Hrvatska I Svijet 1

Zdenko Samaržija
Hrvatska i svijet
priručnik za nastavnike povijesti
u četverogodišnjim strukovnim školama
urednik
mr. sc. Zoran Velagić
lektor
Petar Vuković
korektorica
Vesna Škarica
grafičko-likovni urednik
Iva Dokmanović
Uporaba priručnika odobrena je

rješenjem Ministarstva prosvjete
i športa Republike Hrvatske
klasa UP/I°-602-09/03-01/0131
ur. broj 532-02-03/1-03-1,
Zagreb, 12. svibnja 2003.
© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.

Nijedan dio ove knjige ne smije se
umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji drugi
način reproducirati bez nakladnikova
pismenog dopuštenja.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj

knjižnici Zagreb, 430519072
ISBN 953-0-50388-1
tisak
GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o.,
Zagreb
Zdenko Samaržija
HRVATSKA I SVIJET
priručnik za nastavnike povijesti
u četverogodišnjim strukovnim školama
Školska knjiga, Zagreb, 2003.

S A D R Ž A J
UVOD................................................................ 7 26. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U
UČENIK .................................................................... 8 RANOME SREDNJEM VIJEKU .................. 50
27. UTVRĐIVANJE OCJENA NA KRAJU
PROGRAM ............................................................... 9
PRVOGA POLUGODIŠTA ............................. 52
OCJENJIVANJE .....................................................10
RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK –
ISPITIVANJE ..........................................................11 EUROPA I SVIJET ................................................ 53
28. RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK ..... 53
HRVATSKA I SVIJET 1 29. USPON EUROPE.............................................. 54
Priručnik za nastavnike povijesti u prvom razredu 30. SUSRETI SREDNJOVJEKOVNIH
četverogodišnjih strukovnih škola ....................... 13 CIVILIZACIJA ................................................ 55
PLANIRANJE .........................................................14 31. EUROPA U RAZVIJENOME SREDNJEM
OBRADA GRADIVA ..............................................16 VIJEKU ............................................................. 57
1. UVODNI SAT .....................................................16 32. EUROPA I SVIJET OD 12. DO
2. UVOD U UČENJE POVIJESTI ......................18 15. STOLJEĆA ................................................. 58
3. ŽIVOT I KULTURA LJUDI U 33. SREDNJOVJEKOVNA KULTURA .............. 59
PRAPOVIJESNO DOBA................................. 20 34. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I
4. UVOD U UČENJE POVIJESTI. KASNOME SREDNJEM VIJEKU................ 60
PRAPOVIJESNO DOBA................................. 22 35. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I
5. STARI VIJEK................................................... 23 KASNOME SREDNJEM VIJEKU.................61
6. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA ..... 24 HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I
7. GRČKA U STAROME VIJEKU .................... 26 KASNOME SREDNJEM VIJEKU...................... 63
8. RIM .................................................................... 26 36. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME
9. STARI VIJEK ....................................................27 I KASNOME SREDNJEM VIJEKU ............. 63
10. POČECI RAZVOJA KRŠĆANSTVA ............ 28 37. HRVATSKA U DOBA ARPADOVIĆA.......... 64
11. PODRUČJE HRVATSKE TIJEKOM 38. HRVATSKA U DOBA ANŽUVINACA I
PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA.......... 29 ŽIGMUNDA LUKSEMBURŠKOG ............... 66
12. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM 39. SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA
PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA.......... 30 DRŽAVA ............................................................ 67
13. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK. 40. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME
KRŠĆANSTVO..................................................31 SREDNJEM VIJEKU...................................... 68
14. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK. 41. SREDNJOVJEKOVNI DUBROVNIK ........... 70
KRŠĆANSTVO..................................................32 42. HRVATSKA U DOBA MATIJE KORVINA I
RANI SREDNJI VIJEK ........................................ 34 DINASTIJE JAGELOVIĆA.............................71
15. SREDNJI VIJEK. RANI SREDNJI VIJEK 43. GOSPODARSTVO I KULTURA ................... 73
UVOD ................................................................. 34 44. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM RAZVIJENOGA
16. VELIKA SEOBA NARODA I NJEZINE I KASNOGA SREDNJEG VIJEKA ...............74
POSLJEDICE ................................................... 36 45. HRVATSKE ZEMLJE U KASNOME
17. EUROPA OD 9. DO 11. STOLJEĆA............... 39 SREDNJEM VIJEKU.......................................75
18. EUROPA U RANOME SREDNJEM 46. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME
VIJEKU ............................................................. 40 I KASNOME SREDNJEM VIJEKU ..............76
19. DOSELJENJE HRVATA ..................................41 47. SREDNJI VIJEK .............................................. 79
20. PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE ................. 42 NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK ..................... 80
21. DOSELJENJE HRVATA. 48. NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK............... 80
PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE ................. 44 49. VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIĆA .......... 82
22. HRVATSKO KRALJEVSTVO U 10. 50. GOSPODARSTVO, KULTURA I
STOLJEĆU – TOMISLAV.............................. 45 ZNANOST NOVOVJEKOVNE EUROPE..... 84
23. HRVATSKA U DOBA PETRA 51. PROTESTANTIZAM I KATOLIČKA
KREŠIMIRA IV. I DMITRA OBNOVA............................................................ 87
ZVONIMIRA .................................................... 46 52. EUROPSKE DRŽAVE U NOVOM
24. KULTURA HRVATA U RANOME VIJEKU – RAZVOJ
SREDNJEM VIJEKU...................................... 48 APSOLUTISTIČKIH MONARHIJA ............ 88
25. HRVATSKA U RANOME SREDNJEM 53. RANI NOVI VIJEK ......................................... 90
VIJEKU ............................................................. 49 54. RANI NOVI VIJEK ..........................................91
HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU .... 94 9. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO
55. HRVATSKA U RANOME NOVOM SREDINE 19. STOLJEĆA .............................139
VIJEKU ............................................................. 94 10. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18.
56. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU – DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................143
BORBE PROTIV OSMANLIJA .................... 96 11. HRVATSKA OD SREDINE 18.
57. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................144
DRŽAVNI SUSTAVI ........................................ 97 12. HRVATSKA U VRIJEME
58. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. PROSVIJEĆENOGA APSOLUTIZMA.......146
SOCIJALNA PREVIRANJA.......................... 99 13. HRVATSKA U DOBA NAPOLEONOVIH
59. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. RATOVA...........................................................149
UTJECAJ SNAŽNIH OSOBA .......................101 14. DOPREPORODNO DOBA U BANSKOJ
60. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU .............102 HRVATSKOJ ...................................................151
61. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU .............104 15. HRVATSKI NARODNI PREPOROD ...........153
62. ZRINSKI I FRANKAPANI – OTPOR 16. DJELOVANJE BANA JOSIPA
BEČKOM CENTRALIZMU .........................107 JELAČIĆA ...................................................... 155
63. OSLOBAĐANJE HRVATSKIH 17. RAZVOJ GOSPODARSTVA,
KRAJEVA OD OSMANLIJSKE VLASTI ...107 PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI
I UMJETNOSTI OD SREDINE 18.
64. HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 18.
DO SREDINE 19. STOLJEĆA ..................... 158
STOLJEĆA ......................................................110
18. HRVATSKA OD SREDINE 18.
65. HRVATSKA KULTURA U NOVOM
DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................159
VIJEKU ............................................................111
19. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET OD
66. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM NOVOGA
SREDINE 18. DO SREDINE
VIJEKA ............................................................112
19. STOLJEĆA.................................................162
67. USTANOVE I SIMBOLI HRVATSKE
20. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ
DRŽAVNOSTI .................................................113
POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................164
68. HRVATSKA U RANOME NOVOM
21. RAZVOJ GOSPODARSTVA,
VIJEKU ............................................................114
PROMETNICA I ZNANOSTI U
69. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .........167
RANOME NOVOM VIJEKU ........................115
22. EUROPSKE DRŽAVE I SJEDINJENE
70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU AMERIČKE DRŽAVE U DRUGOJ
ŠKOLSKE GODINE .......................................116 POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................168
HRVATSKA I SVIJET 2 23. IMPERIJALIZAM. ŠIRENJE
Priručnik za nastavnike povijesti u drugom KOLONIJALNIH CARSTAVA .....................170
razredu četverogodišnjih strukovnih škola ..........119 24. PROMJENE U NAČINU ŽIVOTA.
OBRADA GRADIVA ........................................... 122 SOCIJALNI PROBLEMI...............................171
1. UVODNI SAT .................................................. 122 26. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ
2. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................173
DO SREDINE 19. STOLJEĆA ....................... 123 27. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ
3. RAZVOJ GOSPODARSTVA, POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................176
PROMETNICA, TEHNIKE I 28. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA
ZNANOSTI TE KULTURE I KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA .............177
UMJETNOSTI OD SREDINE 18. 29. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI
DO SREDINE 19. STOLJEĆA ..................... 126 19. STOLJEĆA.................................................178
4. VELIKE EUROPSKE DRŽAVE 30. RAZVOJ GOSPODARSTVA,
POTKRAJ 18. STOLJEĆA........................... 129 PROMETNICA, KULTURE,
5. RAZVOJ SJEDINJENIH AMERIČKIH ZNANOSTI I UMJETNOSTI U
DRŽAVA ...........................................................131 DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .........181
6. FRANCUSKA REVOLUCIJA...................... 134 31. HRVATSKE ZEMLJE U RAZDOBLJU
7. EUROPA U DOBA NAPOLEONA BACHOVA APSOLUTIZMA.........................184
BONAPARTEA............................................... 136 32. HRVATSKE ZEMLJE U OSVIT
8. EUROPA NAKON NAPOLEONA. MODERNOGA DOBA. SABORI 1861.
NACIONALNI POKRETI I GODINE ...........................................................186
REVOLUCIJE U EUROPI DO 33. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA I
SREDINE 19. STOLJEĆA ............................ 138 NJEZINO ZNAČENJE .................................. 188
34. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1850. I 52. BANOVINA HRVATSKA ............................. 225
1870. GODINE .................................................189 53. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET IZMEĐU
35. HRVATSKE ZEMLJE NAKON DVAJU SVJETSKIH RATOVA .....................227
NAGODBE....................................................... 190 54. DRUGI SVJETSKI RAT. HRVATSKA,
36. HRVATSKE ZEMLJE POTKRAJ EUROPA I SVIJET U DRUGOJ
19. STOLJEĆA. VLADAVINA
POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 230
KHUENA HÉDERVÁRIJA........................... 193
55. TIJEK RATA .................................................. 232
37. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1871.
I 1903. GODINE.............................................. 194 56. PREKRETNICE U RATU. SVRŠETAK
38. BOSNA I HERCEGOVINA POD DRUGOGA SVJETSKOG RATA................. 233
UPRAVOM AUSTRO-UGARSKE 57. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA .......... 234
MONARHIJE ................................................. 196 58. HRVATSKI NAROD U
39. ISELJAVANJE IZ HRVATSKIH ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI........................ 236
ZEMALJA. HRVATI U BANATU, 59. DRUGI SVJETSKI RAT................................ 238
BAČKOJ I GRADIŠĆU ................................. 199
60. SUĐENJE RATNIM ZLOČINCIMA.
40. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ UJEDINJENI NARODI ..................................241
POLOVICI 19. STOLJEĆA .......................... 200
61. HLADNI RAT ................................................. 242
41. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ
POLOVICI 19. STOLJEĆA .......................... 202 62. RAZVOJ GOSPODARSTVA, KULTURE,
42. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET ZNANOSTI I UMJETNOSTI U DRUGOJ
POČETKOM 20. STOLJEĆA....................... 205 POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 246
43. MEĐUNARODNI SAVEZI, RATOVI I 63. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ
REGIONALNE KRIZE................................. 207 POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 247
44. PRVI SVJETSKI RAT................................... 209 64. HRVATSKA U SASTAVU
45. ZBIVANJA 1917. I 1918. GODINE ................211 SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE ........... 249
46. HRVATSKA U VRIJEME PRVOGA 65. NASTANAK REPUBLIKE HRVATSKE.... 250
SVJETSKOG RATA .......................................214 66. HRVATSKA U OBRANI DRŽAVNE
47. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET NEOVISNOSTI. VELIKOSRPSKA
POČETKOM 20. STOLJEĆA........................215 AGRESIJA ...................................................... 252
48. SUVREMENO DOBA. HRVATSKA, 67. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 20.
EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU
STOLJEĆA ..................................................... 254
SVJETSKIH RATOVA ...................................217
68. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U
49. VERSAILLESKI SUSTAV I NJEGOV
SLOM................................................................219 DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA ........ 255
50. USUSRET NOVOM RATU ............................221 69. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U
51. UKLJUČIVANJE HRVATSKE U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA ........ 257
PRVU JUGOSLAVENSKU DRŽAVU. 70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU
MONARHISTIČKA JUGOSLAVIJA ......... 223 ŠKOLSKE GODINE ...................................... 258
UVOD
Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama vrlo je zahtjevna. Potrebno je naći zado-
voljavajući omjer svjetske povijesti, nacionalne povijesti, ambijentalnoga pristupa nastavi (zavičajne
povijesti) i prošlosti struke koja će biti učenikovo zanimanje. Isto tako, potrebno je naći zadovoljavajući
omjer između tzv. tradicionalne nastave, heurističke nastave, problemske nastave i ostalih oblika samo-
stalnoga istraživačkog rada učenika.
Učenici su u zahtjevnoj život noj dobi. U potrazi su za vlastitim identitetom, kritički su usmjereni
prema autoritetima i katkada ih nije lako usmjeravati u učenju i istraživanju stvar nosti nekoga prošlog
vremena. Ako se, pak, u radu primjenjuju klasični, dakle, narativni oblici poučavanja, rad s tom popu-
lacijom može biti iznimno težak.
Ovaj metodički pri ručnik trebao bi potak nuti profesore povijesti u četverogodišnjim stru kov nim
školama da nastavu učine još zanimljivijom pa samim tim i korisnijom učenicima. Pripreme za izvođe-
nje nastavnih jedinica koje donosi ovaj priručnik nisu ograničavajući okvir iz kojega se ne smije izići.
Štoviše, pripreme ne prate uvijek tekst udžbenika „iz lekcije u lekciju”. One su tek smjernica profesoru
kako organizirati nastavu povijesti, a ponajprije kako poticati samostalan istraživački rad učenika. Unutar
jedne nastavne cjeline, primjerice, učenici samostalnim radom istražuju upravne i gospodarske sustave,
prate razvoj poljoprivrede, tehnike, znanosti ili kulture, ali i utjecaj snažnih ličnosti na razvoj povijesnih
procesa. Da bi to ostvario, profesor, primjerice, može organizirati rad u skupinama ili u parovima –
priručnik u tom slučaju ponajprije ima zadaću razjasniti korake istraživanja te pomoći profesoru da uputi
učenike kako se koristiti tekstom, ilustracijama, zemljovidima, grafikonima i slikama iz udžbenika, ali
i kako i kada rješavati zadatke iz vježbenice. Riječju, pripreme su cr tica za nadahnuće koje će, nadamo
se, obogatiti nastavu i izvannastavne aktivnosti, te su smjer nica kako pomoći učenicima koji žele i mogu
naučiti više, ali i pomoći učenicima potisnutih sposobnosti da uspješno svladaju gradivo.
Autor i Školska knjiga

Zdenko Samaržija
UČENIK
Okružje
Samo nastava koja povezuje učenje sa životnim kontekstom jamči da ćemo učenika osposobiti za sna-
laženje u njegovom životnom okružju. Stoga nastavni sadržaji koji se prezentiraju učeniku moraju biti
razumljivi. On u njima mora vidjeti smisao i mora, u konačnici, osjetiti korist od učenja – materijalnu,
dakle, dobiti ocjenu, i praktičnu, primijeniti znanja u kon kretnoj životnoj situaciji.
Učenik, dakako, duboko proživljava stvar nost te na sebi svojstven način tumači svijet. Učenik je kri-
tički, katkad i neprijateljski raspoložen prema neprimjerenim nastavnim sadržajima, a bur no reagira na
profesorove postupke koje smatra nepravednima.
Svjesni smo da je zanimanje za prošlost užeg zavičaja ili obitelji, sigurno, staro koliko i ljudski rod, a
opisivanje prošlosti, pogotovo neobičnih sudbina i pustolovina u koje su se uplele i brojne legende, mogli
bismo reći, utkano je u ljudsku prirodu. U učenika je lako pravilnim postavljanjem problema pobuditi
zanimanje za istraživanje podrijetla jela i pića, odjeće i obuće, biljaka i životinja te riječi koje upotreb-
ljava. Lako ga je motivirati za istraživanja podrijetla naziva mjesta, prošlosti javnih zg rada, crkava i
samostana, groblja, parkova, spor tskih klubova, mostova te prometnica i tvor nica u užem zavičaju. Tek
individualizacija nastave, to jest prilagodba sadržaja i metoda svakom učeniku, jamči pot pun uspjeh
nastave povijesti.
Motivacija učenika
Povijest učenicima postaje zanimljiva i pristupačna ako joj pristupamo putem priča, mitova i legendi
koje zaokupljaju maštu te ako profesor priča biografije važnih povijesnih osoba. Priče o velikim ljudima,
osobito o onima koje bi učenici mogli prihvatiti kao model identifikacije, važan su čimbenik nastave
povijesti. No nastava ne smije biti naracija – i najljepše priče s vremenom dosade. Nastava mora biti kre-
ativan proces u kojem profesor neprestano povećava zahtjeve primjerene učeničkoj dobi.
Učenicima treba poticati maštu i uvoditi, što je više moguće, različite aspekte prošlosti. Primjerice,
treba im predočiti nedaće zbog surovih klimatskih uvjeta, totalitar nih političkih sustava i nepostojanja
elemenata zaštite slabijih i podčinjenih od samovolje moćnika. Treba istraživati strahove, panike, bježa-
nja u iracionalne svjetove itd.
Istraživanjem svih vidova prošlosti i njihovim povezivanjem sa sadašnjošću, dakle aktualizacijom
povijesnih sadržaja, nastava će povijesti u pot punosti ispuniti svoju svrhu.
8
Hrvatska i svijet
PROGRAM
Zadaci nastave i njihovo ostvarivanje.

Klasična nastava. Problemska nastava. Suradničko učenje
Temeljna je zadaća nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama osposobiti učenika za
samostalni intelektualni rad na njemu primjerenim izvorima. Ta se zadaća ne može ostvariti u sustavu
klasične nastave. U klasičnoj nastavi, koja je primar no narativna, nema istraživanja, dakle ni izazova.
Učenici znanja reproduciraju pred profesorom. Učenička inicijativa u takvoj nastavi remeti red. Prisjetimo
se, međutim, kineske poslovice: „Što čujem – zaboravim, što vidim – zapamtim, što učinim – razumijem
i znam.” Nerealno je očekivati da učenici išta zapamte u sustavu klasične naracije, jer koncentracija pro-
sječne osobe traje vrlo kratko.
Predavačku nastavu, ipak, ne smijemo odbaciti. Koristit ćemo se njezinim prednostima uvodeći uče-
nike u nastavne cjeline. Profesor će na lenti vremena prikazati vremensko-prostor ni okvir cjeline koju
će učenici u nekoliko idućih sati istraživati te će istak nuti najvažnije procese koji su obilježili određeno
povijesno razdoblje. Dakako da će se profesor, izlažući gradivo, obilno koristiti grafičkim materijalom
iz udžbenika i povijesnim zemljovidima te da će, kako bi dodatno motivirao učenike, ispričati pokoju
anegdotu ili bizar nost.
U problemskoj nastavi učenik istražuje primjerene izvore znanja, no unaprijed je zadan cilj istraživa-
nja i svaki je drukčiji odgovor pogrešan. Osim toga, u problemskoj nastavi nema individualizacije – svi
dobivaju iste upute, iako svi učenici nisu istih vještina i iste razine znanja.
Problemska se nastava može dobro primijeniti u pr vim satima istraživanja nacionalne povijesti i pri-
godom istraživanja povijesti užeg zavičaja. Procese koje su učenici naučili istražujući europsku povijest
(ili povijest hrvatskoga naroda) treba primijetiti u prošlosti užeg zavičaja. Istraživanje ambijentalne po-
vijesti tako može biti odlično ponavljanje gradiva.
Naglasak je heu rističke nastave na traganju i otkrivanju. Postavljanjem pitanja učenika se potiče i
usmjerava na pronalaženje i otkrivanje novih spoznaja. U tzv. plodonosnom trenutku, odnosno aha-do-
življaju, pojedinac doživi spoznaju – heureku. Takva spoznaja postaje trajnim znanjem.
No, većina je učenika većim dijelom nastavnog sata u heurističkoj nastavi pasivna. Nema istraživanja
ili natjecanja pa time ni izazova – nastavnik se obraća „prosječnom” učeniku pa je takva nastava za dio
učenika preteška, a za druge prelagana.
Suradničko je učenje najracionalnije. Zahtijeva dobru pripremu, no uporabom zadataka iz radne bi-
lježnice, u kojima se preferira kritičko analiziranje izvora, te prijedloga tekstova za suradničko učenje
koji se nalaze u priručniku, neće biti teško organizirati suradničko učenje. Pri rješavanju novonastalih
situacija učenik angažira svoja već stječena iskustva, tj. vještine istraživanja. Profesor ovdje stvara pro-
blemsku situaciju koju učenik istraživanjem sam rješava i izvodi zaključak te ga uobličava u pisana iz-
vješća. Spoznaja koja slijedi postat će njegovo trajno znanje.
9
Zdenko Samaržija
Problemska nastava Klasična nastava Suradničko učenje

učenici istražuju
suradnja svih učenika i
Oblik nastave samostalno ili u manjim naracija
profesora
skupinama
Glavni izvor prilagođeni izvor
prilagođeni izvori znanja profesor
informacija informacija, rasprava
aktivnost jedne skupine
svaka aktivnost ometa
Aktivnost učenika često ometa rad druge maksimalna aktivnost
izlaganje
skupine
najčešće radi samo vođa
Nedostaci skupine pasivnost učenika
nema individualizacije
OCJENJIVANJE
Praćenje rada svakoga učenika i sustavno bilježenje učeničkih aktivnosti, kao i redovno ocjenjivanje,
zadaća je svakog profesora. Učenike valja ispitivati često, usmeno i pismeno. Jasno je da je loše i neraci-
onalno pitati jednog učenika dvadesetak minuta. Još je gore pitati istodobno nekoliko učenika.
Profesor koji tijekom godine redovito ispituje i vodi bilješke o napredovanju učenika lako će na kra-
ju polugodišta i na kraju nastavne godine (bez stresa za učenike i sebe, bez računanja prosjeka) utvrditi
zaključnu ocjenu.
Ocjena je većini učenika motiv par excellence. Učenike za znanje treba nagraditi dobrom ocjenom,
uz koju neizostavno mora slijediti i pohvala. Također treba nagraditi učenike koji su napisali referat ili
seminarski rad, priredili pano ili izložbu, sudjelovali u aktivnostima izvan škole itd. U uvodnom dijelu
sata treba nagraditi učenike koji su dobro napravili domaću zadaću, ali i opomenuti one koji nisu.
Treba podsjetiti da se ocjene daju javno, pred razredom. Učeniku se svaka upisana ocjena mora obra-
zložiti. Ako učenik ospori ocjenu, nastavnik je dužan ponovno obrazložiti elemente ocjenjivanja koje
učenik nije zadovoljio.
10
Hrvatska i svijet
ISPITIVANJE
Svako ispitivanje, sukladno Pravilniku o ocjenjivanju, mora biti najavljeno, ne smije biti diskrimini-
rajuće, ponižavajuće (za onoga tko nije spreman odgovarati) ili iscr pljujuće. Usmeno ispitivanje učenika
treba biti što kraće.
Jednako tako, i pismena ispitivanja moraju biti najavljena.
Profesor ispitivanjem stvara ozračje međusobnoga poštivanja i potiče natjecateljski duh među uče-
nicima. Znanje postaje pozitivna kategorija, posebice znanje do kojega su učenici došli samostalnim
radom, istraživanjem ili suradničkim učenjem. U takvom sustavu učenici neće izbjegavati ispitivanja,
koja su čest razlog izostajanja s nastave.
Pitanje mora biti postavljeno jasno i nedvosmisleno. Ne smije se postaviti više pitanja istodobno. Pi-
tanje ne smije biti deskriptivno, niti u sebi smije sadržavati odgovor. Ako učenik ne poznaje nastavne
sadržaje i ne zna odgovoriti na pitanje, treba ga motivirati da prouči gradivo.
Primjeri za usmeno ispitivanje

Pozitivni Negativni
Tko je Klodvig? S kim se oženio i zašto? Od kada do kada je vladao i
Što je vandalizam? Zašto je
protiv koga je ratovao? Zašto je dobio naklonost Crkve, a zašto careva
Klodvig stekao naklonost Crkve?
Bizantskog Carstva?
Tko je bio Karlo Veliki? Karlo Veliki?
U kojoj je dr žavi vladao Justinijan? Je li Justinijan, koji je vladao u 6. stoljeću, bio najveći bizantski vladar?
Podr žavaš li Hitlerov model izlaska
Je li Hitler izvukao Njemačku iz krize?
iz krize? Obrazloži.
Uloga vježbenice u ispitivanju

Mnoštvo primjera za pismeno ispitivanje nalazi se u vježbenicama uz udžbenike Hr vatska i svijet 1
i Hr vatska i svijet 2.
No, većina zadataka u vježbenicama nije objektivnog tipa – zadaci su osmišljeni tako da motiviraju
učenike i da im pokažu kako zanimljivo, ali svrsishodno, proučavati prošlost. Da bismo riješili zadatke
uz jednu nastavnu cjelinu, moramo završiti tu cjelinu, jer brojni zadaci potiču povezivanje gradiva i uoča-
vanje uzročno-posljedičnih veza. Stoga učenike moramo upozoriti da zadatke iz vježbenice rješavaju ili
nakon obrade cjeline ili prema izričitoj uputi nastavnika.
11
HRVATSKA I SVIJET 1
Priručnik za nastavnike povijesti u prvom razredu
četverogodišnjih strukovnih škola
Zdenko Samaržija
PLANIRANJE
Bez dobre pripreme nastava povijesti bila bi stihijska. Planom moramo obuhvatiti zadatke nastave
(obrazovne, odgojne i fun kcionalne), osnovne sadržaje, nove pojmove, izvore znanja te nastavna sred-
stva i pomagala.
Izvedbeni planovi u ovom priručniku napravljeni su prema razgranatim udžbenicima za pr vi i drugi
razred četverogodišnjih strukovnih škola autora Zdenka Samaržije.
Uvod. Prapovijest. Stari vijek
1. Uvodni sat
2. Uvod u učenje povijesti – obrada
3. Život i kultura ljudi u prapovijesno doba – obrada
4. Uvod u učenje povijesti. Prapovijesno doba – ponavljanje
5. Stari vijek – uvod
6. Države i narodi starog istoka – obrada
7. Grčka u starome vijeku – obrada
8. Rim – obrada
9. Stari vijek – ponavljanje
10. Počeci razvoja kršćanstva – obrada
11. Područje Hrvatske tijekom prapovijesti i starog vijeka – obrada
12. Uži zavičaj tijekom prapovijesti i starog vijeka – obrada
13. Prapovijesno doba. Stari vijek. Kršćanstvo – ponavljanje
14. Prapovijesno doba. Stari vijek. Kršćanstvo – provjeravanje
Srednji vijek. Rani srednji vijek
15. Srednji vijek. Rani srednji vijek – uvod
16. Velika seoba naroda i njezine posljedice – obrada
17. Europa od 9. do 11. stoljeća – obrada
18. Europa u ranome srednjem vijeku – ponavljanje
19. Doseljenje Hrvata – obrada
20. Prve hrvatske kneževine – obrada
21. Doseljenje Hrvata. Prve hrvatske kneževine – ponavljanje
22. Hrvatsko kraljevstvo u 10. stoljeću – Tomislav – obrada
23. Hrvatska u doba Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira – obrada
24. Kultura Hrvata u ranome srednjem vijeku – obrada
25. Hrvatska u ranome srednjem vijeku – ponavljanje
26. Hrvatska, Europa i svijet u ranome srednjem vijeku – provjeravanje
27. Utvrđivanje ocjena na kraju prvog polugodišta
Razvijeni i kasni srednji vijek – Europa i svijet
28. Razvijeni i kasni srednji vijek – uvod
14
Hrvatska i svijet
29. Uspon Europe – obrada

30. Susreti srednjovjekovnih civilizacija – obrada
31. Europa u razvijenome srednjem vijeku – ponavljanje
32. Europa i svijet od 12. do 15. stoljeća – obrada
33. Srednjovjekovna kultura – obrada
34. Europa i svijet u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – ponavljanje
35. Europa i svijet u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – provjeravanje
Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku
36. Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – uvod
37. Hrvatska u doba Arpadovića – obrada
38. Hrvatska u doba Anžuvinaca i Žigmunda Luksemburškog – obrada
39. Srednjovjekovna bosanska država – obrada
40. Hrvatske zemlje u razvijenome srednjem vijeku – ponavljanje
41. Srednjovjekovni Dubrovnik – obrada
42. Hrvatska u doba Matije Korvina i dinastije Jagelovića – obrada
43. Gospodarstvo i kultura – obrada
44. Uži zavičaj tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka – obrada
45. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku – ponavljanje
46. Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – provjeravanje
47. Srednji vijek – provjeravanje
Novi vijek. Rani novi vijek
48. Novi vijek. Rani novi vijek – uvod
49. Velika zemljopisna otkrića – obrada
50. Gospodarstvo, kultura i znanost novovjekovne Europe – obrada
51. Protestantizam i katolička obnova – obrada
52. Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija – obrada
53. Rani novi vijek – ponavljanje
54. Rani novi vijek – provjeravanje
Hrvatska u ranome novom vijeku
55. Hrvatska u ranome novom vijeku – uvod
56. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Borbe protiv Osmanlija – obrada
57. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Državni sustavi – obrada
58. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Socijalna previranja – obrada
59. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Utjecaj snažnih osoba – obrada
60. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – ponavljanje
61. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – sistematizacija
62. Zrinski i Frankapani – Otpor bečkom centralizmu – obrada
63. Oslobađanje hrvatskih krajeva od osmanlijske vlasti – obrada
15
Zdenko Samaržija
64. Hrvatska u prvoj polovici 18. stoljeća – obrada

65. Hrvatska kultura u novom vijeku – obrada
66. Uži zavičaj tijekom novoga vijeka – obrada
67. Ustanove i simboli hrvatske državnosti – obrada
68. Hrvatska u ranome novom vijeku – ponavljanje
69. Hrvatska, Europa i svijet u novom vijeku – provjeravanje
70. Zaključivanje ocjena na kraju školske godine
OBRADA GRADIVA
1. UVODNI SAT
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi najvažnija znanja koja su učenici stekli na nastavi povijesti u osnovnoj školi; upoznati
učenike s udžbenikom, te s Pravilnikom o ocjenjivanju i elementima ocjenjivanja.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika zanimanje za istraživanje zavičaja, domovine, su-
sjednih naroda i država, Europe i svijeta. Istraživanjem tih tema i pravilnim smjer nicama, dobivenima
od profesora, pobudit će se u učenika domoljublje te vjerska i nacionalna snošljivost.
1.3. Funkcionalni
Objasniti metode istraživanja te načine učenja. Istražujući na primjerenim mu izvorima znanja, učenik
će ovladati tehnikom samostalnoga rada i steći vještine kojima može kvalitet no prezentirati usvojena
znanja. Definirati kriterije ocjenjivanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja
u prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
16
Hrvatska i svijet
4. Nastavna sredstva
Zidni zemljovid, lenta vremena (povijesna razdoblja), slike znamenitih Hr vata.
5. Artikulacija sata
UVODNI I GLAVNI DIO SATA
Pr vi korak
Nakon predstavljanja i upoznavanja učenika s obvezama (donošenje na nastavu udžbenika i bilježnice,
pisanje domaćih zadaća, redovito odgovaranje) profesor će pročitati dijelove iz Pravilnika o ocjenjivanju,
kao i elemente ocjenjivanja. Profesor će s učenicima prelistati udžbenik te objasniti što će istraživati u
ovoj školskoj godini. Zadržat će se na ilustracijama, zemljovidima i grafikonima i ponovit će s učenici-
ma kako se iz grafikona i ilustracija stvara slika stvar nosti. Isto tako, profesor će s učenicima prelistati
vježbenicu uz udžbenik.
Drugi korak
Razgovor o načinima učenja.
Treći korak
Profesor pitanjima potiče učenike na razmišljanje te od njih traži odgovore cijelim rečenicama.
Primjeri pitanja:
a) Je li povijest zapravo povijest nepravdi?
b) Pišu li povijest pobjednici?
c) Je li povijest učiteljica života?
d) Utječu li postupci političara na stvaranje povijesti?
e) Imaju li automobili povijest?
f) Postoji li povijest životinja?
g) Postoji li povijest država?
h) Koja je razlika između države i društva?
Profesor usmjerava razgovor prema stavu da je povijest znanost koja proučava prošlost ljudi i promjene
koje se zbivaju među njima.
Zapisivanje definicije na ploču:
Povijest je znanost koja proučava prošlost ljudi i PROMJENE među njima.
ZAVRŠNI DIO SATA

Profesor učenike upozorava na dijelove udžbenika (služeći se uvodnom duplericom). Potiče želju za uče-
njem i redovitim služenjem udžbenikom i vježbenicom. Upozorava ih da zadatke u vježbenici rješavaju
tek kada svladaju cijelu nastavnu cjelinu.
17
Zdenko Samaržija
2. UVOD U UČENJE POVIJESTI

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s nastavom povijesti.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema pobuditi interes u učenika za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske,
susjednih naroda i država, Europe i svijeta.
1.3. Funkcionalni
Objasniti metode istraživanja „povijesti povijesti”. Vježbati snalaženje u vremenu (lenta vremena) i u
prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Udžbenik
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje s prošloga sata. Definiranje povijesti.
GLAVNI DIO SATA – DO KRAJA SATA

Prvi korak
Definiranje pojma „promjena”.
Primjeri pitanja (predviđeni odgovori).
a) Je li promjena ako tko oboji kosu u zeleno? (Nije.) (Naravno da jest.)
b) Je li on što bitno promijenio u životu? (Nije.)
ZAKLJUČAK: DAKLE, PROMJENA JE NEŠTO BITNO NOVO.

c) Bilježi li povijest vladavinu svih vladara u nekoj državi? (Ne.)
d) Zašto su neki vladari važniji od drugih?
e) Jesu li sva ljudska društva bila jednako organizirana?
f) Je li državni i društveni sustav Kine i Hrvatske jednak?
g) Je li državni i društveni sustav Bosne i Hercegovine i Hrvatske jednak?
18
Hrvatska i svijet
ZAKLJUČAK: TIJEKOM POVIJESTI RAZLIČITI SU NARODI RAZLIČITO RAZVIJALI SVOJA

DRUŠTVA I NA RAZLIČITE NAČINE ORGANIZIRALI DRŽAVU.
Pisanje zaključka na ploču.
Drugi korak
Definiranje različitoga poimanja povijesti. Definiranje različitoga poimanja vremena.
Pitanja
a) Ima li povijest prošlost?
b) Kako mjerimo vrijeme?
c) Što je kalendar?
ZAKLJUČAK: U RAZLIČITIM SU DRUŠTVIMA LJUDI RAZLIČITO POIMALI POVIJEST.

