. Izjava o Itali 50. Izjava o lanku 10. Protokola o prelaznim odredbama Nadalje Konferenca biljei izjave navedene u daljnjem tekstu i priloene ovomu Zavrnom aktu: C. Izjave drava lanica 51. Izjava Kraljevine Belge o nacionalnim parlamentima 52. Izjava Kraljevine Belge, Republike Bugarske, Savezne Republike Njemake, Helenske Republike, Kraljevine panjolske, Republike Itale, Republike Cipar, Republike Litve, Velikoga Vojvodstva Luksemburg, Republike Maarske, Republike Malte, Republike Austre, Republike Portugal, Rumunjske, Republike Slovene i Slovake Republike o simbolima Europske une 53. Izjava eke Republike o Povelji Europske une o temeljnim pravima
364
54. Izjava Savezne Republike Njemake, Irske, Republike Maarske, Republike Austre i Kraljevine vedske 55. Izjava Kraljevine panjolske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske 56. Izjava Irske o lanku 3. Protokola o poloaju Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na podruje slobode, sigurnosti i pravde 57. Izjava Republike Itale o sastavu Europskoga parlamenta 58. Izjava Republike Latve, Republike Maarske i Republike Malte o pisanju imena jedinstvene valute u Ugovorima 59. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 312. Ugovora o funkcioniranju Europske une 60. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 355. Ugovora o funkcioniranju Europske une 61. Izjava Republike Poljske o Povelji Europske une o temeljnim pravima 62. Izjava Republike Poljske koja se odnosi na Protokol o primjeni Povelje Europske une o temeljnim pravima u odnosu na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu 63. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o denici pojma dravljani 64. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o pravu glasa za izbore u Europski parlament 65. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o lanku 75. Ugovora o funkcioniranju Europske une Sastavljeno u Lisabonu trinaestoga dana mjeseca prosinca dve tisue sedme godine.
365
IZJAVE
PRILOENE ZAVRNOM AKTU MEUVLADINE KONFERENCE NA KOJOJ JE USVOJEN LISABONSKI UGOVOR POTPISAN 13. PROSINCA 2007.
A. IZJAVE O ODREDBAMA UGOVOR

