Hrvatska Povijest PDF

Ivan Dukić, Krešimir Erdelja, Igor Stojaković
Hrvatska povijest
priručnik
za nastavnike povijesti
u trogodišnjim strukovnim školama
urednik
mr. sc. Zoran Velagić
recenzent
Krešimir Blaznik
lektor
Petar Vuković
korektor
Vladimir Tkalčec
grafičko-likovni urednik
Iva Dokmanović
© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.

Nijedan dio ove knjige ne smije se
umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji
drugi način reproducirati bez nakladnikova
pismenog dopuštenja.
Uporaba priručnika odobrena je rješenjem

Ministarstva prosvjete i športa Republike
Hrvatske, klasa UP/Iº- 602-09/03-01/0132
ur. broj 532-02-03/1-03-1, Zagreb,
12. svibnja 2003.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj

knjižnici, Zagreb, 430709076
ISBN 953-0-50387-3
ŠKOLSKA KNJIGA, d.d.

tisak Zagreb, Masarykova 28
GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o., Za izdavača: Ante Žužul, prof.
Zagreb Tisak dovršen u srpnju 2003.
HRVATSKA POVIJEST
priručnik za nastavnike povijesti u trogodišnjim strukovnim školama
Školska knjiga, Zagreb, 2003.

S A D R Ž A J
NASTAVA POVIJESTI U SREDNJIM 17. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU.................... 82
STRUKOVNIM ŠKOLAMA.................................... 7 18. DRUŠTVENI I GOSPODARSKI
U POTRAZI ZA KVALITETNOM ODNOSI HRVATSKOG
ŠKOLOM ............................................................... 8 SREDNJOVJEKOVLJA .................................... 84
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT.........................11 19. KULTURA U RAZVIJENOM
REALIZACIJA NASTAVNIH SUSTAVA SREDNJEM VIJEKU ........................................ 87
U NASTAVI POVIJESTI ....................................17 20. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU.
DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI
PLANIRANJE NASTAVE.................................... 27 HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA.
KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM
VIJEKU – PONAVLJANJE .............................. 89
I. OBRAZOVNO RAZDOBLJE
ARTIKULACIJA NASTAVNIH JEDINICA 21. HRVATSKA U RAZVIJENOM I
(PRIPREME) .................................................... 43 KASNOM SREDNJEM VIJEKU –
USUSTAVLJIVANJE CJELINE .......................91
1. UVODNI SAT: PONAVLJANJE
NASTAVNIH SADRŽAJA IZ 22. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU ..................... 93
OSNOVNE ŠKOLE ........................................... 44 23. OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU
2. UPOZNAVANJE S PROGRAMOM, I APSOLUTIZMU .............................................. 96
SASTAVNICAMA PRAĆENJA I 24. HRVATSKA PODRUČJA ZA VRIJEME
OBLICIMA RADA ............................................ 46 MLETAČKE I OSMANLIJSKE VLASTI.
3. POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE............... 49 DUBROVAČKA REPUBLIKA ........................ 98
4. SEOBA HRVATA. 25. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU. OTPOR

ŽIVOT NA NOVIM PODRUČJIMA ............... 52 BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU,
HRVATI POD MLEČANIMA I TURCIMA.
5. POSTANAK HRVATSKE DRŽAVE. DUBROVAČKA REPUBLIKA
HRVATSKA U 9. STOLJEĆU........................... 53 – PONAVLJANJE..............................................101
6. POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE. 26. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA
SEOBA HRVATA. POSTANAK DRŽAVE. I PRIPREMA ZA I. ISPIT ZNANJA ..............103
HRVATSKA U 9. STOLJEĆU
– PONAVLJANJE............................................... 56 27. PRVI ISPIT ZNANJA .....................................104
7. HRVATSKA U 10. STOLJEĆU. 28. ANALIZA ISPITA ZNANJA .........................104

TOMISLAV. STJEPAN DRŽISLAV ................ 57 29. I 30. USMENA PROVJERA ZNANJA
8. HRVATSKA KRAJEM 10. I U 11. I ZAKLJUČIVANJE OCJENA .......................105
STOLJEĆU. STJEPAN DRŽISLAV.
PETAR KREŠIMIR IV. II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE...........................107
DMITAR ZVONIMIR ....................................... 60 31. PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRVOG
9. KULTURA U HRVATSKOJ OD 9. OBRAZOVNOG RAZDOBLJA ..................... 108
DO 11. STOLJEĆA............................................. 63 32. BOSNA U VRIJEME
10. HRVATSKA U 10. I 11. STOLJEĆU – OSMANLIJSKE VLASTI ...............................109
PONAVLJANJE.................................................. 65 33. OSMANLIJSKI UZMAK .............................111
11. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM 34. GOSPODARSKI RAZVOJ
VIJEKU – USUSTAVLJIVANJE ..................... 67 HRVATSKE .......................................................114
12. VLADAVINA ARPADOVIĆA 35. KULTURNI RAZVOJ OD 16.
(1102. – 1301.)....................................................... 69 DO POČETKA 18. STOLJEĆA ......................117
13. VLADAVINA ANŽUVINACA 36. OSMANLIJSKI UZMAK.
(1301. – 1386.) .......................................................71 GOSPODARSKI I KULTURNI RAZVOJ
14. BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO HRVATSKE OD 16. DO POČETKA 18.
PRIJESTOLJE.....................................................74 STOLJEĆA – PONAVLJANJE .......................119
15. HRVATSKA I OSMANLIJE .......................... 77 37. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU
16. VLADAVINA ARPADOVIĆA I (16. – 18. ST.) – USUSTAVLJIVANJE
ANŽUVINACA. BORBE ZA CJELINE ............................................................121
PRIJESTOLJE. HRVATSKA I 38. PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM
OSMANLIJE – PONAVLJANJE ..................... 80 U HRVATSKOJ................................................. 122
39. FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ ..... 125 BANOVINE HRVATSKE .................................177
40. PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM I 60. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH
FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ STRANAKA (1918. – 1935.). HRVATSKO
– PONAVLJANJE............................................. 128 PITANJE I NASTANAK BANOVINE
41. HRVATSKI NARODNI PREPOROD .......... 129 HRVATSKE – PONAVLJANJE.......................179
42. BAN JOSP JELAČIĆ – OTPOR 61. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ...........181
UGARSKOM HEGEMONIZMU ....................133 62. HRVATSKI NAROD U
43. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI ..........................184
SREDINE 19. STOLJEĆA – 63. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE
USUSTAVLJIVANJE CJELINE .................... 135 JUGOSLAVIJE..................................................187
44. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG 64. STVARANJE I OBRANA
DOBA ..................................................................137 SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE ....... 190
45. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA .........140 65. SUVREMENO DOBA:
46. MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA HRVATSKA U 20. STOLJEĆU –
BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA .........143 USUSTAVLJIVANJE CJELINE .................... 193
47. DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEĆU. 66. PONAVLJANJE I PRIPREMA
HRVATI U GRADIŠĆU I JUŽNOJ ZA II. ISPIT ZNANJA ..................................... 194
UGARSKOJ........................................................147 67. II. PISMENA PROVJERA ZNANJA –
48. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG PONAVLJANJE................................................ 196
DOBA. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA. 68. ANALIZA II. ISPITA ZNANJA –
MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA PONAVLJANJE................................................ 196
BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA 69. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA
– PONAVLJANJE............................................. 150 II. OBRAZOVNOG RAZDOBLJA –
49. HRVATSKA KRAJEM 19. PONAVLJANJE................................................ 197
I POČETKOM 20. STOLJEĆA .......................152 70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA ...................... 197
50. BOSNA I HERCEGOVINA U 19. I
POČETKOM 20. STOLJEĆA......................... 155 RAD S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
51. HRVATSKA POČETKOM (PRILAGOĐENI PROGRAM) ............................ 199
20. STOLJEĆA.................................................. 158
52. DALMACIJA I ISTRA, HRVATI EKSKURZIJA U NASTAVI POVIJESTI ............... 205
U GRADIŠĆU I JUŽNOJ UGARSKOJ,
BANSKA HRVATSKA KRAJEM 19. I MUZEJI U HRVATSKOJ....................................219
POČETKOM 20. STOLJEĆA
– PONAVLJANJE..............................................161
OBRAZAC ZA PRIPREMU ............................... 223
53. BIH U 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA.
HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆA
– PONAVLJANJE..............................................163 LITERATURA ................................................. 225
54. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI
19. I NA POČETKU 20. STOLJEĆA – PRILOZI – VREMENSKE LENTE ...................... 227
USUSTAVLJIVANJE CJELINE .....................164
55. HRVATSKA U VRIJEME
PRVOG SVJETSKOG RATA...........................165
56. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA
SRBA, HRVATA I SLOVENACA ....................168
57. HRVATSKA U VRIJEME
PRVOG SVJETSKOG RATA. HRVATSKA
U SASTAVU KRALJEVSTVA SHS –
PONAVLJANJE.................................................171
58. DJELOVANJE HRVATSKIH
POLITIČKIH STRANAKA
(1918. – 1935.) .....................................................173
59. HRVATSKO PITANJE I NASTANAK
Poštovane kolegice i poštovani kolege,
pred vama je Hrvatska povijest – priručnik za nastavnike rađen

prema udžbeniku autora Ivana Dukića, Krešimira Erdelje i Igora
Stojakovića: Hrvatska povijest. Priručnik je zamišljen kao konkretna
pomoć nastavniku da što kvalitetnije, svrsishodnije i kreativnije sam
osmisli nastavu i izvede nastavni sat, odnosno zahtjevni program
nastave povijesti za srednje strukovne škole. Osnovu priručnika čini
izvedbeni plan (makroplan i mikroplan) i artikulacija svih nastavnih
jedinica, uključujući i satove ponavljanja i usustavljivanja. Znatan
dio satova obrade napravljen je i na dva načina kako bi nastavnik
sam mogao procijeniti koji je način obrade adekvatniji njegovim
učenicima. Priručnik nudi i niz konkretnih priloga: prilagođeni
program, primjere ekskurzija, popise muzeja i dr., koji nam mogu
obogatiti nastavu i učiniti je zanimljivijom.
Naglašavamo da su primjeri obrade nastavnih jedinica u priručniku
samo prijedlozi. Svaki će nastavnik samostalno procijeniti kognitivne
mogućnosti učenika i odlučiti hoće li primjerice, koristiti grupni rad
ili hoće li na ploču ispisati sve natuknice predložene u priručniku.
Jedinstvenog rješenja za sve konkretne slučajeve rada s učenicima
nema – uloga nastavnika pri tom je nezamjenjiva.
Želimo vam ugodan rad.

Autori i Školska knjiga
NASTAVA POVIJESTI
U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA
Povijest se u srednjim strukovnim školama uči dvije godine za četverogodišnje, odnosno jednu za tro-
godišnje smjerove.
a) Program
Jednogodišnji program povijesti prilično je opsežan. Naime, učenici u samo jednoj godini uče-
nja trebaju usvojiti osnovna znanja iz cjelokupne povijesti hrvatskoga naroda: od doseljenja do
suvremenog doba – nastanka samostalne i međunarodno priznate Hrvatske i Domovinskog rata,
odnosno mirne integracije hrvatskog Podunavlja. Dakle, radi se o vremenskom razdoblju od 13
stoljeća, koje obuhvaća doba narodnih vladara, hrvatsko-ugarske države, ulaska Hrvatske u zajed-
nicu s Habsburgovcima, vrijeme teritorijalne ugroženosti od Turaka, hrvatski narodni preporod i
novi apsolutizam, razdoblje Prvoga svjetskog rata, međuraća i Drugoga svjetskog rata te razdoblje
Hrvatske u prvoj i drugoj Jugoslaviji do potpunog osamostaljenja i međunarodnog priznanja. Zbog
opsežnosti programa ne smijemo previše ići u detalje. Učenicima treba dati sažetu i jednostavnu
informaciju, koja je u logičnom slijedu i prihvatljiva je učeniku.
b) Struktura učenika
Moramo biti svjesni da trogodišnje strukovne škole rijetko upisuju učenici koji obožavaju povijest
i žive samo za taj predmet. Takvi učenici upisuju gimnazije. Stoga moramo uložiti dosta truda,
osobnog šarma i duhovitosti da bi povijest postala nešto više nego „nužno zlo” iz kojega je potrebno
tek izvući pozitivnu ocjenu. Ovo možemo postići čestim uopćavanjima, korelacijama s učeničkom
strukom, sa stvarnošću, ne insistiranjem na mnoštvu nepotrebnih detalja.
U POTRAZI ZA KVALITETNOM ŠKOLOM1
Često čujemo da treba podići kvalitetu našeg školovanja. Obično se govori o kritikama usmjerenima na
preveliki opseg programa koji rezultira prevelikim opterećenjem učenika, ali se ne nude konkretna rješe-
nja. Članovi Udruženja roditelja i nastavnika u Floridi, Sjedinjene Američke Države, u misiji zajedničke
vizije škole istaknuli su pet ključnih vrijednosti kvalitetne škole (Greene, 1996.: 58. i dalje):
1) Poštuje se svaki pojedinac.
2) Nastavnicima je obrazovanje profesija.
3) Roditelji su partneri.
4) Odluke se donose zajednički.
5) Nastavnici su članovi tima.
Razmislimo o tome postižemo li mi navedenu suradnju ili ne. Kako unaprijediti nastavu?
O kvalitetnoj školi pisao je B. Greene (1996.). On je istaknuo da se, ako želimo kvalitetu, na nju moramo
usredotočiti: aktivirati učenike, pokazati da nastavnici vole svoj posao, da su ljubazni, dobro komunici-
raju, pravično ocjenjuju i postavljaju visoke zahtjeve (Greene, 1996.: 19.).
Kakva bi, dakle, trebala biti kvalitetna škola? Škola u kojoj se ne koristi prisila i kazna. Škola u kojoj svi
poštuju jedni druge: učenici učenike, učenici nastavnike, nastavnici učenike, roditelji nastavnike, nas-
tavnici roditelje, nastavnici druge nastavnike… Škola u kojoj vlada suradnja i prijateljski odnosi. Škola
u kojoj se upravlja voditeljski, a ne šefovski. Škola u kojoj učenici rade i uče najviše što mogu. Škola u
kojoj nema nediscipline i izostanaka.
Želimo li unaprijediti nastavu općenito (pa i povijesti), razmislimo od koga prije krenuti: od učitelja ili
učenika? Možda je ipak lakše prvo krenuti od sebe.
Sedam osnovnih pitanja učitelju (Brajša, 1995.: 14.):
1) Vjerujem li u sebe i u svoje učenike?
2) Volim li sebe i svoje učenike?
3) Znam li se koristiti svim svojim potencijalima i omogućujem li svojim učenicima da se koriste
vlastitim potencijalima?
4) Jesam li motiviran učeničkim radom i motiviram li uspješno svoje učenike?
5) Kako vodim školu: autokratski ili demokratski?
6) Omogućujem li skupini stvarnu zajedničku kreativnost?
7) Kako razgovaram s kolegama i učenicima: slušam li ih, razmišljam li o tome i razgovaram li o
tome s njima?
1
Korišteni su dijelovi teksta I. Dukić (2000.): Povijest 7 – priručnik za nastavnike, Zagreb: Školska knjiga i I. Dukić
(2001.): Povijest 8 – priručnik za nastavnike, Zagreb: Školska knjiga
8
Hrvatska povijest
Brajša prenosi i obilježja učiteljeva ponašanja (prema Rahnu, 1992.): profesionalnost, ljudskost, kriti-
čnost, priznavanje suradnika, objektivnost, humor, strogoća i razumijevanje. Kao glavnu tajnu uspješne
škole. Brajša naglašava demokratsko vođenje nastave. Nije dovoljno podijeliti zadatke, učenike za njih
treba oduševiti.
UČITELJ
USPJEŠAN NEUSPJEŠAN
proaktivan reaktivan
s ciljem bez cilja
osobno organiziran osobno neorganiziran
jedan od dobitnika jedini dobitnik
alterocentričan egocentričan
suradnik nesuradnik
održavan (stalno uči i razvija se) neodržavan
Prema R. Coveyu (1992.) iz P. Brajša (1994.) prilagodio I. Dukić.
Hartmut von Hentig (1997.) piše o školi kao o mjestu na kojemu se živi i kao o prostoru na kojemu se stječe
iskustvo, te o školi kao o polisu (Hentig, 1997.: 187. i dalje). On ističe pet pravila uspješna učenja:
1) Razumijevanje je za stjecanje spoznaja važnije od znanja.
2) Učenje se ne može unaprijediti prisilom.
3) Učenje daje bolje rezultate ako se stvari povezuju.
4) Učenje sa zanimanjem brže je, kraće i trajnije.
5) Uzor i sudjelovanje djeluje bolje od poučavanja.
Razmislimo o gore navedenim pravilima. Kako bismo pomoću njih ostvarili što kvalitetniju nastavu
povijesti? Uvijek nakon nekoliko sati obrade trebali bismo napraviti sat ponavljanja: s lentom vremena,
kronološkim i usporednim tablicama, a ne svesti ga na tihi rad učenika dok mi ispitujemo pojedinca.
Razvijajmo kod učenika radne navike i kontinuitet u radu. Vježbajmo uočavanje uzročno-posljedične
veze i snalaženje u vremenu i prostoru (koristimo se u nastavi fizičkom kartom i povijesnim zemljovi-
dom). Potaknimo učenike na samostalno traženje informacija (TV, računala, Internet, stručna literatura
i časopisi). Koristimo se humorom u nastavi: budimo spremni na šalu, ali zadržimo potrebnu ozbiljnost
i visoku razinu pripremljenosti za nastavu.
Voditelj ne prosuđuje druge kao šef, već ih poštuje. On ne okrivljuje ljude za probleme, već traži rješe-
nja. Dok šef kaže: „Nisam tako loš kao toliki drugi”, voditelj će priznati: „Dobar sam, ali bih mogao biti
bolji”. Šef nadzire, gleda na sebe i druge kao na nešto samorazumljivo, a voditelj jednostavno – vodi te
jednako cijeni i sebe i druge. S jedne strane zahtijevanje i prisila na rad, a s druge tek traženje i ponašanje
trenera. Jedan se oslanja na autoritet, a drugi na suradnju. Dok šef izaziva strah govoreći „ja”, voditelj
9
budi entuzijazam govoreći „mi”. Šef će tražiti krivca za problem, a voditelj naći rješenje problema. Šef
vidi samo sadašnjost i iskorištava ljude, a voditelj misli na sadašnjost i budućnost i pomaže ljudima da
se razvijaju. Šef stalno zapovijeda i nikada nema vremena, a voditelj daje primjer i nalazi vrijeme za
važne stvari. Šef će liječiti simptome, a voditelj tražiti uzroke. Ako šef rješava sukobe prema načelu
„pobjednik – gubitnik”, voditelj razrješava prema načelu „pobjednik – pobjednik”.
10
Hrvatska povijest
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
Na kraju priručnika možete naći predložak za izradu pripreme za nastavni sat. Priprema treba sadržavati
jasno izražen cilj nastavne jedinice, zadatke (obrazovno-materijalne, funkcionalne i odgojne), navedena
nastavna sredstva i pomagala, metode, korelacije, jasan i pregledan PLAN PLOČE te kratku artikulaciju
sata (tijek izvedbe nastavne jedinice).
ZADACI I CILJEVI NASTAVE POVIJESTI

Određivanje ciljeva nastave najvažniji je dio nastavnikove pripreme (v. Itković, 1997.: 75.).
Ciljevi mogu biti obrazovni, odgojni i funkcionalni.
Materijalni zadaci nastave
Materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se proučava u na-
stavi pojedinih predmeta (Poljak, 1989.: 19. i dalje). U materijalne zadatke nastave uključujemo sve nove
spoznaje i znanja koje učenici stječu sudjelovanjem u izvedbi nove nastavne jedinice. Oni su određeni
programom Ministarstva prosvjete i športa, ali modificirani udžbenikom prema kojemu se radi, premda
on mora biti rađen u skladu s programom Ministarstva prosvjete i športa.
Do 19. stoljeća smatralo se da je to jedini zadatak nastave, da će se mladi to bolje pripremiti za život što
više znanja steknu, no tada je nastava patila od lekcionizma (zadavanja lekcija u školi), što je uvjetovalo
formalističko, a ne konkretno znanje.
Kad je riječ o obrazovnim ciljevima, nastavnik iz strukture materijala sam uočava bitno i određuje ci-
ljeve: nove pojmove, zakonitosti, događaje, ono što učenici moraju naučiti.
Funkcionalni zadaci nastave
Funkcionalni zadaci odnose se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti, odnosno psiho-
fizičkih funkcija. Nekad su se nazivali formalnim zadacima, a uz sebe vežu niz zagovornika s početka
prošlog, 20. stoljeća, koji su, (pre)naglašavajući ulogu tih zadataka, željeli umanjiti vrijednost materi-
jalnih zadataka.
Tim zadacima razvijamo kod učenika neke vještine, u slučaju povijesti – snalaženje u vremenu i prostoru,
uočavanje uzročno-posljedične veze, povezivanje povijesnih procesa i razvijanje povijesnog mišljenja.
Ako učenike potičemo na individualni rad, dodatno razvijamo i njihovu samostalnost.
S učenicima provodimo vježbanje u promatranju, govoru ili pisanju, crtanje shema, svladavanje modela
uzročno-posljedične veze i snalaženje u prostoru i vremenu.
Odgojni zadaci nastave
No nastava je, osim stjecanja obrazovanja, i proces kojim se usvajaju stanovite odgojne vrijednosti, pa
je bez daljnjega i odgojno-obrazovni proces. Svaki predmet pojedinačno, uz materijalne i funkcionalne,
ima i svoje odgojne zadatke. Posebno takve zadatke ima predmet povijesti.
Nastava povijesti od velike je važnosti za izobrazbu učenika kao mladih ljudi koji stječu znanja o go-
spodarstvu, kulturi, a posebno demokratičnosti, toleranciji, poštovanju mišljenja drugoga, njegove po-
sebnosti, razvijanju razumijevanja velikih naroda prema „malim” – manjinama i razvijanju svijesti o
jednakosti unatoč svim različitostima.
To su oni ciljevi koje učenik može neposredno ostvariti s učenicima: razvoj lijepog ponašanja, estetski
11
osjećaji, usredotočenje pozornosti, jačanje volje i motivacije za rad i učenje, urednost, preciznost, razvoj
samospoznaje i odgovornosti, svojevrsna priprema za demokraciju.
Odgojni zadaci kreiraju osobnost učenika, njihovu socijalizaciju, pa i narav, koja nerijetko određuje
čovjekovu sudbinu.
OBLICI RADA
Oblik rada u nastavi može biti frontalan i samostalan. U samostalan rad učenika ubrajamo skupni rad,
rad u paru i individualan rad.
Frontalni rad
Najtradicionalniji oblik rada frontalni je rad; dominirao je do pojave reforme pedagogije u 20. stoljeću,
kad je podvrgnut oštrim kritikama. No kao i ostali oblici rada, ima svoje prednosti i nedostatke. Prednost
je što omogućuje istodobno prenošenje velikog broja informacija velikom broju učenika, a nedostatak je
u tome što je aktivnost pretežito na nastavniku, a učenici receptivno primaju i memoriraju informacije,
pa se učenik pasivizira.
Samostalan rad učenika
U samostalnom radu učenici su stavljeni u izravan odnos prema nastavnim sadržajima i oni od objekta
poučavanja postaju subjekt. No budući da u razredu ima mnogo učenika, samostalni rad učenika može
biti trojak:
a) skupni (grupni) rad
b) rad u paru
c) individualni rad.
Kvalitetna škola (Greene, 1996.: 43. i dalje) smanjuje važnost samostalnog rada i konkurencije, a težište
prenosi na timski rad i suradnju.
Skupni (grupni) rad izvodi se tako da se unutar razrednog odjela povremeno formiraju manje skupine
učenika koje samostalno rade na određenim zadacima te nakon obavljanja zadatka s rezultatima upo-
znaju nastavnika, odnosno kolege u razredu.
Sve grupe u razredu mogu imati iste zadatke, čime u razredu stvaramo ozračje natjecanja (kompeticije),
ali skupinama možemo zadati i različite zadatke, jer na taj način razvijamo osjećaj kolektiva i suradnje.
Natjecanje stvara pobjednike i gubitnike, smanjuje kreativnost, dovodi do stresa (ako se izgubi) i rađa
nepovjerenje i varanje.
Rad u paru podrazumijeva da na istom zadatku rade učenici koji sjede jedan pokraj drugoga. Primjenom
takvog rada razvijamo umijeće uske suradnje. Posebno je djelotvoran u radu izvan škole jer uključuje
pomaganje u rješavanju domaće zadaće te zajedničko pripremanje ispita radi samoprovjeravanja (Pro-
danović, 1989.: 14. i dalje).
Individualan rad učenika odnosi se na pojedinačni, samostalni rad učenika u kojemu svaki učenik sam za
sebe, ne surađujući s drugima, rješava dobiveni zadatak. Prednosti su u tome što je učenik postavljen u
direktan odnos prema određenim zadacima, ali krajnji uspjeh ovisi o angažiranosti svakog pojedinca.
Na više mjesta, kao alternativni način obrade nastavne jedinice, u ovom priručniku nudi se kombini-
rani grupni rad – rad u paru – individualni rad, prema sljedećoj shemi (v. tablice). Ovakvom podjelom
rada obuhvaćeno je 32 učenika (tablica 2.a), odnosno 30 učenika, što je prosjek broja učenika u našim
školama.
12
Hrvatska povijest
Radom u 4 skupine s po 4 para obuhvaćamo 32 učenika.

Tablica 2.a
SKUPINA I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA IV.

1. par 1. par 1. par 1. par
Radom u 3 skupine s po 5 parova obuhvaćamo je 30 učenika

Tablica 2.b
SKUPINA I. SKUPINA II. SKUPINA III.

1. par 1. par 1. par
Zašto preporučujemo ovakav način rada?

• Razvijamo timski rad, bez natjecateljske atmosfere.
• Dolaze do izražaja kreativne mogućnosti učenika.
• Ostvarujemo ne samo materijalne već i funkcionalne i odgojne zadatke.
Individualan rad dobiva sve važnije mjesto jer omogućuje svakom učeniku napredovanje prema indivi-
dualnim mogućnostima. Cilj treba biti da učenici rade više od nastavnika. Pri tome se možemo korisiti
trima glavnim načinima: metodama „reci mi”, „pokaži mi” i „uključi me”. Jedna od osnovnih didaktičkih
poslovica vjerojatno je ova: „Reci mi, možda zapamtim. Uključi me, pa ću shvatiti.”
„Suvremena metodika ne preferira nijedan oblik rada kao najuspješniji ili čak jedini, već naglašava po-
trebu kombinacije različitih oblika rada, pri čemu se dobiva najbolji radni efekt u nastavi” (Z. Itković,
1997.: 95.). Iz iskustva rada u učionici mogu reći da je, premda je kombinacija metoda napornija za na-
stavnika, učinak tako naučenog sadržaja kod učenika osjetno veći.
13
ARTIKULACIJA SATA
Tablica 6. Didaktičke komponente nastavnog procesa
DIDAKTIČKE KOMPONENTE NASTAVNOG PROCESA ETAPE RADA NA SATU
1. pripremanje/uvođenje učenika u nastavni rad uvodni dio
2. obrađivanje novih sadržaja (stjecanje novih znanja) obrada
3. uvježbavanje aktivnosti/stjecanje vještina i navika vježba
4. ponavljanje sadržaja završni dio sata
* prema Z. Itković (1997.: str. 77.) sastavio I. Dukić
Uvod (priprema)
Radi učinkovitije i kvalitetnije obrade, učenike je potrebno dobro pripremiti. Kao što ne gradimo kuću
od krova, tako treba u kratkom vremenu stvoriti dobre temelje za stjecanje novih i nepoznatih sadrža-
ja. Nastavnik mora obaviti materijalno-tehničku stranu pripremanja (pripremiti pomagala, rasporediti
učenike); sa spoznajne strane dati im neke osnovne informacije ili podsjetiti na već prije naučene sadr-
žaje; sa psihološke strane potrebno je učenike angažirati, motivirati, zaintrigirati i zainteresirati za neku
temu; a sve to treba izvesti prikladnim metodičkim postupcima. Nerijetko o uvodnom dijelu sata ovisi
uspješnost cijeloga nastavnog sata. Pri tome je nužno:
1) podsjetiti učenike na staro gradivo s nekoliko pitanja, ali ne ići previše u širinu
2) ostvariti radnu disciplinu
3) jasno najaviti novu temu (učiniti to učenicima razumljivim rječnikom)

4) ne držati se slijepo unaprijed određenog vremena (5 – 10 min) – ako su učenici usredotočeni,
zainteresirani, može se brže prijeći na obradu.
Obrada novih nastavnih sadržaja

Ovo je jedna od temeljnih strukturnih komponenata nastavnog procesa. Dobro izvoditi etapu obrade
novih nastavnih sadržaja znači obogatiti je na potrebnoj materijalno-tehničkoj osnovi brojnim spoznaj-
nim, psihološkim i metodičkim elementima (Poljak, 1989.: 115. – 124.).
Postoji nekoliko etapa obrade novih nastavnih sadržaja:
1) Proces stjecanja znanja
Učenje činjenica na izvorima znanja, u slučaju povijesti to su povijesni izvori (dijelovi udžbeni-
ka, čitanka), učenici doživljavaju intenzivno, ali pri tome treba paziti da se u tome ne pretjera jer
ćemo na taj način učenike zbuniti.
2) Dimenzioniranje znanja
Ekstenzitetom treba precizirati kvantitetu činjenica i generalizacija koje učenici moraju naučiti, a
intenzitetom odrediti koliko će se sadržaji obrađivati u dubinu.
14
Hrvatska povijest
3) Stupnjevanje (graduiranje) etape obrade

Potrebno je uspostaviti primjereno graduiranje novih nastavnih sadržaja. Loše je kad tijek obrade
nastavnih sadržaja ide u preblagom usponu jer se time ne iziskuje potreban intelektualni napor
učenika, a loše je i kad ide u prevelikom usponu koji učenici neće moći svladati.
Tablica 7. Didaktička načela (principi)

NAZIV OBJAŠNJENJE
Načelo zornosti i apstraktnosti * Zornost osigurava usvajanje činjenica, a apstraktnost –
generalizaciju.
Načelo aktivnosti i razvoja * Aktivnost uvjetuje razvoj.
Načelo sustavnosti i postupnosti * Sustavnost podrazumijeva obradu nastavnih sadržaja u logičkom
pregledu, a postupnost je izražena u pravilima: od lakšega k težemu,
od jednostavnoga k složenomu, od bližega k nepoznatomu, od
konkretnoga k apstraktnomu…
Načelo diferencijacije i integracije * Diferencijacijom dijelimo nastavni sadržaj na nastavne predmete, a
integracijom provodimo sjedinjenje (sintezu).
Načelo primjerenosti i napora * Zasniva se na činjenici da nastavni rad treba prilagoditi učenikovoj
dobi.
Načelo individualizacije i * Nastavu treba uskladiti individualnim mogućnostima učenika, ali
socijalizacije i uklopiti u društveni okvir (razvijati interpersonalne odnose među
učenicima).
Načelo racionalizacije i * Racionalizacija podrazumijeva smišljene, racionalne promjene u
ekonomičnosti nastavnim postupcima, a ekonomičnost teži ostvarenju najvećeg
učinka s najmanjim utroškom vremena.
Načelo historičnosti i * Pojave imaju svoju prošlost koju moramo poznavati, ali sadržaje
suvremenosti moramo i aktualizirati i osuvremeniti.
* prema V. Poljak (1989.: 199. – 219.), prilagodio I. Dukić
Vježbanje
Vježbanjem ostvarujemo funkcionalne zadatke nastave jer primjenjujemo i razvijamo radnu vještinu.
Stoga ga možemo uključiti u dio obrade, ali i u ZAVRŠNI DIO SATA. U slučaju našeg predmeta to će
biti razvijanje sposobnosti snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja uzročno-posljedičnih veza te
analize povijesnih tekstova, čime razvijamo umijeće povijesnog shvaćanja i mišljenja.
Ali u vježbanje uključujemo i rješavanje zadataka objektivnog tipa, koje učenici mogu rješavati na kraju
nastavnih cjelina u udžbeniku.
Prema vremenu izvođenja, vježbanje može biti početno ili uvodno (učenicima i nastavnicima najteže),
osnovno ili temeljno i završno ili dopunsko. Spomenimo još i korektivno vježbanje, koje se primjenjuje
za učenike za koje se naknadno ustanovi da su tijekom vježbanja formirali pogrešnu vještinu i naviku
(primjerice kod modela uzročno-posljedične veze, v. Dukić, 2001.: 28.).
15
Ponavljanje
Ponavljanjem nastojimo ostvariti da novostečena znanja postanu trajno vlasništvo učenika. S obzirom na
opseg, može biti fragmentarno, tematsko i kompleksno, a s obzirom na kvalitetu, ponavljanje može biti
produktivno (stvaralačko, aktivno, kreativno) i reproduktivno (mehaničko, pasivno, formalno).
Produktivno je ponavljanje kvalitetnije jer uključuje primjenu misaone aktivnosti. Za takvo ponavljanje
možemo koristiti uspoređivanjem (predmeta, pojava, teorija, sustava…), analogijom, sintetiziranjem i
usustavljivanjem. Sat usustavljivanja preporučljiv je nakon nekoliko sati ponavljanja, na kraju obrazovnog
razdoblja, a nuždan je neposredno prije pisanja pismenih provjera znanja.
Kako izbjeći kampanjsko učenje?
Učenici su skloni učenju samo kad se gradivo nakupi (što u našem slučaju, zbog opsežnosti programa,
uopće nije problem), pa uče obično prije ispitivanja ili prije pismene provjere znanja. Takva na brzinu
stečena znanja, bez ponavljanja i utvrđivanja, površna su i nemaju trajne vrijednosti. Kampanjskom
učenju možemo stati na kraj:
• primjenom čestih kratkih ispitivanja manjih dijelova gradiva
• planiranjem različitih zadataka izvan nastave (domaća zadaća)
• čestim kratkim pismenim provjerama znanja (5-minutnim testovima)
• ocjenjivanjem učenika pri ponavljanju i utvrđivanju gradiva
• povremenim konstruiranjem i primjenom ispita znanja.
Važna napomena:
Nemojmo smetnuti s uma da od kvalitete pripremanja nastavnika za nastavu zavisi kvaliteta nastave
uopće.
16
Hrvatska povijest
REALIZACIJA NASTAVNIH SUSTAVA

U NASTAVI POVIJESTI
Osnovno čemu treba pristupiti pri izvedbi nastave jest individualizacija nastave (Jelavić, 1995.: 119. i
dalje). Da bismo je mogli ostvariti, moramo se upoznati s mogućnostima svakog učenika, ali i s njegovim
karakterom, pa sukladno tomu prilagoditi stil, opseg učenja i kriterij valorizacije.
Prema stilu učenja učenici mogu biti: imaginativni, analitički, zdravorazumski i dinamični.
I nastavnika također ima različitih. N. A. Flanders (1970.) ispitivao je ponašanje nastavnika u nastavi.
Uočio je dva stila ponašanja: direktivni i nedirektivni.
DIREKTIVNI NASTAVNIK NEDIREKTIVNI NASTAVNIK
• ima inicijativu u svojim rukama • oslobađa inicijativu učenika

• daje informacije i postavlja pitanja • ima razumijevanje za individualne potrebe i
• strogo artikulira nastavu (shematizira) interese
• traži od učenika da sluša, pamti • ne pati od hijerarhičnosti i autoritarnosti
• njegova je riječ ZAKON
Nekoliko je nastavnih sustava. Trebalo bi ih sve kombinirati i postupno težiti što većem osamostaljenju
učenika.
PREDAVAČKA NASTAVA
Predavačka nastava pretežito je verbalna i frontalna nastava (ex cathedra). U tom obliku nastave glavni
i najčešći izvor znanja je sam nastavnik, koji pokazuje, eksplicira činjenice, izvodi zaključke i dokazuje
njihovu valjanost. Težište je na nastavniku, a sadržaj kojega učenik obilno prima učenici često ne mogu
valjano obraditi. Svaka učenička inicijativa remeti red (jer učitelj je mjerilo svega!), pa se samosvjesni
učenici, koji drukčije misle i osjećaju, tretiraju kao nedisciplinirani. Predavačkoj nastavi pribjegavamo
obično kada nam se žuri nešto obraditi, nadoknaditi, ili ako ne nailazimo kod učenika na povratnu infor-
maciju. Međutim, postoje neke nastavne jedinice u kojima je predavačka nastava jednostavno neizbježna
jer ostvarenje zadaća nastavne jedinice ne ostavlja prostora za neko drugo tumačenje do kojega učenici
mogu doći rješavanjem problema.
HEURISTIČKA NASTAVA
Ovaj koncept nastave temelji se na razvojnom razgovoru (postavljanjem pitanja) kojim se učenik potiče
i usmjerava na pronalaženje i otkrivanje novih spoznaja. Naglasak te nastave jest na traganju i otkri-
vanju. Zasniva se na tzv. „plodonosnom trenutku”, odnosno „aha-doživljaju”, trenutku kad pojedinac
doživi heureku – novu spoznaju. Stanovito ograničenje predstavlja činjenica da uglavnom samo učitelj
postavlja pitanja.
Poseban problem ove nastave jest to što nastavnik stoji sam naspram cijelog razreda pa se obraća „pro-
sječnom” učeniku. Zbog toga je ova nastava za jedne preteška, a za druge prelagana.
17
EGZEMPLARNA NASTAVA
Poseban didaktički sustav koji se naziva egzemplarnom nastavom nastao je zbog preopširnosti nastavnog
programa, uzrokovane porastom znanstvenih spoznaja. Osim Rendića-Miočevića (Rendić-Miočević,
2000.: 49. i dalje), o tom didaktičkom sustavu pisali su Vladimir Poljak (Poljak, 1997.: 57.-76.) i Željka
Kargačin, koja je zaključila da je prednost tog sustava u usvajanju metoda i postupaka učenja, što je
posljedica izbora egzemplara i izbora primjerne obrade sadržaja. V. Poljak još je 1974. pisao da je potreb-
no izdvojiti slične sadržaje te da pristup mora biti bez šablona, što nastavnik može postići raznolikim
načinom rada i upotrebom prikladnih multimedijskih izvora.
Izdvajanje sličnih sadržaja:
Hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj
a) Egzemplaran sadržaj:
Narodni preporod u Dalmaciji
b) Analogan sadržaj:
Preporod u Bosni i Hercegovini
Egzemplarno obrađene teme postaju „primjeri” na koje se učenici mogu osloniti pri obradi sličnih
tema.
PROGRAMIRANA NASTAVA
Ova nastava u osnovi sadržava ideje heurističke nastave, ali je razlika u tome što vođenje i usmjerava-
nje učenja (poučavanje) ne čini nastavnik, već se te funkcije ugrađuju na program (softvere). Umjesto s
nastavnikom, učenik pri učenju komunicira s programom, čime se postiže apersonalna komunikacija.
U tom obliku nastave učenje pojedinca nalazi se pod stalnim „nadzorom” programa i ne dopušta mu
se opuštanje. Premda je taj način učenja naišao na otpor, prinos je programirane nastave tradicionalnoj
velik: upozorila je na potrebu jasnijeg određivanja nastavnih ciljeva, optimalnost spoznajnih koraka,
racionalizaciju nastave, drukčiju ulogu nastavnika u nastavi i drugo.
Za strukturu programirane nastave karakteristični su „mali koraci” (Rendić-Miočević, 2000.: 35. i dalje)
u kojima se u svakom članku ostvaruju gotovo uvijek sve faze procesa učenja (priprema, obrada novoga,
ponavljanje, vježbanje i provjeravanje). Sve se etape ponavljaju u jednom satu onoliko puta koliko se
članaka svlada za vrijeme školskog sata. Učenje „malim koracima” omogućava bolje učenje, a naučeni
su sadržaji trajniji.
18
Hrvatska povijest
Primjer: 1. PACTA CONVENTA

1. Uvodna informacija
Pacta Conventa (lat. sklopljen sporazum) dokument je kojim Hrvatska priznaje vlast ugarskog
kralja. Tim dokumentom Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ugarskom, dakle zajednicu dviju
država koje su povezane tek osobom vladara. Kritičkom analizom tog izvora povjesničari su za-
ključili da je dokument nastao u kasnijem razdoblju (15. st.), kad je trebalo dokazati da su Hrvati
i otprije imali neka stara prava.
2. i 3. zadatak (proučavanje izvora) i prostor za unošenje rješenja
„Kako i kojim ugovorom se predadoše Hrvati kralju Ugarskomu.
Koloman, Božjom milošću sin Vladislava, kralja Ugarskoga, vladajući na mjestu svoga oca, a jer
je bio veoma odvažan, odluči da čitavu Hrvatsku sve do mora dalmatinskoga podloži pod svoju
vlast. Dođe sa svojom vojskom do rijeke Drave. Hrvati pak, čuvši za dolazak kraljev, skupiše svoju
vojsku i spremiše se na bitku. Kralj pak, doznavši da su se Hrvati skupili, pošalje svoje poslani-
ke htijući s njima prijateljski pregovarati i sklopiti ugovor kakav su oni željeli. Hrvati, saslušavši
poruku gospodina kralja, sastavši se na skupštini svi skupa, prihvatiše i poslaše 12 plemenitih
starješina od 12 hrvatskih plemena, i to župana Jurja od roda Kačića, župana Ugrina od roda
Kukara, župana Mrmonju od roda Šubića, župana Pribislava od roda Čudomirića, župana Jurja
od roda Snačića, župana Petra od roda Murića, župana Pavla od roda Gusića, župana Martina od
roda Karinjana i od roda Lapčana, župana Pribislava od roda Poletčića, župana Obrada od roda
Lačničića, župana Ivana od roda Jamometa, župana Miro(ne)ga od roda Tugomira. Ovi, došavši k
gospodinu kralju, iskazaše mu dužnu počast. Gospodin pak kralj, primivši ih poljupcem mira, te
dostojanstveno s njima postupajući, ovako se pogodiše: da će spomenuti sa svim svojim bližnjima
uživati svoje posjede i imovinu u miru i bez smetnje; da nijedan od spomenutih rodova ni njego-
vi ljudi nisu dužni spomenutomu kraljevskom veličanstvu plaćati porez ili dohodak, osim što su
spomenuti dužni gospodinu kralju, kad netko navali na njegove granice, tad ako gospodin kralj
pošalje po njih, dužni su tad poći s najmanje 10 oboružanih konjanika od svakog spomenutoga
roda do Drave na svoj trošak, odonud prema Ugarskoj na trošak gospodina kralja, i sve dok traje
vojna, moraju ostati. I tako je bilo uređeno godine Gospodnje 1102.”
Zadaci
1. Kakve se kraljeve osobine ističu u tekstu? ___________________________________________

Navedi prezimena 12 rodova:
19
2. Koja je strana prva zaželjela sklopiti mir (zaokruži točan odgovor):

a) Koloman
b) Hrvati
3. Kako su Hrvati došli ugarskomu kralju? ____________________________________________
Kako je kralj primio 12 plemena? ___________________________________________________
Kako je s njima postupao? _________________________________________________________
4. Uvrsti u tablicu:
KAKVA SU PRAVA DOBILI HRVATI ŠTO SU BILE NJIHOVE OBVEZE
5. Koja se rijeka spominje u tekstu? __________________________________________________

Razmisli i pokušaj objasniti zašto.
6. Koja se godina spominje u tekstu? _________________________________________________

7. Uoči uzročno-posljedičnu vezu:
UZROK DOGAĐAJ POSLJEDICA
Pacta Conventa (1102.)
Povratna informacija:
1. odvažnost;
Kačić, Kukar, Šubić, Čudomirić, Snačić, Murić, Gusić, Karinjan i Lapčan, Poletčić, Lačni-
čić, Jamomet, Tugomir
2. a)
3. s dužnim poštovanjem; dao im je poljubac mira; dostojanstveno
4. potvrdu starih povlastica; obvezu plaćanja poreza i opremanja 10 konjanika
5. Drava; granica prema Ugarskoj
6. 1102.
7. upražnjeno hrvatsko prijestolje; ulazak Hrvatske u personalnu uniju
20
Hrvatska povijest
Primjer: 2. PROSINAČKE ŽRTVE U ZAGREBU

1. Uvodna informacija
Ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom (koja je prije sebi priključila Vojvodinu i Crnu
Goru) nije provedeno u skladu s odlukama Narodnog vijeća SHS. „Naputak” u kojemu se traži
priznanje hrvatske samobitnosti na putu do Beograda promijenjen je u „Adresu”.
Vijest o proglašenju ujedinjenja stigla je u Zagreb 2. XII. 1918. navečer. Pristaše ujedinjenja odmah
su po ulicama priredile manifestacije, koje su se nastavile i sljedećih dana. Dana 5. XII. na Trgu
bana Jelačića došlo je do krvavog sukoba između odjela Narodne straže (sastavljenoga uglavnom
od sokolaša i mornara) i vojnika zagrebačkoga garnizona. Oglasila se i Stranka prava proglasom
protiv ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom i za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u republikansku
državu.
2. i 3. zadatak (proučavanje izvora) i prostor za unošenje rješenja
„Dan nakon proglašenja ujedinjenja održana je velika manifestacijska proslava; psihološka je po-
greška učinjena što i ta vojska nije privučena u proslavu. Tek je u kasarnskom krugu objašnjeno
momčadi značenje događaja. Momčad bez pogovora prima to objašnjenje. U krugu bivše 53. puk.
kod tog akta došlo je međutim do protestnih poklika. Tu se moglo opaziti da agitacija protiv novog
stanja zahvaća teren; na sudskoj raspravi utvrđeno je da je agitaciju provodio neki narednik Murk,
o kojemu točnije podatke nitko nije mogao pružiti. Znalo se samo da potječe iz krajeva koje je
Italija okupirala i da je nakon 5. XII. netragom iščezao… (…)
Do prvog sukoba došlo je između kolone na raskrižju Frankopanske ulice i Ilice. Koloni vojnika
suprotstavio se odjel mornara; ispaljeno je nekoliko hitaca u zrak, a mornari su uzmakli. (…)
Čulo se regetanje mitraljeza. To je pucao odjel sokolske straže u sokolani, jamačno u panici, jer
pred sokolanom nigdje nije bilo ni jednog pobunjenika. Kad je vojska stigla do Jelačićeva trga,
dočekana je paljbom iz mitraljeza. Od te paljbe uglavnom su pali slučajni radoznalci. Na paljbu
mitraljeza odgovorili su i vojnici. Pucnjava je potrajala tek minutu-dvije, a onda su se i masa i
vojnici razbježali. U sukobu je poginulo 13, a ranjeno 17 osoba.
Iste je noći cijeli zagrebački garnizon razoružan i sljedećeg se dana pristupilo likvidaciji tih dviju
pukovnija. Još iste večeri, 5. XII., preuzeli su vojničku službu odredi srpske vojske, koji su poslje-
dnjih dana stigli u Zagreb i koji dotad nisu napuštali vojarne. Oružana snaga Države Narodnog
vijeća bila je 5. XII. stvarno likvidirana. Formalno će 10. XII. biti likvidiran i vojni odsjek Narod-
nog vijeća, a sve njegove funkcije preuzet će misija srpske vojske. Time je ujedinjenje provedeno
i na vojničkom području…
Političke posljedice događaja 5. XII. odmah su se osjetile. Istog dana obustavljeno je izlaženje
glasila Stranke prava Hrvatska i Radićev Dom. Nekoliko dana kasnije bit će uhićeni predstavnici
Čiste stranke prava dr. Elegović i dr. Sachs. Energično se počinje provoditi politika likvidiranja
svih protivnika novoga stanja.” (J. Horvat: Politička povijest Hrvatske)
21
Zadaci
1. Agitaciju u vojarni provodio je narednik (upiši ime) ___________________________________

Što u opisu te osobe opravdava sumnju da je sve bilo unaprijed smišljeno? ___________________
Objasni svoje mišljenje. ___________________________________________________________
2. U gore navedenom tekstu posebno se spominje jedna politička stranka:
a) Hrvatska seljačka stranka
b) Stranka prava
c) Radikalna stranka
3. Koliko je ljudi stradalo u sukobu? _______________ poginulih, _______________ ranjenih
4. Što se dogodilo s pukovnijama? ___________________________________________________
5. Koje su novine prestale izlaziti? _______________ i _______________
Zašto je vlastima stalo ukinuti ta glasila? _____________________________________________
6. Uoči uzročno-posljedičnu vezu:

Prosinačke žrtve
Povratna informacija:
a) Murk; nitko o njemu ništa nije znao, nestao je poslije tog događaja; vjerojatno je ubačen da bi
izazvao incident
b) b)
c) 13 poginulih, 17 ranjenih
d) razoružane su (likvidirane su)
e) Hrvatska i Dom; kako ne bi poticali narod na otpor novom režimu
f) uzrok: želja za ostvarenjem prevlasti srpske vojske, povod: sukob vojske i mornara,
posljedica: razoružanje zagrebačkoga garnizona, uništenje vojske NV-a SHS i vojna okupacija
bivše Države SHS
PROBLEMSKA NASTAVA
Problemska nastava zasniva se na „iskustvenom učenju”, a pri rješavanju novonastalih situacija učenik
angažira svoja ranija iskustva. Uloga nastavnika i ovdje je ključna: on mora jasno formulirati neki pro-
blem (stvoriti problemsku situaciju), a zatim će učenik istraživanjem sam doći do rješavanja problema
i zaključka.
Od tradicionalnoga i klasičnog poučavanja valjalo bi prijeći na samostalno učenje, a taj bi put išao od
22
Hrvatska povijest
heurističke nastave preko programirane, egzemplarne i problemske nastave k mentorskoj nastavi i au-
todidaktičkom radu.
ODLAZAK KHUENA HÉDERVÁRYJA IZ HRVATSKE
Priprema
Károly Khuen-Héderváry došao je u Hrvatsku 1883. sa zadaćom njezina smirivanja. Banom je bio slje-
dećih 20 godina, tijekom kojih je radio na produbljenju sukoba između Hrvata i Srba. Nakon demonstra-
cija u Zaprešiću, gdje su seljaci iz Brdovca zapalili mađarsku zastavu sa željezničke postaje, u sukobu
s oružništvom ubijen je i jedan seljak. To je pokrenulo niz novih pobuna u Zagrebu, Zagorju, Prigorju,
Gorskom kotaru, čak i u Međimurju, koje je bilo pod izravnom ugarskom upravom. Pobunjenici su uni-
štavali sve znakove mađarske vlasti, napadali mađarone i Mađare. Protumađarski pokret naišao je na
potporu u Dalmaciji, Istri, Sloveniji i u hrvatskih iseljenika. U tom trenutku Khuen-Héderváry odstupa
s banske časti. Zašto?
Hipoteza
Károly Khuen-Héderváry protjeran je iz Hrvatske zbog hrvatskoga otpora nakon demonstracija 1903.
godine.
Prihvaćaš li ovu hipotezu ili je odbacuješ? Ako je prihvaćaš, zaokruži DA, a ako je odbacuješ, zao-
kruži NE.
DA NE
(Učenici će se odlučiti za jedan od odgovora i zapisati ga u bilježnicu.)
Tekst 1.
„Direktni povod padu Khuenova režima bili su veliki, krvavi nemiri u proljeće 1903., najprije u Zagrebu,
a zatim u znatnom dijelu Hrvatske, naročito u Zagorju i na Primorju, a izazvao ih je golem protuzakonit
natpis, sastavljen samo mađarskim jezikom na novosagrađenoj zgradi zagrebačke direkcije željeznica
(„Magyar állami vasutak”). Grof Khuen-Héderváry ostavi iznenada Zagreb kad je 26. lipnja imenovan
za ugarskog ministra predsjednika, a za bana je 4. srpnja imenovan grof Teodor Pejačević, sin bana La-
dislava Pejačevića.” (F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Zagreb, 1962.)
Zadaci:
1. Što je prema Šišiću izravni povod padu Khuenova režima?
2. Naglašava li posebno da je Héderváry promaknut na bolje mjesto?
Tekst 2.
„Khuenov je režim upotrijebio vojsku za gušenje pokreta. Sve su tamnice bile pune. (…) Mađarska je
štampa, s izuzetkom socijalista, koji su pokret odobravali i podupirali, uporno tvrdila da je bečka „ka-
marila” pokrenula hrvatske mase protiv Mađara.
U toku lipnja pokret sve više jenjava da bi, zatim, zamro u pojedinačnim nemirima sve do kolovoza. U
lipnju Khuen napušta banski položaj. Nije to bila posljedica narodnog pokreta uperenog protiv njegova
23
režima, kako je to hrvatska javnost uglavnom vjerovala, nego se radilo o kraljevu pokušaju da mađar-
sku krizu riješi uz pomoć Khuena, čovjeka svog povjerenja, kao ministra predsjednika. Međutim on ne
uspijeva ukrotiti mađarsku opoziciju pa mora ubrzo odstupiti.” (Jaroslav Šidak et al.: Povijest hrvatskog
naroda, 1860. – 1914., Školska knjiga, Zagreb, 1968.)
Zadaci:
1. Kako je Khuenov režim ugušio pokret 1903.?
2. Koga odgovornim smatra mađarski tisak?
3. Smatra li autor da je Héderváryja smijenio hrvatski otpor?
Tekst 3.
Na kraju će učenik usporediti svoj zaključak s postavljenom hipotezom i rezimirati rezultate svojega
malog istraživanja.
KOJE OBLIKE RADA I NASTAVNE METODE PRIMJENJIVATI?