Ljudi su različito mjerili vrijeme.
Pisanje zaključka na ploču.
Treći korak
Definiranje povijesnih razdoblja.
a) Kako dijelimo povijest? (Na povijesna razdoblja.)
Profesor pokazuje lentu vremena u udžbeniku.

Analiza lente vremena. Profesor naznačuje da su rubne godine povijesnih razdoblja važne jer označuju
velike promjene.
Četvrti korak
Koji su najvažniji povjesničari?
Crtanje tablice.
Učenici čitaju udžbenik i popunjavaju tablicu.
Istraživači prošlosti
Svjetski povjesničari Hrvatski povjesničari
mojeg zavičaja
19
Zdenko Samaržija
3. ŽIVOT I KULTURA LJUDI U PRAPOVIJESNO DOBA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s prapovijesnim razdobljem razvoja čovječanstva.
1.2. Odgojni
Razvijati spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga roda.
1.3. Funkcionalni
Razvijati u učenika pojmovno mišljenje.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Udžbenik, povijesni zemljovid.
UVODNI DIO SATA
Profesor pokazuje lentu vremena u udžbeniku. Analiza lente vremena. Profesor naznačuje da su rubne
godine povijesnih razdoblja važne jer su se u njima dogodile velike promjene.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Profesor postavlja pitanja.
Što je prapovijest?
Od kada do kada traje?
Gdje su najvažnija nalazišta?
Kako dijelimo prapovijest?
Zašto to razdoblje nazivamo prapoviješću?
Upisivanje zaključaka na ploču.
Drugi korak
Definiranje pojma čovjek.
Vrste ljudi.
Čitanje udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka. Analiza zemljovida.
20
Hrvatska i svijet
Treći korak
Život ljudi kamenog doba.
Upisivanje u tablicu.
Metalno doba
Paleolitik Mezolitik Neolitik
bakreno brončano željezno
Trajanje
Vrsta čovjeka
Prehrana
Stjecanje hrane
Prebivališta
Oružja i oruđa
Životinje
Biljke
Udruživanje
Vjera
ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje bilježaka. Za domaću zadaću učenici će nadopuniti tablicu.
PLAN PLOČE
Prapovijest je povijesno razdoblje koje traje od pojave čovjeka do pronalaska pisma.

Nalazišta:
Homo sapiens
Australopitecus Homo erectus suvremeni
neandertalac kromanjonac
čovjek
Kameno doba – glavna oruđa i oružja napravljena su od kamena.

Metalno doba – glavna oruđa i oružja napravljena su od metala.
21
Zdenko Samaržija
4. UVOD U UČENJE POVIJESTI.

PRAPOVIJESNO DOBA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest te iz prapovijesti.
1.2. Odgojni
Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva.
1.3. Funkcionalni
Ponoviti i utvrditi metode samostalnoga istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni, rad u parovima.
3. Metode rada
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
UVODNI DIO SATA
Objašnjavanje važnosti ponavljanja gradiva.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Prijedlog pitanja za ponavljanje (predviđeni odgovori):
Što je povijest? (Znanost o prošlim događajima.)
Tko proučava povijest? (Povjesničari.)
Na temelju čega? (Na temelju povijesnih izvora.)
Kako dijelimo povijesne izvore? (Na materijalne, pisane…)
Kako smo podijelili prošlost? (Na prapovijest – prije otkrića pisma – i povijest.)
Kako smo podijelili povijest? (Stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)
Kako računamo godine? (Pomoću razdoblja – era.)
Koje ere znamo? (Olimpijsku, rimsku, židovsku, kršćansku, muslimansku…)
Što je lenta vremena? (Crta na koju upisujemo godine i događaje.)
Drugi korak
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
22
Hrvatska i svijet
ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje radova. Ocjenjivanje.
5. STARI VIJEK
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Približiti učenicima povijest starog vijeka.
1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan
učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih
znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa
i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava
radi lakšeg pamćenja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Kako smo podijelili povijest? (Na stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)
Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.
Pojava Oko 3500. g. 476. → 1492. → 1918. → 1990. →
čovjeka → pr. Krista →
23
Zdenko Samaržija
Što je plodni polumjesec?

Analiza zemljovida Plodni polumjesec.
GLAVNI DIO SATA

Profesor na ploči crta shemu povijesti staroga vijeka.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o promjenama klime kao bitnom pokretaču svjetske povijesti.
PLAN PLOČE
Stari vijek je povijesno razdoblje koje traje od pronalaska pisma do propasti Zapadnoga Rimskog
Carstva.
Prve civilizacije Civilizacije

Susjedni narodi na obalama
civilizacija rijeka Sredozemlja
Egipat Nil Semiti Indoeuropljani Kreta
Mezopotamija Eufrat, Tigris Feničani Hetiti Grčka
Indija Ind Židovi Perzijanci Rim
Kina Hunagho, Jangtze Arapi
6. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Naučiti povijest prvih civilizacija.
1.2. Odgojni
Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga društva.
1.3. Funkcionalni
Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike, grafikona i zemljovida.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
24
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje sheme staroga vijeka.
GLAVNI DIO SATA – DO KRAJA SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama
iz bočnoga stupca popunit će tablicu.
Egipat
Mezopotamija
Indija
Kina
Feničani
Židovi
Perzijanci
Krećani
Grci
Rimljani
Smještaj
Klima
Poljodjelstvo
Stočarstvo
Društvo
Utemeljenje
države
Organizacija
države
Najvažniji vladari
Najvažniji ratovi
Pismo
Kultura
Vjera
Najvažnija
božanstva
25
Zdenko Samaržija
7. GRČKA U STAROME VIJEKU

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću kretske civilizacije i poviješću antičke Grčke.
1.2. Odgojni
Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskog roda. Prepoznavanje složenih socijalnih
odnosa i pravila. Poticati osjećaj za različitosti, toleranciju, osjećaj snošljivost te socijalne vrednote.
1.3. Funkcionalni
Vježbati objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike, grafikona i zemljovida.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad i rad u parovima.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalni rad.
GLAVNI DIO SATA

Učenici čitaju tekst iz udžbenika i u tablicu s prošlog sata upisuju rezultate istraživanja.
ZAVRŠNI DIO SATA

Pričanje grčkih mitova.
8. RIM
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
26
Hrvatska i svijet
Upoznati učenike s poviješću rimske civilizacije.

1.2. Odgojni
Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga roda. Prepoznavanje složenih socijalnih
odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
GLAVNI DIO SATA

Učenici čitaju tekst iz udžbenika i u tablicu s prošlog sata upisuju rezultate istraživanja.
ZAVRŠNI DIO SATA

Pričanje detalja iz svakodnevice Rimljana.
9. STARI VIJEK
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest te iz prapovijesti.
1.2. Odgojni
Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samo-
poštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote.
Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i
pravila.
27
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
Dovršavanje popunjavanja tablice.
10. POČECI RAZVOJA KRŠĆANSTVA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s najranijim razdobljem kršćanstva.
1.2. Odgojni
Razvijati u učenika pozitivne stavove prema siromašnima i obespravljenima. Poticati skladan razvoj
osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne
vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa
i pravila.
1.3. Funkcionalni
Učvrstiti tehniku istraživanja života i djela važnih pojedinaca. Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova
s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.
2. Oblici rada
3. Metode rada
28
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
Davanje uputa
Kada trebaš ispričati o nekoj povijesnoj osobi ili kada o nekoj osobi trebaš napisati referat, odgovori na
ova pitanja:
– gdje i kada je rođena
– kakvo obrazovanje ima
– od koga prima ideje
– koji su joj glavni događaji u životu
– od čega živi
– kakve tekstove piše
– na koga utječe
– gdje, kada i kako umire?
GLAVNI DIO SATA

Istraživanje. Čitanje udžbenika. Istraživanje s pomoću pojmovnika, slika i zemljovida.
ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje zadataka.
11. PODRUČJE HRVATSKE TIJEKOM

PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s najranijom prošlošću današnjega hrvatskog područja.
1.2. Odgojni
stav učenika prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih
znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu itd.
1.3. Funkcionalni
Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.
29
Zdenko Samaržija

radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje teksta Zemljopisni okvir.
Pravljenje bilježaka.
GLAVNI DIO SATA

iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje do kraja sata.
Kameno Metalno
Iliri Kelti Grci Rimljani Kršćanstvo Bizant
doba doba
Trajanje
Nalazišta
Društvo
Vjera
Kultura
12. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM PRAPOVIJESTI I

STAROG VIJEKA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću staroga vijeka.
30
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu. Pravilnim postavljenjem problema
pobuditi učenički interes za istraživanje užega zavičaja.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponoviti smjernice društvenoga i političkog razvoja užeg zavičaja.
GLAVNI DIO SATA

Analiza jednostavnijih izvora te uvid u relevantnu literaturu.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o povijesti užega zavičaja.
13. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK. KRŠĆANSTVO

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest i iz prapovijesti.
1.2. Odgojni
Pobuditi interes za redovno ponavljanje gradiva. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samo-
poštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj
emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
31
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponoviti smjernice društvenoga razvoja u prapovijesti te društvenoga i političkog razvoja civilizacija
staroga vijeka.
GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o povijesti staroga vijeka. Ocjenjivanje učeničkih radova.
14. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK.

KRŠĆANSTVO
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest i iz prapovijesti, staroga vijeka i početaka kršćanstva.
1.2. Odgojni
Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni.
32
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Udžbenik, vježbenica.
Pitanja za usmeno ili pisano ispitivanje
Što je povijest?
Tko proučava povijest?
Kako dijelimo povijesne izvore?
Kako smo podijelili prošlost?
Kako računamo godine?
Koje ere znamo?
Što je lenta vremena?
Ima li povijest svoju prošlost?
Kako mjerimo vrijeme?
Što je kalendar?
Tko su najvažniji hrvatski povjesničari?
Tko su najvažniji svjetski povjesničari?
Što je prapovijest?
Od kada do kada traje prapovijest?
Gdje su najvažnija prapovijesna nalazišta?
Kako dijelimo prapovijest?
Što je stari vijek?
Od kada do kada traje stari vijek?
Kako dijelimo stari vijek?
Gdje je Mezopotamija?
Koji su narodi živjeli u Mezopotamiji u starom vijeku?
Kako nazivamo vladara u Egiptu?
Što su piramide?
Što je polis?
Koja su dva najvažnija polisa u Grčkoj?
Tko je pobijedio u Grčko-perzijskim ratovima?
Nabroji najpoznatije grčke bogove i božice.
Tko je bio Aleksandar Makedonski?
Tko je, prema legendi, osnovao grad Rim?
Što je Zagrebačka lanena knjiga i kojim je pismom pisana?
Tko se borio u Punskim ratovima i kakav je bio njihov ishod?
Tko su bili najpoznatiji pučki tribuni?
Tko je bio Gaj Julije Cezar?
33
Zdenko Samaržija
Nabroji nekoliko rimskih careva.

Koji je car počeo progone kršćana?
Koji je car proglasio kršćanstvo jedinom vjerom u Carstvu?
Kada je Rimsko Carstvo podijeljeno na dva dijela?
Kada je propalo Zapadno Rimsko Carstvo?
Što je limes?
Što je Bizant?
RANI SREDNJI VIJEK
15. SREDNJI VIJEK. RANI SREDNJI VIJEK – UVOD

Uvodni sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću srednjega vijeka.
1.2. Odgojni
Razvijati pozitivan stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati
pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje
novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
34
Hrvatska i svijet
oko 3500. g. pr. Krista → 476. → 1492. → 1918. →
Profesor će započeti raspravu o obrambenim sustavima prvih civilizacija.

Očekivani odgovori: Postoje civilizacije koje nemaju obrambene sustave, koje imaju obrambene sustave
i civilizacije koje su izgradile obrambene sustave.
Zašto se grade obrambeni sustavi?
(Naracija) Rimsko je društvo postalo društvo suprotnosti. Unutarnja je kriza nagrizla Carstvo, a promjena
klime prisilila je germanska i slavenska plemena da potraže bolju pašu za svoju stoku. Provala germanskih
i slavenskih plemena na područja Zapadnoga Rimskog Carstva naznačila je njegov skori slom. Razdoblje
od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do Kolumbova otkrića Amerike nazivamo srednjim vijekom.
GLAVNI DIO SATA

(Naracija) Da bismo lakše uočili procese koji su obilježili gotovo 1 000 godina dugo povijesno razdoblje,
srednji smo vijek podijelili na rani, razvijeni i kasni srednji vijek.
U tablicu ćemo uvrstiti rezultate istraživanja tijekom idućih mjeseci.
Rani srednji vijek Razvijeni srednji vijek Kasni srednji vijek
Trajanje
seoba naroda; razvoj razvoj gospodarstva
Procesi civilizacija na obalama susreti civilizacija i kulture; uspostava
Sredozemnog mora stabilnih država
Obrade zemlje
Oporezivanje
Umjetnost
Događaji
Važnije osobe
ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza slikovnog materijala iz udžbenika.
PLAN PLOČE
– seljenje naroda u novu domovinu

– prelazak s politeizma na monoteizam
– prelazak s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo
– uspostava država
35
Zdenko Samaržija
16. VELIKA SEOBA NARODA I NJEZINE POSLJEDICE

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti na lenti vremena razdoblje srednjega vijeka. Razumjeti da su Europu naselili novi narodi te da
su se u srednjem vijeku na obalama Sredozemlja smjestile arapska, bizantska i civilizacija zapadnoga
kršćanstva. Ocijeniti značenje vjere u povijesnom razvoju nekog naroda te značenje vjere u razvoju
pismenosti i u kulture srednjovjekovne Europe.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje srednjega vijeka. Razvijati
negativan učenički stav prema osvajačkim ratovima
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
UVODNI DIO SATA
Zajedničko čitanje pripreme.
Profesor objašnjava način istraživanja. Učenike ćemo podijeliti u sedam grupa, a svaka će dobiti svoju
temu. Nakon obavljenog istraživanja i upisivanja rezultata istraživanja u bilježnicu, grupe će za domaću
zadaću pripremiti pano.
Prva grupa: provala Huna
Pažljivo pročitaj opise Huna koje je sastavio rimski povjesničar Amijan Marcelin.
„Okrutnost i barbarstvo Huna nadilaze svako barbarstvo i divljaštvo koje se može zamisliti. Oni svojoj
novorođenoj djeci duboko izbrazdaju obraze željezom da bi ožiljcima uništili dlake na bradi… Njihovo
zdepasto tijelo s golemim gornjim udovima i nerazmjerno velikom glavom daju im nakazan izgled; rekli
biste – dvonožne životinje… U hrani ne znaju ni za pečenje ni za začine; korijenje divljega bilja i meso
ma kakve životinje, čije čerke (odreske) griju držeći ih između svojega sedla i konjskih leđa, čine njihovu
hranu. Nikada se ne služe plugom; ne stanuju ni po kućama ni po kolibama. Vječno lutaju po šumama i
planinama, bez prestanka mijenjajući prebivalište… od djetinjstva naviknuti su na sva zla: na hladnoću,
glad i žeđ. Odijelo im se sastoji od košulje od lanenoga platna i kožuha od koža divljih štakora, sašivenih
36
Hrvatska i svijet
zajedno. Kožuh im je tamne boje i kada se jednom uvuku u to odijelo, ne skidaju ga dok se ne raspadne.
Kaciga ili zabačena kapa i jareća koža uvijena oko njihovih rutavih nogu dopunjavaju njihovu opremu.
Obuća je skrojena bez mjere i oblika, smeta im toliko da ne mogu hodati i sasvim su nesposobni da se
bore kao pješaci. Njihovi su konji brzi kao strijele. Oni na konju provode život, čas jašući, čas sjedeći po
strani po ženski; tu čak i spavaju savijeni prema vratu svoga konja. U bitkama jure bez reda i plana, a
na poticaj starješina ustreme se na neprijatelja s užasnom vikom. Ako naiđu na otpor, rasprše se, ali se
vraćaju istom brzinom. No, oni se ne umiju uspeti na utvrđenja niti znaju udariti na ušančeni logor. S
izvanrednom vještinom bacaju, na nevjerojatne daljine, strijele s vrhom od šiljastih kostiju koje su isto
toliko tvrde i smrtonosne kao da su od željeza. Izbliza se bore mačem koji drže u jednoj ruci i mrežom
koju imaju u drugoj i kojom obavijaju neprijatelja…”
Zadaci
Svrstaj u tablicu običaje i vojnu taktiku Huna prema Rimljanima 5. stoljeća.
Život i društvo
Sukobi
Ratne vještine
Izgled ratnika
Prehrana
Obitavališta
Objasni zašto je rimske pisce zanimao hunski način ratovanja.
Razumije li Amijan Marcelin društveno uređenje Huna?
Druga grupa: seoba Germana

Pažljivo pročitaj opise Germana koje su sastavili Gaj Julije Cezar, rimski političar, državnik i vojskovođa,
i Tacit, rimski povjesničar.
37
Zdenko Samaržija
Cezar: „Za obrađivanje polja ne mare te im je većim dijelom hrana mlijeko, sir i meso. Nitko od njih (misli
se na Germane) nema točno odmjeren komad zemlje niti posjeduje privatnoga vlasništva. Starješine i
vođe dodjeljuju rodovima i zajednicama rođaka zemlju … (koliko im je potrebno) … pa ih nakon godinu
dana natjeraju da prijeđu na drugo mjesto… (Kada su u ratu), odabiru se poglavari koji će im biti na čelu
i oni imaju vlast nad životom i smrću. U miru nemaju zajedničkoga poglavarstva.”
Tacit: „Kada god ne ratuju, mnogo vremena provode u lovu, ali još više u besposlici, podajući se snu i
jelu. Upravo najhrabriji i najratoborniji ništa ne rade prepuštajući brigu oko kuće, ognjišta i polja ženama,
starcima i uopće najslabijima u porodici … Zemlju, u ovisnosti o broju zemljoradnika, zauzimaju svi
zajedno redom, a zatim je dijele međusobno po dostojanstvu.”
Svrstaj u tablicu običaje i vojnu taktiku Germana.
Život i društvo
Sukobi
Ratne vještine
Izgled ratnika
Prehrana
Obitavališta
Objasni zašto je rimske pisce zanimao germanski način ratovanja.
Treća grupa: seoba Slavena

a) Rješavanje zadatka iz vježbenice.
b) Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Slavena. Navesti važni-
je vladare.
Četvrta grupa: Mađari i Normani

Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Mađara i Normana. Navesti
važnije vladare.
Peta grupa: Bizantsko Carstvo
Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Bizantskog Carstva. Navesti
važnije vladare.
38
Hrvatska i svijet
Šesta grupa: Franačka Država

Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Franačke. Navesti važnije
vladare. Kako uspostavljaju državu?
Sedma grupa: Arapi i islam
Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Arapa. Navesti važnije vladare.
Kako uspostavljaju državu?
17. EUROPA OD 9. DO 11. STOLJEĆA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Učvrstiti znanja o Franačkoj Državi i Bizantskom Carstvu te utvrditi utjecaj Franačke i Bizantskog
Carstva na slavenske narode. Razumjeti osnovna obilježja feudalnoga društva, to jest razumjeti odnose
između različitih slojeva feudalnoga društva.
1.2. Odgojni
Odrediti položaj kmetova u feudalnom društvu te razviti negativan stav učenika prema neravnopravnosti
među ljudima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje samostalnog mišljenja i zaključivanja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, rad u skupinama, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s izvorima.
UVODNI DIO SATA
Postavljanje panoa. Svaka skupina u nekoliko minuta iznosi najvažnije rezultate svojih istraživanja.
GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst iz udžbenika, izraditi bilješke, a po
pitanjima iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata.
39
Zdenko Samaržija
Mađarska
Germanske države Slavenske države Normanske države
država
Države
Gospodarstvo
Društvo
Vjera
ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza tablice. Razgovor o crkvenom raskolu.
18. EUROPA U RANOME SREDNJEM VIJEKU

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti znanja o Franačkoj Državi te utvrditi utjecaj Franačke na slavenske narode. Spoznati uzročno-
-posljedične veze između događanja u Bizantu i njihov utjecaj na slavenske narode. Ponoviti znanja o
političkim, gospodarskim i društvenim prilikama u Europi nakon velike seobe naroda.
1.2. Odgojni
Uočiti i ocijeniti franačku prevlast u Europi i razviti kritički stav prema odnosu feudalaca i kmetova.
Razvijati zanimanje za prošlost, stvarati naviku ponavljanja gradiva.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost povezivanja i pamćenja gradiva, uočavanja uzročno-posljedičnih veza i snalaženja
u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.
40
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
Ponovno pročitati Tacitov i Cezarov tekst o Germanima. Kako dijele zemlju? Kako obrađuju zemlju? Do
kakve je promjene došlo kada su germanska plemena naselila područja Zapadnoga Rimskog Carstva?
GLAVNI DIO SATA

Ponavljanje prema planu ploče (koji možemo izraditi unaprijed i projicirati preko grafoskopa).
ZAVRŠNI DIO SATA

Popunjavanje tablice iz uvodnog sata.
PLAN PLOČE
feud – zemljoposjed – temelj feudalnog društva

senior – gospodar – daje zemlju u feud
vazal – gospodarev podložnik – prima zemlju u zamjenu za službu
dva sloja – 1. feudalac – posjednik feuda
alodij
feud selište
– 2. kmet – ovisni obrađivač zemlje
kmetska renta: radna, naturalna ili novčana
19. DOSELJENJE HRVATA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o podrijetlu i doseljenju Hrvata, o prostornom razmještaju sklavinija, o ulozi Franačke
i Bizanta u pokrštavanju Hrvata.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi učenički interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske,
susjednih naroda i država, Europe i svijeta. Poticati razvoj nacionalne svijesti.
1.3. Funkcionalni
Vježbati snalaženje na povijesnom zemljovidu, vježbanje prepričavanja i objašnjavanja.
41
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, snalaženje na zemljovidu, rad s izvorima.
UVODNI DIO SATA
Prisjetiti se lekcije Područje Hrvatske tijekom prapovijesti i starog vijeka.
Pročitati Prokopijev tekst iz vježbenice.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika. Odgovaranje na pitanja.
1. Kako Hrvati u pradomovini dolaze do plodne zemlje?
2. Kako do plodne zemlje dolaze nakon doseljavanja u Ilirik?
3. Koje su životinje u pradomovini imali pripitomljene, a koje su životinje zatekli u Iliriku?
4. Usporedi imovinsko raslojavanje Germana i Hrvata nakon prestanka seljenja.
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza tvrdnji iz uvodnoga sata. Obilježja ranoga srednjeg vijeka jesu:
– seljenje naroda u novu domovinu
– prelazak s politeizma na monoteizam
– prelazak s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo
– uspostava država.
20. PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o prvim knezovima i prilikama u hrvatskim zemljama u 9. stoljeću te o utjecaju papa na
srednjovjekovno društvo.
42
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Ocijeniti vladavinu narodnih vladara u 9. stoljeću. Razvijati učenički stav o važnosti državne samostalnosti
i o značenju međunarodnoga priznanja. Razvijati pozitivno stajalište učenika prema težnji naroda za
neovisnošću i samostalnošću.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje snalaženja u vremenu, pamćenja i usmenog izražavanja učenika te sposobnosti logičkog
mišljenja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Učenici čitaju pripremu i komentiraju tekst.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i samostalno pravljenje bilježaka.
Primjeri bilježaka:
Sklavinije – prve slavenske države; Primorska Hrvatska, Posavska Hrvatska i Neretvanska kneževina
819. – 823. ustanak Ljudevita Posavskog
hrvatski vladari u 9. stoljeću:
– Borna
– Trpimir (Trpimirovići) – 852. Trpimirova darovnica
– Domagoj – ratovao protiv Arapa i Mlečana
– Branimir – 879. papa Ivan VIII. blagoslovio kneza Branimira i njegov narod – priznanje Hrvat-
ske kao neovisne države
ZAVRŠNI DIO SATA

43
Zdenko Samaržija
21. DOSELJENJE HRVATA.

PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o doseljenju Hrvata te o postanku hrvatskih kneževina.
1.2. Odgojni
Jačati interes učenika za hrvatsku povijest. Stvarati naviku ponavljanja gradiva. Stvoriti pozitivan stav
prema znanju.
1.3. Funkcionalni
Vježbati uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje najvažnijih pojmova:
etnogeneza, pokrštavanje, sklavinije
GLAVNI DIO SATA

Analiza povijesnih izvora.
ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje zadataka iz vježbenice.
44
Hrvatska i svijet
22. HRVATSKO KRALJEVSTVO

U 10. STOLJEĆU – TOMISLAV
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti osnovna znanja i činjenice o vladavini kralja Tomislava, o crkvenim saborima 925. i 928. Usvojiti
nove pojmove.
1.2. Odgojni
Razvijati domoljublje. Razvijati interes za velikane hrvatske povijesti.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje snalaženja na povijesnom zemljovidu, samostalni rad učenika na tekstu, uočavanje bitnog,
uočavanje načela kauzalnosti.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.
Analiza političke situacije u ovom dijelu Europe početkom 10. stoljeća.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka do kraja sata.
ZAVRŠNI DIO SATA

45
Zdenko Samaržija
PLAN PLOČE
Tomislav (910. – 928.)

– uspješni vojni pohodi protiv Mađara i Bugara
– kao bizantski saveznik dobio upravu nad Dalmacijom
– povezao Hrvatsku od Drave do Jadranskog mora
– papa Ivan X. počinje Tomislava nazivati kraljem
– 925. i 928. crkveni sabori u Splitu
– odlučivalo se o izboru crkvenog poglavara i o slavenskom bogoslužju
Nin
Zadar Split
Nakon smrti snažnoga vladara – anarhija.

Stjepan Držislav (969. – 996.)
– osnažio državu; saveznik Bizanta
– rat protiv Samuila, makedonskoga vladara
– dobio znakove kraljevske vlasti iz Carigrada.
23. HRVATSKA U DOBA PETRA KREŠIMIRA IV.

I DMITRA ZVONIMIRA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti osnovna znanja i činjenice o vladavini Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira, o crkvenim
saborima i priklanjanju Hrvatske zapadnome civilizacijskom krugu. Steći znanja o promjenama na
hrvatskom prijestolju početkom 12. stoljeća i usvojiti znanja o položaju Hrvatske u vrijeme sklapanja
Pacte Convente.
1.2. Odgojni
Razvijati domoljublje. Razvijati interes za velikane hrvatske povijesti. Ocijeniti dobre i loše strane
ujedinjenja Hrvatske i Ugarske.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje snalaženja na povijesnom zemljovidu, samostalni rad učenika na tekstu, uočavanje bitnog,
uočavanje načela kauzalnosti.
46
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.
Analiza političke situacije u Europi početkom 11. stoljeća.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA

PLAN PLOČE
– sukob Držislavovih sinova oko prijestolja – uspostavljena mletačka vlast nad istočnom ja-
dranskom obalom
– crkveni raskol 1054. godine – Hrvati pripadaju Katoličkoj crkvi
Petar Krešimir IV. (1058. – 1075.)

– kao gospodar Dalmacije potiče razvoj dalmatinskih gradova
– jadranska orijentacija
– 1060. crkveni sabor u Splitu
– crkvene prilike u Hrvatskoj uređene prema zapadnom uzoru
Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.)
– okrunjen u Solinu za kralja Hrvatske i Dalmacije
– dobri odnosi s papom Grgurom VII.
– oženjen mađarskom princezom Jelenom
– poklanjao Crkvi zemljišne posjede (Baščanska ploča)
– nakon njegove smrti – anarhija
– 1094. Ladislav utemeljio biskupiju u Zagrebu
– 1097. sukob Kolomana i Petra – Petrova pogibija
– 1102. Pacta Conventa – personalna unija Hrvatske i Ugarske
47
Zdenko Samaržija
24. KULTURA HRVATA U RANOME

SREDNJEM VIJEKU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći osnovna znanja o obilježjima hrvatske kulture do 11. stoljeća i o spomenicima iz tog razdoblja.
1.2. Odgojni
Razvijanje interesa za hrvatsku kulturnu baštinu. Razvijati osjećaj za umjetničko blago i doživljaj
umjetnosti.
1.3. Funkcionalni
Vježbati samostalni rad učenika sa slikovnim materijalom, uočavanje bitnog, snalaženje u prostoru i
vremenu.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Udžbenik, vježbenica, grafoskop.
UVODNI DIO SATA
Učenik čita pripremu. Uz pitanja što ih postavlja profesor, učenici ponavljaju gradivo o hrvatskim
vladarima koji su dali sagraditi crkve i samostane.
GLAVNI DIO SATA

Analiza obilježja predromanike. Učenici promatraju slike predromaničkih crkava i uočavaju ta obi-
lježja.
S pomoću teksta i slika u udžbeniku učenici uočavaju osnovna obilježja pleterne ornamentike.
ZAVRŠNI DIO SATA

Na prozirnici prikažemo usporednu glagoljsku i latiničnu abecedu, a učenici trebaju napisati svoje ime
na glagoljici.
Razgovor o položaju Hrvatske na razmeđi kulturnih utjecaja.
48
Hrvatska i svijet
PLAN PLOČE
– predromanika – crkve različitih tlocrta

– pleter – crkveni ukras
– na kamenim su ulomcima ostala sačuvana imena hrvatskih vladara (Trpimir, Branimir,
Muncimir, Stjepan Držislav)
– srednjovjekovna hrvatska pisma: – glagoljica
– latinica
– ćirilica
– oko 1100. godine nastala je Baščanska ploča – najvredniji glagoljski spomenik u Hrvatskoj
25. HRVATSKA U RANOME

SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o društvenim, političkim i gospodarskim prilikama u hrvatskim zemljama u ranome
srednjem vijeku.
1.2. Odgojni
Razvijati interes za povijest Hrvata, osobito užega zavičaja, te povijest struke koja će biti učenikovo
buduće zanimanje.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost pamćenja, razmišljanja i povezivanja gradiva, snalaženje u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija.
49
Zdenko Samaržija
UVODNI DIO SATA
Na početku sata profesor će objasniti učenicima da će gradivo nastavne cjeline ponoviti s pomoću lente
vremena i zadataka u vježbenici.
GLAVNI DIO SATA

Profesor će učenicima objasniti da za svako stoljeće trebaju u lentu vremena upisati najvažnije do-
gađaje.
ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju sata profesor će provjeriti kako su učenici riješili zadane vježbe.
26. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET

U RANOME SREDNJEM VIJEKU
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti, utvrditi i usustaviti stečena znanja o prilikama u Europi u ranome srednjem vijeku.
1.2. Odgojni
Uvidjeti utjecaj vjere na razvoj kulture, razvijati negativan stav učenika prema ratu prouzročenom
vjerskim razlikama. Upozoriti na vrijednosti sustavnosti i redovitosti u izvršavanju školskih obveza.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost povezivanja gradiva, usmenog izražavanja i uočavanja bitnog. Razvijati interes za
prošlost i naviku ponavljanja gradiva.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
50
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
Profesor će nacrtati dvije lente vremena:
a) područje Hrvatske od 5. do 11. stoljeća,
b) Europa i svijet od 5. do 11. stoljeća.
GLAVNI DIO SATA

S pomoću pitanja učenici će ponavljati najvažnije događaje na području Hrvatske od 5. do 11. stoljeća,
te u Europi i svijetu u istom vremenu. Te će događaje upisivati na lentu vremena.
Zadaća za samostalni rad
Svrstaj navedene pojmove u civilizaciju kojoj pripadaju. Zatim iste pojmove svrstaj u djelatnosti na koje
se odnose. Pazi – isti pojam može biti u dvije ili više djelatnosti.
Pojmovi: alodij, ban, bazilika, benediktinci, biskup, beduin, crkveni raskol, ćaba, ćirilica, dukat, dužd,
era, džamija, džihad, evanđelistar, Fatima, feud, feudalac, feudalna renta, freska, glagoljica, helenizacija,
hidžra, ikona, islam, kalif, kalifat, kapitel, Karlo Martel, klerik, Klodvig, kmet, Kur’an, latinaši, Lobel,
Maruša, metropolit, misal, mozaik, Muć, nadbiskup, oaza, oltarna pregrada, opat, opatija, Pacta Conventa,
papa, patrijarh, personalna unija, pleter, predromanika, reforma, selište, senior, seoska općina, sinod,
sklavinije, tema, tribun, vazal, župnik.
Civilizacija zapadnog
Arapska civilizacija Bizantska civilizacija Hrvatska
kršćanstva
Vjera Gospodarstvo Umjetnost Politika
ZAKLJUČNI DIO SATA

Razgovor s učenicima. Rješavanje zadataka iz vježbenice.
51
Zdenko Samaržija
27. UTVRĐIVANJE OCJENA

NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom prvoga polugodišta.
1.2. Odgojni
Razvijati kod učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom prvoga polugodišta.
1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja. Razvijati povjerenje učenika u vlastito znanje i sposobnost, poticati učeničku
znatiželju.
2. Oblici rada
Individualni
3. Metode rada
Razgovor
UVODNI DIO SATA
Profesor će na početku sata učenicima objasniti da će zaključiti ocjene na kraju prvoga polugodišta.
GLAVNI DIO SATA

Zaključivanje ocjena
Tijekom prvoga polugodišta profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno-
-posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru te samostalni rad učenika na satu. Uz pomoć učenika
razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjene na kraju prvoga
polugodišta.
ZAVRŠNI DIO SATA

Profesor će svim učenicima pročitati zaključene ocjene.
52
Hrvatska i svijet
RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK – EUROPA I SVIJET
28. RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK

Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka.
1.2. Odgojni
znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje uvoda u nastavnu cjelinu.
Analiza zemljovida Europe i Azije.
GLAVNI DIO SATA