1. Izjava o Povelji Europske une o temeljnim pravima Poveljom Europske une o temeljnim pravima, koja je pravno obvezujua, potvruju se temeljna prava zajamena Europskom konvencom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako one proizlaze iz ustavne tradice zajednike dravama lanicama. Poveljom se ne proiruje podruje primjene prava Une izvan ovlasti Une, ne uspostavlja se neka nova ovlast ili zadaa za Unu niti se menjaju ovlasti i zadae koje su utvrene Ugovorima. 2. Izjava o lanku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uni Konferenca je suglasna da pristupanje Une Europskoj konvenci za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda valja urediti na takav nain da se ouvaju posebne znaajke prava Une. U tom smislu Konferenca primjeuje da postoji redovit dalog izmeu Suda pravde Europske une i Europskoga suda za ljudska prava; taj bi se dalog mogao ojaati nakon to Una pristupi toj Konvenci. 3. Izjava o lanku 8. Ugovora o Europskoj uni Una uzima u obzir poseban poloaj manjih drava koje s njom odravaju posebne susjedske odnose. 4. Izjava o sastavu Europskoga parlamenta Itali se dodjeljuje dodatno mjesto u Europskomu parlamentu. 5. Izjava o politikom sporazumu Europskoga vea o nacrtu odluke o sastavu Europskoga parlamenta Europsko vee dat e svoju politiku suglasnost na revidirani nacrt odluke o sastavu Europskoga parlamenta za zakonodavno razdoblje od 2009. do 2014. na temelju predloga Europskoga parlamenta. 6. Izjava o lanku 15. stavcima 5. i 6., lanku 17. stavcima 6. i 7. i lanku 18. Ugovora o Europskoj uni Pri izboru osoba pozvanih da obnaaju dunosti predsjednika Europskog vijea, predsjednika Komise i Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove
369
i sigurnosnu politiku, potrebno je uzeti u obzir potrebu za potivanjem zemljopisne i demografske raznolikosti Une i njezinih drava lanica. 7. Izjava o lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uni i lanku 238. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca izjavljuje da e Vee na dan potpisivanja Lisabonskoga ugovora doneti odluku koja se odnosi na provedbu lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uni i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une koja stupa na snagu na dan stupanja na snagu Ugovora. U nastavku je naveden nacrt odluke: Nacrt odluke Vea koja se odnosi na provedbu lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uni i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017., s jedne strane, te od 1. travnja 2017., s druge strane VEE EUROPSKE UNE, budui da, (1) valja doneti odredbe koje e omoguiti neometan prelaz od sustava odluivanja u Veu kvaliciranom veinom, kako je to denirano lankom 3. stavkom 3. Protokola o prelaznim odredbama koji e se nastaviti primjenjivati do 31. listopada 2014., na sustav glasovanja predvien lankom 16. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uni i lankom 238. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une koji e se primjenjivati s uinkom od 1. studenoga 2014., ukljuujui tekom prelaznog razdoblja do 31. oujka 2017., posebne odredbe propisane lankom 3. stavkom 2. toga Protokola. (2) Valja podsjetiti da je praksa Vea uloiti sve napore radi jaanja demokratske legitimnosti odluka koje se donesu kvaliciranom veinom, ODLUILO JE: Odjeljak 1. Odredbe koje se primjenjuju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017. lanak 1. Od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017. ako se lanovi Vea koji predstavljaju:
370
(a) najmanje tri etvrtine stanovnitva, ili (b) najmanje tri etvrtine broja drava lanica potrebnih za sastavljanje manjine koja moe spreiti donoenje odluka kao rezultat primjene lanka 16. stavka 4. podstavka 1. Ugovora o Europskoj uni ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une, usprotive da Vee donese akt kvaliciranom veinom, Vee je duno raspraviti to pitanje. lanak 2. Vee tekom tih rasprava ini sve to je u njegovoj moi da u razumnom roku i bez dovoenja u pitanje obvezatna vremenska ogranienja utvrena pravom Une, postigne zadovoljavajue rjeenje kojim se uvaavaju dvojbe koje su istaknuli lanovi Vea iz lanka 1. lanak 3. U tu svrhu predsjednik Vea, uz pomo Komise i u skladu s Poslovnikom Vea, poduzima svaku inicativu koja je potrebna da se omogue iri temelji za dogovor u Veu. lanovi Vea pomau predsjedniku Vea. Odjeljak 2. Odredbe koje se primjenjuju od 1. travnja 2017. lanak 4. Ako se lanovi Vea koji od 1. travnja 2017. predstavljaju: (a) najmanje 55 % stanovnitva, ili (b) najmanje 55 % broja drava lanica potrebnih za sastavljanje manjine koja moe spreiti donoenje odluka kao rezultat primjene lanka 16. stavka 4. podstavka 1. Ugovora o Europskoj uni ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une usprotive da Vee donosi akt kvaliciranom veinom, Vee je duno raspraviti to pitanje. lanak 5. Vee tekom tih rasprava ini sve to je u njegovoj moi da u razumnom roku i bez dovoenja u pitanje obvezatna vremenska ogranienja utvrena
371
pravom Une postigne zadovoljavajue rjeenje kojim se uvaavaju dvojbe koje su istaknuli lanovi Vea iz lanka 4. lanak 6. U tu svrhu predsjednik Vea, uz pomo Komise i u skladu s Poslovnikom Vea, poduzima svaku inicativu koja je potrebna da se omogue iri temelji za dogovor u Veu. lanovi Vea pruaju pomo predsjedniku Vea. Odjeljak 3. Stupanje na snagu lanak 7. Ova odluka stupa na snagu na dan stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora. 8. Izjava o praktinim mjerama koje valja poduzeti nakon stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora s obzirom na predsjedanje u Europskom veu i Veu vanjskih poslova Ako Lisabonski ugovor stupi na snagu nakon 1. senja 2009. Konferenca poziva nadlena tela drave lanice koja u tom trenutku obnaa estomjesenu dunost predsjedanja Veem, s jedne strane, i osobe koja je izabrana za predsjednika Europskoga vea te osobe koja je imenovana Visokim predstavnikom Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, s druge strane, da poduzmu nune posebne mjere, u dogovoru sa sljedeim predsjednitvom koje preuzima estomjeseno predsjedanje kako bi omoguili uinkovit prenos materalnih i organizacskih aspekata predsjedanja u Europskom veu i Veu vanjskih poslova. 9. Izjava o lanku 16. stavku 9. Ugovora o Europskoj uni o odluci Europskoga vea o predsjedanju Veem Konferenca izjavljuje da Vee zapone pripremati odluku kojom se utvruju postupci za provedbu odluke o obnaanju dunosti predsjedanja Veem odmah nakon potpisivanja Lisabonskoga ugovora i da dade svoju politiku suglasnost u roku od est mjeseci. Nacrt odluke Europskoga vea koja e se doneti na dan stupanja na snagu spomenutoga ugovora naveden je u daljnjem tekstu:
372
Nacrt odluke Europskoga vea o predsjedanju Veem lanak 1. 1. Veem, s iznimkom Vea vanjskih poslova, predsjedaju unapred utvrene skupine od tri drave lanice tekom 18 mjeseci. Skupine se sastavljaju na bazi jednake rotace meu dravama lanicama, uz uvaavanje njihove raznolikosti i geografske ravnotee u Uni. 2. Svaki lan skupine tekom razdoblja od est mjeseci naizmjence predsjeda svim sastavima Vea, s iznimkom Vea vanjskih poslova. Ostali lanovi skupine pomau predsjedatelju u svim poslovima temeljem zajednikoga programa. lanovi tima mogu meusobno dogovarati alternativna rjeenja. lanak 2. Odborom stalnih predstavnika vlada drava lanica predsjeda predstavnik drave lanice koja predsjeda Veem za ope poslove. Odborom za politiku i sigurnost predsjeda predstavnik Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Telima za pripremu razliitih sastava Vea, s iznimkom Vea za vanjske poslove, predsjeda lan skupine koja predsjeda odgovarajuim sastavom, osim ako se u skladu s lankom 4. odlui druke. lanak 3. Vee za ope poslove osigurava dosljednost i kontinuitet rada razliitih sastava Vea u okviru viegodinjih programa u suradnji s Komisom. Drave lanice koje predsjedaju poduzimaju sve potrebne mjere za organizacu i neometan rad Vea, uz pomo glavnoga tajnitva Vea. lanak 4. Vee donosi odluku kojom se utvruju mjere za provedbu te odluke. 10. Izjava o lanku 17. Ugovora o Europskoj uni Konferenca smatra da kad Komisa vie ne bude ukljuivala dravljane svih drava lanica, posebnu pozornost treba posvetiti potrebi osiguranja pune transparentnosti u odnosima sa svim dravama lanicama. Stoga Komisa treba imati tesne veze sa svim dravama lanicama, bez obzira na to je li njihov dravljanin lan Komise ili ne, te u tom kontekstu posvetiti poseb373
nu pozornost potrebi razmjene informaca i savjetovanja sa svim dravama lanicama. Konferenca takoer smatra da Komisa treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da se u celosti uzme u obzir politika, socalna i gospodarska stvarnost u svim dravama lanicama, ukljuujui drave i dravljanin ne lan Komise. Pri tom je potrebno osigurati da se poloaj tih drava lanica uzme u obzir odgovarajuim organizacskim mjerama. 11. Izjava o lanku 17. stavcima 6. i 7. Ugovora o Europskoj uni Konferenca smatra da su, u skladu s odredbama Ugovor, Europski parlament i Europsko vee zajedniki odgovorni za neometano odvanje postupka koji prethodi izboru predsjednika Europske Komise. Pre odluke Europskoga Vea predstavnici Europskoga parlamenta i Europskoga vea stoga vode potrebna savjetovanja koja smatraju najprimjerenima. Ta e se savjetovanja usmjeriti na prol kandidata za predsjednika Komise, uzimajui pritom u obzir izbore za Europski parlament u skladu s lankom 17. stavkom 7. podstavkom 1. Pojedinosti povezane sa savjetovanjima mogu, pravodobno, sporazumno utvrditi Europski parlament i Europsko vee. 12. Izjava o lanku 18. Ugovora o Europskoj uni 1. Konferenca izjavljuje da e se tekom pripremnoga rada, koji prethodi imenovanju Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji se treba dogoditi na dan stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora u skladu s lankom 18. Ugovora o Europskoj uni i lankom 5. Protokola o prelaznim odredbama i i mandat poinje toga dana i traje do kraja mandata Komise koja je na funkci toga datuma, ostvariti odgovarajui kontakti s Europskim parlamentom. 2. Nadalje, Konferenca podsjea da e Visoki predstavnik Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i mandat poinje u studenom 2009. istodobno kad i mandat sljedee Komise i ima isto trajanje, biti imenovan u skladu s odredbama lanka 17. i lanka 18. Ugovora o Europskoj uni. 13. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Konferenca naglaava da odredbe Ugovora o Europskoj uni koje obuhvaaju zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, ukljuujui otvaranje ureda Visokoga predstavnika Une za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te uspostavljanje Slube za vanjsko djelovanje ne utjeu na odgovornosti drava