Treba sve više napuštati stari način frontalnog rada, a učenike sve više uključivati u nastavni proces.
Nastavnik bi trebao biti pomoćnik koji učeniku pomaže da se sam spoznajno ostvari. Ne treba učiti samo
činjenice („bubati”), već valja razvijati intelektualne sposobnosti učenika. Ovo nas, naravno, ne smije
skrenuti u drugu krajnost, jer teško je pojmiti povijesne procese bez osnovne usvojenosti podataka. Da
bi se unaprijedila nastava povijesti, treba razviti suvremene didaktičke sustave, ostvariti individuali-
zaciju učenja i diferencijaciju učenika prema njihovim sposobnostima i interesima. Nastavnik se treba
koristiti učenikovim sposobnostima apstrakcije i kritičkog mišljenja, teoretiziranjem i zanimanjem za
međuljudske odnose.
Pri izvođenju nastave trebalo bi što više ići na učenikovo aktivno sudjelovanje i na vizualizaciju nastav-
nih sadržaja. Ne smijemo smetnuti s uma staru kinesku poslovicu: „Što čujem – zaboravim, što vidim
– zapamtim, što učinim – razumijem i znam.”
Učenje povijesti u Hrvatskoj treba usklađivati s europskim standardima. Naime, početkom 1996. skupština
Vijeća Europe donijela je Preporuku 1283. o povijesti i nastavi povijesti u Europi. U njoj se kaže da je
zadaća nastavnika razvijati sposobnosti učenika za kritičko razmišljanje i prepoznavanje kompleksnosti
fenomena prošlosti. Govoreći o području koji bi moderna nastava povijesti trebala obuhvatiti, u prepo-
ruci se kaže da bi to trebali biti svi aspekti društva: socijalna i kulturna povijest, uloga žena, lokalna
i nacionalna (ali ne i nacionalistička) povijest, povijest manjina, kontroverze i nerazjašnjeni događaji.
Samo se tako može razvijati i odgajati mladi čovjek koji će biti demokratski i misleći građanin svijeta u
nastajanju. Povijest se ne smije izvrtati i prilagođavati političkom trenutku jer učenike treba učiti istinu
– ako prepoznaju laž, u njima ćemo samo pobuditi nepovjerenje.
Valja spomenuti i američke standarde za učenje povijesti (Rendić Miočević, 2000.: 77.). To su:
1) kronološko mišljenje
2) povijesno shvaćanje
3) povijesna analiza i interpretacija
24
Hrvatska povijest
4) sposobnosti povijesnog istraživanja

5) povijesna analiza problema i odlučivanja.
Prema američkim autorima, standardi (ciljevi) koje učenici trebaju postići dijele se na dvije skupine:
povijesno razumijevanje i sposobnost povijesnog mišljenja.
U nastavu povijesti u Hrvatskoj trebalo bi unositi što više inovacija. Međutim, inovacije obično nailaze
na otpor nekih kolega. Zašto mijenjati nešto ako već godinama funkcionira dobro? Zašto pisati nove
pripreme ako su i stare dobre? Zašto se koristiti novim udžbenikom ako još iz upotrebe nije povučen
stari, za koji već imam pripremu? Zašto se uopće truditi kad primam tako malu plaću? Zašto učenicima
nešto kvalitetno ispredavati kad će ionako za dva mjeseca sve zaboraviti? Ovo su, naravno, sve negativni
primjeri nastavničkih razmišljanja. Onaj tko tako misli često nije svjestan koliko takvim umovanjem
može štetiti djeci.
U tablici su nabrojane neke inovacije koje se mogu primijeniti u našim školama.
INOVACIJE U NASTAVI
1. Individualizirana i individualno planirana nastava
2. Programirana nastava
3. Nastava na više nivoa težine
4. Problemska nastava
5. Heuristička nastava
6. Mentorska nastava
7. Mikronastava
8. Timska nastava
9. Nastava uz pomoć kompjutora
10. Školska medijateka
(prema Z. Itković, 1997.)
INDIVIDUALIZACIJA NASTAVE
U individualiziranoj nastavi nastava se prilagođava interesima, potrebama i načinima učenja pojedina-
čnih učenika. Ako nastavnik ne pribjegne individualiziranoj nastavi, obraća se „prosječnom učeniku”
i istodobno čini dvije nepravde: izvrsni i vrlo dobri učenici moraju „cupkati u mjestu” i čekati lošije, a
loši su učenici zbunjeni preteškim zadacima, što često uzrokuje odbojnost prema predmetu.
Postoji više metodičkih načina individualizacije nastave:
1. Učenici rade na raznim zadacima, s različitim ciljevima, u okviru jednoga šireg programa.
2. Učenici rade na istim zadacima s istim ciljem, koristeći se različitim materijalom.
3. Učenici proučavaju određenu temu u različitim situacijama.
25
4. Oblikom „timske nastave” učenici s određenim nastavnikom rade temu ili tematsku cjelinu, a
vježbaju i ponavljaju s jednim, dvama ili s više nastavnika.
5. Učenici uče određenu temu različitim metodama rada.
6. Učenici uče određene sadržaje različitim tempom rada.
Individualizacija nastave obično se provodi ubacivanjem u nastavu listića s pitanjima na tri razine za
izvrsne (i vrlo dobre), srednje i lošije učenike. Tipovi zadataka u nastavnim listićima mogu biti: podcrta-
vanje, višestruki izbor (zaokruživanje), problemski zadaci, usporedba, tekstualno ili grafičko rješavanje
i drugi.
26
Hrvatska povijest
PLANIRANJE NASTAVE
1. IZRADA MAKROPLANA
Dobro planiranje nužno je za organiziranje nastave (Rendić Miočević, 2000.: 61. i dalje), a temelji
se na makroplanu, mikroplanu i pripremi za nastavnu jedinicu.
Makroplaniranjem odabiremo cjeline koje ćemo obrađivati tijekom cijele školske godine. Obično
sadržava mjesec, broj sata, nastavnu cjelinu, nastavnu jedinicu i tip sata. Na taj način dobivamo
globalni, orijentacijski, tematski plan ili makroplan. Pred vama je primjer makroplana rađen na
temelju programa Ministarstva prosvjete i športa i radnog udžbenika Dukić – Erdelja – Stoja-
ković: Hrvatska povijest.
27
Mjesec Sat Nastavna cjelina, nastavna jedinica Oblik sata

1. Uvodni sat: ponavljanje gradiva iz osnovne škole ponavljanje
2. Upoznavanje sa sastavnicama praćenja ponavljanje
3. 1. UVOD U UČENJE POVIJESTI obrada
Povijest i njezino značenje *
RUJAN
4. 2. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU OD 7. DO KRAJA obrada

11. ST.
Seoba Hrvata. Život na novim područjima
5. Postanak hrvatske države. Hrvatska u 9. stoljeću obrada
6. Hrvatska u 10. stoljeću. Tomislav. Stjepan Držislav obrada
7. Ponavljanje ponavljanje
8. Hrvatska krajem 10. i u 11. stoljeću. Stjepan Držislav. obrada
Petar Krešimir IV. Dmitar Zvonimir
9. Kultura u Hrvatskoj od 9. do 11. stoljeća obrada
10. Ponavljanje* ponavljanje
LISTOPAD
11. Hrvatska u ranom srednjem vijeku usustavljivanje

12. 3. HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU obrada
(OD KRAJA 11. DO POČETKA 16. STOLJEĆA)
Vladavina Arpadovića (1102. – 1301.)
13. Vladavina Anžuvinaca (1301. – 1386.) obrada
14. Godine bijesa: borbe za hrvatsko-ugarsko prijestolje obrada
15. Hrvatska i Osmanlije obrada
17. Bosna u srednjem vijeku obrada
18. Društveni i gospodarski odnosi u razvijenom srednjem vijeku obrada
19. Kultura u razvijenom srednjem vijeku obrada
STUDENI
21. Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku usustavljivanje

22. 4. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU (OD POČETKA 16. DO obrada
POČETKA 17. STOLJEĆA)
Hrvatska u 16. stoljeću
23. Otpor bečkom centralizmu i apsolutizmu obrada
24. Hrvatska područja za vrijeme mletačke i osmanlijske vlasti. obrada
Dubrovačka republika *
26. Usustavljivanje gradiva i priprema za I. ispit znanja ponavljanje
PROSINAC
27. I. pismena provjera znanja ponavljanje

28. Analiza ispita znanja ponavljanje
29. Usustavljivanje gradiva I. obrazovnog razdoblja ponavljanje
30. Zaključivanje ocjena na kraju I. obrazovnog razdoblja ponavljanje
28
Hrvatska povijest
Mjesec Sat Nastavna cjelina, nastavna jedinica Oblik sata

II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE
31. Ponavljanje gradiva iz prvog obrazovnog razdoblja ponavljanje
32. Bosna u vrijeme osmanlijske vlasti obrada
SIJEČANJ
33. Osmanlijski uzmak obrada

34. Gospodarski razvoj Hrvatske obrada
35. Kulturni razvoj od 16. do početka 18. st. obrada
36. Ponavljanje * ponavljanje
37. Hrvatska u novom vijeku (16. – 18. st.) usustavljivanje
38. 5. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA obrada
Prosvijećeni apsolutizam u Hrvatskoj
39. Francuska vlast u Hrvatskoj obrada
VELJAČA
41. Hrvatski narodni preporod obrada

42. Ban Josip Jelačić – odlučan otpor ugarskom hegemonizmu obrada
44. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – cjeline usustavljivanje
45. 6. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA obrada
Hrvatska u osvit modernog doba
46. Hrvatsko-ugarska nagodba obrada
47. Modernizacija Hrvatske za banovanja Ivana Mažuranića obrada
OŽUJAK
48. Dalmacija i Istra u 19. stoljeću. Hrvati u Gradišću i južnoj Ugarskoj obrada
50. Hrvatska krajem 19. i početkom 20. stoljeća obrada
51. Bosna i Hercegovina u 19. i početkom 20. stoljeća obrada
52. Hrvatska početkom 20. stoljeća obrada
54. Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća usustavljivanje
55. 7. SUVREMENO DOBA – HRVATSKA U 20. STOLJEĆU obrada
TRAVANJ
Hrvatska u vrijeme Prvog svjetskog rata

56. Hrvatska u sastavu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca obrada
58. Djelovanje hrvatskih političkih stranaka. Atentat na hrvatske obrada
zastupnike. Diktatura kralja Aleksandra
59. Hrvatsko pitanje i nastanak Banovine Hrvatske obrada
29

61. Nezavisna Država Hrvatska obrada
62. Hrvatski narod u antifašističkoj borbi obrada
SVIBANJ
63. Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije obrada

64. Stvaranje i obrana samostalne hrvatske države obrada
65. Suvremeno doba: Hrvatska u 20. st.* usustavljivanje
66. Ponavljanje i priprema za II. ispit znanja ponavljanje
67. II. pismena provjera znanja ponavljanje
LIPANJ
68. Analiza II. ispita znanja ponavljanje

69. Usustavljivanje gradiva II. obrazovnog razdoblja ponavljanje
70. Zaključivanje ocjena ponavljanje
30
Nastavna
Nastavne Nastavna
jedinica, broj i Zadaci nastave Oblici rada
metode sredstva
cjelina
oblik sata
Nastavna
PRVO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
a) materijalni: utvrđivanje razine predznanja koje su učenici usvojili u

Uvodni sat frontalni, razgovor, grafoskop,
osnovnoj školi
1. individualni izlaganje, povijesni
b) odgojni: razvijanje interesa za predmet
ponavljanje demonstracija zemljovid
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu
Sastavnice udžbenik,
a) materijalni: stjecanje spoznaja o načinu rada izlaganje,
praćenja i oblici frontalni, grafoskop,
b) odgojni: razvijanje radnih navika, osjećaja za red i pravednost razgovor,
rada individualni povijesni
c) funkcionalni: vježbanje služenja udžbenikom demonstracija
2. zemljovidi
a) materijalni: usvojiti osnovne pojmove – povijest, povjesničari, vrste
Povijest
izvora, imena znamenitih hrvatskih povjesničara, razdoblja hrvatske izlaganje,
i njezino udžbenik,
povijesti frontalni, razgovor,
1. značenje grafoskop,
b) odgojni: razvijati interes za povijest kao predmet koji proučava individualni analiza slike,
3. episkop
narod, ali i život čovjeka teksta
obrada
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru
Seoba Hrvata. a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Hrvata, uvjetima, načinu i

izlaganje, udžbenik,
Život na novim organizaciji života u novoj postojbini
frontalni, razgovor, zemljovid,
2. područjima b) odgojni: razvijati interes i ljubav prema nacionalnoj povijesti
individualni demonstracija grafoskop
4. c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje
obrada uzročno-posljedične veze
Postanak a) materijalni: stjecanje znanja o postanku hrvatske države i povijesti

hrvatske Hrvata za knezova Trpimira, Domagoja i Branimira (9. st.)
države. b) odgojni: razvijanje interesa za predmet, ljubavi prema svom narodu i izlaganje, udžbenik,
frontalni,
Hrvatska u 9. njegovoj povijesti razgovor, zemljovid,
individualni
stoljeću c) funkcionalni: uočavanje bitnoga u tekstu, vježbanje uočavanja demonstracija grafoskop
5. uzročno-posljedične veze te snalaženja u vremenu i prostoru
obrada
a) materijalni: ponavljanje i utvrđivanje dosad usvojenih nastavnih
sadržaja
razgovor, grafoskop,
Ponavljanje b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u učenju, zanimanja za frontalni,
izlaganje povijesni
6. hrvatsku (nacionalnu) povijest individualni
zemljovid
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te
31
Mikroplan
uočavanja uzročno-posljedične veze

a) materijalni: stjecati znanja o povijesti Hrvata u vrijeme Tomislava
Hrvatska u 10. (ratovanje protiv Mađara i Bugara te dva crkvena sabora u Splitu) i grupni, rad udžbenik,
rad na tekstu,
32
st. Tomislav Stjepana Držislava (uprava nad bizanstkom Dalmacijom) u paru, povijesni
izlaganje,
7. b) odgojni: razvijati interes za nacionalnu, posebno crkvenu povijest individualni, zemljovid,
demonstracija
obrada c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te frontalni grafoskop
Mikroplan
metoda
a) materijalni: steći znanja o hrvatskoj povijesti krajem 10. i u 11.
Hrvatska izlaganja, udžbenik,
stoljeću: novim napadima Mlečana, vladavini Petra Krešimira IV. i
krajem 10. i u razgovora, povijesni
Dmitra Zvonimira frontalni,
11. st. analize zemljovid,
b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema jedinstvu hrvatskih zemalja individualni
8. teksta, slike grafoskop,
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u prostoru i vremenu te uočavanje
obrada i povijesnog episkop
uzročno-posljedične veze
teksta
a) materijalni: upoznati učenike s kulturom Hrvata u ranom srednjem
Kultura u
vijeku: predromaničkim crkvama, reljefima, pleterom, pismenošću
Hrvatskoj od 9. izlaganje, udžbenik,
toga razdoblja frontalni,
do 11. st. razgovor, grafoskop,
b) odgojni: razvijati sklonost prema lijepom individualni
9. demonstracija episkop, video
c) funkcionalni: vježbati razlikovanje predromaničkog stila od drugih
obrada
graditeljskih stilova
a) materijalni: ponoviti prije usvojene sadržaje o povijesti Hrvata u
10. i 11. stoljeću: razdoblje vladavine Tomislava (rat s Mađarima i
Bugarima, crkveni sabori), Stjepana Držislava, Petra Krešimira IV. i izlaganje, udžbenik,
Ponavljanje Dmitra Zvonimira frontalni, razgovor, povijesni
10. b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u učenju, zanimanja za individualni grafičke, zemljovid,
hrvatsku (nacionalnu) povijest vizualne grafoskop
a) materijalni: usustaviti osnovne sadržaje sveukupne povijesti
Hrvatska u hrvatskog ranosrednjovjekovlja od dolaska Hrvata do posljednjeg udžbenik,
ranom srednjem Trpimirovića izlaganje, povijesni
frontalni,
vijeku b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata, isticanje vrlina poštenja, razgovor, zemljovid,
individualni
11. časti, razvijanje radnih navika demonstracija grafoskop
usustavljivanje c) funkcionalni: primjena stečenih znanja, vježbanje snalaženja u
vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Arpadovića na vlast u
Hrvatskoj, vladavini prvih Arpadovića Ladislava i Kolomana,
utemeljenju Zagrebačke biskupije, odnosu Arpadovića prema
Vladavina udžbenik,
dalmatinskim i slavonskim gradovima te jačanju hrvatskih velikaških izlaganje,
Arpadovića frontalni, grafoskop,
3. obitelji. razgovor,
12. individualni povijesni
b) odgojni: ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih demonstracija
obrada zemljovid
zemalja
c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze i
snalaženja u vremenu i prostoru
a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Anžuvinaca na vlast,
politici Karla I. i Ludovika, odnosima prema velikašima i Veneciji,
Zadarskom miru i njegovim posljedicama, političkim brakovima u
Vladavina grupni rad, metoda udžbenik,
srednjem vijeku
Anžuvinaca rad u paru, izlaganja, povijesni
b) odgojni: uvidjeti ulogu obitelji Šubić u dovođenju dinastije
13. individualni, razgovora, rad zemljovid
Anžuvinaca na vlast, razvijati ljubav prema svojoj domovini, svijest o
obrada frontalni na tekstu
obrani hrvatskog teritorija od tuđeg presizanja
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru i uočavanje
a) materijalni: usvajanje znanja o dinastičkim borbama nakon
Borbe za
Ludovikove smrti, te nastanku i razvoju Dubrovnika grupni rad,
hrvatsko
b) odgojni: osuditi nasilje (Krvavi sabor križevački), razvijati ljubav rad u paru, razgovor, udžbenik,
prijestolje
prema domovini i interes za hrvatsku povijest individualni, izlaganje grafoskop
14.
c) funkcionalni: razvijati sposobnost snalaženja u vremenu i prostoru, frontalni rad
obrada
uočavanja uzročno-posljedične veze, uočavanja bitnoga u tekstu
a) materijalni: stjecati znanja o borbi Hrvatsko-Ugarske Države protiv
Turaka Osmanlija, vladaru Matiji Korvinu te najvažnijim bitkama
Hrvatska i udžbenik,
(Krbavska i Mohačka bitka) i njihovim posljedicama izlaganje,
Osmanlije frontalni, grafoskop,
b) odgojni: razvijati domoljublje i osjećaj spremnosti na obranu razgovor,
15. individualni povijesni
domovine, osuda osvajačkih ratova demonstracija
obrada zemljovid
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze,
a) materijalni: utvrđivanje već stečenih znanja o Arpadovićima i
Anžuvincima, borbama za prijestolje, borbi Hrvata protiv Turaka
Ponavljanje
Osmanlija frontalni, izlaganje, udžbenik,
16.
b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u učenju individualni razgovor grafoskop
c) funkcionalni: razvijanje povijesnog mišljenja, snalaženja u vremenu i
prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze
a) materijalni: usvajanje osnovnih spoznaja o povijesti Bosne u
srednjem vijeku, prvim banovima, kraljevima, Crkvi bosanskoj i
Bosna u njezinim posebnostima, padu Bosne pod tursku vlast udžbenik,
izlaganje,
srednjem vijeku b) odgojni: razvijanje vjerske snošljivosti, interesa za povijest Hrvata frontalni, povijesni
razgovor
17. izvan domovine individualni zemljovid,
obrada c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu (povijesni grafoskop
zemljovid), uočavanja bitnoga u povijesnom tekstu i uzročno-
-posljedične veze
Društveni i a) materijalni: usvojiti osnovna znanja o gospodarskim i društvenim
gospodarski prilikama u razvijenom srednjem vijeku (kraljev dvor, veleposjedi,
grupni rad,
odnosi grad – selo i dr.) rad na tekstu, udžbenik,
rad u paru,
hrvatskog b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema svim društvenim sredinama razgovor, grafoskop
individualni,
srednjovjekovlja (selo – grad) izlaganje
33
Mikroplan
frontalni
18. c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, uočavanje uzročno-posljedične
obrada veze
a) materijalni: stjecanje osnovnih znanja o stilovima u graditeljstvu
Kultura Hrvata (romanika, gotika, renesansa), kiparstvu, slikarstvu, književnosti i
34
izlaganje, udžbenik,
(12.– 16. st.) znanosti Hrvata u razvijenom srednjem vijeku individualni,
razgovor, grafoskop,
19. b) odgojni: razvijanje ljubavi prema kulturi, umjetnosti i znanosti svoga frontalni
demonstracija episkop, video
obrada naroda
c) funkcionalni: stjecanje vještine raspoznavanja stilova u graditeljstvu
Mikroplan
a) materijalni: utvrđivanje stečenih znanja o Hrvatima i ratovanju protiv

Osmanlija, o Bosni u srednjem vijeku, gospodarstvu i kulturi Hrvata
frontalni, razgovor, udžbenik,
Ponavljanje b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, radnih navika,
individualni izlaganje, grafoskop
20. kontinuiteta u učenju i radu
demonstracija
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu, uočavanja
a) materijalni: usustavljivanje cjeline ponavljanjem sadržaja hrvatske
Hrvatska u izlaganje,
povijesti u doba vladavine Arpadovića, Anžuvinaca, dinastičkih udžbenik,
razvijenom razgovor,
borbi, borbi protiv Turaka, političke, ali i gospodarske i kulturne frontalni, povijesni
i kasnom rješavanje
povijesti individualni zemljovid,
srednjem vijeku zadataka
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest hrvatskoga naroda grafoskop
21. objektivnog tipa
usustavljivanje
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Habsburgovaca na hrvatsko
prijestolje, borbama između Zapoljinih i Ferdinandovih pristaša,
Hrvatska u 16. ratovima s Osmanlijama (Dugi rat), položaju seljaka (seljačkoj buni) i grupni rad,
rad na tekstu,
stoljeću Vojnoj krajini rad u paru, udžbenik,
4. izlaganje,
22. b) odgojni: osuditi građanski rat, koji slabi unutarnju snagu države, frontalni, grafoskop
razgovor
obrada razvijati interes za položaj seljaka individualni
c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, snalaženje u vremenu i prostoru
i uočavanje uzročno-posljedične veze
Otpor bečkom
a) materijalni: stjecanje znanja o uzrocima nezadovoljstva hrvatskih udžbenik,
centralizmu i razgovor,
velikaša, tijeku i posljedicama urote frontalni, grafoskop,
apsolutizmu izlaganje
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini i interes za povijest Hrvata individualni episkop
23.
c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze
obrada
Hrvatska
područja
za vrijeme a) materijalni: stjecanje znanja o položaju Hrvata pod mletačkom i
mletačke i turskom vlašću te posebno o razvoju Dubrovačke Republike rad na tekstu, udžbenik,
grupni rad,
osmanlijske b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku nacionalnu povijest, ljubavi razgovor, povijesni
rad u paru,
vlasti. prema slobodi izlaganje zemljovid,
individualni
Dubrovačka c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u grafoskop
Republika vremenu i prostoru i uočavanja uzročno-posljedične veze
24.
obrada
a) materijalni: ponavljanje već usvojenih nastavnih sadržaja o povijesti
udžbenik,
Ponavljanje Hrvata u 16. i 17. stoljeću frontalni, izlaganje,
povijesni
25. b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u učenju individualni razgovor
zemljovid
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru
Ponavljanje i a) materijalni: usustavljivanje znanja i priprema za vrednovanje udžbenik,
izlaganje,
priprema za I. stečenih znanja frontalni, povijesni
razgovor,
ispit znanja b) odgojni: razvijanje radnih navika individualni zemljovid,
demonstracija
26. c) funkcionalni: primjena stečenih znanja i vještina grafoskop
I. pismena
a) materijalni: provjera stečenog znanja
provjera znanja zadaci
b) odgojni: vrednovanje znanja individualni metoda pisanja
27. objektivnog tipa
c) funkcionalni: praktična primjena stečenih znanja
ponavljanje
Analiza ispita
a) materijalni: provjera stečenog znanja frontalni, izlaganje,
znanja
b) odgojni: vrednovanje stečenih znanja individualni demonstracija, udžbenik
28.
c) funkcionalni: primjena stečenog znanja (grupni) razgovor
ponavljanje
Usustavljivanje
gradiva I. a) materijalni: usustavljivanje znanja stečenih tijekom prvog udžbenik,
frontalni, izlaganje,
obrazovnog obrazovnog razdoblja povijesni
individualni demonstracija,
razdoblja b) odgojni: razvijanje radnih navika zemljovidi,
(grupni) razgovor
29. c) funkcionalni: primjena stečenih znanja i vještina grafoskop
ponavljanje
Zaključivanje
ocjena na kraju
a) materijalni: provjera stečenih znanja
I. obrazovnog razgovor, povijesni
b) odgojni: vrednovanje rada tijekom cijelog polugodišta individualni
razdoblja demonstracija zemljovidi
c) funkcionalni: primjena stečenih vještina
30.
ponavljanje
DRUGO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
Ponavljanje
gradiva prvog a) materijalni: ponoviti već usvojene sadržaje udžbenik,
obrazovnog b) odgojni: razvijati interes za predmet i nacionalnu povijest frontalni, izlaganje, povijesni
razdoblja c) Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanje individualni razgovor zemljovid,
31. uzročno-posljedične veze grafoskop
ponavljanje
a) materijalni: stjecati znanja o uzmaku Osmanlija tijekom Velikog rata
Osmanlijski (1683. – 1699.) i rata (1714. – 1718.) te posebno o borbi Hrvata u udžbenik,
izlaganje,
uzmak Velikom ratu (Slavonija, Lika i Dalmacija) frontalni, grafoskop,
razgovor,
32. b) odgojni: razvijati osjećaj spremnosti na obranu domovine individualni povijesni
35
Mikroplan
analiza teksta
obrada c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, uočavanje zemljovid
a) materijalni: stjecanje znanja o demografskim promjenama na
36
dijelovima pod osmanlijskom vlašću, uzrocima teškog stanja u metoda
Gospodarski grupni rad, udžbenik,
poljoprivredi i razlozima njezina oporavka, razvoju prometa, obrta i razgovora,
razvoj Hrvatske rad u paru, povijesni
trgovine te usponu gradova izlaganja,
33. frontalni, zemljovid,
b) odgojni: razvoj interesa za nacionalnu gospodarsku povijest analiza teksta
obrada individualni rad grafoskop
Mikroplan
c) funkcionalni: vježbanje rada na tekstu, uočavanja uzročno-

-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru
Kulturni razvoj a) materijalni: stjecati znanja o kulturnim dostignućima Hrvata od 16.
od 16. do poč. – 18. st. izlaganje, udžbenik,
frontalni,
18. st. b) odgojni: razvijati interes za kulturnu povijest hrvatskoga naroda razgovor, grafoskop,
individualni
34. c) funkcionalni: stjecati vještinu razlikovanja graditeljskih stilova demonstracije video-materijal
obrada (romanika – gotika – barok – renesansa)
a) materijalni: ponavljanje već stečenih znanja o povlačenju Osmanlija
te gospodarskom i kulturnom razvoju Hrvatske od 16. do početka 18.
grafoskop,
Ponavljanje stoljeća izlaganje,
frontalni, povijesni
35. b) odgojni: razvijanje interesa za gospodarsku i kulturnu nacionalnu razgovor,
individualni zemljovid
povijest demonstracije
a) materijalni: usustavljivanje cjeline: od Sabora u Cetinu i dolazaka
Hrvatska u
Habsburgovaca na vlast, preko borbi protiv Osmanlija i Mlečana,
novom vijeku
seljačkih i pučkih buna, Urote zrinsko-frankopanske do oslobađanja frontalni, izlaganje, udžbenik,
(16 – 18. st.)
od turske vlasti individualni razgovor, povijesni
36.
b) odgojni: razvijanje radnih navika, sistematičnosti u učenju demonstracija zemljovid
usustavljivanje
cjeline
a) materijalni: stjecanje znanja o idejama prosvjetitelja, o
Prosvijećeni predstavnicima vladara prosvijećenog apsolutizma, reformama
grupni rad,
apsolutizam u Marije Terezije i Josipa II., ustroju Banske Hrvatske i Vojne krajine analiza teksta, udžbenik,
rad u paru,
5. Hrvatskoj b) odgojni: kroz vjersku toleranciju razvijati svijest o ljubavi prema razgovor, zemljovid,
individualni,
37. svome i poštivanju tuđega izlaganje grafoskop
frontalni
obrada c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja
a) materijalni: stjecati znanja o okolnostima dolaska hrvatskih zemalja
pod prvu austrijsku i pod francusku vlast, o Ilirskim pokrajinama i
Francuska vlast o položaju stanovništva pod francuskom vlašću (njezinim dobrim i izlaganje, udžbenik,
frontalni,
u Hrvatskoj lošim stranama) razgovor, povijesni
individualni
38. b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, ljubav prema svim demonstracija zemljovid,
obrada dijelovima domovine grafoskop
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, uočavanje
uzročno-posljedične veze i bitnoga u tekstu
a) materijalni: ponavljanje usvojenih sadržaja o prosvijećenom
apsolutizmu u Hrvatskoj (reformama Marije Terezije i Josipa II.) i
francuskoj vlasti u Hrvatskoj izlaganje,
Ponavljanje frontalni, grupni, udžbenik,
b) odgojni: razvijanje interesa za kulturnu i gospodarsku nacionalnu razgovor,
39. individualni grafoskop
povijest demonstracija
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje
a) materijalni: stjecanje znanja o političkom položaju Hrvata
(između bečkog centralizma i ugarskog pritiska) te o znamenitim
Hrvatski
preporoditeljima zaslužnima za stvaranje hrvatskoga književnog grupni, rad analiza teksta,
narodni
jezika u paru, razgovor, udžbenik,
preporod
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest i ljubavi prema individualni, izlaganje, grafoskop
40.
hrvatskom jeziku frontalni demonstracija
obrada
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja
uzročno-posljedične veze i uočavanja bitnoga u tekstu
a) materijalni: usvajati znanja o načinu izbora i djelatnosti bana Josipa
Ban Josip
Jelačića, političkim i društvenim promjenama u njegovo doba (rat s
Jelačić
Mađarima, ukidanje kmetstva, zastupnički sabor) te o Oktroiranom
– odlučan otpor izlaganje, udžbenik,
ustavu cara Franje Josipa frontalni,
ugarskom razgovor, zemljovid,
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini, interesa za nacionalnu individualni
hegemonizmu demonstracija grafoskop
povijest
41.
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja
obrada
a) materijalni: ponavljanje prije usvojenih sadržaja o hrvatskome udžbenik,
frontalni,
Ponavljanje narodnom preporodu i djelatnosti bana Jelačića razgovor, povijesni
individualni
42. b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u učenju izlaganje zemljovid,
c) funkcionalni: primjena stečenih vještina grafoskop
Hrvatska od a) materijalni: usustavljivanje cjeline: ponavljanje sadržaja o reformama
sredine 18. Marije Terezije i Josipa II., francuskoj vlasti u Hrvatskoj, hrvatskome
udžbenik,
do sredine 19. narodnom preporodu, djelatnosti bana Josipa Jelačića frontalni,
razgovor, povijesni
stoljeća b) odgojni: razvijanje navike usustavljivanja gradiva i kontinuiranog individualni
izlaganje zemljovid,
43. učenja
grafoskop
usustavljivanje c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te
cjeline uočavanja uzročno-posljedične veze
a) materijalni: usvojiti znanja o uvođenju, provedbi i slomu
novog apsolutizma, djelovanju bana Jelačića u okolnostima
Hrvatska u osvit grupni rad, rad rad na tekstu,
neoapsolutizma, zasjedanju Hrvatskog sabora 1861.
modernog doba u paru, frontalni metoda udžbenik,
6. b) odgojni: razvijati demokratičnost, parlamentarizam, uvažavanje
44. rad, individualni razgovora i grafoskop
tuđeg mišljenja
obrada rad demonstracije
c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, uočavanje uzročno-posljedične
37
Mikroplan
veze
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka Austro-ugarske
Hrvatsko- nagodbe, uzrocima i posljedicama Hrvatsko-ugarske nagodbe, o
38
ugarska Rakovičkoj buni i počecima industrijalizacije Hrvatske izlaganje, udžbenik,
frontalni,
nagodba b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku političku, ali i gospodarsku razgovor, zemljovid,
individualni
45. povijest demonstracija grafoskop
obrada c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze i
Mikroplan

a) materijalni: stjecanje znanja o razdoblju banovanja Ivana
Modernizacija
Mažuranića, pokušaju modernizacije Hrvatske, razvoju industrije
Hrvatske za rad na tekstu,
i prometa, sjedinjenju Vojne krajine s Banskom Hrvatskom i grupni rad,
banovanja izlaganje,
mađarizaciji za banovanja Ladislava Pejačevića rad u paru, udžbenik,
Ivana razgovor,
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema svome narodu, cjelovitosti svoje individualni, grafoskop
Mažuranića demonstracija
domovine i interesa za nacionalnu povijest frontalni
46.
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u
obrada
vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze
a) materijalni: ponavljanje stečenih znanja o Hrvatskom saboru 1861.,
Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, modernizaciji Hrvatske za banovanja
Ponavljanje Ivana Mažuranića
individualni, rad razgovor, udžbenik,
47. b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiranog učenja i zanimanja
u paru izlaganje grafoskop
za povijest
c) funkcionalni: vježbanje logičkog zaključivanja, uočavanja uzročno-
posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru
Dalmacija i a) materijalni: stjecati znanja o hrvatskome narodnom preporodu u
Istra u 19. Dalmaciji i Istri, Gradiću i južnoj Ugarskoj
grupni, rad
stoljeću. Hrvati b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u svim dijelovima rad na tekstu,
u paru, udžbenik,
u Gradišću i domovine i inozemstvu izlaganje,
individualni, grafoskop
Ugarskoj c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze i razgovor
frontalni
48. snalaženja u vremenu i prostoru
obrada
Hrvatska a) materijalni: usvojiti znanja o obilježjima politike Khuena Héderváryja metoda
krajem 19. i i uzrocima njezina sloma, gospodarskom stanju u zemlji, položaju grupni rad, izlaganja,
udžbenik,
početkom 20. radništva te razvoju kulture, umjetnosti i športa rad u paru, razgovora,
grafoskop
stoljeća b) odgojni: osuda nacionalne nesnošljivosti i negiranja postojanja individualni, rad na tekstu,
(episkop)
49. nekog naroda frontalni demonstracija
obrada c) funkcionalni: vježbanje rada na tekstu i analize slikovnog materijala
a) materijalni: utvrđivanje stečenih znanja o hrvatskome narodnom
preporodu u Dalmaciji, Istri, Gradišću i južnoj Ugarskoj, te o
političkom i gospodarskom stanju u svim dijelovima Hrvatske krajem udžbenik,
izlaganje,
Ponavljanje 19. i početkom 20. stoljeća frontalni, grafoskop,
razgovor,
50. b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata u svim dijelovima individualni povijesni
demonstracija
domovine i inozemstvu zemljovid
uočavanja uzročno – posljedične veze
a) materijalni: stjecanje znanja o BiH u 19. i početkom 20. stoljeća:
ustanku u BiH (1875. – 1878.), zauzimanju BiH od strane Austro-
Bosna i
Ugarske, aneksiji BiH (1908.), preporodu Hrvata u BiH, o djelovanju
Hercegovina u izlaganje,
hrvatskih političkih stranaka i modernizaciji BiH
19. i početkom frontalni, razgovor, rad s udžbenik,
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest susjednih zemalja u kojima
20. st. individualni tekstom grafoskop
žive Hrvati
51.
c) funkcionalni: razvijanje vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu,
obrada
snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične
veze
a) materijalni: stjecati znanja o političkome i gospodarskom stanju
Hrvatska
Hrvatske na početku 20. stoljeća: osnivanje HPSS-a, politika „novog grupni rad, rad na tekstu,
početkom 20. udžbenik,
kursa”, nastanak Hrvatsko-srpske koalicije te iseljavanje Hrvata rad u paru, izlaganje,
stoljeća zemljovid,
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u domovini i inozemstvu frontalni, razgovor,
52. grafoskop
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u individualni demonstracija
obrada
vremenu i prostoru i uočavanja uzročno-posljedične veze
a) materijalni: ponavljanje već usvojenih nastavnih sadržaja o ustanku
u BiH, istočnoj krizi te djelovanju političkih stranaka i gospodarskom
Ponavljanje stanju u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća udžbenik,
53. b) odgojni: razvijanje radnih navika, interes za povijest Hrvata izvan povijesni
individualni razgovor
Hrvatske zemljovid
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja
a) materijalni: usustaviti stečena znanja o političkim, gospodarskim i
Hrvatska u
društvenim prilikama u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i početkom
drugoj polovici udžbenik,
20. stoljeća izlaganje,
19. st. frontalni, povijesni
b) odgojni: razvijanje domoljublja, svijesti o jedinstvenosti i razgovor,
54. individualni zemljovid,
povezanosti hrvatskoga naroda i interesa za Hrvate izvan Hrvatske demonstracija
usustavljivanje grafoskop
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, jasno
cjeline
uobličavanje i izražavanje misli i stavova
a) materijalni: stjecanje znanja o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu,
političkim i gospodarskim prilikama i djelovanju hrvatske političke
metoda
Hrvatska u emigracije udžbenik,
grupni rad, izlaganja,
vrijeme Prvog b) odgojni: osuda rata, posebno borbe za tuđe ciljeve, ali razvijanje grafoskop,
rad u paru, razgovora,
7. svjetskog rata svijesti o obrani domovine i njezinih dijelova (obrana hrvatske obale povijesni
individualni, demonstracija,
55. od talijanskih posezanja) zemljovid (zidni
frontalni analiza teksta i
obrada c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze, ili u knjizi)
karikature
snalaženja u vremenu i prostoru, analize povijesnog zemljovida,
teksta i crteža
39
Mikroplan
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku i ustrojstvu Narodnog
vijeća SHS, nastanku Države SHS, talijanskom zauzimanju hrvatske
40
Hrvatska verbalne
obale, stvaranju Kraljevstva SHS (razlika Naputak – Adresa) i prvim
u sastavu (izlaganje, udžbenik,
izražajima nezadovoljstva Hrvata
Kraljevstva frontalni, razgovor), povijesni
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini, teritorijalnoj cjelovitosti
SHS individualni vizualne zemljovid,
Mikroplan
Hrvatske i osjećaj demokratičnosti