(Naracija) U ranom srednjem vijeku Europu su naselili novi narodi – pokazati na zemljovidu smjer kretanja
Germana i Slavena te Normana i Mađara. Oni su u novoj domovini prešli s politeizma na monoteizam
te s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo te uspostavili države. U razvijenome srednjem vijeku
došlo je do susreta civilizacija. Europljani nisu samo upoznali civilizacije na obalama Sredozemnoga
mora – pokazati na zemljovidu područje Bizantskoga Carstva te arapskih kalifata – nego su saznali i o
kineskoj civilizaciji, civilizaciji u Indiji i u Japanu. Uznapredovali feudalni odnosi u europskim zemljama
53
Zdenko Samaržija
te neprestan tehnološki napredak, osobito u obradi zemlje, omogućili su nagli uspon Europe u razvijeno-
me srednjem vijeku.
Razvoj gospodarstva i kulture te uspostava stabilnih centralističkim država u Europi obilježja su
kasnoga srednjeg vijeka. Uznapredovala trgovina s izvaneuropskim civilizacijama omogućila je mnogim
Europljanima bogaćenje pa time i drukčiji svjetonazor. Uskoro će takvi snažni pojedinci pokrenuti mnoga
otkrića, tehnološka i zemljopisna. I Europa, nekoć siromašna rođaka moćnih civilizacija, nadmašit će
sve poznate civilizacije i nametnuti se stanovnicima Zemlje.
ZAVRŠNI DIO SATA

Izrada plana ploče.
PLAN PLOČE
Razvijeni srednji vijek Kasni srednji vijek
Obrada zemlje tropoljni sustav plodored, gnojenje zemlje
Vučne životinje goveda konji
Neagrarna zanimanja svećenstvo, putujući trgovci, obrtnici, bankari, učitelji, trgovci,

slobodni zidari poduzetnici
Glavne odrednice susreti civilizacija uspostava centralističkih država
29. USPON EUROPE

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti uzroke i posljedice promjena u europskom gospodarstvu u 11. i 12. stoljeću. Objasniti urbanizaciju
Europe. Usvojiti osnovna znanja o životu svećenstva, plemstva, građanstva i seljaka u razvijenome i
kasnome srednjem vijeku.
1.2. Odgojni
Uočavanje društvenih i gospodarskih promjena i njihov utjecaj na život ljudi razvijenoga srednjeg
vijeka.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost samostalnog zaključivanja i mišljenja, uvježbavanje rada sa slikom.
54
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.
Najava petominutnoga kontrolnog rada na kraju sata.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika.
Samostalno pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA

Petominutno provjeravanje
1. Koji su izvori europskog feudalizma?
2. Što je primogenitura?
3. Nabroj staleže srednjovjekovnoga društva.
4. Zašto plemstvo zovemo politički narod?
5. Što znači socijalna pokretljivost?
6. Što je urbanizacija?
7. Što su cehovi?
30. SUSRETI SREDNJOVJEKOVNIH CIVILIZACIJA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti uzroke i posljedice križarskih ratova te steći osnovna znanja o zbivanjima u Aziji tijekom
razvijenoga srednjeg vijeka.
55
Zdenko Samaržija
1.2. Odgojni
Poticanje interesa za različite civilizacije i kulture. Stvaranje tolerantnog odnosa prema kulturološkim
različitostima.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost snalaženja u prostoru i vremenu i uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.
Najava petominutnoga kontrolnog rada na kraju sata.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje tekstova iz udžbenika – Križarski ratovi, Provala Tatara i Turci Osmanlije.
Samostalno pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA

Petominutno provjeravanje
1. Navedi uzroke križarskih ratova.
2. Odredi povod križarskih ratova.
3. Na kojoj su rijeci Tatari potukli vojsku Bele IV.?
4. Tko je uveo timarski sustav?
5. Tko su akindžije?
6. Tko su janičari?
Domaća zadaća: napraviti bilješke iz teksta u udžbeniku (preostale teme).
56
Hrvatska i svijet
31. EUROPA U RAZVIJENOME SREDNJEM VIJEKU

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o prilikama u gospodarstvu i društvu u razvijenome srednjem vijeku, te o doticajima
različitih civilizacija putem ratova i trgovine.
1.2. Odgojni
Razvijati tolerantan stav prema različitim kulturama i civilizacijama; razvijati naviku ponavljanja
gradiva.
1.3. Funkcionalni
Snalaženje u prostoru i vremenu, uočavanje bitnog. Razvijanje usmenog i pisanog izražavanja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće.
Objašnjenje za obradu gradiva – na prozirnici su ispisana pitanja na koje učenici trebaju dati odgovor
čitajući udžbenik.
GLAVNI DIO SATA

Učenici će čitati tekst te prema pitanjima izraditi bilješke.
Pitanja za istraživanje
1. Zašto se u 11. i 12. stoljeću stanovnici Europe preseljavaju sa zapada na istok?
2. Gdje nastaju srednjovjekovni gradovi?
3. Zašto se građani bore za samoupravu u srednjovjekovnim gradovima?
4. Koji su uzroci napredovanja Mongola?
5. Navedi razliku između feudalizma na zapadu Europe i osmanlijskoga feudalizma.
ZAVRŠNI DIO SATA
Pregledavanje i komentiranje bilješki.
57
Zdenko Samaržija
32. EUROPA I SVIJET

OD 12. DO 15. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti pojmove: epidemija, centralistička monarhija, parlament, rekonkvista.
1.2. Odgojni
Uočiti razlike u srednjovjekovnom društvu.
1.3. Funkcionalni
Uvježbavanje rada sa skicom i slikama, navikavanje učenika na samostalni rad, poticanje kreativnosti
učenika.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.
Davanje uputa.
Čitajući tekst u udžbeniku, učenici će izraditi bilješke, a najvažnije će događaje i procese upisati u tablicu
(projicirajmo je preko prozirnice).
GLAVNI DIO SATA

Istraživanje – do kraja sata.
Crna smrt
Parlament
Centralizam
Engleska
Francuska
Sveto Rimsko Carstvo
58
Hrvatska i svijet
Italija
Češka
Portugal i Španjolska
Rusija
Arapi
33. SREDNJOVJEKOVNA KULTURA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju znanosti i kulture u razvijenome i kasnome srednjem vijeku. Usvojiti pojmove:
geocentrično učenje, gotika, hereza, humanizam, inkvizicija, renesansa.
1.2. Odgojni
Razvijanje interesa za srednjovjekovnu kulturu, razvijanje svijesti o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara,
razvijanje smisla za lijepo, poticanje učeničke znatiželje.
1.3. Funkcionalni
Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Razgovor o udjelu Crkve na razvoj kulture, umjetnosti i znanosti.
Davanje uputa: čitajući tekst u udžbeniku, učenici će izraditi bilješke, a znanja upisati uz tablicu.
59
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Istraživanje – do kraja sata.
Arapska kultura
Bizantska kultura
Romanika
Gotika
Renesansa
Humanizam
Hereze
Herman Dalmatin
Paracelzus
Gutenberg
34. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME

I KASNOME SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o društvenim i kulturnim prilikama u srednjem vijeku od 12. do 15. stoljeća.
1.2. Odgojni
Uočiti i ocijeniti utjecaj društvenih prilika na razvoj kulture. Razvijati osjećaj odgovornosti prema
postavljenim zadacima
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost uspoređivanja, vježbanje samostalnog rada sa slikama.
2. Oblici rada
3. Metode rada
60
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
Najava ponavljanja.
GLAVNI DIO SATA

Razgovor o razvijenome i kasnome srednjem vijeku. Analiza slika, skica i zemljovida u udžbeniku.
Rješavanje zadataka iz vježbenice. Najaviti provjeru znanja za sljedeći sat.
35. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME

Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera stečenoga znanja.
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja.
1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni, individualni.
3. Metode rada
Prijedlozi pitanja.
Nacionalna povijest
1. Navedi legendu o doseljenju Hrvata.
2. Potkrijepi argumentima tvrdnju: Hrvati niotkuda nisu došli – oni su se ovdje formirali.
3. Odredi smjerove i načine pokrštavanja Hrvata.
4. Odredi značenje primanja kršćanstva na razvoj kulture i pismenosti Hrvata.
61
Zdenko Samaržija
5. Koja je dinastija vladala Hrvatskom od Trpimira do kraja 11. stoljeća?

6. Što je Trpimirova darovnica?
7. Odredi vanjskopolitičke i vjerske odrednice Tomislavove politike.
8. O čemu se raspravljalo na crkvenim saborima u Splitu?
9. Kakve su bile posljedice crkvenog raskola za Hrvate?
10. Što se događalo u Hrvatskoj nakon Zvonimirove smrti?
11. Tko je osnovao biskupiju u Zagrebu?
12. Što je personalna unija?
13. Što je Pacta Conventa?
14. Što je predromanika?
15. Što je pleter?
16. Koji je najpoznatiji glagoljski spomenik u Hrvatskoj?
17. Koja su pisma upotrebljavana u Hrvatskoj tijekom srednjega vijeka?
Svjetska povijest
1. Tko je bio osnivač Franačke Države?
2. Opiši vladavinu Karla Velikog.
3. Nabroji neke zapadnoslavenske države.
4. Opiši dolazak Mađara u Europu.
5. Odredi smjerove normanskih prodora.
6. Što je feudalno društvo?
7. Koja su znanstvena dostignuća Arapi prenijeli Europljanima?
8. Opiši vladavinu cara Heraklija.
9. Opiši ustrojstvo Katoličke crkve.
10. Što znaš o razvoju gradova i o jačanju građanstva?
11. Kako su započeli križarski ratovi?
12. Što su cehovi?
13. Tko je bio Johannes Gutenberg?
14. Što je humanizam?
62
Hrvatska i svijet
HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME

SREDNJEM VIJEKU
36. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME

Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s hrvatskom poviješću razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka.
1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj
toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta
prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje uvodnog teksta u nastavnu cjelinu.
63
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Ponoviti glavne odrednice povijesti razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka. Najaviti da ćemo u povijesti
Hrvata istraživati upravo te promjene.
Crtanje tablice: promjene vlasti u hrvatskim zemljama od 12. do sredine početka 16. stoljeća.
1102. 1301. 1358. 1410. 1444. 1463. 1493. 1526.
Slavonija i
Srijem
Banska
Hrvatska
Istra
Dalmacija
Dubrovačka
Republika
Bosna i
Hercegovina
37. HRVATSKA U DOBA ARPADOVIĆA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti uzroke i posljedice promjena u hrvatskom gospodarstvu u 12. i 13. stoljeću. Objasniti urbanizaciju
Hrvatske. Usvojiti osnovna znanja o životu svećenstva, plemstva, građanstva i seljaka u razvijenome i
kasnome srednjem vijeku u hrvatskim zemljama.
1.2. Odgojni
Uočavanje društvenih i gospodarskih promjena i njihov utjecaj na život ljudi razvijenoga srednjeg
vijeka. Ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih zemalja. Razvijati potrebu učenika
za poznavanjem nacionalne povijesti.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost samostalnog zaključivanja i mišljenja.
64
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.
Razgovor o značenju dolaska stranaca na hrvatsko prijestolje.
GLAVNI DIO SATA

Crtanje tablice.
1097. 1102. 1205. 1222. 1242. 1288. 1301.
Učenici upisuju na lentu što se dogodilo pojedinih godina.

Čitanje teksta iz udžbenika i pravljenje bilježaka za pojedinoga vladara.
ZAVRŠNI DIO SATA

Rješavanje zadataka iz vježbenice – slobodni kraljevski gradovi.
65
Zdenko Samaržija
PLAN PLOČE
Hrvatsko-Ugarska Država (1102. – 1526.)

– 1102. godine – Pacta Conventa
– 1526. godine – Bitka na Mohačkom polju
Arpadovići od 1102. do 1301. godine

Koloman
– potvrđuje povlastice dalmatinskim gradovima
– kasnije sukob s Mlečanima
Andrija II.
– Mlečani uz pomoć križara osvajaju Zadar 1202. godine
Zlatna bula plemstvu

dijeli imanja crkvenim redovima
Bela IV.
– provala Tatara 1241./42.
– slobodni kraljevski gradovi
Vinodolski zakonik 1288. godine
38. HRVATSKA U DOBA ANŽUVINACA

I ŽIGMUNDA LUKSEMBURŠKOG
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti značenje obitelji Šubić. Uočiti procese razvijenoga srednjeg vijeka u hrvatskim zemljama u
vrijeme vladanja dinastije Anžuvinaca te Žigmunda Luksemburškog.
1.2. Odgojni
Uvidjeti ulogu obitelji Šubić u dovođenju dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Razvijati
pozitivne stavove učenika prema prošlosti vlastitog naroda.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i razvijanje sposobnosti stvaranja vlastitih zaključaka na temelju
pročitanog teksta.
66
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.
Analiza
GLAVNI DIO SATA

Crtanje tablice.
1301. 1340. 1358. 1385. 1396. 1409. 1437.
Učenici upisuju na lentu što se dogodilo pojedinih godina.

Čitanje teksta iz udžbenika i pravljenje bilježaka za pojedinoga vladara.
ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza značenja Zadarskoga mira.
39. SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o srednjovjekovnoj povijesti Bosne. Odrediti značenje pada Bosne pod Osmanlije za
daljnju povijest hrvatskih zemalja.
67
Zdenko Samaržija
1.2. Odgojni
Ocijeniti vjerski utjecaj na povijesne događaje u Bosni. Poticati senzibiliziranje za različitosti, toleranciju,
snošljivost te socijalne vrednote, kao i složene socijalne odnose i pravila.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje rada na tekstu, vježbanje izdvajanja bitnih podataka. Uputiti na povezanost prošlosti i
sadašnjosti.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Razgovor o Bosni. Koji narodi danas žive u Bosni?
GLAVNI DIO SATA

Profesor upozorava učenike na pitanja na kraju nastavne jedinice. Čitajući tekst iz udžbenika te analizi-
rajući zemljovide i ilustracije, učenici trebaju odgovoriti na pitanja.
ZAVRŠNI DIO SATA

Profesor provjerava zadatke.
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
40. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME

SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi i ponoviti stečena znanja o prilikama u Hrvatskoj za vrijeme vladavine Arpadovića i Anžuvinaca.
Ponoviti povijest srednjovjekovne Bosne.
68
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj vladavine stranih vladarskih obitelji na hrvatske zemlje. Razvijati osjećaj odgovornosti
prema postavljenim zadacima. Njegovati vještinu samostalnog rješavanja zadataka.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost povezivanja gradiva i uočavanja uzročno-posljedičnih veza, snalaženje u vremenu,
sposobnost pamćenja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Stečena znanja svrstat ćemo u sustav. Ukratko ćemo napisati bilješke o događajima u hrvatskim zemljama
u razvijenome srednjem vijeku.
Primjer bilježaka
Slavonija i Srijem
Užurbani gospodarski razvoj
Dolazak crkvenih redova – ivanovci, templari, dominkanici, franjevci, a otprije su tu bili benediktinci
Plemićke obitelji: Gorjanski, Korođski
Istra
podjela Istre: – Venecija (obalni dio)
– Habsburgovci (unutrašnji dio)
u obalnom pojasu razvija se komunalni sustav
u kontinentalnom dijelu razvijaju se feudalni odnosi
Venecija sprječava gospodarski razvoj istarskih komuna
Bosna
Lenta vremena s imenima i godinama vladanja bosanskih vladara
69
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Popunjavanje tablice.
Život svećenstva Život plemstva Život građana Život seljaka
Naslovi iz kojih se crpe Naslovi iz kojih se crpe Naslovi iz kojih se crpe Naslovi iz kojih se crpe
informacije: informacije: informacije: informacije:
Gospodarstvo i kultura, Personalna unija, Personalna unija, Razvoj gospodarstva
Crkveni redovi i Uspon plemićkih obitelji Urbanizacija,
obrazovanje Razvoj gospodarstva
ZAVRŠNI DIO SATA

41. SREDNJOVJEKOVNI DUBROVNIK

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći osnovna znanja o postanku i razvoju Dubrovačke Republike.
1.2. Odgojni
Uočiti utjecaj zemljopisnog položaja na razvoj Dubrovačke Republike. Poticati osjećaj domoljublja i
nacionalne pripadnosti. Izgrađivati pozitivne stavove prema načelima slobode i samostalnosti.
1.3. Funkcionalni
Uvježbavanje rada na tekstu, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti donošenja
vlastitih zaključaka.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad na izvorima.
70
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
Na zemljovidu odrediti osobitosti tla i klime Dubrovačkog primorja. Odrediti prometni položaj Dubrov-
nika. Zaključke zapisati u bilježnicu.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Čitanje teksta Nastanak grada. Pravljenje bilježaka.
Drugi korak
Profesor na ploči crta lentu vremena.
Učenici na nju unose najvažnije događaje iz srednjovjekovne povijesti Dubrovnika.
Treći korak
Čitanje zadatka uz tekst Filipa de Diversisa iz vježbenice.
ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza ilustracija.
Zadavanje domaće zadaće – pročitati tekst Kulturni razvoj Dubrovačke Republike i napraviti bilješke.
42. HRVATSKA U DOBA MATIJE KORVINA

I DINASTIJE JAGELOVIĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s kasnim razdobljem hrvatske srednjovjekovne povijesti.
1.2. Odgojni
Istražiti uzroke stagnacije i propasti Hrvatsko-Ugarske Države. Razviti pozitivan stav prema nužnosti
gospodarskog razvoja.
1.3. Funkcionalni
Razviti tehniku samostalnog istraživanja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
71
Zdenko Samaržija
UVODNI DIO SATA
Čitanje uvoda i pravljenje koncepta za pisanje bilježaka.
Profesor na lenti vremena označuje razdoblje vladavine Matije Korvina i dinastije Jagelovića te upisuje
najvažnije godine – učenici istražuju u tekstu što se dogodilo pojedinih godina.
1437. 1458. 1463. 1490. 1493. 1516. 1521. 1526.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i samostalno pravljenje bilježaka.
Mogući izgled bilježaka:
Matija Korvin (1458. – 1490.)
Stvara centraliziranu monarhiju
Porezne i vojne reforme
Oslanja se na sitne plemiće i građanstvo
Nakon pada Bosne (1463. godine) stvara Jajačku i Srebreničku banovinu te Senjsku kapetaniju – štit od
prodora Osmanlija
Potiče razvoj znanosti i kulture – renesansa
Janus Pannonius
Jagelovići (1490. – 1526.)
Poništavaju reforme Matije Korvina
Poštuju volju magnata
Kriza
godine 1493. Bitka na Krbavskom polju
internacionalizacija hrvatskoga pitanja
Marko Marulić, Julije Klović
godine 1526. poraz na Mohačkom polju – raspad Hrvatsko-Ugarske Države
ZAVRŠNI DIO SATA

72
Hrvatska i svijet
43. GOSPODARSTVO I KULTURA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o hrvatskoj kulturi u razvijenome i kasnome srednjem vijeku.
1.2. Odgojni
Razvijati interes za hrvatsku kulturnu baštinu; razvijati osjećaj za lijepo.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost opažanja, rad sa slikovnim materijalom i s tekstom.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena upisuje razdoblje romanike, gotike i renesanse.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Analiza osnovnih arhitektonskih elemenata romanike, gotike i renesanse – analiza ilustracija.
Drugi korak
Popunjavanje tablice
Razvoj
Razvoj ratarstva Razvoj stočarstva Razvoj prometa Razvoj trgovine novčarskih
odnosa
ZAVRŠNI DIO SATA

73
Zdenko Samaržija
44. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM RAZVIJENOGA

I KASNOGA SREDNJEG VIJEKA
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike sa zavičajnom poviješću.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Udžbenik, zemljovid zavičaja.
UVODNI DIO SATA
Priča o povijesti regije i užega zavičaja u razvijenome i kasnome srednjem vijeku.
GLAVNI DIO SATA

Istraživanje o ustroju Crkve, plemićkih obitelji (Hrvatska u doba Arpadovića, Uspon plemićkih obitelji),
razvoju gradova i svakodnevici trećega staleža.
ZAVRŠNI DIO SATA

Upoznavanje s monografijama, zbornicima i web stranicama o povijesti užega zavičaja.
74
Hrvatska i svijet
45. HRVATSKE ZEMLJE

U KASNOME SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti povijest hrvatskih zemalja u kasnome srednjem vijeku. Utvrditi znanja o razvoju Dubrovnika.
Ponoviti razvoj gospodarstva i kulture Hrvata u kasnome srednjem vijeku.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi interes učenika za ponavljanje gradiva.
1.3. Funkcionalni
Stvoriti sustav radi trajnog pamćenja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
S pomoću zemljovida (Dubrovačka Republika i Bosna do kraja 14. stoljeća) učenici će ponoviti zemljopisni
položaj Dubrovnika i Bosne.
GLAVNI DIO SATA

Učenici će dobiti tri skupine pitanja. Zadaće će rješavati skupno te s pomoću udžbenika i bilježnice. Dovršit
će za domaću zadaću. Učenike treba upozoriti da će slična pitanja biti i u skorom ispitu znanja.
Prvi korak ponavljanja
1. Kako je nastao Dubrovnik?
2. Opiši trgovinu Dubrovčana.
3. U kakvom je odnosu Dubrovnik bio s Anžuvincima?
4. U kakvom su odnosu bili Dubrovčani s Osmanlijama?
5. Tko je bio ban Kulin?
6. Opiši ustroj Crkve bosanske.
7. Navedi područja kojima je vladao Stjepan Tvrtko I.
8. Opiši ulogu dominikanaca i franjevaca u srednjovjekovnoj Bosni.
75
Zdenko Samaržija
Drugi korak ponavljanja

1. Tko je bio odgojitelj i najbliži suradnik Matije Korvina?
2. Navedi reforme Matije Korvina.
3. Kako se zove vojna postrojba čije je zapovjedništvo bilo u Senju?
4. Navedi pozitivne i negativne segmente vanjske politike Matije Korvina.
5. Tko je bio Jakub paša?
6. Kako Marko Marulić, Šimun Kožičić Benja te mnogi intelektualci šire istinu o teškom položaju
Hrvata početkom 16. stoljeća?
7. Opiši značenje Bitke na Mohačkom polju.
Treći korak ponavljanja
1. Kojim pismima pišu Hrvati u razvijenome i kasnome srednjem vijeku?
2. Što je Hrvojev misal?
3. Što su stećci?
4. Kojem stilu u umjetnosti pripadaju crkva svete Stošije u Zadru te katedrale u Trogiru, Rabu i
Splitu?
5. Kojem stilu u umjetnosti pripadaju crkva svetoga Marka u Zagrebu te Medvedgrad, dvorac po-
dno Medvednice?
6. Tko su latinisti?
7. Tko je napisao Juditu?
8. Tko je napisao Dunda Maroja?
ZAVRŠNI DIO SATA

46. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I

KASNOME SREDNJEM VIJEKU
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, sen-
zibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne
inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
76
Hrvatska i svijet
1.3. Funkcionalni
Pismena primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Pripremljeni ispiti znanja.
5. Artikulacija sata – primjeri ispita znanja

Grupa A
Ime i prezime ___________________________________ razred ____________
1. Zlatnu bulu plemstvu daje:
a) Karlo Drački,
b) Andrija II.,
c) Ladislav Napuljski,
d) Žigmund Luksemburški.
2. Bitka na Krbavskom polju zbila se _____________ godine.
3. Poveži:
Andrija Buvina šibenska katedrala sv. Jakova
majstor Radovan vratnice splitske katedrale sv. Dujma
Juraj Dalmatinac slike u crkvi sv. Marije pokraj Berma
Vincent iz Kastva portal trogirske katedrale sv. Ivana
4. Što je Vinodolski zakonik?
5. Odredi smjerove dubrovačke trgovine.
6. Prvi bosanski kralj bio je:
a) Hrvoje Vukčić Hrvatinić,
b) Stjepan Tvrtko I.,
c) Mladen Šubić,
d) Katarina Kosača.
7. Prvi značajniji ban u Bosni bio je ________________________.
8. Odredi ulogu franjevaca u Bosni.
9. Zašto je Žigmund Luksemburški želio suzbiti moć velikaša?
77
Zdenko Samaržija
10. Tko je naslijedio Matiju Korvina?

11. Tko je najpoznatiji hrvatski srednjovjekovni minijaturist?
12. Zadarski mir potpisan je ________________ godine.
Grupa B
Ime i prezime ___________________________________ razred ____________
1. Vojsku Bele IV. potukli su:
a) križari,
b) Tatari,
c) Poljaci,
d) Kumani.
2. Bela IV. dodijelio je Gradecu Zlatnu bulu godine:
a) 1209.
b) 1222.
c) 1242.
d) 1526.
3. Opiši ustroj Crkve bosanske.
4. Koga je Hrvoje Vukčić Hrvatinić pozvao u pomoć protiv Žigmunda?
5. Sultan Mehmed II. Osvajač osvojio je Bosnu nakon dugih i iscrpljujućih bitaka.
T N
6. Objasni ustroj komuna u Istri.
7. Poveži:
Kačići Krk
Frankapani Slavonija
Šubići Bribir
Babonići Omiš
8. Što su slobodni kraljevski gradovi?
9. Protiv koga se Ludovik I. borio za jadranske luke?
10. Bitka na Mohačkom polju zbila se ____________ godine.
11. Tko je napisao Kroniku salonitanskih i splitskih biskupa?
78
Hrvatska i svijet
47. SREDNJI VIJEK

Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, sen-
zibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne
inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Razgovor
Vježbenica
Dok profesor pregledava domaće zadaće, vježbenicu, ocjenjuje referate te usmeno ispituje učenike,
učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.
Prijedlog pitanja za usmeno ispitivanje
1. Tko je pokrenuo seobe Germana?
2. Tko su bili Huni? Kako se zvao njihov vođa?
3. Nabroji nekoliko germanskih naroda.
4. Tko su Vandali?
5. Tko je Karlo Veliki?
6. Kako je nastala Francuska?
7. Što je parlament?
8. Tko je Ivana Orleanska?
9. Tko su Normani?
10. Zašto dio Francuske zovemo Normandija?
11. Što je Bizant? Gdje se nalazi? Nabroji neke bizantske careve.
12. Tko su Arapi? Kako se zvala njihova vjera, tko ju je utemeljio i kada?
79
Zdenko Samaržija
13. Što je etnogeneza?

14. Nabroji prve hrvatske vladare.
15. Iz koje su vladarske obitelji (dinastije) oni pretežito bili?
16. Kad su i od koga Hrvati primili kršćanstvo?
17. Nabroji stilove u srednjovjekovnoj umjetnosti.
18. Kako su Arpadovići došli na hrvatsko prijestolje?
19. Tko je pokrenuo križarske ratove i kada?
20. Koje su posljedice tih ratova?
21. Koja dinastija vlada Hrvatskom nakon Arpadovića?
22. Što su hereze?
23. Objasni povezanost Bosne s hrvatskim zemljama.
24. Objasni prodor Osmanlija.
25. Koje posljedice za Hrvatsku ima osmanlijsko zauzimanje Bosne?
26. Tko su spahije, a tko janičari?
27. Tko je pokušao organizirati obranu od Osmanlija i kako?
28. Koje su najveće bitke Hrvata u borbi protiv Osmanlija?
29. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u Dalmaciji u vrijeme mletačke vlasti.
30. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u Istri u vrijeme mletačke vlasti.
31. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u srednjovjekovnom Dubrovniku.
NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK
48. NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK

Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću novoga vijeka.
1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj
toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta
prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
80
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
3. Metode rada
Udžbenik
UVODNI DIO SATA
GLAVNI DIO SATA

Razgovor s učenicima. Teme razgovora i predviđeni odgovori:
Tko proučava povijest? (Povjesničar.)
Kako povjesničar istražuje prošlost? (Proučava izvore.)
Kakvi izvori mogu biti? (Materijalni, pisani…)
Kako smo podijelili povijest? (Stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)
Zašto smo tako podijelili povijest? (Zato što su događaji i procesi unutar nekoga prošlog razdoblja
povezani.)
Razgovor o važnim procesima u novom vijeku.
Zaključci se upisuju na ploču.
Najava istraživanja tih procesa.
ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza slika i ilustracija iz udžbenika.
PLAN PLOČE
Novi vijek nije jednoznačno određen, već na zbivanja utječu mnogi čimbenici:
– intenzivna razmjena biljnoga i životinjskog svijeta
– dinamičan razvoj tehnologije i znanosti
– mnoge promjene u društvenim odnosima
– stvaranje kolonija – ovisnih zemalja koje se gospodarski iskorištavaju
– prenošenje europskoga načina življenja na druge kontinente
– središte se svjetske trgovine, pa tako i znanosti i umjetnosti, premjestilo sa Sredozemlja na
obale Atlantskoga oceana.
81
Zdenko Samaržija
49. VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIĆA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o uzrocima i posljedicama velikih zemljopisnih otkrića.
1.2. Odgojni
Ocijeniti značenje velikih zemljopisnih otkrića na razvoj čovječanstva. Istaknuti potrebu ljudi za
stjecanjem novih spoznaja i težnju za ispitivanjem novoga i nepoznatog.
1.3. Funkcionalni
Vježbati izdvajanje bitnih podataka, snalaženje u vremenu i u prostoru.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme. Čitanje teksta Širenje vidika i jačanje komunikacije. Analiza zemljovida Poznati svijet
srednjovjekovnih Europljana.
Analiza pohoda Marka Pola i Ibna Bautute.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Istraživanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica velikih zemljopisnih otkrića – zajedničko pravljenje
bilježaka.
Drugi korak
Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice.
ZAVRŠNI DIO SATA

Čitanje teksta Srednjovjekovni pomorci. Rješavanje pripadajućih zadatka iz vježbenice.
82
Hrvatska i svijet
PLAN PLOČE
preduvjeti:
– svijest da je Zemlja okrugla
– kvalitetne karte i navigacijska oprema
– brodovi kojima se može preploviti ocean
uzroci:
– želja Europljana za širenjem trgovine, vjere i političke moći
povod:
– osmanlijskim zauzimanjem Bliskoga istoka trgovina je zakratko prekinuta, a roba je znatno
poskupjela
– trgovina između azijskih civilizacija i Europljana dobila je drukčiji smjer
tijek:
– od druge polovice 15. do druge polovice 16. stoljeća
– pomorci:
– Kolumbo
– Magellan
– da Gama
– Diaz
posljedice:
– intenzivna razmjena biljnog i životinjskog svijeta
– užurbani razvoj brodarstva i navigacijske tehnologije
– središte se svjetske trgovine premjestilo sa Sredozemlja na obale Atlantskoga oceana.
Domaća zadaća
Istraživanje podrijetla biljaka i životinja iz naše okoline.
83
Zdenko Samaržija
50. GOSPODARSTVO, KULTURA

I ZNANOST NOVOVJEKOVNE EUROPE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju znanosti i kulture u novom vijeku.
1.2. Odgojni
Razvijanje interesa za kulturu, razvijanje svijesti o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara, razvijanje smisla
za lijepo, poticanje učeničke znatiželje.
1.3. Funkcionalni
Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i
natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Svaka će grupa za domaću
zadaću pripremiti pano.
GLAVNI DIO SATA

Prva grupa: Razvoj poljoprivrede
Rani srednji Razvijeni srednji Kasni srednji
Novi vijek
vijek vijek vijek
od 5. do 11. od 16. do 20.
Trajanje 12. i 13. stoljeće 14. i 15. stoljeće
stoljeća stoljeća
tropoljni sustav;
paljenje i krčenje gnojenje zemlje;
Kako oplemenjuju govedo je
šuma; upotreba konja u
zemlju? najvažnija vučna
dvopoljni sustav obradi zemlje
životinja
84
Hrvatska i svijet
Razvoj stočarstva
Položaj seljaka
Druga grupa: Urbanizacija i oblici proizvodnje

Novi vijek
vijek vijek vijek
od 5. do 11. od 16. do 20.
stoljeća stoljeća
razvoj gradova; urbanizacija zbog
Urbanizacija deurbanizacija slobodni kraljevski demografske
gradovi eksplozije
obrt i trgovina;
poljoprivreda,
Čime se bave obrazovanje;
trgovina,
građani rad u državnim
obrt
službama
obrt – jedna osoba
obavlja sve etape manufakutra,
Oblici proizvodnje
proizvodnoga industrija
procesa
Treća grupa: Razvoj znanosti

Novi vijek
vijek vijek vijek
od 5. do 11. od 16. do 20.
stoljeća stoljeća
isusovci, pavlini,
dominikanci,
dominikanci,
Tko su nosioci benediktinci, znanstvenici izvan
benediktinci znanstvenici izvan
znanosti? dominikanci svećenskog
svećenskoga
staleža
staleža
razvoj zemljopisa;
proučavanje
djela antičkih
Položaj znanosti prezrena razvoj teologije
pjesnika, pisaca,
matematičara,
fizičara i filozofa
Paracelzus,
Koji su najveći Avicena, Abelard,
Erazmo
znanstvenici? Toma Akvinski
Roterdamski …
85
Zdenko Samaržija
Koji su najveći
Herman Dalmatin, Ivan Vitez,
hrvatski
Augustin Kažotić… Ivan Česmički
znanstvenici?
racionalizam,
patristika skolastika humanizam empirizam,
prosvjetiteljstvo
Četvrta grupa: Razvoj umjetnosti i kulture

Novi vijek
vijek vijek vijek
od 5. do 11. od 16. do 20.
stoljeća stoljeća
isusovci, pavlini,
benediktinci,
benediktinci, benediktinci,
dominikanci,
Nositelji kulture benediktinci dominikanci, dominikanci,
franjevci, plemići,
franjevci, plemići franjevci, plemići,
građani
građani
predromanika;
Stilovi u umjetnosti gotika renesansa barok
romanika
Najvažnija djela
svjetske kulturne
baštine
Najvažniji umjetnici
Najvažnija djela
hrvatske kulturne
baštine
Najvažniji hrvatski
umjetnici
86
Hrvatska i svijet
51. PROTESTANTIZAM I KATOLIČKA OBNOVA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o uzrocima i posljedicama reformacije i katoličke obnove.
1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj zbivanja u Crkvi na društveni i politički razvoj Europe. Poticati osjećaj snošljivosti i
tolerancije. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.
1.3. Funkcionalni
Vježbati uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijati sposobnosti samostalnog objašnjavanja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Postavljanje panoa. Svaka skupina u nekoliko minuta iznosi najvažnije rezultate istraživanja.
Drugi korak
Razgovor o nauku Katoličke crkve – siromaštvo kao životni ideal.
Učenje Jeana Calvina – Bogat čovjek je Bogu ugodna osoba.
Zaključci se zapisuju na ploču i u bilježnicu.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA

87
Zdenko Samaržija
PLAN PLOČE
uzrok:
– nesklad između stvarnosti i nauka Katoličke crkve
povod:
– prodaja oprosta (indulgencije)
– trgovina visokim crkvenim položajima
tijek:
– prva polovica 16. stoljeća; Martin Luther
– Njemačka, a poslije se protestantizam širi i na ostale europske zemlje
– vjerski ratovi: – Njemački seljački rat – čija je zemlja, njegova je i vjera
– Tridesetogodišnji rat – taktika spržena zemlja
posljedice:
– raskol Katoličke crkve
katolička obnova – Tridentski koncil, isusovci, barok
52. EUROPSKE DRŽAVE U NOVOM VIJEKU – RAZVOJ

APSOLUTISTIČKIH MONARHIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i o razvoju apsolutnih i parlamentarnih monarhija u Europi.
1.2. Odgojni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja
vlastitoga mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.
2. Oblici rada
88
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Analiza religijskog zemljovida Europe. Otkrivanje veze između gospodarske razvijenosti i vjerskog
sastava.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Čitanje teksta Apsolutističke monarhije. Pravljenje bilježaka.
Drugi korak
natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata.
Francuska
Engleska
Rusija
Portugal
Španjolska
Italija
Monarhija
Habsburška
Carstvo
Sveto Rimsko
Nizozemska
Carstvo
Osmanlijsko
Kina
Japan
Dinastija
Najvažniji vladari
Izgradnja apsolutističke
monarhije
Protivnici apsolutističke
monarhije
Ratovi i socijalna
previranja
Gospodarstvo
Najvažniji političari
Kolonije
Znanost i umjetnost
89
Zdenko Samaržija
PLAN PLOČE
Apsolutistička monarhija: sustav u kojem su zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama vladara.
Pristaše Protivnici
Tko Zašto Tko Zašto
zaštićeni od samovolje izgubili su gospodarsku
građani magnati
plemića i političku moć
izgubili su gospodarsku
ukidaju se unutarnje
trgovci crkveni velikodostojnici i političku moć te utjecaj
carine
na vladara
zapošljavanje u
obrazovani pripadnici
državnim službama – gube monopol nad
trećeg staleža i cehovi
napredak na društvenoj proizvodnjom
osiromašeni plemići
ljestvici
zaštićeni od samovolje
kmetovi
plemića
poduzetnici slama se moć cehova
53. RANI NOVI VIJEK

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi i ponoviti znanja o zbivanjima u Europi i u svijetu do sredine 18. stoljeća; velikim zemljopisnim
otkrićima, razvoju znanosti, reformaciji i katoličkoj obnovi te o pojavi apsolutnih monarhija.
1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj prilika unutar Crkve na društvene i političke prilike u Europi. Razvijati naviku ponavljanja
nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za
različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije
– empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti povezivanja gradiva i pismenog izra-
žavanja.
2. Oblici rada
90
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Najava ponavljanja.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Učenici crtaju lentu vremena s upisanim važnim datumima. Što se dogodilo tih godina, trebaju pronaći
u udžbeniku.
1453. 1492. 1497. 1517. 1543. 1566. 1618. 1648. 1708.
Drugi korak
Rješavanje zadataka iz vježbenice – do kraja sata. Profesor provjerava rješenja i ocjenjuje ih.
Najaviti provjeravanje znanja za sljedeći nastavni sat.
54. RANI NOVI VIJEK

Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi i ponoviti zbivanja u Europi i u svijetu do sredine 18. stoljeća.
1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj prilika unutar Crkve na društvene i političke prilike u Europi. Razvijati naviku ponavljanja
nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za
različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije
– empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, sposobnost povezivanja gradiva i usmenog izražavanja.
91
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
3. Metode rada
Razgovor
Pripremljeni ispit znanja, povijesni zemljovid.
Provjeravanje znanja.
Pojmovi i imena koje su učenici trebali usvojiti:
– kalvinizam
– Anglikanska crkva
– kapitalizam
– Montesquieu
– Ibn Batuta
– Lyon
– Rt muka
– San Salvador
– Amerigo Vespucci
– Diago Cão
– Vasco da Gama
– Fernando Magellan
– Nikola Kopernik
– Giordano Bruno
– Tyho Braha
– Galileo Galilej
– Rene Descartes
– Baruch de Spinoza
– John Locke
– Isaak Newton
– Martin Luther
– Igancije Loyola
– Karlo V.
– Filip II.
– Oliver Cromwell
92
Hrvatska i svijet
– Romanovi
– karavela
– portulan
– gospodarska ophodnja
– kameralizam
– fiziokratizam
– merkantilizam
– Tridentski koncil
– apsolutistička monarhija
– Bartlomejska noć
– hugenoti
– Versailles
– intenzivna razmjena biljnog i životinjskog svijeta
– dinamičan razvoj tehnologije i znanosti
– mnoge promjene u društvenim odnosima
– stvaranje kolonija – ovisnih zemalja koje se gospodarski iskorištavaju
– središte se svjetske trgovine, pa tako i znanosti i umjetnosti, premjestilo sa Sredozemlja na obale
Atlantskoga oceana
Utvrđivanje kronologije
1453. (Osmanlije zauzele Carigrad)
1484. (ekspedijcija Diaga Cãoa)
12. listopada 1492. (Kolumbo nabasao na otok San Salvador)
1497. (Vasco da Gama oplovio Afriku)
1517. (Martin Luther)
1543. (izašla knjiga Nikole Kopernika)
1566. (ustanak Nizozemaca protiv Filipa II.)
1609. (dalekozor)
1618. – 1648. (Tridesetgodišnji rat)
1707. (nastanak Velike Britanije)
93
Zdenko Samaržija
HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU
55. HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU

Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću hrvatskog novovjekovlja.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske,
1.3. Funkcionalni
Objasniti metode istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom.
UVODNI DIO SATA
Naznačit će da je to bilo teško razdoblje neprestanih sukoba velesila na hrvatskom nacionalnom
području.
Pitanja
Koja sila nadire s Bliskoga istoka?
Koje se sile suprotstavljaju Osmanlijama?
Koji su razlozi napredovanja osmanlijske vojske?
Zajedničko popunjavanje tablice prema tekstovima iz udžbenika: Susreti srednjovjekovnih civilizacija,
Turci Osmanlije, Velika seoba naroda i njezine posljedice, Franačka Država, Uspon Europe, Staleži
srednjovjekovnog društva, Hrvatska u doba Arpadovića, Personalna unija Hrvatske i Mađarske te
Ustanove i simboli hrvatske države, Ustroj vojske.
94
Hrvatska i svijet
Rješenje
Kršćanske države Osmanlije

plemići opremaju vojsku; carska
Opremanje vojnika svatko sebe oprema za rat
komora
pomoćni vojni odredi sastavljeni od
Pješadija seljaci
kršćanskih podanika
Konjanici plemići plemići
pomoćni vojni odredi sastavljeni od
Jurišna konjica
kršćanskih podanika
Profesionalne postrojbe malobrojne i nemotivirane janjičari
znatna sredstva uložena u ratnu
Artiljerija malobrojna
tehnologiju
GLAVNI DIO SATA

16. stoljeće – prodiranje Osmanlija, povlačenje Habsburgovaca i Mlečana.
Učvršćenje linija razdvajanja.
Potom: povlačenje Osmanlija, a prodiranje Habsburgovaca i Mlečana.
Crtanje tablice: Promjene vlasti u hrvatskim zemljama od 16. do sredine 18. stoljeća.
1526. 1566. 1599. 1606. 1664. 1683. 1699. 1717. 1737.
Slavonija i
Srijem
Banska
Hrvatska
Istra
Dalmacija
Dubrovačka
Republika
Vojna krajina
Bosna i
Hercegovina
ZAVRŠNI DIO SATA

95
Zdenko Samaržija
56. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU –

BORBE PROTIV OSMANLIJA
Pet sati obrade.
Prvi sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti najvažnije čimbenike povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeću.
1.2. Odgojni
Poticati osjećaj nacionalne pripadnosti i privrženosti vlastitu narodu. Ocijeniti izbor Habsburgovaca i
uočiti negativnosti građanskog rata u Hrvatskoj nakon toga izbora.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijega društvenog ustroja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme Hrvatska u 16. stoljeću. Razgovor o strahu. Razgovor o zločinima.
Čitanje pripreme Istra, Dalmacija, Dubrovnik.
Razgovor.
GLAVNI DIO SATA

Profesor će navesti najvažnije odrednice povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeću.
Ponovno će s učenicima analizirati grafikone s prošloga sata. Naznačit će posljedice prodora Osmanlija
– migracije te nestabilnost tržišta i pad vrijednosti novca, što je, u konačnici, glavni uzrok Seljačke
bune.
ZAVRŠNI DIO SATA

96
Hrvatska i svijet
PLAN PLOČE
Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – borbe protiv Osmanlija

Nastavak razjedinjavanja hrvatskih zemalja
Različiti politički, gospodarski, vjerski i kulturološki sustavi
Želja za obranom od prodora Osmanlija – biranje Habsburgovaca za hrvatske kraljeve; Vojna
krajina
Migracije – Hrvata
– Vlaha
Susret katolika, protestanata, pravoslavaca, muslimana i Židova
1514. Buna pučana na Hvaru 1526. Bitka na Mohačkom polju

1537. Pad Klisa 1566. Umro sultan Sulejman
1573. Seljačka buna 1593. Bitka kod Siska
1606. Žitvanski mir 1664. Vašvarski mir
1671. Pokret hrvatskih i mađarskih plemića 1683. Bitka kod Beča
1699. Mir u Srijemskim Karlovcima
57. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.

DRŽAVNI SUSTAVI
Pet sati obrade.
Drugi sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti temeljne procese prvih stoljeća hrvatskoga novovjekovlja.
1.2. Odgojni
Ocijeniti nužnost stvaranja Vojne krajine i uočiti povlašten položaj Vlaha.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drugačijeg društvenog ustroja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u skupinama, suradničko učenje.
3. Metode rada
97
Zdenko Samaržija
UVODNI DIO SATA
Rad u skupinama – suradničko učenje
Najava cilja: Već je početkom 15. stoljeća počeo proces potpadanja hrvatskih zemalja pod različite
upravne, vjerske i gospodarske sustave. U 16. stoljeću taj se proces nastavio. Na ovom satu istraži upravne,
vjerske i gospodarske sustave koji su dominirali hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku.
GLAVNI DIO SATA

Istraživanje
Problemske zadaće za skupinu Osmanlije.
1. Odakle dolaze Osmanlije?
2. Koje su vjere?
3. Opiši ustroj osmanlijske vojske.
4. U kojim su hrvatskim zemljama vladale Osmanlije?
5. Kako je organizirana osmanlijska vlast u hrvatskim zemljama (zemljovidi)?
6. Odredi razlike između feudalizma zapadnoeuropskih zemalja i osmanlijskoga feudalizma (Su-
sreti srednjovjekovnih civilizacija, Turci Osmanlije, Bosna u doba osmanlijske vlasti, Osmanlij-
ski feudalizam).
7. Koji su razlozi propasti osmanlijske vlasti u Podunavlju (Granice Bosanskog pašaluka)?
Problemske zadaće za skupinu Habsburgovci
1. Odakle dolaze Habsburgovci?
2. Koje su vjere?
3. Kada stupaju na hrvatsko prijestolje?
4. Kakve obveze preuzimaju?
5. Kako je organizirana habsburška vlast u hrvatskim zemljama?
6. Opiši ustroj Vojne krajine.
Problemske zadaće za skupinu Mlečani
1. Kada su Mlečani došli u posjed jadranske obale?
2. Koje su vjere?
3. Čime se bave Mlečani?
4. Odredi uzroke Uskočkoga rata (Istra pod mletačkom vlašću).
5. Što je Splitska skala (Dalmacija pod mletačkom vlašću)?
6. Kako je organizirana mletačka vlast u hrvatskim zemljama (Dalmacija pod mletačkom vlašću;
Rat u Dalmaciji; Novi ratovi i Mir u Požarevcu)?
98
Hrvatska i svijet
Problemske zadaće za skupinu Dubrovčani

1. Čime se bave Dubrovčani?
2. Tko su najvažniji dubrovački književnici i slikari 16. stoljeća?
3. Tko su najvažniji dubrovački književnici i slikari 17. stoljeća?
4. Koji su razlozi slabljenja moći Dubrovačke Republike?
5. Tko je Nikola Bunić?
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o različitim upravnim sustavima.

SOCIJALNA PREVIRANJA
Pet sati obrade.

Treći sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o osmanlijskim osvajanjima u Hrvatskoj tijekom 16. stoljeća, s posebnim naglaskom na
Bitku kod Siska te spoznati uzroke Seljačke bune 1573. godine i ostalih socijalnih previranja u 16. i 17.
stoljeću.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
Uočiti i ocijeniti položaj društvenih slojeva tijekom 16. i 17. stoljeća. Poticati kritičko razmišljanje i
zaključivanje.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u skupinama, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, promatranje, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
99
Zdenko Samaržija
UVODNI DIO SATA
Nastavak istraživanja u skupinama.
Istraživanje socijalnih problema.
GLAVNI DIO SATA

Tekst za sve skupine.
U 16., 17. i u prvoj polovici 18. stoljeća došlo je do mnogih socijalnih previranja. Protiv onodobnoga
društvenog ustroja bunili su se gotovo svi slojevi stanovništva. Protiv postupaka državnih vlasti i plemića
bunili su se slobodni seljaci, kmetovi i građani, a protiv reformi koje su provodili vladari, a koje su
ograničavale samovolju plemića, bunili su se viši društveni slojevi.
1. Odredi razlike između feudalizma zapadnoeuropskih zemalja i osmanlijskoga feudalizma.
2. Odredi razliku između komunalnog sustava komuna na Jadranu i feudalizma zapadnoeuropskih
zemalja, kakav se razvio u Banskoj Hrvatskoj.
3. Zašto je došlo do prestanka udjela kmetova u trgovini Banske Hrvatske?
4. Pročitaj tekst Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija.
Prva grupa: Ustanak pučana na Hvaru

1. Koji društveni slojevi u jadranskim komunama pod vlašću Mletačke Republike imaju vlast, a
koji društveni slojevi ne sudjeluju u vlasti?
2. Odredi povod buni pučana na Hvaru.
3. Opiši tijek bune.
4. Koje su posljedice bune pučana na Hvaru?
Druga grupa: Pokret plemića u Banskoj Hrvatskoj.

Pročitaj lekciju Zrinski i Frankapani – otpor bečkom centralizmu.
Pročitaj i tekst Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija, Apsolutističke
monarhije.
Izlaganje pripremi tako da ukratko navedeš uzroke, povod, tijek i posljedice pokreta plemića Banske
Hrvatske
Treća grupa: Seljačka buna 1573. godine

1. Zašto su kmetovi istisnuti iz trgovine Banske Hrvatske?
2. Koje zemljopisne odrednice utječu na nezadovoljstvo kmetova Banske Hrvatske?
3. Koji su simboli ustanka kmetova?
4. Tko su vođe ustanka?
5. Opiši postupke plemića prema kmetovima nakon sloma ustanka.
ZAVRŠNI DIO SATA
Izlaganje skupina.
Zajedničko pravljenje bilježaka.
100
Hrvatska i svijet

UTJECAJ SNAŽNIH OSOBA
Pet sati obrade.
Četvrti sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u parovima, rad u skupinama, suradničko učenje.
3. Metode rada
Udžbenik, djelo Znameniti i zaslužni Hrvati.
UVODNI DIO SATA
Istraživanje snažnih povijesnih osoba.
GLAVNI DIO SATA

Rad u skupinama.
Zadaće za skupine: Kada trebaš prepričati život neke povijesne osobe ili o njoj napisati referat, odgovori
na ova pitanja:
• Gdje i kada je rođena?
• Kakvo je obrazovanje stekla?
• Od koga prima ideje?
• Koji su glavni događaji u njezinu životu?
• Od čega živi?
• Što piše?
• Na koga utječe?
• Gdje, kada i kako je umrla?
101
Zdenko Samaržija
Učenici se udružuju u parove ili skupine i istražuju biografije znamenitih Hrvata.

Marko Antonije de Dominis
Nikola Bunić
Luka Ibrišimović
Marko Mesić
Daniel Rodriga
Juraj Habdelić
Ivan Belostenec
Fran Krsto Frankapan
Nikola Zrinski
Petar Zrinski
Bartol Kašić
Pavao Ritter Vitezović
Ivan Gundulić
Ruđer Bošković
Đuro Baglivi
Matija Vlačić Ilirik
Mehmed-paša Sokolović
Hasan-paša Predojević
Nikola Šubić Zrinski – Sigetski
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o utjecaju istaknutih osoba na povijesne procese.
60. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi usvojenost znanja o političkim i ratnim zbivanjima u Hrvatskoj tijekom 16. i 17.
stoljeća.
1.2. Odgojni
Vježbati snalaženje u prostoru (zemljovid) i vremenu (lenta vremena), razvijati sposobnost pamćenja i
uočavanja bitnog. Osposobiti učenike za razumijevanje nacionalne povijesti.
1.3. Funkcionalni
102
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
3. Metode rada
Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
UVODNI DIO SATA
Nakon što si istražio uzorke pojedinih buna, ustanaka i protudvorskih pokreta, skiciraj uzroke nezado-
voljstva pojedinih društvenih slojeva.
GLAVNI DIO SATA

Učenici će čitati tekst te će pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popuniti tablicu. Istraživanje
– do kraja sata.
Slobodni
Kmetovi Građani Vojnici Plemići Svećenici
seljaci
Porez
Nadzor nad
trošenjem
sredstava
prikupljenih
porezima
Teret
obrane od
neprijateljskih
vojski
Sudjeluju li u
trgovini?
103
Zdenko Samaržija
Hrvatske
Hrvatske
zemlje pod
Banska zemlje pod Dubrovačka Vojna
vlašću
Hrvatska osmanlijskom Republika krajina
Mletačke
vlašću
Republike
Koji društveni
slojevi plaćaju
poreze?
Razvijenost
obrta i
manufaktura
Koji društveni
slojevi
sudjeluju u
trgovini?
Potiče li vlast
razvoj obrta i
manufakture
te širenje
trgovine?
Kakve su
prometnice?
61. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU

Sistematizacija
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema probuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske,
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, suradničko učenje.
104
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica, opći priručnici (enciklopedija ili leksikon).
UVODNI DIO SATA
Najava cilja. Sistematizacija znanja.
GLAVNI DIO SATA

Rad u skupinama.
Prijedlog pitanja prema kojima će se pisati izvješća.
1. Tko ima vlast?
2. Kakav je ustroj lokalne vlasti?
3. Koje životinje uzgajaju te koje biljke imaju kultivirane?
4. Koji slojevi stanovništva žive u toj zemlji?
5. Čime se bavi pojedini sloj?
6. Koji su najvažniji procesi obilježili život Hrvata u 16. stoljeću?
7. Koje su najvažniji procesi obilježili život Hrvata u 17. stoljeću?
8. Koji su najvažniji političari i djelatnici u kulturi?
Skupine
1. Slavonija i Srijem
2. Banska Hrvatska
3. Vojna krajina
4. Istra
5. Dalmacija
6. Dubrovnik
7. Bosna i Hercegovina
Izvješća
Primjer bilježaka
Bosanski pašaluk – središte u Sarajevu
podjela pašaluka na sandžake
smanjenje Bosanskog pašaluka u 17. i 18. stoljeću
promjene u nacionalnom sastavu:
– iseljavanje i islamizacija katolika
105
Zdenko Samaržija
– doseljavanje muslimana
– naseljavanje pravoslavnih Vlaha
– puran, rajčica, kukuruz, krumpir, bundeva, mak, riža …
položaj kršćana u Bosanskom pašaluku:
– potpora Pravoslavnoj crkvi
– ometanje djelovanja Katoličke crkve
– uspješno djelovanje franjevaca
utjecaj islama na bosansko graditeljstvo i književnost
Primjer bilježaka
aristokratska republika na čelu koje su knez, Malo vijeće i Veliko vijeće
Senat vodi vanjsku i unutarnju politiku
u 16. stoljeću Dubrovnik je snažna pomorsko-trgovačka sila; temelj je gospodarstva trgovina
zahvaljujući vještoj diplomaciji, Dubrovnik je pod zaštitom Španjolske i Osmanlijskog Carstva
slabljenje gospodarske moći u 17. stoljeća
1667. godine potres
ponovno jačanje Dubrovnika u 18. stoljeću
Primjer bilježaka
uzroci slabljenja Mletačke Republike:
– premještanje svjetske trgovine sa Sredozemlja na Atlantski ocean
– sve jača zapadnoeuropska trgovačka konkurencija
– sukobi s Osmanlijskim Carstvom
Venecija ograničava razvoj dalmatinske trgovine

1510. – 1514. godine – buna pučana na otoku Hvaru
mletačke posjede u Dalmaciji ugrožavaju osmanlijski napadi i sukobi s uskocima
širenje mletačke vlasti u dalmatinsku unutrašnjost
Primjer bilježaka
uzroci slabljenja Mletačke Republike:
– premještanje svjetske trgovine sa Sredozemlja na Atlantski ocean
– sve jača zapadnoeuropska trgovačka konkurencija
– sukobi s Osmanlijskim Carstvom
Venecija ograničava razvoj trgovine istarskih komuna

mletačka vlast u obalnom dijelu i gradovima gdje žive pretežno Talijani
habsburška vlast u unutrašnjosti gdje živi hrvatsko stanovništvo
na sjeverozapadu žive i Slovenci
Primjer bilježaka
sustav obrambenih utvrda od Drave do Jadranskog mora
senjski uskoci
podjela Vojne krajine:
106
Hrvatska i svijet
– Hrvatska (između Kupe i Jadranskog mora)

– središte Karlovac
– Banska (između Save i Kupe)
– središte Sisak
– Slavonska (između Save i Drave)
– središte Varaždin
1630. godine – Vlaški statuti
ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaće – zadaci iz zavičajne povijesti u 16. i 17. stoljeću.
62. ZRINSKI I FRANKAPANI –

OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o otporu Zrinskih i Frankapana bečkom centralizmu i njegovim posljedicama na hrvatsku
povijest.
1.2. Odgojni
Razvijati interes učenika za hrvatsku povijest; jačati nacionalnu svijest.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza i samostalno zaključivanje.
2. Oblici rada
Frontalni, rad u parovima, suradničko učenje.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponoviti znanja s prošlih sati. Utvrditi pojam apsolutne monarhije.
107
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Razgovarajući s učenicima, izložiti činjenice o pokretu hrvatskih i mađarskih plemića.
Pitanja koja će profesor postavljati
1. Odredi uzroke otpora hrvatskih i mađarskih plemića.
2. Odredi povod pokretu hrvatskih i mađarskih plemića.
3. Tko su vođe pokreta hrvatskih i mađarskih plemića?
4. Kojim su se državama hrvatski i mađarski plemići obratili za pomoć?
5. Kako je Beč doznao za plan otpora?
6. Kako je završio pokret hrvatskih i mađarskih plemića?
7. Objasni odnos Beča prema preostalim članovima obitelji Zrinskih i Frankapana.
8. Koja je najvažnija posljedica sloma pokreta hrvatskih i mađarskih plemića?
9. Gdje su, prema tvojem mišljenju, Zrinski i Frankapani pogriješili u organizaciji otpora?
ZAVRŠNI DIO SATA

PLAN PLOČE
– ostaci ostataka nekada slavnoga hrvatskog kraljevstva

– Zrinski i Frankapani – najmoćnije hrvatske obitelji
uzrok pokreta:
– kršenje plemićkih prava nakon uvođenja apsolutizma
povod:
– Vašvarski mir 1664. godine
vođe otpora:
– Nikola Zrinski
– Franjo Wesseleny
– smrt Nikole Zrinskog
– Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan
– traženje pomoći od Francuske, Poljske, Venecije i Osmanlijskog Carstva
– uspješna akcija kraljevske vojske i predaja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana
– pogubljenje u Bečkome Novom Mjestu 1671.
– uništenje obitelji Zrinskih i Frankapana
posljedice sloma otpora:
– učvršćenje apsolutizma
– uništenje najmoćnijih hrvatskih velikaških obitelji
108
Hrvatska i svijet
63. OSLOBAĐANJE HRVATSKIH KRAJEVA OD

OSMANLIJSKE VLASTI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o borbi Hrvata protiv Osmanlija tijekom 17. i 18. stoljeća.
1.2. Odgojni
Uočiti i ocijeniti nužnost i opravdanost oslobodilačkog rata.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost snalaženja u prostoru i vremenu, uočavanje uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom, samostalni rad na tekstu,
izlaganje.
UVODNI DIO SATA
Davanje uputa za rad.
Profesor će iznijeti uzroke slabljenja moći Osmanlijskoga Carstva (učenici će pročitati tekst Europske
države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija, Osmanlijsko Carstvo), a tijek oslobađanja
hrvatskih zemalja pratit će na zemljovidu Hrvatska 1606. – 1718. godine.
GLAVNI DIO SATA

Događaji se zapisuju na lentu vremena na ploči.
ZAVRŠNI DIO SATA

Čitanje teksta Stradanje stanovništva. Razgovor.
109
Zdenko Samaržija
PLAN PLOČE
uzroci slabljenja Osmanlijskoga Carstva:

– prestanak osvajačkih ratova
– slabljenje središnje sultanove vlasti
– zaostajanje osmanlijskog gospodarstva za europskim
opsada Beča 1683.

Sveta liga
oslobođenje hrvatskih zemalja:
– Slavonija (Luka Ibrišimović)
– Lika i Krbava (Marko Mesić)
– Dalmacija (oslobađanje vodi Mletačka Republika)
– neuspješan prodor carske vojske kroz Srbiju i Makedoniju do Albanije radi opkoljavanja
Bosne i Hercegovine
– 1697. Bitka kod Sente
– prodor Eugena Savojskog do Sarajeva i iseljavanje Hrvata iz Bosne
– Mir u Srijemskim Karlovcima (1699. godine)
64. HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 18. STOLJEĆA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o političkim, društvenim i gospodarskim prilikama u Hrvatskoj nakon oslobođenja od
Osmanlija.
1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj rata na prilike u Hrvatskoj.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost uočavanja bitnog, samostalnog rada na tekstu i usmenog izražavanja.
2. Oblici rada
110
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom; samostalni rad na tekstu,
izlaganje.
UVODNI DIO SATA
Davanje uputa za rad.
Priča o turcizmima u hrvatskom jeziku.
GLAVNI DIO SATA

Analiza značenja Pragmatičke sankcije.
Analiza mirovnih ugovora u Požarevcu i Beogradu te utjecaj njihovih odredbi na današnje granice
Republike Hrvatske.
Pisanje bilježaka o glavnim procesima u hrvatskim zemljama u prvoj polovici 18. stoljeća.
ZAVRŠNI DIO SATA

Nastavnu jedinicu ponovit ćemo rješavanjem zadataka iz vježbenice.
PLAN PLOČE
– Pragmatička sankcija (1712. godine)

– Mir u Požarevcu (1718. godine) – današnje granice Republike Hrvatske
– Mir u Beogradu (1739. godine)
65. HRVATSKA KULTURA U NOVOM VIJEKU

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Uputiti učenike na kulturna dostignuća Hrvata od 16. do 18. stoljeća kao važnu sastavnicu nacionalnoga
identiteta.
1.2. Odgojni
Uočiti utjecaje raznih naroda na razvoj hrvatske kulture. Razvijati smisao za lijepo te poticati učenike
na donošenje samostalnih estetskih prosudbi.
111
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost uočavanja bitnog, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i logičko zaključivanje.
2. Oblici rada
Frontalni, rad u parovima.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Utvrđivanje pojmovlja.
GLAVNI DIO SATA

Utvrditi osnovne odrednice baroka. Čitanje odabranih tekstova iz udžbenika. Odgovaranje na pitanja.
ZAVRŠNI DIO SATA

Učenici će pročitati odgovore, a profesor će ih komentirati.
PLAN PLOČE
– pojava baroka u Hrvatskoj – kraj 16. stoljeća; isusovci i pavlini

– gradnja novih naselja, raskošnih palača i feudalnih dvoraca
– barokne crkve – Sv. Katarina u Zagrebu i pavlinska crkva u Lepoglavi
– talijanski utjecaj na razvoj umjetnosti u Dalmaciji i Istri
– utjecaj crkvenih redova na razvoj školstva u Hrvatskoj
66. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM NOVOGA VIJEKA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Odgojni
Upoznati učenike s poviješću užega zavičaja.
112
Hrvatska i svijet
1.2. Obrazovni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Usavršiti tehniku istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponoviti smjernice društvenoga i političkog razvoja užega zavičaja.
GLAVNI DIO SATA

Analiza jednostavnijih izvora te uvid u relevantnu literaturu.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o povijesti užega zavičaja.
67. USTANOVE I SIMBOLI HRVATSKE DRŽAVNOSTI

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti elemente hrvatske državnosti u prijašnjim povijesnim razdobljima.
1.2. Odgojni
Buditi nacionalnu svijest.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost samostalnog istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni
113
Zdenko Samaržija
3. Metode rada
Udžbenik
UVODNI DIO SATA
Profesor će na ploči nacrtati lentu vremena i učenici će na nju unositi najvažnije podatke iz teksta u
udžbeniku.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i odgovaranje na pitanja.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o hrvatskom grbu i zastavi.
68. HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o društvenim, političkim i gospodarskim prilikama u hrvatskim zemljama u ranome
novom vijeku.
1.2. Odgojni
Razvijati interes za povijest Hrvata, osobito užega zavičaja, te povijest struke koja će biti buduće
zanimanje učenika. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za
različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote.
Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost pamćenja, razmišljanja i povezivanja gradiva, snalaženje u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
114
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Razgovor
UVODNI DIO SATA
Na početku sata profesor će objasniti učenicima da će gradivo ponoviti s pomoću lente vremena i zadataka
u vježbenici.
GLAVNI DIO SATA

Profesor će učenicima objasniti da za svako stoljeće trebaju u lentu vremena upisati najvažnije događaje.
ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju sata profesor će provjeriti kako su učenici riješili zadane vježbe.

U RANOME NOVOM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi stečena znanja iz povijesti novog vijeka.
1.2. Odgojni
Upozoriti na vrijednosti sustavnosti i redovitosti u izvršavanju školskih obveza. Poticati skladan razvoj
i pravila.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost povezivanja gradiva i uočavanja bitnog. Razvijanje sposobnosti generalizacije i
sistematiziranja nastavnoga gradiva.
115
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Profesor će nacrtati dvije lente vremena:
a) Hrvatska od 16. do 18. stoljeća,
b) Europa i svijet od 16. do 18. stoljeća.
GLAVNI DIO SATA

S pomoću pitanja učenici će ponavljati najvažnije događaje u Hrvatskoj od 12. do 18. stoljeća, te u Europi
i svijetu od 16. do 18. stoljeća. Te će događaje upisivati na lentu vremena.
ZAKLJUČNI DIO SATA

Razgovor s učenicima. Rješavanje zadataka iz vježbenice.
70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA

NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom školske godine.
1.2. Odgojni
Razvijati u učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom školske godine. Poticati skladan razvoj
i pravila.
116
Hrvatska i svijet
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Individualni
3. Metode rada
Razgovor
UVODNI DIO SATA
Profesor će na početku sata učenicima najaviti da će zaključiti ocjene na kraju školske godine.
GLAVNI DIO SATA – ZAKLJUČIVANJE OCJENA

Tijekom školske godine profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno-
razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjene na kraju školske
godine.
ZAVRŠNI DIO SATA

117
HRVATSKA I SVIJET 2
Priručnik za nastavnike povijesti u drugom razredu
četverogodišnjih strukovnih škola
Zdenko Samaržija
Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća

1. Uvodni sat
2. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – uvod
3. Razvoj gospodarstva, prometnica, tehnike i znanosti te kulture i umjetnosti od sredine 18. do sredine
19. stoljeća – obrada
4. Velike europske države potkraj 18. stoljeća – obrada
5. Razvoj Sjedinjenih Američkih Država – obrada
6. Francuska revolucija – obrada
7. Europa u doba Napoleona Bonaparte – obrada
8. Europa nakon Napoleona. Nacionalni pokreti i revolucije u Europi do sredine 19. stoljeća – obrada
9. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – ponavljanje
10. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – provjeravanje
Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća
11. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – uvod
12. Hrvatska u vrijeme prosvijećenog apsolutizma – obrada
13. Hrvatska u doba Napoleonovih ratova – obrada
14. Dopreporodno doba u Banskoj Hrvatskoj – obrada
15. Hrvatski narodni preporod – obrada
16. Djelovanje Josipa Jelačića – obrada
17. Razvoj gospodarstva, prometnica, kulture, znanosti i umjetnosti od sredine 18. do sredine 19. stoljeća
– obrada
18. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – ponavljanje
19. Hrvatska, Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – provjeravanje
Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća
20. Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća – uvod
21. Razvoj gospodarstva, prometnica i znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada
22. Europske države i Sjedinjene Američke Države u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada
23. Imperijalizam. Širenje kolonijalnih carstava – obrada
24. Promjene u načinu života. Socijalni problemi – obrada
25. Kultura i umjetnost u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada
26. Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća – ponavljanje
27. Europa i svijet od sredine 18. do početka 20. stoljeća – provjeravanje
28. Utvrđivanje ocjena na kraju prvoga polugodišta
Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća
29. Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća – uvod
30. Razvoj gospodarstva, prometnica, znanosti, kulture i umjetnosti u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada
31. Hrvatske zemlje za Bachova apsolutizma – obrada
32. Hrvatske zemlje u osvit modernoga doba. Sabori 1861. godine – obrada
33. Hrvatsko-ugarska nagodba i njezino značenje – obrada
120
Hrvatska i svijet
34. Hrvatske zemlje između 1850. i 1870. godine – ponavljanje

35. Hrvatske zemlje nakon Nagodbe – obrada
36. Hrvatske zemlje potkraj 19. stoljeća. Vladavina Khuena Hédervárija – obrada
37. Hrvatske zemlje između 1871. i 1903. godine – ponavljanje
38. Bosna i Hercegovina pod upravom Austro-Ugarske Monarhije – obrada
39. Iseljavanje iz hrvatskih zemalja. Hrvati u Banatu, Bačkoj i Gradišću – obrada
40. Hrvatske zemlje u drugoj polovici 19. stoljeća – ponavljanje
41. Hrvatske zemlje u drugoj polovici 19. stoljeća – provjeravanje
Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća
42. Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća – uvod
43. Međunarodni savezi, ratovi i regionalne krize – obrada
44. Prvi svjetski rat – obrada
45. Zbivanja 1917. i 1918. godine – obrada
46. Hrvatska u vrijeme Prvoga svjetskog rata – obrada
47. Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća – ponavljanje
Suvremeno doba. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova
48. Suvremeno doba. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova – uvod
49. Versailleski sustav i njegov slom – obrada
50. Ususret novom ratu – obrada
51. Uključivanje Hrvatske u prvu jugoslavensku državu. Monarhistička Jugoslavija – obrada
52. Banovina Hrvatska – obrada
53. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova – ponavljanje
Drugi svjetski rat
54. Drugi svjetski rat. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – uvod
55. Tijek rata – obrada
56. Prekretnice u ratu. Svršetak Drugoga svjetskog rata – obrada
57. Nezavisna Država Hrvatska – obrada
58. Hrvatski narod u antifašističkoj borbi – obrada
59. Drugi svjetski rat – ponavljanje
Hrvatska, Europa i svijet nakon Drugoga svjetskog rata
60. Suđenje ratnim zločincima. Ujedinjeni narodi – obrada
61. Hladni rat – obrada
62. Razvoj gospodarstva, prometnica, kulture, tehnike, znanosti i umjetnosti u drugoj polovici 20. stoljeća
– obrada
63. Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje
64. Hrvatska u sastavu socijalističke Jugoslavije – obrada
65. Nastanak Republike Hrvatske – obrada
66. Hrvatska u obrani svoje državne neovisnosti. Velikosrpska agresija – obrada
121
Zdenko Samaržija
67. Hrvatska u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje

68. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje
69. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – provjeravanje
70. Utvrđivanje ocjena na kraju školske godine
OBRADA GRADIVA
1. UVODNI SAT
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s nastavom povijesti u drugom razredu strukovnih škola. Ponoviti i utvrditi najvažnija
znanja koja su učenici stekli na nastavi povijesti u prvom razredu strukovnih škola. Upoznati učenike s
udžbenikom, Pravilnikom o ocjenjivanju i elementima ocjenjivanja.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, domovine,
povijesti Hrvata te susjednih naroda i država, Europe i svijeta. Istraživanjem tih tema i pravilnim
smjernicama, dobivenima od profesora, pobudit će se u učenika domoljublje te vjerska i nacionalna
snošljivost.
1.3. Funkcionalni
Objasniti metode istraživanja te načine učenja. Istražujući na primjerenim mu izvorima znanja, učenik
će ovladati tehnikom samostalnoga rada i steći vještine kojima može kvalitetno prezentirati usvojena
znanja. Definirati kriterije ocjenjivanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja
u prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Zidna karta, pano, lenta vremena – povijesna razdoblja, slike znamenitih Hrvata.
122
Hrvatska i svijet
UVODNI I GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Nakon predstavljanja i upoznavanja učenika s obvezama (donošenje na nastavu udžbenika i bilježnice,
izrada domaćih zadaća, redovno odgovaranje) profesor će pročitati dijelove iz Pravilnika o ocjenjivanju,
kao i elemente ocjenjivanja. Profesor će s učenicima prelistati udžbenik te objasniti što će istraživati u
ovoj školskoj godini. Zadržat će se na ilustracijama, zemljovidima i grafikonima i ponovit će s učenicima
kako se iz grafikona i ilustracija stvara slika stvarnosti.
Isto tako, s učenicima će profesor prelistati radnu bilježnicu.
Drugi korak
Razgovor o načinima učenja.
Treći korak
Pitanja za ponavljanje gradiva.
Primjeri pitanja
1. Što je povijest?
2. Je li povijest učiteljica života?
3. Kako dijelimo povijesne izvore?
4. Kako računamo godine?
5. Što je lenta vremena?
6. Kako smo podijelili povijest?
Profesor pitanjima potiče učenike na razmišljanje te od njih traži odgovore cijelim rečenicama.
ZAVRŠNI DIO SATA

Profesor pokazuje udžbenik. Pokazuje također ilustracije, zemljovide, fotografije, dodatke. Potiče
optimizam govoreći kako je udžbenik primjeren učenicima, kako neće biti učenja napamet nego će učenici
iznositi svoj stav, rješavati zadatke, križaljke, anagrame i mnoge zadatke koji se nalaze u vježbenici.
2. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18.

DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s počecima znanstveno-tehničke civilizacije.
123
Zdenko Samaržija
1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.
Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Kako smo podijelili povijest? (Na stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)
Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?
Što je novi vijek? (Povijesno razdoblje od Kolumbova otkrića Amerike do svršetka Prvoga svjetskog
rata.)
GLAVNI DIO SATA

1492. → 1750. → 1800. → 1848. → 1918. →
Kolumbovo otkriće svršetak Prvoga
Amerike svjetskog rata
Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:

Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva.
Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti.
U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje
treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
124
Hrvatska i svijet
Tablica – Važni procesi

Trajanje 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848. 1848.
Razdoblje
Proljeće
Reforme Bečkoga Razdoblje
Temeljne Francuska Napoleonovo naroda
prosvijećenoga kongresa narodnih
odrednice revolucija doba – godina
apsolutizma i Svete preporoda
revolucije
alijanse
Vladari
Promjene u
društvenim
odnosima
Izumi i
izumitelji
Razvoj
kolonijalnog
sustava
Razdoblja u
filozofiji
Razdoblja u
umjetnosti
Znanstvenici
Glazbenici
Književnici
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva za usponom na vlast.
125
Zdenko Samaržija
3. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA,

TEHNIKE I ZNANOSTI TE KULTURE I
UMJETNOSTI OD SREDINE 18. DO
SREDINE 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u novom vijeku.
Odrediti utjecaj otkrića parnoga stroja na ostale izume i razumjeti promjene u društvu koje su nakon
toga otkrića nastale – uvesti učenike u početke znanstveno-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i
kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša).
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporaba pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu
referata.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, suradničko učenje.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Zajedničko čitanje uvoda u nastavnu cjelinu i pripreme lekcije Razvoj Europe i velike europske države
u 18. stoljeću.
Analiza grafikona.
Pitanje (predviđeni odgovor).
Što je znanstveno-tehnička civilizacija? (Civilizacija kojoj mi pripadamo. Njezini su počeci u drugoj
polovici 18. stoljeća.)
Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Dijeljenje u skupine. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po
pitanjima s prozirnice (ili napisanima na ploči) napisat će izvješće. Domaći rad – skupine će prirediti pano.
126
Hrvatska i svijet
GLAVNI DIO SATA

Pitanja napisana na prozirnici
Skupina 1.
ZA ISTRAŽIVANJE
Što je poljoprivredna revolucija?
Kada je započela?
Gdje je započela?
Kako je započela?
Zašto je započela?
ZA PISANJE IZVJEŠĆA
Što su uzroci poljoprivredne revolucije?
Što je povod poljoprivrednoj revoluciji?
Odredi tijek poljoprivredne revolucije.
Koje su posljedice poljoprivredne revolucije?
Skupina 2.
ZA ISTRAŽIVANJE
Što je Prva industrijska revolucija?
Kada je započela?
Gdje je započela?
Kako je započela?
Zašto je započela?
Što su uzroci Prve industrijske revolucije?
Što je povod Prvoj industrijskoj revoluciji?
Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).
Koje su posljedice Prve industrijske revolucije?
Skupina 3.
ZA ISTRAŽIVANJE
Što je prosvjetiteljstvo?
Kada je započelo?
Gdje je započelo?
Kako je započelo?
Zašto je započelo?
127
Zdenko Samaržija
Što su uzroci prosvjetiteljstva?
Što je povod prosvjetiteljstvu?
Odredi tijek prosvjetiteljstvu (najvažniji filozofi i mišljenja).
Koje su posljedice prosvjetiteljstva?
Skupina 4.
ZA ISTRAŽIVANJE I PISANJE IZVJEŠĆA
Što je merkantilizam?
Kada je započeo?
Koje su glavne postavke merkantilista?
Što je fiziokratizam?
Kada je započeo?
Koje su glavne postavke fiziokrata?
Što je tržišni liberalizam?
Kada je započeo?
Tko je najvažniji predstavnik liberalista?
Koje su glavne postavke liberalista?
Skupina 5.
ZA ISTRAŽIVANJE I PISANJE IZVJEŠĆA
Što je sekularizacija?
Kada je započela?
Što je klasicizam?
Koje su odlike klasicizma?
Tko su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?
Što je romantizam?
Koje su odlike romantizma?
Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike?
Istraživanje i čitanje izvješća.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovori o izvješćima.
128
Hrvatska i svijet
4. VELIKE EUROPSKE DRŽAVE

POTKRAJ 18. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i razvoju parlamentarnih monarhija u Europi te o reformama
vladara prosvijećenog apsolutizma.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja
vlastitoga mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Postavljanje panoa. Skupine podnose kratka izvješća, a najvažniji se podaci upisuju u tablicu.
Drugi korak
Ponavljanje znanja o apsolutističkim monarhijama.
Na prozirnici:
Apsolutistička monarhija
– Državni sustav u kojem su zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama vladara.
– Vladar povlači plemiće iz provincija.
– Državne službe obavljaju činovnici potekli iz trećega staleža.
129
Zdenko Samaržija
Pristaše Protivnici
Tko Zašto Tko Zašto
zaštićeni od samovolje izgubili su gospodarsku i
Kmetovi magnati
plemića političku moć
izgubili su gospodarsku i
zaštićeni od samovolje
Građani crkveni velikodostojnici političku moć te utjecaj na
plemića
vladara
gube monopol nad
Trgovci ukidaju se unutarnje carine cehovi
proizvodnjom
Obrazovani
pripadnici zapošljavanje u državnim
trećeg staleža službama – napredak na
i osiromašeni društvenoj ljestvici
plemići
Poduzetnici slama se moć cehova
GLAVNI DIO SATA

natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu, koju profesor projicira s prozirnice. Istraživanje – do
kraja sata. Dovršiti za domaći rad.
Francuska
Britanija
Velika
Rusija
Italija
Monarhija
Habsburška
Pruska
Nizozemska
Carstvo
Osmanlijsko
Države
Američke
Sjedinjene
Republika ili
monarhija/
Dinastija
Najvažniji
vladari
Strateški
interesi
Reforme
Ratovi i
socijalna
previranja
130
Hrvatska i svijet
Gospodarska
osnovica
Najvažniji
političari
Gdje ima
kolonije?
Znanstvenici,
književnici,
umjetnici,
graditelji
5. RAZVOJ SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke američkog Rata za neovisnost. Odrediti značenje uspostave Sjedinjenih Američkih
Država.
1.2. Odgojni
Čitajući Deklaraciju o neovisnosti, razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema
nejednakom položaju muškaraca i žena. Ocijeniti položaj Crnaca i Indijanaca. Upućivati na važnost
poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog
mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom i slikom.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
UVODNI DIO SATA
Igra: Natjecanje između redova. Profesor postavlja pitanja i za točan odgovor pojedini red dobije bod.
131
Zdenko Samaržija
Pitanja
1. Što je novi vijek?
2. Po kome je Amerika dobila ime?
3. Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?
4. Koje su biljke i životinje donesene iz Starog svijeta u Ameriku?
5. Što su kolonije?
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Zajedničko traženje odgovora na postavljena pitanja.
Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku? (Čitanje teksta iz udžbenika Kolonizacija Amerike –
pokazivanje na zemljovidu – upisivanje u bilježnicu.)
Odredi razliku između britanskih kolonizatora i ostalih Europljana na tlu Amerike. (Čitanje teksta iz
udžbenika Kolonizacija Amerike – pokazivanje na zemljovidu – upisivanje u bilježnicu – skiciranje.)
Drugi korak
Samostalno istraživanje:
132
Hrvatska i svijet
PLAN PLOČE koji učenici prepisuju s prozirnice i koji trebaju dopuniti.
Nastanak Sjedinjenih Američkih Država

Godine 1492. _________________ je otkrio Ameriku, koja je nazvana prema _____________ .
U 16. stoljeću Sjevernu Ameriku naseljavaju ________________ , u 17. _______________
i ___________________.
Trinaest britanskih kolonija nalazi se na _________________ obali današnjega SAD-a.
U britanskim kolonijama razvio se _______________ gospodarski sustav jer nije bilo ____________
društva. Svi su plaćali poreze.
Rat za neovisnost
Uzroci:
– gospodarski _______________________________________________
– politički _______________________________________________
Povod: _______________________________________________
Tijek: _______________________________________________
Vrijeme Događaj
1492. godine
16. stoljeće
17. stoljeće
prva polovica 18. stoljeća
1756. – 1763. godine
oko 1770. godine
1773. godine
1774. godine
proljeće 1775. godine
4. srpnja 1776. godine
1781. godine
1783. godine
1787. godine
Posljedice: ________________________________________________
Treći korak
133
Zdenko Samaržija
ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza teksta Deklaracije.
Domaći rad
Skiciranje sustava vlasti u SAD-u
6. FRANCUSKA REVOLUCIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke i posljedice Francuske revolucije.
1.2. Odgojni
Čitajući Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti.
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva.
1.3. Funkcionalni
mišljenja, vježbanje rada s tekstom i sa slikom.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
UVODNI DIO SATA
Razgovor
Kako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli u Europi?
Prisjetimo se ideja prosvjetiteljskih filozofa.
Tko je sebe nazvao kraljem Sunce?
Provode li francuski vladari reforme?
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Samostalno istraživanje
134
Hrvatska i svijet
Francuska revolucija
– Tijekom _____ i _____ stoljeća izgrađena je u Francuskoj ________________ monarhija
– Kralj Luj _______ . dao je sagraditi dvorac ________________ .
– Francusko je društvo podijeljeno na _______________________________ .
– Filozofi _________________ tražili su korjenite društvene promjene. Tražili su opću ____
_________ pred sudom, ukidanje ____________ povlastica te nadzor nad _____________
__ novca prikupljenog porezima.
– Gubitak ____________________ u Sedmogodišnjem ratu, kao i godine nerodice učinile su
teško gospodarsko stanje u Francuskoj.
Oblici vlasti u Francuskoj od 17. stoljeća do 1815. godine
Ustavo- Zakono-
Skupština Narodna
tvorna davna Konvent Direktorij Konzulat Carstvo
staleža skupština
skupština skupština
Trajanje
Vodeći
političari
Vrijeme Događaj
1614. godine
lipanj 1789. godine
14. srpnja 1789. godine
1791. godine
1792. godine
1793. godine
1794. godine Robespierre pogubljen na giljotini
Posljedice Francuske revolucije:

– srušen feudalni i uspostavljen građanski poredak,
– jača nacionalna svijest u građanskome staležu,
– ideje slobode, jednakosti i bratstva šire se Europom.
Drugi korak
135
Zdenko Samaržija
ZAVRŠNI DIO SATA

Usporedba Deklaracije o pravima čovjeka i građanina i Deklaracije o neovisnosti.
7. EUROPA U DOBA NAPOLEONA BONAPARTEA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke i posljedice Napoleonovih osvajanja.
1.2. Odgojni
Poticati zanimanje za prošlost, razvijati odgovornost prema radu te stvarati negativne stavove prema
osvajanjima. Razvijati osjećaj za pravo naroda na slobodu i samoodređenje. Razvijati kritičko mišljenje
o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Slušanje glazbe, razgovor, demonstracija.
Grafoskop, udžbenik, kasetofon ili CD-player, kaseta s Odom radosti, tekst Ode radosti napisan na
prozirnici.
UVODNI DIO SATA
Slušanje Ode radosti.
Pitanje
Tko je skladao ovu kompoziciju? (Ludwig van Beethoven)
Tko je napisao tekst? (Friedrich Schiller)
Istražimo u udžbeniku kojem stilu u umjetnosti pripadaju ovi stvaraoci? (Beethoven klasicizmu, Schiller
romantizmu.)
Ponavljanje – odrednice stila u umjetnosti
136
Hrvatska i svijet
Stil Klasicizam Romantizam

odrednice
umjetnici
Očito je Beethoven razdjelnica stilova.

Komu je posvećena Oda radosti? (Napoleonu)
Razgovor
Koje su ideje Francuske revolucije?
Zašto one toliko zaokupljaju europske građane, intelektualce i umjetnike?
Opčinjenost Napoleonom i idejama Francuske revolucije.
GLAVNI DIO SATA

PLAN PLOČE koji učenici sami ispisuju čitajući tekst iz udžbenika.
Vrijeme Događaj
1769. godine
1793. godine
1795. – 1799.
a)
1797. godine
b)
1798. godine
1800. godine
1804. godine
a)
1805. godine
b)
1807. godine
1812. godine
1813. godine
1814. godine
1815. godine
ZAVRŠNI DIO SATA

137
Zdenko Samaržija
8. EUROPA NAKON NAPOLEONA.

NACIONALNI POKRETI I REVOLUCIJE
U EUROPI DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ocijeniti ulogu nacionalne svijesti u razvoju gospodarstva.
1.2. Odgojni
Razvijati osjećaj za socijalnu pravdu i prava djece. Odrediti se prema skupinama koje koče pozitivne
društvene procese. Istaknuti pravo svakog naroda na slobodu i samostalnost.
1.3. Funkcionalni
Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Stjecanje vještina kojima može kvalitetno prezentirati
usvojena znanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru (sinkronistička
tablica).
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Razgovor o idejama Francuske revolucije.
Rješavanje zadataka iz vježbenice – pozitivni i negativni učinci francuske vlasti u osvojenim ze-
mljama.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Položaj radnika Položaj kmetova
138
Hrvatska i svijet
Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje.
Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu,
koju profesor projicira s prozirnice. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaći rad.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o problemu nacije u višenacionalnim državama.
Definiranje kapitalizma: društveni sustav koji počiva na nepovredivosti privatnoga vlasništva, slobodi
pojedinca i slobodnom poduzetništvu.
Talijanske Habsburška Njemačke Osmanlijsko

Francuska Rusija
zemlje Monarhija zemlje Carstvo
Kada izbija
revolucija?
Gdje izbija
revolucija?
Zahtjevi
revolucionara
Postignuća
revolucije
Istaknuti
revolucionari

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi povezanost pojedinih otkrića na društvene promjene i promjene u svakodnevici. Istražiti
društvene promjene. Usustaviti znanja o Prvoj industrijskoj revoluciji te o zbivanjima u europskim i
izvaneropskim zemljama od sredine 18. do sredine 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o
povijesnim ličnostima.
139
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
Objasniti načine učenja. Vježbanje samostalnoga rada i stjecanje vještina kojima će učenik kvalitetno
prezentirati usvojena znanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje pojma kapitalizam.
Prvi korak
Dovršavanje tablice. Suradničko učenje.
Razvoj umjetnosti i kulture.
140
Rani srednji Razvijeni Razvijeni
Novi vijek
vijek srednji vijek srednji vijek
od 5. do 11. 12. i 13. 14. i 15. 16. stoljeće 17. stoljeće 18. prva polovica druga
stoljeća stoljeće stoljeće stoljeće 19. stoljeća polovica
Trajanje
19.
stoljeća
benediktinci benediktinci, benediktinci, isusovci, kraljevski kraljevski nacionalne
dominikanci, dominikanci, pavlini, dvor, dvor, institucije
franjevci, franjevci, benediktinci, isusovci, građani, (kazališta,
plemići plemići, dominikanci, plemići, plemići akademije,
Nositelji
građani franjevci, građani sveučilišta)
kulture
plemići,
građani,
kraljevski
dvor
predromanika, gotika renesansa barok barok, klasicizam romantizam,
Umjetnički
romanika rokoko realizam,
stilovi
naturalizam
Umjetnici
Umjetnička
djela
Hrvatska i svijet
141
Zdenko Samaržija
Drugi korak
Usmeno ispitivanje. Rješavanje zadataka iz vježbenice.
ZAVRŠNI DIO SATA

Najava pismenoga ispitivanja.
Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje
Što je povijest? Nabroji najvažnije ruske vladare.

Kako smo podijelili povijest? Kako je Katarina II. izgradila apsolutističku vlast?
Koje su temeljne odrednice novoga vijeka? Što znaš o podjeli Poljske?
Što je kapitalizam? Po kome je Amerika dobila ime?
Što je znanstveno-tehnička civilizacija? Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u
Stari svijet?
Što je poljoprivredna revolucija? Koje su biljke i životinje donesene iz Staroga svijeta
u Ameriku?
Kada je započela poljoprivredna revolucija? Što su kolonije?
Gdje je započela poljoprivredna revolucija? Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku?
Koje su posljedice poljoprivredne revolucije? Odredi značenje Sedmogodišnjega rata.
Što je Prva industrijska revolucija? Zašto su na plantaže pamuka dovođeni afrički crnci?
Kada je započela Prva industrijska revolucija? Objasni značenje Bostonske čajanke.
Gdje je započela Prva industrijska revolucija? Opiši tijek Rata za neovisnost.
Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji Što je ustav?
izumi i izumitelji).
Koje su posljedice Prve industrijske revolucije? Kako se zove parlament u SAD-u?
Što je prosvjetiteljstvo? Kako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli
u Europi?
Navedi najvažnije filozofe prosvjetiteljstva. Tko je sebe nazvao Kraljem Sunce?
Koje su posljedice prosvjetiteljstva? Provode li francuski vladari reforme?
Kako zovemo vladare koji slijede nauk Kako se glasovalo u Skupštini staleža?
prosvjetiteljskih filozofa?
Što je merkantilizam? Kada je počela Francuska revolucija?
Koje su glavne postavke merkantilista? Ocijeni vladavinu jakobinaca.
Što je fiziokratizam? Komentiraj rečenicu: Revolucija jede vlastitu djecu.
Koje su glavne postavke fiziokrata? Objasni Napoleonov položaj u Direktoriju.
Što je tržišni liberalizam? Kako je Napoleon prisvojio apsolutnu vlast?
Nabroji najvažnije predstavnike liberalizma. Tko je skladao Odu radosti?
Koje su glavne postavke liberalista? Komu je posvećena Oda radosti?
Što je sekularizacija? Navedi uzroke Napoleonova sloma u Rusiji.
Što je klasicizam? Koje su odluke usvojene na Bečkom kongresu?
142
Hrvatska i svijet
Koje su odlike klasicizma? Što je Sveta alijansa?

Nabroji najvažnije klasicističke književnike i glazbenike. Kakav je bio položaj radništva?
Što je romantizam? Što misliš o dječjem radu?
Koje su odlike romatizma? Zašto radništvo nazivamo četvrtim staležom?
Nabroji najvažnije romatičarske književnike i Zašto se 1848. naziva proljećem naroda?
glazbenike.
Objasni gospodarske i političke uzroke dinamičnog Opiši sličnosti i razlike revolucija u Njemačkoj i
razvoja Velike Britanije. Italiji 1848. godine.
Što je apsolutistička monarhija? Koje su posebnosti revolucija u Austrijskom Carstvu?
Tko su najvažniji vladari dinastije Hohenzollerna? Što su tražili Mađari?
Koja je dinastija vladala Pruskom u 18. stoljeću? Kako je ugušena mađarska revolucija?
Što je militarizam? Što je Istočno pitanje?
Navedi najvažnije vladare dinastije Romanova. Opiši borbu Grka i Srba za slobodu.

Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
Grafoskop, prozirnica.
Pitanja za pismeno ispitivanje.
(U pripremi s prošloga sata.)
143
Zdenko Samaržija

Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s novim razdobljem hrvatske povijesti.
1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Pitanja:
Kako smo podijelili povijest?
Što je novi vijek?
Drugi korak
Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice
GLAVNI DIO SATA

Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:
1. Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva.
2. Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti.
3. Česte izmjene upravnih sustava u pojedinim hrvatskim zemljama.
144
Hrvatska i svijet
U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica za sadržaje
koje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
Tablica – važni procesi
Trajanje 1740. – 1790. 1790. – 1804. 1804. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848. 1848.
razdoblje proljeće
reforme razdoblje
Temeljne refeudali- doba Bečkoga naroda
prosvijećenoga narodnih
odrednice zacija Napoleona kongresa i – godina
apsolutizma preporoda
Svete alijanse revolucije
Vladari i
političari
Zakoni
Ratovi
Tvornice,
manufakturne
radionice,
brodogradilišta
Prometnice,
luke
Građevine
Promjene u
društvenim
odnosima
Znanstvenici
Izumi i
izumitelji
Intelektualci,
kulturni i javni
djelatnici
Razdoblja u
umjetnosti
Umjetnici
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva da se uspnu na vlast.
145
Zdenko Samaržija
12. HRVATSKA U VRIJEME

PROSVIJEĆENOGA APSOLUTIZMA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti utjecaj reformi vladara prosvijećenoga apsolutizma te otkrića parnoga stroja i ostalih izuma
na promjene u društvu. Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike
i znanosti u hrvatskim zemljama u vrijeme prosvijećenoga apsolutizma. Uvesti učenike u početke
znanstveno-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati kritičko mišljenje o
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstrakt-
nog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, rad u parovima.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Natjecanja između parova.
Pitanja
Što je povijest?
Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?
Što je kapitalizam?
Što je znanstveno-tehnička civilizacija?
Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?
Kada je započela poljoprivredna revolucija?
Gdje je započela poljoprivredna revolucija?
Koje su posljedice poljoprivredne revolucije?
146
Hrvatska i svijet

Kada je započela Prva industrijska revolucija?
Gdje je započela Prva industrijska revolucija?
Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).
Koje su posljedice Prve industrijske revolucije?
Navedi najvažnije filozofe prosvjetiteljstva.
Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?
Što je merkantilizam?
Koje su glavne postavke merkantilista?
Što je fiziokratizam?
Koje su glavne postavke fiziokrata?
Što je tržišni liberalizam?
Nabroji najvažnije predstavnike liberalizma.
Koje su glavne postavke liberalista?
Što je klasicizam?
Koje su odlike klasicizma?
Nabroji najvažnije klasicističke književnike i glazbenike.
Što je romantizam?
Koje su odlike romatizma?
Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike.
GLAVNI DIO SATA

iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te
ponoviti prije ispitivanja.
Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.
Tablica s prozirnice:
147
Slavonija i Dubrovačka Bosna i
148
Banska Hrvatska Istra Dalmacija Vojna krajina Međimurje
Srijem Republika Hercegovina
Vladari i Marija Terezija, Marija Terezija, Mlečani Mlečani samostalna Osmanlijsko Marija Terezija,
Habsurgovci
političari Josip II. Josip II. /Habsburgovci republika Carstvo Josip II.
Zdenko Samaržija
krumpir, kukuruz, krumpir, krumpir,

Razmjena krumpir, kukuruz,
dud, kukuruz, kukuruz,
biljnog i dud,
ovce, dud, ovce, dud, ovce,
životinjskog ovce,
protjerivanje protjerivanje protjerivanje
svijeta protjerivanje koza
koza koza koza
Poreč
Zvečevo Rijeka – rafinerija
Obrt, – suknara,
– staklana, šećera,
manufaktura, Rovinj
Požega – svilana, Trakošćan
industrija – proizvodnja
Osijek – svilana – staklana
likera i kožara
Prometnice Carska cesta Karolina, Jozefina
svaka
Rijeka, Senj, svaka komuna Sisak,
Luke komuna ima
Karlobag ima svoju luku Karlovac
svoju luku
bogaćenje
Promjene u bogaćenje
razvoj trgovaca,
društvenim trgovaca, razvoj
manufaktura razvoj
odnosima manufaktura
manufaktura
Julije
Bajamonti,
Emerik Pavić, Juraj Mulih, Filip Lastrić,
Filip
Javni djelatnici Matija Petar Hilarion Gašparoti, Ruđer Bošković Andrija
Grabovac,
Katančić Andrija Jambrešić, Lašvanin
Andrija
Dorotić
Ignjat Đurđević,
Matija Antun Đuro Ferić,
Reljković, Tito Brezovački, Đuro Hidža, Filip Lastrić,
Andrija Kačić
Književnici Josip Stjepan Adam Baltazar Džono Rastić, - Andrija
Miočić,
Reljković, Emerik Krčelić Rajmund Kunić, Lašvanin
Pavić Brne Zamanja
Džamanjić
Luka
Glazbenici -
Sorkočević
Hrvatska i svijet
ZAVRŠNI DIO SATA

Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu iz uvodnoga sata.
13. HRVATSKA U DOBA NAPOLEONOVIH RATOVA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti utjecaj reformi koje je provela francuska vlast u Istri i Dalmaciji. Steći znanja o razvoju
gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama kojima su
vladali Francuzi.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Odrediti se prema skupinama
koje koče pozitivne društvene procese.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu
referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Natjecanja između parova.
Pitanja
Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?
Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?
149
Zdenko Samaržija
Nabroji najvažnije filozofe prosvjetiteljstva.
Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?
Koje su ideje Francuske revolucije?
Tko je Napoleon Bonaparte?
Što je klasicizam?
Što je obrt?
Što je manufaktura?
Tko su Filip Grabovac i Andrija Dorotić?
Tko je Josip Stjepan Reljković?
Tko je Julije Bajamonti?
Drugi korak
Prati na tablici promjene upravnih sustava u Istri i Dalmaciji.
Pitanje
S kojim su političkim događajima povezane te promjene?
Što se dogodilo nakon potpisivanja mira u Campo Formiju?
Kada je Napoleon došao u posjed Istre i Dalmacije?
GLAVNI DIO SATA

Na prozirnici je tablica koju ćemo ispuniti zajedno s učenicima.
Francuska vlast u hrvatskim zemljama
1805. – 1809. 1809. – 1813.
Dalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska,
Dalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska,
Istra te područja Banske Hrvatske i
Istra
Vojne krajine južno od Save
Dalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska:
Središte vlasti Zadar Ljubljana
Istra: Kopar
civilna vlast: Dandolo
Izvršitelji vlasti Marmont
vojna vlast: Marmont
uvođenje novih kultura – krumpir, luk,
dud, maslina;
Reforme u poljoprivredi kopanje bunara, isušivanje močvara, poticanje gospodarskoga razvoja
protjeruju se koze, a dovode ovce;
pošumljavanje goleti
otvaraju se tvornice sapuna, papira,
Razvoj manufakture i
otvaraju se kovačnice, pilane i mlinovi usoljene ribe, ribljih konzervi; prerađuje
industrije
se voće, prave likeri i destilira alkohol
150
Hrvatska i svijet
Razvoj prometa grade se ceste na otocima regulacija Kupe
otvaranje osnovnih škola, stručnih

Reforme u prosvjeti
škola i studija (Trogir, Zadar)
ukinuta tortura,
Reforme u sudstvu ukinute staleške povlastice
svećenstvu i plemstvu
izlaze novine na hrvatskome jeziku i
Razvoj kulture
tiskaju se gramatike i rječnici
ZAVRŠNI DIO SATA

14. DOPREPORODNO DOBA U BANSKOJ HRVATSKOJ

Obrada.
1. Zadaci nastave
1.2. Odgojni
Odrediti utjecaj reformi vladara prosvijećenoga apsolutizma, otkrića parnoga stroja i ostalih izuma te ideja
Francuske revolucije na buđenje hrvatske nacionalne svijesti. Učiti povezanost političke razjedinjenosti
i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja.
1.1. Obrazovni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati svijest o nacionalnom
jedinstvu (sjedinjenje Dalmacije, Istre i Banske Hrvatske). Ocijeniti ideju mađarskih preporoditelja o
stvaranju velike Mađarske, države od Karpata do Jadrana, u kojoj se ne bi poštovalo pravo manjina.
Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
referata. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Grafoskop, prozirnica, udžbenik, vježbenica.
151
Zdenko Samaržija
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Drugi korak
Analiza mađarskoga narodnog preporoda.
Ponoviti djelatnost mađarskoga grofa Széchényja te Lajosa Kossutha.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Čitanje teksta Kraljevina Ilirija.
Odgovaranje na pitanja.
Drugi korak
Treći korak
Čitanje teksta Potreba za integracijom i nastup mladoga naraštaja.
Zajedničko pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA

Samostalni rad.
Nakon istraživanja učenici prema pitanjima popunjavaju tablicu.
Mađarska presezanja i odgovor Hrvata.
Događaj Uzrok
hrvatsko je plemstvo dio političkih i financijskih
1790. strah od novih reformi bečkoga dvora
poslova prepustilo Ugarskome saboru
Mađari su tražili da se u službenu upotrebu
u Banskoj Hrvatskoj uvede mađarski jezik. širenje mađarskih gospodarskih i kulturnih
1790.
Zauzvrat će Mađari pružiti zaštitu hrvatskom interesa
plemstvu.
Hrvatski je sabor potvrdio odluku da se u
širenje mađarskih gospodarskih i kulturnih
1827. Hrvatskoj i Slavoniji u svim školama mađarski
interesa
jezik uči kao obvezni predmet
Josip Kušević objavio knjigu O municipalnim
Hrvatska ima povijesna prava na zaseban
1830. pravima i statutima Kraljevina Dalmacije,
položaj u Ugarskome Kraljevstvu
Hrvatske i Slavonije
152
Hrvatska i svijet
PLAN PLOČE
Nacionalna svijest
– osjećaj pripadnosti nekom narodu. Ljubav prema jeziku, povijesti i kulturi nekoga naroda.
– sredstvo s pomoću kojeg se podiže hrvatska nacionalna svijest – USPOSTAVA
JEDINSTVENOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA.
Integracijski elementi Dezintegracijski elementi
jedan narod živi na različitom geografskom
i klimatskom području – obilje prirodnih politička rascjepkanost
bogatstava
uz prometnice se razvijaju trgovački staleži tromi feudalni, upravni, financijski i porezni sustav
blizina granice s Osmanlijskim Carstvom te
potreba za obrtničkim i manufakturnim
postojanje militarizirane Vojne krajine, koja ima
proizvodima
zasebno zakonodavstvo
sa školovanja u inozemstvu vraćaju se
slaba obrazovanost puka
intelektualci modernoga svjetonazora
dio plemića prihvaća ideje o općem presezanja mađarskih preporoditelja, na čiju je
gospodarskom i kulturnom napretku stranu stala većina hrvatskoga plemstva
15. HRVATSKI NARODNI PREPOROD

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti uzrok, povod, tijek i posljedice hrvatskoga narodnog preporoda.
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Odrediti se prema skupinama koje koče pozitivne društvene procese.
Ocijeniti ideju mađarskih preporoditelja o stvaranju velike Mađarske, države od Karpata do Jadrana, u
kojoj se ne bi poštovalo pravo manjina. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstrakt-
nog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
153
Zdenko Samaržija
3. Metode rada
Grafoskop, udžbenik, vježbenica.
UVODNI DIO SATA
Što je nacionalna svijest?
Analiza mađarskoga narodnog preporoda.
Koji stalež vodi hrvatski narodni preporod?
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Odrediti uzroke hrvatskoga narodnog preporoda.
Pisanje natuknica na ploču.
Preporoditelji žele uspostaviti nacionalno tržište, ukinuti feudalne odnose, svima omogućiti bogaćenje i
uspinjanje na društvenoj ljestvici. Žele uvesti jedinstveni mjerni i financijski sustav, osnovati institucije
potrebne modernome društvenom i gospodarskom sustavu.
Drugi korak
Odrediti povod hrvatskoga narodnog preporoda.
Mađarski preporoditelji žele gospodarski i kulturno podrediti Hrvatsku.
Treći korak
Odrediti tijek hrvatskoga narodnog preporoda.
a) Profesor izlaže osnovne smjernice i upozorava na djelatnost hrvatskih intelektualaca i političara.
Druga
1790. – 1830. 1831. – 1843. 1843. – 1848. 1848. polovica
19. stoljeća
širenje
Tito Brezovački Ljudevit Gaj
preporodnih
Matija Petar Katančić djelatnost Ljudevita Ivan Kukuljević
Josip Jelačić aktivnosti
Maksimilijan Vrhovac Gaja Sakcinski
izvan Banske
Josip Kušević Stanko Vraz
Hrvatske
b) U kojim se gradovima odvijaju preporodne aktivnosti?