374
lanica koje trenutano postoje u formuliranju i voenju njihove vanjske politike ili njihova nacionalnoga predstavljanja u treim zemljama i meunarodnim organizacama. Konferenca takoer podsjea da odredbe kojima se ureuje zajednika sigurnosna i obrambena politika ne dovode u pitanje specinu prirodu sigurnosne i obrambene politike drava lanica. Konferenca naglauje da Europsku unu i njezine drave lanice i dalje obvezuju odredbe Povelje Ujedinjenih naroda, osobito osnovna odgovornost Vea sigurnosti i njegovih drava lanica za odravanje meunarodnoga mira i sigurnosti. 14. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Osim posebnih pravila i postupaka iz lanka 24. stavka 1. Ugovora o Europskoj uni, Konferenca istie da odredbe koje obuhvaaju zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, ukljuujui i u odnosu na Visokoga predstavnika Une za vanjsku i sigurnosnu politiku i Slubu za vanjsko djelovanje, nee utjecati na njezin postojei pravni temelj, odgovornosti i ovlasti svake drave lanice s obzirom na formulacu i provoenje vanjske politike, njezine nacionalne diplomatske slube, odnose s treim zemljama i sudjelovanje u meunarodnim organizacama, ukljuujui lanstvo drave lanice u Veu sigurnosti Ujedinjenih naroda. Konferenca takoer napominje da odredbe koje obuhvaaju zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku ne daju nove ovlasti Komisi za donoenje odluka i ne jaaju ulogu Europskoga parlamenta. Konferenca takoer podsjea da odredbe kojima se ureuje zajednika sigurnosna i obrambena politika ne dovode u pitanje specinu prirodu sigurnosne i obrambene politike drava lanica. 15. Izjava o lanku 27. Ugovora o Europskoj uni Konferenca izjavljuje da im se potpie Lisabonski govor glavni tajnik Vea, Visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, Komisa i drave lanice trebaju zapoeti pripremne poslove za uspostavljanje Europske slube za vanjsko djelovanje. 16. Izjava o lanku 55. stavku 2. Ugovora o Europskoj uni Konferenca smatra da mogunost izrade prevoda Ugovor na jezike koji se navode u lanku 55. stavku 2. pridonosi ispunjenju cilja potivanja bogate
375
kulturne i jezine raznolikosti Une kako je navedeno u lanku 3. stavku 3. podstavku 4. U tom kontekstu Konferenca potvruje privrenost Une kulturnoj raznolikosti Europe i posebnu pozornost koju e i dalje pridavati tim i drugim jezicima. Konferenca preporuuje da drave lanice koje ele iskoristiti mogunost koja se priznaje lankom 55. stavkom 2. u roku od est mjeseci od potpisivanja Lisabonskoga ugovora Veu priope jezik ili jezike na koje e se Ugovori prevesti. 17. Izjava o prednosti Konferenca podsjea da u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda pravde Europske une, ugovori i pravo koje je usvojila Una na temelju Ugovor imaju prednost pred pravom drava lanica, pod uvjetima propisanima navedenom sudskom praksom. Konferenca je odluila da kao prilog Zavrnomu aktu priloi miljenje pravne slube Vea o prednosti prava EZ-a kako se navodi u 11197/07 (JUR 260): Miljenje pravne slube Vea od 22. lipnja 2007. Iz sudske prakse Suda pravde Europske une proizlazi da je prednost prava EZ-a temeljno naelo prava Zajednice. Sukladno Sudu to je naelo tesno povezano sa specinom prirodom Europske zajednice. U vreme donoenja prve presude te uspostavljene sudske prakse (Costa/ENEL,15. srpnja 1964., predmet 6/641 (1) ne spominje se prednost u ugovoru. Situaca je ista i danas. injenica da naelo prednosti nee biti ukljueno u budui ugovor ni na koji nain ne menja postojanje naela i postojee sudske prakse Suda pravde.
(1) Proizlazi () da nad pravom koje proizlazi iz ugovora, neovisnoga izvora prava, zbog njegove posebne i izvorne prirode ne mogu imati prednost domae zakonske odredbe, neovisno o tomu kako su formulirane, a da pritom ne budu liene svoje prirode prava Zajednice i bez stavljanja u pitanje samoga pravnoga temelja Zajednice.
18. Izjava o razgranienju nadlenosti Konferenca istie da u skladu sa sustavom podjele nadlenosti izmeu Une i drava lanica kako je predvieno Ugovorom o Europskoj uni i Ugovorom o funkcioniranju Europske une, nadlenosti koje Ugovorima nisu dane Uni zadravaju drave lanice.
376
Kad je Uni Ugovorima u odreenom podruju dana podeljena nadlenost s dravama lanicama, drave lanice ostvaruju svoju nadlenost u mjeri u kojoj je ne ostvarila Una ili je odluila svoju nadlenost prestati ostvarivati. Do odluke da je prestane ostvarivati dolazi kad odgovarajue instituce EU-a odlue ukinuti zakonodavni akt, osobito kako bi bolje osigurale trajno potivanje naela supsidarnosti i proporcionalnosti. Vee moe na inicativu jedne ili vie svojih lanova (predstavnika drava lanica) i u skladu s lankom 241. Ugovora o funkcioniranju Europske une zatraiti od Komise da podnese predlog za ukidanje zakonskoga akta. Konferenca pozdravlja izjavu Komise da e posebnu pozornost obratiti tim zahtjevima. Jednako tako, predstavnici vlada drava lanica na sastanku meuvladine konference, sukladno redovnom revizskom postupku predvienom lankom 48. stavcima od 2. do 5. Ugovora o Europskoj uni mogu odluiti o izmjenama i dopunama Ugovor na kojima se Una temelji, ukljuujui poveanje ili smanjenje nadlenosti dane Uni tim Ugovorima. 19. Izjava o lanku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca je suglasna da e Una u svojim opim naporima za uklanjanje neravnopravnosti izmeu ena i mukaraca u svojim razliitim politikama imati za cilj suzbanje svih vrsta nasilja u obitelji. Drave lanice trebaju poduzeti sve potrebne mjere kako bi spreile i kaznile ta kaznena djela te poduprle i zatitile rtve. 20. Izjava o lanku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca izjavljuje da e se, kad god bi propisi o zatiti osobnih podataka koji se trebaju doneti temeljem lanka 16. mogli imati izravne posljedice na nacionalnu sigurnost, morati uzeti u obzir posebne znaajke toga pitanja. Podsjea da zakonodavstvo koje se sada primjenjuje (vidi osobito Direktivu 95/46/EZ) u tom smislu sadrava posebne iznimke. 21. Izjava o zatiti osobnih podataka u podruju pravosudne suradnje u kaznenim predmetima i policske suradnje Konferenca priznaje da se odreena posebna pravila o zatiti osobnih podataka i slobodnom kolanju0 takvih podataka u podruju pravosudne suradnje u kaznenim predmetima i policske suradnje na temelju lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske une mogu pokazati potrebnima zbog specine prirode tih podruja.
377
22. Izjava o lancima 48. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca smatra da kad bi neki nacrt zakonskoga akta koji se temelji na lanku 79. stavku 2. utjecao na vane aspekte sustava socalne sigurnosti drave lanice, ukljuujui njegovo podruje primjene, trokove ili nancsku strukturu, ili kad bi utjecao na nancsku ravnoteu toga sustava kako je navedeno u lanku 48. stavku 2., interesi te drave lanice uzet e se na odgovarajui nain u obzir. 23. Izjava o lanku 48. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca podsjea da u tom sluaju sukladno lanku 15. stavku 4. Ugovora o Europskoj uni, Europsko vee odluuje konsenzusom. 24. Izjava o pravnoj osobnosti Europske une Konferenca potvruje da injenica da Europska una ima pravnu osobnost nee ni na koji nain ovlastiti Unu da donosi zakone ili odluuje izvan nadlenosti koje su joj drave lanice dale Ugovorima. 25. Izjava o lancima 75. i 215. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca podsjea da potivanje temeljnih prava i sloboda podrazumeva osobito davanje odgovarajue pozornosti zatiti i potivanju postupovnih prava pojedinaca ili subjekata o kojima je re. U tu svrhu i kako bi se zajamio temeljit sudski nadzor nad odlukama kojima se pojedinac ili subjekt podvrgava restriktivnim mjerama, te se odluke moraju temeljiti na jasnim i prepoznatljivim kriterima. Kriteri se trebaju odrediti prema specinostima svake restriktivne mjere. 26. Izjava o nesudjelovanju drave lanice u mjeri iz Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca izjavljuje da kad drava lanica odlui ne sudjelovati u mjeri koja se temelji na odredbama Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une, Vee e provesti cjelovitu raspravu o moguim posljedicama i uincima nesudjelovanja te drave lanice u toj mjeri. Osim toga, svaka drava lanica moe zatraiti da Komisa ispita situacu temeljem lanka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske une. Gore navedeni stavci ne dovode u pitanje pravo drave lanice da predmet uputi Europskomu veu.
378
27. Izjava o lanku 85. stavku 1. podstavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca smatra da uredbe iz lanka 85. stavka 1. podstavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une trebaju uzeti u obzir nacionalna pravila i prakse koje se odnose na pokretanje kaznenih istraga. 28. Izjava o lanku 98. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca primjeuje da se odredbe lanka 98. primjenjuju u skladu sa sadanjom praksom. Izrazi te su mjere potrebne za ublaavanje gospodarskih tekoa u kojima su se odreena podruja Savezne Republike nala zbog podjele Njemake tumae se u skladu s postojeom sudskom praksom Suda pravde Europske une. 29. Izjava o lanku 107. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca primjeuje da se lanak 107. stavak 2. toka (c) tumai u skladu s postojeom sudskom praksom Suda pravde Europske une u pogledu primjenjivosti odredaba o pomoi koja se odobrava odreenima podrujima Savezne Republike Njemake pogoenim ranom podjelom Njemake. 30. Izjava o lanku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske une S obzirom na lanak 126. Konferenca potvruje da su podizanje potencala rasta i osiguranje zdravih proraunskih stavaka dva stupa gospodarske i skalne politike Une i drava lanica. Pakt o stabilnosti i rastu vano je sredstvo za ostvarivanje tih ciljeva. Konferenca ponovno potvruje svoju obvezu iz odredaba koje se odnose na Pakt o stabilnosti i rastu kao okvir za koordinacu proraunskih politika u dravama lanicama. Konferenca potvruje da je sustav koji se temelji na pravilima najbolje jamstvo za provedbu obveza i za istinski ravnopravan tretman svih drava lanica. U tom okviru Konferenca takoer ponovno potvruje svoju predanost ciljevima Lisabonske stratege: otvaranju radnih mjesta, strukturnim reformama i socalnoj kohezi. Una ima za cilj ostvariti uravnoteen gospodarski rast i stabilnost cena. Gospodarske i proraunske politike stoga trebaju postaviti prave prioritete