56. (fotografija, grafoskop
c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze,
obrada zemljovid)
snalaženje na povijesnom zemljovidu i jasno izražavanje mišljenja i
stavova
a) materijalni: ponovit ćemo već usvojene sadržaje o borbi Hrvata u
Prvome svjetskom ratu, nastanku Države SHS te okolnostima njezina udžbenik,
ulaska u Kraljevstvo SHS razgovor, povijesni
Ponavljanje frontalni,
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, osjećaja za izlaganje, zemljovid,
57. individualni
demokraciju demonstracija grafoskop
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze te
a) materijalni: stjecanje znanja o političkom položaju Hrvata u
Djelovanje Kraljevstvu SHS od 1918. do 1934. godine, Vidovdanski ustav,
hrvatskih djelovanje HSS-a, atentat na zastupnike HSS-a, Šestosiječanjska izlaganje,
političkih diktatura, Oktroirani ustav, nastanak ustaškog pokreta i atentat u grupni, frontalni, razgovor, udžbenik,
stranaka (1918.- Marseilleu na kralja Aleksandra rad u paru i analiza teksta, zemljovid,
1935.) b) odgojni: razvijanje interesa za nacionalnu povijest, osuda nasilja kao individualni demonstracija grafoskop
58. neprimjerenog oblika rješavanja problema
obrada c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, uzročno-
posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru
a) materijalni: usvajanje znanja o hrvatskom pitanju, uzrocima
iseljavanja Hrvata, sporazumu Cvetković – Maček i nastanku
Hrvatsko pitanje
Banovine Hrvatske
i nastanak udžbenik,
b) odgojni: razvijanje duha demokracije i svijesti o rješavanju političkih izlaganje,
Banovine frontalni, grafoskop,
pitanja demokratskim institucijama (sabor, sporazum i slično), osuda razgovor, rad
Hrvatske individualni zemljovid
velikosrpstva jer poništava pravo naroda na samoodređenje na tekstu
59.
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru (zemljovid
obrada
Banovine Hrvatske), rada na tekstu i uočavanja uzročno-posljedične
veze
a) materijalni: ponovit ćemo razdoblje političkog djelovanja hrvatskih
stranaka (1918. – 1935), hrvatsko pitanje i nastanak Banovine
Hrvatske udžbenik,
izlaganje,
Ponavljanje b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata, osjećaja za frontalni, povijesni
razgovor,
60. demokraciju i temeljne ljudske vrijednosti (građanske slobode i individualni zemljovid
demonstracija
drugo), osuda diktature
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka NDH i njezinim
Nezavisna
obilježjima razgovor, udžbenik,
Država frontalni, grupni,
b) odgojni: osuda fašizma, rasne i vjerske nejednakosti izlaganje, rad grafoskop,
Hrvatska rad u paru,
c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu (uočavanje bitnoga u tekstu), na tekstu povijesni
61. individualni
snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje uzročno-posljedične zemljovid
obrada
veze
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku, organizaciji i djelovanju
Hrvatski narod
partizanskog pokreta razgovor, udžbenik,
u antifašističkoj
b) odgojni: razvijanje nacionalnog osjećaja, ljubavi prema domovini i frontalni, izlaganje, povijesni
borbi
slobodi individualni demonstracija zemljovid,
62.
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, uzročno- grafoskop
obrada
posljedične veze te snalaženja u vremenu i prostoru
a) materijalni: stjecanje znanja o položaju Hrvata u socijalističkoj
Hrvatska u Jugoslaviji: sukob s IB-om, suđenje Stepincu, hrvatsko proljeće i
sastavu druge drugo grupni, rad u razgovor, udžbenik,
Jugoslavije b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, osuda komunističkog paru, frontalni, izlaganje, rad grafoskop,
63. totalitarizma individualni na tekstu video
obrada c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u
vremenu i prostoru te uočavanja uzročno – posljedične veze
a) materijalni: stjecanje znanja o razlozima raspada SFRJ-a, teškim
Stvaranje
okolnostima osamostaljenja Hrvatske, borbi za samostalnost i
i obrana izlaganje, udžbenik,
međunarodno priznanje
samostalne frontalni, razgovor, grafoskop,
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini i novijoj nacionalnoj
hrvatske države individualni demonstracija video materijal
povijesti
64.
obrada
uočavanja uzročno-posljedične veze, analize dokumentarnog filma
Suvremeno a) materijalni: usustavljivanje povijesti Hrvata 20. stoljeća
doba: Hrvatska b) odgojni: razvijanje interesa za najnoviju hrvatsku povijest, izlaganje, udžbenik,
frontalni,
u 20. st. usađivanje ljubavi prema demokraciji i temeljnim ljudskim razgovor, povijesni
individualni
65. vrijednostima demonstracija zemljovid,
usustavljivanje c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja grafoskop
cjeline uzročno-posljedične veze
Ponavljanje i a) materijalni: usustavljivanje stečenog znanja
priprema za II. b) odgojni: razvijanje radnih navika, priprema za vrednovanje rada udžbenik,
frontalni, izlaganje.
ispit znanja c) funkcionalni: utvrđivati razinu usvojenih podataka, vježbati povijesni
individualni razgovor
66. snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje uzročno-posljedične zemljoid
ponavljanje veze
II. pismena
a) materijalni: primjena stečenih znanja
provjera znanja
b) odgojni: vrednovanje rada individualni
67.
41
Mikroplan
c) funkcionalni: primjena stečenih vještina

ponavljanje
Analiza II. ispita
a) materijalni: primjena stečenih znanja udžbenik,
znanja frontalni, izlaganje,
b) odgojni: razvijanje kritičnoti i objektivnosti prema vlastitom radu povijesni
68. individualni razgovor
42
c) funkcionalni: primjena stečenih vještina zemljovid
ponavljanje
Usustavljivanje
gradiva II. a) materijalni: usustavljivanje stečenih znanja udžbenik,
Mikroplan
obrazovnog b) odgojni: razvijanje sklonosti prema hrvatskoj povijesti grafoskop,

individualni, razgovor,
razdoblja c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru povijesni
grupni demonstracija
69. zemljovidi
ponavljanje
a) materijalni: primjena stečenih znanja
udžbenik,
Zaključivanje b) odgojni: vrednovanje stečenih znanja i vještina, razvijanje kritičnosti izlaganje,
individualni, grafoskop,
ocjena prema vlastitom radu tijekom cijele godine razgovor,
grupni povijesni
70. c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze i demonstracija
zemljovidi
ARTIKULACIJA NASTAVNIH JEDINICA (PRIPREME)

1. UVODNI SAT: PONAVLJANJE NASTAVNIH

SADRŽAJA IZ OSNOVNE ŠKOLE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: utvrđivanje razine predznanja koje su učenici stekli u osnovnoj školi
b) odgojni: razvijanje interesa za predmet
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu.
Oblici rada:
– frontalni, individualni.
Nastavne metode:
– razgovor, izlaganje, demonstracija.
Nastavna sredstva:
– grafoskop, povijesni zemljovid.
Korelacije:
– nastava povijesti u osnovnoj školi
Artikulacija sata
UVOD
Predviđeno vrijeme: 5 min.
Predstavit ćemo se učenicima i reći im da predajemo povijest. Sat možemo započeti i neformalno, ispričav-
ši im neki vic na povijesnu temu ili anegdotu o nekoj povijesnoj ličnosti. Možemo im ispričati i kako smo,
kada i zašto odlučili baviti se ovim poslom. Moramo biti svjesni da je prvi dojam presudno važan.
PONAVLJANJE
Učenike možemo podijeliti na 3 skupine prema tome kako sjede pa im naizmjence postavljati pitanja.
Pitanja mogu biti sljedeća:
1. Što je povijest? 8. Kad su se doselili Hrvati?
2. Tko su povjesničari? 9. Kad su primili kršćanstvo?
3. Na temelju čega povjesničari proučavaju 10. Kako se zvala prva vladarska obitelj (dina-
povijest? stija)?
4. Kakvi sve povijesni izvori (vrela) postoje? 11. Sjećaš li se nekih vladara iz dinastije Trpi-
mirovića?
5. Navedite povijesna razdoblja.
12. Što znaš o Trpimiru? Branimiru? Tomisla-
6. Nacrtajte lentu vremena. vu? Petru Krešimiru IV.? Dmitru Zvoni-
7. Čime započinju povijesna razdoblja? (Ucr- miru?
tati na lentu vremena.)
44
Hrvatska povijest
13. Kako su Arpadovići došli na vlast? 36. Po čemu si zapamtio/zapamtila bana Ivan
Mažuranića?
14. Kad je osnovana zagrebačka biskupija?
37. Tko je bio Khuen-Héderváry? Kakvu je
15. Što to znači slobodni kraljevski grad? politiku provodio?
16. Kako su Anžuvinci došli na vlast? 38. Opiši događaje u Zagrebu 1895. godine
17. S kim su se Hrvati borili na Jadranu? 39. U čemu je bît politike „novog kursa”?
18. Kad su i kako Habsburgovci došli na vlast 40. Što je bilo s Hrvatima u Prvom svjetskom
u Hrvatskoj? ratu? Gdje se bore i u čijoj vojsci?
19. Kad su Turci osvojili Bosnu? 41. Zašto je Italija ušla u Prvi svjetski rat? Sje-
20. Zašto je nastala Vojna krajina? ćaš li se Londonskog sporazuma?
21. Zašto je izbila Seljačka buna (1573.)? 42. Kako je nastalo Kraljevstvo SHS?
22. Sjećaš li se Urote zrinsko-frankopanske? 43. Koja je najvažnija hrvatska politička stran-
ka između dvaju ratova?
23. Što znaš o povijesti Dubrovnika?
44. Kakav je bio položaj Hrvata u monarhis-
24. Tko su bili uskoci? tičkoj Jugoslaviji?
25. Kako su se oslobađali dijelovi Hrvatske od 45. Prepričaj atentat na hrvatske zastupnike u
Turaka? Narodnoj skupštini.
26. Sjećaš li se istaknutih boraca protiv Tura- 46. Kako je nastala Nezavisna Država Hrvat-
ka? ska?
27. Sjećaš li se Marije Terezije i Josipa II.? 47. Što je bilo Zemaljsko antifašističko vijeće
narodnog oslobođenja Hrvatske
28. Kako se Hrvatska našla pod francuskom (ZAVNOH)?
upravom?
48. Kakav je bio položaj Hrvata u socijalistič-
29. Što si zapamtio/zapamtila o hrvatskom koj Jugoslaviji?
narodnom preporodu?
49. Što je to Hrvatsko proljeće?
30. Pamtite li neke preporoditelje i njihova dje-
la? 50. Kako je nastala samostalna i međunarodno
priznata hrvatska država?
31. Što si zapamtio/zapamtila o banu Jelačiću?
32. Kako je nastala zagrebačka nadbiskupija?
33. Sjećaš li se pojma novog apsolutizma ili
neoapsolutizma?
34. Sjećaš li se triju političkih stranaka u Hr-
vatskom saboru 1861.?
35. Sjećaš li se Hrvatsko-ugarske nagodbe
(1868.)? O čemu je Hrvatska mogla samo-
stalno odlučivati?
45
ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju ćemo sumirati rezultate. Vidjet ćemo koja je skupina pobijedila. Pohvalit ćemo učenike koji su
bili kvalitetni u satu ponavljanja.
PLAN PLOČE
Lenta vremena – povijesna razdoblja
do 1102. razdoblje narodnih vladara – samostalna Hrvatska
1102 – 1526. Ugarsko-hrvatska Država
1526 – 1918. Habsburgovci (Habsburška Monarhija, Austro-Ugarska Monarhija)
1918. Država Slovenaca, Hrvata i Srba
monarhistička Jugoslavija (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca,

1918 – 1941.
Kraljevina Jugoslavija)
1941 – 1945. Nezavisna Država Hrvatska
1945 – 1991. socijalistička Jugoslavija (DFJ; FNRJ; SFRJ)
od 1991. Republika Hrvatska
2. UPOZNAVANJE S PROGRAMOM,
SASTAVNICAMA PRAĆENJA I OBLICIMA RADA
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: stjecanje spoznaja o načinu rada
b) odgojni: razvijanje radnih navika, osjećaja za red i pravednost
c) funkcionalni: vježbanje služenja udžbenikom.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, demonstracija.
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, povijesni zemljovidi.
46
Hrvatska povijest
Korelacije:
– nastava povijesti u osnovnoj školi.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike bi svakako valjalo upoznati s programom, sastavnicama praćenja (usvojenost osnovnih podataka,
uočavanje uzročno-posljedične veze te snalaženje u vremenu i prostoru) i oblicima rada, tj. korištenjem
udžbenikom.
VJEŽBANJE
1. Program
Učenicima ćemo predstaviti program povijesti za trogodišnje strukovne škole. Pritom ih ne smijemo
zaplašiti količinom gradiva koje ćemo u tih 70-tak nastavnih sati proći. Moramo naglasiti da neće-
mo inzistirati na svakom detalju, već da je bitno uočiti povijesne procese i kretanje u vremenu.
2. Sastavnice praćenja:
a) USVOJENOST OSNOVNIH PODATAKA
Ovo je osnovna rubrika u vrednovanju znanja učenika u nastavi povijesti. Ali povijest nipošto ne
smije biti suhoparno učenje činjenica, premda su nam osnovni podaci nužni kako bismo mogli
promišljati povijest i uočavati povijesne procese. Znanje se može provjeravati kratkim usmenim
ispitivanjima, barem dva tijekom jednog obrazovnog razdoblja, ali isto tako i pismenom provje-
rom znanja. No trebamo uzeti u obzir individualne sposobnosti učenika od kojih se možda neki
bolje i lakše izražavaju pismeno nego usmeno. Ako želimo stvoriti objektivnu i potpunu sliku o
učeniku, moramo često usmeno, ali i pismeno provjeravati.
b) UOČAVANJE UZROČNO-POSLJEDIČNE VEZE

Učenicima ćemo ukratko objasniti što je to uzročno-posljedična veza. Svaki događaj, koji ima svoj
tijek, ima i svoj uzrok (ono što ga je pokrenulo/uzrokovalo), ali i posljedicu (ono što je taj događaj
prouzročio, tj. što je nakon njega uslijedilo). Povijest je lanac međusobno povezanih procesa. Po-
sljedica nekog događaja često je uzrok nekoga novoga. Učenika valja poučiti kako odijeliti uzrok
od posljedice te kako uočiti vezu između pojedinih događaja/procesa.

ono što je pokrenulo neki događaj ono što je neki događaj
uzrokovao
Tijekom nastavne godine učenike se može na nizu primjera ispitivati uočavanje uzročno-posljedične
veze, a znanje se može vrednovati u rubrici praćenja.
47
Zadatke za uočavanje uzročno-posljedične veze možemo naći u radnom dijelu udžbenika, no možemo
ih i zadati učenicima na ploči (mnogo primjera ima u ovom priručniku).
a) SNALAŽENJE U VREMENU I PROSTORU

Ova sastavnica praćenja pomaže nam pri praktičnoj primjeni stečenih znanja. Snalaženje u pro-
storu i vremenu kod učenika možemo razvijati na više načina.
Kako vježbati snalaženje u prostoru i vremenu?
Način prvi: Primjenom povijesnih zemljovida
Povijesni zemljovidi pomažu nam shvatiti širenje neke države tijekom povijesti, odnosno pro-
mjenom njezinih granica; možemo shvatiti i sukob geostrateških interesa nekih država na istom
prostoru ili samo odnos neke države i njezinih susjeda. Na reljefnim kartama susrećemo se i s pri-
rodnom osnovom nekog prostora koja također predodređuje političke okvire nečijeg teritorija.
Način drugi: Primjenom kronoloških tablica
Kronološke tablice važne su jer nam pomažu pri svladavanju kronologije događaja. Sinkronističke
(usporedne) tablice pomažu nam da događaje na jednom prostoru usporedimo s događajima na
drugom prostoru ili ih stavimo u širi europski ili svjetski kontekst.
KRONOLOŠKA TABLICA
GODINA DOGAĐAJ
1861. Hrvatski sabor
1868. Hrvatsko-ugarska nagodba
1873. Mažuranić postaje banom
… …
SINKRONISTIČKA TABLICA
GODINA HRVATSKA EUROPA SVIJET

1861. Hrvatski sabor ujedinjenje Italije građanski rat
u SAD-u
… …. … …
Način treći: Izradom lenti vremena

Lenta vremena dugačka je neprekinuta crta na koju upisujemo najvažnije događaje. Možemo
se njome koristiti i za usporedbu nekoliko država ili dijelova nekih država (primjerice: Banska
Hrvatska/Slavonija – Dalmacija/Istra).
3. Kako se služiti udžbenikom
Udžbenik se sastoji od sedam većih cjelina. Na početku svake cjeline nalazi se uvod u cjelinu,
koji učenika upoznaje s osnovnim zbivanjima toga razdoblja u Europi i u svijetu. Svaka nastavna
48
Hrvatska povijest
jedinica ima kratak uvod (pripremu) koji služi za to da kroz nekoliko već poznatih činjenica krene-
mo prema manje poznatim sadržajima. Svaka nastavna jedinica podijeljena je na nekoliko manjih
cjelina (podnaslova) u kojima su važnije stvari deblje otisnute. Na kraju svakog odjeljka, izvora ili
zanimljivosti nalazi se nekoliko kratkih pitanja kojima možemo provjeriti koliko su učenici usvojili
bitno u tekstu. Na kraju svake nastavne jedinice, kao i na kraju udžbenika nalazi se pojmovnik u
kojemu učenici mogu pročitati značenje novih pojmova i nekih manje poznatih riječi. Nakon ne-
koliko sadržajno opsežnijih nastavnih jedinica i posebno na kraju svake nastavne cjeline nalazimo
radni dio udžbenika, gdje se nalazi nekoliko zadataka objektivnog tipa koje možemo uklopiti u
satove ponavljanja i usustavljivanja, ali s kojima i učenici mogu raditi kod kuće.
ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju ćemo pokušati provjeriti koliko su učenici ovladali vještinom upotrebe udžbenika.
PLAN PLOČE
UZROK → DOGAĐAJ → POSLJEDICA

Kronološke i sinkronističke tablice
3. POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: naučiti osnovne pojmove – povijest, povjesničari, vrste povijesnih izvora, znameniti
hrvatski povjesničari, razdoblja hrvatske povijesti
b) odgojni: razvijati interes za povijest kao predmet koji proučava narod, ali i život čovjeka
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
– frontalni, individualni
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, analiza slike, teksta
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, episkop.
Korelacije:
– svakodnevni život, nastava povijesti u osnovnoj školi
49
Artikulacija sata
UVOD
Sat možemo započeti razgovorom s učenicima i pitanjima:
1. Je li vam djed kad pričao kako je to bilo kad je on bio mali?
2. Možeš li podijeliti koju priču sa svojim kolegama u razredu?
3. Što misliš, je li djed možda preuveličao stvari?
Učenicima ćemo objasniti da tada nisu bili ni svjesni da se koriste povijesnim izvorom (oral history).
To rade i povjesničari. Ali ako je djed lagao ili preuveličao stvari, teško ćemo doći do prave istine. Zato
danas povjesničari često podvrgavaju izvore kritičkom ispitivanju, tj. analizi, služeći se pri tome raznim
tehnikama.
OBRADA
U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati s time što je to povijest – znanost koja istražuje, pro-
učava i objašnjava prošlost od pojave prvog čovjeka do danas. Ako proučavamo povijest svih naroda i
njihove međusobne odnose, govorimo o svjetskoj povijesti, ali ako se bavimo samo poviješću jednog
naroda, govorimo o nacionalnoj povijesti. Mi ćemo ove godine proučavati nacionalnu povijest hrvatsko-
ga naroda upravo zato da bismo bolje upoznali sebe, ali da bismo kroz vlastite vrijednosti mogli lakše
uočavati i cijeniti tuđe.
Ovisno o tome što proučava, povijest može biti politička, kulturna, gospodarska i socijalna.
Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, projicirat ćemo grafoskopom (ili episkopom)
sliku, kojom možemo zornije predočiti učenicima što je povijest, a što prošlost.
U sljedećem koraku obrade objasnit ćemo učenicima tko su povjesničari – znanstvenici koji proučavaju
povijest na temelju povijesnih izvora ili vrela. Izvori mogu biti: materijalni, pisani, slikovni, zvukovni.
Izvore ćemo još bolje predočiti učenicima ako im neke od njih i pokažemo. Zatim ćemo im objasniti što
su ere – velika neprekinuta razdoblja, različite za različite narode i civilizacijske krugove. Tako razliku-
jemo kršćansku, svjetsku, islamsku, olimpijsku i rimsku eru. Ako želimo, možemo učenicima objasniti s
kojim događajem počinju pojedine ere. U udžbeniku imaju zadatak preračunavanja vremena iz jedne ere
u drugu. S prozirnice ćemo projicirati sliku s 5 povijesnih razdoblja, kojom će lakše shvatiti vremenske
odnose: prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i najnovije doba. Na ploču im možemo nacrtati
i lentu vremena u koju ćemo unijeti velika povijesna razdoblja i granice između njih. Zatim ćemo ih
upoznati s razdobljima hrvatske povijesti:
a) rani srednji vijek – dolazak Hrvata (7. st.)
b) razvijeni i kasni srednji vijek – Arpadovići na vlasti, dinastičke borbe
c) novi vijek – dolazak Habsburgovaca (1527.)
d) najnoviji vijek – od kraja Prvoga svjetskog rata (nastanak Države SHS i ulazak u Kraljevstvo
SHS). Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice u bilježnicu, upoznat ćemo ih s najstarijim
50
Hrvatska povijest
historiografima, Herodotom („ocem historije”) i Tukididom (zaslužnim za kritičku povijest). U

posljednjem koraku obrade, učenicima ćemo predstaviti neke od najznačajnijih hrvatskih po-
vjesničara: Ivana Lučića, Jurja Rattkaya, Ivana Kukuljevića-Sakcinskog, Franju Račkog, Tadu
Smičiklasa, Vjekoslava Klaića, Ferdu Šišića i najaviti da i suvremeno doba obećava dati velike
hrvatske povjesničare. Možemo se našaliti da će možda i netko od njih tijekom ove školske godi-
ne shvatiti da je povijest njegova životna profesija.
3. POVIJESNO RAZDOBLJE
PONAVLJANJE I VJEŽBANJE
Učenici će samostalno riješiti dio vježbenice koji se odnosi na nastavnu jedinicu Uvod u povijest.
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na zadatke u radnom dijelu udžbenika.
PLAN PLOČE
POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE
– POVIJEST = znanost koja istražuje, proučava i objašnjava prošlost od pojave
prvog čovjeka do danas → svjetska i nacionalna povijest
→ politička, kulturna, gospodarska i socijalna
– povjesničari = znanstvenici koji proučavaju povijest na temelju povijesnih izvora ili vrela
– izvori mogu biti: materijalni, pisani, slikovni, zvukovni
– ere = velika neprekinuta razdoblja (kršćanska, svjetska, islamska…)
– 5 povijesnih razdoblja: prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i najnovije doba
– razdoblja hrvatske povijesti: a) rani srednji vijek – dolazak Hrvata (7. st.)
b) razvijeni i kasni srednji vijek – Arpadovići na vlasti
c) novi vijek – dolazak Habsburgovaca (1527.)
d) najnoviji vijek – od kraja Prvoga svjetskog rata (nastanak Države SHS i ulazak u Kraljev-
stvo SHS)
– najstariji historiografi: Herodot („otac historije”) i Tukidid (kritička povijest)
– hrvatski povjesničari: Ivan Lučić, Juraj Rattkay, Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Rački,
Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić, Ferdo Šišić i drugi
Tema za pisani rad

Za domaću zadaću učenicima možemo zadati da od slika svojih djedova i roditelja naprave foto-strip
kojim će ispričati njihov život. Ako to netko stvarno i učini, treba ga posebno pohvaliti i nagraditi.
51
4. SEOBA HRVATA. ŽIVOT NA NOVIM PODRUČJIMA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: steći znanja o dolasku Hrvata, uvjetima, načinu i organizaciji života u novoj postoj-
bini
b) odgojni: razvijati interes i ljubav prema nacionalnoj povijesti
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, te uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
– udžbenik, zemljovid, grafoskop.
Korelacije:
– seobe Germana i Slavena u Europi, svakodnevni život danas.
Artikulacija sata
UVOD
Zainteresirati učenike možemo podsjećanjem na pjesmu Od stoljeća sedmog… zabavnog pjevača Dražena
Žanka. U uvodu ćemo učenicima reći u čemu je najveći problem s ovim razdobljem, a to je – relativan
nedostatak povijesnih izvora. Zatim ćemo im ukratko izložiti što se događalo u Europi u to vrijeme (v.
uvod u cjelinu).
OBRADA
Učenike ćemo upoznati s kretanjem (seobom) Hrvata na nova područja, što možemo potkrijepiti i nešto
kasnijim izvorom Konstantina Porfirogeneta, tako da jedan učenik čita tekst, a drugi odgovara na pi-
tanja na kraju teksta. Zatim ćemo zapisati nekoliko osnovnih natuknica. U nastavku obrade učenicima
ćemo izložiti kakav je bio odnos prema starosjediocima, te kako su se Hrvati prilagodili novim životnim
uvjetima i organizirali na novom prostoru (sklavinije, županije). Neki učenik može pročitati o načinu
života starih Hrvata: što su Hrvati jeli i u što su vjerovali. Porazgovarat ćemo s učenicima razlikuje li
se tadašnji jelovnik od današnjega i znaju li što bi bio uzrok tih razlika. Zatim ćemo zapisati zadnju
skupinu natuknica na ploču.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata učenici mogu odgovoriti na pitanja iz knjige u bilježnicu ili im možemo zadati
52
Hrvatska povijest
jednostavan zadatak uočavanja uzročno-posljedične veze.

(moguća rješenja)
prodor Huna s istoka seoba Germana a) podjela Rimskog Carstva
b) nastanak germanskih država
na tlu Zapadnoga Rimskog
Carstva
c) pad Zapadnoga Rimskog
Carstva
prodor Avara s istoka seoba Slavena a) dolazak Hrvata
b) nastanak sklavinija
PLAN PLOČE
SEOBA HRVATA. ŽIVOT NA NOVIM PODRUČJIMA
– Huni pokrenuli Germane (4./5. st.), a Avari Slavene (6. st.) → seobe naroda
– dolazak Hrvata (6./7. st.) s porječja Visle do obale Jadranskog mora → dio Romana odlazi u
gradove i na otoke, a dio u planine (Vlasi)
– stara vjerovanja i stari način života
– nastanak sklavinija (država Slavena) i županija
Tema za pisani rad

Ako netko ima posebnu želju, može pročitati poglavlje Opće prilike i običaji – nastambe, naselja, pro-
mjena pogrebnih običaja, svakodnevni život iz djela I. Goldsteina Hrvatski rani srednji vijek (str. 104.
– 112.), Zagreb, 1995., i o tome pripremiti pismeno izvješće za sat ponavljanja.
5. POSTANAK HRVATSKE DRŽAVE.

Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o postanku hrvatske države i povijesti Hrvata za knezova Trpimira,
Domagoja i Branimira (9. st.)
b) odgojni: razvijanje interesa za predmet, ljubavi prema svom narodu i njegovoj povijesti
53
c) funkcionalni: uočavanje bitnoga u tekstu, vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze te

snalaženje u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– gradivo povijesti 6. razreda.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti s nekoliko kratkih pitanja:
1. U čemu je glavni problem proučavanja povijesti ranoga srednjeg vijeka? (relativan nedostatak
izvora.)
2. Kad su se doselili Hrvati? (početkom 7. stoljeća.)
3. Kako su se organizirali? (sklavinije, županije)
4. Što je bilo sa starosjediocima? (Povukli su se na otoke u utvrđene gradove i nepristupačne plani-
ne.)
5. Što misliš, zašto je značajno prihvaćanje kršćanstva za neki narod? (zbog kulturnog uspona i
razvoja)
Ako učenici ne znaju odgovore na pitanja, naravno da ćemo im pomoći potpitanjem te konačnim rje-
šenjem.
OBRADA
Nakon što objasnimo u čemu je važnost prihvaćanja kršćanstva za neki srednjovjekovni narod, izložit
ćemo učenicima kako su pokršteni Hrvati. Obratit ćemo pozornost na smjerove širenja kršćanstva, jer
su to bila ujedno i središta političke moći, a pokrštavanje je značilo i vezivanje neke slavenske države
uz Bizant ili Franačku. Nakon što zapišemo natuknice na ploču, usporedit ćemo prostor Hrvatske i Pa-
nonije. Učenike će sigurno zanimati Ljudevitov ustanak, o čemu će netko pročitati i izvor iz knjige, a
drugi će učenik odgovoriti na pitanja. Uz pomoć pregledne tablice hrvatskih vladara 9. stoljeća (Trpimir,
Domagoj, Branimir) u udžbeniku učenik će lako naučiti bitne sadržaje vezane uz hrvatske vladare iz 9.
stoljeća. Nakon toga zapisat ćemo osnovne natuknice na ploču. Zatim će jedan učenik pročitati tekst o
Crkvi u srednjem vijeku iz udžbenika, a potom će učenici zajedno zaključiti u čemu je bila uloga pape
u srednjem vijeku. Nakon što zapišemo posljednju skupinu natuknica na ploču, napravit ćemo kratko
ponavljanje bitnih sadržaja.
54
Hrvatska povijest
ZAVRŠNI DIO SATA

Učenicima možemo zadati nekoliko zadataka, a za to vrijeme ispitati 1 – 2 učenika.
I. Pitanja mogu biti sljedeća:
1. Kad su Hrvati primili kršćanstvo i iz kojih smjerova?
2. Što znaš o Ljudevitovu ustanku?
3. Po čemu je važan Trpimir?
4. Što si zapamtio/zapamtila o Domagoju, a što o Branimiru?
5. U čemu je razlika u odnosu pape Ivana VIII. prema Domagoju i Branimiru?
6. Kad je i kako Hrvatska doživjela prvo međunarodno priznanje?
II. Zadatke uzročno-posljedične veze neki učenici mogu samostalno riješiti, a drugima ćemo pomoći.

nasilje franačkih misionara ustanak Ljudevita Posavskoga
dolazak benediktinaca kulturni polet Hrvatske
PLAN PLOČE
POSTANAK HRVATSKE DRŽAVE. HRVATSKA U 9. STOLJEĆU
– 3 smjera pokrštavanja Hrvata: Rim, Bizant i Franačka → misionari (pokrštavanje do 9.
stoljeća)
– sukob Borne i Ljudevita → poraz Ljudevita
– knezovi 9. stoljeća: Trpimir – doveo benediktince, ratovao protiv Bizanta i Bugara
Domagoj – ratovao protiv Mlečana
Branimir – gospodarski procvat, obnova crkava, pismo pape Ivana VIII.
– Branimir priznat neovisnim vladarom
Tema za pisani rad

Pokaže li neki učenik posebno zanimanje, možemo ga uputiti na djelo Franje Šanjeka Kršćanstvo na
hrvatskom prostoru, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991. Na temelju poglavljâ Počeci kršćanstva u Hr-
vata i Benediktinci (str. 15. – 46.) učenik može sastaviti pismeno izvješće (referat) koji može iznijeti na
satu ponavljanja.
55
6. POVIJEST I NJEZINO ZNAČENJE.

SEOBA HRVATA. POSTANAK DRŽAVE.
HRVATSKA U 9. STOLJEĆU – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje i utvrđivanje dosad usvojenih nastavnih sadržaja
b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u učenju, zanimanja za hrvatsku (nacionalnu) po-
vijest
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– razgovor, izlaganje.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– seobe Germana i Slavena, dolazak Hrvata, život u srednjem vijeku.
Artikulacija sata
UVOD
Za početak, s učenicima možemo odigrati igru brzog kviza: učenike podijelimo u tri skupine pa pred-
stavnicima svake skupine naizmjence postavljamo pitanja. Svaki točan odgovor bilježimo križićem, a
netočan – krugom (nulom). Na kraju ćemo zbrojiti bodove. Pobijedila je skupina koja ima više križića.
1. Što je povijest?
2. Tko su povjesničari?
3. Nabroji vrste povijesnih izvora.
4. Gdje se čuvaju povijesni izvori?
5. Navedi pet povijesnih razdoblja.
6. Navedi razdoblja hrvatske povijesti.
7. Kako su se zvali prvi grčki povjesničari?
8. Koga smatramo ocem hrvatske historiografije?
9. Možeš li nabrojiti nekoliko pomoćnih povijesnih znanosti?
VJEŽBANJE
56
Hrvatska povijest
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena i zamolit ćemo nekog od učenika da u nju označi povijesna razdo-
blja. Zatim ćemo podsjetiti učenike da je najveći problem za ranu povijest Hrvata nedostatak izvora.

dolazak Hrvata u novu postojbinu
dolazak benediktinaca na
Trpimirov dvor
papino pismo Branimiru
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja i kako su ispunili lentu
vremena.
PLAN PLOČE
LJUDEVIT TRPIMIR DOMAGOJ BRANIMIR

– ustanak protiv – dolaze benediktinci – ratuje protiv Mlečana i – gospodarski procvat
Franaka → kulturni polet Arapa – papin blagoslov →
– sukob s Bornom prvo međunarodno
priznanje
7. HRVATSKA U 10. STOLJEĆU.

TOMISLAV. STJEPAN DRŽISLAV
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o povijesti Hrvata u vrijeme Tomislava (ratovanje protiv Mađara i
Bugara te dva crkvena sabora u Splitu) i Stjepana Držislava (uprava nad bizantskom Dalmaci-
jom)
b) odgojni: razvijati interes za nacionalnu, posebno crkvenu povijest
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni, rad u paru, individualni, frontalni.
57
Inačica 2.
Nastavne metode:
– rad na tekstu, izlaganje, demonstracija.
Nastavna sredstva:
– udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.
Korelacije:
– znameniti srednjovjekovni kraljevi.
Artikulacija sata
UVOD
Sat možemo započeti igrom asocijacija (vidi tablicu). Učenike će sigurno zanimati povijest najpopular-
nijega hrvatskog vladara – Tomislava. Možemo ustanoviti je li u razredu netko tko se tako zove.
četvrti kineski monarh

treći mađarski vladar
drugi engleski otac princa
posljednji od Hrvata nije knez, nego…
PRVI HRVATSKI KRALJ
KRALJ TOMISLAV
OBRADA
Inačica 1.
Učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para. Unutar svake skupine podijelit ćemo zadatke
prema sljedećoj tablici.
I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA IV. SKUPINA

1. par Čita odjeljak s Čita odjeljak s Čita odjeljak s Čita odjeljak s
podnaslovom Tomislav podnaslovom podnaslovom Stjepan podnaslovom Put u
i vadi osnovne Crkveni sabori Držislav i vadi osnovne raj i vadi osnovne
natuknice. u Splitu i vadi natuknice. natuknice.
osnovne natuknice.
2. par Odgovara na pitanja na Odgovara na Odgovara na pitanja na Čita odjeljak s

kraju istog odjeljka. pitanja na kraju kraju istog odjeljka. podnaslovom Bog na
istog odjeljka. zemlji i vadi osnovne
natuknice.
58
Hrvatska povijest
3. par Analizira izvor Čita odjeljak s Čita odjeljak s Čita odjeljak s

Konstantin podnaslovom Put u podnaslovom Bog na podnaslovom
Porfirogenet o kralju raj i vadi osnovne zemlji i vadi osnovne Čudotvorni mučenici
Tomislavu. natuknice. natuknice. i vadi osnovne
natuknice.
4. par Čita odjeljak s Odgovara na Odgovara na pitanja Odgovara na pitanja

podnaslovom Put u pitanja uzročno- uzročno-posljedične uzročno-posljedične
raj i vadi osnovne -posljedične veze. veze. veze.
natuknice.
Inačica 2.
Učenike ćemo upoznati s dvije nove opasnosti koje su se tada pojavile u Europi: Mađari i Bugari. Tomi-
slav je uspješno porazio jedne i druge uspostavivši granicu s Mađarima na Dravi (pokazati na zemljo-
vidu) i s Bugarima na Drini (isto). Pri tome je ujedinio dvije hrvatske kneževine, a papa ga je nazvao
kraljem. Učenik će pročitati izvor Konstantina Porfirogeneta, koji govori o broju Tomislavovih vojnika, a
zatim će netko drugi odgovoriti na pitanja. Nakon toga zapisat ćemo nekoliko prvih natuknica na ploču.
U sljedećem koraku učenike ćemo upoznati s crkvenim prilikama za Tomislava (dva crkvena sabora).
Možemo episkopom ili grafoskopom projicirati sliku C. Medovića Crkveni sabori u Splitu ili sljedeću
shemu, kako bismo podigli vizualizaciju sata i gradivo približili učenicima.
grad Nin Split Zadar

kandidat biskup Grgur nadbiskup Ivan biskup Formin
razlog najveća biskupija Splitska je crkva nasljednica Zadar je glavni grad
Salonitanske crkve bizantske Dalmacije
ishod – + –
Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, počet ćemo zadnji korak obrade: učenicima
ćemo izložiti hrvatsku povijest u doba Stjepana Držislava. Potom ćemo zapisati osnovne natuknice, a
zatim će učenici krenuti u samostalnu analizu teksta o crkvenoj povijesti Hrvata u tom razdoblju. Uče-
nicima ćemo postavljati pitanja i tako provjeriti koliko su usvojili naučili iz teksta.
ZAVRŠNI DIO SATA

U nekoliko pitanja (ako smo obradu radili prema po inačici 1.) ili pitanjima uočavanja uzročno-poslje-
dične veze (ako smo obradu radili prema inačici 2.) provjerit ćemo koliko su učenici naučili najvažnije
sadržaje.
I. Pitanja za provjeru znanja:
1. Protiv koga je ratovao Tomislav i s kakvim ishodom?
2. O čemu se raspravljalo na crkvenim saborima u Splitu?
3. Po čemu je važan Stjepan Držislav?
4. Što znaš o povijesti crkve u 10. stoljeću?
59
II. Uzročno-posljedična veza:

česte pljačke Mađara Tomislavova pobjeda nad
Mađarima
I. crkveni sabor u Splitu (925.) Split postao nadbiskupijom
II. crkveni sabor u Splitu (928.) ukinuta Ninska biskupija
PLAN PLOČE
HRVATSKA U 10. STOLJEĆU. TOMISLAV. STJEPAN DRŽISLAV
– Tomislav (910. – 928.) – papa ga je u pismu nazvao kraljem
a. vanjska politika – ratovao protiv: 1) Mađara – potisnuo ih preko Drave
2) Bugara – preko Drine
b. unutarnja politika: crkveni sabori u Splitu (925. i 928.) → Split postao nadbiskupijom
(925.), Grgur uložio žalbu, ukinuta Ninska biskupija (928.), zabranjeno slavensko bogoslu-
žje i rad glagoljaša
– Stjepan Držislav (969. – 995.): zadržao upravu nad bizantskom Dalmacijom
– Crkva u srednjem vijeku: vladari daruju Crkvi zemljišta kako bi dospjeli u raj, Bog upravlja
događajima na Zemlji (određuje ishod bitaka), čudotvorni „mučenici” – česte krivotvorine
Tema za pisani rad

Ako učenik želi, u knjižnici može pronaći neku od sinteza hrvatske povijesti (V. Klaić, Ferdo Šišić, T.
Macan) pa sastaviti referat o Tomislavu, koji će iznijeti pred ostalim učenicima na satu ponavljanja.
8. HRVATSKA KRAJEM 10. I U 11. STOLJEĆU.

STJEPAN DRŽISLAV. PETAR KREŠIMIR IV.
DMITAR ZVONIMIR
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: steći znanja o hrvatskoj povijesti krajem 10. i u 11. stoljeću: novim napadima Mleča-
na, vladavini Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira
60
Hrvatska povijest
b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema jedinstvu hrvatskih zemalja

c) funkcionalni: vježbati snalaženje u prostoru i vremenu te uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– metoda izlaganja, razgovora, analize teksta, slike i povijesnog teksta.
Nastavna sredstva:
– udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop, episkop.
Korelacije:
– dolazak Hrvata, primanje kršćanstva, ratovanje protiv Mlečana za Domagoja.
Artikulacija sata
UVOD
Sat možemo započeti postavljanjem pitanja
1. Kad su se doselili Hrvati? (na početku 7. stoljeća)
2. Kad su primili kršćanstvo? (do 9. stoljeća)
3. Kako se zvala prva dinastija narodnih vladara? (Trpimirovići)
4. Tko su bili važni hrvatski vladari 9. stoljeća? (Trpimir, Domagoj, Branimir)
5. Tko je od njih posebno žestoko ratovao protiv Mlečana? (Domagoj)
6. Što znamo o Tomislavu? (Pobijedio Mađare i Bugare, ujedinio hrvatske kneževine i za njegove
vladavine održana su 2 crkvena sabora u Splitu.)
OBRADA
Uskoro poslije Tomislavove smrti nastupilo je stoljeće nestabilnosti i borbe za vlast, koju su željeli
iskoristiti Mlečani. Oni su krenuli u nove napade u 11. stoljeću. Služili su se i lukavstvom jer su željeli
obećanjem oslobođenja od plaćanja poreza pridobiti gradove bizantske Dalmacije. Učenici će to pratiti
na zemljovidu u knjizi ili projiciranome episkopom/grafoskopom. U vrijeme crkvenog raskola (1054.)
Hrvati su se našli u zapadnom crkvenom, kulturnom i civilizacijskom krugu, što ćemo učenicima pribli-
žiti skicom u planu ploče. Nakon što zapišemo prvu skupinu natuknica na ploču, učenike ćemo upoznati
s razdobljem vladanja Petra Krešimira IV. (1058. – 1074.). Učenici će na zemljovidu utvrditi teritorijalni
opseg Hrvatske i zaključiti da je on bio najveći upravo za Petra Krešimira IV. Zatim ćemo im ispričati o
crkvenom saboru (1060.), na kojemu je potpuno zabranjeno slavensko bogoslužje. Njegov suvladar bio je
Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.), koji nije bio u krvnom srodstvu s Petrom Krešimirom IV., pa je tražio da
ga kao kralja potvrdi papa. To je i učinjeno: Zvonimira je okrunio papin poslanik Gebizon. S prozirnice
ćemo projicirati lik hrvatskog vladara koji vjerojatno prikazuje Zvonimira. Objasnit ćemo učenicima da
se na njemu vidi i utjecaj Bizanta – podanik se klanja ničice. Nakon toga projicirat ćemo im Bašćansku
ploču (fotografija u udžbeniku) i reći u čemu je važnost tog najvrednijeg kamenoga glagoljskog spome-
nika. Zapisat ćemo natuknice na ploču. Potom ćemo ispričati legendu o Zvonimirovoj smrti i objasniti
da je ona nastala u kasnije vrijeme, kad je trebalo objasniti zašto Hrvatskom vladaju vladari strane krvi.
61
Zatim ćemo s učenicima pročitati tekst iz udžbenika Hrvatsko srednjovjekovno društvo. Učenici će
odgovoriti na pitanja na kraju odjeljaka.
VJEŽBANJE
U završnom dijelu sata napravit ćemo kratko ponavljanje pitanjima ili zadacima uočavanja uzročno-
-posljedične veze.
1. Kojim lukavstvom Mlečani pokušavaju pridobiti dalmatinske gradove?
2. Kako se odrazio crkveni raskol (1054.) na povijest Hrvata?
3. Za kojega je narodnog vladara Hrvatska bila teritorijalno najveća?
4. U čemu je važnost Bašćanske ploče?
5. Zašto je nastala legenda o Zvonimirovoj smrti?
II. Uočavanje uzročno-posljedične veze (v. tablicu). Nastavnik će pomoći učenicima koji te zadatke
ne mogu samostalno riješiti.

želja Mlečana za zauzimanjem mletačka invazija
dalmatinskih gradova
borba pape i carigradskog crkveni raskol (1054.)
patrijarha za vrhovništvom
crkveni sabor (1060.)
papin poslanik okrunio Zvonimira
ZAVRŠNI DIO SATA

Kratko ćemo provjeriti rješenja kod učenika tako da jedan učenik čita svoje odgovore naglas, a drugi
učenik ili nastavnik ispravi eventualnu pogrešku.
62
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
HRVATSKA KRAJEM 10. i U 11. STOLJEĆU
– Mlečani žele osvojiti dalmatinske gradove → privremeno zaposjedanje gradova
do sredine 11. st.
– Crkveni raskol (skica Priručnik 6, str. 56. → Hrvati na strani Katoličke crkve)
– Petar Krešimir IV. (1058. – 1074.): 1) povećao hrvatski teritorij
2) obnova crkve
3) poticao razvoj gradova (Nin, Šibenik…)
– Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.): okrunio ga papin poslanik → Zvonimir = papin vazal
(saveznik)
– legenda o Zvonimirovoj smrti
Tema za pisani rad

Učenicima ćemo zadati nekoliko tema za referate za sljedeći sat:
1. Predromanika i romanika u Hrvatskoj
2. Radovan
3. Andrija Buvina
4. Bašćanska ploča
5. Glagoljica u Hrvata
Učenici se mogu koristiti knjigama J. Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000. godina, Likovna enciklopedija
i raznim sintezama hrvatske povijesti.
9. KULTURA U HRVATSKOJ OD 9. DO 11. STOLJEĆA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: upoznati učenike s kulturom Hrvata u ranom srednjem vijeku: predromaničkim
crkvama, reljefima, pleterom, pismenošću toga razdoblja
b) odgojni: razvijati sklonost prema lijepome
c) funkcionalni: vježbati razlikovanje predromaničkog stila od drugih graditeljskih stilova.
Oblici rada:
63
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, episkop, video.
Korelacije:
– ostali graditeljski stilovi.
Artikulacija sata
UVOD
S učenicima ćemo povesti diskusiju o tome što znači kad se za nekoga kaže da je kulturan, a što nekul-
turan. Tako ćemo pomalo pokušati zajedno doći do objašnjenja pojma kulture.
OBRADA
Inačica 1.
Učenici će jedan za drugim iznositi svoje referate, a drugi će ih učenici pratiti. Možemo zadati učeni-
cima da zapišu po tri najvažnije činjenice o svakoj temi referata, a možemo i pripremiti natuknice na
prozirnici, pa ih postupno otkrivati dok učenici iznose svoja pismena izvješća. Vodit ćemo bilješke dok
učenici iznose referate pa ćemo nakon svakog pročitanog referata postaviti nekoliko pitanja učenicima
kako bismo provjerili koliko su shvatili izlaganje svoga kolege.
Na kraju svih iznesenih referata izvest ćemo kratko i sažeto ponavljanje tek najvažnijih sadržaja.
Inačica 2.
Ako se odlučimo za pretežito frontalni oblik rada, učenike ćemo prvo upoznati s pojmom kulture – to
je sve ono što je neki narod stvorio. Pokazat ćemo im starohrvatske crkve u knjizi, objasnit ćemo im ka-
kvom su tehnikom građene, upozorit ćemo ih da ih je na području Hrvatske očuvano stotinjak, od kojih
je najveća crkva sv. Donata u Zadru. Zapisat ćemo im nekoliko osnovnih natuknica na ploču, a zatim
ćemo objasniti učenicima kako su te crkve bile iznutra uređivane: natpisima (poput Bašćanske ploče) i
reljefima koji su prikazivali prizore iz Kristova života. Temeljni je ukras hrvatski pleter – reljefni ukras
u obliku pletenice. Nakon što učenicima opet zapišemo nekoliko sljedećih osnovnih natuknica na ploču,
upoznat ćemo ih s pismenosti Hrvata tog razdoblja. Tada su se Hrvati koristili trima pismima: latinicom,
glagoljicom i bosančicom (zapadnim oblikom ćirilice). Možemo im episkopom ili grafoskopom pokazati
nekoliko natpisa iz tog razdoblja.
PONAVLJANJE
Učenicima ćemo postaviti nekoliko kratkih pitanja, koja će zapisati, a potom odgovoriti na njih u bilje-
žnicu:
1. Koja su obilježja predromaničkog stila graditeljstva?
64
Hrvatska povijest
2. Navedi nekoliko starohrvatskih crkava iz tog razdoblja.