U gradovima Banske Hrvatske smještenima uz glavne prometnice.
c) Samostalno istraživanje.
Davanje uputa. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice dopunit će tablicu. U
tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje
154
Hrvatska i svijet
Vrijeme Događaj
Hrvatski je sabor potvrdio odluku da se u Hrvatskoj i Slavoniji u svim školama mađarski jezik
1827.
uči kao obvezni predmet
a) Kušević je objavio knjigu O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije, Hrvatske
1830. i Slavonije,
b) Gaj je objavio Kratku osnovu horvatsko–slavenskoga pravopisanja
1832. Drašković je objavio Disertatiu iliti razgovor darovan gospodi poklisarom
Izlaze Gajeve novine Novine Horvatzke s književnim prilogom Daniczom Horvatzkom,

1835.
Slavonzkom y Dalmatinzkom
1836. Gajeve novine mijenjaju naziv – Ilirske narodne novine i Danica Ilirska
a) osnovana Horvatsko-vugerska stranjka

1841.
b) osnovana Ilirska stranka
1842. osnovana Matica ilirska
1843. Kukuljević održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru
1845. srpanjske žrtve
1847. Hrvatski je sabor proglasio hrvatski jezik službenim
Četvrti korak
Odrediti posljedice hrvatskoga narodnog preporoda.
Stvorena je svijest o uspostavi nacionalne države.
Ideje hrvatskoga narodnog preporoda šire se i na Hrvate izvan Banske Hrvatske.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o elementima određivanja nacije. Utječe li etničko podrijetlo na nacionalnu svijest.
16. DJELOVANJE BANA JOSIPA JELAČIĆA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke i posljedice djelovanja Josipa Jelačića.
1.2. Odgojni
Poticati zanimanje za prošlost, razvijati odgovornost prema radu te stvarati negativne stavove prema
osvajanjima. Razvijati osjećaj za pravo naroda na slobodu i samoodređenje. Razvijati kritičko mišljenje
o povijesnim ličnostima.
155
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom i slikom.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica hrvatskoga narodnog preporoda.
Tko poriče dosege hrvatskoga narodnog preporoda?
– Mađari – jer ne nogu ostvariti ideju Velike Mađarske
– dio hrvatskih plemića – jer su im ugrožene staleške povlastice.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Čitanje teksta Narodni zahtjevi. Ukinuće kmetstva.
Analiza teksta Zahtijevanje naroda.
Odredi prosvjetiteljske elemente u tekstu.
Odredi elemente hrvatskoga narodnoga preporoda.
Učenici upisuju u tablicu.
Prosvjetiteljski elementi Elementi hrvatskoga narodnog preporoda

ukidanje kmetstva i staleškog poretka; osnivanje imenovanje krajiškoga vojnog zapovjednika Josipa
narodne vojske; Jelačića banom;
uvođenje jednakosti svih ljudi pred zakonom i u ujedinjenje svih hrvatskih zemalja;
poreznim obvezama; ustroj vlade odgovorne Hrvatskom saboru i neovisne
uvođenje građanskih sloboda (slobode govora, tiska o ugarskoj vladi;
i ispovijesti vjere); uvođenje financijske neovisnosti Hrvatske.
uvođenje stalnoga zastupničkog umjesto staleškog
sabora.
Drugi korak
Uzroci rata između Hrvata i Mađara
156
Hrvatska i svijet
Povod ratu Hrvata i Mađara
Trajanje rata između Hrvata i Mađara
Zaraćene strane
Ratna taktika
Ratna tehnika
Najveće bitke
Posljedice rata Hrvata i Mađara
ZAVRŠNI DIO SATA

Uspoređivanje teksta Zahtijevanje naroda s tekstom američke Deklaracije o neovisnosti te Deklaracije
o pravima čovjeka i građanina.
157
Zdenko Samaržija
17. RAZVOJ GOSPODARSTVA,

PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI
OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim
zemljama od sredine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i
apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamći-
vanja.
2. Oblici rada
Frontalni, grupni, suradničko učenje.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje važnih političkih događaja i glavnih procesa od sredine 18. do sredine 19. stoljeća
1492. 1750. 1800. 1848. 1918.
Kolumbovo otkriće svršetak Prvoga
Amerike svjetskog rata
1. Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva

2. Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti
3. Česte izmjene upravnih sustava u pojedinim hrvatskim zemljama.
GLAVNI DIO SATA

Dovršavanje tablice iz uvodnoga sata novonaučenim znanjima – do kraja sata.
Suradničko učenje.
158
Hrvatska i svijet

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Odgojni
Ponoviti i utvrditi zbivanja u hrvatskim zemljama od sredine 18. do sredine 19. stoljeća.
1.2. Obrazovni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje pojmova kapitalizam i nacionalna svijest.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Drugi korak
Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatak s prozirnice.
Pročitaj pjesmu Matije Petra Katančića o kozama koje su Valpovčani protjerali.

„Grmlje, trnjake i drijenke i ljeske glođete, koze
Brze, bezazlene sad, koliki vas čeka jad,
izgon vam prijeti, na cijelom strnjaku na obali Drave

lijevoj primaju sad u goste srdačno vas.
159
Zdenko Samaržija
Plakat će dječca nježna i plakat će sela, što osta

bijelog bez nektra svog ognjište svako i dom.
Ali vi bježite od nas, vi koze, štetočine šumske,

zemlja će drugačija biti, krasno pitomo tle.
Opet će lijeska žirom, a čokoti rađati grozdom,

hrastovi davat će plod, pletene mladice krov."
Osijek, 1785.
Prostor za unošenje rješenja:

Slažeš li se s tvrdnjom: Koza je krava siromaha, a ovca je investicija poduzetnika.
Slažem se Ne slažem se
Obrazloži odgovor.
Koji su razlozi protjerivanja koza iz Slavonije u Baranju?
Odredi posljedice protjerivanja koza na zdravlje Slavonaca.
Kako se zove civilni upravitelj Dalmacije za vrijeme Napoleonove vlasti koji je protjerao koze iz
Dalmacije?
Pitanja za usmeno ispitivanje

1. Objasni razloge teškoga gospodarskoga stanja u Istri i u Dalmaciji.
2. Gdje je bilo središte mletačke vlasti za Istru i Dalmaciju?
3. Zašto Habsburgovci nisu ništa poduzimali u cilju ujedinjenja hrvatskih zemalja?
4. Opiši stanje u Dubrovniku u 18. stoljeću.
160
Hrvatska i svijet
5. Zašto je oslabio dubrovački udio u kopnenoj trgovini sa zaleđem?

6. Tko su Filip Grabovac i Andrija Dorotić?
7. Tko je Josip Stjepan Reljković?
8. Tko je Julije Bajamonti?
9. Tko je Maksimilijan Vrhovac?
10. Tko je Tito Brezovački?
11. Tko je Matija Petar Katančić?
12. Kako se zovu dokumenti kojima je Marija Terezija uredila odnose između kmetova i feudalaca?
13. Zašto su se plemići opirali reformama prosvijećenoga apsolutizma?
14. Objasni etničke i vjerske promjene u Bosni i Hercegovini u 18. stoljeću.
15. Što je čitlučenje?
16. Kako je propala Dubrovačka Republika?
17. Što su Ilirske pokrajine?
18. Što je Kraljevina Ilirija?
19. Što se dogodilo nakon potpisivanja mira u Campo Formiju?
20. Kada je Napoleon došao u posjed Istre i Dalmacije?
21. Što je nacionalna svijest?
22. Što je hrvatsko plemstvo približilo mađarskome plemstvu?
23. Koji je spis politički temelj hrvatskoga narodnog preporoda?
24. Koje su novine izdavali hrvatski preporoditelji?
25. Što su željeli hrvatski preporoditelji?
26. Koje su prve političke stranke u Hrvata?
27. Tko je napisao Razgovor ugodni naroda slovinskoga?
28. Tko je napisao knjigu O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i
Slavonije?
29. Tko je napisao Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja?
30. Tko je napisao Disertatiu iliti razgovor darovan gospodi poklisarom?
31. Odrediti uzrok hrvatskoga narodnog preporoda.
32. Odrediti povod hrvatskoga narodnog preporoda.
33. Odrediti tijek hrvatskoga narodnog preporoda.
34. Odrediti posljedice hrvatskoga narodnog preporoda.
35. U kojim se gradovima odvijaju aktivnosti hrvatskih preporoditelja?
36. Kada je osnovana Matica ilirska?
37. Što je najviše usporavalo širenje preporoda u Dalmaciji i Istri?
38. Što znaš o „srpanjskim žrtvama”?
39. Tko je ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj?
40. Koji su uzroci rata između Hrvata i Mađara?
41. Što je povod ratu između Hrvata i Mađara?
42. Koje su posljedice rata između Hrvata i Mađara?
161
Zdenko Samaržija
Teža pitanja
1. Objasni reforme u upravi i sudstvu koje su u hrvatskim zemljama proveli Marija Terezija, Josip
II., Vicko Dandolo i Auguste Marmont.
2. Opiši ulogu franjevaca u očuvanju hrvatskoga identiteta u Bosni i Hercegovini.
3. Odredi trasu i značenje Karoline, Jozefine, Lujzijane i Carske ceste.
4. Odredi prometno značenje Karlovca i Siska. Što je kočilo razvoj Siska?
5. Objasni razloge mađarskih presezanja za Hrvatskom.
6. Koji su prosvjetiteljski elementi, a koji elementi hrvatskoga narodnoga preporoda u tekstu Zahti-
jevanje naroda?
19. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18.

Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.2. Odgojni
Ponoviti i utvrditi znanja iz povijesti Hrvatske, Europe i svijeta od sredine 18. stoljeća do sredine 19.
stoljeća.
1.1. Obrazovni
Pobuditi interes za redovno ponavljanje gradiva.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pitanja za usmeno ili pismeno ispitivanje
162
Hrvatska i svijet
3. Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?

4. Što je kapitalizam?
5. Što je znanstveno-tehnička civilizacija?
6. Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?
7. Što je poljoprivredna revolucija?
8. Što je Prva industrijska revolucija?
9. Kada je započela Prva industrijska revolucija?
10. Koji su najvažniji izumi i izumitelji Prve industrijske revolucije?
11. Što je prosvjetiteljstvo?
12. Tko su najvažniji filozofi prosvjetiteljstva?
13. Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?
14. Što je merkantilizam?
15. Koje su glavne postavke merkantilista?
16. Što je fiziokratizam?
17. Koje su glavne postavke fiziokrata?
18. Što je tržišni liberalizam?
19. Tko je najvažniji predstavnik liberalista?
20. Koje su glavne postavke liberalista?
21. Što je sekularizacija?
22. Što je klasicizam?
23. Koje su odlike klasicizma?
24. Tko su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?
25. Što je romantizam?
26. Koje su odlike romatizma?
27. Tko su najvažniji romatičarski književnici i glazbenici?
28. Objasni gospodarske i političke uzroke dinamičnog razvoja Velike Britanije.
29. Koja je dinastija vladala Pruskom u 18. stoljeću?
30. Što je militarizam?
31. Nabroji najvažnije ruske vladare.
32. Kako je Katarina II. izgradila apsolutističku vlast?
33. Što znaš o podjeli Poljske?
34. Po kome je Amerika dobila ime?
35. Koje su biljke i životinje donesene iz Starog svijeta u Ameriku?
36. Što su kolonije?
37. Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku?
38. Odredi značenje Sedmogodišnjega rata.
39. Zašto su na plantaže pamuka dovođeni afrički Crnci?
163
Zdenko Samaržija
40. Objasni značenje Bostonske čajanke.

41. Opiši tijek Rata za neovisnost.
42. Što je ustav?
43. Kako se zove parlament u SAD-u?
44. Kako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli u Europi?
45. Tko je sebe nazvao Kraljem Sunce?
46. Provode li francuski vladari reforme?
47. Kako se glasovalo u Skupštini staleža?
48. Kada je počela Francuska revolucija?
49. Ocijeni vladavinu jakobinaca.
50. Komentiraj rečenicu: Revolucija jede vlastitu djecu.
51. Objasni Napoleonov položaj u Direktoriju.
52. Kako je Napoleon prisvojio apsolutnu vlast?
53. Tko je skladao Odu radosti?
54. Komu je posvećena Oda radosti?
55. Navedi uzroke Napoleonova sloma u Rusiji.
56. Koje su odluke usvojene na Bečkom kongresu?
57. Što je Sveta alijansa?
58. Kakav je bio položaj radništva? Što misliš o dječjem radu?
59. Zašto radništvo zovemo četvrtim staležom?
60. Zašto se 1848. naziva proljećem naroda?
61. Opiši sličnosti i razlike revolucija u Njemačkoj i Italiji 1848. godine.
62. Koje su posebnosti revolucija u Austrijskoj Carevini?
63. Što su tražili Mađari?
64. Kako je ugušena mađarska revolucija?
65. Što je Istočno pitanje?
66. Opiši borbu Grka i Srba za slobodu.

POLOVICI 19. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću Europe i svijeta u drugoj polovici 19. stoljeća.
164
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Što je novi vijek?
Koje su važne odrednice novoga vijeka?
Profesor na lenti vremena crta shemu povijesti novoga vijeka

1492. 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830.
reforme razdoblje Bečkoga
Kolumbovo otkriće Francuska doba
prosvijećenoga kongresa i Svete
Amerike revolucija Napoleona
apsolutizma alijanse
1830. – 1848. 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914. 1914. – 1918.
razdoblje
razdoblje narodnih doba razdoblje Otta von
vojno-političkih Prvi svjetski rat
preporoda Napoleona III. Bismarcka
saveza
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati (plan ploče):
Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva
Opčinjenost nacionalnom državom
Burne društvene promjene – socijalni problemi
165
Zdenko Samaržija
Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima
i natuknicama iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. U tablicu će učenici
upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti
te ponoviti prije ispitivanja.
Trajanje 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914.
razdoblje razdoblje Otta von razdoblje vojno-političkih
Napoleona III. Bismarcka saveza
skladni odnosi između stvaranje vojnih saveza
Temeljne odrednice ravnoteža straha
velesila – priprema za rat
Krimski rat
(1853. – 1856.) marokanske krize
ustanak u Bosni i
Ratovi i krize Građanski rat u SAD-u aneksijska kriza
Hercegoivini
rat između Pruske i Balkanski ratovi
Francuske 1871. godine
Promjene u
društvenim odnosima
Znanstvenici
Izumi i izumitelji
Razvoj kolonija
Filozofi
Razdoblja u
realizam impresionizam moderna, kubizam
umjetnosti
Glazbenici
Književnici
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o prijelaznom razdoblju.
166
Hrvatska i svijet
21. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA I

ZNANOSTI U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, tehnike i znanosti u novom vijeku. Odrediti utjecaj
otkrića motora s unutarnjim izgaranjem te električne energije na ostale izume i razumjeti promjene u
društvu koje su uslijedile nakon tih otkrića. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i
kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša).
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i
apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalna rad.
3. Metode rada
5. 1. UVODNI DIO SATA
Profesor postavlja pitanje:
Zajedničko čitanje uvoda u cjelinu i pripreme u nastavnu jedinicu.
Analiza grafikona – skraćivanje plovidbe.
GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje
Učenici će čitati tekst iz udžbenika, odgovarat će na pitanja na kraju teksta i prema njima samostalno
napisati bilješke.
Pomoćna se pitanja nalaze na prozornici.
Što je Druga industrijska revolucija?
Kada je započela?
Odredi tijek Druge industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).
167
Zdenko Samaržija
Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?

Kemija Fizika Biologija Medicina
Znanstvenici
Izumi
Najvažnija tehnološka otkrića

Svakodnevica –
Promet Komunikacije Poljoprivreda
kućanski aparati
Izumitelji
Izumi
Drugi korak
Pregled razvoja prometnica i trgovine. Analiza tablice iz udžbenika.
22. EUROPSKE DRŽAVE I SJEDINJENE AMERIČKE

DRŽAVE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
vladara prosvijećenoga apsolutizma.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
168
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima i
natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaću zadaću.
Sjedinjene
Velika Talijanske Habsburška Njemačke Osmanlijsko
Francuska Rusija Američke
Britanija zemlje Monarhija zemlje Carstvo
Države
Republika ili
monarhija/
dinastija
Najvažniji vladari
Sirovine
a) rude
Sirovine
b) ugljen
Sirovine
c) drvo
Sirovine
d) nafta i
zemni plin
Vodeni resursi
Položaj radne
snage
Strateški interesi
Ratovi i soci-
jalna previranja
Najvažniji
političari
Kolonije
Znanost i
umjetnost
169
Zdenko Samaržija
23. IMPERIJALIZAM.
ŠIRENJE KOLONIJALNIH CARSTAVA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
vladara prosvijećenoga apsolutizma.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje s prošloga sata.
GLAVNI DIO SATA

Nastavak istraživanja s prošloga sata.
Analiza gospodarskih resursa i tržišta.
Analiza zemljovida iz udžbenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

170
Hrvatska i svijet
24. PROMJENE U NAČINU ŽIVOTA.

SOCIJALNI PROBLEMI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o promjenama u načinu života zbog otkrića motora s unutarnjim izgaranjem i električne
energije te razumjeti promjene u društvu koje su uslijedile nakon tih otkrića. Pratiti razvoj znanstveno-
-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i
kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša). Upućivati na važnost poštivanja
ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Razvijati osjećaj za socijalnu pravdu i prava djece. Upućivati na
važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Kada je započela?
Odredi tijek Druge industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).
GLAVNI DIO SATA

Uvodna pitanja
171
Zdenko Samaržija
Učenici će čitati tekst iz udžbenika, odgovarat će na pitanja na kraju teksta i prema njima samostalno
napisati bilješke.
Pomoćna se pitanja nalaze na prozornici.
Položaj radnika
Radno vrijeme
Uvjeti rada
Rad žena i djece
Kako pojedini filozofi žele poboljšati položaj radnika?

Robert Owen
Saint-Simon i Charles Fourier
Karl Marx i Friedrich Engels
172
Hrvatska i svijet
Katolička crkva

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi povezanost pojedinih otkrića na društvene promjene i promjene u svakodnevici. Istražiti
društvene promjene. Usustaviti znanja o Drugoj industrijskoj revoluciji te zbivanjima u europskim i
izvaneropskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje pojma kapitalizam.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Dovršavanje tablica s prošlih sati.
173
Zdenko Samaržija
Tablica a)
Trajanje 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914.
razdoblje Otta von razdoblje
razdoblje Napoleona III.
Bismarcka vojno-političkih saveza
Tablica b)
Velika Talijanske Habsburška Njemačke Osmanlijsko Sjedinjene Američke

Francuska Rusija
Britanija zemlje Monarhija zemlje Carstvo Države
Suradničko učenje.
Drugi korak
Dovršavanje tablica. Suradničko učenje.
Razvoj umjetnosti i kulture
Nositeljii
kulture
Umjetnički
stilovi
Najvažniji
umjetnici
Umjetnička
djela
Treći korak
Usmeno ispitivanje. Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
3. Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?
5. Što je liberalizam?
6. Što je imperijalizam?
7. Što je socijalizam?
8. Koji su najvažniji socijalisti-utopisti?
174
Hrvatska i svijet
9. Što je temelj njihovog učenja?

10. Kako Marx i Engels gledaju na položaj radnika?
11. Što žele komunisti?
12. Kako je na položaj radnika reagirala Katolička crkva?
13. Navedi najvažnija obilježja viktorijanskoga doba.
14. Navedi uzrok, povod, tijek i posljedice ujedinjenja Njemačke.
15. Tko je ukinuo ropstvo u SAD-u?
16. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Građanskoga rata u SAD-u.
17. Što je potaknulo izum tramvaja?
18. Što je klasicizam?
19. Koje su odlike klasicizma?
20. Koji su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?
21. Što je romantizam?
22. Koje su odlike romatizma?
23. Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike?
24. Što je impresionizam?
25. Koje su odlike impresionizma?
26. Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?
27. Što je moderna?
29. Koje su odlike moderne?
31. Nabroji najvažnije modernističke književnike i glazbenike.
Što znaš o:
1. Napoleonu III.,
2. Giuseppeu Garibaldiju,
3. Ottu von Bismarcku,
4. Henriju Dunantu,
5. Abarahamu Lincolnu?
Teža pitanja
1. Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrij-
ske revolucije.
2. Koji su uzroci gospodarskih kriza?
3. Zašto je nastala podzemna željeznica?
4. Što je dualizam?
5. Što je abolicionizam?
6. Što je istočno pitanje?
Objasni gospodarske i političke uzroke slabljenja Velike Britanije te jačanja Njemačke i SAD-a.
175
Zdenko Samaržija
ZAVRŠNI DIO SATA

Najava pismenoga ispitivanja.

Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
Pitanja za pismeno ispitivanje
(u pripremi prošloga sata).
176
Hrvatska i svijet
28. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU

PRVOGA POLUGODIŠTA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom prvoga polugodišta.
1.2. Odgojni
Razvijati kod učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom prvoga polugodišta.
1.3. Funkcionalni
Primjena stečenog znanja. Stvarati osjećaj povjerenja učenika u svoje znanje, poticati učenikovu
znatiželju.
2. Oblici rada
Individualni
3. Metode rada
Razgovor
UVODNI DIO SATA
Profesor će na početku sata učenicima objasniti da će zaključiti ocjene na kraju prvoga polugodišta.
GLAVNI DIO SATA

Tijekom prvoga polugodišta profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno-
razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjena na kraju prvoga
polugodišta.
ZAVRŠNI DIO SATA

177
Zdenko Samaržija
29. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću Hrvata u drugoj polovici 19. stoljeća. Uočiti povezanost političke razjedi-
njenosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja.
1.2. Odgojni
Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila. Povezati ukidanje feudalizma s gospodarskim i
društvenim razvojem Hrvatske.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pitanja
2. Što je novi vijek?
3. Koje su važne odrednice novoga vijeka?
7. Što je znanstveno-tehnička civilizacija?
8. Što je Druga industrijska revolucija?
9. Gdje je započela Druga industrijska revolucija?
10. Koji su najvažniji izumi i izumitelji Druge industrijske revolucije?
11. Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?
178
Hrvatska i svijet
12. Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrij-
ske revolucije.
16. Navedi posljedice ujedinjenja Njemačke.
18. Koje su odlike impresionizma?
19. Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?
20. Što je naturalizam?
21. Što je moderna?
22. Koje su odlike moderne?
23. Koji su najvažniji modernistički književnici i glazbenici?
24. Što je dualizam?
25. Što je istočno pitanje?
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Profesor s prozirnice projicira lentu vremena te označuje razdoblje koje ćemo istraživati.
a) Svjetska povijest
1492. 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830.
Kolumbovo otkriće Francuska
prosvijećenog doba Napoleona kongresa i Svete
Amerike revolucija
1830. – 1848. 1854. – 1871. 1871. –1890. 1890. –1914. 1914. –1918.
razdoblje
razdoblje narodnih doba razdoblje Otta von
vojno-političkih Prvi svjetski rat
preporoda Napoleona III. Bismarcka
saveza
b) Hrvatska povijest
1740. – 1790. 1790. – 1804. 1804. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848.
doba razdoblje narodnih
prosvijećenoga refeudalizacija kongresa i Svete
Napoleona preporoda
179
Zdenko Samaržija
1848. 1851. – 1859. 1861. 1867. 1873. – 1895. 1903. – 1918.

velika
agrarna kriza;
Bachov
Proljeće naroda modernizacija;
apsolutizam uspostava uspostava traženje novih
– godina širenje ideja
– početak parlamentarizma dualizma rješenja
revolucije hrvatskoga
tranzicije
narodnog
preporoda
Drugi korak
Zajedničko čitanje uvoda u cjelinu.
a) Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:
Politika Gospodarstvo
razvoj novčarskih zavoda i banaka;
razvoj parlamentarne demokracije izgradnja gospodarskih komora;
poticanje slobodnoga poduzetništva
b) Strukturiranje čimbenika koji potiču razvoj gospodarstva i kulture Hrvata te čimbenika koji koče
razvoj gospodarstva i kulture Hrvata.
+ –
Prometna nepovezanost hrvatski zemalja.
Želja Hrvata da izgrade demokratsko društvo. Nedovoljna iskorištenost resursa.
Aktivnosti pojedinaca i skupina koje su znatno Dualistički sustav.
unaprijedile gospodarstvo, školstvo, znanost, Velika agrarna kriza.
umjetnost u Hrvata. Suprotnost interesa bečkih i peštanskih vlasti s
nacionalnim i gospodarskim interesima Hrvata.
Treći korak
Promjene vlasti u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća – samostalno crtanje sheme.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva da se uspnu na vlast.
180
Hrvatska i svijet
30. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA,

KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI
U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim
zemljama od sredine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Uočiti povezanost političke
razjedinjenosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja. Povezati ukidanje feudalizma s gospodarskim
i društvenim razvojem Hrvatske.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga
i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg za-
pamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, suradničko učenje.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pitanja
1. Koje su važne odrednice novoga vijeka?
181
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Čitanje teksta Hrvatska u desetljeću apsolutizma (1851. – 1860.), Gospodarsko stanje.
Pitanja
Što žele Ambroz Vranyczány i Juraj Haulik?
Kako bi oni unaprijedili:
1. zemljoradnju
2. stočarstvo
3. prometnu infrastrukturu
4. podigli razinu radne snage u hrvatskim zemljama
5. omogućili poduzetnicima nesmetanu aktivnost?
Koje su njihove zamisli ostvarene, a koje zamisli još nisu provedene?
Drugi korak
iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaću zadaću.
Razvoj gospodarstva, prometa i kulture u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća
Slavonija i Banska Bosna i
Vojna krajina Istra Dalmacija
Srijem Hrvatska Hercegovina
prelazak s prelazak s prelazak s prelazak s
ekstenzivnog ekstenzivnog ekstenzivnog ekstenzivnog
na stajsko na stajsko na stajsko na stajsko ekstenzivno ekstenzivno
Poljoprivreda
stočarstvo, stočarstvo, stočarstvo, stočarstvo, stočarstvo stočarstvo
gospodarska gospodarska gospodarska gospodarska
ophodnja ophodnja ophodnja ophodnja
dovoljno dovoljno
dovoljno
Sirovine za početak za početak
malo za početak malo obilje
a) rude industrijali- industrijali-
industrijalizacije
zacije zacije
dovoljno dovoljno
Sirovine za početak za početak
malo obilje malo obilje
b) ugljen industrijali- industrijali-
zacije zacije
Sirovine
obilje obilje obilje obilje malo obilje
c) drvo
Sirovine
d) nafta i zemni obilje obilje
plin
182
Hrvatska i svijet
more,
termalni izvori,
obilje slatke
brze planinske more,
obilje slatke vode na obilje slatke
rijeke koje u Sava, obilje obilje slatke
Vodeni resursi vode, termalni kopnu, vode, termalni
nizinu donose vode u Lici vode, termalni
izvori oskudica izvori
vodu, veliki izvori
vodom na
plovni putevi
otocima
razvoj razvoj
brodarstva, brodarstva,
iskorištavanje iskorištavanje
Tvornice, iskorištavanje usoljavanje ribe, usoljavanje
drveta, drveta, iskorištavanje
manufakturne drveta i proizvodnja ribe,
prehrambena prehrambena, drveta, ruda i
radionice, prehrambena soli i vina, proizvodnja
i tekstilna tekstilna ugljena
brodogradilišta industrija prehrambena soli, sira,
industrija industrija
i duhanska maslinova ulja
industrija i vina
prometnice
koje povezuju
Carska cesta,
Ceste, Sredozemlje
Osijek, Sisak Pula Split
luke sa Srednjom
Vukovar
Europom,
Zagreb
vicinalne, vicinalne,
Željeznice državne vicinalne vicinalne
državne državne
isušivanje
isušivanje močvara,
Građevine, isušivanje parni stroj,
močvara, parni stroj, regulacije
razvoj močvara, hidrocentrale
parni stroj, tramvaj, vodotokova
tehnologije parni stroj na rijekama
tramvaj Slavoljub
Penkala
škole u većim škole u većim škole u
škole u većim vjerske škole,
selima, od selima, od većim selima
selima – problem srednje škole
Prosvjeta Mažuranića Mažuranića – problem
nastavnoga samo u velikim
škole u svim škole u svim nastavnoga
jezika gradovima
selima selima jezika
osnivanje Kulturno-
mnogih -pripomoćno
tiskanje novine
kulturnih općinsko društvo
Događaji u dvosveščane – Jadranski
ustanova, kazalište u Napredak,
kulturi Hrvatske Slavjan,
javnih zgrada, Splitu (1893) Zemaljski
enciklopedije molitvenici,
časopisa muzej Bosne i
(Vijenac) Hercegovine
Izidor Kršnjavi,
Intelektualci te Ognjeslav Ćiro Truhelka,
Josip Juraj Ambroz Antun
kulturni i javni Utješinović Josip Stadler,
Strossmayer Vranyczány, Bajamonti
djelatnici Ostrožinski Josip Vancaš
Juraj Haulik
183
Zdenko Samaržija
Anastas
Adolf Bocarić, Oton
Slikari
Waldinger Iveković, Ivan
Kobilca
Ferdo Livadić,
Glazbenici Ivan Zajc
Franjo Kuhač
Ivan
Mažuranić,
Eugen
Kumičić,
Silvije
August Šenoa,
Književnici Strahimir
Ante Kovačić,
Kranjčević
Antun Gustav
Matoš,
Ivana Brlić-
-Mažuranić
31. HRVATSKE ZEMLJE U RAZDOBLJU

BACHOVA APSOLUTIZMA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti temeljne procese prvoga desetljeća kapitalističkoga društvenog ustroja.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske,
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, Opća enciklopedija, Znameniti i zaslužni Hrvati.
184
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
Pitanja
1. Što je feudalizam?
3. Što je tranzicija?
4. Koje su institucije potrebne kapitalističkom sustavu?
5. Analiza tablice.
6. Položaj kmeta i položaj kolona.
GLAVNI DIO SATA

Učenici će čitati tekst iz udžbenika i po pitanjima s prozirnice napisat će izvješće.
Pitanja s prozirnice
1. Što je Bachov apsolutizam?
2. Od kada do kada traje?
3. Što se želi postići Bachovim apsolutizmom?
4. Kako se zovu njegovi činovnici?
5. Kojim jezikom govore?
6. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili činovnici.
7. Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.
Slavonija i
Banska Hrvatska Vojna krajina Istra Dalmacija
Srijem
rješavanje
Promjene u rješavanje definiranje
rješavanje položaja položaja rješavanje
društvenim položaja obveze
kmetova kmetova i položaja kolona
odnosima kmetova Krajišnika
kolona
dolazak Petrinja,
poduzetnika Bjelovar, Nova
dolazak poduzetnika
Obrt, i trgovaca Gradiška,
i trgovaca Židova u
manufaktura, Židova u Gospić
gradove, trgovišta,
industrija gradove, – dolazak
veća sela
trgovišta, poduzetnika i
veća sela trgovaca Židova
Karolina, Jozefina,
Prometnice Carska cesta
Lujzijana
185
Zdenko Samaržija
svaka
Osijek, Rijeka, Senj, svaka komuna
Luke Sisak, Karlovac komuna ima
Vukovar Karlobag ima svoju luku
svoju luku
Gospodarske Zadar, Split,
Osijek Zagreb, Rijeka
komore Dubrovnik
Novčarski
Zagreb
zavodi i banke
Mihovil
Josip Juraj Fran
Intelektualci te Pavlinović,
Josip Juraj Strossmayer, Kurelac,
kulturni i javni Natko Nodilo,
Strossmayer Juraj Haulik, Juraj
djelatnici Luka Botić,
Ambroz Vranyczány Dobrila
Ante Kuzmanović
Ivan Mažuranić,
Književnici Mirko Bogović,
Ivan Filipović
ZAVRŠNI DIO SATA

Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu s prošlog sata.
32. HRVATSKE ZEMLJE U OSVIT MODERNOGA DOBA.