379
prema ostvarenju gospodarskih reforma, inovaca, konkurentnosti i jaanju privatnih ulaganja i potronje u fazama slaboga gospodarskog rasta. To se treba odraziti na usmjerenost proraunskih odluka na razini drava i Une, posebice putem restrukturiranja javnih prihoda i rashoda uz potivanje proraunske discipline u skladu s Ugovorima i Paktom o stabilnosti i rastu. Proraunski i gospodarski izazovi s kojima su drave lanice suoene naglaavaju vanost zdrave proraunske politike tekom cjelokupnoga gospodarskog ciklusa. Konferenca se slae da drave lanice trebaju aktivno koristiti razdoblja gospodarskoga oporavka kako bi konsolidirale javne nance i poboljale svoje proraunske stavke. Cilj je postupno ostvariti proraunski viak tekom povoljnoga gospodarskog uspona ime se osigurava potreban manevarski prostor za suoavanje s gospodarskom recesom te stoga pridonosi dugoronoj odrivosti javnih nanca. Drave lanice s interesom oekuju potencalne predloge Komise kao i daljnje doprinose drava lanica za jaanje i pojanjenje provedbe Pakta o stabilnosti i rastu. Drave lanice poduzet e sve potrebne mjere kako bi poveale potencal rasta svojih gospodarstava. Bolja koordinaca gospodarske politike mogla bi biti potporom u ostvarenju toga cilja. Ova izjava ne prejudicira buduu raspravu o Paktu o stabilnosti i rastu. 31. Izjava o lanku 156. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca potvruje da su politike opisane u lanku 156. poglavito u nadlenosti drava lanica. Mjere za poticanje i promicanje koordinace koje se trebaju poduzeti na razini Une u skladu s ovim lankom, mjere su komplementarne prirode. One slue jaanju suradnje meu dravama lanicama, a ne usklaivanju nacionalnih sustava. To ne utjee na jamstva i prakse koje postoje u svakoj dravi lanici vezano uz odgovornost socalnih partnera. Ovom se izjavom ne dovode u pitanje odredbe Ugovor kojima se nadlenost daje Uni, ukljuujui i u podruju socalnih pitanja. 32. Izjava o lanku 168. stavku 4. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca izjavljuje kako mjere koje se trebaju doneti sukladno lanku 168. stavku 4. toki (c) moraju ispuniti zajednike sigurnosne interese i postaviti visoke standarde kakvoe i sigurnosti u sluaju kad bi nacionalni standardi koji utjeu na unutarnje trite mogli spreiti da se postigne visoka razina zdravstvene zatite.
380
33. Izjava o lanku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca smatra da upuivanje iz lanka 174. na otone rege moe obuhvatiti otone drave u celosti, pod uvjetom da su ispunjeni nuni kriteri. 34. Izjava o lanku 179. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca se slae da e djelovanje Une u podruju istraivanja i tehnolokog razvitka uvaiti temeljna usmjerenja i odluke istraivakih politika drava lanica. 35. Izjava o lanku 194. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca vjeruje da lanak 194. ne utjee na pravo drava lanica da poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale opskrbu energom pod uvjetima koji su predvieni lankom 347. 36. Izjava o lanku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske une o pregovorima i sklapanju meunarodnih sporazuma drava lanica koji se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde Konferenca potvruje da drave lanice mogu pregovarati i sklapati sporazume s treim zemljama ili meunarodnim organizacama u podrujima obuhvaenima Poglavljima 3., 4. i 5. Glave V. Dela treega, ako su takvi sporazumi u skladu s pravom Une. 37. Izjava o lanku 222. Ugovora o funkcioniranju Europske une Ne dovodei u pitanje mjere koje je Una donela radi potivanja svoje obveze solidarnosti s dravom lanicom koja je predmetom teroristikoga napada ili ju je pogodila prirodna nepogoda ili nesrea izazvana ljudskim djelovanjem, namjera nedne odredbe iz lanaka 222. ne utjecati na pravo druge drave lanice da odabere najprimjerena sredstva za potivanje svoje vlastite obveze solidarnosti prema toj dravi lanici. 38. Izjava o lanku 252. Ugovora o funkcioniranju Europske une o broju nezavisnih odvjetnika u Sudu pravde Konferenca izjavljuje da ako u skladu s lankom 252. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une Sud pravde zatrai da se broj nezavisnih odvjetnika povea za tri (jedanaest umjesto osam), Vee e se jednoglasnom odlukom sloiti s tim poveanjem.
381
U tom je sluaju Konferenca suglasna da Poljska, kao je to je to ve sluaj i s Njemakom, Francuskom, Italom, panjolskom i Ujedinjenom Kraljevinom, ima stalnoga nezavisnog odvjetnika i da vie ne sudjeluje u sustavu rotace, pri emu e sadanji sustav rotace ukljuivati rotacu petorice umjesto trojice nezavisnih odvjetnika. 39. Izjava o lanku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca je upoznata s namjerom Komise da se u pripremi nacrta prenesenih akata u podruju nancskih usluga nastavi savjetovati sa strunjacima koje su drave lanice imenovale, a u skladu s njezinom ustaljenom praksom. 40. Izjava o lanku 329. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca izjavljuje da drave lanice, kad iznose zahtjev za uspostavom pojaane suradnje, mogu navesti namjeravaju li se ve u toj fazi sluiti lankom 333. kojim se predvia proirenje glasovanja kvaliciranom veinom ili e pribjei redovnomu zakonodavnom postupku. 41. Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca izjavljuje da se upuivanje iz lanka 352. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske une na ciljeve Une odnosi na ciljeve navedene u lanku 3. stavcima 2. i 3. Ugovora o Europskoj uni te na ciljeve iz lanka 3. stavka 5. navedenoga Ugovora za vanjsko djelovanje u skladu s Delom petim Ugovora o funkcioniranju Europske une. Stoga je iskljueno da bi se djelovanje temeljeno na lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije bavilo samo ciljevima iz lanka 3. stavka 1. Ugovora o Europskoj uni. U tom smislu Konferenca primjeuje da se u skladu s lankom 31. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uni, zakonodavni akti ne smu donositi u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike. 42. Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske une Konferenca istie da u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda pravde Europske une, lanak 352. Ugovora o funkcioniranju Europske une kao integralni dio institucionalnoga sustava koji se temelji na naelu danih ovlasti, ne moe sluiti kao temelj za proirenje podruja primjene ovlasti Une izvan opega okvira stvorenog odredbama Ugovor u celosti, a osobito odredbama kojima se utvruju zadae i aktivnosti Une. U svakom sluaju taj se lanak ne moe koristiti kao temelj za donoenje odredaba a bi posljedica
382
bila materalna izmjena i dopuna Ugovor bez primjene postupka koje oni u tu svrhu predviaju. 43. Izjava o lanku 355. stavku 6. Ugovora o funkcioniranju Europske une Visoke ugovorne stranke slau se da e Europsko vee, u skladu s lankom 355. stavkom 6., doneti odluku kojom se menja status Mayo e u pogledu Une kako bi ovo podruje postalo najudaljene podruje u smislu lanka 355. stavka 1. i lanka 349. kad francuske vlasti obaveste Europsko vee i Komisu da to doputa najnovi razvitak internoga statusa otoka.
B. IZJAVE O PROTOKOLIMA PRILOENIMA UGOVORIMA 44. Izjava o lanku 5. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une Konferenca primjeuje da kad drava lanica sukladno lanku 5. stavku 2. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une obavi priopenje da ne eli sudjelovati u predlogu ili inicativi, to se priopenje u svakom trenutku pre donoenja mjere koja se temelji na pravnim steevinama iz Schengena moe povui. 45. Izjava o lanku 5. stavku 2. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une Konferenca izjavljuje da kadgod Ujedinjena Kraljevina ili Irska Veu izraze svoju namjeru o nesudjelovanju u mjeri koja se oslanja na dio pravnih steevina iz Schengena u kojoj sudjeluje, Vee e provesti cjelovitu raspravu o moguim posljedicama nesudjelovanja te drave lanice u toj mjeri. Rasprava u Veu treba se voditi u smislu naznaka koje je dala Komisa o odnosu prijedloga i pravnih steevina iz Schengena. 46. Izjava o lanku 5. stavku 3. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une Konferenca podsjea da ako Vee ne donese odluku nakon prve temeljite rasprave o predmetu, Komisa moe dati izmenjeni i dopunjeni predlog na daljnje temeljito ispitivanje Veu u roku od etiri mjeseca.
383
47. Izjava o lanku 5. stavcima 3., 4. i 5. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une Konferenca primjeuje da uvjeti koji se trebaju odrediti odlukom iz stavaka 3., 4. i 5. lanka 5. Protokola o pravnim steevinama iz Schengena koje su ugraene u okvir Europske une mogu odrediti da drava lanica o kojoj je re snosi izravne nancske posljedice, ako ih bude, koje nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prekida njezina sudjelovanja u delu ili u itavoj pravnoj steevini iz svake odluke koju Vee donese sukladno lanku 4. navedenog protokola. 48. Izjava o Protokolu o poloaju Danske Konferenca primjeuje da u pogledu pravnih akata koje Vee treba doneti samostalno ili zajedno s Europskim parlamentom i koji sadravaju odredbe koje se primjenjuju na Dansku i odredbe koje se ne primjenjuju na Dansku, jer imaju pravnu osnovu na koju se primjenjuje Dio I. Protokola o poloaju Danske, Danska izjavljuje da nee koristiti svoje pravo glasa da sprei donoenje odredaba koje se ne primjenjuju na Dansku. Nadalje, Konferenca primjeuje da na temelju Izjave Konference o lanku 222., Danska izjavljuje da e njezino sudjelovanje u mjerama i zakonskim aktima sukladno lanku 222. biti u skladu s Delom I. i Delom II. Protokola o poloaju Danske 49. Izjava o Itali Konferenca primjeuje da je u Protokolu o Itali koji je 1957. priloen Ugovoru o Europskoj ekonomskoj zajednici, kako je izmenjen i dopunjen nakon donoenja Ugovora o Europskoj uni navedeno da: VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da ree odreene posebne probleme povezane s Italom, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau ovom Ugovoru: DRAVE LANICE ZAJEDNICE PRIMJEUJU da talanska Vlada provodi desetogodinji program gospodarske ekspanze a je namjera ispraviti neravnoteu u strukturi talanskog gospodarstva, poglavito kroz osiguranje infrastrukture za nedovoljno razvi384