3. Kako su crkve iznutra ukrašavane?
4. Što su prikazivali reljefi? Čemu su oni služili?
5. Što je hrvatski pleter?
6. Navedi tri hrvatska srednjovjekovna pisma.
Dok učenici odgovaraju na pitanja, možemo ispitati 1 – 2 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata metodom uzorka provjerit ćemo učenička rješenja.
PLAN PLOČE
KULTURA U HRVATSKOJ OD 9. DO 11. STOLJEĆA
– crkve – predromaničke i romaničke crkve – stotinjak sačuvanih, najveća – crkva sv. Donata u
Zadru
– natpisi u crkvama (Bašćanska ploča)
– reljefi = prizori iz Kristova života
→ pleter – reljefni ukras u obliku pletenice
– pismenost: latinica, glagoljica i bosančica (zapadna ćirilica)
Tema za pisani rad

Na temelju djela J. Horvata: Kultura Hrvata kroz tisuću godina i druge literature učenici mogu napraviti
malo istraživanje na temu „Graditeljstvo Hrvata u doba narodnih vladara”, posebno ako su graditeljske
struke.
10. HRVATSKA U 10. I 11. STOLJEĆU – PONAVLJANJE

Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponoviti prije naučene sadržaje o povijesti Hrvata u 10. i 11. stoljeću: razdoblje vla-
davine Tomislava (rat s Mađarima i Bugarima, crkveni sabori), Stjepana Držislava, Petra Kreši-
mira IV. i Dmitra Zvonimira
b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u učenju, zanimanja za hrvatsku (nacionalnu) povi-
jest
65

Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, grafičke, vizualne.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– znanje učenika o hrvatskoj povijesti i kulturi ranog srednjeg vijeka (povijest i srodni predmeti).
Artikulacija sata
UVOD
Učenike možemo podijeliti na 3 skupine koje će ponavljanjem skupljati bodove, tj. na kraju dobiti ocjene,
ili možemo raditi frontalno, tako da postavljamo pitanje na koje će odgovoriti onaj tko zna.
PONAVLJANJE
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena na koju ćemo označiti: vrijeme Tomislavova vladanja (910. – 928.),
rata protiv Mađara i Bugara, 2 crkvena sabora (925. i 928.); vrijeme vladanja Stjepana Držislava (969.
– 997.), koji je dobio na upravu bizantsku Dalmaciju; vrijeme Petra Krešimira IV. (1058. – 1074.), razvoj
gradova i Crkve; vrijeme Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kojega je okrunio papin poslanik Gebizon,
darovao je Crkvi posjede (Bašćanska ploča).
Ponoviti možemo i uz pomoć tablice koju ćemo projicirati s prozirnice na grafoskopu.
Tomislav Stjepan Držislav Petar Krešimir IV. Dmitar Zvonimir

(910. – 928.) (969. – 997.) (1058. – 1074.) (1075. – 1089.)
– ujedinio dvije hrvatske – obnavlja snagu – vlada Dalmacijom, – 1075. okrunjen za
kneževine Hrvatske Slavonijom, kralja Hrvatske i
– papa Ivan X. naziva – dobio na upravu Neretljanskom Dalmacije
ga kraljem Dalmaciju kneževinom i dijelom – oženjen mađarskom
– crkveni sabori u Splitu – dobio kraljevsko Bosne princezom Jelenom
vladarsko znakovlje – potiče razvoj gradova – poklanjao Crkvi
od bizantskog cara (Nin, Šibenik, Biograd) zemljišne posjede
– daruje Crkvu i gradi (Bašćanska ploča)
samostane i podigao mnoge
građevine
– Bizant – saveznik – Bizant – saveznik – Normani – protivnici – Bizant – protivnik
– Mađari – protivnici – Venecija – protivnik
– Bugari – protivnici – papa – saveznik
VJEŽBANJE
Učenici mogu odgovoriti na pitanja u knjizi, u radnom dijelu udžbenika, a zatim možemo vježbati uo-
čavanje uzročno-posljedične veze (v. tablicu dolje).
66
Hrvatska povijest

borba Tomislava protiv Mađara
prvi crkveni sabor u Splitu (925.)
drugi crkveni sabor u Splitu (928.)
Bašćanska ploča
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja.
PLAN PLOČE
Tablica vladara i tablica uočavanja uzročno-posljedične veze.
11. HRVATSKA U RANOM

SREDNJEM VIJEKU – USUSTAVLJIVANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustaviti osnovne sadržaje sveukupne povijesti hrvatskog ranosrednjovjekovlja od
dolaska Hrvata do posljednjeg Trpimirovića
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata, isticanje vrlina poštenja, časti, razvijanje radnih
navika
c) funkcionalni: primjena stečenih znanja, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja
uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
67
Korelacije:
– veze s drugim predmetima: pokrštavanje Hrvata (vjeronauk), Bašćanska ploča (hrvatski) i dr.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike možemo podijeliti na 3 grupe i naizmjence grupama postavljati pitanja kako bismo stvorili
poticajnu atmosferu kompeticije. Sat možemo započeti i rješavanjem igre asocijacija.
koji dolazi iz Hrvatske … snijeg ni lijevi, ni desni stoljeće

… jezik … mraz ni mali, ni veliki. razdoblje
… proizvod suprotno od kasni ni dugačak, ni kratak … trajanja
„ … dragovoljac” Tko rano … dvije sreće prst Rimuje se s tijek!
grabi!
HRVATSKI RANI SREDNJI VIJEK
HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
PONAVLJANJE
Prvo ćemo postaviti nekoliko općenitih pitanja:
1. Što je povijest?
2. Tko proučava povijest? I na temelju čega?
3. Kakvi sve povijesni izvori postoje?
Zatim ćemo preko grafoskopa projicirati tablicu i upozoriti na osnovni problem – nedostatak izvora. Uz
pomoć tablice učenici će ponoviti najvažnije o navedenim vladarima.
U sljedećem koraku na ploču ćemo nacrtati lentu vremena i u nju upisati najvažnije događaje. Ovo opet
može poslužiti kao podloga nekomu da još jednom sve lijepo ispriča.
VJEŽBANJE
Učenicima možemo zadati da riješe zadatke u radnom dijelu udžbenika koji im mogu poslužiti za pri-
mjenu stečenih znanja.
ZAVRŠNI DIO SATA

Metodom uzoraka provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja u radnom dijelu udžbenika.
68
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
(v. vremensku lentu u prilogu)
12. VLADAVINA ARPADOVIĆA (1102. – 1301.)

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Arpadovića na vlast u Hrvatskoj, vladavini prvih Arpado-
vića Ladislava i Kolomana, utemeljenju zagrebačke biskupije, odnosu Arpadovića prema dalma-
tinskim i slavonskim gradovima te jačanju hrvatskih velikaških obitelji
b) odgojni: ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih zemalja
c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, povijesni zemljovid.
Korelacije:
– važni vladari iz dinastije Trpimirovića.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo ukratko upoznati sa sadržajima o kojima će učiti u trećoj cjelini svoga udžbenika. Nakon
toga osvrnut ćemo se i na prilike u onovremenoj Europi. Zatim ćemo im postaviti nekoliko osnovnih
pitanja:
1. Kako se zvala prva dinastija hrvatskih vladara?
69
2. Navedi nekoliko vladara iz te dinastije. (Trpimir, Branimir, Tomislav, Petar Krešimir IV…)
3. Tko je naslijedio Petra Krešimira IV. i kako? (Dmitar Zvonimir, koji mu je bio suvladar)
4. Što se dogodilo nakon smrti Dmitra Zvonimira? (borbe za vlast)
OBRADA
U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati sa stranama sukobljenima u borbi za prijestolje nakon
Zvonimirove smrti. Dio velikaša stao je uz Zvonimirovu udovicu Jelenu, a dio uz Petra Snačića. Jelena je
pozvala u pomoć svog brata Ladislava, ugarskog kralja. Prije nego što se vratio u Ugarsku, u Zagrebu je
utemeljio biskupiju (1094.). Zatim ćemo zapisati prvi dio natuknica na ploču. U sljedećem koraku obrade
govorit ćemo o sukobu Kolomana, Ladislavova nećaka, s Petrom Snačićem na Gvozdu (1097.) i Petrovoj
pogibiji. Koloman je počeo opsjedati dalmatinske gradove pa su se hrvatski velikaši navodno nagodili
i sklopili sporazum „Pacta Conventa” (1102.). Ovo možemo ilustrirati i jednim umjetničkim prikazom
sklapanja ugovora (Mücke), koji možemo prikazati grafoskopom. Objasnit ćemo pojam personalne unije
i naglasiti da nije značio gubljenje državnosti. Ovo ćemo ilustrirati primjerom iz rubrike Zanimljivosti.
U 12. i 13. stoljeću jačaju hrvatski velikaši (knezovi Bribirski, knezovi Krčki i Babonići) i počinju po-
malo ugrožavati vladara. Na zemljovidu projiciranom grafoskopom možemo pokazati gdje su ti velikaši
imali svoje posjede. Zatim ćemo zapisati osnovne natuknice na ploču. Zanimljiv je i odnos Arpadovića
prema gradovima. S Mlečanima se stalno bore za prevlast nad dalmatinskim gradovima, koji su imali
komunalno uređenje, a kao slobodni kraljevski gradovi brže se razvijaju gradovi u Slavoniji.
VJEŽBANJE
S učenicima se može vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze sljedećim zadacima. Učenicima ćemo
zadati samo uzrok ili uzrok i događaj, a oni će samostalno proniknuti događaj ili događaj i posljedicu
(v. tablicu).
Uočavanje uzročno-posljedične veze

smrt Dmitra Zvonimira, koji nema dolazak Arpadovića na vlast u Hrvatska ulazi u personalnu uniju
nasljednika Hrvatskoj s Ugarskom
Ladislav želi nekako utjecati na osnivanje Zagrebačke biskupije razvoj crkvene organizacije u
Hrvatsku (1094.) Hrvatskoj
širenje posjeda jačanje hrvatskih velikaša ugrožavanje moći vladara
želja za ograničenjem moći proglašenje gradova „slobodnim uspon gradova
velikaša kraljevskim gradovima”
Dok učenici rješavaju zadatke samostalno ili u paru, nastavnik može ispitati 1 – 2 učenika.
70
Hrvatska povijest
ZAVRŠNI DIO SATA

Metodom uzorka provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja uzročno-posljedične veze.
PLAN PLOČE
VLADAVINA ARPADOVIĆA (1102.-1301.)
– Zvonimir umire bez nasljednika → borbe za vlast:
Ladislav ↔ Petar
– Ladislav utemeljio Zagrebačku biskupiju (1094.)

– Koloman (nasljednik) poveo vojsku prema jugu → sukob s Petrom na Gvozdu (1097.)
→ pogibija Petra
– Pacta Conventa (1102.) – navodni sporazum Kolomana s hrvatskim velikašima
– 12. i 13. st. – jačanje hrvatskih velikaša: knezovi Bribirski, krčki Frankopani i knezovi Ba-
bonići
– slobodni kraljevski gradovi
Tema za pisani rad

a) Učenik može sastaviti pismeno izvješće (referat) o dolasku Arpadovića na vlast, koristeći se
kao literaturom knjigom N. Klaić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku (str. 146. – 165.) ili nekom
od sinteza hrvatske povijesti (T. Macan: Povijest hrvatskog naroda, F. Šišić: Pregled povijesti
hrvatskog naroda, I. Perić: Povijest Hrvata).
b) Drugi učenik može sastaviti pismeno izvješće o hrvatskim knezovima (Frankopani, Bribirci,
Babonići…) koristeći se knjigom N. Klaić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku (str. 282 – 319.).
c) Učenik kojega zanima odnos Arpadovića prema istočnom Jadranu može pročitati u djelu T.
Raukara: Hrvatsko srednjovjekovlje, str. 63. – 68.
13. VLADAVINA ANŽUVINACA (1301. – 1386.)

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Anžuvinaca na vlast, politici Karla I. i Ludovika, odnosi-
ma prema velikašima i Veneciji, Zadarskome miru i njegovim posljedicama, političkim brakovi-
ma u srednjem vijeku
71
b) odgojni: uvidjeti ulogu obitelji Šubić u dovođenju dinastije Anžuvinaca na vlast, razvijati ljubav
prema svojoj domovini, svijest o obrani hrvatskog teritorija od tuđeg presizanja
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru i uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– metoda izlaganja, razgovora, rad na tekstu.
Nastavna sredstva:
– udžbenik, povijesni zemljovid.
Korelacije:
– pojam dinastije, značajni vladari dinastija Trpimirovića i Arpadovića.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo upoznati s prilikama u Europi u vrijeme novih promjena na hrvatskom prijestolju, tj. do-
laska na vlast Anžuvinaca: feudalci jačaju u Svetome Rimskom Carstvu Njemačkog Naroda, Francuska
i Engleska ratuju u Stogodišnjem ratu, papa je u „avinjonskom ropstvu” (objasnite pojam učenicima!),
na europskom kopnu pojavljuju se Turci Osmanlije, a Europa je izložena stalnim haranjima „crne smrti”
– kuge.
OBRADA
Inačica 1.
Učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para.

1. par Čita tekst s podnaslovom Čita tekst s Čita tekst s Čita tekst s
Anžuvinci postaju podnaslovom Obračun podnaslovom Sukob podnaslovom
ugarsko-hrvatskim s feudalcima i vadi s Venecijom i vadi Značenje rodbinskih
kraljevima i vadi osnovne natuknice iz osnovne natuknice veza i vadi osnovne
osnovne natuknice iz teksta. iz teksta. natuknice iz teksta.
teksta.
2. par Odgovara na pitanja na Odgovara na pitanja na Odgovara na pitanja Odgovara na pitanja

kraju istog odjeljka. kraju istog odjeljka. na kraju istog na kraju istog
odjeljka. odjeljka.
72
Hrvatska povijest
3. par Odgovara na prvo Odgovara na treće Odgovara na treće Odgovara na četvrto

pitanje zadataka pitanje zadataka pitanje zadataka pitanje zadataka
uzročno-posljedične uzročno-posljedične uzročno-poslje- uzročno-poslje-
veze. veze. dične veze. dične veze.
4. par Odgovara na drugo Odgovara na četvrto Pročitat će rubriku Utvrdit će na

pitanje zadataka pitanje zadataka Zanimljivosti iz povijesnom
uzročno-posljedične uzročno-posljedične knjige i pripremiti zemljovidu koje
veze. veze. odgovore na dijelove hrvatske
dolje navedena obale je Venecija
pitanja izgubila
Zadarskim
mirom
Inačica 2.
Učenike ćemo upoznati s time kako su Anžuvinci postali ugarsko-hrvatskim kraljevima. Posebno ćemo
naglasiti ulogu Pavla I. Šubića u dolasku Anžuvinaca na vlast. Nakon toga zapisat ćemo nekoliko osnovnih
natuknica. Zatim ćemo upoznati učenike s time kako se Karlo Anžuvinac obračunao s feudalcima, što
je nastavio i njegov nasljednik Ludovik. Pošto zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, učenike
ćemo upoznati s tijekom sukoba Anžuvinaca s Venecijom. Njihovo političko lukavstvo možemo ilustri-
rati jednom zanimljivošću vezanom uz raško kraljevstvo. Na zemljovidu ćemo učenicima pokazati što je
Venecija izgubila, tj. što su Hrvati stekli Zadarskim mirom (1358.). Na primjeru Anžuvinaca učenicima
možemo lako dočarati i značenje rodbinskih veza. Učenike ćemo informirati i o povijesti Istre, a zatim
ćemo zapisati i ostatak natuknica na ploču.
VJEŽBANJE
Učenici će svoje novostečene spoznaje primijeniti na dva načina: odgovaranjem na pitanja (ako smo
obradu radili prema inačici 1.) ili rješavanjem zadataka uzročno-posljedične veze (ako smo obradu radili
prema inačici 2.).
a) Primjeri pitanja:
1. Kako su Anžuvinci došli na vlast u Hrvatskoj?
2. Kako su Anžuvinci slomili moć velikaša?
3. Kako Venecija iskorištava pad bribirskih knezova?
4. Opiši ishod Ludovikova rata s Venecijom.
5. Na primjeru Anžuvinaca objasni rodbinske veze u Europi.
b) Zadaci uzročno-posljedične veze:

dolazak Anžuvinaca
na hrvatsko prijestolje
Zadarski mir (1358.)
73
ZAVRŠNI DIO SATA

Metodom uzoraka provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja, odnosno riješili zadatke uoča-
vanja uzročno-posljedične veze.
PLAN PLOČE
VLADAVINA ANŽUVINACA (1301. – 1386.)

– francuska velikaška obitelj – pomoću Šubića dolaze na vlast u Hrvatskoj
KARLO I. (1301. – 1341.) LUDOVIK (1342. – 1382.)

– želi ojačati svoju vlast na cijelom području – ratuje s Mlečanima → poraz i osmogodišnje
– bori se protiv moći velikaša primirje (1348.)
– borba protiv Venecije – nove borbe → pobjeda: Zadarski mir (1358.)
– Istra – doselili Hrvati, ali izvan Hrvatske (pod vlašću Franaka, Svetog Rimskog Carstva
Njemačkog Naroda, zatim Venecije i Akvileje, a od 15. st. podijeljena između Mlečana i Habs-
burgovaca)
14. BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO PRIJESTOLJE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o dinastičkim borbama nakon Ludovikove smrti te nastanku i raz-
voju Dubrovnika
b) odgojni: osuditi nasilje (Krvavi sabor križevački), razvijati ljubav prema domovini i interes za
hrvatsku povijest
c) funkcionalni: razvijati sposobnost snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja uzročno-
-posljedične veze, uočavanja bitnoga u tekstu.
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni rad.
Inačica 2.
– frontalni, individualni rad.
Nastavne metode:
74
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop.
Korelacije:
– borbe za vlast nakon Zvonimirove smrti.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti uz pomoć nekoliko općenitih pitanja:
1. Kakva država može biti prema uređenju? (monarhija, republika)
2. Tko vlada u monarhiji? (kralj ili car)
3. Što je dinastija? (vladarska obitelj)
4. Kakvo je načelo nasljedstva u vladarskim obiteljima? (prema muškoj lozi – s oca na sina)
5. Što misliš što će se dogoditi ako neki kralj nema muških nasljednika? (borbe za vlast)
OBRADA
Inačica 1.
1. par Čita tekst s Čita tekst s Čita tekst s Čita tekst s

podnaslovom Tko podnaslovom podnaslovom Prodaja podnaslovom Tko
ratuje s kime i zašto? i Žigmund Dalmacije i vadi su zapravo Mlečani i
vadi natuknice. Luksemburški natuknice. vadi natuknice.
obračunava se s
feudalcima i vadi
natuknice.
2. par Odgovara na pitanja na Odgovara na Odgovara na pitanja na Odgovara na pitanja

kraju istog odjeljka. pitanja na kraju kraju istog odjeljka. na kraju istog
istog odjeljka. odjeljka.
3. par Odgovara na prvi Analizira tekst Odgovara na četvrti Analizira tekst o

zadatak uzročno- o Dubrovačkoj zadatak uzročno- Mletačkoj Republici i
-posljedične veze. Republici. -posljedične veze. trgovačkom gradu.
4. par Odgovara na Odgovara na Odgovara na Odgovara na

drugi zadatak treći zadatak peti zadatak šesti zadatak
uzročno-posljedične uzročno-poslje- uzročno-posljedične uzročno-posljedične
veze. dične veze. veze veze.
Inačica 2.
Učenike ćemo pomoću skice (v. udžbenik ili PLAN PLOČE) upoznati s time tko s kime ratuje i zašto.
Objasnit ćemo im da u to vrijeme još nije bilo uobičajeno da na prijestolju bude žena. Naglasit ćemo
75
ulogu Žigmunda Luksemburškoga, njegove interese i činjenicu da mu je bila potrebna velika pobjeda
protiv Turaka da bi se učvrstio na vlasti. U tom kontekstu treba gledati i njegovu borbu protiv Turaka
kod Nikopolja (1396.), koja se neočekivano pretvorila u poraz. Vijesti su stizale sporo pa se mislilo da je
i Žigmund poginuo, što su htjeli iskoristiti njegovi protivnici kako bi se dograbili vlasti. Nakon povratka
sazvan je sabor u Križevcima, gdje se Žigmund sa svojim pristašama obračunao sa svojim protivnicima.
Zapisat ćemo natuknice na ploču ili ćemo ih otkriti s prozirnice na grafoskopu. To je uzrokovalo još
veće sukobe u koje se umiješao i Hrvoje Vukčić Hrvatinić – bosanski feudalac. Žigmund je poveo vojnu
na Bosnu, protiv patarena (bogumila). Za to vrijeme Ladislav Napuljski u Zadru se okrunio za kralja
(1403.), a zatim, uvidjevši da će izgubiti, odlučio izvući korist te prodao svoje „pravo na Dalmaciju”
Mlečanima za 100 000 dukata. Ovo možemo potkrijepiti zanimljivošću iz udžbenika i pitanjem na kraju
te zanimljivosti. Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice u bilježnicu, upoznat ćemo ih s nekoliko
činjenica o Mletačkoj Republici: kako je Venecija nastala, kako se razvila u trgovačku i pomorsku velesilu,
te s karakterom njezine vlasti u osvojenim područjima. Nakon toga upoznat ćemo učenike s nastankom
Dubrovačke Republike. Zapisat ćemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču.
Znanje učenika možemo provjeriti uz pomoć nekoliko pitanja ili vježbom uočavanja uzročno-posljedične
veze. Za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.
a) Primjeri pitanja:
1. Zašto su izbile borbe za vlast nakon Ludovikove smrti?
2. Tko se sukobio u toj borbi za vlast?
3. Zašto je Žigmund pokrenuo vojnu na bosanske patarene?
4. Što si naučio/naučila o nastanku i razvoju Venecije?
5. Što je temelj razvoja Dubrovačke Republike?
b) Uočavanje uzročno-posljedične veze:

borbe za vlast
(1382. –1409.)
Bitka kod Nikopolja (1396.)
Krvavi sabor križevački (1397.)
Ladislav Napuljski prodaje
Dalmaciju (1409.)
ZAVRŠNI DIO SATA

Metodom uzorka provjerit ćemo točnost učeničkih rješenja. Dobra ćemo rješenja pohvaliti, a kriva pre-
usmjeriti. Posebnu ćemo pozornost obratiti modelu uočavanja uzročno-posljedične veze.
76
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO PRIJESTOLJE

– smrt Ludovika (1382.) – bez muških nasljednika → kći Marija i njezina majka Elizabeta
– Žigmund Luksemburški (Marijin zaručnik) – okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja (1387.)
– Ladislav Napuljski (sin Karla Dračkoga) – podrška Ivana od Paližne i bosanskih velikaša
– bitka kod Nikopolja (1396.) – Žigmundov poraz protiv Turaka → jača Ladislav Napuljski
– Krvavi sabor križevački (1397.) – Žigmundovo razračunavanje s protivnicima
– Ladislav Napuljski – okrunjen za kralja (u Zadru, 1403.)
– Žigmundova vojna protiv bogumila u Bosni (1408.) → razračunavanje s bosanskim velikašima
– Ladislav Veneciji prodaje pravo na Dalmaciju za 100 000 dukata (1409.)
– Dubrovnik – plaćao porez (Bizant, Venecija, ugarsko-hrvatski kralj, Osmanlije) i slobodno tr-
govao → republika (vlast Velikog vijeća i kneza)
Tema za pisani rad

Učenik može na temelju literature: V. Klaić: Povijest Hrvata II. i F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga
naroda sastaviti pismeno izvješće „Dinastičke borbe” o kraljicama Elizabeti i Mariji, Žigmundu i La-
dislavu Napuljskome.
15. HRVATSKA I OSMANLIJE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o borbi Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva protiv Turaka Osmanlija,
vladaru Matiji Korvinu te najvažnijim bitkama (Krbavska i Mohačka bitka) i njihovim posljedi-
cama
b) odgojni: razvijati domoljublje i osjećaj spremnosti na obranu domovine, osuda osvajačkih ratova
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze, snalaženja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
77
Korelacije:
– borba Hrvata protiv Tatara (13. st.), borba drugih naroda protiv Turaka, turska osvajanja u rani-
jim razdobljima.
Artikulacija sata
UVOD
U uvodu učenike svakako moramo upoznati s prilikama na širem balkanskom prostoru: dolaskom Turaka,
pokoravanjem Srbije i Bugarske te osvajanjem Carigrada i ukinućem Bizantskog Carstva.
OBRADA
Učenike ćemo upoznati s Ivanom Hunyadijem – poslije kralja najmoćnijim čovjekom Ugarsko-Hrvatskog
Kraljevstva. Velikaši su za kralja postavili njegova sina Matiju očekujući da će im „izlaziti u susret”,
no on je ograničio njihov utjecaj. Naglasit ćemo njegovo zanimanje za kulturu i umjetnost, a plastični-
je ćemo ga dočarati i zanimljivošću o njegovu navodnom podrijetlu. Takve usporedbe (Atila i rimski
konzul) vjerojatno su i oznaka njegove karakterizacije. U takvim usporedbama možemo vidjeti kako
su ga suvremenici doživljavali. Zapisat ćemo nekoliko natuknica na ploču, a zatim učenike upoznati s
podrijetlom, usponom i vojnom organizacijom Turaka Osmanlija. To možemo učiniti tako da netko od
učenika čita tekst u knjizi, a drugi ga slušaju i na kraju pokušaju odgovoriti na pitanja na kraju teksta. Po
želji možemo zapisati najvažnije na ploču, a zatim ćemo podrobnije objasniti odnos Osmanlija i Ugarsko-
-Hrvatskog Kraljevstva te iznijeti osnovno o sustavu protuturske obrane (Jajačka i Srebrenička banovina
Matije Korvina). Posebno ćemo naglasiti poraz Hrvata u Krbavskoj bici, njegove uzroke i posljedice,
što možemo dodatno ilustrirati zanimljivošću o banu Emeriku Derenčinu. U daljnjim borbama protiv
Turaka, gdje hrvatski velikaši nisu imali potpore Beča, naglasit ćemo važnost Mohačke bitke (1526.) u
kojoj je stradao i ugarsko-hrvatski kralj Ludovik, čime je prijestolje opet postalo upražnjeno.
Ponavljanje možemo provesti uz pomoć nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim ćemo vježbati uočavanje
I. Primjeri zadataka za ponavljanje:
1. Tko je bio Ivan Hunyadi i po čemu je značajan?
2. Što znaš o Matiji Korvinu?
3. Kakav je obrambeni sustav protiv Turaka utemeljio Matija Korvin?
4. U čemu je važnost Krbavske bitke?
5. Tko su nakon toga nositelji borbe protiv Turaka?
6. U čemu je važnost Mohačke bitke?
78
Hrvatska povijest
II. Uočavanje uzročno-posljedične veze:

utemeljenje Jajačke i Srebreničke
banovine
Krbavska bitka (1493.)
Mohačka bitka (1527.)
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo učenička rješenja.
PLAN PLOČE
HRVATSKA I OSMANLIJE
– Ivan Hunyadi – zapovjednik vojske, najmoćniji uz kralja
– Matija Korvin – feudalcima visoki porezi, ustroj stajaće vojske, poticaj razvoja znanosti
– Turci Osmanlije: a) podrijetlo
b) velesila
c) nadmoćna vojska
– Osmanlije i Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo: Hunyadijeva vojska u početku uspješna (do bitke
kod Varne, 1444.), polije obrambeni ratovi
– obrambeni sustavi: Jajačka i Srebrenička banovina na tlu Bosne
– Krbavska bitka (1493.) – težak poraz hrvatske vojske, izginulo mnogo plemića
– nositelji daljnje borbe protiv Turaka: Ivan Karlović, Krsto Frankopan, Petar Berislavić i Petar
Kružić → bez središnje potpore Beča
– Mohačka bitka (1526.) – poraz ugarske vojske, stradao kralj Ludovik
Tema za pisani rad

Na temelju literature – Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda i T. Macan: Povijest Hrvata,
neka učenik sastavi pisani rad o velikim bitkama Hrvata protiv Turaka.
79
16. VLADAVINA ARPADOVIĆA I ANŽUVINACA.

BORBE ZA PRIJESTOLJE.
HRVATSKA I OSMANLIJE – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat

Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: utvrđivanje već stečenih znanja o Arpadovićima i Anžuvincima, borbama za
prijestolje, borbi Hrvata protiv Turaka Osmanlija
b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u učenju
c) funkcionalni: razvijanje povijesnog mišljenja, snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja
Oblici rada:
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– borbe za vlast i borba protiv Turaka.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo zainteresirati postavljanjem zadatka asocijacije.
zlatna … ljutnja
jubilarna … srdžba
prijestupna … gnjev
školska … orlando
GODINA BIJES
„GODINE BIJESA”
Pitat ćemo ih zašto razdoblje borbi za hrvatsko prijestolje možemo zvati „godinama bijesa”.
Zatim ćemo ih pripremiti s nekoliko općenitih pitanja:
a) Kada dolazi do borba za vlast u nekoj državi?
80
Hrvatska povijest
b) Što misliš kako se to odražava na unutarnju snagu te države?

c) Tko bi te borbe za vlast mogao iskoristiti?
PONAVLJANJE
Na ploču ćemo ucrtati lentu vremena, a grafoskopom možemo projicirati tablicu (v. PLAN PLOČE).
Učenici će usmeno proširivati sadržaj tablice, a nastavnik će upisivati najvažnije događaje u lentu vre-
mena na ploču. Tako ćemo ponoviti razdoblje vladanja dinastija Arpadovića i Anžuvinaca te godina
borba za vlast u Hrvatskoj.
VJEŽBANJE
Učenicima možemo zadati nekoliko pitanja na koja trebaju odgovoriti, u bilježnicu, odnosno nekoliko
zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze.
I. Moguća pitanja:
1. Kako su Arpadovići došli na vlast u Hrvatskoj?
2. Tko je i kada utemeljio Zagrebačku biskupiju?
3. Kako se zvao prvi Arpadović na hrvatskom prijestolju?
4. Što znaš o Andriji II. i Beli IV.?
5. Što znači za neki grad da je „slobodni kraljevski grad”?
6. Kako su na vlast u Hrvatskoj došli Anžuvinci?
7. Što si zapamtio/zapamtila o Karlu i Ludoviku?
8. Zašto dolazi do borbe za vlast nakon Ludovikove smrti?
9. Što si zapamtio/zapamtila o borbi za vlast između Žigmunda i Ljudevita Napuljskoga?
10. Kako je Matija Korvin organizirao sustav obrane protiv Osmanlija?
11. U čemu je važnost Krbavske bitke?
12. Što se dogodilo s ugarsko-hrvatskim vladarom u Mohačkoj bici?
II. Zadaci uočavanja uzročno-posljedične veze
a) prva razina (lakša – zadaci s jednom nepoznanicom)

Krbavska bitka težak poraz Hrvata
b) druga razina (teža – zadaci s dvjema nepoznanicama):

Krvavi sabor križevački
Učenici mogu ispuniti radni materijal u udžbeniku, a za to vrijeme možemo ispitati 2 – 3 učenika.
81
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja. Posebnu pozornost obratit
ćemo modelu uočavanja uzročno-posljedične veze. Ispravna ćemo rješenja pohvaliti (i ocijeniti), a po-
grešna preusmjeriti.
PLAN PLOČE
DINASTIJA VLADARI VAŽNOST

ARPADOVIĆI Ladislav * utemeljenje Zagrebačke biskupije (1094.)
Koloman * pogibija Petra Snačića, Pacta Conventa →

personalna unija Hrvatske s Ugarskom
Andrija II. * jača gradove u borbi protiv velikaša
Bela IV. * borba protiv Tatara, slobodni kraljevski gradovi
ANŽUVINCI Karlo * obračun sa Šubićima
Ludovik * uspješno ratuje protiv Mlečana à Zadarski mir

(1358.)
BORBE ZA Marija i Elizabeta * Krvavi sabor križevački (1397.)

VLAST (Žigmund) protiv Ladislava * prodaja Dalmacije Mlečanima (1409.)
Napuljskog
17. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje osnovnih spoznaja o povijesti Bosne u srednjem vijeku, prvim banovima,
kraljevima, Crkvi bosanskoj i njezinim posebnostima, padu Bosne pod tursku vlast
b) odgojni: razvijanje vjerske snošljivosti, interesa za povijest Hrvata izvan domovine
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu (povijesni zemljovid), uočavanja bit-
noga u povijesnom tekstu i uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
82
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– dolazak Hrvata, Hrvatska u doba Tomislava i Petra Krešimira IV.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti uz pomoć nekoliko pitanja:
1. Kad su se doselili Hrvati? (početkom 7. stoljeća)
2. Koje su prostore nastavali? (Doselili su se do Jadrana, a zatim su naselili i unutrašnjost.)
3. Na kojim se prostorima prostirala hrvatska država u doba kraljeva Tomislava i
Petra Krešimira IV.?
Zatim ćemo učenike upoznati s prirodnim značajkama bosanskog prostora (slabo naseljene, neprohodne
planine) i političkim okolnostima (nadzor hrvatskih vladara).
OBRADA
Učenike ćemo upoznati s počecima bosanske države, odnosno vladavinom bana Kulina, koji je prizna-
vao vrhovnu vlast Arpadovića, ali je vladao gotovo samostalno, razvijajući trgovinu s Dubrovnikom i (u
početku) Crkvu bosansku. Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču, učenicima ćemo
ispričati nekoliko bitnih činjenica o banu Stjepanu Kotromaniću, koji je proširio bosansku državu na jug
i zapad. Zapisat ćemo nekoliko osnovnih natuknica, a zatim ćemo učenike upoznati sa Stjepanom Tvr-
tkom I. (1353. – 1392.), prvim bosanskim kraljem, koji je proširio bosanski teritorij do Jadranskog mora.
Neki učenik može pročitati izvor iz udžbenika, a drugi će ga učenici prokomentirati. U sljedećem koraku
obrade učenike ćemo upoznati s ustrojstvom Crkve bosanske, pojmom hereze i bogumila, djelovanjem
franjevaca i dominikanaca u Bosni te kulturnim posebnostima toga prostora. Nakon što zapišemo osnov-
ne natuknice na ploču, učenike ćemo upoznati s okolnostima pada Bosne pod tursku vlast. Na primjeru
Katarine Kosače ponovno možemo progovoriti o položaju žena u srednjem vijeku.
VJEŽBANJE
Učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja na koja trebaju odgovoriti u bilježnice, odnosno primjera uoča-
vanja uzročno-posljedične veze, a za to vrijeme ispitat ćemo 1 – 2 učenika.
I. Pitanja mogu biti sljedeća:
1. Po čemu je važan ban Kulin?
2. Što si zapamtio/zapamtila o Stjepanu Kotromaniću?
3. Kako se zvao prvi bosanski kralj, kad je vladao i po čemu je važan?
4. Što znaš o Crkvi bosanskoj?
83
5. Kako je Bosna pala pod vlast Turaka?

6. Navedi nekoliko najvažnijih bosanskih velikaša.

pojava Crkve bosanske
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo metodom uzorka kako su učenici odgovorili na pitanja.
PLAN PLOČE
BOSNA U SREDNJEM VIJEKU

Prostor: neprohodne, slabo naseljene planine; nadzor hrvatskih vladara
– ban KULIN – vrhovna vlast Arpadovića: 1) trgovina s Dubrovnikom
2) Crkva bosanska
– ban Stjepan KOTROMANIĆ – širi državu na jug i zapad
– kralj Stjepan TVRTKO I. (1353. – 1391.) – proširio Bosnu na teritorij Srbije i Hrvatske,
do Jadranskog mora
– Crkva bosanska – bogumili ili patareni: vjeruju u borbu dobra i zla → otpor pape
– kulturne posebnosti: a) bosančica – zapadna ćirilica
b) stećci – nadgrobni spomenici
Tema za pisani rad

Učenik koji pokaže posebno zanimanje za povijest Bosne i Hercegovine može sastaviti pismeno izvješće
o srednjovjekovnoj Bosni koristeći se djelom V. Klaića Povijest Bosne. Bude li u referatu uspješan, može
ga iznijeti pred svojim kolegama na satu ponavljanja.
18. DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI

HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: steći osnovna znanja o gospodarskim i društvenim prilikama u razvijenom sred-
njem vijeku (kraljev dvor, veleposjedi, grad – selo i dr.)
84
Hrvatska povijest
b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema svim društvenim sredinama (selo – grad)
c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Inačica 1.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– rad na tekstu, razgovor, izlaganje.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– društveni i gospodarski odnosi u Europi.
Artikulacija sata
UVOD
Na početku ćemo pitati učenike što sve ubrajamo u gospodarstvo neke zemlje. Postoji li povezanost
između politike i gospodarstva?
OBRADA
Inačica 1.
Učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para. Projicirat ćemo zadatke preko prozirnice i sva-
kom paru objasniti što od njega očekujemo.

1. par Čita tekst Kralj i njegov Čita tekst Krupni Čita tekst Carine i vadi Čita tekst Vitezovi i
dvor i vadi natuknice. feudalci i vadi natuknice. vadi natuknice.
natuknice.
2. par Čita isti tekst (kao par Čita isti tekst (kao par Čita isti tekst (kao par Čita isti tekst
1., sk. 1.) i odgovara na 1., sk. 2.) i odgovara na 1., sk. 3.) i odgovara na (kao par 1., sk.
pitanja. pitanja. pitanja. 4.) i odgovara na
pitanja.
3. par Čita tekst Kmetovi i Čita tekst Gradovi i Čita tekst Crkva i vadi Čita tekst
težaci i vadi natuknice. patriciji i vadi natuknice. natuknice. Zanimljivosti o
viteškim idealima i
vadi natuknice.
4. par Čita isti tekst (kao par Čita isti tekst (kao par Čita isti tekst (kao par Čita isti tekst
3., sk. 1.) i odgovara na 3., sk. 2.) i odgovara na 3., sk. 3.) i odgovara na (kao par 3., sk.
pitanja. pitanja. pitanja. 4.) i odgovara na
pitanja.
85
Nakon što u 8 – 10 minuta svaki par napravi svoj dio posla, počet ćemo u zajedničku sintezu. Uz pomoć
grafoskopa projicirat ćemo natuknice koje će učenici zapisivati u bilježnice. Otkrivat ćemo ih postupno,
nakon što predstavnik svakog para iznese svoj dio zadatka.
Inačica 2.
Ako se odlučimo za pretežito frontalnu obradu ove nastavne jedinice, nakon uvodnih pitanja učenike
ćemo upoznati sa životom na kraljevu dvoru (kraljem, poslugom, činovnicima…) i feudalcima „krup-
nima” (s prostranim veleposjedima, vlastitom vojskom, koji su ugrožavali kralja i zadržavali novac od
carina) i„sitnima” (sa zemljom koju daju u zakup kmetu dok oni ratuju kao vitezovi). Nakon što učenici
zapišu osnovne natuknice u bilježnice, možemo im pročitati neki povijesni tekst kako bismo im bolje
uprizorili srednjovjekovni život. U sljedećem koraku obrade pozabavit ćemo se životom u srednjovje-
kovnim gradovima, koji imaju samoupravu u razvijenom srednjem vijeku, s društvenim skupinama:
patricija (gradsko plemstvo) i pučana. Crkva je tada bila krupni feudalac.
VJEŽBANJE
Nastavnik može ispitati 1 – 2 učenika, a učenici će za to vrijeme novo znanje funkcionalno primijeniti
na sljedećim zadacima:
I. Zadaci za ponavljanje:
1. Usporedi život na kraljevu dvoru i vlastelinstvu. U čemu su razlike?
2. Što je viteški ideal?
3. Usporedi život na gradu i selu. Gdje bi ti radije živio/živila? Zašto?
4. Tko su bili koloni?
5. Što znaš o crkvi u srednjem vijeku?
II. Zadaci za vježbanje uočavanje uzročno-posljedične veze:

nastanak vojske feudalaca
sukobi trgovaca i carinika
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo učenička rješenja. Kao i obično, dobra ćemo pohvaliti, a pogrešna
preusmjeriti k točnima.
86
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA

– život na dvoru: kralj, posluga, činovnici (kraljeva riznica, kovnica novca)
– feudalci:
a) „krupni” – prostrani veleposjedi, vlastita vojska (→ ugrožava kralja), zadržavaju novac od
carina
b) „sitni” – zemlja u zakup kmetu, a oni ratuju (vitezovi)
– gradovi – samouprava u razvijenom srednjem vijeku: patriciji (gradsko plemstvo) i pučani
– Crkva = krupni feudalac
Tema za pisani rad
a) Učenik koji pokaže veliki interes za povijest može sastaviti pisani rad na temu Gospodarske
djelatnosti koristeći se djelom T. Raukara Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997. (str. 151.
– 168.).
b) Za idući nastavni sat učenici mogu sastaviti pismena izvješća o znamenitim Hrvatima (J. Klo-
vić, M. Marulić, Benedikt Kotruljević, Herman Dalmatinac i drugi) zaslužnima za razvoj hr-
vatske kulture i gospodarstva 16. – 18. stoljeća i pripremiti ih za idući nastavni sat.
19. KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje osnovnih znanja o stilovima u graditeljstvu (romanika, gotika, renesansa),
kiparstvu, slikarstvu, književnosti i znanosti Hrvata u razvijenom srednjem vijeku
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema kulturi, umjetnosti i znanosti svoga naroda
c) funkcionalni: stjecanje vještine raspoznavanja stilova u graditeljstvu.
Oblici rada:
– individualni, frontalni.
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, episkop, video.
87
Korelacije:
– kultura i umjetnost Hrvata u doba narodnih vladara, kultura i umjetnost Europe u razvijenom
srednjem vijeku.
Artikulacija sata
UVOD
S učenicima ćemo ponoviti pojam kulture, što on sve obuhvaća. Zatim ćemo ih s nekoliko kratkih pitanja
podsjetiti na ranosrednjovjekovnu kulturu Hrvata. Pitanja mogu biti sljedeća:
1. Kako nazivamo stil u graditeljstvu u doba narodnih vladara. (predromanika.)
2. Koja su obilježja tog stila? (pravilan tlocrt u obliku križa, masivni zidovi, uski i duguljasti pro-
zori, kupole po uzoru na Bizant…)
3. Možeš li navesti nekoliko predromaničkih crkava u Hrvatskoj? (velika – crkva sv. Donata u Za-
dru, mala – crkva Sv. Križa u Ninu)
OBRADA
Učenike ćemo upoznati s osnovnim obilježjima graditeljskih stilova toga vremena: romanika, gotika i
renesansa. Sve ćemo im ilustrirati pomoću slika u udžbeniku i drugih slika pripremljenih na prozirnici
za grafoskop ili na episkopu. Zatim ćemo im predstaviti slikarstvo i kiparstvo onog vremena: oslikava-
nje unutrašnjosti crkava, izradu minijatura te kiparske prikaze iz Kristova života. Bilo bi dobro i taj dio
vizualizirati. Grafoskopom ćemo projicirati prvi dio natuknica i tablicu (v. PLAN PLOČE). Zatim ćemo
učenike upoznati s pismenošću, znanošću i književnošću. Možemo se koristiti tekstom zanimljivosti i
izvora kako bismo im ih bolje predočili. Posebnu pozornost obratit ćemo liku i djelu Marka Marulića.
Učenike ćemo upoznati i s pojavom Osmanlija u hrvatskoj književnosti.
VJEŽBANJE
U ovom će dijelu sata učenici iznijeti svoja pismena izvješća koja su prije pripremili na teme:
Juraj Julije Klović, Benedikt Kotruljević, Herman Dalmatinac i Marko Marulić. Dok učenik čita svoje
pismeno izvješće, ostali učenici vode osnovne bilješke. Na kraju učenici mogu postaviti pitanje onomu
tko je napisao izvješće.
ZAVRŠNI DIO SATA

U nekoliko kratkih pitanja možemo utvrditi koliko su učenici usvojili nove nastavne sadržaje. Pitanja
mogu biti sljedeća.
1. Usporedi obilježja romanike, gotike i renesanse. Objasni u čemu su razlike.
2. Što su prikazivali kipari i slikari razvijenoga srednjeg vijeka?
3. Što znaš o pismenosti toga vremena?
4. Tko je bio Marko Marulić i o čemu je pisao?
88
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU

– umjetnost Europe (15. i 16. st.) – humanizam i renesansa
STIL RAZDOBLJE OBILJEŽJA PRIMJERI

ROMANIKA veće, masivnije crkve zadarska katedrala
GOTIKA visoki, šiljasti zvonici, uski lukovi zvonik trogirske katedrale
RENESANSA male, s kupolama šibenska katedrala
– graditeljstvo: šibenska katedrala sv. Jakova (15./16. st.)

– kiparstvo: prizori iz Kristova života i života svetaca (do 15. st.), a poslije svakodnevni likovi
– slikarstvo: unutrašnjost crkava, minijature u knjigama (Juraj Julije Klović)
– pismenost: vezana uz samostane i zakonike
– znanost: kronike (Ljetopis popa Dukljanina i Povijest Salone Tome Arhiđakona), prijevodi
Hermana Dalmatinca s arapskoga na latinski, Benedikt Kotruljević: O trgovini i savršenom
trgovcu
– renesansna književnost: Splićanin Marko Marulić
20. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU.

DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG
SREDNJOVJEKOVLJA. KULTURA U RAZVIJENOM
SREDNJEM VIJEKU – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: utvrđivanje stečenih znanja o Hrvatima i ratovanju protiv Osmanlija, o Bosni u
srednjem vijeku, gospodarstvu i kulturi Hrvata
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, radnih navika, kontinuiteta u učenju i radu
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu, uočavanja uzročno-posljedične
veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
89
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– usporedba srednjovjekovne Hrvatske i Bosne, međusobna ispletenost kroz plemićke posjede.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo podijeliti na tri skupine. Svaka će skupina dobiti jednu od tema s podnaslovima
TEMA ZA PONAVLJANJE PODNASLOVI

I. skupina Bosna u srednjem vijeku Počeci bosanske države
Stjepan Kotromanić
Kralj Stjepan Tvrtko I.
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Crkva bosanska
Osmanlije osvajaju Bosnu i
Hercegovinu
II. skupina Društveni i gospodarski odnosi hrvatskog Kralj i njegov dvor

srednjovjekovlja „Krupni” feudalci
Vitezovi
Seljaci: kmetovi i težaci
Gradovi: patriciji i pučani
Crkva
III. skupina Kultura u razvijenom srednjem vijeku Graditeljstvo

Kiparstvo
Slikarstvo
Statuti i zakonici
Kršćanstvo i pismenost
Renesansna književnost
Osmanlije u hrvatskoj književnosti
PONAVLJANJE
Preko prozirnice na grafoskopu projicirat ćemo teme za ponavljanje, postupno ćemo otkrivati tablicu i
na temelju podnaslova oblikovati pitanja. Učenici će po redu odgovarati na pitanja te tako ponavljati.
VJEŽBANJE
Možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze, odnosno snalaženje u vremenu i prostoru.
I. Zadaci uočavanja uzročno-posljedične veze:
90
Hrvatska povijest

Tvrtko I. postaje prvim bosanskim
kraljem
nastanak Crkve bosanske
osmanlijska prijetnja Osmanlije u hrvatskoj književnosti
II. Snalaženje u vremenu i prostoru:

Možemo zadati učenicima da naprave lentu vremena na koju će ucrtati najvažnije događaje iz
povijesti srednjovjekovne Bosne
Dok učenici odgovore na zadatke, možemo ispitati 1 – 2 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo ispravnost učeničkih odgovora. Posebno ćemo pohvaliti one kod kojih smo zamijetili
pozitivan pomak i istaknuti ih kao primjer ostalima.
21. HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM

VIJEKU – USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Jedan nastavni sat

Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje cjeline ponavljanjem sadržaja hrvatske povijesti u doba vladavine
Arpadovića, Anžuvinaca, dinastičkih borbi, borbi protiv Turaka, političke, ali i gospodarske i
kulturne povijesti
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest hrvatskoga naroda
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, te uočavanja uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, rješavanje zadataka objektivnog tipa.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– dinastije Arpadovića, Anžuvinaca, borbe za vlast u raznim periodima povijesti.
Artikulacija sata
91
UVOD
Učenike možemo pripremiti igrom asocijacija.
Mujo i Haso Seldžuci prvi čovjekov izum onaj tko je gore

sevdah Osmanlije slobodni… … i donosi odluke
ćevapi Mehmed Osvajač uspon i… vlada
„bosanski lonac” Sulejman Veličanstveni rijeka Po „pozicija”
BOSNA TURCI PAD VLAST

PAD BOSNE POD TURSKU VLAST
Nakon što učenici odgonetnu rješenje, možemo pristupiti ponavljanju cjeline.
PONAVLJANJE
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena u koju ćemo označiti vladarske obitelji: Arpadovići (1102. – 1301.),
Anžuvinci (1301. – 1381.), dinastičke borbe. Učenici će dopuniti lentu vremena najvažnijim događajima,
a zatim će netko od vrlo dobrih i odličnih učenika ispričati priču na temelju događaja s lente vremena.
VJEŽBANJE
Učenici će rješavati zadatke u radnom dijelu udžbenika. Za to vrijeme možemo ispitati 2 – 3 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici riješili zadatke u radnom dijelu udžbenika.
92
Hrvatska povijest
22. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Habsburgovaca na hrvatsko prijestolje, borbama između
Zapoljinih i Ferdinandovih pristaša, ratovima s Osmanlijama (Dugi rat), položaju seljaka
(Seljačkoj buni) i Vojnoj krajini
b) odgojni: osuditi građanski rat, koji slabi unutarnju snagu države, razvijati interes za položaj
seljaka
c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, snalaženje u vremenu i prostoru i uočavanje uzročno-
-posljedične veze.
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– rad na tekstu, izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– ranija turska osvajanja, položaj hrvatskih seljaka u ranijim razdobljima (rani, razvijeni i kasni
srednji vijek).
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti s nekoliko općenitih pitanja:
1. Što je dinastija? (vladarska obitelj)
2. Kakvo je načelo nasljedstva u nekoj vladarskoj obitelji? (prema muškoj lozi)
3. Što se obično događa kad neka vladarska obitelj nema muških nasljednika? (Dolazi do borbe za
vlast između nekoliko kandidata.)
OBRADA
Inačica 1.
Učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para. Svaki će par dobiti svoj zadatak (vidi tablicu).
Dat ćemo im 10-tak minuta za samostalni rad, obilaziti skupine i po potrebi im pomagati.
93

podnaslovom podnaslovom podnaslovom Hrvatski podnaslovom Stanje
Habsburgovci postaju Ivan Zapolja feudalci i vadi na selu
ugarsko-hrvatskim protiv Ferdinanda natuknice. Seljačka buna
kraljevima i vadi Habsburškog i vadi 1573. godine i vadi
natuknice. natuknice. natuknice

kraju istog teksta. pitanja na kraju kraju istog teksta. na kraju istog teksta.
istog teksta.

podnaslovom Ratovi podnaslovom Dugi podnaslovom Vojna podnaslovom
s Osmanlijama i vadi rat i bitka kod Siska krajina i vadi natuknice. Život na granici
natuknice. i vadi natuknice. (Iseljavanje, Uskoci,
Senjski uskoci,
Vlaški statuti) i vadi
natuknice.

kraju istog teksta. pitanja na kraju kraju istog teksta. na kraju istog teksta.
istog teksta.
Nakon pojedinačne analize napravit ćemo zajedničku sintezu tako da predstavnici skupina iznose svoj
dio gradiva. Natuknice koje će svi učenici zapisati u bilježnicu možemo pripremiti na grafoskopu, pa ih
postupno otkrivati. Na kraju ćemo provjeriti naučenost novih sadržaja s nekoliko postavljenih pitanja.
Inačica 2.
Ako smo se odlučili za frontalni oblik rada, prvo ćemo upoznati učenike s time kako su Habsburgovci
postali hrvatski kraljevi i s borbama između Ferdinanda i Ivana Zapolje te podjelom hrvatskih velikaša
na Ferdinandove i Zapoljine pristaše. Nakon što učenici zapišu nekoliko osnovnih natuknica (v. PLAN
PLOČE), počet ćemo objašnjenje prilika na selu, s posebnim osvrtom na hrvatsko-slovensku Seljačku
bunu 1573. godine. Prilike možemo bolje ilustrirati analizom povijesnog izvora. Učenici će zapisati
nekoliko osnovnih natuknica, a zatim ćemo prijeći na objašnjenje ratova s Osmanlijama. Pritom ćemo
posebnu pozornost obratiti ulozi Petra Kružića, Petra Berislavića, Nikole Jurišića i bana Nikole Šubića
Zrinskoga. Naglasit ćemo važnost Bitke kod Siska kao početka Dugog rata i prekretnice u ratovanju protiv
Osmanlija. Učenici će zapisati osnovne natuknice u bilježnice. Zatim ćemo ih upoznati s nastankom i
važnošću Vojne krajine. Ovdje možemo objasniti kakav je bio život na granici koristeći se tekstovima iz
udžbenika s podnaslovima: Iseljavanje, Uskoci, Senjski uskoci, Vlaški statuti i Meka granica. Možemo
zapisati nekoliko natuknica.
VJEŽBANJE
Naučenost nastavnih sadržaja možemo provjeriti uz pomoć nekoliko pitanja i modela uzročno-poslje-
dične veze.
94
Hrvatska povijest
I. Pitanja:
1. Kako su došli Habsburgovci na vlast u Hrvatskoj?
2. Tko je podržavao Ivana Zapolju?
3. Kako je završio sukob Ferdinandovih i Zapoljinih pristaša?
4. U čemu je važnost Sisačke bitke?
5. Tko su bili vlasi i uskoci?