SABORI 1861. GODINE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama šezdesetih godina 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
Ocijeniti ideju srpskih preporoditelja o stvaranju Velike Srbije u kojoj se ne bi poštovalo pravo ma-
njina.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te korištenja pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu
referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Razgovor, promatranje, demonstracija; samostalni rad na tekstu, izlaganje.
186
Hrvatska i svijet
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, Opća enciklopedija, Znameniti i zaslužni Hrvati.
UVODNI DIO SATA
Pitanja
1. Što je Bachov apsolutizam?
2. Od kada do kada traje?
3. Što se želi postići Bachovim apsolutizmom?
4. Kako se zovu njegovi činovnici?
5. Kojim jezikom govore?
6. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili činovnici.
GLAVNI DIO SATA

Učenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima s prozirnice napisati izvješće.
Pitanja s prozirnice
Što je Listopadska diploma?
Što je dikasterij?
Što je Hrvatska dvorska kancelarija?
Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.
Slavonija i
Banska Hrvatska Vojna krajina Istra Dalmacija
Srijem
Političko
Zagreb Zagreb Zagreb/Beč Poreč Zadar
središe
političke
narodnjaci, Narodna
Političke narodnjaci, borbe između
unionisti i stranka,
stranke unionisti i pravaši Talijana i
pravaši autonomonaši
Hrvata
početak
pilane,
početak iskorištavanja dolazak
Obrt, staklane
iskorištavanja drveta, razvoj poduzetnika i brodogra-
manufaktura, i tvornice
drveta, parni manufaktura, trgovaca Židova, dilišta
industrija tekstila,
strojevi pilane, staklane i isušivanje močvara
brodogradilišta
tvornice tekstila
vicinalne gradnja pruga osuvremenjivanje
Prometnice
željeznice (1862) cesta, mostova
187
Zdenko Samaržija
prva gospodarska
Gospodarske Zadar, Split,
izložba Zagreb
komore Dubrovnik
(1864)
Novčarski
zavodi i Zagreb
banke
Narodni
JAZU (1866),
Događaji u list (1862),
hrvatskosrpski hrvatskosrpski spor
kulturi hrvatskosrpski
spor
spor
Miho Klaić,
Mihovil
Intelektualci
Josip Juraj Pavlinović,
te kulturni Fran Kurelac,
Strossmayer, Natko Nodilo,
i javni Juraj Dobrila
Franjo Rački Luka Botić,
djelatnici
Ante
Kuzmanović
ZAVRŠNI DIO SATA

Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu iz uvodnoga sata.
33. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA

I NJEZINO ZNAČENJE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese koji su doveli do sklapanja Nagodbe. Odrediti posljedice Nagodbe.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje Hrvatske, osobito užega
zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijeg društvenog ustroja.
2. Oblici rada
3. Metode rada
188
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
Ponoviti razloge nastanka Austro-ugarske nagodbe.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Čitanje teksta Austro-Ugarska Monarhija. Odgovaranje na pitanja ispod teksta. Izrada sheme državnoga
ustroja.
Drugi korak
Položaj hrvatskih zemalja u nagodbenom sustavu.
Austrijski dio Zajednička uprava Ugarska vlast Ugarski dio
Istra i Dalmacija, Međimurje
Banska Hrvatska,
dovršetak narodnoga Vojna krajina Baranja
Slavonija i Srijem
preporoda Rijeka
Treći korak
Izrazi nezadovoljstva.
Samostalno istraživanje.
Odrediti uzroke, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune i Krivošijskoga ustanka.
Pisanje u bilježnicu.
Rakovička buna Krivošijski ustanak
Uzroci
Povod
Tijek Vrijeme
Mjesto
Sudionici
Posljedice
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o pozitivnim i negativnim učincima dualističkoga sustava.
189
Zdenko Samaržija
34. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1850. I 1870. GODINE

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponavljanje i provjera stečenoga znanja.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
Primjeri pitanja za ponavljanje
1. Što je mađarizacija?
2. Što se željelo postići Bachovim reformama?
3. Odredi značenje osnutka Zagrebačke nadbiskupije.
4. Tko su lideri hrvatskih političkih stranaka?
5. Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Istri.
6. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji?
7. Što je talijanizacija?
8. Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe.
9. Što je Riječka krpica?
10. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune.
11. Što je germanizacija?
12. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici.
13. Kada je puštena u promet prva željeznica na području Hrvatske?
14. Koje su stranke osnovane nakon zasjedanja Hrvatskoga sabora 1861. godine?
15. Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.
16. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri?
17. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Krivošijskog ustanka.
190
Hrvatska i svijet
ZAVRŠNI DIO SATA

35. HRVATSKE ZEMLJE NAKON NAGODBE

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama u prvim desetljećima nagodbenog sustava.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje Hrvatske, osobito užega
zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponoviti razloge nastanka Austro-ugarske nagodbe.
Ponoviti razloge nastanka Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Odrediti posljedice sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe.
GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Dijeljenje u skupine. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke,
a po pitanjima s prozirnice (ili napisanima na ploči) napisat će izvješće.
Prva skupina
Agrarna kriza
Što je agrarna kriza?
Kada je počela agrarna kriza?
191
Zdenko Samaržija
Kakve je posljedice imala za hrvatske seljake?

Što je vlast poduzela da ublaži posljedice krize?
Što je vlast poduzela do otkloni uzroke krize?
Što je liberalizam?
Druga skupina
Reforme bana Ivana Mažuranića
Kada je vladao Ivan Mažuranić?
Što je dogovorio s Mađarima?
Navedi reforme Ivana Mažuranića
u sudstvu,
prosvjeti,
zdravstvu,
vjerskim pitanjima.
Koji su razlozi njegova podnošenja ostavke?
Treća skupina
Narodni preporod Hrvata u Istri.
Odredi uzroke narodnoga preporoda Hrvata u Istri.
Što je povod narodnoga preporoda Hrvata u Istri?
Tko su važni sudionici narodnoga preporoda Hrvata u Istri?
Kojim se sredstvima služe preporoditelji?
Kako je završio narodni preporod Hrvata u Istri?
Četvrta skupina
Narodni preporod Hrvata u Dalmaciji.
Odredi uzroke narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.
Što je povod narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji?
Tko su važni sudionici narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji?
Kojim se sredstvima služe preporoditelji?
Kako je završio narodni preporod Hrvata u Dalmaciji?
ZAVRŠNI DIO SATA

Rješavanje pripadajućih zadataka u vježbenici.
192
Hrvatska i svijet
36. HRVATSKE ZEMLJE POTKRAJ 19. STOLJEĆA.

VLADAVINA KHUENA HÉDERVÁRIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama u desetljećima nagodbenog sustava.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema probuditi u učenika interes za istraživanje Hrvatske, osobito užega
zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje, slušanje glazbe.
Udžbenik, povijesni zemljovid, kasetofon ili CD-player.
UVODNI DIO SATA
1. Što je velika agrarna kriza?
2. Kakve je posljedice imala za hrvatske seljake?
3. Kada je vladao Ivan Mažuranić?
4. Što je revizija Nagodbe?
5. Kako je Ivan Mažuranić unaprijedio sudstvo?
6. Kako je Ivan Mažuranić unaprijedio školstvo?
7. Zašto je podnio ostavku?
8. Koji su najvažniji istarski preporoditelji?
9. Što su tabori?
10. Koji su najvažniji hrvatski preporoditelji u Dalmaciji?
GLAVNI DIO SATA

193
Zdenko Samaržija
Prva skupina
Vojna krajina
Što je Vojna krajina?
Kada je nastala Vojna krajina?
Koje područje zauzima Vojna krajina?
Kako je organizirana Vojna krajina?
Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Vojne krajine?
Kada je Austro-Ugarska uvela opću vojnu obvezu?
Kakve to posljedice ima za stanovnike Vojne krajine?
Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?
Druga skupina
Ladislav Pejačević
Kada je vladao Ladislav Pejačević?
Kakvu je politiku provodio?
Što je bio povod nemirima u Banskoj Hrvatskoj?
Kako su završeni nemiri?
Treća skupina
Khuen-Héderváry
Kada je vladao Khuen-Héderváry?
Kakvu je politiku provodio?
Kakve je reforme proveo u sudstvu?
Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?
ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza pjesme Ustani bane.
Najava pismenog ispita.
37. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1871. I 1903. GODINE

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponavljanje, sistematiziranje i provjeravanje stečenoga znanja.
194
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Razgovor
Grafoskop
Pismeni ispit
Skupina A
1. Što je mađarizacija?
2. Što se željelo postići Bachovim reformama?
3. Što su tabori?
4. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji?
8. Kada je Austro-Ugarska uvela opću vojnu obvezu?
9. Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?
10. Što su nijemi grbovi?
11. Kada je vladao Khuen-Héderváry?
12. Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?
Skupina B
1. Što je germanizacija?
2. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici.
3. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri?
4. Što su tabori?
5. Kada je Austro-Ugarska uvele opću vojnu obvezu?
6. Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?
195
Zdenko Samaržija

10. Što su nijemi grbovi?
11. Kada je vladao Khuen-Héderváry?
12. Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?
ZAVRŠNI DIO SATA

Najava idućih istraživanja. Za domaću zadaću učenici trebaju pročitati lekciju Austro-ugarska vlast u
Bosni i Hercegovini i odgovoriti na pitanja ispod teksta.
38. BOSNA I HERCEGOVINA POD UPRAVOM

AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese koje je u Bosni i Hercegovini uzrokovala austrougarska vlast.
1.2. Odgojni
Istaknuti ulogu austrougarske vlasti u stvaranju pozitivnih i negativnih promjena u Bosni i Hercegovini.
Kritički promotriti djelatnost hrvatskih intelektualaca i političara u stvaranju suživota raznih naroda i
vjera u Bosni i Hercegovini.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće.
196
Hrvatska i svijet
GLAVNI DIO SATA

Učenici s prozirnice prepisuju shemu austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini i, čitajući tekst iz
udžbenika, dopunjuju bilješke – do kraja sata.
Uzroci austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine
Povod austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine
Trajanje austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini
Uprava
Socijalne reforme
Promjene u gospodarstvu i u prometu
197
Zdenko Samaržija
Najvažniji događaji u kulturi – javni djelatnici
Posljedice austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini
39. ISELJAVANJE IZ HRVATSKIH ZEMALJA.

HRVATI U BANATU, BAČKOJ I GRADIŠĆU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Stjecati znanja o Hrvatima koji žive izvan hrvatskoga nacionalnog područja.
1.2. Odgojni
Razvijati interes za proučavanje povijesti Hrvata izvan domovine. Uočiti važnost djelatnosti svećenika
na očuvanju hrvatskoga jezika i kulture Hrvata izvan Hrvatske.
1.3. Funkcionalni
Vježbati snalaženje u prostoru. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Što su migracije?
198
Hrvatska i svijet
Koji su razlozi seljenja ljudskih skupina?

Gdje žive moliški Hrvati?
Od kada ondje žive?
Tko je očuvao njihovu nacionalnu i jezičnu samobitnost?
GLAVNI DIO SATA

Prva skupina
Bunjevci
Na kojem području žive?
Od kada tamo žive?
Koji su razlozi naseljavanja toga područja?
Čime se bave?
Kakva im je socijalna struktura?
Nabroji važnije kulturne i javne djelatnike.
Kako su organizirani?
Kakve novine izdaju?
Kakve knjige izdaju?
Druga skupina
Šokci
Od kada tamo žive?
Čime se bave?
Koji su važni kulturni i javni djelatnici?
Treća skupina
Gradišćanski Hrvati
Od kada tamo žive?
Čime se bave?
199
Zdenko Samaržija

Koji su važni kulturni i javni djelatnici?
Četvrta skupina
Hrvatsko iseljeništvo
Od kada tamo žive?
Čime se bave?
Nabroji važnije kulturne i javne djelatnike.
ZAVRŠNI DIO SATA

Čitanje teksta Jožefa Franje Žgolanića. Analiza.
40. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponavljanje, sistematiziranje i provjeravanje stečenoga znanja.
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Utvrditi povezanost političke razjedinjenosti i gospodarskog razvoja
hrvatskih zemalja.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
200
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Pisanje
Grafoskop
UVODNI DIO SATA
Pregled domaćih zadaća. Analiza referata.
GLAVNI DIO SATA

Prva etapa:
Davanje uputa za samostalno istraživanje – izrada tablice. Učenici će na primjeru Istre i Dalmacije
popuniti tablicu za ostale hrvatske zemlje.
Na prozirnici
Banska Hrvatska Slavonija i Srijem Istra Dalmacija Vojna krajina
Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme
u škole
uvedeno
Novine
pedesetih obvezno
Jadranski 1853.
godina učenje
Slavjan
njemačkoga
jezika
Dobrila
objavio
društvo šezdesetih
molitvenik 1854.
Neboj se godina
Otče budi
volja Tvoja.
talijanski
jezik
nakon traženje da nakon
proglašen
Bachova se u upravu Bachova
uredovnim
apsolu- uvode apsolu-
jezikom
tizma hrvatski jezik tizma
Istarskoga
sabora
tabori –
uključivanja sedamde-
Novine
seljaka u setih 1862.
Narodni list
narodni godina
preporod
Novine
1870.
Naša sloga
201
Zdenko Samaržija
hrvatski jezik
Laginja je postao je
progovorio uredovnim
na jezikom
Istarskome 1883. Dalmatin- 1883.
saboru skoga sabora,
hrvatskim a ulazio je
jezikom i u upravu i
sudstvo
u Pazinu je
Učiteljska
otvorena
1899. škola u
hrvatska
Arbanasima
gimnazija
uvedeno
opće pravo 1907.
glasa
ZAVRŠNI DIO SATA

Najava usmenog ispitivanja.
41. HRVATSKE ZEMLJE

Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponavljanje i provjera stečenoga znanja.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, sposobnost povezivanja gradiva i usmenog izražavanja. Primjena
stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
202
Hrvatska i svijet
Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.
Što je novi vijek?
Što je imperijalizam?
Gdje je započela Druga industrijska revolucija?
Koji su najvažniji izumi i izumitelji Druge industrijske revolucije?
Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrijske
revolucije.
Koji su uzroci gospodarskih kriza?
Što je socijalizam?
Što žele komunisti?
Što je mađarizacija?
Što je germanizacija?
Što je talijanizacija?
Što se željelo postići Bachovim reformama?
Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici.
Odredi značenje osnutka Zagrebačke nadbiskupije.
O kojim se problemima razgovaralo na Hrvatskom saboru 1861. godine?
Koji su lideri hrvatskih političkih stranaka?
Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.
Koji su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji?
Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Istri.
Nabroji protivnike hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri.
Zašto je Austrija podržavala talijanaše u Istri?
Nabroji vođe narodnoga preporoda Hrvata u Istri.
Što su tabori?
Nabroji vođe narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.
Zašto je izbio hrvatsko-srpski spor?
Kada je nastala Austro-Ugarska Monarhija?
Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Koje poslove Hrvatska obavlja samostalno?
203
Zdenko Samaržija
Što je Riječka krpica?

Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune.
Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Krivošijskog ustanka.
Što je revizija Nagodbe?
Zašto je ban Ivan Mažuranić podnio ostavku?
Objasni položaj Vojne krajine nakon austrijske okupacije Bosne i Hercegovine.
Kada su osnovane Bjelovarsko-križevačka, Modruško-riječka i Ličko-krbavska županija?
Što su nijemi grbovi?
Opiši banovanje Khuena Héderváryja.
Tko su gradišćanski Hrvati?
Tko su Bunjevci, a tko Šokci?
Odredi gospodarske i političke razloge iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje.
Što je istočno pitanje?
Što je o Bosni i Hercegovini odlučeno na Berlinskome kongresu?
Što su esnafi?
Odredi razdoblja austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini.
Što je naturalizam?
Što je moderna?
Koje su odlike moderne?
Koji su najvažniji modernistički književnici?
Što znaš o
Jurju Dobrili,
Ambrozu Vranyczányju,
Jurju Hauliku,
Josipu Jurju Strossmayeru,
Anti Starčeviću,
Eugenu Kvaterniku,
Antunu Bajamontiju,
Ivanu Mažuraniću,
Matku Laginji,
Mihovilu Pavlinoviću,
Mihi Klaiću,
Khuen-Héderváryju,
Izidoru Kršnjavom,
Josipu Franku,
Mati Meršiću Miloradiću,
Ivanu Antunoviću,
Benjaminu Kállayu,
Josipu Stadleru,
Grgi Martiću,
Ćiri Tuhelki.
204
Hrvatska i svijet
Teža pitanja
Usporedi značenje Napoleonova Građanskog zakonika s Građanskim zakonikom donesenim u Austrijskoj
Carevini 1852. godine.
Odredi položaj hrvatskih intelektualaca za vrijeme Bachova apsolutizma.
Navedi razlike između kolona i kmeta.
Odredi značenje prve gospodarske izložbe u Zagrebu.
Što znaš o regulaciji Lonjskoga polja?
Objasni slogan Čije su željeznice, njegova je i zemlja.
Koje su sličnosti i razlike narodnog preporoda Hrvata u Istri i Dalmaciji?
Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice ustanka u Bosni i Hercegovini.
Kako je austrougarska vlast promijenila socijalnu strukturu Bosne i Hercegovine?

POČETKOM 20. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću Hrvatske, Europe i svijeta početkom 20. stoljeća.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
205
Zdenko Samaržija
UVODNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena crta shemu povijesti novoga vijeka te označuje razdoblje koje ćemo istra-
živati.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati.
Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva
Opčinjenost nacionalnom državom
Burne društvene promjene – socijalni problemi
Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima
i natuknicama iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. U tablicu će učenici
upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti
te ponoviti prije ispitivanja.
1854. 1871. 1890.
Trajanje 1914. 1915. 1916. 1917. 1918.
– 1871. – 1890. – 1914.
razdoblje
razdoblje razdoblje munjeviti rat,
vojno- rovovski rovovski rovovski
Napoleona Otta von uspostava rovovski rat
-političkih rat rat rat
III. Bismarcka bojišnica
saveza
u rat na strani
Njemačka
stvaranje Centralnih
skladni + Austro-
vojnih sila ulaze Rusija ulazak
Temeljne ravnoteža odnosi -Ugarska / velike
saveza – Bugarska i izlazi iz SAD-a u
odrednice straha između V. Britanija + bitke
priprema Turska, a na rata rat
velesila Francuska +
za rat strani Antante
Rusija
Italija
Znanstvena
otkrića
Tehnološ-
ke inovacije
Položaj
Hrvatske
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o položaju malih ljudi u razdoblju rata.
206
Hrvatska i svijet
43. MEĐUNARODNI SAVEZI,

RATOVI I REGIONALNE KRIZE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o međunarodnim savezima te o lokalnim ratovima i regionalnim krizama kao odmjeravanju
velesila prije Prvoga svjetskog rata. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanju unutarnjih i vanjskih problema
neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te
uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Analiza razdoblja Napoleona III. i Otta von Bismarcka.
Analiza temeljnih interesa pojedinih velesila.
207
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Učenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima i natuknicama uvrstiti bilješke u tablicu.
Što se Kada se Gdje se Kako se Zašto se
dogodilo? dogodilo? dogodilo? dogodilo? dogodilo?
Japan želi doći do
rat Japana i Kine 1898. Kina Japan napao Kinu ruda, energenata i
tržišta
SAD želi istisnuti
rat između SAD-a današnje južne europske sile
1898.
i Španjolske države SAD-a s američkoga
kontinenta
Britanci napali potomci
potomke kolonizatora ne
Burski rat 1903. Južna Afrika
nizozemskih žele plaćati poreze
kolonizatora matici
Smijenjena
dolazak
proaustrijski odgovara
Karađorđevića na 1903. Srbija
orijentirana dinastija interesima Rusije
vlast
Obrenovića
Njemački je car
izjavio da želi s
marokanskim
Maroko i mirovne Njemačka iskušava
kriza u Maroku 1905. i 1911. sultanom
konferencije moć protivnika
razgovarati kao
s neovisnim
vladarom.
glad, godine
nerodice, loša
zakonska
revolucija u Rusiji 1905. Rusija Veliki gradovi Rusije regulativa, mnogi
ostaci feudalizma
smetaju napretku
gospodarstva
Europski i mnogi ostaci
mladoturska Osmanlijsko azijski dijelovi feudalizma
1908.
revolucija Carstvo Osmanlijskoga smetaju napretku
Carstva gospodarstva
zbog prevrata u
Srbiji ugroženi
Austro-Ugarska je su važni interesi
Bosna i
aneksijska kriza 1908. priključila Bosnu i Njemačke i Austro-
Hercegovina
Hercegovinu. -Ugarske (izgradnja
Bagdadske
željeznice)
208
Hrvatska i svijet
želi zauzeti bolju

Italija koristi
Italija zauzela otočje između poziciju na obalama
1912. Marokanske krize i
Dodekanez Turske i Grčke Sredozemnoga
slabost Turske
mora
želja balkanskih
Kosovo, jug Srbije,
naroda za
Prvi balkanski rat 1912. Makedonija, sjever
teritorijalnim
Grčke
proširenjem
Bugarska napala nezadovoljstvo
Drugi balkanski
1913. Makedonija nekadašnje Bugarske iskoristila
rat
saveznike je Austro-Ugarska
ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaće
Nabroji članice Antante.
Nabroji članice Centralnih sila.
Što su marokanske krize?
Kada su izbile?
Zašto su izbile revolucije u Rusiji i u Osmanlijskom Carstvu?
Koje su sile zadovoljne ishodom Balkanskih ratova, a koje sile Balkanskim ratovima nisu ostvarile svoje
ciljeve?
44. PRVI SVJETSKI RAT

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Prvoga svjetskog rata.
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učeničke. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema
neke države.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
209
Zdenko Samaržija
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće. Zajedničko odgovaranje na pitanja.
GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni rad
Učenici s prozirnice prepisuju shemu Prvoga svjetskog rata, i, čitajući tekst iz udžbenika, dopunjuju
bilješke – do kraja sata.
Uzroci Prvoga svjetskog rata
Povod Prvoga svjetskog rata
Trajanje Prvoga svjetskog rata
Zaraćene strane
210
Hrvatska i svijet
Ratna taktika
Ratna tehnika
Najveće bitke
Posljedice Prvoga svjetskog rata
45. ZBIVANJA 1917. I 1918. GODINE

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Prvoga svjetskog rata.
1.2. Odgojni
neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Osposobiti učenike za izradu referata.
211
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, suradničko učenje.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pregled bilježaka s prošloga sata.
Pitanja
Tko su utemeljitelji komunizma?
GLAVNI DIO SATA

Podjela učenika u skupine. Istraživanja.
Prva skupina
Rusija
Koja je dinastija vladala Rusijom od 17. stoljeća do 1917. godine?
Koji su najvažniji ruski vladari?
Koji je strateški interes Rusije?
Kakvi su ruski resursi?
Zašto Rusija, unatoč znatnim resursima, nije postala industrijska velesila?
Kada je u Rusiji ukinut feudalizam?
Koje su najvažnije posljedice Februarske revolucije?
Tko je Oktobarskom revolucijom došao na vlast u Rusiji?
Kakve posljedice za Njemačku ima rusko izlaženje iz rata?
Druga skupina
SAD
Kada je nastao SAD?
Koji je strateški interes SAD-a?
Kakvi su resursi SAD-a?
Koji su uzroci gospodarskoga napretka SAD-a?
Zašto SAD ulazi u rat na strani Antante?
Tko je bio predsjednik SAD-a u razdoblju rata?
Kako se zove dokument kojim je definiran američki ratni cilj?
212
Hrvatska i svijet
Treća skupina
Četrnaest točaka
Tko je napisao Četrnaest točaka?
Kada su objavljene?
Koje se točke odnose:
– na opća načela ratovanja,
– na stanje i odnose nakon svršetka rata,
– na koje se točke pozivaju Hrvati,
– na osnutak Lige naroda?
Četvrta skupina
Pariška mirovna konferencija
Što je Pariška mirovna konferencija?
Kada je održana?
Gdje je održana?
Koji su glavni sudionici?
Koji je temeljni dokument Pariške mirovne konferencije?
Koje su najvažnije odluke?
Njemačka Austrija Mađarska Bugarska Turska
Teritorijalni
+ + + + +
gubici
Gubitak
nacionalnoga – – + – +
područja
Plaćanje ratne
+ – – – –
odštete
Ograničen broj
+ – – – –
vojnika
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o ubojitim oružjima i o razvoju tehnologije u razdoblju ratova.
213
Zdenko Samaržija
46. HRVATSKA U VRIJEME PRVOGA

SVJETSKOG RATA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o Hrvatskoj u Prvome svjetskom ratu.
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanju unutarnjih i vanjskih problema
neke države.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje dualističkoga sustava Austro-Ugarske Monarhije.
Ponavljanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica Prvoga svjetskoga rata.
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Čitanje i komentiranje pripreme uz nastavnu jedinicu.
Čitanje teksta Hrvati u austrougarskoj vojsci – razgovor.
Drugi korak
Samostalno istraživanje. Profesor će na ploči nacrtati tablicu koju će popuniti učenici nakon čitanja
teksta iz udžbenika.
214
Hrvatska i svijet
Hrvatski političari U domovini U emigraciji

Stjepan Radić
Kakve rezolucije donose?
S kim pregovaraju?
ZAVRŠNI DIO SATA

Čitanje teksta Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ustroj Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Pravljenje
bilježaka uz profesorovu pomoć.

POČETKOM 20. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o Hrvatskoj, Europi i svijetu početkom 20. stoljeća. Provjera stečenoga
znanja.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
Grafoskop
Primjeri pitanja za usmeno ili pismeno ispitivanje
Što je novi vijek?
215
Zdenko Samaržija

Kada je započela Druga industrijska revolucija?
Kako Marx i Engels gledaju na položaj radnika?
Navedi posljedice ujedinjenja Njemačke.
Tko je ukinuo ropstvo u SAD-u?
Zašto je Rusija unatoč znatnim resursima gospodarski zaostajala za zemljama zapadne Europe?
Što je impresionizam?
Koje su odlike impresionizma?
Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?
Što je moderna?
Koje su odlike moderne?
Koji su najvažniji modernistički književnici i glazbenici?
Što je kubizam?
Koji su najvažniji slikari kubizma?
Nabroji članice Antante.
Nabroji članice Centralnih sila.
Što su marokanske krize?
Kada su izbile?
Tko su Buri?
Odredi uzrok i povod aneksijske krize. Zašto su izbile revolucije u Rusiji i u Osmanlijskom Carstvu?
Koje su sile zadovoljne ishodom Balkanskih ratova, a koje sile Balkanskim ratovima nisu ostvarile svoje
ciljeve?
Što je uzrok Prvoga svjetskog rata?
Tko je i zašto ubio austrougarskog prestolonasljednika?
Kako je Austro-Ugarska reagirala na atentat u Sarajevu?
Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?
Objasni položaj Srba i Talijana u hrvatskim zemljama za vrijeme Prvoga svjetskog rata.
Koje su najveće bitke Prvoga svjetskog rata?
Koja je ratna tehnika prvi put upotrijebljena u Prvom svjetskom ratu?
Koji su najvažniji događaji iz 1917. godine?
Što je uzrokovalo pojavu hajdučije u hrvatskim zemljama?
Što je zeleni kader?
Koje su najvažnije posljedice Februarske revolucije?
216
Hrvatska i svijet
Kakve posljedice za Njemačku ima rusko izlaženje iz rata?

Zašto SAD ulazi u rat na strani Antante?
Tko je bio predsjednik SAD-a u razdoblju rata?
Kako se zove dokument kojim je definiran američki ratni cilj?
Tko je napisao Četrnaest točaka?
Kada su objavljene?
Koji su društveni, a koji vojni razlozi sloma Centralnih sila?
Objasni razlike između Jugoslavenskog kluba i Jugoslavenskog odbora.
Što je potaknulo srbijansku vladu na pregovore s Jugoslavenskim odborom?
Što je zaključeno nakon pregovora na Krfu?
Kada je održana?
Gdje je održana?
Koji su glavni sudionici?
Koji je temeljni dokument Pariške mirovne konferencije?
Teža pitanja
Objasni važnost Bosne za Austro-Ugarsku, Rusiju i Srbiju.
Opiši opseg rata i stradanja koja je prouzročio.
Koje odredbe Wilsonovih Četrnaest točaka nisu ispunjene do danas.
Objasni značenje Ženevske deklaracije.
Odredi uzroke nastanka i tijek Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
48. SUVREMENO DOBA. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET

IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću suvremenoga doba.
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
217
Zdenko Samaržija
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pitanja za uvodni dio sata – ponavljanje.
Kako smo podijelili povijest? Što je suvremeno doba?
GLAVNI DIO SATA

Nakon uvoda profesor izlaže osnovne smjernice povijesti suvremenog doba.
Na prozirnici:
Suvremeno doba
1918. – 1990.
sukob ideologije kapitalizma i ideologije komunizma
Kapitalizam Komunizam
oduzimanje privatnog vlasništva nad sredstvima za
nepovredivost privatnoga vlasništva
proizvodnju
vladavina jedne partije bez demokratske kontrole
višestranački sustav i parlamentarna demokracija
– totalitarizam
bogaćenje opća jednakost
vodeće zemlje: od 1918. do 1939. Velika Britanija i
Francuska; SSSR
od 1945. do 1990. SAD
1918. – 1939. 1939. – 1945. 1945. – 1990.
razdoblje između dvaju svjetskih
Drugi svjetski rat Hladni rat
ratova
Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti između dvaju svjetskih ratova. U tablicu će učenici upisivati
i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te
ponoviti prije ispitivanja.
218
Hrvatska i svijet
1918. – 1939.
Razdoblje između dvaju svjetskih ratova
Versailleski sustav Velika gospodarska kriza Dominacija Adolfa Hitlera
1918. – 1929. 1929. – 1933. 1933. – 1939.
ispraviti nepravde nanesene Njemačkoj
Kazniti Njemačku Uzroci:
na Pariškoj mirovnoj konferenciji
Uspostaviti štit od prodora uspostaviti novi politički poredak u Europi
Povod:
komunizma iz Sovjetske Rusije – pod dominacijom Njemačke
Liga naroda Tijek:
Samoizolacija SAD-a Posljedice:
49. VERSAILLESKI SUSTAV I

NJEGOV SLOM
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ocijeniti značenje versailleskog sustava i velike gospodarske krize.
1.2. Odgojni
Upozoriti na pozitivna i negativna obilježja versailleskog sustava te Sovjetske Rusije. Razvijati osjećaj
za socijalnu pravdu. Istaknuti pravo svakog naroda na slobodu i samostalnost.
1.3. Funkcionalni
Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Stjecanje vještina kojima se može kvalitetno prezentirati
usvojena znanja – sažeto reproducirati pročitani tekst. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Razgovor o elementima versailleskog sustava.
219
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Učenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima s prozirnice pripremiti izvješća.
Skupina Pobjednici
Koje su zemlje pobjednice Prvoga svjetskog rata?
Objasni uzroke gospodarskoga poleta u zemljama pobjednicama.
Zašto se je SAD povukao iz rada Pariške mirovne konferencije?
Skupina Poraženi
Koje su zemlje poražene u Prvom svjetskom ratu?
Objasni uzroke gospodarske krize u poraženim zemljama.
Kojim političkim strujama pogoduju gospodarske krize?
Skupina Novonastale zemlje
Koje su zemlje nastale nakon Prvoga svjetskog rata?
Objasni uzroke gospodarske krize u novonastalim zemljama.
Skupina Liga naroda
Što je Liga naroda?
Kako je osnovana?
Koja su njezina najvažnija radna tijela?
Skupina Velika gospodarska kriza
Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice velike gospodarske krize.
Modeli izlaska iz krize
Demokratski Totalitarni
masovni javni radovi masovni javni radovi
jačanje parlamentarne demokracije uvođenje jednostranačja
jačanje demokratske kontrole nad vojskom i policijom militarizacija, stvaranje totalitarnoga društva
Italija, Njemačka, Japan, monarhistička Jugoslavija i
SAD, Velika Britanija, Japan
ostale novonastale zemlje
Skupina Turska
Koji su uzroci krize u poslijeratnoj Turskoj?
Navedi reforme Mustafe Kemala.
Skupina Sovjetska Rusija
Što je ratni komunizam?
Što je NEP?
Što je petogodišnji plan?
Zašto SSSR nije potresla velika gospodarska kriza?
Tko je Lenjin?
Tko je Trocki?
220
Hrvatska i svijet
Tko je Staljin?
Što je kult ličnosti?
ZAVRŠNI DIO SATA

Podnošenje izvješća. Razgovor o problemu nacije u višenacionalnim državama.
50. USUSRET NOVOM RATU

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti desničarke totalitarne sustave, fašizam, nacizam i militarizam.
1.2. Odgojni
Upozoriti na obilježja totalitarnih sustava. Istaknuti pravo pojedinca na slobodu. Razvijati kritičko
mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Razgovor o uzrocima sloma versailleskog sustava.
Zaključak – sile pobjednice traže novi štit od prodora komunizma iz Sovjetske Rusije.
221
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst iz udžbenika i popuniti tablicu.
Zemlja Njemačka Italija Japan

Razlozi nezadovoljstva
ponižena, nametnute su nije ostvarila strateške nije ostvario strateški
odlukama Pariške
joj reparacije ciljeve cilj
mirovne konferencije
Razlozi krize nakon izgubila je mnoga nema dovoljno sirovina i nema dovoljno sirovina i
Prvoga svjetskoga rata područja, sirovine i tržišta energenata energenata
Model izlaska iz krize totalitarni totalitarni totalitarni
uspostaviti novi politički biti gospodar Sredozemlja biti gospodar Dalekoga
Strateški cilj
poredak u Europi i imati izlaz na Podunavlje istoka
1935. Etiopija 1931. Kina
Ratovi
1939. Albanija 1933. Kina
1936. antikominternski 1936. antikominternski
Vojni savezi
pakt s Japanom pakt s Njemačkom
Nakon toga popunit će lentu vremena.
Vrijeme Događaj
1889. rođen
1917.
1921.
1923.
objavljen Mein Kampf
1933.
1934.
1935.
a)
1936.
b)
a)
1938. b)
c)
1939.
1945.
ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaće – napraviti bilješke iz teksta Španjolski građanski rat.
222
Hrvatska i svijet
51. UKLJUČIVANJE HRVATSKE

U PRVU JUGOSLAVENSKU DRŽAVU.
MONARHISTIČKA JUGOSLAVIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanaka monarhističke Jugoslavije te glavne procese društvenoga, gospodarskog i
kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti
te negativan prema vlastodršcima sklonima smicalicama. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Razvijati
domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih
prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, samostalni rad.
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Natjecanje između redova.
1. Što je Londonski ugovor?
2. Objasni značenje Ženevske deklaracije.
3. Što je Krfska deklaracija?
4. Što je potaknulo srbijansku vladu na pregovore s Jugoslavenskim odborom?
5. Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?
6. Kada je nastala Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
7. Tko je Antun Trumbić?
8. Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?
223
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA

Upute za istraživanje.
Učenici će čitati tekst iz udžbenika te će uz pomoć profesora praviti bilješke.
PLAN PLOČE
Najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije: GUBITAK HRVATSKE DRŽAVNOSTI

– borba za ponovnu uspostavu hrvatske državnosti.
Monarhistička Jugoslavija
1918. – 1941.
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Kraljevina Jugoslavija
1918. – 1929. 1919. – 1941.
Petar I. Aleksandar Namjesništvo – knez Pavle Petar II.
1918. – 1921. 1921. – 1934. 1934. – 1941. 1941.
Traženje rješenja
Stranke ljevice Stranke centra Stranke desnice
sovjetska Hrvatska, po uzoru na nezavisna država pod svaku
traže rješenje u okvirima sustava
SSSR cijenu
Stjepan Radić, Ante Pavelić,
Josip Broz
Vladko Maček Eugen Kvaternik
Najvažniji događaji
Kada se
Što se dogodilo? Posljedice
dogodilo?
Naputak 1918.
Adresa 1918.
Prosinačke žrtve 1918.
Žigosanje stoke
Rapalski ugovor 1920.
Vidovdanski ustav 1921.
Rimski ugovor 1924.
atentat na hrvatske
1928.
zastupnike
224
Hrvatska i svijet
diktatura 1929.
Oktroirani ustav 1931.
Zagrebačke punktacije 1932.
ubojstvo kralja Aleksandra 1934.
Banovina Hrvatska 1939.
Njemačka i njezine
saveznice napale travanj 1941.
Jugoslaviju
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o temi Pucanj u Radića bio je pucanj u Hrvatsku.
52. BANOVINA HRVATSKA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanka Banovine Hrvatske te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog
razvoja Hrvata u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
te negativan prema vlastodršcima sklonima smicalicama. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Razvijati
domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih
prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Osposobiti učenike za pisanje referata.
2. Oblici rada
3. Metode rada
225
Zdenko Samaržija
UVODNI DIO SATA
Pitanja
Što je Londonski ugovor?
Kada je nastala Države Slovenaca, Hrvata i Srba?
Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?
Tko je Antun Trumbić?
Tko je Stjepan Radić?
Tko je Vladko Maček?
Tko je Ante Pavelić?
Tko je Eugen Kvaternik?
Tko je Josip Broz?
Tko je Aleksandar Karađorđević?
Tko je Pavle Karađorđević?
Tko je Nikola Pašić?
Tko je Svetozar Pribićević?
Što je Naputak?
Što je Adresa?
Koja je najvažnija posljedica stvaranja monarhističke Jugoslavije?
Kako je Stranka prava reagirala na prvoprosinački akt?
Što su prosinačke žrtve?
Koje su odrednice Rapalskoga ugovora?
Što je ozakonjeno Rimskim ugovorom?
Tko je najvažniji protivnik monarhizma u Jugoslaviji?
Koja je temeljna politička odrednica Stjepana Radića?
Tko je Puniša Račić?
Što je Oktroirani ustav?
Što su Zagrebačke punktacije?
Kada je ubijen kralj Aleksandar?
Kako se zove oblik vlasti u Kraljevini Jugoslaviji nakon ubojstva kralja Aleksandra?
GLAVNI DIO SATA

Rad u skupinama
Učenici će čitati tekst iz udžbenika te će, odgovarajući na pitanja s prozirnice, pripremiti izvješća.
Prva skupina
Hrvatsko pitanje
Koja je najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije?
Što je hegemonizam?
226
Hrvatska i svijet
Što je unitarizam?
Kako je vladajući režim iskorištavao gospodarski razvijene krajeve, osobito područja današnje Slovenije
i Hrvatske?
Koji su razlozi iseljavanja Hrvata za vrijeme monarhističke Jugoslavije?
Druga skupina
Banovina Hrvatska
Što je Banovina Hrvatska?
Kada je nastala?
Koja je područja zauzimala?
Koje je ovlasti imala?
Tko su najveći protivnici Banovine Hrvatske?
Treća skupina
Razvoj kulture, znanosti i sporta u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju.
Učenici istražuju prema pitanjima iz udžbenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza tablice Protivnici Banovine Hrvatske.
Politička opcija Stranke ljevice Srbi Stranke desnice

Nisu riješena socijalna
pitanja. Na vlasti je Jugoslaviju su smatrali Banovina Hrvatska ima
Razlozi protivljenja
krupni kapital. Nije velikom Srbijom. ograničenu suverenost.
ukinuta monarhija.
53. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET IZMEĐU

DVAJU SVJETSKIH RATOVA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
znanja.
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
227
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
Što je suvremeno doba?
Koje su važne odrednice suvremenog doba?
Što su kolonije?
Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?
Je li Italija u Prvom svjetskom ratu ostvarila ratni cilj?
Što je versailleski sustav?
Koja je svrha novonastalih zemalja u Europi?
Objasni Hitlerov uspon?
Što je totalitarizam?
Ima li razlika u uspostavi kulta ličnosti u ljevičarskim i desničarskim diktaturama?
Koje su zemlje pobjednice u Prvom svjetskom ratu?
Objasni uzroke gospodarskoga poleta u zemljama pobjednicama.
Zašto se SAD povukao iz rada Pariške mirovne konferencije?
Koje su zemlje poražene u Prvom svjetskom ratu?
Objasni uzroke gospodarske krize u poraženim zemljama.
Koje su zemlje nastale nakon Prvoga svjetskog rata?
Objasni uzroke gospodarske krize u novonastalim zemljama.
Kojim političkim strujama pogoduje gospodarske krize?
Što je Liga naroda?
Kako je osnovana?
228
Hrvatska i svijet
Koja su njezina najvažnija radna tijela?