jena podruja june Itale i na talanskim otocima i stvaranjem novih radnih mjesta u svrhu eliminace nezaposlenosti; PODSJEAJU da su naela i ciljeve ovog programa talanske vlade razmatrale i odobrile organizace za meunarodnu suradnju e su lanice drave lanice; PREPOZNAJU da je u njihovomu zajednikom interesu da se ostvare ciljevi talanskoga programa; SUGLASNE SU radi olakanja ostvarenja ovog zadatka talanske vlade preporuiti institucama Zajednice da primene sve metode i postupke predviene ovim Ugovorom, a osobito da odgovarajue koriste resurse Europske investicske banke i Europskoga socalnog fonda; MILJENJA SU da bi instituce Zajednice u primjeni ovog ugovora trebale uzeti u obzir trajne napore koje talansko gospodarstvo treba uloiti u narednim godinama i da je poeljno izbjegavati opasne poremeaje posebice u pogledu platne bilance ili razine zaposlenosti to bi moglo ugroziti primjenu ovog ugovora u Itali; PREPOZNAJU da e u sluaju primjene lanaka 109.H i 109.I biti potrebno voditi rauna da bilo koja mjera koja se zahteva od talanske vlade ne prejudicira zavretak njezina programa za gospodarsku ekspanzu i podizanje ivotnoga standarda stanovnitva. 50. Izjava o lanku 10. Protokola o prelaznim odredbama Konferenca poziva Europski parlament, Vee i Komisu u okviru njihovih odgovarajuih ovlasti da nastoje u odgovarajuim sluajevima i ako je mogue u petogodinjem razdoblju iz lanka 10. stavka 3. Protokola o prelaznim odredbama doneti pravne akte kojima se izmjenjuju ili dopunjuju ili zamjenjuju akti iz lanka 10. stavka 1. toga Protokola.
C. IZJAVE DRAVA LANICA Osim toga, Konferenca je primila na znanje izjave navedene u daljnjem tekstu koje su priloene ovom Zavrnom aktu: 51. Izjava Kraljevine Belge o nacionalnim parlamentima Belga eli jasno rei da u skladu s njezinim ustavnim pravom, kao sastavnice nacionalnoga parlamentarnog sustava ili domova nacionalnoga parlamen385
ta glede nadlenosti koje ostvaruje Una, djeluju ne samo Dom zastupnika i Senat saveznoga parlamenta nego i parlamentarne skuptine opina i rega. 52. Izjava Kraljevine Belge, Republike Bugarske, Njemake, Helenske Republike, Kraljevine panjolske, Talanske Republike, Republike Cipar, Republike Litve, Velikoga Vojvodstva Luksemburg, Republike Maarske, Republike Malte, Republike Austre, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovene i Slovake Republike o simbolima Europske une Belga, Bugarska, Njemaka, Grka, panjolska, Itala, Cipar, Litva, Luksemburg, Maarska, Malta, Austra, Portugal, Rumunjska, Slovena i Slovaka izjavljuju da su zastava s krugom od dvanaest zlatnih zvezda na plavoj podlozi, himna koja se temelji na Odi radosti iz Devete simfone Ludwiga van Beethovena, moto ujedinjeni u razliitosti, euro kao valuta Europske une i Europski dan 9. svibnja za njih i nadalje simboli za izraavanje osjeaja zajednice naroda u Europskoj uni te njihovu zajednitvu s Unom. 53. Izjava eke Republike o Povelji Europske une o temeljnim pravima 1. eka Republika podsjea da su odredbe Povelje Europske une o temeljnim pravima upuene institucama i telima Europske une s dunim obzirom za naelo supsidarnosti i podjele nadlenosti izmeu Europske une i njezinih drava lanica kako je to ponovno potvreno Izjavom 18. o razgranienju nadlenosti. eka Republika istie da su njezine odredbe upuene dravama lanicama samo kad one provode pravo Une, a ne i kad donose i provode nacionalno pravo neovisno o pravu Une. 2. eka Republika takoer istie da se Poveljom ne proiruje podruje primjene prava Une i ne utvruje nedna nova ovlast Une. Ona ne umanjuje podruje primjene nacionalnog prava i ne ograniuje bilo koje sadanje ovlasti nacionalnih tela u tom podruju. 3. eka Republika istie da se, u mjeri u kojoj Povelja priznaje temeljna prava i naela kako proizlaze iz ustavnih tradica zajednikih dravama lanicama, ta prava i naela tumae u skladu s tim tradicama. 4. eka Republika nadalje istie da se nita u ovoj Povelji ne sme tumaiti na nain da ograniuje ili negativno utjee na ljudska prava i temeljne slobode kako su, u svojim odgovarajuem podruju primjene, priznate u pravu
386
Une i meunarodnim sporazumima, e su potpisnice Una i sve drave lanice, ukljuujui Europsku konvencu za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i u ustavima drava lanica. 54. Izjava Njemake, Irske, Republike Maarske, Republike Austre i Kraljevine vedske Njemaka, Irska, Maarska, Austra i vedska primjeuju da se osnovne odredbe Ugovora o Europskoj zajednici za atomsku energu nisu bitno mijenjale i dopunjavale od njegova stupanja na snagu i da se trebaju osuvremeniti. Stoga podravaju ideju o Konferenci predstavnika vlada drava lanica koja se treba sazvati to je pre mogue. 55. Izjava Kraljevine panjolske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske Ugovori se primjenjuju na Gibraltar kao europsko podruje za e je vanjske odnose odgovorna jedna drava lanica. To ne podrazumeva promjene u odgovarajuim stajalitima drava lanica o kojima je re. 56. Izjava Irske o lanku 3. Protokola o poloaju Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na podruje slobode, sigurnosti i pravde Irska potvruje svoju predanost Uni kao podruju slobode, sigurnosti i pravde koja potuje temeljna prava i razliite pravne sustave i tradice drava lanica u okviru koje graani imaju visoku razinu sigurnosti. U skladu s tim, Irska izjavljuje da joj je vrsta namjera ostvarivati svoje pravo sukladno lanku 3. Protokola o poloaju Ujedinjene Kraljevine i Irske vezano s obzirom na podruje slobode, sigurnosti i pravde u sudjelovanju u donoenju mjera temeljem Glave V. Dela treega Ugovora o funkcioniranju Europske une u najveoj moguoj mjeri. Irska e posebno sudjelovati u najveoj moguoj mjeri u mjerama u podruju policske suradnje. Nadalje, Irska podsjea da u skladu s lankom 8. Protokola moe obavestiti Vee pisanim putem da dalje ne eli biti obuhvaena uvjetima Protokola. Irska namjerava pregledati rad tih mehanizama u roku od tri godine od stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora.
387
57. Izjava Republike Itale o sastavu Europskoga parlamenta Itala smatra da, u skladu s lancima 10. i 14. Ugovora o Europskoj uni, Europski parlament treba biti sastavljen od predstavnika graana Une; taj sastav se treba proporcionalno smanjivati. Itala jednako tako primjeuje da temeljem lanka 9. Ugovora o Europskoj uni i lanak 20. Ugovora o funkcioniranju Europske une, svaki je dravljanin drave lanice graanin Une. Itala stoga smatra da, ne dovodei u pitanje odluku o zakonodavnom razdoblju 2009.-2014., svaka odluka koju donese Europsko vee na inicativu Europskoga parlamenta, i uz njegovu suglasnost, kojom se utvruje sastav Europskoga parlamenta mora potivati naela propisana lankom 14. stavkom 2. podstavkom 1. 58. Izjava Republike Latve, Republike Maarske i Republike Malte o pisanju imena jedinstvene valute u Ugovorima Ne dovodei u pitanje ujednaen nain pisanja imena jedinstvene valute Europske une iz Ugovora kako se nalazi na novanicama i kovanicama, Latva, Maarska i Malta izjavljuju da nain pisanja imena jedinstvene valute, ukljuivo njegove izvedenice kako se koriste u litavskom, maarskom i maltekom tekstu Ugovor nema utjecaj na postojea pravila latvskog, maarskog i maltekog jezika. 59. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 312. Ugovora o funkcioniranju Europske une Kraljevina Nizozemska sloit e se s odlukom iz lanka 312. stavka 2. podstavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske une nakon to se izmjenom odluke iz lanka 311. stavka 3. toga Ugovora za Nizozemsku predvidi zadovoljavajue rjeenje za njezin prekomjerno negativan poloaj u pogledu neto uplata vis-a-vis prorauna Une. 60. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 355. Ugovora o funkcioniranju Europske une Kraljevina Nizozemska izjavljuje da e inicativa za donoenje odluke iz lanka 355. stavka 6. radi izmjene statusa Nizozemskih Antila i/ili Arube u odnosu na Unu biti podnesena samo na temelju odluke donesene u skladu s Poveljom za Kraljevinu Nizozemsku.
388
61. Izjava Republike Poljske o Povelji Europske une o temeljnim pravima Povelja ni na koji nain ne utjee na pravo drava lanica da donose zakone u podruju javnoga morala, obiteljskoga prava i zatite ljudskoga dostojanstva te potivanja ljudskoga tjelesnog i moralnog integriteta. 62. Izjava Republike Poljske o Protokolu o primjeni Povelje Europske une o temeljnim pravima u odnosu na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu Poljska izjavljuje da s obzirom na tradicu drutvenog pokreta Solidarnost i njegova vana doprinosa u borbi za socalna i radnika prava, Poljska u potpunosti potuje socalna i radnika prava utvrena pravom Europske une, a poglavito prava ponovno potvrena odredbama Glave IV. Povelje Europske une o temeljnim pravima. 63. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o denici pojma dravljani U vezi Ugovor i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu i u svim aktima koji se izvode iz tih Ugovor ili ostaju na snazi temeljem tih Ugovor, Ujedinjena Kraljevina ponavlja izjavu koju je dala 31. prosinca 1982. o denici pojma dravljani s iznimkom da se upuivanje na graane britanskih zavisnih podruja treba tumaiti u smislu znaenja graana britanskih prekomorskih podruja. 64. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o pravu glasa za izbore u Europski parlament Ujedinjena Kraljevina primjeuje da ne namjera lanka 14. Ugovora o Europskoj uni i ostalih odredbi Ugovor menjati osnovu za pravo glasa za izbore u Europski parlament . 65. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britane i Sjeverne Irske o lanku 75. Ugovora o funkcioniranju Europske Une Ujedinjena Kraljevina u celosti podrava snanu mjeru u vezi donoenja nancskih sankca usmjerenih na sprjeavanje i borbu protiv terorizma i s njima povezanih aktivnosti. Stoga, Ujedinjena Kraljevina izjavljuje da namjerava ostvariti svoje pravo iz lanka 3. Protokola o poloaju Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na podruje slobode, sigurnosti i pravde da sudjeluje u donoenju svih predloga iz lanka 75. Ugovora o funkcioniranju Europske une.
389
390
TABLICE EKVIVALENATA IZ LANKA 5. LISABONSKOGA UGOVORA
UGOVOR O EUROPSKOJ UNI