Ferdinand Habsburgovac postaje
kraljem
Seljačka buna (1573.)
Sisačka bitka (1593.)
ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju ćemo provjeriti kako su učenici odgovorili na pitanja. Posebnu ćemo pozornost obratiti modelu
uočavanja uzročno-posljedične veze.
PLAN PLOČE

Pogibija Ludovika u Mohačkoj bitci (1526.) → Habsburgovci = hrvatsko-ugarski kraljevi
Ferdinand Ivan Zapolja
podrška velikaša iz južne građanski rat podrška velikaša iz Slavonije
Hrvatske (1527. – 1538.)
Prodori Osmanlija → palež i pljačka sela, veći nameti feudalaca, tlaka → nezadovoljstvo seljaka
– Seljačka buna (1573.) – na posjedu Franje Tahyja → ugušena, a vođe pogubljeni
– Petar Berislavić, Nikola Jurišić, Nikola Šubić Zrinski – borci protiv Turaka
– Dugi rat (1593. – 1606.) protiv Turaka: bitka kod Siska (1593.) → prekretnica: Turci počinju
gubiti
– Vojna krajina (granica) = obrambeni pojas prema Turcima (vlasi, uskoci)
Tema za pisani rad

Učenik može posuditi knjigu autorice Wendy Bracwell: Senjski uskoci i sastaviti pismeno izvješće o senj-
skim uskocima.
95
23. OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o uzrocima nezadovoljstva hrvatskih velikaša, tijeku i posljedicama
urote
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini i interes za povijest Hrvata
c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, episkop.
Korelacije:
– nastanak Vojne krajine, borba Hrvata protiv Turaka.
Artikulacija sata
UVOD
tajni savez Zrinjevac krčki knezovi

prevrat Katarina Vinodol
zavjera Nikola Šubić… Fran Krsto
UROTA ZRINSKI FRANKOPANI
UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA
Nakon što učenici uspješno riješe igru asocijacije, postavit ćemo im nekoliko uvodnih pitanja:
1. Što je centralizam? (vlast iz jednog središta)
2. Što je apsolutizam? (potpuna vlast vladara)
3. Tko se najviše borio protiv Turaka na hrvatskim prostorima u 17. stoljeću? (hrvatski velikaši,
krajišnici: uskoci i vlasi)
4. Kada je i zašto stvorena Vojna krajina? (u 16. st. radi obrane od Turaka)
OBRADA
U prvom koraku obrade upoznat ćemo učenike s uzrocima nezadovoljstva hrvatskih velikaša, a potom
96
Hrvatska povijest
i s organizacijom urote protiv Beča (Nikola i Petar Zrinski). Nakon što zapišemo nekoliko prvih natuk-
nica na ploču (ili ih otkrijemo s grafoskopa), upoznat ćemo učenike s daljnjim tijekom urote u koju se
uključuje i Fran Krsto Frankopan te njegova žena Katarina (Zrinska). Nakon neuspješnih pregovora s
Francuskom, Venecijom i Poljskom, urotnici su se posredno obratili i turskom sultanu. Dio hrvatskih
velikaša nije prihvaćao to zadnje rješenje pa su urotnici imali problema s prikupljanjem vojske, a u me-
đuvremenu je i vijest „procurila” do bečkog dvora, koji se odlučio razračunati s urotnicima. Urotnici
su otišli u Beč tražiti milost, ali su utamničeni i poslije pogubljeni. Posjedi Zrinskih i Frankopana su
popljačkani i zaplijenjeni, a svi muški članovi tih obitelji likvidirani su, tako da su rodovi najutjecajnijih
hrvatskih velikaša potpuno uništeni.
VJEŽBANJE
Učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja za provjeru znanja te model uzročno-posljedične veze.
I. Pitanja za ponavljanje:
1. Što je uzrokovalo nezadovoljstvo hrvatskih velikaša bečkim dvorom?
2. Tko je organizirao urotu?
3. Što se dogodilo s Nikolom Zrinskim?
4. S kim su sve Zrinski i Frankopani pregovarali i s kakvim ishodom?
5. Zašto urota nije uspjela?
6. Što se dogodilo s urotnicima?
II. Uzročno-posljedična veza:

nezadovoljstvo hrvatskih Urota zrinsko-frankopanska a) pljenidba imanja
velikaša: b) zatiranje loze Zrinskih i
a) dio posjeda velikaša pretvoren Frankopana
u vojnu krajinu
b) vojni zapovjednici bili su
Nijemci (imaju velike plaće)
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo rješenja učenika.
97
PLAN PLOČE
OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU

– uzroci nezadovoljstva hrvatskih velikaša: 1) dio posjeda pretvoren u Vojnu krajinu
2) njemački zapovjednici (velike plaće)
→ želja za svrgavanjem Habsburgovaca
– Nikola i Petar Zrinski organiziraju urotu → Nikola pogiba, priključuje se Fran Krsto
Frankopan i žena mu Katarina (Zrinska)
– neuspješni pregovori s Francuskom, Venecijom, Poljskom, a zatim i s Turcima
– hrvatski velikaši ne žele s Turcima protiv Beča
– Beč saznaje za urotu → odlučuje se razračunati s organizatorima
– Zrinski i Frankopan odlaze u Beč moliti milost → uhićeni i zatvoreni, a zatim i pogubljeni
Posljedica: pljenidba imanja, uništenje muških nasljednika loze Zrinskih i Frankopana
Tema za pisani rad

Učenik može posuditi knjigu T. Đurića i D. Feletara: Navik on živi ki zgine pošteno i sastaviti pismeno
izvješće o Zrinskima i Frankopanima.
24. HRVATSKA PODRUČJA ZA VRIJEME MLETAČKE I

OSMANLIJSKE VLASTI. DUBROVAČKA REPUBLIKA
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o položaju Hrvata pod mletačkom i turskom vlašću, te posebno o
razvoju Dubrovačke Republike
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku nacionalnu povijest, ljubavi prema slobodi
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni rad, rad u paru, individualni.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– rad na tekstu, razgovor, izlaganje.
98
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– ratovanja s Mlečanima i pomorska trgovina kroz različita razdoblja.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike možemo zabaviti pogađanjem igre asocijacija.
…na život ili smrt od stoljeća sedmog… turbani ako nisi za…
prsa o prsa kralj Tomislav Osmanlije ako se ne slažeš…
rat kršćanstvo Istanbul ako imaš obrazloženje…
fight stanovnici Hrvatske traperice možeš biti i…
borba Hrvati Turci protiv
BORBA HRVATA PROTIV TURAKA
OBRADA
Inačica 1.

podnaslovom Položaj podnaslovom podnaslovom Istra i podnaslovom Uskoci
Hrvata pod turskom Dalmacija pod vadi natuknice. i vadi natuknice.
vlašću i vadi natuknice. mletačkom vlašću i
vadi natuknice.

kraju odjeljka. pitanja na kraju kraju odjeljka. na kraju odjeljka.
odjeljka.
3. par Odgovara na prvi Čita izvor O kugi u Čita tekst s Čita zanimljivost o
zadatak uzročno- Šibeniku. podnaslovom Uskocima
-posljedične veze. Dubrovnik i vadi
natuknice.
4. par Odgovara na drugi Odgovara na Odgovara na pitanja na Odgovara na pitanja

zadatak uzro- pitanja na kraju kraju odjeljka. na kraju odjeljka.
čno-posljedične veze. odjeljka.
Nakon što svaki par napravi samostalnu analizu, počet ćemo u zajedničku sintezu. Nastavnik će biti vo-
ditelj: postupno će otkrivati natuknice s grafoskopa, a učenici će za to vrijeme po parovima i skupinama
iznositi ono što su naučili i/ili zabilježili.
99
Inačica 2.
Nastavnik će učenike prvo upoznati s položajem Hrvata pod turskom vlašću. On nije bio toliko loš:
nemuslimani doduše moraju plaćati dodatni porez ali ne služe osmanlijsku vojsku. No nakon prestanka
turskih osvajanja povećavaju se porezi pa raste i nezadovoljstvo stanovništva, što rezultira pojavom haj-
duka. Ovo bi bilo dobro vizualizirati nekom slikom hajduka iz onog vremena ili potkrijepiti tekstom o
hajdučiji. Zatim ćemo grafoskopom učenicima projicirati prvi dio natuknica. U sljedećem koraku obrade,
učenicima ćemo izložiti kako su živjeli Hrvati pod mletačkom vlašću (Dalmacija, Istra). I Dalmacija,
koja se nalazila pod mletačkom vlašću, bila je izložena turskim osvajanjima. Venecija je, kao članica
Svete Lige (objasnit ćemo je učenicima), u ratovanju protiv Turaka bila uspješna tako da je pomaknuta
granica prema unutrašnjosti i tada je nastala današnja granica prema Bosni i Hercegovini. Ovo razdoblje
možemo učenicima približiti i tekstom o stradanju Šibenčana u epidemiji kuge. Društvena previranja
možemo obraditi na primjeru Hvarske bune (1510. – 1514.) kao izraza želje pučana za sudjelovanjem u
vlasti. Na grafoskopu ćemo otkriti novu skupinu natuknica, a zatim ćemo učenike upoznati s poviješću
Istre. Teritorij Istre u to doba podijeljen je između Mlečana (obala) i Habsburgovaca (unutrašnjost). Sta-
novništvo Istre izloženo je kugi i Uskočkom ratu (ratu koji se vodio između Venecije i Austrije, 1615.),
koji je završio tako što je Austrija morala preseliti uskoke u unutrašnjost. Nakon što netko od učenika
pročita tekst o uskocima, opet ćemo otkriti novu skupinu natuknica na grafoskopu. U posljednjem kora-
ku obrade učenike ćemo upoznati s poviješću Dubrovačke Republike, čiji se stanovnici bave trgovinom
i plaćaju porez, prvo Veneciji, a poslije i Osmanlijama. Dubrovnik je doživio uspon do 17. st., kad je
počeo opadati nakon velikog potresa i požara koji ga je poharao 1667. godine.
Ponavljanje ćemo provesti postavljanjem nekoliko pitanja, a nakon toga, ako želimo, možemo učenicima
zadati i nekoliko zadataka uzročno-posljedične veze. Za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.
1. Kakav je bio položaj nemuslimana pod turskom vlašću? Što su bile dobre, a što loše strane?
2. Kako su živjeli Hrvati pod mletačkom vlašću?
3. Zašto se vodio Uskočki rat i tko je ratovao? S kakvim ishodom?
4. Što je temelj gospodarskog uspona Dubrovačke Republike? Kad je i zašto nastala kriza?
II. Uočavanje uzročno-posljedične veze

Hvarska buna (1510. – 1514.)
Uskočki rat
veliki požar u Dubrovniku (1667.)
ZAVRŠNI DIO SATA

100
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
HRVATSKA PODRUČJA ZA VRIJEME MLETAČKE I OSMANLIJSKE VLASTI.

DUBROVAČKA REPUBLIKA
a) Hrvati pod turskom vlašću
– nemuslimani moraju plaćati dodatni porez, ali ne služe osmanlijsku vojsku
Prestanak turskih osvajanja → veći porezi → nezadovoljstvo stanovništva
(pojava hajduka)
b) Hrvati pod mletačkom vlašću
– Dalmacija – pod mletačkom vlašću → turska osvajanja, kuga
– Venecija – članica Svete Lige (= savez protiv Turaka) → pomaknuta granica prema Bosni
– Hvarska buna (1510. – 1514.) – želja pučana za sudjelovanjem u vlasti
– Istra – podijeljena između Mlečana (obala) i Habsburgovaca (unutrašnjost), izložena kugi i
Uskočkom ratu (rat između Venecije i Austrije, 1615.) → Austrija morala preseliti uskoke
c) Dubrovačka Republika
– bavi se trgovinom i plaća porez (Veneciji, poslije Osmanlijama)
– uspon do 17. st. – veliki potres i požar (1667.)
Tema za pisani rad

Učenik koji pokaže poseban interes može na temelju djela N. Moačanina Turska Hrvatska (poglavlje
Društvene strukture i gospodarstvo, str. 117. – 136) sastaviti pisani rad o Hrvatima pod Osmanlijskom
vlašću.
25. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU.

OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU,
HRVATI POD MLEČANIMA I TURCIMA.
DUBROVAČKA REPUBLIKA – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje već naučenih nastavnih sadržaja o povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeću
b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u učenju
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru.
101
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo motivirati pogađanjem igre asocijacija.
neslaganje valcer centar

neprihvaćanje odrezak Beč
ohm glavni grad Austrije vlast iz jednog središta
otpor Beč centralizam
OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU
Onaj tko pogodi rješenje asocijacije, mogao bi objasniti i na koji su način Hrvati pružali otpor bečkom
centralizmu.
PONAVLJANJE
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena u kojoj ćemo istaknuti događaje kao žarišne točke. Zatim ćemo
učenicima postavljati pitanja na koja će oni što je moguće samostalnije odgovarati.
VJEŽBANJE
S učenicima možemo vježbati snalaženje u vremenu i prostoru ili uočavanje uzročno-posljedične veze
tako da im zadamo nekoliko dolje navedenih zadataka. Dok učenici to samostalno rješavaju, možemo
ispitati 2 – 3 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo točnost učeničkih rješenja. Dobra ćemo nagraditi (pohvala, ocjena), srednja potaknuti,
a kriva preusmjeriti.
102
Hrvatska povijest
26. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA

I PRIPREMA ZA I. ISPIT ZNANJA
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje znanja i priprema za vrednovanje stečenih znanja
b) odgojni: razvijanje radnih navika
c) funkcionalni: primjena stečenih znanja i vještina.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– gradivo povijesti iz prvoga obrazovnog razdoblja.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo upoznati s opsegom gradiva koje ćemo pismeno provjeriti.
PONAVLJANJE
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena i zajedno s učenicima u nju upisivati najvažnije događaje. Kori-
steći se što više uzročno-posljedičnom vezom, pokušat ćemo učenicima približiti događaje i povezati
ih u smislenu cjelinu.
VJEŽBANJE
Ovisno o tome za koji smo se tip pismene provjere odlučili, možemo učenicima dati i nekoliko tipova
pitanja. Ako su to teme za pisanje, napisat ćemo u zagradu uz pitanje o čemu bi se u tome trebalo pisati.
Ako se radi o zadacima objektivnog tipa (nadopunjavanje, zaokruživanje, povezivanje, provjera istini-
tosti tvrdnje), onda ćemo učenicima dati nekoliko takvih primjera.
Tim zadacima možemo pomoći učenicima da sami utvrde svoju trenutačnu razinu znanja i da uoče svoje
slabosti kako bi ih još stigli popraviti.
ZAVRŠNI DIO SATA

Pitat ćemo učenike ima li kakvih nejasnoća. Možemo im dati i nekoliko savjeta kako učiti.
103
PLAN PLOČE
V. vremensku lentu u prilogu
27. PRVI ISPIT ZNANJA

Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: provjera stečenog znanja.
b) funkcionalni: praktična primjena stečenih znanja.
c) odgojni: vrednovanje znanja.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– metoda pisanja.
Nastavna sredstva:
– zadaci objektivnog tipa.
Korelacije:
28. ANALIZA ISPITA ZNANJA

Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci:
b) funkcionalni: primjena stečenog znanja
c) odgojni: vrednovanje stečenih znanja.
Oblici rada:
104
Hrvatska povijest
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
Artikulacija sata
Prvo će se nastavnik osvrnuti na uspjeh razreda kao cjeline, a zatim s učenicima analizirati odgovore
iz pismene provjere znanja. Učenici će čitati svoje odgovore, a nastavnik će upozoriti na najčešće po-
greške. Učenici koji su najbolje napisali pročitat će svoja rješenja. U završnom dijelu sata nastavnik će
upisati ocjene u imenik.
29. i 30. USMENA PROVJERA ZNANJA I

ZAKLJUČIVANJE OCJENA
Jedan nastavni sat

Ponavljanje
Zadaci:
b) funkcionalni: primjena stečenog znanja
c) odgojni: vrednovanje stečenih znanja.
Oblici rada:
– individualni.
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
105
II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE
31. PONAVLJANJE GRADIVA

IZ PRVOG OBRAZOVNOG RAZDOBLJA
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponoviti već naučene sadržaje
b) odgojni: razvijati interes za predmet i nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
Artikulacija sata
UVOD
Naglasit ćemo da smo zadovoljni rezultatima učenika u prošlome obrazovnom razdoblju i da se nadamo
još boljoj suradnji. Zatim ćemo im dati nekoliko naznaka o čemu će biti govora u drugome obrazovnom
razdoblju.
PONAVLJANJE
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena u koju ćemo postupno upisivati najvažnije događaje koje smo učili
u prošlome obrazovnom razdoblju. Pokušat ćemo što više uključiti učenike postavljanjem niza pitanja
VJEŽBANJE
Vježbati možemo postavljanjem raznih zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze. Njih ćemo pripre-
miti na temelju dijelova ovog priručnika koji se odnose na prvo obrazovno razdoblje.
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo kako su učenici riješili zadane zadatke.
108
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
V. vremensku lentu u prilogu.
32. BOSNA U VRIJEME OSMANLIJSKE VLASTI

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o upravnoj podjeli u Osmanlijskom carstvu, vjerskom sastavu
stanovništva (katolici, pravoslavci, muslimani i židovi) i socijalnoj strukturi Bosanskog
pašaluka, životu u gradovima, kulturi i djelatnosti franjevaca te posebno o pobuni bosanskih
feudalaca
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata izvan domovine
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru i uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, analiza teksta.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– osvajanja Osmanlija do 17. stoljeća.
Artikulacija sata
UVODNI DIO
Učenike ćemo pripremiti s nekoliko postavljenih pitanja:
1. Kad su se Hrvati doselili na današnje prostore?
2. S kim je ratovao Tomislav? Do kuda je protjerao Bugare?
3. Pokaži na karti prostor vladavine Petra Krešimira IV.
4. Kako se zvao prvi važni bosanski ban? Tko je bio prvi bosanski kralj?
5. Pokaži na karti teritorij koji je obuhvaćala Bosna u doba kralja Tvrtka.
6. Kad je i kako Bosna pala pod tursku vlast?
109
Učenike možemo zainteresirati i igrom asocijacija.
„...šaptom pade! ” „hercegova zemlja” stanovnici Hrvatske
naziv po gornjem toku istoimene Južno od Bosne od stoljeća sedmog na našim su

rijeke prostorima
zemlja Kulina bana Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Bosna Hercegovina Hrvati
HRVATI U BOSNI I HERCEGOVINI
OBRADA
Učenike ćemo upoznati s teritorijalnim opsegom Bosanskog pašaluka. To možemo učiniti pomoću zidne
povijesne karte ili karte s prozirnice projicirane grafoskopom. Posebno ćemo se zadržati na važnosti
mira u Srijemskim Karlovcima (1699.), kojim su određene granice. U sljedećem koraku obrade učenike
ćemo upoznati s multikulturalnošću Bosne, koja se ističe u četirima vjerama na jedinstvenom prostoru.
Nakon što učenicima objasnimo kakav je društveni sastav stanovništva (feudalci i raja), opisat ćemo
im kakav je bio život u gradovima. Naglasit ćemo ulogu franjevaca, koji su očuvali nacionalni identitet
Hrvata u Bosni i Hercegovini. Modelom uzročno-posljedične veze učenicima možemo objasniti pobunu
bosanskih feudalaca (1830./1831.).
VJEŽBANJE I PONAVLJANJE
Vježbanje možemo obaviti na dva načina:
I. Zadavanjem pitanja na koja će učenici samostalno odgovoriti:
1. Koja je područja obuhvaćao Bosanski pašaluk?
2. Koje vjere postoje na području Bosanskog pašaluka?
3. Kakav je bio položaj raje? Što je zulum?
4. Usporedi život na selu i život u gradu.
5. U čemu je važnost djelatnosti franjevaca na tlu Bosne i Hercegovine?
II. Vježbanjem modela uzročno-posljedične veze:

Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.)
djelatnost franjevaca u BiH
pobuna bosanskih feudalaca
110
Hrvatska povijest
ZAVRŠNI DIO
U završnom dijelu sata metodom uzorka provjerit ćemo učenička rješenja. Dobra ćemo pohvaliti i even-
tualno ocijeniti, a netočna preusmjeriti.
PLAN PLOČE
BOSNA U VRIJEME OSMANLIJSKE VLASTI

– Bosanski pašaluk
– 4 vjere: katolici, pravoslavci, muslimani i židovi → „vjerska tolerancija”
– stanovništvo: feudalci i raja (izloženi danku u krvi i zulumu)
– razvoj trgovine i obrta → procvat gradova
– kultura: bosančica, sevdalinke
– franjevci – očuvali hrvatski identitet
– želja za samostalnim izborom vezira → pobuna bosanskih feudalaca (predvodi ih Husein-
-beg Gradaščević)
– Omer-paša Latas dolazi smiriti Bosnu → nasilje
33. OSMANLIJSKI UZMAK

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o uzmaku Osmanlija tijekom Velikog rata (1683 – 1699.) i rata
(1714. – 1718.) te posebno o borbi Hrvata u Velikom ratu (Slavonija, Lika i Dalmacija)
b) odgojni: razvijati osjećaj spremnosti na obranu domovine
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, analiza teksta.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– osvajanja Osmanlija do 17. stoljeća.
Artikulacija sata
111
UVOD
Učenike ćemo pripremiti uz pomoć nekoliko uvodnih pitanja kojima ćemo ponoviti tijek turskih osva-
janja:
1. Kad su se Turci Osmanlije pojavili na Balkanskom poluotoku? (sredinom 14. st.)
2. Kad su osvojili balkanske zemlje Srbiju i Bugarsku? (nakon Kosovske bitke 1389. – krajem 14.
st.)
3. Kad je Bosna pala pod Tursku vlast? (1463.)
4. Što je to značilo za Hrvatsku? (Turci su tada došli na same granice Ugarsko-Hrvatskog Kraljev-
stva, počeli ga pljačkati i dio po dio osvajati.)
5. Zašto je stvorena Vojna krajina? (kao granica, obrambeni pojas, utvrda Habsburgovaca prema
Turcima)
6. Po čemu je značajna Krbavska bitka 1493. godine? (veliki poraz Hrvata, kad je izginuo znatan
broj hrvatskih velikaša)
7. Koje smo još važne bitke učili? Mohačka bitka (1526.), Sigetska bitka (1566.), Sisačka bitka
(1593.)
8. U čemu je značenje Sisačke bitke? (To je prekretnica nakon koje su Turci počeli gubiti.)
Što su bili uzroci obrata ratne sreće? Ponajprije preustroj europske vojske (stvaranje stajaće vojske), koja
je postala i kvalitetnije naoružana u odnosu na ranije razdoblje, te sve manji broj janjičara i spahija na
turskoj strani.
OBRADA
U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati s tijekom Velikog rata (1683. – 1699.). Veliki vezir Kara-
-Mustafa poveo je tursku vojsku na Beč. Beču su pomogle poljske konjaničke čete, koje je predvodio J.
Sobjeski. Uslijedio je niz turskih poraza, a kršćanska vojska ušla je duboko u Osmanlijsko carstvo (do
Makedonije i Srbije). Rat je okončan Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.), kojim su Turci izgubili
veći dio srednjoeuropskih posjeda. Učenici će pomoću karte ustanoviti koja su to područja. Zatim ćemo
grafoskopom projicirati prvu skupinu natuknica.
U sljedećem koraku obrade učenicima ćemo izložiti Rat protiv Turaka (1714. – 1718.). Venecija je prva
krenula, a uskoro joj se pridružila i Habsburška Monarhija. Rat je okončan Požarevačkim mirom (1718.),
kojim je Habsburška Monarhija privremeno dobila nadzor nad Srbijom i južnom Ugarskom. Učenici
će opet prepisati nekoliko osnovnih natuknica s prozirnice u bilježnicu, a zatim će nastavnik ili učenik
pročitati tekst o Eugenu Savojskome – predvodniku kršćanske vojske protiv Turaka („plemenitom vite-
zu”). Nakon što opet zapišu nekoliko osnovnih natuknica u bilježnicu, krenut ćemo na posljednji korak
obrade: izložit ćemo učenicima što je bilo s Hrvatskom u Velikom ratu. Ovdje su se posebno istaknuli
112
Hrvatska povijest
fra Luka Ibrišimović u Slavoniji (životopis imamo u udžbeniku), Marko Mesić u Lici, a borbe su se vo-
dile i u Dalmaciji.
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo naučenost novih sadržaja tako da učenici sami dopune tablicu.
RAT TRAJANJE ISHOD

VELIKI RAT
1714. – 1718.
Dok učenici ispunjavaju tablicu, možemo pitati 1 – 2 učenika. Na kraju ćemo provjeriti kako su učenici
riješili zadatak.
PLAN PLOČE
OSMANLIJSKI UZMAK
Veliki rat (1683. – 1699.):
– veliki vezir Kara-Mustafa vodi tursku vojsku na Beč → Beču pomogle poljske čete
(J. Sobjeski) → niz poraza → kršćanska vojska duboko u Osmanlijskom carstvu
– Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.): Turci izgubili veći dio srednjoeuropskih posjeda
Rat od 1714. do 1718. godine
– Venecija i Habsburška Monarhija protiv Turaka → Požarevački mir (1718.)
– Eugen Savojski – predvodnik kršćanske vojske protiv Turaka („plemeniti vitez”)
Hrvatska u velikom ratu:
a) Slavonija – Luka Ibrišimović
b) Lika – Marko Mesić
c) Dalmacija
Tema za pisani rad

Učenicima ćemo zadati teme za referate koje se tiču kulturne povijesti kako bi ih stigli pripremiti za sat
Kulturni razvoj od 16. do početka 18. stoljeća.
113
34. GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o demografskim promjenama na dijelovima pod osmanlijskom
vlašću, uzrocima teškog stanja u poljoprivredi i razlozima njezina oporavka, razvoju prometa,
obrta i trgovine te usponu gradova
b) odgojni: razvoj interesa za nacionalnu gospodarsku povijest
c) funkcionalni: vježbanje rada na tekstu, uočavanja uzročno-posljedične veze i snalaženja u vre-
menu i prostoru.
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni rad.
Inačica 2.
– frontalni, individualni rad.
Nastavne metode:
– metoda razgovora, izlaganja, analiza teksta.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– gospodarski razvoj Hrvatske u ranijim razdobljima, struka učenika.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo podsjetiti na pojam gospodarstva, što on sve uključuje i o čemu sve ovisi. Porazgovarat
ćemo o njihovoj struci i strukom ih pokušati zainteresirati za gospodarsku povijest Hrvata u 17. i 18.
stoljeću.
OBRADA
Inačica 1.
Ako želimo kombinirati oblike rada, možemo učenike podijeliti u četiri skupine s po četiri para te im
podijeliti zadatke u skladu s dolje navedenom tablicom.
114
Hrvatska povijest

podnaslovom podnaslovom podnaslovom podnaslovom.
Pučanstvo i vadi Poljoprivreda i vadi Napredak prometa i Razvoj gradova,
natuknice. natuknice. vadi natuknice. luka, obrta i
manufakture i vadi
natuknice.

3. par Rješava prvi zadatak Čita izvor koji govori Rješava treći zadatak Čita izvor o
uzročno-posljedične o uzgoju kukuruza i uzročno-posljedične brijačima-kirurzima.
veze. krumpira. veze.
4. par Rješava drugi zadatak Rješava prvi Rješava četvrti zadatak Rješava peti zadatak
uzročno-posljedične zadatak uzročno- uzročno-posljedične uzročno-posljedične
veze. -posljedične veze. veze. veze.
Nakon 10-ak minuta pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu: grafoskopom ćemo projicirati
osnovne natuknice i postupno ih otkrivati, što će biti podloga za izlaganje učenika koji su imali taj dio
gradiva za obradu.
Inačica 2.
U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati s posljedicama turskih osvajanja: promjenom demograf-
skog sastava stanovništva (doseljavanje Vlaha i Srba, islamizacija te odlazak Hrvata u Austriju i Italiju) i
gospodarskim prilikama nakon oslobođenja (poljoprivredna su područja napuštena i zapuštena). S pro-
zirnice možemo projicirati prvi dio natuknica koje će učenici zapisati u bilježnice. U sljedećem koraku
obrade objasnit ćemo kako je došlo do napretka poljoprivrede nakon uvođenja novih poljoprivrednih
kultura (krumpir, kukuruz), te regulacijom obveza kmeta (urbari). Osnova je gospodarskog razvoja i
promet, jer o njemu ovisi protok proizvoda, robe i ljudi. Promet je u Hrvatskoj toga vremena unaprijeđen:
grade se nove ceste Karolina (Karlovac – Rijeka) i Jozefina (Karlovac – Senj), koje se izvrsno uklapaju
u žitni put, čineći cjelinu kombiniranoga riječno-kanalsko-cestovnog prometa. Na grafoskopu možemo
projicirati zemljovid koji prikazuje žitni put. Nakon toga učenici će zapisati osnovne natuknice. Zatim
ćemo učenicima obrazložiti kako su uspon zabilježili i gradovi (posebno Osijek, Zemun, Požega, Jastre-
barsko, Karlovac i drugi), luke (Rijeka, Kraljevica) te kako dolazi do novog razvoja obrta i manufakture.
Posebnu pozornost obratit ćemo nastanku cehova – udruženja obrtnika iste struke, te pojavi manufak-
turnih radionica, gdje je podjelom rada ostvarena brža, kvalitetnija i jeftinija proizvodnja. Zabilježit
ćemo posljednju skupinu natuknica.
VJEŽBANJE I PONAVLJANJE
Ako smo obradu radili prema prvoj inačici, učenicima ćemo zadati pitanja za provjeru znanja, a ako smo
radili prema drugoj inačici, možemo im zadati i zadatke uočavanja uzročno-posljedične veze.
115

1. Objasni kakve su promjene u sastavu stanovništva nastale nakon turskih osvajanja.
2. Zašto su poljoprivredna područja bila zapuštena?
3. Što je potaknulo napredak poljoprivrede?
4. Kako se razvio promet?
5. Što su cehovi, a što manufakture?

promjena sastava stanovništva
na području pod Osmanlijama
napredak poljoprivrede
izgradnja Karoline i Jozefine
nastanak cehova
pojava manufaktura
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata metodom uzoraka provjerit ćemo ispravnost učeničkih rješenja.
PLAN PLOČE
GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE

– turska osvajanja → promjena sastava stanovništva (doseljavanje Vlaha i Srba, islamizacija,
odlazak nekih Hrvata)
– nakon oslobođenja → napuštena i zapuštena poljoprivredna područja
– napredak poljoprivrede: 1) uvođenje novih kultura (krumpir, kukuruz)
2) urbari = zakoni koji reguliraju odnose feudalca i kmeta
– razvoj prometa: Karolina (cesta Karlovac – Rijeka) i Jozefina (cesta Karlovac – Senj)
– razvoj gradova (Osijek, Zemun, Požega…), luka (Rijeka, Kraljevica), obrta (cehovi = udruženja
obrtnika iste struke) i manufakture (= radionice s obavljenom podjelom rada)
Tema za pisani rad

Ovisno o svojoj struci, učenici mogu sastaviti pismeno izvješće:
a) o razvoju trgovine u tom razdoblju (R. Horvat: Trgovina)
b) o razvoju prometa na temu cesta
c) o cehovima i obrtu svoga grada.
116
Hrvatska povijest
35. KULTURNI RAZVOJ OD 16. DO

POČETKA 18. STOLJEĆA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o kulturnim dostignućima Hrvata od 16. – 18. st.
b) odgojni: razvijati interes za kulturnu povijest hrvatskoga naroda
c) funkcionalni: stjecati vještinu razlikovanja graditeljskih stilova
(romanika – gotika– renesansa– barok).
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, videomaterijal.
Korelacije:
Predromanika, romanika, gotika.
Artikulacija sata
UVOD
Postavit ćemo učenicima nekoliko uvodnih pitanja:
1. Što je kultura?
2. Što bismo danas mogli nazvati kulturom Hrvata?
3. Što misliš, je li kultura slika stanja duha nekog naroda? Obrazloži svoj stav.
4. Koje smo graditeljske stilove u ranome i razvijenome srednjem vijeku učili?
Možeš li objasniti razlike?
OBRADA
Učenike ćemo upoznati s graditeljstvom kasne renesanse: u sjevernoj Hrvatskoj graditeljstvo je for-
tifikacijsko, u službi obrane od Turaka (utvrde), a u južnoj se Hrvatskoj i dalje grade crkve (sakralno
graditeljstvo). Poseban je slučaj Dubrovnik, koji nije ratno ugrožen (jer plaća visoke poreze) pa se grade
raskošne vile. Učenici mogu analizirati slike u knjizi ili im možemo grafoskopom ili episkopom projici-
rati slike. Nakon što zapišu nekoliko osnovnih natuknica, objasnit ćemo im do kakvih promjena dolazi
u crkvi. Njemački svećenik Martin Luther protivi se prodaji oprosta od grijeha, osobnom bogaćenju sve-
ćenika i prodaji crkvenih položaja te utemeljuje novi pokret – reformaciju. Pojava reformacije izazvala
117
je otpor – protureformaciju, što dovodi do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata u Europi (1618. – 1648.).
Katolička crkva shvaća da joj je potrebna obnova pa osniva novi crkveni red jezuita (isusovaca), koji su
posebno važni za razvoj kulture. Katolička crkva potiče i promjene u graditeljstvu. Pojavljuje se novi stil
– barok, s mnoštvom ukrasa, pozlate i dr. U baroknom stilu građena je crkva sv. Katarine u Zagrebu te
znatan dio stare jezgre Varaždina. Bilo bi dobro nešto od tih građevina vizualizirati učenicima. Nakon
što zapišu nekoliko osnovnih natuknica, počet ćemo obradu renesansne i barokne književnosti (Marin
Držić, Hanibal Lucić, Petar Hektorović, Petar Zoranić, Ivan Gundulić). Prema vlastitu izboru možemo
im pročitati neki od tekstova zanimljivosti. Iz tog vremena potječe i gramatika Bartola Kašića (1604.).
U glazbi važna su djela Ivana Lukačića. Nakon što zapišemo i posljednju skupinu natuknica na ploču
(ili ih projiciramo grafoskopom), najavit ćemo učeničke referate.
VJEŽBANJE
Učenici koji su pripremili referate iznosit će ih pred drugim učenicima koji će im postavljati pitanja,
odnosno u bilježnice bilježiti osnovne natuknice. Možemo im i grafoskopom projicirati pitanja na koja
će odgovore učenici pronaći u izlaganju svojih kolega jer ćemo im tako skrenuti pozornost na najvažnije
stvari.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata neki će učenici pročitati svoje odgovore na pitanja, odnosno natuknice o refera-
tima koje su zapisali u bilježnice.
PLAN PLOČE
KULTURNI RAZVOJ OD 16. DO POČETKA 18. STOLJEĆA

– razdoblje renesanse – graditeljstvo: a) sjeverne Hrvatske – fortifikacijsko (utvrde)
b) južne Hrvatske – sakralno (crkveno)
* Dubrovnik – raskošne vile
– reformacija – Martin Luther protiv prodaje oprosta od grijeha, osobnog bogaćenja svećenika i
prodaje crkvenih položaja → protureformacija (Tridesetogodišnji rat u Europi, 1618. – 1648.)
– katolička obnova: 1) osnivanje jezuita (isusovca) → razvoj kulture
2) barok (= stil u graditeljstvu, mnoštvo ukrasa, pozlate i dr.)
→ crkva sv. Katarine u Zagrebu, znatan dio jezgre Varaždina
– renesansna i barokna književnost: Marin Držić, Petar Zoranić, Ivan Gundulić
– gramatika Bartola Kašića (1604.)
– glazba: Ivan Lukačić
118
Hrvatska povijest
36. OSMANLIJSKI UZMAK. GOSPODARSKI I KULTURNI

RAZVOJ HRVATSKE OD 16. DO POČETKA
18. STOLJEĆA – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje već stečenih znanja o povlačenju Osmanlija te gospodarskome i kul-
turnom razvoju Hrvatske od 16. do početka 18. stoljeća
b) odgojni: razvijanje interesa za gospodarsku i kulturnu nacionalnu povijest
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– Tko su zapravo Turci Osmanlije?
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo kratko podsjetiti na to tko su Turci Osmanlije, kad su se pojavili u Europi, kako im je bila
organizirana vojska i slično.
PONAVLJANJE
Grafoskopom ćemo projicirati sljedeću tablicu. Postupno ćemo je otkrivati i uz pomoć učenika ponavljati
razdoblje ratovanja Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva protiv Turaka Osmanlija.
RAT BITKA / MIR ISHOD

STOGODIŠNJI RAT Krbavska bitka (1493.) pobijedili Turci, izginulo hrvatsko
(1493. – 1593.) plemstvo
Mohačka bitka (1526.) pobijedili Turci, stradao kralj Ludovik
Jagelović
Sigetska bitka (1566.) pobijedili Turci, junački poginuo Nikola
Šubić Zrinski
119
Sisačka bitka (1593.) PREKRETNICA: pobijedila kršćanska

vojska, Turska moć počela slabjeti
DUGI RAT mnogo bitaka duž Hrvati oslobodili područje sjeverno od
(1593. – 1606.) prostranog bojišta Kupe
mir u Žitvi izjednačio sultana i kralja; Hrvatskoj
vraćeni Petrinja, Čazma, Moslavina i
područje južno od Kupe
PRVI TURSKI RAT Bitka kod Svetog Gottharda pobijedila kršćanska vojska
(1663. – 1664.) na Rabi
Mir u Vasvaru (1664.) Hrvati nezadovoljni jer su mogli
osloboditi sve svoje zemlje, a nisu
to ostvarili; sklopljeno 20-godišnje
primirje
VELIKI Opsada Beča (1683.) poražena turska vojska
OSLOBODILAČKI RAT
borbe u Lici vođe: M. Mesić, D. Kovačević i J.
(1683. – 1699.)
(1683. – 1689.) Rukavina → Lika i Krbava oslobođene
1689., ali uključene u sastav Vojne
granice
borbe u Dalmaciji vođe: Stojan Janković i Franjo
(1683. – 1694.) Posedarski → Turci istjerani do 1694.,
Venecija širi posjed
borbe u Slavoniji (1687.) Slavonija pod vlašću Dvorske komore
(Austrija)
Bitka kraj Slankamena austrijska vojska porazila tursku
(1691.) vojsku
Bitka kraj Sente (1697.) vojska Eugena Savojskoga porazila
tursku vojsku
Mir u Srijemskim Karlovcima utvrđene nove granice Hrvatskog
(1699.) Kraljevstva
RAT (1714. – 1718.) bitke kod Petrovaradina i E. Savojski potukao tursku vojsku
Beograda
Mir u Požarevcu (1718.) Hrvatska stekla područja preko Une
VJEŽBANJE
Nakon ponavljanja, možemo učenicima zadati da napišu kratak sastavak na temu gospodarskoga i/ili
kulturnog razvoja Hrvatske (16. – 18. st.). Možemo im zadati i nekoliko zadataka uzročno-posljedične
veze ili ih mogu učenici i sami osmisliti. Za to ćemo vrijeme ispitati 1 – 2 učenika.
120
Hrvatska povijest
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnih 5 minuta provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na zadatke.
37. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU

(16. – 18. ST.) – USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Jedan nastavni sat

Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje cjeline: od Sabora u Cetinu i dolaska Habsburgovaca na vlast preko
borbi protiv Osmanlija i Mlečana, seljačkih i pučkih buna, Urote zrinsko-frankopanske do
oslobađanja od turske vlasti
b) odgojni: razvijanje radnih navika, sistematičnosti u učenju
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Artikulacija sata
UVOD
S učenicima ćemo napraviti kratak osvrt na prošlu cjelinu. Razmislit ćemo kako bismo to razdoblje
hrvatske povijesti mogli nazvati. Započet ćemo naslov, a učenici će upotrijebiti svoju kreativnost i sa-
mostalno ga završiti.
Učenicima ćemo zadati da si u bilježnicu ucrtaju lentu vremena. Zatim ćemo im grafoskopom projicirati
tablicu koju će morati samostalno dopuniti.
121
GODINA DOGAĐAJ VAŽNOST

1526. Mohačka bitka
1527. Sabor u Cetinu
1527. – 1538. građanski rat
1573. Seljačka buna
1593. Sisačka bitka
1671. Urota zrinsko-
-frankopanska
1683. – 1699. Veliki rat protiv Turaka
1699. Mir u Srijemskim
Karlovcima
1714. – 1718. rat protiv Turaka
Zatim će događaje iz tablice unijeti u lentu vremena. Na kraju ćemo im dati da odgovore
na pitanja u radnom dijelu udžbenika. Za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na zadatke.
PLAN PLOČE
38. PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM U HRVATSKOJ

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o idejama prosvjetitelja, o predstavnicima vladara prosvijećenog
apsolutizma, reformama Marije Terezije i Josipa II., ustroju Banske Hrvatske i Vojne krajine
b) odgojni: kroz vjersku toleranciju razvijati svijest o ljubavi prema svome i poštivanju tuđega
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja uzročno-posljedične veze.
122
Hrvatska povijest
Oblici rada:
Inačica 1.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– analiza teksta, razgovor, izlaganje.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– pojmovi apsolutizma i centralizma.
Artikulacija sata
UVOD
Učenicima ćemo grafoskopom projicirati rebus (PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM). Nakon što netko
ispravno riješi rebus, ponovit ćemo s učenicima pojmove: APSOLUTIZAM i CENTRALIZAM.
OBRADA
Inačica 1.

podnaslovom podnaslovom podnaslovom Marija podnaslovom Josip II.
Prosvjetiteljstvo i vadi Prosvijećeni Terezija.
natuknice apsolutisti.

3. par Čita tekst s Čita tekst s Čita tekst Zanimljivosti Čita tekst
podnaslovom podnaslovom Vojna o vješticama. o unutarnjoj upravi
Banska Hrvatska u krajina. Banske Hrvatske
Habsburškoj Monarhiji.