Navedi reforme Mustafe Kemala.
Koja je europska zemlja ostala izvan versailleskog sustava?
Što je ratni komunizam?
Što je NEP?
Tko je Lenjin?
Tko je Trocki?
Tko je Staljin?
Kako se Staljin obračunavao sa svojim političkim protivnicima?
Što je Kominterna?
Tko je Benito Mussolini?
Tko je Alfred Nobel?
Tko je Charlie Chaplin?
Tko je Rudolph Valentino?
Tko je Clark Gable?
Tko je Walt Disney?
Tko je Pierre de Coubertin?
Tko je Svetozar Pribićević?
Tko je Josip Broz?
Tko je Krsto Hegedušić?
Tko je Ivan Generalić?
Tko je Miroslav Krleža?
Tko je Janko Polić Kamov?
Tko su Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog?
Tko je Franjo Bučar?
Odredi strateške ciljeve
1. Njemačke,
2. Japana,
3. Italije,
4. Sovjetskoga Saveza.
Što je Antikominternski pakt?
Što je „Noć dugih noževa”?
Što je „Kristalna noć”?
229
Zdenko Samaržija
Što je politika „otvorenih vrata”?

Što je „marš na Rim”?
Što je „Oktroirani ustav”?
Što znači srljati kao guske u maglu?
Što je Naputak?
Što je Adresa?
Što su „prosinačke žrtve”?
Kakav je bio gospodarski položaj hrvatskih pograničnih gradova u monarhističkoj Jugoslaviji?
Koje su temeljne odredbe Vidovdanskog ustava?
Što je Hrvatska izgubila ugovorima u Rapallu i Rimu?
Što je vladajući režim želio pokazati atentatom u Skupštini?
Zašto je kralj Aleksandar uveo diktaturu?
Koje su posljedice diktature?
Što su Zagrebačke punktacije?
Što je Namjesništvo?
Kako je velika gospodarska kriza djelovala na gospodarstvo Kraljevine Jugoslavije?
Zašto je nastala Banovina Hrvatska?
Tko se protivio nastanku Banovine Hrvatske i zašto?
Teža pitanja
Objasni iskorištavanje sporta u ideološke svrhe. Tko je Jesse Owens?
Što je Mandžuko?
Usporedi nacizam u Njemačkoj, militarizam u Japanu i fašizam u Italiji.
Objasni upravnu podjelu monarhističke Jugoslavije.
Kako su rješenje hrvatskoga pitanja vidjeli Vladko Maček, Josip Broz i Ante Pavelić?
Kako su svjetski i hrvatski intelektualci reagirali na Šufflayevo ubojstvo?
Opiši stanje u Jugoslaviji nakon atentata u Marseillesu.
Što je Hlebinska slikarska škola?
54. DRUGI SVJETSKI RAT. HRVATSKA, EUROPA I

SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću Drugoga svjetskog rata te Hrvatske, Europe i svijeta u drugoj polovici 20.
stoljeća. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.
230
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti suvremenog doba – ponavljanje.
Na prozirnici:
Suvremeno doba
1918. – 1990.
sukob ideologije kapitalizma i ideologije komunizma
Kapitalizam Komunizam
oduzimanje privatnog vlasništva nad sredstvima za
nepovredivost privatnoga vlasništva
proizvodnju
vladavina jedne partije bez demokratske kontrole
višestranački sustav i parlamentarna demokracija
– totalitarizam
bogaćenje opća jednakost
vodeće zemlje: od 1918. do 1939. Velika Britanija i
Francuska; SSSR
od 1945. do 1990. SAD
1918. – 1939. 1939. – 1945. 1945. – 1990.
razdoblje između dvaju svjetskih
ratova

Primjeri pitanja
231
Zdenko Samaržija

Koja je svrha novonastalih zemalja u Europi?
Koji su uzroci velike gospodarske krize?
Objasni Hitlerov uspon.
Ima li razlika u uspostavi kulta ličnosti u ljevičarskim i desničarskim diktaturama?
GLAVNI DIO SATA

Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti Drugoga svjetskoga rata te povijesti Europe i svijeta u drugoj
polovici 20. stoljeća. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti
smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
Na prozirnici:
1939. – 1945. 1945. – 1990.

Sile osovine Antifašistička koalicija SAD SSSR
Njemačka Velika Britanija NATO Varšavski ugovor
Italija Francuska Velika Britanija Poljska
Japan SSSR Francuska Čehoslovačka
Zapadna
marionetski režimi SAD Mađarska
Njemačka
pokreti otpora Italija Rumunjska
Grčka Bugarska
zemlje Beneluksa Istočna Njemačka
Albanija (do sredine 50-ih) i
Jugoslavija (do 1948.)
ZAVRŠNI DIO SATA

Ponavljanje i usustavljivanje.
55. TIJEK RATA

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Drugoga svjetskog rata.
232
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema
neke države.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Razgovor o zemljama zadovoljnima ishodom Pariške mirovne konferencije i zemljama koje nisu
zadovoljne njezinim odlukama.
GLAVNI DIO SATA

Učenici rješavaju zadatak iz vježbenice. Čitajući udžbenik, dopunjuju bilješke – do kraja sata.
56. PREKRETNICE U RATU.

SVRŠETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Drugoga svjetskog rata.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema
neke države.
1.3. Funkcionalni
233
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Dovršetak istraživanja s prošloga sata.
GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni rad – popunjavanje tablica s prošlog sata.
57. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

Obrada.
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanka Nezavisne Države Hrvatske te glavne procese društvenoga, gospodarskog
i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
te negativan prema vlastodršcima sklonima totalitarnim ideologijama. Ocijeniti položaj obespravljenih
nacija. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati domoljublje i
osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastita
2. Oblici rada
234
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pitanja
Tko je Josip Broz?
Tko je Aleksandar Karađorđević?
Tko je Pavle Karađorđević?
Koje su odrednice Rapalskoga ugovora?
Što je ozakonjeno Rimskim ugovorom?
Koja je temeljna politička odrednica Stjepana Radića?
Što je unitarizam?
Kada je nastala?
Koja je područja zauzimala?
Koje je ovlasti imala?
Tko su najveći protivnici Banovine Hrvatske?
GLAVNI DIO SATA

Prvi korak
Profesor izlaže najvažnije odrednice Nezavisne Države Hrvatske.
235
Zdenko Samaržija
PLAN PLOČE
– od travnja 1941. do svibnja 1945.

– područje današnjeg Srijema, RBIH te RH bez Istre, kvarnerskih otoka, dijela Dalmacije,
Međimurja, Baranje.
– gospodarski i politički ovisna o Njemačkoj i Italiji.
– totalitarna država; vladavina jedne partije bez demokratske kontrole javnosti
– nema poštovanja ljudskih prava, vlasništva
– ozakonjeno istrebljenje cijelih naroda
Drugi korak
Učenici će čitati tekst iz udžbenika te će uz profesorovu pomoć praviti bilješke.
Tema – Položaj Židova i Cigana u NDH
ZAVRŠNI DIO SATA

58. HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanka antifašističkoga pokreta u Hrvata.
1.2. Odgojni
Čitajući tekst iz udžbenika, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi
i jednakosti. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i
ljudskoga dostojanstva. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati
kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
236
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pitanja
Zašto je ubijen Stjepan Radić?
Tko su ustaše?
Što je unitarizam?
Kada je nastala?
Koji su najveći protivnici Banovine Hrvatske?
Kada je nastala NDH?
Kakvo je zakonodavstvo imala NDH?
Je li NDH bila demokratska država?
Profesor traži od učenika odgovore cijelim rečenicama.
GLAVNI DIO SATA

Profesor izlaže najvažnije odrednice antifašizma u Hrvata.
237
Zdenko Samaržija
PLAN PLOČE
Antifašizam u Hrvata
uzroci:
– želja za uspostavom slobodne i demokratske Hrvatske
povod:
– postupci vlasti NDH
tijek:
– od lipnja 1941. do svibnja 1945.
– borba protiv Nijemaca, Talijana, ustaša i četnika
– uspostava novih organa vlasti – Bihaćka republika
posljedice:
– doprinos pobjedi Antifašističke koalicije
– uspostava socijalističke Jugoslavije
ZAVRŠNI DIO SATA

59. DRUGI SVJETSKI RAT

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
znanja.
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja.
Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
238
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Pisanje
Grafoskop, vježbenica, povijesni zemljovid.
Koja je europska zemlja ostala izvan versailleskog sustava?
Navedi modele izlaska iz krize.
Tko je Staljin?
Kako se Staljin obračunavao sa svojim političkim protivnicima?
Što je Kominterna?
Tko je Benito Mussolini?
Tko je Josip Broz?
Odredi strateške ciljeve:
1. Njemačke,
2. Japana,
3. Italije,
4. Sovjetskoga Saveza.
Ocijeni tajni sporazum Njemačke i SSSR-a.
Kako je Hitler opravdavao napad na Poljsku?
Tko je imao prevlast u prvoj fazi rata?
Koje je zemlje Hitler osvojio?
Koju je zemlju Hitler bezuspješno pokušavao osvojiti?
Koji su bili najveći koncentracijski logori u vrijeme Drugoga svjetskog rata?
Tko je imao prevlast u drugoj fazi rata?
Koje zemlje ulaze u rat u toj fazi rata?
Kako je završila druga faza rata?
Tko je imao prevlast u trećoj fazi rata?
Što je Dan D?
Kako je završio Drugi svjetski rat?
239
Zdenko Samaržija
Navedi posljedice Drugoga svjetskog rata.

Koja je najvažnija posljedica Vidovdanskog ustava?
Što je Hrvatska izgubila ugovorima u Rapallu i Rimu?
Što je vladajući režim želio pokazati atentatom u Skupštini?
Koje su posljedice diktature?
Što je Namjesništvo?
Kako je Velika gospodarska kriza djelovala na gospodarstvo Kraljevine Jugoslavije?
Zašto je nastala Banovina Hrvatska?
Tko se protivio nastanku Banovine Hrvatske i zašto?
Kako su rješenje hrvatskoga pitanja vidjeli Vladko Maček, Josip Broz i Ante Pavelić?
Kakvu je politiku prema Kraljevini Jugoslaviji imao Hitler, a kakvu Mussolini?
Zašto je Hitler napao Kraljevinu Jugoslaviju?
Što se dogodilo s jugoslavenskom vladom?
Kada je proglašena Nezavisna Država Hrvatska?
Tko je i kada proglasio njezino stvaranje?
Kako je bila organizirana vlast u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj?
Tko je bio na njezinu čelu?
Je li Nezavisna Država Hrvatska bila demokratska država?
Kakve je zakone donosila ustaška vlast?
Kako su na ustaški režim reagirali komunisti, a kako pripadnici građanskih stranaka?
Kada je i gdje osnovan prvi partizanski odred u Hrvatskoj?
Što je AVNOJ?
Što je ZAVNOH?
Opiši djelovanje četnika u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
Opiši uzroke sloma NDH.
Što znaš o bleiburškoj tragediji?
Teža pitanja
Je li NDH bila gospodarski i politički neovisna zemlja?
Tko se protivio postupcima ustaške vlasti?
Što misliš, što je navelo stanovnike Hrvatskoga primorja, Gorskoga kotara i Dalmacije da se masovno
priključe partizanskome pokretu?
Smatraš li da je bacanje atomskih bombi, od kojih su ponajviše stradali japanski civili, bilo opravdano
da bi se ubrzao završetak Drugoga svjetskog rata?
240
Hrvatska i svijet
60. SUĐENJE RATNIM ZLOČINCIMA.

UJEDINJENI NARODI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti odnose u svijetu nakon Drugoga svjetskog rata. Istražiti glavne procese društvenoga razvoja
u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
Razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Upućivati
na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim
ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uspoređivanje načina borbe protiv kolonijalizma.
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pitanja
Kada je počeo Drugi svjetski rat?
Tko je imao prevlast u prvoj fazi rata?
Koje je zemlje Hitler osvojio?
Koju je zemlju Hitler bezuspješno pokušavao osvojiti?
Koji su bili najveći koncentracijski logori u vrijeme Drugoga svjetskog rata?
Tko je imao prevlast u drugoj fazi rata?
Koje zemlje ulaze u rat u toj fazi rata?
Kako je završila druga faza rata?
Tko je imao prevlast u trećoj fazi rata?
Što su koncentracijski logori?
Kako je završio Drugi svjetski rat?
Navedi posljedice Drugoga svjetskog rata.
241
Zdenko Samaržija
Tko su Hitlerovi najbliži suradnici?

Kako je završio Mussolini?
GLAVNI DIO SATA

Učenici rješavaju pripadajuće zadatke iz vježbenice.
Čitanje teksta o komunističkim diktatorima.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o dekolonijalizmu.
61. HLADNI RAT

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu, tijeku i posljedicama hladnoga rata.
1.2. Odgojni
neke države.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
242
Hrvatska i svijet
GLAVNI DIO SATA

Učenici s prozirnice prepisuju shemu hladnoga rata, i, čitajući tekst iz udžbenika, dopunjuju bilješke
– do kraja sata.
Uzroci hladnoga rata
Povod hladnoga rata
Trajanje hladnoga rata
Zaraćene strane
Posljedice hladnoga rata
Najvažniji događaji, lokalni ratovi i krize

Na prozrinici:
243
Zdenko Samaržija
Što se Kada se Gdje se Kako se Zašto se

dogodilo? dogodilo? dogodilo? dogodilo? dogodilo?
pokazalo se da
suđenje ratnim suđeno je vođama
1945. Nürnberg zločin ne može
zločincima nacističke Njemačke
proći nekažnjeno
suđeno je vođama pokazalo se da
suđenje ratnim
1945. Tokio militarističkoga zločin ne može
zločincima
Japana proći nekažnjeno
predstavnici mnogih stvorena je
osnovani Ujedinjeni naroda potpisali su organizacija koja će
24. listopada 1945. San Fracisco
narodi Opću deklaraciju o se brinuti o miru u
pravima čovjeka svijetu
nakon Gandhijeve Britanci nisu
Velika Britanija se politike mirnoga mogli upravljati
1947. Indija i Pakistan
povukla iz Indije otpora Britanci su kolonijalnim
se povukli iz Indije imperijem
želja Židova i
arapske su zemlja
Sukobi Židova i područje Izraela i Palestinaca da
od 1948. do danas napale Izrael nakon
Arapa Palestine na istom području
njegova proglašenja
uspostave državu
vojsci Sjeverne
Koreje pomagali
su Kinezi, a vojsci zbog širenja
Korejski rat 1950. – 1953. Korejski poluotok
Južne Koreje interesnih zona
pomagali su
Amerikanci
sovjetske su
snage tenkovima Mađari žele pravo
svi veći mađarski
Mađarska 1956. pregazile mađarske na autonoman
gradovi
demokrate i razvitak
rodoljube
Castro je tražio
pomoć SSSR-a,
zbog širenja
Kubanska kriza 1959. Kuba a ovi su na Kubu
interesnih zona
poslali nuklearne
rakete
nakon višegodišnje
krize vlasti Istočne
zbog sukoba
Njemačke podigle
podignut Berlinski ideologija
1961. Berlin su zid prema
zid kapitalizma i
području pod
komunizma
upravom Zapadne
Njemačke
244
Hrvatska i svijet
sovjetske su snage
Česi i Slovaci
svi veći češki i tenkovima pregazile
Čehoslovačka 1968. žele pravo na
slovački gradovi češke i slovačke
autonoman razvoj
demokrate
Britanci su povukli
granicu između
Indije i Pakistana
sukob Indije i
1971. Pendžab ne vodeći računa vjerski rat
Pakistana
o etničkim i
vjerskim podjelama
stanovnika
Amerikanci su
zbog sukoba
se umiješali u
ideologija
rat u Vijetnamu 1964. – 1973. Područje Indokine građanski rat jer
kapitalizma i
su im bili ugroženi
komunizma
interesi
želja Iraka da se
rat između Irana i
1980. Mezopotamija Irak napao Iran domogne iranskih
Iraka
naftnih polja
poljske su snage Poljaci žele pravo
svi veći poljski
Poljska 1981. tenkovima pregazile na autonoman
gradovi
poljske demokrate razvitak
Gorbačov je
pokušaj reforme reformama
Perestrojka Mihaila
1986. – 1991. SSSR gospodarskoga i pokušao
Gorbačova
političkoga sustava unaprijediti
socijalistički sustav
Rumunjski
želja Rumunja za
Strijeljan Nicolae demokrati su srušili
1989. Rumunjska demokratizacijom
Ceausescu komunističkoga
društva
diktatora
želja Iraka da se pokazalo se da
rat za oslobađanje Kuvajt i južni
1990. domogne kuvajtskih agresija ne može
Kuvajta dijelovi Iraka
naftnih polja proći nekažnjeno
višestranački izbori
nekadašnje
u nekadašnjim osnovane su mnoge urušio se
1991. socijalističke
socijalističkim političke stranke socijalistički sustav
zemlje
zemljama
245
Zdenko Samaržija
62. RAZVOJ GOSPODARSTVA, KULTURE, ZNANOSTI I

UMJETNOSTI U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, znanosti i umjetnosti u drugoj polovici 20.
stoljeća.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje osnovnih odrednica hladnoga rata.
GLAVNI DIO SATA

Nastavak istraživanja s prošloga sata.
Čitanje teksta Europske integracije. Odgovaranje na pitanja na kraju teksta.
Čitanje teksta Razvoj tehnike i znanosti nakon Drugoga svjetskog rata. Odgovaranje na pitanja na kraju
teksta.
ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o znanstvenim i tehničkim dostignućima.
246
Hrvatska i svijet

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o politici, kulturi, gospodarstvu i znanosti u drugoj polovici 20. stoljeća.
1.2. Odgojni
neke države.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Razgovor o znanstvenim i tehničkim dostignućima.
GLAVNI DIO SATA

Samostalno istraživanje:
247
Zdenko Samaržija
Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća

– Hladni je rat započeo dok je vrući još trajao. Naime, suprotnosti ideologija komunizma i
kapitalizma nastavljene su nakon svršetka Drugoga svjetskog rata.
– Hladni je rat trajao od 1945. do 1990. godine. U njemu su se odmjeravale snage Varšavsko-
ga ugovora (SSSR i njegovi saveznici) i NATO pakta (SAD i njegovi saveznici). Zovemo ga
tako jer nije došlo do izravnoga vojnog sukoba između velesila. No, utrka u naoružavanju,
osobito izrada nuklearnoga oružja i oružja za masovno uništavanje, uzrokovala je opću ne-
sigurnost svih stanovnika planeta.
– Mnogi su se bunili protiv takvoga sustava. Pokret nesvrstanih, s Jugoslavijom na čelu, upo-
zorio je na mnoge probleme, no nije imao mehanizama da ih riješi.
– Tjeskoba i bunt mladih pokazali su se u mnogim umjetničkim stilovima, a osobito u rock glazbi.
– Želja za demokratizacijom društva ugušena je u mnogim socijalističkim zemljama (Mađar-
ska, Čehoslovačka, Poljska), pa tako i 1971. godine u Hrvatskoj.
– Nakon prebacivanja utrke u naoružavanju u svemir, tzv. rat zvijezda, Istočni je blok ubrzo
posustao u utakmici sa Zapadom.
ZAVRŠNI DIO SATA

Usmeno ispitivanje.
Dok profesor ispituje, ostali učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.
Pitanja za usmeno ispitivanje
Što je hladni rat?
Kada je nastao NATO pakt?
Kada je sklopljen Varšavski ugovor?
Što je utrka u naoružavanju?
Što je blokovska podjela?
Što je politika nesvrstanih?
Što je detant?
Što je parlamentarna demokracija?
Kada je sagrađen Berlinski zid?
Što on simbolizira?
Tko je Elvis Presley?
Tko su bili Beatlesi?
Tko je Pablo Picasso?
Navedi neke filmove koji su dobili Oscara.
248
Hrvatska i svijet
64. HRVATSKA U SASTAVU

SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanka socijalističke Jugoslavije te glavne procese društvenoga, gospodarskog i
kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
te negativan prema vlastodršcima sklonima totalitarnim ideologijama. Ocijeniti položaj Hrvata u
socijalističkoj Jugoslaviji. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva.
Razvijati domoljublje i osjećaj za potrebu obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko
mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Što je AVNOJ?
Kako je Josip Broz preuzeo vodstvo antifašističkoga pokreta naroda Jugoslavije?
GLAVNI DIO SATA

Crtanje lente vremena s nazivima države.
Profesor izlaže najvažnije probleme socijalističke Jugoslavije i rješenja koja su nudile političke opcije.
249
Zdenko Samaržija
Pristaše veće samostalnosti republika Pristaše jakog centralizma

zalažu se za veću samostalnost republika i pokrajina zalažu se za jačanje središnje vlasti
zalažu se za proporcionalno uplaćivanje i trošenje nadzor nad investicijskim fondom ima komisija
sredstava iz saveznoga budžeta središnje vlasti
zalažu se za veću samostalnost gospodarskih
planska privreda
subjekata
potiču razvoj nacionalne kulture unitarističke koncepcije razvoja kulture
Aleksandar Ranković, Vladimir Bakarić, Dušan
Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, Vlado Gotovac
Dragosavac
Profesor crta lentu vremena na ploči i označuje važne godine. Učenici upisuju događaje i određuju
njihove posljedice.
Godina 1947. 1948. 1953. 1956. 1960. 1961. 1963. 1966. 1967. 1971. 1974. 1980.
Događaj
Posljedice
ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaće.
Određivanje posljedica važnih događaja u vrijeme socijalističke Jugoslavije.
65. NASTANAK REPUBLIKE HRVATSKE

Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke raspada socijalističke Jugoslavije te stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.
1.2. Odgojni
Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
250
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.
Analiza. Hrvati su u 20. stoljeću nekoliko puta pokušali stvoriti neovisnu državu. Nijednom joj velesile
nisu bile sklone.
GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta Hrvatska između 1980. i 1990. godine. Analiza.
Čitanje teksta Predznaci sloma SFRJ i teksta Protivnici raspada Jugoslavije. Analiza.
Pisanje bilježaka.
PLAN PLOČE
Nastanak Republike Hrvatske

Uzroci:
– Želja Hrvata za stvaranjem samostalne i demokratske države.
Povod:
– Raspad socijalističkoga sustava omogućio je afirmaciju malih europskih naroda.
Velikosrpski nacionalisti sa Slobodnom Miloševićem na čelu budili su u Srba nacionalističku svijest

– to je izazvalo revolt ostalih naroda socijalističke Jugoslavije.
Tijek:
– Od ljeta 1989. do siječnja 1992.
Događaj Vrijeme Posljedice
Memorandum SANU 1986.
Milošević učvrstio vlast 1888.
pokušaj destabilizacije vlasti u
Sloveniji, Hrvatskoj te u Bosni i 1989.
Hercegovini
raspad Saveza komunista Jugoslavije 1990.
251
Zdenko Samaržija
jesen-zima
osnivanje političkih stranaka
1989. i 1990.
višestranački izbori u Hrvatskoj proljeće 1990.
uspostava demokratski izabrane vlasti svibanj 1990.
pobuna Srba – „balvan-revolucija” kolovoz 1990.
Ustav Republike Hrvatske prosinac 1990.
referendum o suverenosti proljeće 1991.
rat kolovoz 1991.
prekid državno-pravnih veza sa SFRJ 8. listopada 1991.
prosinac 1991. i
međunarodno priznanje RH
siječanj 1992.
Posljedice:
– Stvaranje samostalne i demokratske Republike Hrvatske.
ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaće.
Određivanje posljedica važnih događaja u vrijeme nastanka Republike Hrvatske.
66. HRVATSKA U OBRANI DRŽAVNE NEOVISNOSTI.

VELIKOSRPSKA AGRESIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku i posljedicama Domovinskoga rata.
1.2. Odgojni
neke države. Razvijati domoljublje i osjećaj nužnosti obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati
kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima. Kritički promotriti djelatnost hrvatskih intelektualaca i
političara u stvaranju suživota raznih naroda i vjera u Bosni i Hercegovini.
1.3. Funkcionalni
252
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
3. Metode rada
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće. Zajedničko odgovaranje na pitanja.
GLAVNI DIO SATA

Učenici s prozirnice prepisuju shemu Domovinskoga rata, i, čitajući tekst u udžbeniku, dopunjuju bilješke
– do kraja sata.
Uzroci Domovinskoga rata
Povod Domovinskoga rata
Trajanje Domovinskoga rata
Najveće vojno-redarstvene operacije
253
Zdenko Samaržija
Posljedice Domovinskoga rata
67. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća. Provjera stečenoga znanja.
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće. Ocjenjivanje.
GLAVNI DIO SATA

Rješavanje zadataka iz vježbenice. Analiza.
ZAVRŠNI DIO SATA

Najava usmenoga i pismenoga ispitivanja.
254
Hrvatska i svijet

Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.2. Odgojni
Utvrditi i ponoviti zbivanja u Hrvatskoj, Europi i svijetu u drugoj polovici 20 stoljeća.
1.1. Obrazovni
Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samo-
poštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj
emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
Razgovor, pokazivanje.
Prvi korak
Ponavljanje povijesti ljudskoga roda.
Na prozirnici
Prapovijest Stari vijek Srednji vijek Novi vijek Suvremeno doba

od pojave čovjeka
oko 3500. g. pr.
do pronalaska 476. – 1492. 1492. – 1918. 1918. dalje
Krista – 476.
pisma
Drugi korak
Pojmovi koje su učenici trebali usvojiti:
kapitalizam _______________________________________
socijalizam _______________________________________
hladni rat _______________________________________
255
Zdenko Samaržija
NATO pakt _______________________________________
Varšavski ugovor _______________________________________
utrka u naoružavanju _______________________________________
blokovska podjela _______________________________________
politika nesvrstanih _______________________________________
detant _______________________________________
totalitarizam _______________________________________
parlamentarna demokracija _______________________________________
Berlinski zid _______________________________________
centralizam _______________________________________
federalizam _______________________________________
samoupravljanje _______________________________________
Domovinski rat _______________________________________
globalizacija _______________________________________
informatizacija _______________________________________
256
Hrvatska i svijet

Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi i ponoviti zbivanja u Hrvatskoj, Europi i svijetu u drugoj polovici 20 stoljeća.
1.2. Odgojni
Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
3. Metode rada
Pismeno provjeravanje znanja.
Pripremljeni ispiti znanja.
Primjeri pitanja.
GRUPA A.
Tko je predvodio socijalistički blok u hladnom ratu?
Što je NATO pakt?
Što je politika nesvrstanih?
Što su Ujedinjeni narodi?
Tko je Pablo Picasso?
Tko je Bill Gates?
Tko je Josip Broz?
Kako se zove hrvatski film koji je dobio nagradu Oscar?
Tko je Franjo Tuđman?
Što je federalizam?
Tko je Siniša Glavašević?
257
Zdenko Samaržija
GRUPA B.
Tko je predvodio kapitalističke zemlje u hladnom ratu?
Što je Varšavski ugovor?
Što je politika detanta?
Što je Berlinski zid?
Tko je Elvis Presley?
Kako se zove hrvatski film koji je dobio nagradu Oscar?
Tko je Josip Broz?
Što je centralizam?
Tko je Ivan Meštrović?
Tko je Mate Parlov?
Tko je Siniša Glavašević?
70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA

NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom školske godine.
1.2. Odgojni
Razvijati u učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom školske godine. Poticati skladan razvoj
i pravila.
1.3. Funkcionalni
2. Oblici rada
Individualni
3. Metode rada
Razgovor
258
Hrvatska i svijet
UVODNI DIO SATA
Profesor će na početku sata učenicima objasniti da će zaključiti ocjene na kraju školske godine.
GLAVNI DIO SATA

Tijekom školske godine profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno-posljedičnih
veza, snalaženje u vremenu i prostoru te samostalni rad učenika na satu. Uz pomoć učenika razmotrit će
se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjene na kraju školske godine.
ZAVRŠNI DIO SATA

259
ŠKOLSKA KNJIGA, d.d.
Zagreb, Masarykova 28
Za izdavača: Ante Žužul, prof.
Tisak dovršen u lipnju 2003.

Hrvatska I Svijet 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatska I Svijet 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zdenko Samaržija

Uporaba priručnika odobrena je

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj

Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Autor i Školska knjiga

Zadaci nastave i njihovo ostvarivanje.

Problemska nastava Klasična nastava Suradničko učenje

Primjeri za usmeno ispitivanje

Uloga vježbenice u ispitivanju

29. Uspon Europe – obrada

64. Hrvatska u prvoj polovici 18. stoljeća – obrada

ZAVRŠNI DIO SATA

2. UVOD U UČENJE POVIJESTI

GLAVNI DIO SATA – DO KRAJA SATA

ZAKLJUČAK: DAKLE, PROMJENA JE NEŠTO BITNO NOVO.

ZAKLJUČAK: TIJEKOM POVIJESTI RAZLIČITI SU NARODI RAZLIČITO RAZVIJALI SVOJA

ZAKLJUČAK: U RAZLIČITIM SU DRUŠTVIMA LJUDI RAZLIČITO POIMALI POVIJEST.

Profesor pokazuje lentu vremena u udžbeniku.

3. ŽIVOT I KULTURA LJUDI U PRAPOVIJESNO DOBA

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

Prapovijest je povijesno razdoblje koje traje od pojave čovjeka do pronalaska pisma.

Kameno doba – glavna oruđa i oružja napravljena su od kamena.

4. UVOD U UČENJE POVIJESTI.

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

Što je plodni polumjesec?

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

Prve civilizacije Civilizacije

6. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA

GLAVNI DIO SATA – DO KRAJA SATA

7. GRČKA U STAROME VIJEKU

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

Upoznati učenike s poviješću rimske civilizacije.

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

10. POČECI RAZVOJA KRŠĆANSTVA

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

11. PODRUČJE HRVATSKE TIJEKOM

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava

GLAVNI DIO SATA

12. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM PRAPOVIJESTI I

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

13. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK. KRŠĆANSTVO

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

14. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK.

Nabroji nekoliko rimskih careva.

RANI SREDNJI VIJEK

15. SREDNJI VIJEK. RANI SREDNJI VIJEK – UVOD

oko 3500. g. pr. Krista → 476. → 1492. → 1918. →

Profesor će započeti raspravu o obrambenim sustavima prvih civilizacija.

GLAVNI DIO SATA

ZAVRŠNI DIO SATA

– seljenje naroda u novu domovinu

16. VELIKA SEOBA NARODA I NJEZINE POSLJEDICE

Objasni zašto je rimske pisce zanimao hunski način ratovanja.

Razumije li Amijan Marcelin društveno uređenje Huna?