Pranja numeraca u Ugovoru o Europskoj uni GLAVA I. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 1. lanak 2. lanak 3. (ukinut)1 lanak 4. lanak 5.2 lanak 4. (ukinut)3 lanak 5. (ukinut)4 lanak 6. lanak 7. lanak 6. lanak 7. lanak 8. GLAVA II. ODREDBE O IZMJENAMA I DOPUNAMA UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE RADI OSNIVANJA EUROPSKE ZAJEDNICE lanak 8. (ukinut)5 Nova numeraca u Ugovoru o Europskoj uni GLAVA I. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 1. lanak 2. lanak 3.
GLAVA II. ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA
lanak 9. lanak 10.6 lanak 11. lanak 12.
2 3 4 5
Zamenjen sadrajem lanka 7. Ugovora o funkcioniranju Europske zajednice (UFEZ), lankom 13. stavkom 1. i lankom 21. stavkom 3. podstavkom 2. Ugovora o Europskoj uni (UEU). Zamjenjuje lanak 5. UEZ-a. Zamenjen sadrajem lanka 15. Zamenjen sadrajem lanka 13. stavka 2. . lanak 8. UEU-a, koji je bio na snazi do stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora (u daljnjem tekstu sadanji), izmenjen i dopunjen UEZ-om. Te su izmjene i dopune ugraene u Lisabonski ugovor, a lanak 8. je ukinut. Njegov se broj koristi za novu odredbu. Stavak 4. zamjenjuje sadrajem podstavak 1. lanka 191. UEZ-a.
393
Pranja numeraca u Ugovoru o Europskoj uni GLAVA III. ODREDBE O IZMJENAMA I DOPUNAMA UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ELIK lanak 9. (ukinut)7
Nova numeraca u Ugovoru o Europskoj uni
GLAVA III. ODREDBE O INSTITUCAMA lanak 13. lanak 14.8 lanak 15.9 lanak 16.10 lanak 17.11 lanak 18. lanak 19.12 GLAVA IV. ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI
GLAVA IV. ODREDBE O IZMJENAMA I DOPUNAMA UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGU lanak 10. (ukinut)13 lanci od 27.A do 2. E (zamenjeni) lanci od 40. do 40.B (zamenjeni) lanci od 43. do 45. (zamenjeni)
lanak 20.14
9 10
11
12 13
14
Sadanji lanak 9. UEU-a menja i dopunjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik. Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik prestao je vaiti 23. srpnja 2002. lanak 9. je ukinut, a njegov se broj koristi za dodavanje druge odredbe. - Stavci 1. i 2. sadrajem zamjenjuju lanak 189. UEZ-a; - stavci od 1. do 3. sadrajem zamjenjuju stavke od 1. do 3. lanka 190. UEZ-a; - stavak 1. sadrajem zamjenjuje podstavak 1. lanka 192. UEZ-a; - stavak 4. sadrajem zamjenjuje podstavak 1. lanka 197. UEZ-a. Zamjenjuje sadrajem lanak 4. - Stavak 1. sadrajem zamjenjuje prvu i drugu alineju lanka 202. UEZ-a; - stavci 2. i 9. sadrajem zamjenjuju lanak 203. UEZ-a; - stavci 4. i 5. sadrajem zamjenjuju stavke 2. i 4. lanka 205. UEZ-a; - Stavak 1. sadrajem zamjenjuje lanak 211. UEZ-a; - stavci 3. i 7. sadrajem zamjenjuju lanak 214. UEZ-a; - stavak 6. sadrajem zamjenjuje stavke 1., 3. i 4. lanka 217. UEZ-a. - Zamjenjuje sadrajem lanak 220. UEZ-a; - stavak 2. podstavak 2. zamjenjuje sadrajem podstavak 1. lanka 221. UEZ-a. Sadanji lanak 10. UEU-a menja i dopunjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energu. Te su izmjene i dopune ugraene u Lisabonski ugovor. lanak 10. je ukinut, a njegov se broj koristi za dodavanje druge odredbe. Takoer zamjenjuje lanke 11. i 11.a UEZ-a.
394
Pranja numeraca u Ugovoru o Europskoj uni GLAVA V. ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI
Nova numeraca u Ugovoru o Europskoj uni GLAVA V. OPE ODREDBE O VANJSKOMU DJELOVANJU UNE I POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI Poglavlje 1. Ope odredbe o vanjskomu djelovanju Une lanak 21. lanak 22. Poglavlje 2. Posebne odredbe o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Odjeljak 1. Zajednike odredbe lanak 23. lanak 24. lanak 25. lanak 26. lanak 27. lanak 28. lanak 29. lanak 30. lanak 31. lanak 32. lanak 42. lanak 33. lanak 34. lanak 35. lanak 36. lanak 30. lanak 31. lanak 37. lanak 38. lanak 39. lanak 40.
lanak 11. lanak 12. lanak 13. lanak 14. lanak 15. lanak 22. (premjeten) lanak 23. (premjeten) lanak 16. lanak 17. (premjeten) lanak 18. lanak 19. lanak 20. lanak 21. lanak 22. (premjeten) lanak 23. (premjeten) lanak 24. lanak 25. lanak 47. (premjeten) lanak 26. (ukinut) lanak 27. (ukinut)
395
Pranja numeraca u Ugovoru o Europskoj uni lanak 27.A (zamenjen)15 lanak 27. B (zamenjen)15 lanak 27.C (zamenjen)15 lanak 27.D (zamenjen)15 lanak 27.E (zamenjen)15 lanak 28.
Nova numeraca u Ugovoru o Europskoj uni lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 41. Odjeljak 2. Odredbe o zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici
lanak 17. (premjeten)
lanak 42. lanak 43. lanak 44. lanak 45. lanak 46.
GLAVA VI. ODREDBE O POLICSKOJ I PRAVOSDUNOJ SURADNJI U KAZNENIM PREDMETIMA (ukinut)16 lanak 29. (zamenjen)17 lanak 30. (zamenjen)18 lanak 31. (zamenjen)19 lanak 32. (zamenjen)20 lanak 33. (zamenjen)21 lanak 34. (ukinut) lanak 35. (ukinut) lanak 36. (zamenjen)22 lanak 37. (ukinut)
15 16 17 18 19 20 21 22
Sadanji lanci od 27.A do 27 E o pojaanoj suradnji takoer su zamenjeni lancima od 326. do 334. UFEU-a. Sadanje odredbe GLAVE VI. UEU-a o policskoj i pravosudnoj suradnji u kaznenim predmetima zamenjene su odredbama Poglavlja 1., 4. i 5. GLAVE IV. Dela treega UFEU-a. Zamenjen lankom 67. UFEU-a. Zamenjen lancima 87. i 88. UFEU-a. Zamenjen lancima 82., 83. i 85 UFEU-a. Zamenjen lancima 89. UFEU-a. Zamenjen lankom 72. UFEU-a. Zamenjen lankom 71. UFEU-a.
396
Pranja numeraca u Ugovoru o Europskoj uni lanak 38. (ukinut) lanak 39. (ukinut) lanak 40. (zamenjen)23 lanak 40.A (zamenjen)23 lanak 40.B (zamenjen) 23 lanak 41. (ukinut) lanak 42. (ukinut) GLAVA VII. ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI (zamenjen)24 lanak 43. (zamenjen) 24 lanak 43.A (zamenjen) 24 lanak 43.B (zamenjen) 24 lanak 44. (zamenjen) 24 lanak 44.A (zamenjen) 24 lanak 45. (zamenjen) 24 GLAVA VIII. ZAVRNE ODREDBE lanak 46. (ukinut) lanak 47. (premjeten) lanak 48. lanak 49.
Nova numeraca u Ugovoru o Europskoj uni
lanak 20. lanak 20. lanak 20.
GLAVA IV. ODREDBA O POJAANOJ SURADNJI lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. GLAVA VI ZAVRNE ODREDBE lanak 47. lanak 40. lanak 48. lanak 49. lanak 50. lanak 51. lanak 52. . lanak 53. lanak 54. lanak 55.
lanak 50. (ukinut) lanak 51. lanak 52. lanak 53.
23 24
Sadanji lanci od 40. do 40.B UEU-a, o pojaanoj suradnji, zamenjeni su i lancima od 326. do 334. UFEU-a. Sadanji lanci od 43. do 45. i GLAVA VII. UEU-a, o pojaanoj suradnji, zamenjeni su i lancima od 326. do 334. UFEU-a.
397
UGOVOR O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE

Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice DIO PRVI NAELA lanak 1. (ukinut) lanak 2. (ukinut)
25
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une DIO PRVI NAELA lanak 1. Glava I. Kategore i podruja nadlenosti Une lanak 2 lanak 3 lanak 4 lanak 5 lanak 6 Glava II. Odredbe koje imaju opu primjenu lanak 7.
lanak 3. stavak 1. (ukinut) lanak 3. stavak 2. lanak 4. (premjeten) lanak 5. (zamenjen)27
26
lanak 8 lanak 119. lanak 9. lanak 10. lanak 11. lanak 12. lanak 13.28
lanak 6. lanak 153. stavak 2. (premjeten) lanak 7. (ukinut)29 lanak 8. (ukinut)30 lanak 9. (ukinut) lanak 10. (ukinut)31
25 26 27 28 29 30 31
Zamenjen sadrajno lankom 3. UEU-a. Zamenjen sadrajno lancima od 3. do 6. UFEU-a. Zamenjen sadrajno lankom 5. UEU-a. Ubacivanje operativnog dela Protokola o zatiti dobrobiti ivotinja. Zamenjen sadrajno lankom 13. UEU-a. Zamenjen sadrajno lankom 13. UEU-a i lankom 282. stavkom 1. UFEU-a. Zamenjen sadrajno lankom 4. stavkom 3. UEU-a.
398
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 11. (zamenjen)32 lanak 11.a (zamenjen) 32 lanak 12. (ukinut) lanak 13. (premjeten) lanak 14. (premjeten) lanak 15. (premjeten) lanak 16. lanak 255. (premjeten) lanak 286. (premjeten)
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanci od 326. do 334. lanci od 326. do 334. lanak 18. lanak 19. lanak 26. lanak 27. anak 14. anak 15. anak 16. anak 17. DIO DRUGI NEDISKRIMINACA I STATUS GRAANINA UNE lanak 18. lanak 19. lanak 20. lanak 21. lanak 22. lanak 23. lanak 24. lanak 25. DIO TREI POLITIKE I UNUTARNJE DJELOVANJE UNE Glava I. Unutarnje trite lanak 26. lanak 27. Glava II. Slobodno kretanje roba lanak 28. lanak 29. Poglavlje 1. Carinska una lanak 30. lanak 31.
DIO DRUGI STATUS GRAANINA UNE lanak 12. (premjeten) lanak 13. (premjeten) lanak 17. lanak 18. lanak 19. lanak 20. lanak 21. lanak 22. DIO TREI POLITIKE ZAJEDNICE
lanak 14. (premjeten) lanak 15. (premjeten) Glava I. Slobodno kretanje roba lanak 23. lanak 24. Poglavlje 1. Carinska una lanak 25. lanak 26.
32
Zamenjen i lankom 20. UEU-a.
399
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 27. Dio trei, Glava X. Carinska suradnja (premjeten) lanak 135. (premjeten) Poglavlje 2. Zabrana koliinskih ogranienja meu dravama lanicama lanak 28. lanak 29. lanak 30. lanak 31. Glava II. Poljoprivreda lanak 32. lanak 33. lanak 34. lanak 35. lanak 36. lanak 37. lanak 38. GLAVA III. Slobodno kretanje osoba, usluga i kapitala Poglavlje 1. Radnici lanak 39. lanak 40 . lanak 41. lanak 42. Poglavlje 2. Pravo na poslovni nastan lanak 43. lanak 44. lanak 45. lanak 46. lanak 47. lanak 48. lanak 294. (premjeten)
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 32. Poglavlje 2. Carinska suradnja lanak 33. Poglavlje 3. Zabrana koliinskih ogranienja meu dravama lanicama lanak 34. lanak 35. lanak 36. lanak 37. Glava III Poljoprivreda i ribarstvo lanak 38. lanak 39. lanak 40. lanak 41. lanak 42. lanak 43. lanak 44. GLAVA IV. Slobodno kretanje osoba, usluga i kapitala Poglavlje 1. Radnici lanak 45. lanak 46. lanak 47. lanak 48. Poglavlje 2. Pravo na poslovni nastan lanak 49. lanak 50. lanak 51. lanak 52. lanak 53. lanak 54. lanak 55.
400
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice Poglavlje 3. Usluge lanak 49. lanak 50. lanak 51. lanak 52. lanak 53. lanak 54. lanak 55 Poglavlje 4. Kapital i platni promet lanak 56. lanak 57. lanak 58. lanak 59. lanak 60. (premjeten) Glava IV. Vize, azil, imigrace i ostale politike koje se odnose na slobodno kretanje ljudi lanak 61.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une Poglavlje 3. Usluge lanak 56. lanak 57. lanak 58. lanak 59. lanak 60. lanak 61. lanak 62. Poglavlje 4. Kapital i platni promet lanak 63. lanak 64. lanak 65. lanak 66. lanak 75. Glava V. Podruje slobode, sigurnosti i pravde Poglavlje 1. Ope odredbe lanak 67.33 lanak 68. lanak 69. lanak 70. lanak 71.34 lanak 72.35 lanak 73. lanak 74. lanak 75. lanak 76. Poglavlje 2. Politike o graninoj kontroli, azilu i imigraci
lanak 64. stavak 1. (zamenjen) lanak 66. (zamenjen) lanak 60. (premjeten)
lanak 62.
lanak 77.
33 34 35
Zamjenjuje sadanji lanak 29. UEU-a. Zamjenjuje sadanji lanak 36. UEU-a. Zamjenjuje sadanji lanak 33. UEU-a.
401
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 63. toke 1. i 2. i lanak 64. stavak 2.36 lanak 63. toke 3. i 4. lanak 64. stavak 1. (zamenjen)
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 78. lanak 79. lanak 80. lanak 72. Poglavlje 3. Pravosudna suradnja u graanskim predmetima
lanak 65. lanak 66. (zamenjen) lanak 67. (ukinut) lanak 68. (ukinut) lanak 69. (ukinut)
lanak 81. lanak 74.
Poglavlje 4. Pravosudna suradnja u kaznenim predmetima lanak 82.37 lanak 83. 37 lanak 84. lanak 85. 37 lanak 86. Poglavlje 5. Policska suradnja lanak 87.38 lanak 88. 38 lanak 89.39 Glava V. Promet lanak 90. lanak 91. lanak 92. lanak 93. lanak 94. lanak 95.
Glava V. Promet lanak 70. lanak 71. lanak 72. lanak 73. lanak 74. lanak 75.
36 37 38 39
Toke 1. i 2. lanka 63. EZ-a zamenjene su stavcima 1. i 2. lanka 78. UFEU-a, a stavak 2. lanka 64. zamenjen je stavkom 3. lanka 78. UFEU-a. Zamjenjuje sadanji lanak 31. UEU-a. Zamjenjuje sadanji lanak 30. UEU-a. Zamjenjuje sadanji lanak 32. UEU-a.
402
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 76. lanak 77. lanak 78. lanak 79. lanak 80. Glava VI. Zajednika pravila trinoga natjecanja, oporezivanja i pribliavanje prava Poglavlje 1. Pravila trinoga natjecanja Odjeljak 1. Pravila koja se odnose na poduzea lanak 81. lanak 82. lanak 83. lanak 84. lanak 85. lanak 86. Odjeljak 2. Potpore koje odobravaju drave lanak 87. lanak 88. lanak 89. Poglavlje 2. Porezne odredbe lanak 90. lanak 91. lanak 92. lanak 93. Poglavlje 3. Pribliavanje prava lanak 95. (premjeten) lanak 94. (premjeten) lanak 96. lanak 97.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 96. lanak 97. lanak 98. lanak 99. lanak 100. Glava VII. Zajednika pravila trinoga natjecanja, oporezivanja i pribliavanje prava Poglavlje 1. Pravila trinoga natjecanja Odjeljak 1. Pravila koja se odnose na poduzea lanak 101. lanak 102. lanak 103. lanak 104. lanak 105. lanak 106. Odjeljak 2. Potpore koje odobravaju drave lanak 107. lanak 108. lanak 109. Poglavlje 2. Porezne odredbe lanak 110. lanak 111. lanak 112. lanak 113. Poglavlje 3 Pribliavanje prava lanak 114. lanak 115. lanak 116. lanak 117. lanak 118.
403
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice Glava VII. Gospodarska i monetarna politika lanak 4 (premjeten) Poglavlje 1. Gospodarska politika lanak 98. lanak 99. lanak 100. lanak 101. lanak 102. lanak 103. lanak 104. Poglavlje 2. Monetarna politika lanak 105. lanak 106. lanak 107. lanak 108. lanak 109. lanak 110. lanak 111. stavci od 1. do 3. i stavak 5. (premjeten) lanak 111. stavak 4 (premjeten) Poglavlje 3. Institucionalne odredbe lanak 112. (premjeten) lanak 113. (premjeten) lanak 114. lanak 115.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une Glava VIII. Gospodarska i monetarna politika lanak 119. Poglavlje 1. Gospodarska politika lanak 120. lanak 121. lanak 122. lanak 123. lanak 124. lanak 125. lanak 126. Poglavlje 2. Monetarna politika lanak 127. lanak 128. lanak 129. lanak 130. lanak 131. lanak 132. lanak 219. lanak 138. lanak 133. Poglavlje 3. Institucionalne odredbe lanak 283. lanak 294. lanak 134. lanak 135. Poglavlje 4. Odredbe specine za drave lanice a je valuta euro lanak 136. lanak 137. lanak 138. Poglavlje 5. Prelazne odredbe lanak 139.
lanak 111. stavak 4. (premjeten) Poglavlje 4. Prelazne odredbe lanak 116. (ukinut)
404
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 117. stavak 2. prvih pet alineja (premjeten) lanak 117. stavak 1. i stavak 2. esta alineja i stavci od 3. do 9. (ukinut) lanak 121. stavak 1. (premjeten) lanak 122. stavak 2. druga reenica (premjeten) lanak 123. stavak 5. (premjeten) lanak 118. (ukinut) lanak 123. stavak 3 (premjeten) lanak 117. stavak 2. prvih pet alineja (premjeten) lanak 124. stavak 1. (premjeten) lanak 119. lanak 120. lanak 121. stavak 1. (premjeten) lanak 121. stavci od 2. do 4. (ukinut) lanak 122. stavak 1., stavak 2. prva reenica, stavci 3., 4., 5. i 6. (ukinut) lanak 122. stavak 2. druga reenica (premjeten) lanak 123. stavci 1., 2. i 4. (ukinut) lanak 123. stavak 3. (premjeten) lanak 123. stavak 5. (premjeten) lanak 124. stavak 1. (premjeten) lanak 124. stavak 2. (ukinut) Glava VIII. Zapoljavanje lanak 125. lanak 126. lanak 127.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 141. stavak 2.
lanak 140.40
lanak 141.41 lanak 142. lanak 143. lanak 144. lanak 140. stavak 1.
lanak 140. stavak 2. podstavak 1.
lanak 141., stavak 1. lanak 140. stavak 3. lanak 142. Glava IX. Zapoljavanje lanak 145. lanak 146. lanak 147.
40
41
- lanak 140. stavak 1. preuzima sadraj lanka 121. stavka 1. - lanak 140. stavak 2. preuzima drugu reenicu lanka 122. stavka 2. - lanak 140. stavak 3. preuzima lanak 123. stavak 5. - lanak 141. stavak 1. preuzima lanak 123. stavak 3. - lanak 141. stavak 2. preuzima prvih pet alineja lanka 117. stavka 2.
405
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 128. lanak 129. lanak 130. Glava IX. Zajednika trgovinska politika (premjeten) lanak 131. (premjeten) lanak 132. (ukinut) lanak 133. (premjeten) lanak 134. (ukinut) Glava X. Carinska suradnja (premjeten) lanak 135. (premjeten) Glava XI. Socalna politika, obrazovanje, strukovna izobrazba i mlade Poglavlje 1. Socalne odredbe (ukinut) lanak 136. lanak 137. lanak 138. lanak 139. lanak 140. lanak 141. lanak 142. lanak 143. lanak 144. lanak 145. Poglavlje 2. Europski socalni fond lanak 146. lanak 147. lanak 148. Poglavlje 3. Obrazovanje, struno usavravanje, mlade lanak 149.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 148. lanak 149. lanak 150. Dio peti, Glava II. zajednika trgovinska politika lanak 206. lanak 207. Dio trei Glava II. Poglavlje 2. Carinska suradnja lanak 33. Glava X. Socalna politika
lanak 151. lanak 152. lanak 153. lanak 154. lanak 155. lanak 156. lanak 157. lanak 158. lanak 159. lanak 160. lanak 161. Glava XI. Europski socalni fond lanak 162. lanak 163. lanak 164. Glava XII. Obrazovanje, struno usavravanje, mlade i sport lanak 165.
406
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 150. Glava XII. Kultura lanak 151. Glava XIII. Zdravstvo lanak 152. Glava XIV. Zatita potroaa lanak 153. stavci 1., 3., 4. i 5. lanak 153. stavak 2. (premjeten) Glava XV. Transeuropske mree lanak 154. lanak 155. lanak 156. Glava XVI. Industra lanak 157. Glava XVII. Gospodarska i socalna koheza lanak 158. lanak 159. lanak 160. lanak 161. lanak 162. Glava XVIII. Istraivaki i tehnoloki razvoj lanak 163. lanak 164. lanak 165. lanak 166. lanak 167. lanak 168. lanak 169. lanak 170. lanak 171. lanak 172. lanak 173.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 166. Glava XIII. Kultura lanak 167. Glava XIV. Zdravstvo lanak 168. Glava XV. Zatita potroaa lanak 169. lanak 12. Glava XVI. Transeuropske mree lanak 170. lanak 171. lanak 172. Glava XVII. Industra lanak 173. Glava XVIII. Gospodarska, socalna i teritoralna koheza lanak 174. lanak 175. lanak 176. lanak 177. lanak 178. Glava XIX. Istraivaki i tehnoloki razvoj i svemir lanak 179. lanak 180. lanak 181. lanak 182. lanak 183. lanak 184. lanak 185. lanak 186. lanak 187. lanak 188. lanak 189. lanak 190. 407
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice Glava XIX. Okoli lanak 174. lanak 175. lanak 176.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une Glava XX. Okoli lanak 191. lanak 192. lanak 193. Glava XXI. Energetika lanak 194. Glava XXII. Turizam lanak 195 Glava XXIII. Civilna zatita lanak 196. Glava XXIV. Upravna suradnja lanak 197. Dio peti Glava III. Poglavlja 1. Razvojna suradnja lanak 208. lanak 209. lanak 210. lanak 211. Dio peti Glava III. Poglavlje 2. Gospodarska, nancska i tehnika suradnja s treim zemljama lanak 212. DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA lanak 198. lanak 199. lanak 200. lanak 201. lanak 202. lanak 203. lanak 204.
Glava XX. Razvojna suradnja (premjeten) lanak 177. (premjeten) lanak 178. (ukinut)42 lanak 179. (premjeten) lanak 180. (premjeten) lanak 181. (premjeten) Glava XXI. Gospodarska, nancska i tehnika suradnja s treim zemljama (premjeten) lanak 181.a (premjeten) DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA lanak 182. lanak 183. lanak 184. lanak 185. lanak 186. lanak 187. lanak 188.
42
Zamenjen sadrajno drugom reenicom podstavka 2. stavka 1. lanka 208. UFEU-a.
408
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une DIO PETI VANJSKO DJELOVANJE UNE Glava I. Ope odredbe o vanjskomu djelovanju Une lanak 205.
Dio trei, Glava IX. Zajednika trgovinska politika (premjeten) lanak 131. (premjeten) lanak 133. (premjeten)
Glava II. Zajednika trgovinska politika lanak 206. lanak 207. Glava III. Suradnja s treim zemljama i humanitarna pomo
Dio trei, Glava XX. Razvojna suradnja (premjeten) lanak 177. (premjeten) lanak 179. (premjeten) lanak 180. (premjeten) lanak 181. (premjeten) Dio trei, Glava XXI., Gospodarska, nancska i tehnika suradnja s treim zemljama(premjeten) lanak 181.a (premjeten)
Poglavlje 1. Razvojna suradnja lanak 208.43 lanak 209. lanak 210. lanak 211. Poglavlje 2. Gospodarska, nancska i tehnika suradnja s treim zemljama lanak 212. lanak 213. Poglavlje 3. Humanitarna pomo lanak 214. Glava IV. Restriktivne mjere lanak 215. Glava V. Meunarodni sporazumi lanak 216. lanak 217. lanak 218. lanak 219.
lanak 301. (zamenjen)
lanak 310. (premjeten) lanak 300. (zamenjen) lanak 111. stavci od 1. do 3. i stavak 5. (premjeten)
43
Druga reenica stavka 1. podstavka 2. sadrajno zamjenjuje lanak 178. UEZ-a.
409
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une Glava VI. Odnosi Une s meunarodnim organizacama i treim zemljama te izaslanstvima Une lanak 220. lanak 221 Glava VII. Klauzula solidarnosti lanak 222. DIO ESTI INSTITUCIONALNE I PRORAUNSKE ODREDBE Glava I. Institucionalne odredbe Poglavlje1. Instituce Odjeljak 1. Europski parlament
lanci od 302. do 304. (zamenjeni)
DIO PETI INSTITUTICE ZAJEDNICE Glava I. Institucionalne odredbe Poglavlje1. Instituce Odjeljak 1. Europski parlament lanak 189. (ukinut)44 lanak 190. stavci od 1. do 3. (ukinut)45 lanak 190. stavci 4. i 5. lanak 191. stavak 1. (ukinut)46 lanak 191. stavak 2. lanak 192. stavak 1. (ukinut)47 lanak 192. stavak 2. lanak 193. lanak 194. lanak 195. lanak 196. lanak 197. stavak 1. (ukinut)48 lanak 197. stavci 2., 3. i 4. lanak 198. lanak 199. lanak 200. lanak 201.
lanak 223. lanak 224. lanak 225. lanak 226. lanak 227. lanak 228. lanak 229. lanak 230. lanak 231. lanak 232. lanak 233. lanak 234.
44 45 46 47 48
Zamenjen sadrajem lanka 14. stavaka od 1. do 2. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 14. stavaka od 1. do 3., UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 11. stavka 4. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 14. stavka 1. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 14. stavka 4. UEU-a.
410
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une Odjeljak 2. Europsko vee lanak 235. lanak 236. Odjeljak 3. Vee
Odjeljak 2. Vee lanak 202. (ukinut)49 lanak 203. (ukinut)50 lanak 204. lanak 205. stavci 2. i 4. (ukinut)51 lanak 205. stavci 1. i 3. lanak 206. lanak 207. lanak 208. lanak 209. lanak 210. Odjeljak 3. Komisa lanak 211. (ukinut)52 lanak 212. (premjeten) lanak 213. lanak 214. (ukinut)53 lanak 215. lanak 216. lanak 217. stavci 1., 3. i 4. (ukinut)54 lanak 217. stavak 2. lanak 218. stavak 1. (ukinut)55 lanak 218. stavak 2. lanak 219. Odjeljak 4. Sud
lanak 237 lanak 238. lanak 239. lanak 240. lanak 241. lanak 242. lanak 243 Odjeljak 4. Komisa lanak 244 lanak 249. stavak 2. lanak 245. lanak 246. lanak 247. lanak 248. lanak 249. lanak 250. Odjeljak 4. Sud pravde Europske une
49 50 51 52 53 54 55
Zamenjen sadrajem lanka 16. stavka 1. UEU-a i lancima 290. i 291. UFEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 16. stavaka 2. i 9. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 16. stavaka 4. i 5. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 17. stavka 1. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 17. stavaka 3. i 7. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 17. stavka 6. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 295. TFEU-a.
411
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 220. (ukinut)56 lanak 221. stavak 1. (ukinut)57 lanak 221. stavak 2. i 3. lanak 222. lanak 223. lanak 224.58 lanak 225. lanak 225.a lanak 226. lanak 227. lanak 228. lanak 229. lanak 229.a lanak 230. lanak 231. lanak 232. lanak 233. lanak 234. lanak 235. lanak 236. lanak 237. lanak 238. lanak 239. lanak 240.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une
lanak 241. lanak 242. lanak 243. lanak 244.