Nakon pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu. Osnova za razgovor bit će natuknice koje
ćemo projicirati grafoskopom i postupno ih otkrivati, a učenici će ih objašnjavati i proširivati.
Inačica 2.
Ako smo se odlučili za pretežito frontalni oblik rada, učenike ćemo prvo upoznati s idejama prosvjetitelja,
koji su se zauzimali za vlast razuma i smatrali da su svi ljudi jednaki u pravima. Najviše ih je djelovalo
123
u Francuskoj, ali su se njihove ideje širile po cijeloj Europi. Pod njihovim utjecajem bili su i neki vladari:
Katarina II. (ruska carica), Fridrik (pruski kralj) te Marija Terezija i Josip II. – Habsburgovci. Prosvijećeni
apsolutisti tvrdili su da vladaju na dobrobit svojih podanika te uvode reforme, otvaraju škole i razvijaju
znanost. Zapisat ćemo ili grafoskopom projicirati nekoliko natuknica, a zatim ćemo učenicima uz pomoć
tablice izložiti reforme Marije Terezije i Josipa II. Marija Terezija (1740. – 1780.) uvela je opću školsku
obvezu, urbarima uredila odnose između kmetova i feudalaca te osnovala Kraljevsko vijeće. U primjeni
reformi bila je oprezna jer nije htjela pobuditi nezadovoljstvo nekih interesnih skupina. Njezin sin Josip
II. (1780. – 1790.) nije bio toliko oprezan, već se prsimice bacio u reforme: ograničio moć Crkve, uveo
vjersku slobodu, kmetovima dao osobnu slobodu i centralizirao upravu. To je uzrokovalo otpor reforma-
ma Josipa II. pa ih je u sklopu ostalih događaja u Europi (Francuska revolucija – Marija Antoaneta bila je
Josipova sestra) povukao sve osim vjerske ravnopravnosti. Nakon što učenici prepišu tablicu u bilježnicu,
posebnu ćemo pozornost posvetiti Banskoj Hrvatskoj. Učenicima ćemo prvo predočiti njezin teritorij na
zemljovidu u knjizi ili s prozirnice na grafoskopu, a zatim ćemo im razložiti ustrojstvo njezine unutar-
nje uprave, koja se sastojala od hrvatskoga staleškog sabora (zakonodavnog tijela vlasti), bana (izvršne
vlasti), velikih župana (upravitelja županija), Gradskog vijeća te sudstva, koje tada nije bilo odvojeno od
uprave. Učenici će zapisati nekoliko osnovnih natuknica o Banskoj Hrvatskoj, a zatim ćemo ih upoznati
s ustrojem Vojne krajine, kojom je upravljao bečki dvor putem Dvorskog ratnog vijeća.
Ponovit ćemo uz pomoć nekoliko postavljenih pitanja, na koja će učenici odgovoriti u svoje bilježnice,
a vježbat ćemo uočavanje uzročno-posljedične veze.
1. Za što se zauzimaju prosvjetitelji?
2. Navedi nekoliko vladara prosvijećenih apsolutista.
3. Navedi nekoliko reformi Marije Terezije.
4. Navedi nekoliko reformi Josipa II.
5. Zašto je Josip II. povukao gotovo sve svoje reforme?
6. Što si naučio/naučila o unutarnjoj upravi Banske Hrvatske?

pojava prosvijećenih apsolutista
osnivanje Kraljevskog vijeća
ukidanje nekih crkvenih redova
ZAVRŠNI DIO SATA

124
Hrvatska povijest
U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja koja smo im zadali te pose-
bno kako su riješili zadatke uočavanja uzročno-posljedične veze.
PLAN PLOČE
PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM U HRVATSKOJ

Prosvjetitelji: za vlast razuma, smatraju da svi ljudi trebaju biti jednaki u pravima
Prosvijećeni apsolutisti – vladaju na dobrobit svojih podanika (uvode reforme, otvaraju škole,
razvijaju znanost)
– habsburški vladari: Marija Terezija i Josip II.
MARIJA TEREZIJA (1740. – 1780.) JOSIP II. (1780. – 1790.)
• uvela opću školsku obvezu • ograničio moć crkve, uveo vjersku
• uredila odnose kmeta i feudalaca slobodu
(urbari) • kmetovima dao osobnu slobodu
• osnovala Kraljevsko vijeće • centralizirao upravu
– otpor reformama Josipa II. → povukao ih sve (osim vjerske ravnopravnosti)

– Banska Hrvatska – ima određenu samostalnost
• unutarnja uprava: hrvatski staleški sabor (zakonodavno tijelo vlasti), ban (izvršna vlast), veliki
župani (upravitelji županija), Gradsko vijeće, sudstvo (nije odvojeno od uprave)
– Vojna krajina – njome upravlja bečki dvor putem Dvorskoga ratnog vijeća
Tema za pisani rad

Na temelju neke od sinteza hrvatske povijesti (T. Macan, F. Šišić, D. Pavličević…) učenik može sastaviti
pismeno izvješće o Mariji Tereziji i Josipu II.
39. FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o okolnostima dolaska hrvatskih zemalja pod prvu austrijsku i
pod francusku vlast, o Ilirskim pokrajinama i o položaju stanovništva pod francuskom vlašću
(njezinim dobrim i lošim stranama)
b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, ljubav prema svim dijelovima domovine
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedične veze i
bitnoga u tekstu.
125
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– Napoleonova osvajanja (7. razred osnovne škole).
Artikulacija sata
UVOD
Druga polovica i kraj 18. stoljeća početak je sve znatnijeg utjecaja prosvjetitelja. Oni utječu na pripadni-
ke trećeg staleža, koji se žele u pravima izjednačiti sa svećenstvom i plemstvom, ali utječu i na vladare.
Francuska revolucija (1789.) odjeknula je cijelom Europom. Mnogi vladari strahuju da bi se takvo što
moglo i njima dogoditi. To je ujedno i razlog zašto Josip II. povlači svoje reforme.
Prisjeti se:
1. Tko je pružao otpor reformama Josipa II. i zašto?
2. Pod čijom su vlašću bile Dalmacija i Istra?
3. Sjećaš li se Napoleona (iz 7. razreda osnovne škole)? Što si o njemu zapamtio?
OBRADA
Učenike ćemo podsjetiti na to kako je Napoleon došao na vlast: spriječio je državni udar, a zatim ga izveo
i sam, bio je prvo konzul, a zatim i car. Pošto je pokorio veći dio Europe, doživio je prvi veliki poraz u
Rusiji (1812.), a prvi slom u Bici naroda kod Leipziga (1813.), nakon toga je zatočen na Elbi, ali se uskoro
vratio na vlast („Sto dana”) te konačan poraz doživio u Bici kod Waterlooa (1814.), nakon čega je zatočen
na Sv. Helenu, gdje je i umro. Učenici će zapisati nekoliko osnovnih natuknica na ploču. U sljedećem
koraku obrade objasnit ćemo kako je uopće došlo do toga da dijelom Hrvatske zavladaju Francuzi. Nakon
ukidanja Mletačke Republike (1797.) Dalmacija i Istra našle su se u sklopu Habsburške Monarhije. Tada
se prvi put javila i želja za ujedinjenjem s Banskom Hrvatskom (Andrija Dorotić). Kompleksnost sudbine
Andrije Dorotića možemo ilustrirati tekstom zanimljivosti, kojega će učenici sami prokomentirati. Zatim
ćemo uz pomoć tablice (v. PLAN PLOČE) objasniti koje su dobre, a koje loše strane francuske vlasti u
Hrvatskoj. Dobre su, svakako, izgradnja cesta (Lujzijana i Marmontova cesta), otvaranje osnovnih škola
(nastava na hrvatskome), prve novine na hrvatskome Kraglski Dalmatin) te rječnik ilirskog jezika. No
stanovništvu su teško padali stalno novi porezi i novačenje vojnika. Francuska uprava u hrvatskim zem-
ljama imala je dvije etape: prvu – 1805. – 1809., kad su postojali civilni upravitelj (V. Dandolo) i vojni
(A. Marmont). U drugoj etapi postojanja Ilirskih pokrajina (1809. – 1813.) sa središtem u Ljubljani samo
je jedan upravitelj – A. Marmont. Nakon Napoleonova sloma (1813.) Ilirske su pokrajine priključene
Habsburškoj Monarhiji, a javljaju se nove želje za ujedinjenjem (M. Vrhovac).
126
Hrvatska povijest
Kao i obično, ponovit ćemo uz pomoć nekoliko kratkih pitanja, a vježbati možemo uočavanje uzročno-
-posljedične veze.
1. Tko je ukinuo Mletačku Republiku?
2. Tko je bio civilni, a tko vojni upravitelj u Hrvatskoj pod Francuzima?
3. Koji su teritorij uključivale Ilirske pokrajine? Gdje se nalazilo upravno središte? Tko je bio
njihov upravitelj?
4. Što su dobre, a što loše strane vladavine Francuza u Hrvatskoj?
5. Kad su ukinute Ilirske pokrajine?
II. Uočavanje uzročno-posljedične veze

ukinuće Mletačke Republike
želje za ujedinjenjem Dalmacije s
Banskom Hrvatskom
izgradnja Lujzinske ceste
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na zadana pitanja. Dobra ćemo rješenja
kao i obično, pohvaliti, a loša ispraviti.
PLAN PLOČE
FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ

– Napoleon – na vlast došao državnim udarom, prvo konzul, zatim car; pokorio veći dio Europe
→ poraz u Rusiji (1812.), prvi slom kod Leipziga (1813.), zatočenje na Elbi, pa povratak na vlast
(„Sto dana”), poraz kod Waterlooa (1814.) → zatočenje i smrt na Sv. Heleni
FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ (1805. – 1813.)
dobre strane loše strane
izgradnja cesta novi porezi
otvaranje osnovnih škola novačenje vojnika
prve novine na hrvatskome (Kraglski Dalmatin)
rječnik ilirskog jezika
– Dalmacija i Istra – nakon ukidanja Mletačke Republike (1797.) u sklopu su Habsburške

Monarhije → želja za ujedinjenjem s Banskom Hrvatskom
127
– Francuska uprava u hrvatskim zemljama:

a) 1805. – 1809.: V. Dandolo – civilni upravitelj, A. Marmont – vojni upravitelj
b) Ilirske pokrajine (1809. – 1813.) – središte u Ljubljani, upravitelj A. Marmont
– slom Napoleona (1813.) → Ilirske pokrajine priključene Habsburškoj Monarhiji → nove
želje za ujedinjenjem (M. Vrhovac)
Tema za pisani rad

Učenik na temelju literature D. Pavličević: Povijest Hrvatske (poglavlje Francuske Ilirske pokrajine, str.
241. – 242.) može sastaviti pisani rad.
40. PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM I FRANCUSKA

VLAST U HRVATSKOJ – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje usvojenih sadržaja o prosvijećenom apsolutizmu u Hrvatskoj (reforma-
ma Marije Terezije i Josipa II.) i francuskoj vlasti u Hrvatskoj
b) odgojni: razvijanje interesa za kulturnu i gospodarsku nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
– frontalni, grupni, individualni.
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Artikulacija sata
UVOD
Sat možemo započeti igrom asocijacije. Učenici će pogađati zagonetni pojam, a kad ga odgonetnu, netko
će ga od učenika objasniti.
„Buddha” diktatura
pametan, bistar vlast jednoga
128
Hrvatska povijest
prosvijetljen oslonac na vojsci, policiji i

činovnicima
prosvijećen apsolutizam
prosvijećeni apsolutizam
PONAVLJANJE
Učenike možemo podijeliti u tri skupine. Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena. Označit ćemo razdoblje
vladavine Marije Terezije, vladavine Josipa II. i francuske vlasti u Hrvatskoj. Po dva predstavnika svake
skupine trebat će dopuniti po jedan dio lente. Kad završe, dobit ćemo cjelinu. Dva učenika iz prve klupe
odredit ćemo da ocijene izvedbu svake skupine ocjenom od 1 – 5. Tako će učenici vidjeti da baš i nije
jednostavno ocjenjivati nečije znanje.
VJEŽBANJE
Vježbat ćemo na temelju zadataka u radnom dijelu udžbenika. Učenici će na to odgovarati, a za to vri-
jeme ispitat ćemo 1 – 2 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo učenička rješenja. Dobra ćemo pohvaliti, a loša preusmjeriti.
41. HRVATSKI NARODNI PREPOROD

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o političkom položaju Hrvata (između bečkog centralizma i ugar-
skog pritiska) te o znamenitim preporoditeljima zaslužnima za stvaranje hrvatskoga književnog
jezika
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest i ljubavi prema hrvatskom jeziku
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja uzročno-posljedične veze i
uočavanja bitnoga u tekstu.
Oblici rada:
Inačica 1.
129
Inačica 2.
– frontalni i individualni.
Nastavne metode:
– analiza teksta, razgovor, izlaganje, demonstracija.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– hrvatske budnice.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo podsjetiti na pjesmu Još Horvatska nij propala ili Lijepu našu. Time ćemo najbolje naja-
viti današnju temu – Hrvatski narodni preporod.
OBRADA
Inačica 1.
Učenike možemo podijeliti na četiri skupine s po četiri para i podijeliti im zadatke kao što je navedeno
u tablici.

podnaslovom Otpor podnaslovom podnaslovom Politički podnaslovom
pritisku iz Ugarske i Nastup mladog i gospodarski program Kulturna djelatnost
vadi natuknice. naraštaja i vadi preporoda i vadi preporoditelja i vadi
natuknice. natuknice. natuknice.

3. par Čita tekst s Čita tekst kao 1. Čita tekst s čita tekst kao 1.
podnaslovom par iste skupine i podnaslovom Hrvatski par iste skupine i
Djelovanje političkih odgovara na prvi sabor 1847. godine i odgovara na treći
stranaka i vadi zadatak uzročno- vadi natuknice. zadatak uzročno-
natuknice. -posljedične veze -posljedične veze.
4. par Odgovara na pitanja na Čita tekst kao 3. Odgovara na pitanja na Čita tekst kao 3.
kraju istog odjeljka. par 1. skupine i kraju istog odjeljka. par 3. skupine i
odgovara na drugi odgovara na četvrti
zadatak uzročno- zadatak uzročno-
-posljedične veze. -posljedične veze.
Inačica 2.
Ako smo se zbog opsežnosti gradiva ipak odlučili za pretežito frontalni oblik rada, učenike ćemo prvo
130
Hrvatska povijest
podsjetiti na pojam bečkog centralizma. Hrvati su mu se u to vrijeme pokušali oduprijeti tako da je Hr-
vatski sabor (1790.) dio svojih ovlasti prenio na ugarski sabor. Ovime su Hrvati sebi otežali položaj jer u
Ugarskoj se tada već nazire želja za stvaranjem „Velike Mađarske” od Karpata do Jadrana. Učenicima
možemo pokazati taj prostor na zemljovidu. Premda su ovdje živjeli mnogi nemađarski narodi, Lájos
Kossuth tvrdio je da ovdje ne vidi drugog naroda. Pomađariti nemađarske narode moglo se uvođenjem
mađarskog jezika u škole i urede (mađarizacijom). Mađarizacija je izazvala otpor hrvatskoga plemstva
(predvođenoga M. Vrhovcem), koje se odupire zauzimanjem za očuvanje latinskog jezika kao službe-
noga.
Učenici će zapisati natuknice u bilježnicu (v. PLAN PLOČE). U sljedećem koraku obrade učenike ćemo
upoznati s nastupom mladog naraštaja okupljenoga oko Ljudevita Gaja koji nazivamo „hrvatskim prepo-
roditeljima”. Ljudevit Gaj bio je autor Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.), u kojoj
se zauzimao za pojednostavnjenje i standardizaciju hrvatskog pravopisa, pri čemu bi svi trebali prijeći na
štokavštinu radi šire integracije južnoslavenskih naroda. Grof Janko Drašković stvorio je Disertatiju (iliti
razgovor darovan gospodi poklisarom) 1832. godine, što je bio politički i gospodarski program preporo-
da. U njemu se zauzimao za stvaranje „Velike Ilirije”. Nakon što učenici zapišu natuknice u bilježnice,
s prozirnice ćemo projicirati sliku Muževi ilirske dobe. Pitat ćemo učenike prepoznaju li koga od njih
(možda Jelačića, Mažuranića, Preradovića…). Zatim ćemo ih upitati vide li među njima i koju ženu. U
sljedećem koraku obrade učenicima ćemo ukratko izložiti kulturnu djelatnost preporoditelja: Novine
Horvatzke, otvaranje knjižnica i čitaonica, drame i opere na hrvatskom jeziku, djelatnost Matice ilirske
i dr. Pošto zapišu osnovne natuknice u bilježnice, ukratko ćemo izložiti djelovanje političkih stranaka:
Ilirska (Narodna) stranka i Horvatsko-vugerska stranjka. Često su se sukobljavale, a vrhunac sukoba
bile su Srpanjske žrtve (1845.). Vrhunac hrvatskoga narodnog preporoda uslijedio je 1847. godine, kad
je Hrvatski sabor proglasio hrvatski jezik službenim.
Ponavljanje ćemo provesti pomoću nekoliko jednostavnih pitanja, a vježbati možemo uočavanje uzročno-
-posljedične veze prema već poznatom modelu. Ako smo radili prema prvoj inačici, samo ćemo ponav-
ljati, jer su pitanja uzročno-posljedične veze sadržane u dijelu obrade.
1. Kakav je bio politički položaj Hrvata krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća? (Hrvatske
zemlje bile su podijeljene.)
2. Čijem su pritisku hrvatske zemlje bile izložene? (bečkom centralizmu i mađarizaciji)
3. Kako su se Hrvati odupirali bečkom centralizmu, a kako mađarizaciji? (bečkom centralizmu
– vezavši se uz ugarsko plemstvo, a mađarizaciji – zagovaranjem uporabe latinskog jezika)
4. Navedi nekoliko znamenitih preporoditelja i njihovih djela. (Lj. Gaj: Kratka osnova, J. Dra-
šković: Disertacija, V. Lisinski: Ljubav i zloba, I. Kukuljević: Juran i Sofija…)
5. Što smatramo vrhuncem hrvatskoga narodnog preporoda? (odluku hrvatskog sabora da je
hrvatski služben jezik, 1847. godine)
131

Kratka osnova… Ljudevita Gaja
osnivanje Horvatsko-vugerske
stranjke (1841.)
Novine Horvatzke
Ljudevita Gaja
odluka Hrvatskog sabora da
hrvatski postane službeni jezik
(1847.)
ZAVRŠNI DIO SATA

Metodom uzoraka provjeriti ćemo rješenja učenika. Ispravna ćemo ocijeniti, a polovična preusmjeriti.
PLAN PLOČE
HRVATSKI NARODNI PREPOROD

– bečki centralizam → Hrvatski sabor (1790.) – dio svojih ovlasti prenosi na ugarski sabor
– „Velika Mađarska”– od Karpata do Jadrana → mađarizacija → otpor: zauzimanje za latinski
jezik kao službeni u Hrvatskoj
– nastup mladog naraštaja – okupljeni oko Ljudevita Gaja → preporoditelji
– Lj. Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.) → za pojednostavnjenje
pravopisa (štokavština)
– J. Drašković: Disertacija (1832.) – politički i gospodarski program preporoda
– kulturna djelatnost preporoditelja: Novine Horvatzke, otvaranje knjižnica i čitaonica, drame i
opere na hrvatskom jeziku
– djelovanje političkih stranaka: Ilirska (Narodna) stranka i Horvatsko-vugerska stranjka
– vrhunac preporoda: Hrvatski sabor proglasio hrvatski jezik službenim (1847.)
Tema za pisani rad

Učenici mogu sastaviti pismena izvješća o znamenitim preporoditeljima: Ljudevit Gaj, Janko Draško-
vić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Petar Preradović, Vatroslav Lisinski, Maksimilijan Vrhovac ili Dragojla
Jarnević.
132
Hrvatska povijest
42. BAN JOSIP JELAČIĆ – OTPOR UGARSKOM

HEGEMONIZMU
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvajati znanja o načinu izbora i djelatnosti bana Josipa Jelačića, političkim i
društvenim promjenama u njegovo doba (rat s Mađarima, ukidanje kmetstva, zastupnički sabor)
te o Oktroiranom ustavu cara Franje Josipa
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini, interesa za nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– pjesma Ustani bane
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo podsjetiti na pjesmu Ustani bane. Reći ćemo da je ta pjesma nastala 1903., u vrijeme
zasićenja Hrvata dvadesetogodišnjom mađarizacijom bana Khuena Héderváryja. Ban Jelačić postao je
simbolom otpora Hrvata svakoj podčinjenosti (mađarizaciji, velikosrpstvu i jugoslavenskom unitarizmu
u Kraljevini Jugoslaviji, pa i komunizmu, koji je potpuno zatirao nacionalne posebnosti).
OBRADA
Učenike ćemo podsjetiti na Proljeće naroda 1848. U sklopu revolucija, koje su zahvatile gotovo cijelu
Europu, čuli su se zahtjevi za ujedinjenjem (Italija, Njemačka), uspostavom republike (Francuska), rav-
nopravnosti naroda (Habsburška Monarhija), ukinućem kmetstva, uspostavom građanskih sloboda i dr.
I u Zagrebu se održala „velika narodna skupština” (25. III. 1848.), na kojoj su sročeni „Narodni zahtje-
vi”, među kojima je prvi bio postavljanje Josipa Jelačića za bana, zatim ukidanje kmetstva, organizacija
narodne straže, uvođenje hrvatskoga u škole, građanske slobode… Zatim ćemo učenicima grafoskopom
projicirati prvih nekoliko natuknica. Neovisno o tome, kraljevom voljom, Josip Jelačić postao je hrvat-
skim banom, zatim generalom i zapovjednikom Vojne krajine, a nešto poslije i namjesnikom Rijeke i
Dalmacije, pa je barem na trenutak pod svojom vlašću ujedinio sve hrvatske zemlje. Uslijedile su zatim
Jelačićeve važne odluke: prekid državnopravnih veza s Ugarskom, osnivanje Banskog vijeća, ukinuće
133
kmetstva te saziv prvoga zastupničkog sabora. Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice, učenike
ćemo upoznati s hrvatsko-mađarskim ratom (1848./1849.). U njemu je Jelačić bio uspješan, a pomogao
je caru Franji Josipu da se održi na vlasti. Rat je okončan kad je u Mađarsku upala ruska vojska cara
Nikole i do kraja slomila Mađare. Ipak, car je s Hrvatima postupio isto kao i s Mađarima: nametnuo je
(oktroirao) ustav kojim je Habsburška Monarhija postala centralistička država, a ugarski i hrvatski sabor
izgubili su pravo samostalnog odlučivanja.
Ponovit ćemo uz pomoć nekoliko postavljenih pitanja, a zatim ćemo vježbati snalaženje u prostoru i
vremenu (pomoću povijesnog zemljovida) te uočavanje uzročno-posljedične veze.
1. Kakvi su zahtjevi izraženi u Zagrebu 1848.?
2. Kako je ban Jelačić ujedinio sve hrvatske zemlje?
3. Što je sve ban Jelačić poduzeo?
4. Kako je okončan rat protiv Mađara?
5. U čemu je loša strana Oktroiranog ustava?
II. Snalaženje u vremenu i prostoru:
Pomoću zemljovida učenici će ustanoviti kretanje Jelačićeve vojske u zimskoj vojnoj protiv Ma-
đara.
III. Uočavanje uzročno-posljedične veze:

Zahtjevi naroda (1848.)
Mađarska revolucija (1848.)
Oktroirani ustav (1849.)
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo ispravnost učeničkih rješenja.
134
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
BAN JELAČIĆ – OTPOR UGARSKOM HEGEMONIZMU

– Proljeće naroda 1848. → zahtjevi: ujedinjenje (Italija, Njemačka), uspostava republike
(Francuska), ravnopravnost naroda (Habsburška Monarhija), ukinuće kmetstva
– narodna skupština u Zagrebu (25. 3. 1848.) → „Narodni zahtjevi”: Jelačića za bana, ukidanje
kmetstva, organizacija narodne straže, hrvatski u škole, građanske slobode…
– Josip Jelačić – postao hrvatskim banom, generalom i zapovjednikom Vojne krajine, a poslije i
namjesnikom Rijeke i Dalmacije → ujedinio pod svojom vlašću sve hrvatske zemlje
– Jelačićeve odluke: prekid državnopravnih veza s Ugarskom, osnivanje Banskog vijeća,
ukinuće kmetstva, saziv prvoga zastupničkog sabora
– hrvatsko-mađarski rat (1848./1849.) – Jelačić uspješan, pomogao caru Franji Josipu da se
održi na vlasti → ruska vojska do kraja slomila Mađare
– car nametnuo (oktroirao) ustav → Habsburška Monarhija postala centralistička država
(ugarski i hrvatski sabor izgubili su pravo odlučivanja)
Tema za pisani rad

Učenik može na temelju djela A. Mijatovića: Ban Josip Jelačić, Zagreb 1992. sastaviti pismeno izvješće
o najpopularnijem hrvatskom banu, koji je poslije postao simbol otpora Hrvata svakoj tuđinskoj vlasti
(Khuenu Héderváryju, Karađorđevićima i Kraljevini Jugoslaviji, pa i socijalističkoj Jugoslaviji).
43. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19.

STOLJEĆA – USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje cjeline: ponavljanje sadržaja o reformama Marije Terezije i Josipa II.,
francuskoj vlasti u Hrvatskoj, hrvatskom narodnom preporodu, djelatnosti bana Josipa Jelačića
b) odgojni: razvijanje navike usustavljivanja gradiva i kontinuiranog učenja
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze:
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
– grafoskop.
Artikulacija sata
135
UVOD
Učenike ćemo pripremiti tako što ćemo razdoblje druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća nazvati
Vremenom reformi i revolucija. Počet ćemo time kao tezom koju će učenici morati dokazati ili pobiti.
1. Tko je provodio reforme? Koje?
2. Tko je dizao revolucije? Kada?
3. Što su bili uzroci, a što posljedice tih događaja?
PONAVLJANJE
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena u koju ćemo upisati žarišne događaje oko kojih ćemo uz pomoć
primjera uzročno-posljedične veze izvesti ponavljanje.
VJEŽBANJE
Grafoskopom možemo projicirati tablicu, koju će učenici sami dovršiti. Za to vrijeme možemo ispitati
1– 2 učenika.

1740. – 1780. vladavina Marije Terezije
1780. – 1790. vladavina Josipa II.

1805. – 1813. francuska vlast u Hrvatskoj
1830. Kratka osnova Ljudevita Gaja
1832. Disertatia Janka Draškovića

1847. uvođenje hrvatskoga kao službenog jezika
1848. „Zahtijevanja naroda”
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo učenička rješenja. Dobre ćemo pohvaliti i nagraditi ocjenom, a pogrešna ćemo preu-
smjeriti.
Ostane li vremena, učenike možemo zabaviti i rješavanjem igre asocijacija.
136
Hrvatska povijest
strani arena Luj XIV. Zeleni

brbljavi rat Anžuvinac Savski
književni prsa o prsa Posavski Cezar
jezik borba Ljudevit Gaj
Hrvatski narodni preporod
PLAN PLOČE
V. vremensku lentu u prilogu
44. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvojiti znanja o uvođenju, provedbi i slomu novog apsolutizma, djelovanju bana
Jelačića u okolnostima neoapsolutizma, zasjedanju Hrvatskog sabora 1861.
* novi pojmovi: neoapsolutizam, germanizacija
b) odgojni: razvijati demokratičnost, parlamentarizam, poštovanje tuđeg mišljenja
c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu, uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni rad, rad u paru, frontalni rad, individualni rad.
Inačica 2.
– frontalni i individualni rad.
Nastavne metode:
– rad na tekstu, metoda razgovora i demonstracije.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– pojam personalne unije (Pacta Conventa, 1102.), prekid veza s Ugarskom (1848.).
137
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti tako da ih podsjetimo na prilike u Hrvatskoj 1848./1849.: bana Jelačića, Oktroira-
ni ustav i carev apsolutizam. Podsjetit ćemo ih i na značenje pojmova Oktroirani ustav i apsolutizam.
OBRADA
Inačica 1.
Učenike ćemo podijeliti u 4 skupine, prema sljedećoj tablici (v. tablica). Prva će skupina analizirati tekst
s podnaslovom Novi apsolutizam, druga s podnaslovom Djelovanje bana Josipa Jelačića, treća – Slom
neoapsolutizma, a četvrta Zasjedanje Hrvatskoga sabora 1861.

1. par Čita tekst Novi Čita tekst Djelovanje Čita tekst Slom Čita tekst
apsolutizam i vadi bana Josipa Jelačića neoapsolutizma i Zasjedanje
natuknice. i vadi natuknice. vadi natuknice. Hrvatskog sabora
1861. i vadi
natuknice.
2. par Odgovara na Odgovara na pitanja Odgovara na Odgovara na

pitanja na kraju na kraju istog teksta. pitanja na kraju pitanja na kraju
istog teksta. istog teksta. istog teksta.
3. par Analizira stav bana Analizira izvor o Čita i analizira Čita i analizira
J. Jelačića prema Bachovim husarima. zanimljivost o prvoj zanimljivost o prvoj
uhođenju. željezničkoj pruzi u željezničkoj pruzi u
Hrvatskoj. Hrvatskoj.
4. par Odgovara na Odgovara na pitanja Odgovara na Odgovara na

pitanja pitanja pitanja
Nakon pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu: predstavnici skupina izlazit će pred ploču i
iznositi najvažnije iz svoga dijela teksta, a nastavnik će zapisivati najvažnije natuknice na ploču.
Inačica 2.
Učenike ćemo upoznati sa značenjem Oktroiranog ustava, koji je značio jačanje bečke centralizacije i
početak razdoblja novog apsolutizma. Oslonac takve vladavine bili su činovnici, vojska i policija. Čino-
vnici na „mala vrata” donose germanizaciju, a narod ih naziva Bachovim husarima. Osim toga, dolazi i
do ukidanja građanskih sloboda, pri čemu ćemo posebno naglasiti važnost tog pojma u duhu demokra-
cije. Kroz izvor u udžbeniku možemo pokazati kako je germanizacija kod nekih izazvala čak „izraze
zadovoljstva”. Zatim ćemo na ploču zapisati prvi dio natuknica, ili ih projicirati grafoskopom.
Nakon toga učenike ćemo upoznati s djelovanjem bana Jelačića. Posebno ćemo naglasiti njegovo zau-
zimanje za razvoj kulturne i crkvene posebnosti Hrvata primjerom podizanja Zagrebačke biskupije na
čast nadbiskupije. Nakon što postavljanjem pitanja s kraja odjeljka provjerimo naučenost novih sadržaja,
138
Hrvatska povijest
zapisat ćemo novu skupinu natuknica ili ih projicirati s prozirnice.

U sljedećem koraku obrade učenicima ćemo skrenuti pozornost na važnost zasjedanja Hrvatskog sabora
1861. godine, jer je to ujedno značilo i početak stranačkog života u Hrvata. Ovdje će doći do izražaja
tri mišljenja o načinu ujedinjenja Hrvata s Ugarskom: pravaša, unionista i narodnjaka. Premda su bili
u manjini, istaknut ćemo zauzimanje pravaša za samostalnu hrvatsku državu, jer se u tome vidi težnja
Hrvata za uspostavom samostalne hrvatske države neovisne o Beču i Pešti. Pobijedilo je mišljenje na-
rodnjaka, što je poslije postalo poznato kao čl. 42. Kako ne bismo govorili samo o političkoj povijesti,
učenicima možemo pročitati zanimljivost o otvaranju željezničke pruge između Kotoribe i Macinca u
Međimurju.
ZAVRŠNI DIO SATA

Neovisno o načinu obrade, nastavnik će u završnom dijelu sata postaviti nekoliko pitanja kojima će
provjeriti koliko su učenici usvojili nove spoznaje. Pitanja učenicima možemo postaviti usmeno ili ih
projicirati grafoskopom, a mogu biti sljedeća:
1. Čime je započelo razdoblje novog apsolutizma u Hrvatskoj? (uvođenjem oktroiranog ustava)
2. Što su najteže posljedice novog apsolutizma? (germanizacija i ukidanje građanskih sloboda.)
3. Na koji je način ban Jelačić djelovao u doba novog apsolutizma? (djelovanje na kulturnome i
vjerskom području)
4. U čemu je značenje Listopadske diplome? (Potvrđena je jednakost svih ljudi i najavljeno je sazi-
vanje svih zemaljskih sabora, što je značilo slom neoapsolutizma.)
5. Tko je postao hrvatskim banom nakon Jelačićeve smrti? (Barun Josip Šokčević.) Koje su njego-
ve zasluge? (uvođenje hrvatskog jezika kao službenoga)
6. Zašto se sastao Hrvatski sabor 1861.? (Zato da se odredi prema Austriji i Ugarskoj.)
7. Kakva su politička mišljenja iznesena na saboru 1861.? (pravaši, unionisti, narodnjaci…)
8. Za što se svaka od tih triju političkih skupina zauzimala? (unionisti za bezuvjetno ujedinjenje s
Ugarskom, Stranka prava za samostalnu Hrvatsku, Narodna stranka za ujedinjenje s Ugarskom
uz uvjet priznanja ravnopravnosti i cjelovitosti Hrvatske)
9. Čije je mišljenje prevladalo kao zaključak sabora 1861.? (Narodna stranka – članak 42.)
139
PLAN PLOČE
HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA

– Oktroirani ustav (1849.) → HM je centralistička država (središnji parlament u Beču)
– car Franjo Josip ukida ustav i uvodi novi apsolutizam → germanizacija, ukidanje građanskih
sloboda
– J. Jelačić – ograničene političke aktivnosti, djelovanje na kulturnome i vjerskom području:
1) ujedinjenje Zagreba (1850.)
2) Zagrebačka nadbiskupija (1852.)
– Listopadska diploma (1860.) – potvrda jednakosti ljudi pred zakonom, najava sazivanja svih
zemaljskih sabora
HRVATSKI SABOR (1861.)

* zadaća: odrediti se prema Austriji i Ugarskoj, izabrati predstavnike za Carevinsko vijeće
NARODNA STRANKA UNIONISTI STRANKA PRAVA

• obnova saveza s Ugarskom • bezuvjetni savez s Ugarskom • samostalna Hrvatska vezana
uz uvjet priznanja neovisnosti, uz HM samo osobom vladara
ravnopravnosti i teritorijalne (personalna unija)
cjelovitosti Hrvatske
Članak 42: savez uz uvjet priznanja neovisnosti, ravnopravnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske
Tema za pisani rad

Učenik može na temelju djela A. Lukinovića: Zagreb – devetstoljetna biskupija i F. Šanjeka: Kršćanstvo
na hrvatskom prostoru, napisati pisani rad s naslovom Nastanak zagrebačke nadbiskupije.
45. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka Austro-ugarske nagodbe, uzrocima i po-
sljedicama Hrvatsko-ugarske nagodbe, o Rakovičkoj buni i počecima industrijalizacije Hrvatske
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku političku, ali i gospodarsku povijest
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru.
140
Hrvatska povijest
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– personalna unija, Hrvatski sabor 1790., ban Jelačić, Hrvatski sabor 1861.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo zabaviti igrom asocijacije.
kralj Tomislav sveti Ištvan dogovor

Lijepa naša Arpadovići Mefisto
Republika … personalna unija sporazum
… nogometna liga Mađarska pogodba
HRVATSKA UGARSKA NAGODBA

HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA
Nakon što pogode zagonetni pojam, postavit ćemo im nekoliko uvodnih pitanja:
a) Kad su Hrvati stupili u zajednicu s Ugarskom? (nakon Zvonimirove smrti)
b) Što je to personalna unija? (zajednica dvaju ili više država povezanih osobom vladara.)
c) Kad su Hrvati prekinuli veze s Ugarskom? (za bana Jelačića 1848.)
d) Zašto je sazvan Hrvatski sabor 1861.? (Kako bi se razmotrili odnosi Hrvata prema Ugarskoj i
Austriji
e) Što je bio zaključak tog sabora? (Čl. 42 – Hrvatska će ući u zajednicu s Mađarima ako joj se
prizna teritorijalna cjelovitost i samostalnost.)
OBRADA
Za početak obrade učenike ćemo upoznati s novom silom u tadašnjoj Europi – Njemačkom. Položaj
Njemačke možemo prikazati na povijesnom zemljovidu s prozirnice. Njemačka je nastala ujedinjenjem
feudalnih država oko Pruske, nakon poraza Austrije i Francuske. Taj poraz Habsburške Monarhije od
Pruske poljuljao je njezin položaj u Europi: car Franjo Josip uviđa da je nužna nagodba Austrije s Ugar-
skom kako bi iznutra osnažila njegovu zemlju. Nakon što učenici zapišu osnovne natuknice u bilježnicu,
upoznat ćemo ih s odredbama Austro-ugarske nagodbe (1867.). Došlo je do podjele države na austrijski i
ugarski dio Monarhije te poslova na unutarnje (školstvo, prosvjeta, trgovina) i zajedničke (vanjski poslovi,
141
vojska i financije). Mađarima je ostavljeno da se nagode s Hrvatima. Zapisat ćemo osnovne natuknice
ili ih projicirati grafoskopom, a potom objasniti učenicima kako je došlo do Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Banom postaje Levin Rauch, koji tijekom izbora provodi niz prijevara pa tako osigurava unionistima
većinu. Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (1868.), Hrvatska je zadržala poseban položaj, ali samostal-
ne odluke može donositi samo na području sudstva, školstva, bogoštovlja i unutarnje uprave. Hrvate
je najteže pogađala financijska nesamostalnost, odnosno odljev hrvatskog novca. Poseban je slučaj sud-
bina Rijeke, koja je „Riječkom krpicom” (na prijevaru) pripala Ugarskoj. Opet ćemo zapisati nekoliko
sljedećih natuknica na ploči ili ih projicirati grafoskopom. U sljedećem koraku obrade izložit ćemo što
je bilo s Hrvatskom nakon Nagodbe. Sabor je izglasovao novi zakon: svako kršenje Nagodbe postaje
kazneno djelo. Ipak, Nagodba će se u sljedećem razdoblju često kršiti, a Hrvati će je pokušati preinačiti
– revidirati. Učenicima ćemo ispričati i ulogu Eugena Kvaternika u tom razdoblju, koji je nakon brojnih
neuspjelih diplomatskih pregovora podigao bunu u Rakovici (1871.), gdje je očekivao podršku nezado-
voljnoga pravoslavnog pučanstva, ali je buna zbog izdaje doživjela neuspjeh. Bunu možemo ilustrirati
slikama E. Kvaternika i slikom posljedica bune (O. Iveković). Kako ne bismo učenicima govorili samo
o političkoj povijesti, upoznat ćemo ih i s početkom industrijalizacije u Hrvatskoj (polovica 19. st.) – s
dolaskom parnog stroja i željeznice u Hrvatsku.
Ponavljanje ćemo obaviti s nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim ćemo vježbati uočavanje uzro-
čno-posljedične veze.
I. Primjeri pitanja za ponavljanje:
1. Što je značilo jačanje Pruske u Europi? (ugrožavanje položaja Habsburške Monarhije)
2. Zašto se austrijski car odlučio nagoditi s Mađarima? (Kako bi iznutra učvrstio Monarhiju.)
3. Što znaš o Austro-ugarskoj nagodbi? (podjela na austrijski i ugarski dio države, na zajedni-
čke i samostalne poslove)
4. U čemu je sličnost s Hrvatsko-ugarskom nagodbom? (također podjela na zajedničke i unutar-
nje poslove)
5. Koji su dijelovi Nagodbe najteže pogodili Hrvatsku? (nesamostalnost u financijama)

Pruska je porazila Francusku i nastanak Njemačke ugrožavanje austrijskih posjeda
Austriju
Hrvatsko-ugarska nagodba
Rakovička buna (1871.)
ZAVRŠNI DIO SATA

142
Hrvatska povijest
Pregledat ćemo kako su učenici odgovorili na postavljene zadatke. Dobre ćemo pohvaliti, a pogrešne
preusmjeriti. Posebnu pozornost obratit ćemo modelu uočavanja uzročno-posljedične veze.
PLAN PLOČE
HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA
– Njemačka – nova velika sila u Europi, nastala ujedinjenjem oko Pruske, nakon poraza Austrije
i Francuske → poljuljan položaj Habsburške Monarhije u Europi → nužna nagodba Austrije s
Ugarskom
– Austro-ugarska nagodba (1867.): podjela na austrijski i ugarski dio Monarhije, unutarnje (škol-
stvo, prosvjeta, trgovina) i zajedničke poslove (vanjski poslovi, vojska i financije)
– Hrvatsko-ugarska nagodba (1868.): Hrvatska zadržala poseban položaj, ali samostalne odluke
samo na području sudstva, školstva, bogoštovlja i unutarnje uprave
– „Riječka krpica” – na prijevaru Rijeka pripala Ugarskoj
– Hrvatska nakon Nagodbe → Sabor izglasovao zakon: svako kršenje Nagodbe kazneno je djelo
– Eugen Kvaternik – buna u Rakovici (1871.) → neuspjeh
– početak industrijalizacije u Hrvatskoj (1/2 19. st.): dolazak parnog stroja, željeznica
Tema za pisani rad

Učenik može posuditi djelo J. Šidak [et al]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 15. – 48.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1860. do 1871.
46. MODERNIZACIJA HRVATSKE

ZA BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o razdoblju banovanja Ivana Mažuranića, pokušaju modernizaci-
je Hrvatske, razvoju industrije i prometa, sjedinjenju Vojne krajine s Banskom Hrvatskom i
mađarizaciji za banovanja Ladislava Pejačevića
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema svome narodu, cjelovitosti svoje domovine i interesa za nacio-
nalnu povijest
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru te
Oblici rada:
Inačica 1.
143
Inačica 2.
Nastavne metode:
– rad na tekstu, izlaganje, razgovor, demonstracija.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– napredne reforme u ranijim razdobljima.
Artikulacija sata
UVOD
Sat možemo započeti igrom vješala s pojmom MODERNIZACIJA. Nakon što učenici pogode pojam,
objasnit ćemo što taj pojam znači. Zatim ćemo ih pripremiti postavljanjem pitanja iz uvoda u nastavnu
jedinicu u udžbeniku. Ako smo se odlučili za prvu inačicu obrade, podijelit ćemo učenike u tri skupine
s po pet parova.
OBRADA
Inačica 1.
Grafoskopom ćemo projicirati zadatke za svaku skupinu i par unutar skupine. Imenovat ćemo učenike
tako da znaju što se od njih na satu očekuje. Objasnit ćemo im da za rješenje svoga dijela zadatka imaju
vrijeme od 10 minuta, a da će nakon toga predstavnici prvog para skupina iznijeti pred cijelim razredom
što su pročitali u tekstu.

1. par Čita tekst u Čita tekst u udžbeniku Čita tekst u udžbeniku Čita tekst u
udžbeniku s s podnaslovom s podnaslovom udžbeniku s
podnaslovom Doba Gospodarski razvoj i Sjedinjenje Vojne podnaslovom
građanskih reformi i vadi bitne natuknice. krajine s Hrvatskom, Otpor nezakonitim
vadi bitne natuknice. Otpor nezakonitim ugarskim grbovima i
ugarskim grbovima i vadi bitne natuknice.
vadi bitne natuknice.
2. par Čita isti tekst kao Čita isti tekst kao Čita isti tekst kao Čita isti tekst kao
prvi par i odgovara prvi par i odgovara prvi par i odgovara prvi par i odgovara
na pitanja na kraju na pitanja na kraju na pitanja na kraju na pitanja na kraju
odjeljka. odjeljka. odjeljka. odjeljka.
3. par Čita izvor koji govori Čita zanimljivost o Odgovara na prvi Odgovara na drugi
o reakciji Katoličke i nastavnim predmetima zadatak uočavanja zadatak uočavanja
Pravoslavne crkve i i odgovara na pitanja. uzročno-posljedične uzročno-poslje-
odgovara na pitanja. veze. dične veze.
4. par Odgovara na treći Odgovara na četvrti Odgovara na peti Odgovara na šesti

zadatak uočavanja zadatak uočavanja zadatak uočavanja zadatak uočavanja
uzročno-posljedične uzročno-posljedične uzročno-posljedične uzročno-posljedične
veze. veze. veze. veze.
144
Hrvatska povijest
Inačica 2.
Nastavnik će grafoskopom projicirati sliku Ivana Mažuranića, prvoga hrvatskog bana (1873. – 1880.) koji
nije bio plemićkog podrijetla pa su ga prozvali „banom pučaninom”. Bilo je to doba građanskih reformi:
sudstvo je odvojeno od uprave, ban je odgovoran pred zakonom, ozakonjena je sloboda sastajanja i tiska,
uvedeno obvezatno 4-godišnje školstvo. Nakon što zapišemo osnovne natuknice na ploču, upoznat ćemo
učenike s gospodarskim razvojem Hrvatske toga vremena. Premda je Hrvatska i dalje bila pretežito
agrarna zemlja (objasnit ćemo taj pojam), tj. većina stanovništva bavila se poljoprivredom, dolazi do
raspada kućnih zadruga, početka razvoja industrije, gradi se željeznička pruga Budimpešta – Zagreb
– Karlovac – Rijeka (1873.), a planira se i pruga prema Zemunu. Zapisat ćemo osnovne natuknice, a zatim
ćemo učenike upoznati s razlozima odstupanja Mažuranića s funkcije bana. Premda je nakon okupacije
Bosne i Hercegovine od Austrije (1878.) definitivno uklonjena turska opasnost, dvor je odugovlačio sa
sjedinjenjem Vojne krajine s Banskom Hrvatskom. S druge pak strane, osjetan je bio i otpor provedbi
reformi. Sve je to potaknulo Mažuranića da 1880. da ostavku na funkciju bana. Nakon što učenici zapišu
osnovne natuknice, upoznat ćemo ih s djelovanjem Mažuranićeva nasljednika bana Ladislava Pejačevića.
Tijekom njegova banovanja provedeno je sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom (1881.), ali je i pojačana
mađarizacija. Ovo drugo očito je na otporu Hrvata nezakonitim (dvojezičnim) grbovima.
Ponavljanje ćemo provesti odgovorom na pitanja, a zatim možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične
veze. Zadatke možemo projicirati grafoskopom, pa za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.
1. Zašto Mažuranića zovemo banom pučaninom? (Zato jer nije bio plemićkog podrijetla.)
2. Koje je reforme Mažuranić proveo? (Odvojio je upravu od sudstva, uveo građanske slobode,
obvezatno četverogodišnje školovanje…)
3. Što znaš o školstvu u doba Mažuranića? (Uveo je školske odbore, koji su nadzirali sve osim
crkve…)
4. Znaš li što o položaju žena u doba I. Mažuranića? (Žene su mogle biti samo učiteljice i to
dok se ne udaju.)
5. Zašto je Mažuranić odstupio s dužnosti bana? (zbog odugovlačenja sa sjedinjenjem Vojne
krajine i zbog otpora uvođenju reformi)
6. Koja su obilježja banovanja Ladislava Pejačevića? (priključenje Vojne krajine Banskoj Hr-
vatskoj i mađarizacija)

Ivan Mažuranić postaje hrvatskim
banom (1873. – 1880.)
uvođenje Školskih odbora
145
izgradnja željezničke pruge

Budimpešta – Zagreb – Karlovac
– Rijeka (1873.)
Mažuranić daje ostavku na
funkciju bana
banovanje Ladislava Pejačevića
razbijanje dvojezičnih grbova
ZAVRŠNI DIO SATA

U zadnjih nekoliko minuta provjerit ćemo učenička rješenja. Učenici sami mogu ispraviti pogreške
svojih kolega.
PLAN PLOČE
MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA
– Ivan Mažuranić – hrvatski ban (1873. – 1880.), „ban pučanin”
→ doba građanskih reformi: a) sudstvo odvojeno od uprave
b) ban je odgovoran pred zakonom
c) ozakonjena sloboda sastajanja i tiska
d) obvezatno 4-godišnje školstvo
– gospodarski razvoj: Hrvatska – agrarna zemlja (poljoprivredno stanovništvo), raspad
kućnih zadruga, početak razvoja industrije, izgradnja željezničke mreže
(Budimpešta – Zagreb – Karlovac – Rijeka, 1873.)
– problem: odugovlačenje sjedinjenja Vojne krajine s Banskom Hrvatskom, otpor provedbi
reformi → Mažuranićeva ostavka
– ban Ladislav Pejačević – sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom (1881.),
mađarizacija → otpor nezakonitim (dvojezičnim) grbovima
Tema za pisani rad

a. Učenik može posuditi djelo J. Šidak [et al.]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 69. – 115.) i sastaviti
pisani rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1871. do 1883.
b. Ako netko pokaže poseban interes, može napisati pisani rad o Anti Starčeviću koristeći se kao
literaturom djelom J. Horvata: Ante Starčević, i njegovim govorima.
146
Hrvatska povijest
47. DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEĆU. HRVATI U

GRADIŠĆU I JUŽNOJ UGARSKOJ
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji i Istri, Gradišću i
južnoj Ugarskoj
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u svim dijelovima domovine i inozemstvu
c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Inačica 1.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– rad na tekstu, izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj.
Artikulacija sata
UVOD
Uz pomoć nekoliko pitanja podsjetit ćemo učenike na hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj.
1. Tko su bile središnje osobe hrvatskoga narodnog preporoda u Banskoj Hrvatskoj? (Ljudevit Gaj
i Janko Drašković)
2. U čemu su zasluge Ljudevita Gaja? (Stvorio je Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisa-
nja, pokrenuo Novine Horvatzke...)
3. Što je napisao Janko Drašković? (Disertaciju – politički, socijalni i gospodarski program ilir-
skog pokreta, prvi spis na hrvatskom jeziku)
4. Što su posljedice hrvatskoga narodnog preporoda u Banskoj Hrvatskoj? (otvaranje knjižnica,
niza institucija, stvaranje djela na hrvatskom jeziku…)
5. Što je vrhunac preporodnog razdoblja u Hrvatskoj? (odluka Hrvatskog sabora da je hrvatski
jezik službeni 1847. godine)
147
OBRADA
Inačica 1.
Učenike ćemo podijeliti na četiri skupine, s po četiri para unutar svake skupine.

1. par Čita tekst Dalmacija Čita tekst Čita tekst Narodni Čita tekst Narodni
i Istra u Habsburškoj Preporodni pokreti i preporod Hrvata preporod Hrvata u
(Austro-Ugarskoj) borba za jezik i vadi u Dalmaciji i vadi Istri i vadi natuknice.
Monarhiji i vadi natuknice. natuknice.
natuknice.

3. par Čita tekst Hrvati u Odgovara na prvi Čita tekst Kojem Odgovara na treći
Gradišću i južnoj zadatak uzročno- narodu pripadam? i zadatak uzročno-
Ugarskoj i vadi posljedične veze. vadi natuknice. -posljedične veze.
natuknice.
4. par Odgovara na pitanja na Odgovara na drugi Odgovara na pitanja na Odgovara na četvrti

kraju istog odjeljka. zadatak uzročno- kraju istog odjeljka. zadatak uzročno-
Nakon pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu: grafoskopom ćemo projicirati natuknice
(v. PLAN PLOČE), koje ćemo postupno otkrivati i koje će nam biti osnova za razgovor. Učenici koji
su obrađivali te dijelove teksta proširivat će i objašnjavati natuknice, a svi će ih učenici prepisivati u
bilježnice.
Inačica 2.
Učenike ćemo upoznati s položajem Dalmacije i Istre u Habsburškoj monarhiji. Osnovna kočnica go-
spodarskog razvoja bila je prometna izoliranost. Većinu dalmatinskog stanovništva činili su Hrvati, a
manjine su predstavljali Talijani i Srbi. Istra je imala važan položaj jer je predstavljala izlaz Austrije na
Jadransko more. Što se demografskog sastava Istre tiče, Hrvati su živjeli u unutrašnjosti, a Talijani u
gradovima na obali. Možemo dati kratak osvrt na istarsko zbrinjavanje izbjeglica (doseljavanje Vlaha,
Rumunja, Crnogoraca i Makedonaca, koji su bježali pred turskim osvajanjima). Nakon što zapišemo ne-
koliko osnovnih natuknica na ploču, učenike ćemo upoznati s ciljevima preporodnog pokreta i borbom
za hrvatski jezik. Preporod će učenici vjerojatno lakše usvojiti uz pomoć komparativne tablice (v. PLAN
PLOČE). Postupno ćemo tablicu otkrivati na grafoskopu i učenicima tumačiti posebnosti preporoda u
nekom od dijelova Hrvatske.
Naučene sadržaje možemo ponoviti uz pomoć nekoliko osnovnih pitanja. Nakon toga, ako nismo obra-
đivali prema prvoj inačici, možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze.
148
Hrvatska povijest

1. Što je kočilo gospodarski razvoj Dalmacije? (prometna izoliranost)
2. Zašto je Istra bila važna Austriji? (Zato jer je predstavljala njezin izlaz na more.)
3. Usporedi obilježja i ciljeve preporoda u Dalmaciji, Istri, Gradišću i južnoj Ugarskoj (Jedno-
stavno je riješiti uz pomoć gore navedene tablice.)
4. Navedi predstavnike preporoda u Dalmaciji, Istri, Gradišću i južnoj Ugarskoj.
5. Objasni sukobe autonomaša i narodnjaka u Dalmaciji.
II. Zadaci uočavanja uzročno-posljedične veze:

početak izlaženja Zore
dalmatinske u Dalmaciji
pojava autonomaša u Dalmaciji
okupljanje tabora u Istri
pokušaj nametanja mađarskog
jezika u južnoj Ugarskoj
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo kako su učenici riješili zadane zadatke. Posebnu pozornost posvetit ćemo uočavanju
uzročno-posljedične veze. Točna ćemo rješenja pohvaliti, a kriva preusmjeriti.
PLAN PLOČE
DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEĆU. HRVATI U GRADIŠĆU I JUŽNOJ UGARSKOJ

– Dalmacija – prometno izolirana, stanovništvo: većina Hrvata, manjina – Talijani i Srbi
– Istra – austrijski izlaz na Jadransko more, stanovništvo: Hrvati u unutrašnjosti, Talijani u
gradovima
područje predstavnici obilježja cilj
DALMACIJA Mihovil Pavlinović borba „narodnjaka” i priključenje Banskoj
„autonomaša” Hrvatskoj – nije
ostvareno
ISTRA Juraj Dobrila tabori = narodni uvođenje hrvatskog
skupovi, iznose se jezika u urede i škole
politički programi
GRADIŠĆE Mate Meršić– Miloradić život u njemačkom promicanje kulture
okruženju
JUŽNA Ivan Antunović otpor mađarizaciji, tiskanje novina,
UGARSKA Bunjevačka stranka knjiga i otvaranje
(1906.) škola na hrvatskom
jeziku
149
Tema za pisani rad

Učenik može napisati pismeno izvješće o Mihovilu Pavlinoviću, Jurju Dobrili, Mati Meršiću Miloradiću
i Ivanu Antunoviću.
48. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA.

HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA. MODERNIZACIJA
HRVATSKE ZA BANOVANJA IVANA MAŽURANIĆA
– PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje stečenih znanja o Hrvatskom saboru 1861., Hrvatsko-ugarskoj nagodbi,
modernizaciji Hrvatske za banovanja Ivana Mažuranića
b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiranog učenja i zanimanja za povijest
c) funkcionalni: vježbanje logičkog zaključivanja, uočavanja uzročno-posljedične veze i snalaženja
u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
– individualni, rad u paru.
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Artikulacija sata
UVOD
Sat možemo započeti igrom asocijacija.
Asocijacija prva:
Franjo likovna Unionistička zmaj

Jelačić kazališna Pravaška Križanić
sveti vojna Samostalna Dobrila
Šokčević policijska Narodna Haulik
Josip akademija stranka Juraj
STROSSMAYER
150
Hrvatska povijest
Onaj tko je pogodio morao bi nešto ispričati o Josipu Jurju Strossmayeru.

Asocijacija druga:
roditelj patria
nije majka samo je jedna
tata Hrvatska
otac domovina
„OTAC DOMOVINE”
Pitat ćemo učenika tko je imao nadimak „otac domovine”. Ako zna, neka ispriča sve što zna o Anti
Starčeviću.
PONAVLJANJE
Ponavljanje možemo provesti na više načina:
1) Na ploču možemo nacrtati lentu vremena u koju će učenici unijeti najvažnije događaje.
2) Grafoskopom možemo projicirati prozirnicu na kojoj će biti najvažniji događaji te je postupno
otkrivati i uz to ponavljamo. Učenici mogu sami dovršiti tablicu (upisati važnost događaja).

1868. Hrvatsko-ugarska nagodba
1873. – 1880. Banovanje Ivana Mažuranića
1881. priključenje Vojne krajine Banskoj

Hrvatskoj
VJEŽBANJE
Ako nam ostane vremena i ako želimo, možemo učenicima zadati nekoliko zadataka uočavanja uzro-
čno-posljedične veze:

sklapanje Hrvatsko-ugarske
nagodbe
odstupanje Mažuranića s mjesta
bana
151
Za to vrijeme možemo ispitati 1 – 2 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo rješenja učenika. Dobra ćemo pohvaliti, a neispravna rješenja
preusmjeriti.
49. HRVATSKA KRAJEM 19.

I POČETKOM 20. STOLJEĆA
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvojiti znanja o obilježjima i uzrocima sloma politike Khuena Héderváryja,
gospodarskom stanju u zemlji, položaju radništva te razvoju kulture, umjetnosti i športa
b) odgojni: osuda nacionalne nesnošljivosti i negiranja postojanja nekog naroda
c) funkcionalni: vježbanje rada na tekstu i analiza slikovnog materijala.
Oblici rada:
Inačica 1.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– metoda izlaganja, razgovora, rad na tekstu, demonstracija.
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop (episkop).
Korelacije:
– Velika Mađarska Lájosa Kossutha.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti za obradu nove nastavne jedinice uz pomoć nekoliko pitanja:
1. Kako je Khuen-Héderváry postavljen za bana?
2. Što je prouzročilo protumađarske demonstracije 1883.?
152
Hrvatska povijest
3. Kako su one zaustavljene?

4. Što znači pojam mađarizacija?
OBRADA
Inačica 1.
Ako se odlučimo za prvu inačicu obrade, podijelit ćemo učenike na pet skupina s po tri para i zadati
im zadatke.
I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA IV. SKUPINA V. SKUPINA

1. Čita tekst s Čita tekst s Čita tekst s Čita tekst s Čita tekst s
par podnaslovom podnaslovom podnaslovom podnaslovom podnaslovom
Banovanje Protumađarske Gospodarske Položaj radništva. Razvoj kulture,
Khuena- demonstracije prilike i vadi Djelovanje umjetnosti i
Héderváryja i vadi 1903. i odlazak bitne natuknice u katoličke crkve sporta i vadi
bitne natuknice u bana i vadi bitne bilježnicu. i vadi bitne bitne natuknice u
bilježnicu. natuknice u natuknice u bilježnicu.
bilježnicu. bilježnicu.
2. Odgovara na Odgovara na Odgovara na Odgovara na Odgovara na

par pitanja na kraju pitanja na kraju pitanja na kraju pitanja na kraju pitanja na kraju
istog odjeljka. istog odjeljka. istog odjeljka. istog odjeljka. istog odjeljka.
3. Čita zanimljivost Rješava zadatak Rješava zadatak Rješava zadatak Čita zanimljivost
par u knjizi i sprema uzročno-pos- uzročno-pos- uzročno-pos- o djelatnosti F.
je za izvedbu ljedične veze (v. ljedične veze (v. ljedične veze (v. Bučara i sprema
pred drugim tablicu). tablicu). tablicu). je za izvedbu pred
učenicima. drugim učenicima.
Učenici će raditi u parovima i u skupinama 10-tak minuta, a zatim ćemo pristupiti zajedničkoj sintezi
nove nastavne jedinice. Predstavnici skupina izlazit će pred ploču ili s mjesta iznositi ono što su proči-
tali, a nastavnik će zapisivati najvažnije natuknice na ploču ili ih otkrivati s grafoskopa. Na pitanja na
kraju svakog odjeljka odgovarat će pripadnici drugih skupina kako bismo dobili povratnu informaciju o
usvojenosti novih sadržaja. Posebnu pozornost posvetit ćemo zadacima uzročno-posljedične veze.

1. nezadovoljstvo kršenjem spaljivanje mađarske zastave
Hrvatsko-ugarsko nagodbe na Jelačićevu trgu (1895.)
2. protusrpske demonstracije produbljen hrvatsko-srpski

(1902.) sukob
3. protumađarske demonstracije odlazak Khuena Héderváryja

(1903.)
Inačica 2.
Učenike ćemo upoznati s okolnostima dolaska Khuena Héderváryja na vlast te s njegovim metodama
smirenja Hrvatske: novi izborni zakoni, kupovanje opozicije, produbljenje nesloge između Srba i Hrvata,
153
ograničenje građanskih sloboda, provođenje mađarizacije… Nekog učenika možemo zamoliti da pročita
zanimljivost iz knjige koja govori o tadašnjem javnom glasovanju nakon što učenicima objasnimo okol-
nosti raskola u Stranci prava, događaje oko spaljivanja mađarske zastave na Jelačićevu trgu i protusr-
pske demonstracije u Zagrebu (1902.). Nešto od toga možemo vizualizirati fotografijama projiciranima
grafoskopom ili episkopom. Zatim ćemo zapisati prvi dio natuknica. U sljedećem koraku učenike ćemo
upoznati s okolnostima odlaska bana Khuena, a zatim ćemo prijeći na temu gospodarskih prilika. Uzroci
teškog stanja bili su politički (razdijeljenost hrvatskih zemalja), zatim spora industrijalizacija i bolest
vinove loze. Ovo je sve potaknulo masovno iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje. Zatim ćemo otkriti
drugi dio natuknica na grafoskopu. Uz pomoć nekoliko kratkih pitanja možemo provjeriti jesu li učenici
shvatili ono što smo im do tada iznijeli. Nakon toga upoznat ćemo učenike s prilikama u gradu, pose-
bno s teškim položajem malobrojnog radništva, koji žele popraviti socijaldemokratske stranke Hrvatske
i Slavonije i Katolička crkva. Pošto učenici prepišu novu skupinu natuknica s prozirnice, prijeći ćemo
na oslikavanje prilika na području kulture, umjetnosti i sporta. Nakon nekoliko osnovnih informacija
o književnim i slikarskim pravcima, posebnu ćemo pozornost posvetiti napretku sporta. Ovo možemo
ilustrirati s nekoliko slika sportaša iz tog vremena, što će učenike svakako zainteresirati. Nakon analize
fotografije otkrit ćemo učenicima i zadnju skupinu natuknica.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja na koja mogu odgovoriti na mjestu, a za
to vrijeme ispitat ćemo 1 – 2 učenika.
Primjeri pitanja:
1. Kako je Khuen-Héderváry želio primiriti Hrvatsku?
2. Što se dogodilo za posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895.?
3. Kakve su bile prilike na selu, a kakve u gradu u to vrijeme?
4. Tko se sve zauzimao za bolji položaj radnika i na koji način?
5. Što znaš o razvoju kulture, umjetnosti i športa toga vremena?
154
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
HRVATSKA KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA

– Khuen Héderváry – hrvatski ban (1883. – 1903.) → zadaća: smirivanje Hrvatske
* načini:
1) izborni zakoni
2) kupovanje oporbe u Saboru
3) produbljivanje razdora Hrvata i Srba
4) cenzura tiska
5) mađarizacija
– posjet cara Franje Josipa Zagrebu (1895.) – spaljivanje mađarske zastave
– napis u Srbobranu negira Hrvate → protusrpske demonstracije (1902.)
SELO GRAD
– većina stanovnika – malo stanovnika
– pad cijene, porez → propast gospodarstva – težak položaj radništva → bolji položaj:
– peronospora → odlazak u inozemstvo sindikati i Katolička crkva
– književnost realizma i moderne, slikarstvo V. Bukovca i C. Medovića,

osnivanje sportskih klubova
Tema za pisani rad

Učenik može posuditi djelo J. Šidak [et al.]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 119. – 192.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1883. do 1903.
50. BOSNA I HERCEGOVINA U 19.

I POČETKOM 20. STOLJEĆA
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o BiH u 19. i početkom 20. stoljeća: ustanku u BiH (1875. – 1878.),
zauzimanju BiH od Austro-Ugarske, aneksiji BiH (1908.), preporodu Hrvata u BiH, o djelovanju
hrvatskih političkih stranaka i modernizaciji BiH
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest susjednih zemalja u kojima žive Hrvati
c) funkcionalni: razvijanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru te uočava-
nja uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
155
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, rad s tekstom.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– doseljavanje Hrvata, Bosna i Hercegovina u ranijim razdobljima (nastanak bosanske države,
padanje pod tursku vlast).
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti uz pomoć nekoliko uvodnih pitanja:
1. Kad su Hrvati naselili prostor Bosne i Hercegovine?
2. Kad je nastala samostalna bosanska država?
3. Kad je Bosna pala pod tursku vlast?
4. Što je to značilo za Hrvatsku?
5. Kakav je bio položaj Hrvata pod turskom vlašću?
6. Kad u Europi dolazi do buđenja nacionalne svijesti?
OBRADA
U prvom koraku obrade objasnit ćemo učenicima da je vjera bila osnova za razvoj nacionalne svijesti u
Bosni i Hercegovini. Na temelju triju vjera nastala su i tri naroda Bosne i Hercegovine: Hrvati (katolici),
Srbi (pravoslavci) i Bošnjaci (muslimani). Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica na ploču,
počet ćemo upoznavati učenike s ustankom u Bosni i Hercegovini (1875. – 1878.). Radilo se o pobuni
kršćana (pravoslavaca i katolika) protiv Turaka . Uskoro se proširio u opći ustanak u koji su se uključile
Srbija i Crna Gora te na kraju Rusija. Nakon što je od Rusije doživjela poraz, Turska je pristala na uvjete
Berlinskog kongresa (1878.): morala se odreći većine europskih posjeda, a Austro-Ugarska je dobila pravo
okupacije Bosne i Hercegovine. Zapisat ćemo osnovne natuknice ili ih projicirati s prozirnice grafosko-
pom. Zatim ćemo obraditi odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Narodna stranka pokrenula je
ideju priključenja Bosne i Hercegovine Hrvatskoj unutar Austro-Ugarske. U sljedećem koraku upoznat
ćemo učenike s organizacijom Austro-Ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini: Benjamin Kallay postao je
upravitelj BiH. Nova kriza nastupila je 1908. godine i zaprijetila izbijanjem međunarodnog sukoba kada
je Austro-Ugarska odlučila pripojiti BiH. Tomu su se protivili srpski političari u BiH, ali i Kraljevina
Srbija. Pod vlašću Austro-Ugarske dolazi do brze modernizacije BiH: modernizirana je uprava, sudstvo
i porezni sustav, grade se željeznice… Učenicima ćemo projicirati nekoliko sljedećih natuknica. Posebnu
pozornost posvetit ćemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini: njihovim preporodnim nastojanjima (fra Ivan
Frano Jukić pokreće novine Bosanski prijatelj, koje izlaze u Zagrebu) te djelovanju hrvatskih političkih
stranaka u BiH (Hrvatska narodna zajednica, Hrvatska katolička udruga).
156
Hrvatska povijest
Ponovit ćemo uz nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedi-
čne veze.
1. Kako je nastala današnja nacionalna struktura BiH? (U 19. st. na temelju triju vjera nastaju
tri nacionalnosti u BiH: Hrvati (katolici), Srbi (pravoslavci) i Bošnjaci (muslimani).)
2. Zašto je izbio ustanak u BiH? (zbog velikih turskih poreza)
3. Tko se sve u taj ustanak uključio? (Srbija, Crna Gora i Rusija)
4. Tko se protivio austro-ugarskoj aneksiji BiH? (srpski političari u BiH i Srbija)
5. Što očekuju neki političari u Hrvatskoj? (Da se BiH priključi Hrvatskoj u sklopu Austro-
Ugarske.)
II. Vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze:

ustanak kršćana u BiH
preporod Hrvata u BiH
prevrat u Beogradu (1903.) →ubojstvo kralja i kraljice
aneksija BiH (1908.)
modernizacija Bosne i Hercegovine
ZAVRŠNI DIO SATA

PLAN PLOČE
BOSNA I HERCEGOVINA U 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA

– vjera – osnova za razvoj nacionalne svijesti u BiH → narodi Bosne i Hercegovine:
Hrvati (katolici), Srbi (pravoslavci) i Bošnjaci (muslimani)
– ustanak u Bosni i Hercegovini (1875. – 1878.): pobuna kršćana (pravoslavaca i katolika) protiv
Turaka → opći ustanak: uključile se Srbija i Crna Gora te na kraju Rusija → Berlinski kongres
(1878.): Turska se morala odreći većine posjeda, a Austro-Ugarska dobila je pravo okupacije
BiH
– Narodna stranka – ideja priključenja Bosne i Hercegovine Hrvatskoj unutar Austro-Ugarske
– organizacija austro-ugarske vlasti: Benjamin Kallay – upravitelj BiH
– prevrat u Beogradu (1903.): ubojstvo kralja i kraljice → početak međudržavne krize
– Austro-Ugarska odlučila pripojiti BiH (1908.) – protive se srpski političari u BiH i Srbija
→ aneksijska kriza (prijetnja izbijanja međunarodnog sukoba)
– modernizacija BiH: uprava, sudstvo i porezni sustav, željeznice
157
– Hrvati u Bosni i Hercegovini: a) preporodna nastojanja – Ivan Frano Jukić Bosanski prijatelj
b) hrvatske stranke u BiH: Hrvatska narodna zajednica,
Hrvatska katolička udruga
Tema za pisani rad

Učenik može posuditi djelo J. Šidaka [et al]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 193. – 198.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903.
51. HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o političkome i gospodarskom stanju Hrvatske na početku 20.
stoljeća: osnivanje HPSS-a, politika „novog kursa”, nastanak Hrvatsko-srpske koalicije te iselja-
vanje Hrvata
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u domovini i inozemstvu
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– rad na tekstu, izlaganje, razgovor, demonstracija.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– Hrvati u inozemstvu danas.
Artikulacija sata
UVOD
Za početak ćemo pitati učenike imaju li rođake u inozemstvu. Ako odgovore pozitivno, pitat ćemo ih
gdje žive, čime se bave… Možda ustanovimo da žive na istim kontinentima, možda čak u istim država-
ma, bave se istim ili sličnim poslom.
158
Hrvatska povijest
OBRADA
Inačica 1.
Ako smo se odlučili za prvu inačicu obrade, učenike ćemo podijeliti u četiri skupine s po četiri para.

podnaslovom Nove podnaslovom Stanje u podnaslovom podnaslovom
političke stranke i vadi Dalmaciji i Istri i vadi Politika „novog Riječka i Zadarska
natuknice. natuknice. kursa” i vadi rezolucija i vadi
natuknice. natuknice.
2. par Odgovara na pitanja na Odgovara na pitanja Odgovara na Odgovara na

kraju istog odjeljka. na kraju istog odjeljka. pitanja na kraju pitanja na kraju
istog odjeljka. istog odjeljka.
3. par Čita tekst s Čita tekst Zanimljivosti Čita tekst s Zanimljivost

Zanimljivosti o razvoju o prekooceanskim podnaslovom o lančanim
turizma u Opatiji. putovanjima Hrvata. Nastavak iseljavanjima
iseljavanja Hrvata Hrvata.
u prekomorske
zemlje i vadi
natuknice.
4. par Rješava prvi zadatak Rješava drugi zadatak Odgovara na Rješava

uzročno-posljedične uzročno-posljedične pitanja na kraju treći zadatak
veze. veze. istog odjeljka. uzročno-pos-
ljedične veze.
Nakon pojedinačne analize, krenut ćemo u zajedničku sintezu. Preko grafoskopa ćemo projicirati na-
tuknice, koje ćemo postupno otkrivati. One će biti okvir za prepričavanje dijela gradiva koji su trebali
obraditi parovi pojedinih skupina.
Inačica 2.
Ako smo se odlučili za pretežito frontalni oblik rada, učenike ćemo prvo upoznati s hrvatskim političkim
strankama toga vremena: spajanjem Stranke prava i Neodvisne narodne stranke nastala je Hrvatska stran-
ka prava, tu su još i Hrvatska napredna stranka, zatim Čista stranka prava (podsjetimo učenike kako je
ona nastala) te kao potpuno nova stranka – Hrvatska pučka seljačka stranka (1904.). Izložit ćemo osnove
programa HPSS-a i najavit ćemo je kao najvažniju političku stranku Hrvata između dvaju svjetskih ra-
tova. Zatim ćemo zapisati prvu skupinu natuknica na ploču. U sljedećem koraku obrade upoznat ćemo
učenike sa stanjem u Dalmaciji i Istri. Pri tome ćemo ih podsjetiti na ono čega se sjećaju otprije, a to su
sputavajući čimbenici gospodarskog razvoja Dalmacije: prometna izoliranost i nedovoljno ulaganje u
gospodarski razvoj. Ovisno o raspoloživosti slikovnog materijala, možemo im nešto od sadržaja vizu-
alizirati. Naglasit ćemo i važnost djelovanja Stranke prava u Dalmaciji te konstantne borbe za hrvatski
jezik, koja će potrajati do 1912. godine. Nakon što osnovne natuknice zapišu u bilježnicu, učenike ćemo
upoznati sa zaokretom u hrvatskoj politici – politikom „novog kursa”. Autori su te politike Frano Supilo
i Ante Trumbić (možemo im pokazati njihove slike), koji su se počeli zauzimati za podršku mađarskoj
oporbi u zamjenu za sjedinjenje Dalmacije i Banske Hrvatske. Na tom su tragu i dvije rezolucije iz
159
1905. godine: Riječka i Zadarska. Iz politike novog kursa počela je i suradnja hrvatskih i srpskih po-
litičara (nezamisliva u Khuenovo doba) te nastanak Hrvatsko-srpske koalicije. Međutim, ta je politika
uskoro doživjela slom, kad se uspostavilo da mađarska oporba ne želi ispuniti zahtjev za sjedinjenjem
hrvatskih zemalja, ali Hrvatsko-srpska koalicija nastavila je djelovati do početka Prvoga svjetskog rata.
Učenici će zapisati nekoliko osnovnih natuknica. U završnom koraku obrade, učenicima ćemo izložiti
problematiku iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje: najviše u SAD, zatim Kanadu, Južnu Ameriku,
Australiju i Novi Zeland.
Učenicima ćemo postaviti nekoliko jednostavnih pitanja kako bismo provjerili razinu naučenosti novih
sadržaja, a ako nismo radili prema prvoj inačici, možemo im zadati i zadatke uočavanja uzročno-po-
sljedične veze.
1. Tko je i kada osnovao HPSS i koji je bio njezin program?
2. Što su bili uzroci lošega gospodarskog stanja u Dalmaciji i Istri?
3. U čemu je važnost Riječke i Zadarske rezolucije?
4. Objasni lančana iseljavanja Hrvata početkom 20. stoljeća.

Riječka i Zadarska rezolucija
politika „novog kursa”
nastanak Hrvatsko-srpske
koalicije
ZAVRŠNI DIO SATA

Metodom uzorka provjerit ćemo točnost učeničkih rješenja.
160
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆA

– nove političke stranke: Hrvatska stranka prava (Stranka prava + Neodvisna narodna stranka),
Hrvatska napredna stranka, Čista stranka prava, Hrvatska pučka stranka (1904.),
– stanje u Dalmaciji i Istri: gospodarska nerazvijenost, djelovanje Stranke prava, borba za
hrvatski jezik
– politika „novog kursa” (F. Supilo i A. Trumbić): podrška mađarskoj oporbi u zamjenu za
ujedinjenje Dalmacije i Banske Hrvatske
– Riječka i Zadarska rezolucija (1905.) → nastanak Hrvatsko-srpske koalicije
– brzi slom politike „novog kursa”, ali H-S koalicija traje do početka Prvoga svjetskog rata
– nastavak iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje: najviše u SAD, zatim Kanadu, Južnu
Ameriku, Australiju i Novi Zeland
52. DALMACIJA I ISTRA, HRVATI U GRADIŠĆU

I JUŽNOJ UGARSKOJ, BANSKA HRVATSKA KRAJEM
19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: utvrđivanje stečenih znanja o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, Istri,
Gradišću i južnoj Ugarskoj, te o političkom i gospodarskom stanju u svim dijelovima Hrvatske
krajem 19. i početkom 20. stoljeća
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata u svim dijelovima domovine i inozemstvu
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj.
Artikulacija sata
161
UVOD
Učenike ćemo pripremiti s nekoliko kratkih pitanja:
1. Što je narodni preporod?
2. Što su bili ciljevi preporoditelja?
3. Što je bio vrhunac preporoda u Banskoj Hrvatskoj?
PONAVLJANJE
Ponavljanje možemo napraviti tako da nacrtamo na ploču lentu vremena. Na gornji dio lente napisat ćemo
Banska Hrvatska/Slavonija, a dolje Dalmacija/Istra pa ćemo unijeti događaje. Kad završimo, učenici će
te žarišne točke povezati u ponavljanje.
VJEŽBANJE
Zatim ćemo grafoskopom projicirati tablicu koju će učenici sami dopuniti:
predstavnici djela posljedice

BANSKA HRVATSKA
DALMACIJA
ISTRA
GRADIŠĆE
JUŽNA UGARSKA
Nakon toga možemo im dati i nekoliko zadataka uzročno-posljedične veze:

borba autonomaša i narodnjaka
politika „novog kursa”
iseljavanje Hrvata u prekomorske
zemlje
Dok učenici rješavaju zadatke, možemo ispitati 1 – 2 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na postavljenje zadatke.
162
Hrvatska povijest
53. BiH U 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA. HRVATSKA

POČETKOM 20. STOLJEĆA – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje već naučenih nastavnih sadržaja o ustanku u BiH, istočnoj krizi te
djelovanju političkih stranaka i gospodarskom stanju u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća
b) odgojni: razvijanje radnih navika, interes za povijest Hrvata izvan Hrvatske
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanja uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Artikulacija sata
PONAVLJANJE
Predviđeno vrijeme:
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena i u nju upisati najvažnije događaje. Možemo napraviti i usporednu
lentu za događaje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
VJEŽBANJE
S učenicima možemo vježbati snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje uzročno-posljedične veze.
I. Vježba snalaženja u vremenu i prostoru:
Na ploču ćemo nacrtati zaglavlje sinkronijske tablice koju će učenici sami dopuniti u bilježnice.
HRVATSKA GODINE BOSNA I HERCEGOVINA

ustanak kršćana u BiH
163
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo učenička rješenja. Posebno ćemo pohvaliti učenike kod kojih smo zamijetili pozitivan
pomak.
54. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. I NA POČETKU

20. STOLJEĆA – USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Jedan nastavni sat

Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustaviti stečena znanja o političkim, gospodarskim i društvenim prilikama u
Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća
b) odgojni: razvijanje domoljublja, svijesti o jedinstvenosti i povezanosti hrvatskoga naroda i inte-
resa za Hrvate izvan Hrvatske
c) funkcionalni: vježbati snalaženje u vremenu i prostoru, jasno uobličavanje i izražavanje misli i
stavova.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Artikulacija sata
UVOD
U uvodnom dijelu sata zamolit ćemo učenike da sami izdvoje nekoliko prema njihovu sudu najvažnijih
događaja, a zatim ćemo ih pokušati svesti na zajednički nazivnik. Zadat ćemo im da sami okarakterizi-
raju vrijeme o kojemu su učili u prošloj cjelini te dovrše tablicu.
PONAVLJANJE
Nastavnik će na ploču nacrtati lentu vremena u koju će upisivati ključne događaje hrvatske povijesti
u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća. Zatim će učenici prepričavati i objašnjavati događaje,
pri čemu će ih navoditi na smisleno i logično uobličavanje misli te na povezivanje događaja na temelju
modela uzročno-posljedične veze.
164
Hrvatska povijest
VJEŽBANJE
Dok ispitamo 2 – 3 učenika, ostali učenici mogu ispunjavati radni dio udžbenika na kraju nastavne
cjeline.
ZAVRŠNI DIO SATA

PLAN PLOČE
55. HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu, političkim i gospodarskim
prilikama i djelovanju hrvatske političke emigracije
b) odgojni: osuda rata, posebno borbe za tuđe ciljeve, ali razvijanje svijesti o obrani domovine i
njezinih dijelova (obrana hrvatske obale od talijanskih posezanja)
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze, snalaženja u vremenu i prostoru,
analize povijesnog zemljovida, teksta i crteža.
Oblici rada:
Inačica 1.
Inačica 2.
165
Nastavne metode:
– metoda izlaganja, razgovora, demonstracija, analiza teksta i karikature.
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, povijesni zemljovid (zidni ili u knjizi).
Korelacije:
– Berlinski kongres, Istočna kriza, položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj, gradivo povijesti iz 8. ra-
zreda osnovne škole.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo upoznati s time o čemu će učiti u ovoj cjelini (vidi uvod u cjelinu u udžbeniku). U slučaju
prve inačice obrade učenike ćemo podijeliti u 3 skupine s po 4 para i zadati im zadatke (v. tablicu).
OBRADA
Inačica 1.
Podijelit ćemo učenike u tri skupine s po pet parova i zadati im zadatke u skladu s tablicom.
I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA

1. par Čita tekst pod naslovom Hrvati Čita tekst pod naslovom Čita tekst pod naslovom
u Austro-ugarskoj vojsci i vadi Političke i gospodarske prilike i Djelovanje hrvatske
osnovne natuknice. vadi osnovne natuknice. političke emigracije i vadi
osnovne natuknice.
2. par Odgovara na pitanja na kraju Odgovara na pitanja na kraju Odgovara na pitanja na

istog odjeljka. istog odjeljka. kraju istog odjeljka.
3. par Analiza izvora iz udžbenika Analiza izvora Kršnjavi o Rješava pitanja uzročno-
Kako su vojnici izbjegavali talijanskom avionu nad -posljedične veze.
vojsku. Zagrebom.
Inačica 2.
Učenike ćemo ukratko podsjetiti na Veliku istočnu krizu, terorizam u Srbiji (1903.), atentat u Sarajevu
(1914.) te zaraćene strane u Prvome svjetskom ratu kako bismo im osvježili gradivo osmog razreda. Za-
tim ćemo početi izlagati o borbi Hrvata u Austro-ugarskoj vojsci, na kojim su se bojištima borili i protiv
koga. Bilo bi dobro grafoskopom ili episkopom pokazati sliku Hrvata u austro-ugarskoj odori. Učenik
može pročitati izvor koji govori o tome na koji su način neki pokušavali izbjeći vojnu obvezu. Nasta-
vnik će ispričati o pojavi „zelenog kadera”. Spomenut ćemo i dobrovoljačke odrede koji su se borili na
strani Antante te pobune u ratnoj mornarici (Pula, Boka kotorska). Zatim će učenici zapisati prvi dio
natuknica u bilježnice. U sljedećem koraku obrade govorit ćemo o političkim i gospodarskim prilikama:
nestašici, gladi, bolestima, ograničenjima građanskih sloboda, cenzuri, što možemo potkrijepiti izvorom
166
Hrvatska povijest
iz udžbenika u kojemu se govori o tome kako je neprijateljski (talijanski) zrakoplov nadlijetao grad, a
nijedne novine nisu o tome izvijestile. Neki učenik može rastumačiti karikaturu u knjizi. U posljednjem
koraku obrade učenike ćemo informirati o djelovanju hrvatske političke emigracije – Hrvatskog odbo-
ra (poslije Jugoslavenskoga) koji se borio protiv osvajačkih težnji Italije te smatrao da je ujedinjenje
sa Srbijom i Crnom Gorom nužno. Objasnit ćemo učenicima sukob dviju koncepcija: Hrvati su bili za
ravnopravnost, a srbijanska vlada za centralizam s Karađorđevićima na čelu. Napisat ćemo na ploču i
zadnju skupinu natuknica postavljajući istodobno učenicima nekoliko pitanja kojima ćemo ustanoviti
razinu usvojenosti novih sadržaja.

Prvi svjetski rat
pobuna u austro-ugarskoj mornarici
pojava „zelenog kadera”
ZAVRŠNI DIO SATA

Učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja ili, ako smo radili prema inačici 2., zadatke uzročno-posljedične
veze iz inačice 1.
Moguća pitanja:
1. Gdje su se sve Hrvati borili u Prvome svjetskom ratu?
2. Zašto nisu rado išli u a) Austro-ugarsku vojsku?
b) dobrovoljačke jedinice Antante?
3. Kako su se osjećale posljedice Prvoga svjetskog rata?
4. Protiv čega se morala boriti hrvatska politička emigracija?
167
PLAN PLOČE
HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA

– Hrvati se bore: 1) u Austro-ugarskoj vojsci (većina) – protiv Rusije, Srbije i Italije
2) na strani Antante (manjina – dobrovoljci)
– izbjegavanje vojne obveze – „zeleni kader”
– političke i gospodarske prilike: nestašica, glad, ograničene građanske slobode (cenzura)
– djelovanje hrvatske političke emigracije – Hrvatski (Jugoslavenski) odbor:
protiv Italije → povezivanje sa Srbijom i Crnom Gorom
– sukob dviju ideja: ravnopravnost (Hrvati) → centralizam s Karađorđevićima (Srbi)
Tema za pisani rad

Na temelju literature I. Perić: Povijest Hrvata ili D. Pavličević: Povijest Hrvatske učenik može napisati
pisani rad o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu.
56. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA

SRBA, HRVATA I SLOVENACA
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku i ustrojstvu Narodnog vijeća SHS, nastanku Države
SHS, talijanskom zauzimanju hrvatske obale, stvaranju Kraljevstva SHS (razlika Naputak
– Adresa) i prvim izražajima nezadovoljstva Hrvata
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini, teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske i osjećaj
demokratičnosti
c) funkcionalni: vježbati uočavanje uzročno-posljedične veze, snalaženja na povijesnom
zemljovidu i jasno izražavanje mišljenja i stavova.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– verbalne (izlaganje, razgovor), vizualne (fotografija, zemljovid).
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– ulazak Italije u Prvi svjetski rat, završetak Prvoga svjetskog rata.
Artikulacija sata
168
Hrvatska povijest
UVOD
Nakon što u najkraćim crtama informiramo učenike o događajima u svijetu, za obradu nove nastavne
jedinice pripremit ćemo ih postavljanjem sljedećih pitanja:
1. Što je Antanta obećala Italiji Londonskim ugovorom?
2. Na čijoj se strani bori većina Hrvata u Prvome svjetskom ratu?
3. Što za Hrvatsku znači ako Antanta pobijedi?
4. S kime je pregovarao Jugoslavenski odbor?
5. Kakvo ujedinjenje predlaže srbijanska strana (Nikola Pašić)?
6. U kakvom je, dakle, Hrvatska političkom položaju?
Učenici će sami zaključiti da se Hrvatska našla u teškom političkom položaju pa ćemo im nakon toga
najaviti današnju temu.
OBRADA
U prvom koraku obrade učenike ćemo upoznati s ciljem, ustrojstvom i radom Narodnog vijeća SHS.
Pritom možemo projicirati slike A. Korošca, A. Pavelića (starijega) i S. Pribićevića kako bismo ostvarili
kvalitetniju vizualizaciju nastave. Zatim ćemo objasniti kako je nastala Država SHS. Poseban naglasak
stavit ćemo na dvije odluke sabora: prekid veza s Ugarskom i Austrijom i ulazak Trojednice u Državu
Slovenaca, Hrvata i Srba. Učenici će analizirati sliku u udžbeniku, a zatim ćemo im grafoskopom pro-
jicirati zemljovid kako bi vidjeli da se radi o teritoriju na kojemu su živjeli Slovenci, Hrvati i Srbi, ali na
području bivše Austro-Ugarske. Dodatni vanjsko-politički pritisak predstavljao je početak talijanskog
ispunjavanja Londonskog ugovora (tj. zauzimanje hrvatske obale od Italije), što je ubrzalo proces pre-
govora s Kraljevinom Srbijom. Uslijedilo je potpisivanje Ženevske deklaracije (pod pritiskom Velike
Britanije i Francuske), ali je Pašić povukao potpis nakon povratka u Beograd. Netko od učenika pročitat
će izvor koji govori o izjavi ppuk. Dušana Simovića, a drugi će odgovoriti na pitanja. Posebnu pozornost
obratit ćemo sjednici Središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS (28./29. XI. 1918.), gdje se raspravljalo o
načinu ujedinjenja Države SHS s Kraljevinom Srbijom. Učenike ćemo upoznati s bitnim odrednicama
„Naputka” i u čemu se razlikovao od „Adrese”. Nezadovoljstvo Hrvata osjetilo se već u sljedećih neko-
liko dana (proglas Stranke prava, Prosinačke žrtve). U zadnjem koraku obrade učenike ćemo upoznati
s posljedicama Rapalskog ugovora i Rimskog sporazuma.
VJEŽBANJE
Usvojenost novih sadržaja možemo provjeriti tako da:
169
Inačica 1
1) učenicima zadamo pitanja uzročno-posljedične veze (v. tablicu).

Talijani počinju zauzimati
hrvatsku obalu
Prosinačke žrtve
Rapalski ugovor
Inačica 2
2) učenici odgovore u bilježnice na pitanja na kraju odjeljaka u knjizi.
Dok učenici odgovaraju na zadatke, možemo ispitati 1 – 2 učenika. Zadnje 2 minute sata ostavit
ćemo za provjeru kako su učenici riješili zadatke.
ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju ćemo provjeriti učenička rješenja.
PLAN PLOČE
HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SRBA, HRVATA I SLOVENACA

– Narodno vijeće SHS – najviše političko tijelo južnoslavenskih zemalja HM (A. Korošec
– predsjednik)
– Hrvatski sabor (29. X. 1918.) – 2 važne odluke:
a) prekinute sve državnopravne veze s Austrijom i Ugarskom i Trojedna Kraljevina ulazi u
Državu SHS
b) sve ovlasti Hrvatski sabor prenosi na Narodno vijeće SHS
– Talijani zauzimaju hrvatsku obalu → ubrzano ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom
– Ženevska deklaracija – dogovorena ravnopravnost → Pašić povlači potpis
– sjednica Središnjeg odbora NV-a SHS (XI. 1918.) → dogovoren „Naputak”
– izaslanstvo pročitalo „Adresu” (bezuvjetno ujedinjenje) → nastanak Kraljevstva SHS (1. XII.
1918.) s dinastijom Karađorđevića na čelu
– nezadovoljstvo Hrvata (proglas Stranke prava, Prosinačke žrtve)
– Rapalski ugovor (krajem 1920.) – Italija dobila Trst, Istru, Zadar i otoke
– Rimski sporazum – Rijeka pripala Italiji
Tema za pisani rad

Na temelju djela H. Matkovića: Suvremena politička povijest Hrvatske i Povijest Jugoslavije učenik
može sastaviti pisani rad o ulasku Hrvatske u Kraljevstvo SHS.
170
Hrvatska povijest
57. HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG

RATA. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SHS
– PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponovit ćemo već naučene sadržaje o borbi Hrvata u Prvome svjetskom ratu,
nastanku Države SHS te okolnostima njezina ulaska u Kraljevstvo SHS
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, osjećaja za demokraciju
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze te snalaženja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike možemo pripremiti igrom asocijacija.
Nije republika… uputa spaljivanje mađarske na pismu

zastave (1895.)
… a nije ni carstvo sastavilo ga NV SHS osnivač i predsjednik pročitano kralju
HSS-a Aleksandru
vlada kralj sadržava uvjete političar, rođen u Svetozar Pribićević
ujedinjenja Trebarjevu Desnom
(1871.)
Ugarsko-Hrvatsko … 23. XI. 1918. „guske u magli” 1. XII. 1918.
Kraljevstvo Naputak Stjepan Radić Adresa

KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA
PONAVLJANJE
Ponoviti možemo uz pomoć nekoliko jednostavnih pitanja:
171
1. Kakav je bio položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj?

2. Kad su se javile ideje o ujedinjenju svih južnih Slavena?
3. Zašto je Italija ušla u Prvi svjetski rat, kada i na čijoj strani?
4. Na čijoj su se strani pretežito borili Hrvati u Prvome svjetskom ratu?
5. Za što se zauzimao Jugoslavenski odbor? Oko čega se taj odbor sukobljavao s Pašićevom vla-
dom?
6. Kako je nastala Država SHS? Koje je narode ona uključivala?
7. Što je Naputak, a što Adresa?
8. Zašto Hrvati nisu bili zadovoljni ujedinjenjem 1. XII. 1918.?
Dok učenici samostalno odgovore na zadatke u svoje bilježnice, možemo ispitati 1 – 2 učenika.
VJEŽBANJE
U sljedećem koraku s učenicima možemo vježbati snalaženje u vremenu i prostoru te uočavanje uzro-
I. Snalaženje u vremenu i prostoru:
Pomoću prozirnica pokazat ćemo učenicima u čemu se razlikuje teritorijalni opseg Države SHS i
Kraljevstva SHS. Pokušat ćemo učenicima razviti sposobnost određivanja tog prostora na fizičkoj
karti Europe ili na slijepom zemljovidu.

pojava zelenog kadra
nastanak Države SHS
talijansko zauzimanje hrvatske
obale
ZAVRŠNI DIO SATA

Provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na postavljene zadatke.
172
Hrvatska povijest
58. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH

STRANAKA (1918. – 1935.)
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o političkom položaju Hrvata u Kraljevstvu SHS od 1918. do 1934.
godine, Vidovdanski ustav, djelovanje HSS-a, atentat na zastupnike HSS-a, Šestosiječanjska dik-
tatura, Oktroirani ustav, nastanak ustaškog pokreta i atentat u Marseilleu na kralja Aleksandra
b) odgojni: razvijanje interesa za nacionalnu povijest, osuda nasilja kao neprimjerenog oblika
rješavanja problema
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, uzročno-posljedične veze i snalaženja u vre-
menu i prostoru.
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni, frontalni, rad u paru i individualni.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, analiza teksta, demonstracija.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– osnutak HPSS-a, nastanak Kraljevstva SHS.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti s nekoliko uvodnih pitanja na koja će odgovoriti:
1. Kako je nastalo Kraljevstvo SHS? (ujedinjenjem Države SHS s Kraljevinom Srbijom)
2. Je li to ujedinjenje provedeno u skladu sa željama hrvatskog naroda? (Nije.)
3. Što je Naputak, a što Adresa? (Prema Naputku se trebalo ujediniti uz uvjet priznavanja samo-
stalnosti, a Adresa je sročena tako da je srpski kralj prihvati.)
4. Što su Prosinačke žrtve? Kako je do njih došlo? (nakon prosvjeda na Jelačićevu trgu)
5. Kada je osnovana Hrvatska pučka seljačka stranka? Tko su njezini osnivači i koji je njezin pro-
gram? (Braća Radić osnovala su je 1904. godine, zauzimala se za veća prava seljaka.)
OBRADA
173
Inačica 1.
Ako se odlučimo za kombinirani oblik rada (grupni, rad u paru, individualni i frontalni), podijelit ćemo
učenike u četiri skupine s po četiri para i dati im zadatke u skladu sa sljedećom tablicom.

podnaslovom Uzroci podnaslovom HPSS podnaslovom Atentat podnaslovom
jačanja hrvatskog – najznačajnija na hrvatske zastupnike Uvođenje diktature
nezadovoljstva i vadi hrvatska politička u Narodnoj skupštini i i vadi natuknice.
natuknice. stranka i vadi vadi natuknice.
natuknice.