56 57 58
lanak 251. lanak 252. lanak 253. lanak 254. lanak 255. lanak 256. lanak 257. lanak 258. lanak 259. lanak 260. lanak 261. lanak 262. lanak 263. lanak 264. lanak 265. lanak 266. lanak 267. lanak 268. lanak 269. lanak 270. lanak 271. lanak 272. lanak 273. lanak 274. lanak 275. lanak 276. lanak 277. lanak 278. lanak 279. lanak 280.
Zamenjen sadrajem lanka 19. TEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 19. stavka 2. podstavka 1. UEU-a. Prva reenica podstavka 1.zamjenjuje se sadrajem lanka 19. stavka 2. podstavka 2. UEU-a.
412
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 245.
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 281. Odjeljak 6. Europska sredinja banka
lanak 112. (premjeten) lanak 113. (premjeten) Odjeljak 5. Revizorski sud lanak 246. lanak 247. lanak 248. Poglavlje 2. Odredbe zajednike za vie instituca
lanak 249.
lanak 282. lanak 283. lanak 284. Odjeljak 7. Revizorski sud lanak 285. lanak 286. lanak 287. Poglavlje 2. Pravni akti Une, postupci za donoenje akata i druge odredbe Odjeljak 1. Pravni akti Une lanak 288. lanak 289. lanak 290.59 lanak 291.59 lanak 292. Odjeljak 2. Postupci za donoenje akata i druge odredbe
lanak 250. lanak 251. lanak 252. (ukinut)
lanak 293. lanak 294. lanak 295. lanak 296. lanak 297. lanak 298. lanak 15. lanak 299. Poglavlje 3. Savjetodavna tela Une lanak 300.
lanak 255. (premjeten) lanak 256.
59
Zamjenjuje sadrajno treu alineju lanka 202. UEZ-a.
413
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice Poglavlje 3. Gospodarski i socalni odbor lanak 257. (ukinut)60 lanak 258. 1., 2. i 4. stavak 1 lanak 258. stavak 3. (ukinut)61 lanak 259. lanak 260. lanak 261. (ukinut) lanak 262. Poglavlje 4. Odbor rega lanak 263. stavak 1. i 5. (ukinut)62 lanak 263. od 2. do 4. stavka lanak 264. lanak 265. Poglavlje 5. Europska investicska banka lanak 266. lanak 267. Glava II. Financske odredbe lanak 268. lanak 269. lanak 270. (ukinut)63
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une Odjeljak 1. Gospodarski i socalni odbor lanak 301. lanak 302. lanak 303. lanak 304. Odjeljak 2. Odbor rega lanak 305. lanak 306. lanak 307. Poglavlje 4. Europska investicska banka lanak 308. lanak 309. Glava II. Financske odredbe lanak 310. Poglavlje 1. Vlastita sredstva Une lanak 311. Poglavlje 2. Viegodinji nancski okvir lanak 312. Poglavlje 3. Godinji proraun Une
lanak 272. stavak 1. (premjeten) lanak 271. (premjeten) lanak 272. stavak 1. (premjeten)
lanak 313. lanak 316. lanak 313.
60 61 62 63
Zamenjen sadrajem lanka 300. stavka 2. UFEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 300. stavka 4. UFEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 300. stavaka 3. i 4. UFEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 310. stavka 4. UFEU-a.
414
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 272. stavci od 2. do 10. lanak 273. lanak 271. (premjeten)
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 314. lanak 315. lanak 316. Poglavlje 4. Izvrenje prorauna i razrjenica
lanak 274. lanak 275. lanak 276. lanak 277. lanak 278. lanak 279.
lanak 280. lanci 11 i 11. A (zamenjen) lanci 11 i 11. A (zamenjen) lanci 11. i 11. A (zamenjeni) lanci 11. i 11. A (zamenjeni) lanci 11. i 11. A (zamenjeni) lanci 11. i 11. A (zamenjeni) lanci 11. i 11. A (zamenjeni) lanci 11. i 11. A (zamenjeni) lanci 11. i 11. A (zamenjeni) DIO ESTI OPE I ZAVRNE ODREDBE lanak 281. (ukinut)65 lanak 282. lanak 283.
lanak 317. lanak 318. lanak 319. Poglavlje 5. Zajednike odredbe lanak 320. lanak 321. lanak 322. lanak 323. lanak 324. Poglavlje 6. Suzbanje prevara lanak 325. Glava III. Pojaana suradnja lanak 326.64 lanak 327.64 lanak 328.64 lanak 329.64 lanak 330.64 lanak 331.64 lanak 332.64 lanak 333.64 lanak 334.64 DIO SEDMI OPE I ZAVRNE ODREDBE lanak 335. lanak 336.
64 65
Zamjenjuje sadanje lankae od 27.a do 27.e, od 40. do 40.b i od 43. do 45. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 47. UEU-a.
415
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 284. lanak 285. lanak 286. (zamenjen) lanak 287. lanak 288. lanak 289. lanak 290. lanak 291. lanak 292. lanak 293. (ukinut) lanak 294. (premjeten) lanak 295. lanak 296. lanak 297. lanak 298. lanak 299. stavak 1 (ukinut)66 lanak 299. stavak 2. podstavak 2., 3. i 4. lanak 299. stavak 2. podstavak 1. i stavci od 3. do 6. (premjeten) lanak 300. (zamenjen) lanak 301. (zamenjen) lanak 302. (zamenjen) lanak 303. (zamenjen) lanak 304. (zamenjen) lanak 305. (ukinut) lanak 306. lanak 307. lanak 308. lanak 309. lanak 310. (premjeten) lanak 311. (ukinut)67
66 67
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 337. lanak 338. lanak 16. lanak 339. lanak 340. lanak 341. lanak 342. lanak 343. lanak 344. lanak 55. lanak 345. lanak 346. lanak 347. lanak 348. lanak 349. lanak 355. lanak 218. lanak 215. lanak 220. lanak 220. lanak 220. lanak 350. lanak 351. lanak 352. lanak 353. lanak 354. lanak 217.
Zamenjen sadrajem lanka 52. UEU-a. Zamenjen sadrajem lanka 51. UEU-a.
416
Pranja numeraca u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 299. stavak 2. podstavak 1. i stavci od 3. do 6. (premjeten) lanak 312. Zavrne odredbe lanak 313. lanak 314. (ukinut)68
Nova numeraca u Ugovoru o funkcioniranju Europske une lanak 355. lanak 356. lanak 357. lanak 358.
68
Zamenjen sadrajem lanka 55. UEU-a.
417

Lisabonski Ugovor

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Lisabonski Ugovor

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIKI RAD HRVATSKE AKADEME ZNANOSTI I UMJETNOSTI U SPLITU CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS INSTITUTE

FOR SCIENTIFIC AND ARTISTIC WORK IN SPLIT

ZAGREB SPLIT 2009.

LISABONSKI UGOVOR EUROPSKE UNE (2007.)

Glavni redaktor hrvatskoga prevoda Davorin Rudolf

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

Pregovori o pristupanju Hrvatske i Turske otvoreni su 3. listopada 2005.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

IZMJENE I DOPUNE UGOVORA O EUROPSKOJ UNI I UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE

UGOVOR O EUROPSKOJ UNI

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

UGOVOR O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNE

ADRIAS svezak 16, 2009.

KATEGORE I PODRUJA NADLENOSTI UNE

ADRIAS svezak 16, 2009.

ODREDBE KOJE IMAJU OPU PRIMJENU

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

SLOBODNO KRETANJE ROBA

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ADRIAS svezak 16, 2009.

ZAJEDNIKA PRAVILA O TRINOM NATJECANJU, OPOREZIVANJU I USKLAIVANJU PRAVA

ADRIAS svezak 16, 2009.