3. par Čita tekst s Odgovara na prvi Čita tekst s Odgovara na treći

podnaslovom zadatak uzročno- podnaslovom Ubojstvo zadatak uzročno-
Oktroirani ustav i vadi -posljedične veze. kralja i uspostava -posljedične veze.
natuknice. Namjesništva
i vadi natuknice.
4. par Odgovara na pitanja na Odgovara na drugi Odgovara na pitanja na Odgovara na četvrti

kraju istog odjeljka. zadatak uzročno- kraju istog odjeljka. zadatak uzročno-
Nakon što svaki par unutar skupina obavi svoj dio posla, počet ćemo u zajedničku sintezu. Grafoskopom
ćemo projicirati naslov nastavne jedinice i skupinu po skupinu natuknica, koje će služiti kao okvir za
prepričavanje događaja onim parovima koji su radili određeni dio nove nastavne jedinice.
Inačica 2.
Ako se zbog opsežnosti sadržaja nastavne jedinice ipak odlučimo za frontalni način rada, učenike ćemo
prvo upoznati s uzrocima jačanja hrvatskog nezadovoljstva: prijevarama koje su nastupile već pri pretva-
ranju austro-ugarskih kruna u dinare (čime su stanovnici bivše Države SHS oštećeni za 20% vrijednosti),
zatim žigosanje stoke te veći porez u Hrvatskoj. Napisat ćemo prvu skupinu natuknica na ploču ili ih
projicirati s prozirnice. Netko od učenika može pročitati izvor iz knjige koji govori o batinanju vojnika.
Zajedno ćemo odgovoriti na pitanja na kraju teksta. U sljedećem koraku obrade upoznat ćemo učenike s
time kako je donesen Vidovdanski ustav (1921.), kojim je Kraljevina SHS postala centralistička monarhija,
kralju su dodijeljene velike ovlasti, a država je podijeljena na 33 oblasti, čime je zatirana sama hrvatska
državnost. Učenicima ćemo projicirati novu skupinu natuknica, a zatim ćemo ih upoznati s djelatnošću
Hrvatske pučke seljačke stranke (HPSS) – najznačajnije hrvatske političke stranke. Ona je u sklopu po-
litičkih okolnosti nekoliko puta promijenila naziv: u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS),
a od 1925. u Hrvatska seljačka stranka (HSS). Zatim ćemo učenicima objasniti kako je udruživanjem
HSS-a i Samostalne demokratske stranke (S. Pribićevića) došlo do stvaranja Seljačko-demokratske ko-
alicije (1927.), koja je predstavljala pravu političku opasnost za srpske radikale. Zatim ćemo učenicima
174
Hrvatska povijest
predočiti kako je došlo do atentata na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini (20. VI. 1928.), zločina
nezamislivoga u demokratskim državama, kad je radikal Puniša Račić pucao u zastupnike HSS-a. Dvojica
ubijenih (Đ. Basariček i P. Radić), trojica ranjenih (S. Radić, I. Granđa i I. Pernar) te skora smrt samog
Stjepana Radića, vođe najutjecajnije hrvatske političke stranke, izazvali su duboko ogorčenje hrvatskog
naroda. Za novog vođu HSS-a dolazi Vladko Maček. Učenici će prepisati novu skupinu natuknica u bi-
lježnice te analizirati slikovni materijal u udžbeniku: izvješće iz novina i slike sa sprovoda. U sljedećem
koraku obrade, učenike ćemo upoznati s diktaturom kralja Aleksandra (6. I. 1929.), što je s ubojstvom
hrvatskih zastupnika svakako bio poticaj osnutku organizacije „Ustaša – hrvatski oslobodilački pokret”
(1930.). Ipak, pod vanjskim pritiskom kralj diktaturu zamjenjuje nametnutim (oktroiranim) Ustavom
(1931.), kojim ozakonjuje svoj nadzor rada skupštine. Hrvatski političari Zagrebačkim punktacijama
(1932.) osuđuju kraljev režim. Učenici prepisuju natuknice s prozirnice u bilježnicu, a zatim prelazimo
na posljednji korak obrade: ubojstvo kralja Aleksandra u Marseilleu (1934.). Upoznat ćemo učenike s
time da je pokušaja bilo i prije, a možemo reći i da neki povjesničari smatraju da je atentat bio usmjeren
protiv francuskog ministra vanjskih poslova, ali posljedice ubojstva, zbog maloljetnosti prijestolonaslje-
dnika, bile su uspostava Namjesništva sačinjenoga od kneza Pavla i još dvaju članova.
Ponavljanje ćemo provesti kroz nekoliko jednostavnih pitanja, a vježbati možemo uočavanje uzročno-
posljedične veze.
1. Što je produbilo nezadovoljstvo Hrvata u Kraljevstvu SHS?
2. Što je ozakonio Vidovdanski ustav?
3. Kako je nastala Seljačko-demokratska koalicija?
4. Prepričaj događaje u Narodnoj skupštini (20. VI. 1928.).
5. U čemu je važnost Zagrebačkih punktacija?

proglašenje Šestosiječanjske
diktature
ubojstvo zastupnika HSS-a u
Narodnoj skupštini
nastanak ustaškog pokreta
ubojstvo kralja Aleksandra
ZAVRŠNI DIO SATA

Metodom uzorka kratko ćemo provjeriti učenička rješenja.
175
PLAN PLOČE
DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH STRANAKA (1918. – 1935.)

– uzroci jačanja hrvatskog nezadovoljstva:
1) pretvaranje kruna u dinare – gubitak 20% vrijednosti
2) žigosanje stoke
3) veći porez u Hrvatskoj
– Vidovdanski ustav (1921.) – Kraljevina SHS postala je centralistička monarhija, kralju velike
ovlasti, podjela na 33 oblasti → hrvatska državnost dovedena u pitanje
– HPSS – najvažnija hrvatska politička stranka: promjena naziva (HRSS → HSS )
– HSS + Samostalna demokratska stranka = Seljačko-demokratska koalicija (1927.)
– atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini (20. VI. 1928.): radikal Puniša Račić puca
u zastupnike HSS-a → 2 mrtva, 3 ranjena (S. Radić podlegao ranama) → ogorčenje hrvatskog
naroda
– Vladko Maček – novi vođa HSS-a
– kralj Aleksandar uvodi diktaturu (6. I. 1929.) → osnutak organizacije „Ustaša – hrvatski
oslobodilački pokret” (1930.)
– Oktroirani ustav (1931.) – kralj nadzire rad skupštine
– Zagrebačke punktacije (1932.) – osuda kraljeva režima
– ubojstvo kralja Aleksandra u Marseilleu (1934.) → uspostava Namjesništva (knez Pavle i još 2
člana)
Tema za pisani rad

Učenik može sastaviti pisani rad na neku od sljedećih tema:
a) Atentat u Narodnoj skupštini
b) Djelovanje HSS-a između dvaju ratova
c) Nastanak ustaškog pokreta
Moguća literatura:
– H. Matković: Povijest HSS-a, Zagreb 1999.
– H. Matković: Suvremena politička povijest Hrvatske, Zagreb, 1992.
– H. Matković: Povijest Jugoslavije – hrvatski pogled, Zagreb, 1998.
176
Hrvatska povijest
59. HRVATSKO PITANJE I NASTANAK

BANOVINE HRVATSKE
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvajanje znanja o hrvatskom pitanju, uzrocima iseljavanja Hrvata, sporazumu
Cvetković-Maček o nastanku Banovine Hrvatske
b) odgojni: razvijanje duha demokracije i svijesti o rješavanju političkih pitanja u demokratskim
institucijama (sabor, sporazum i slično), osuda velikosrpstva jer poništava pravo naroda za
samoodređenjem
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru (zemljovid Banovine Hrvatske), rada na
tekstu i uočavanja uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
– izlaganje, razgovor, rad na tekstu.
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, zemljovid.
Korelacije:
– položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj.
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti za obradu nove nastavne jedinice uz pomoć nekoliko postavljenih pitanja:
1. Što je sve uzrokovalo nezadovoljstvo Hrvata položajem u Kraljevstvu SHS?
2. Kako je kralj Aleksandar smirio stanje u zemlji nakon atentata u Narodnoj skupštini?
3. Tko je izveo atentat na kralja Aleksandra i zašto?
4. Kako se zvala najvažnija hrvatska politička stranka između dvaju ratova?
5. Jeste li kad čuli za izraz hrvatsko pitanje?
OBRADA
U prvom koraku obrade objasnit ćemo učenicima pojam hrvatskog pitanja. Podređenost Hrvata u odnosu
na Srbe u Kraljevstvu SHS možemo ilustrirati brojčanim podacima.
Ovdje ćemo naglasiti da su, osim Hrvata, i drugi narodi bili u neravnopravnom položaju (recimo, Make-
donci nisu priznati kao narod, a Crnogorci su smatrani Srbima). Nakon što napišemo nekoliko natukni-
ca, izložit ćemo dio koji se odnosi na hrvatsko iseljeništvo, objašnjavajući razliku između ekonomskih i
177
političkih emigranata. Pokazat ćemo učenicima grafoskopom prozirnicu na kojoj se vide glavni smjerovi
emigriranja Hrvata (polovica 19. st. /poč. 20. st.). Opet ćemo povezati vanjskopolitičke događaje s odlu-
kom kneza Pavla o rješenju hrvatskog pitanja. Ovo ćemo potkrijepiti izvorom navedenim u udžbeniku
(izvještaj H. Seton-Watsona): jedan će učenik pročitati izvor, a drugi će odgovoriti na pitanja. Nakon
toga učenike ćemo upoznati sa sporazumom Cvetković-Maček: stvorena je Banovina Hrvatska, a Maček
je imenovan potpredsjednikom vlade. S prozirnice ili na zidnom povijesnom zemljovidu (Hrvatska kroz
stoljeća) učenicima ćemo pokazati koji je teritorij uključivala Banovina Hrvatska. Zatim ćemo navesti što
su bili središnji, a što samostalni hrvatski poslovi, te upoznati učenike s protivnicima sporazuma (veliko-
srpski krugovi i ustaše). Naglasit ćemo da je to bilo rješenje hrvatskog pitanja koje zbog blizine Drugog
svjetskog rata nije uspjelo dati rezultate. Nakon toga zapisat ćemo i posljednje natuknice na ploču.
VJEŽBANJE
Učenicima ćemo zadati nekoliko pitanja ili zadataka uzročno-posljedične veze i, dok ostali rješavaju,
možemo ispitati 1 – 2 učenika.
I. Pitanja:
1. Zbog čega su se Hrvati iseljavali od kraja 19. stoljeća? Što je dodatno pojačalo iseljavanje?
2. Kako je došlo do sporazuma Cvetković-Maček?
3. Što su bili poslovi središnje vlade u Beogradu, a što samostalni poslovi Banovine Hrvatske?
4. Utvrdi pomoću zemljovida koja je područja obuhvaćala Banovina Hrvatska.
5. Tko se protivio sporazumu Cvetković – Maček i zašto?

a) ___________________ iseljavanje Hrvata
b) ___________________
sporazum Cvetković-Maček
ZAVRŠNI DIO SATA

Zadnjih pet minuta sata ostavit ćemo za pregledavanje učeničkih odgovora.
178
Hrvatska povijest
PLAN PLOČE
HRVATSKO PITANJE I NASTANAK BANOVINE HRVATSKE

– hrvatsko pitanje – neravnopravan položaj Hrvata u odnosu na Srbe u zajedničkoj državi
– Vidovdanski ustav (1921.) – hrvatski teritorij podijeljen na oblasti, a Sabor se ne sastaje →
ugrožena hrvatska državnost
– Hrvatsko iseljeništvo: a) ekonomski emigranti – peronospora
b) politički emigranti – progoni (posebno nakon Šestosiječanjske
diktature i Zakona o zaštiti države)
– pregovori Maček-Stojadinović → neuspješni
– sporazum Cvetković-Maček → nastanak Banovine Hrvatske (26. VIII. 1939.)
BANOVINA HRVATSKA
POSLOVI SREDIŠNJE VLADE UNUTARNJI POSLOVI
vanjski poslovi, vojska, financije, vanjska gospodarstvo, prosvjeta, zdravstvo, sudstvo i
trgovina, pošta i promet unutarnja uprava
– protivnici Sporazuma i Banovine: a) velikosrpski krugovi – nemoguće ostvariti centralizam

b) ustaška emigracija – nije ostvarena hrvatska
samostalnost
Tema za pisani rad

Učenik koji pokaže posebno zanimanje može posuditi djela Hrvoja Matkovića Suvremena politička
povijest Hrvatske ili Povijest Jugoslavije – hrvatski pogled te na temu Banovina Hrvatska napisati pis-
meno izvješće (referat).
60. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIČKIH STRANAKA

(1918. – 1935.). HRVATSKO PITANJE I NASTANAK
BANOVINE HRVATSKE – PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponovit ćemo razdoblje političkog djelovanja hrvatskih stranaka (1918. – 1935.),
hrvatsko pitanje i nastanak Banovine Hrvatske
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata, osjećaja za demokraciju i temeljne ljudske
vrijednosti (građanske slobode i drugo), osuda diktature
179

Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Artikulacija sata
UVOD
Za početak učenike možemo zabaviti pogađanjem igre asocijacija.
dalmatinsko seljačko točno

slavonsko istočno netočno
„… slovo” pogrešno jedino
državljanstvo ? ispravno
hrvatsko pitanje rješenje

HRVATSKO PITANJE TRAŽI RJEŠENJE
PONAVLJANJE
Ponoviti možemo na nekoliko načina.
Inačica 1.
Na ploču ćemo nacrtati lentu vremena započevši s godinom 1918. U lentu ćemo upisati sve najvažnije
događaje za hrvatsku povijest između dvaju svjetskih ratova.
Inačica 2.
Grafoskopom možemo projicirati prozirnicu na kojoj će biti sljedeća tablica. Tablicu ćemo postupno
otkrivati, a učenici će u bilježnice dopunjavati praznine u tablici.
GODINA DOGAĐAJ ZNAČENJE

29. X. 1918. nastanak Države SHS
1. XII. 1918. nastanak Kraljevstva SHS
1921. Vidovdanski ustav
1928. atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj
skupštini
6. I. 1929. Šestosiječanjska diktatura
180
Hrvatska povijest
1931. Oktroirani ustav

1934. atentat na kralja Aleksandra
1939. sporazum Cvetković – Maček
VJEŽBANJE
S učenicima možemo vježbati snalaženje u vremenu i prostoru uspoređujući unutarnje promjene granica
Kraljevstva SHS, tj. Kraljevine Jugoslavije (oblasti, banovine, Banovina Hrvatska).
Također možemo vježbati i uočavanje uzročno-posljedične veze uz pomoć nekoliko dolje navedenih
zadataka.

Vidovdanski ustav
atentat na hrvatske zastupnike u
Narodnoj skupštini
atentat na kralja Aleksandra u
Marseilleu
sporazum Cvetković – Maček
ZAVRŠNI DIO SATA

61. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka NDH i njezinim obilježjima
b) odgojni: osuda fašizma, rasne i vjerske nejednakosti
c) funkcionalni: vježbati rad na tekstu (uočavanje bitnoga u tekstu), snalaženje u vremenu i
prostoru te uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Inačica 1.
– frontalni, grupni, rad u paru, individualni.
181
Inačica 2.
Nastavne metode:
– razgovor, izlaganje, rad na tekstu.
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– nastanak ustaškog pokreta (neriješeno hrvatsko pitanje: vrlo težak i podređen položaj Hrvata u
Kraljevini Jugoslaviji), usporedba ustaškoga i nacističkog režima, gradivo povijesti osmog razre-
da osnovne škole (Drugi svjetski rat).
Artikulacija sata
UVOD
Učenike ćemo pripremiti sljedećim pitanjima:
1. Kako je i zašto nastao ustaški pokret?
2. Što su bili ciljevi ustaškog pokreta?
3. Gdje su ustaše emigrirali?
Nakon toga (ako smo se odlučili za 1. inačicu) podijelit ćemo ih na četiri skupine s po 4 para.
OBRADA
Inačica 1.
S prozirnice ćemo učenicima projicirati tablicu i objasniti tko treba obraditi pojedini dio teksta. Nakon
toga dat ćemo im 10-ak minuta da svaki par u skupini stigne obaviti svoj dio posla. Za to ćemo vrijeme
obilaziti skupine, nadgledati rad parova i po potrebi ih usmjeravati.

podnaslovom Slom podnaslovom podnaslovom podnaslovom Ustaški
Kraljevine Jugoslavije Nastanak NDH i vadi Ustroj vlasti u teror i vadi osnovne
i vadi osnovne osnovne natuknice. NDH. Podređenost natuknice.
natuknice. okupatorskim silama
i vadi osnovne
natuknice.
2. par Čita tekst (kao i 1. Čita tekst (kao i 1. Čita tekst (kao i 1. Čita tekst (kao i 1.
par iste skupine) i par iste skupine) i par iste skupine) i par iste skupine) i
odgovara na pitanja odgovara na pitanja na odgovara na pitanja odgovara na pitanja
na kraju teksta. kraju teksta. na kraju teksta. na kraju teksta.
182
Hrvatska povijest
3. par Čita tekst s Čita tekst Slom Čita tekst s Čita tekst
podnaslovom Kraljevine Jugoslavije podnaslovom Podređenost
Vezanost ustaškog i rješava prvi zadatak Gospodarstvo i okupatorskim silama i
režima za sudbinu uzročno-posljedične kultura u NDH i vadi rješava treći zadatak
njegovih zaštitnika veze. osnovne natuknice. uzročno-posljedične
i vadi osnovne veze.
natuknice.
4. par Čita tekst (kao i 3. Čita tekst Nastanak Čita tekst (kao i 3. Čita tekst Vezanost
par iste skupine) i NDH i rješava drugi par iste skupine) i ustaškog režima…
odgovara na pitanja zadatak uzročno- odgovara na pitanja Rješava četvrti
na kraju teksta. posljedične veze. na kraju teksta. zadatak uzročno-
posljedične veze.
Kao i obično, nakon samostalne analize počinje se u zajednička sinteza. S grafoskopa ćemo projicira-
ti natuknice (v. PLAN PLOČE) koje ćemo postupno otkrivati. One će služiti kao osnova za izlaganje
predstavnika parova, čime ćemo dobiti povratnu informaciju koliko su učenici naučili nove nastavne
sadržaje.
Inačica 2.
Ako smatramo da će nam gore navedeni oblik rada oduzeti previše vremena, istu nastavnu jedinicu mo-
žemo obraditi i kombinacijom frontalnoga i individualnog oblika rada. Nastavnik će izlagati gradivo u
manjim cjelinama (Slom Kraljevine Jugoslavije, Nastanak Nezavisne Države Hrvatske, Ustroj vlasti u
NDH. Podređenost okupatorskim silama, Ustaški teror, Vezanost ustaškog režima za sudbinu njegovih
zaštitnika, Gospodarstvo i kultura u NDH), s nekoliko kratkih pitanja dobivati povratnu informaciju o
naučenosti novih sadržaja kod učenika te otkrivati natuknice na grafoskopu. Grafoskopom možemo pri-
kazati i teritorijalni ustroj NDH: podjelu na župe i crtu razgraničenja njemačko-talijanskih interesa. Na
zemljovidu učenici mogu ustanoviti kako je NDH zauzela Bosnu i Hercegovinu te dijelove Srbije i kako
su Talijani zauzeli veći dio hrvatske obale. Na kraju će neki učenik čitati izvor, a drugi će odgovoriti na
pitanja na kraju izvora. Ostane li nam vremena, možemo pročitati i tekst zanimljivosti.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata možemo učenicima zadati nekoliko zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze
da ih riješe samostalno ili uz našu pomoć.

slom Kraljevine Jugoslavije
nastanak NDH
Rimski ugovori
puč Vokić-Lorković
183
PLAN PLOČE
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

– Kraljevina Jugoslavija pristupa Trojnom paktu (25. III. 1941.) → državni udar (D. Simović)
→ napad Njemačke na Jugoslaviju (6. IV. 1941.) – kapitulacija za 11 dana
– Slavko Kvaternik proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku (10. IV. 1941.) – ustaše i poglavnik A.
Pavelić (ustroj po uzoru na Njemačku i Italiju)
– Rimski ugovori – Pavelić predao Mussoliniju velik dio dalmatinske obale
– ustaški teror: rasni i vjerski progoni, logori (Židovi, Romi, Srbi, ali i Hrvati protivnici režima)
– teror četnika, Talijana i partizana
– puč Vokić-Lorković (1944.) → pokušaj povezivanja NDH s Velikom Britanijom → Pavelić ih
uhitio i dao zatvoriti u Lepoglavu (poslije pogubljeni)
– gospodarstvo NDH – podređeno interesima Nijemaca i Italije
– kultura NDH – objavljivanje Hrvatske enciklopedije
Tema za pisani rad

Učenik može posuditi knjigu Hrvoja Matkovića Nezavisna Država Hrvatska i napisati na temelju nekog
većeg poglavlja pisano izvješće (referat).
62. HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku, organizaciji i djelovanju partizanskog pokreta
b) odgojni: razvijanje nacionalnog osjećaja, ljubavi prema domovini i slobodi
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, uzročno-posljedične veze te snalaženja u
vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– velikosrpski program Ilije Garašanina, partizanski filmovi.
184
Hrvatska povijest
Artikulacija sata
UVOD
Učenike možemo pitati jesu li kad čuli za partizane. Znaju li kakav je to partizanski način borbe? Jesu
li kad gledali neki partizanski film? Ako ne, jesu li gledali film Maršal Vinka Brešana?
OBRADA
Učenike ćemo kratko podsjetiti na činjenice koje su već naučili: potpisivanje Trojnog pakta, državni
udar, napad na Jugoslaviju i njezinu brzu kapitulaciju i podjelu. Ubrzo nakon toga Komunistička parti-
ja Jugoslavije (KPJ) počinje organizirati pokret otpora i dolazi do pojave partizanskog pokreta. Zatim
ćemo učenicima projicirati prvi dio natuknica s prozirnice. Na području Hrvatske organiziran je prvi
partizanski odred u nekadašnjoj Jugoslaviji. Bio je to Sisački odred (22. VI. 1941.). Zbog učinkovitije
organizacije partizanskih akcija na području Hrvatske organiziran je Glavni štab Hrvatske te mnogo
Narodnooslobodilačkih odbora (NOO). Kao vrhovno političko tijelo pokreta krajem 1942. osnovano je
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Učenicima ćemo zapisati drugi dio
natuknica na ploču ili ih projicirati grafoskopom, a zatim ih upoznati s djelatnošću Zemaljskog antifa-
šističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), pri čemu ćemo naglasiti njegovu važnu
odluku o sjedinjenju okupiranih područja hrvatske obale (pod Talijanima) s maticom Hrvatskom. Tako
je postupno došlo i do stvaranja hrvatske države u sastavu jugoslavenske federacije. Ponovno ćemo za-
pisati ili projicirati novu skupinu natuknica, a zatim ćemo se nešto detaljnije osvrnuti na sudbinu HSS-a
– najvažnije hrvatske političke stranke između dvaju ratova. Naime, unutar HSS-a dolazi do raslojava-
nja: dio surađuje s izbjegličkom vladom u Londonu, dio prilazi ustašama, dio je za politiku čekanja (V.
Maček), a dio (s vremenom sve veći) sudjeluje u antifašističkoj borbi. Ovo možemo ilustrirati izvorom
iz udžbenika koji govori o udjelu HSS-a u NOB-u. Nakon što zapišemo nekoliko sljedećih natuknica,
učenike ćemo upoznati s djelovanjem četnika na području bivše Kraljevine Jugoslavije. Četnici (s vo-
đom Dražom Mihailovićem) borili su se za povratak kralja na vlast i ostvarenje Velike Srbije, tj. države
sa srpskom prevlašću. Provodili su teror na hrvatskom području, posebno na području Dalmacije, Like
i Gorskog kotara. Uoči sloma NDH došlo je do povlačenja vojske i civila prema Austriji. Civili i vojnici
predali su se Saveznicima (Britancima), a ovi su ih izručili partizanima, pa je počinjen zločin: neki su
ubijeni već ondje, u blizini Bleiburga, a drugi su uz teško mučenje sprovedeni na Križni put. Ovo mo-
žemo ilustrirati svjedočenjima iz dokumentarnog filma 1945. – naličje rata.
Ponovit ćemo s nekoliko kratkih pitanja, a nakon toga možemo vježbati uočavanje uzročno-posljedične
veze.
I. Primjeri pitanja za provjeru znanja:
1. Tko je bio organizator partizanskog pokreta?
185
2. Objasni raslojavanje unutar HSS-a.

3. Što je ZAVNOH? Koja je njegova važna odluka?
4. Tko su bili četnici i za što su se borili?
5. Što se dogodilo nakon sloma NDH?

osnutak Sisačkog odreda
uskraćivanje zapadne podrške
četnicima
povlačenje vojnika i civila NDH
prema Austriji
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata kratko ćemo provjeriti učenička rješenja, tako da učenici čitaju s mjesta odgo-
vore na pitanja.
PLAN PLOČE
HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI

– kapitulacija i podjela Jugoslavije → KPJ počinje organizirati pokret otpora
→ partizanski pokret
– Sisački odred (22. VI. 1941.) – prvi partizanski odred u nekadašnjoj Jugoslaviji
– Glavni štab Hrvatske – organizator partizanskih akcija → Narodnooslobodilački
odbori (NOO)
– Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) = vrhovno političko tijelo
pokreta (osnovano krajem 1942.)
– Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH ) → odluka o
sjedinjenju područja pod Talijanima s maticom Hrvatskom → stvaranje hrvatske države u
sastavu jugoslavenske federacije
– raslojavanje HSS-a: dio surađuje s izbjegličkom vladom u Londonu, dio prilazi ustašama,
dio za politiku čekanja (V. Maček), a dio (s vremenom sve veći) u antifašističkoj borbi
– četnici D. Mihailovića: za povratak kralja na vlast i srpsku prevlast → teror na hrvatskom
području
– slom NDH → povlačenje vojske i civila prema Austriji → partizanski zločini u Bleiburgu i
Križni put
186
Hrvatska povijest
Tema za pisani rad

a) Na temelju djela H. Matković Povijest HSS-a učenik može napisati rad o sudjelovanju Hrvatske
seljačke stranke u Narodnooslobodilačkoj borbi.
b) Koristeći se knjigom I. Goldsteina Holokaust u Zagrebu, učenik može napisati pisani rad o stra-
danju Židova u Drugome svjetskom ratu.
c) Učenik može napisati pismeno izvješće o Bleiburgu i Križnom putu.
63. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o položaju Hrvata u socijalističkoj Jugoslaviji: sukob s IB-om,
suđenje Stepincu, Hrvatsko proljeće i drugo
b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, osuda komunističkog totalitarizma
c) funkcionalni: vježbanje uočavanja bitnoga u tekstu, snalaženja u vremenu i prostoru te
Oblici rada:
Inačica 1.
– grupni, rad u paru, frontalni, individualni.
Inačica 2.
Nastavne metode:
– razgovor, izlaganje, rad na tekstu.
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, video.
Korelacije:
– hrvatski igrani filmovi na teme iz bliže povijesti.
Artikulacija sata
UVOD
Pitat ćemo učenike je su li im bake i djedovi ili roditelji kad pričali o tome kako se živjelo u nekada-
šnjoj (socijalističkoj) Jugoslaviji. Ako netko želi, može ispričati ostalima u razredu neku od tih priča.
Možemo pitati učenike jesu li gledali filmove Priča iz Hrvatske (K. Papića), Krhotine (Z. Ogresta) ili
Zlatne godine.
187
OBRADA
Inačica 1.

1. par Čita odlomak Stvaranje Čita odlomak Sukob Čita odlomak Odnos Čita odlomak
Federativne Narodne sa SSSR-om i vadi komunističkog režima Položaj Hrvata u
Republike Jugoslavije i natuknice. prema crkvi i vadi drugoj Jugoslaviji i
vadi natuknice. natuknice. vadi natuknice.

kraju istog odlomka pitanja na kraju kraju istog odlomka na kraju istog
istog odlomka odlomka
3. par Čita odlomak Hrvatsko Odgovara na Čita odlomak Ustav Odgovara na

proljeće i vadi prvi zadatak iz 1974. godine i vadi treći zadatak
natuknice. uzročno-poslje- natuknice. uzročno-posljedi-
dične veze. čne veze
4. par Odgovara na pitanja na Odgovara na Odgovara na pitanja na Odgovara na

kraju istog odlomka. drugi zadatak kraju istog odlomka. četvrti zadatak
uzročno-poslje- uzročno-poslje-
dične veze. dične veze
Nakon pojedinačne analize počet ćemo zajedničku sintezu. Kao podlogom za razgovor koristit ćemo
se prije pripremljenim natuknicama na prozirnici (v. PLAN PLOČE), koje ćemo postupno otkrivati.
Učenici će ih proširivati, pojašnjavati, čitati izvor, analizirati slike, u skladu s time koji su dio zadataka
u paru pripremali.
Inačica 2.
Ako smo se odlučili za pretežito frontalni dio rada, prvo ćemo učenike upoznati s rezultatima prvih
poslijeratnih izbora, koji nisu bili demokratski. Na njima je pobjedu odnijela lista „Narodne fronte”, na
kojoj su kao nositelji nastupale „zvijezde” poput Josipa Broza, Andrije Hebranga i drugih. Nakon osni-
vanja ustavotvorne skupštine stvorena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), u kojoj je
provedena diktatura Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) po uzoru na Sovjetski Savez. Prema obrascu
SSSR-a u Jugoslaviji je provedena nacionalizacija, plansko gospodarstvo, agrarna reforma, kolonizaci-
ja… Učenici će zapisati prvi dio natuknica u bilježnicu. Zatim ćemo ih upoznati s ustavom (temeljnim
državnim zakonom) Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), donesenim u siječnju 1946.
Prema njemu je FNRJ federacija šest republika i dviju autonomnih pokrajina. Učenik će sa zemljovida
pročitati koje su to republike. Nakon što zapišemo nekoliko osnovnih natuknica, objasnit ćemo učenici-
ma vanjsku i unutarnju politiku Titove Jugoslavije (Titove zbog njegova kulta ličnosti, kojega možemo
ilustrirati tekstom iz udžbenika). Vanjska politika prošla je kroz nekoliko etapa: 1) otpor zapadnim sa-
veznicima (Tršćanska kriza), 2) sukob sa SSSR-om (1948.), kada se Tito sukobio sa Staljinom, zatim 3)
približavanje SAD-u (neki su ga nazivali tajnim komunističkim saveznikom), 4) utemeljenja „pokreta
nesvrstanih”. U unutarnjoj politici komunistički se režim prvo razračunao s Katoličkom crkvom i to
namještenim suđenjem Alojziju Stepincu. Položaj Hrvata bio je podređen i u drugoj Jugoslaviji. Takav
188
Hrvatska povijest
je položaj izrokovao pokret borbe za kulturnu i ekonomsku samostalnost Hrvatsko proljeće, koji je Tito
nakon prvotne podrške slomio u Karađorđevu. Uslijedili su progoni, optuživanja i otpuštanja Hrvata
osumnjičenih za tzv. nacionalizam. Nakon toga uslijedio je Ustav iz 1974. godine, koji daje veću samo-
stalnost republikama, što su u stvari bila odškrinuta vrata prema konačnom osamostaljenju Hrvatske.
Nakon što učenici prepišu sve natuknice s prozirnice ili ploče, zadat ćemo im sljedeće zadatke.
Ponavljanje ćemo provesti s nekoliko jednostavnih pitanja, a nakon toga vježbat ćemo uočavanje uzro-
I. Primjeri zadataka za ponavljanje
1. Kako su komunisti došli na vlast 1945.?
2. Pročitaj što znače pojmovi nacionalizacija, plansko gospodarstvo, agrarna reforma i koloni-
zacija.
3. Objasni sukob s Informbiroom.
4. Razmisli zašto je Tito pokrenuo pokret nesvrstanih.
5. Zašto je izbilo Hrvatsko proljeće?
II. Zadaci uočavanja uzročno-posljedične veze:

sukob s SSSR-om
suđenje A. Stepincu
osnutak Pokreta nesvrstanih
Hrvatsko proljeće
ZAVRŠNI DIO SATA

Učenike možemo zabaviti pogađanjem igre asocijacija.
slavonsko jaglaci, visibabe i

šafrani
dalmatinsko „Praško …”
istarsko „… naroda” (1848.)
„… pitanje” godišnje doba
hrvatsko proljeće
HRVATSKO PROLJEĆE
189
PLAN PLOČE
HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE

– izbori nakon rata → pobjeda liste Narodne fronte → stvaranje Federativne Narodne Republike
Jugoslavije → diktatura KPJ-a po uzoru na SSSR (nacionalizacija, plansko gospodarstvo,
agrarna reforma, kolonizacija)
– ustav (1946.): FNRJ = federacija šest republika i dviju autonomnih pokrajina
– vanjska politika: 1) otpor zapadnim saveznicima (Tršćanska kriza)
2) sukob sa SSSR-om (1948.) → Goli otok
3) približavanje SAD-u
4) „pokret nesvrstanih” – 1960-ih
– unutarnja politika: 1) odnos komunističkog režima prema crkvi – suđenje Stepincu
2) podređen položaj Hrvata u drugoj Jugoslaviji
→ slamanje Hrvatskog proljeća
3) Ustav iz 1974. godine → odškrinuta vrata prema osamostaljenju
Tema za pisani rad

Učenik može na temelju nekog od svjedočanstva sudionika Hrvatskog proljeća u knjizi 1971. – prekinuta
šutnja napisati rad.
64. STVARANJE I OBRANA

SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE
Jedan nastavni sat

Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o razlozima raspada SFRJ-a, teškim okolnostima osamostaljenja
Hrvatske, borbi za samostalnost i međunarodno priznanje
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini i novijoj nacionalnoj povijesti
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru te uočavanja uzročno-posljedične veze,
analize dokumentarnog filma.
Oblici rada:
Nastavne metode:
190
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
– udžbenik, grafoskop, videomaterijal.
Korelacije:
– svakodnevni život i dnevnopolitička situacija (suđenja u Haagu).
Artikulacija sata
UVOD
Pitat ćemo učenike jesu li gledali film V. Brešana Kako je počeo rat na mome otoku? Jesu li čuli pjesme
T. Ivčića Stop the War In Croatia ili Moja domovina? Znaju li priču o osječkom crvenom fići? Jesu li
čuli za stradanja Vukovara, Dubrovnika i drugih hrvatskih gradova?
OBRADA
Učenike ćemo prvo upoznati s nagovještajima sloma SFRJ. Nakon smrti Josipa Broza, vrhovnoga i neo-
spornog autoriteta, došlo je do rastakanja središnje moći. Nastupila je politička, a zatim i gospodarska kri-
za, koja se ogledala nestašicama i galopirajućom inflacijom. Uvedeno je Predsjedništvo sa 6 predstavnika
republika koji su se rotirali (izmjenjivali) svakih godinu dana. Uskoro je došlo i do raspada SKJ-a pa su
neumitno bila otvorena vrata demokratskim promjenama u Hrvatskoj: osnivaju se prve nekomunističke
stranke (HSLS, HDZ, HSS, HDS, HNS…) i dolazi do prvih slobodnih i demokratskih izbora (1990.). Na
izborima je sa 42% pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Franje Tuđmana. Zapisat ćemo
osnovne natuknice na ploču, a zatim ćemo učenike upoznati s pregovorima predsjednika republika o
preustroju SFRJ-a. Zapadne republike (Slovenija, i Hrvatska) bile su za konfederaciju (labavi savez), a
istočne republike (Srbija i Crna Gora) zagovarale su i dalje čvrstu federaciju. Bosna i Hercegovina i Ma-
kedonija predlagale su neko neodređeno srednje rješenje. Svaki se tjedan pregovaralo u drugoj Titovoj
vili i na kraju je dogovoreno da će narod odlučiti sam – referendumom. Na provedenom referendumu za
samostalnu Hrvatsku odlučilo se čak 94% stanovništva. Na temelju te odluke Hrvatski je sabor proglasio
osamostaljenje (25. VI. 1991.), ali je uveden tromjesečni moratorij na tu odluku. Istodobno, već je po-
čela pobuna Srba u Hrvatskoj, koji nisu mogli prihvatiti osamostaljenje hrvatske države, potpomognuta
Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA). Hrvatska je bila bez oružja i bez vojske prepuštena borbi za
samostalnost, koju nazivamo Domovinski rat (1991. – 1995.). Nakon što su srpski pobunjenici potpomo-
gnuti od JNA i četnicima iz Srbije osvojili znatan dio hrvatskog teritorija (Vukovar je postao simbolom
hrvatskog otpora), u Hrvatsku su stigle mirovne snage UN-a i konzervirale stanje. U međuvremenu,
uslijedilo je i međunarodno priznanje Hrvatske, pri čemu posebne zasluge imaju papa Ivan Pavao II. i
njemački ministar H. D. Genscher (siječanj 1992.). Nakon razdoblja neučinkovitosti snaga UN-a počinju
akcije Hrvatske vojske za oslobađanje okupiranih područja: Maslenica, Bljesak, Oluja, a zatim i mirna
reintegracija hrvatskog Podunavlja. Učenike možemo upoznati i s nekoliko osnovnih činjenica o ratu u
Bosni i Hercegovini (travanj 1992. – kraj 1995.), pri čemu ćemo naglasiti najtežu posljedicu toga rata
– etničko čišćenje.
191
Učenicima možemo pustiti neki od dokumentarnih filmova o grozotama Domovinskog rata. Tijekom
gledanja filma učenici mogu voditi bilješke, a nakon projekcije možemo s njima o toj temi popričati.

pobuna Srba u Hrvatskoj
akcije Bljesak i Oluja
ZAVRŠNI DIO SATA

PLAN PLOČE
STVARANJE I OBRANA SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE

– nagovještaji sloma SFRJ-a: gospodarska kriza (nestašice, inflacija) i politička (Titova smrt →
Predsjedništvo → raspad SKJ-a)
– promjene u drugim socijalističkim državama u Europi → demokratske promjene u Hrvatskoj:
prve nekomunističke stranke (HSLS, HDZ, HSS, HDS, HNS…)
– prvi demokratski izbori (1990.) u Hrvatskoj – pobjeda HDZ-a
– pregovori predsjednika republika o preustroju SFRJ:
konfederacija (Slovenija, Hrvatska) → federacija (Srbija, Crna Gora)
→ referendum o samostalnosti (Hrvatska – 94% za samostalnu Hrvatsku)
– Hrvatski sabor proglasio osamostaljenje (25. VI. 1991.)
– pobuna Srba u Hrvatskoj (potpomognuti od JNA) → Domovinski rat (1991. – 1995.)
– međunarodno priznanje – zasluga pape Ivana Pavla II. i njem. min. H. D. Genschera
(siječanj 1992.)
– oslobađanje okupiranih područja: akcije Maslenica, Bljesak i Oluja, a zatim i mirna
reintegracija hrvatskog Podunavlja
– rat u Bosni i Hercegovini (travanj 1992. – kraj 1995.) – etničko čišćenje
Teme za pisani rad
a. Učenik može posuditi u knjižnici djelo M. Špegelja: Sjećanja vojnika ili Janka Bobetka Sve
moje bitke i napisati pisani rad o nekoj od akcija u Domovinskom ratu. Ako pokaže poseban in-
teres, možemo ga uputiti i na drugu literaturu pa može napraviti komparativnu analizu izvora.
b. Na temelju djela Marcusa Tannera Hrvatska – država stvorena u ratu i poglavlja „Bog u raju, a
Tuđman u kraju” (str. 257. – 280.), učenik može napisati pismeno izvješće.
192
Hrvatska povijest
65. SUVREMENO DOBA: HRVATSKA U 20. STOLJEĆU

– USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje povijesti Hrvata 20. stoljeća
b) odgojni: razvijanje interesa za najnoviju hrvatsku povijest, usađivanje ljubavi prema demokraciji
i temeljnim ljudskim vrijednostima
c) funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru i uočavanja uzročno-posljedične
veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Artikulacija sata
UVOD
Za početak sata učenike možemo zabaviti pogađanjem igre asocijacija.
raspad SSSR-a zastava „balvan-revolucija” agresija JNA

pad Berlinskog zida grb Vukovar proglašenje neovisnosti
kraj hladnog rata himna Bljesak papa Ivan Pavao II.
raspad CK SKJ Sabor Oluja Hans Dietrich Genscher
SLOM KOMUNIZMA DRŽAVNOST DOMOVINSKI RAT MEĐUNARODNO

PRIZNANJE
HRVATSKA – SAMOSTALNA I SUVERENA
PONAVLJANJE
Ponavljanje možemo izvesti tako da na ploču nacrtamo lentu vremena. Unutar lente upisat ćemo mo-
narhistička Jugoslavija – Drugi svjetski rat – socijalistička Jugoslavija – samostalna Hrvatska, a učenici
će sami dopuniti lentu događajima. Nakon toga možemo uz pomoć zainteresiranijih učenika ispričati
ukratko povijest Hrvata u 20. stoljeću.
193
VJEŽBANJE
Učenici će dopuniti radni dio udžbenika na kraju cjeline, a za to vrijeme možemo ispitati 1– 2 učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata metodom uzorka provjerit ćemo kako su učenici odgovorili na pitanja.
PLAN PLOČE
66. PONAVLJANJE I PRIPREMA ZA II. ISPIT ZNANJA

Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje stečenog znanja
b) odgojni: priprema za vrednovanje znanja
c) funkcionalni: utvrđivati usvojenosti osnovnih podataka, snalaženje u prostoru i vremenu te
uočavanje uzročno-posljedične veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
Korelacije:
– gradivo drugoga obrazovnog razdoblja.
Artikulacija sata
UVOD
Kroz neformalni razgovor pokušat ćemo dobiti povratnu informaciju od učenika kako im se čini nasta-
va povijesti. Jesu li promijenili svoje mišljenje o tom predmetu u odnosu na početak školske godine?
194
Hrvatska povijest
Pokušat ćemo ih motivirati pohvalom, pri čemu možemo i ne moramo istaknuti pojedince, ali ćemo im
reći da sada imaju priliku ostvariti još bolje rezultate.
Nakon što učenike upoznamo s opsegom gradiva koje će obuhvatiti pismena provjera znanja (pri čemu
je najbolje navesti stranice udžbenika), pokazat ćemo učenicima i tip zadataka kakvi će biti u II. ispitu
znanja. Zatim ćemo početi ponavljanje gradiva.
PONAVLJANJE
Ponavljanje možemo provesti crtanjem lente vremena na ploči u koju ćemo upisati žarišne događaje, koje
će učenici povezati i tako sami provesti ponavljanje.
VJEŽBANJE
Učenicima možemo zadati i niz zadataka uočavanja uzročno-posljedične veze. Iz dolje navedene tablice
ispustit ćemo po jedan podatak u svakom redu.

način ujedinjenja u Kraljevstvo Prosinačke žrtve ranjeni i poginuli
SHS
neriješeno hrvatsko pitanje i
diktatura kralja Aleksandra
želja za unutarnjim učvršćenjem sporazum Cvetković – Maček Banovina Hrvatska
Jugoslavije i međunarodni pritisak
zajednička borba HSS-a i izbori za ustavotvornu skupštinu uspostava jednostranačja
komunista protiv fašizma nakon Drugoga svjetskog rata
Staljinova želja za kontrolom svih rezolucija Informbiroa prekid odnosa SFRJ-a i SSSR-a
komunističkih zemalja istočne
Europe
želja za slabljenjem utjecaja suđenje Stepincu prekid diplomatskih odnosa
Crkve Jugoslavije i Vatikana
podređen položaj Hrvata Deklaracija o nazivu i položaju Hrvatsko proljeće
hrvatskog jezika i politika čistih
računa
gospodarska, društvena i uspon Miloševića i njegov slom komunističkog sustava u
nacionalna kriza u SFRJ velikosrpski program Jugoslaviji i demokratske promjene
završetak hladnog rata i slom osnivanje novih političkih višestranačje
socijalizma stranaka u Hrvatskoj
ZAVRŠNI DIO SATA

U završnom dijelu sata provjerit ćemo koliko su učenici bili uspješni u rješavanju zadataka uočavanja
195
PLAN PLOČE
67. II. PISMENA PROVJERA ZNANJA – PONAVLJANJE
Zadaci
a) Materijalni: primjena stečenih znanja
b) Odgojni: vrednovanje rada
c) Funkcionalni: primjena stečenih vještina
Oblici rada:
– individualni.
Nastavne metode
Nastavna sredstva
– udžbenik, povijesni zemljovidi.
68. ANALIZA II. ISPITA ZNANJA – PONAVLJANJE

Zadaci
b) Odgojni: razvijanje kritičnosti i objektivnosti prema vlastitom radu
c) Funkcionalni: primjena stečenih vještina
Oblici rada:
Nastavne metode
Nastavna sredstva
196
Hrvatska povijest
69. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA II.

OBRAZOVNOG RAZDOBLJA – PONAVLJANJE
Zadaci
a) Materijalni: usustavljivanje stečenih znanja
b) Odgojni: razvijanje sklonosti prema hrvatskoj povijesti
Funkcionalni:
– vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru
Oblici rada:
Nastavne metode
Nastavna sredstva
70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA

Zadaci
b) Odgojni: vrednovanje stečenih znanja i vještina, razvijanje samokritičnosti prema vlastitom radu
tijekom cijele godine
c) Funkcionalni: vježbanje uočavanja uzročno-posljedične veze i snalaženja u vremenu i prostoru
Oblici rada:
Nastavne metode
Nastavna sredstva
197
198
RAD S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
(PRILAGOĐENI PROGRAM)
Temeljem čl. 22. stavka 3. Zakona o srednjem školstvu (NN, broj 19/92) tadašnja ministrica kulture i
prosvjete mr. Vesna Girardi-Jurkić donijela je Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s te-
škoćama i većim teškoćama u razvoju (laka mentalna retardacija, oštećenje vida i sluha te tjelesna inva-
lidnost), kojim se propisuje posebna organizacija, programi, uvjeti, način i postupak upisa i obrazovanja
učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju. U skladu s time nastavnik je dužan na početku škole
izraditi prilagođeni program.
Zato odmah na početku školske godine uz pomoć školskog psihologa ili pedagoga zatražite svu moguću
dokumentaciju o praćenju dotičnog učenika ili barem detaljniji prikaz sročen u pismenom obliku kako
biste što prije mogli sastaviti prilagođeni program. Povrh toga, s takvim učenikom potrebno je obaviti
razgovor kako bismo sami utvrdili njegovo predznanje i lakše odredili oblike rada.
Nastavna Nastavne
Mjesec Nastavna cjelina Nastavna jedinica Osnovni podaci Novi pojmovi
sredstva metode1
RUJAN UVOD U POVIJEST Povijest i njezino povijest, povjesničari, vrste era, historiografija udžbenik čitanje teksta
200
značenje izvora, povijesna razdoblja i promatranje
slika, izrada
lente vremena
Usmena provjera znanja …
HRVATSKA U Seoba Hrvata. Život na seoba Hrvata, život na novim elita, sklavinije udžbenik …
RANOM SREDNJEM novim područjima područjima, način života
VIJEKU (OD. 7.
DO KRAJA 11.
STOLJEĆA)
Postanak hrvatske pokrštavanje Hrvata, Trpimir, udžbenik, film …
države. Hrvatska u 9. Domagoj, Branimir Povijest Hrvata
stoljeću
Hrvatska u 10. st. Tomislav, crkveni sabori u udžbenik, film …
Tomislav. Stjepan Splitu, Stjepan Držislav Povijest Hrvata
Držislav
LISTOPAD Hrvatska krajem 10. i Mlečani, Petar Krešimir IV., invazija, patrijarh, udžbenik, film …
u 11. stoljeću. Stjepan Dmitar Zvonimir žezlo, vazal Povijest Hrvata
Držislav. Petar Krešimir
1
IV. Dmitar Zvonimir
Kultura u Hrvatskoj od 9. Crkve, natpisi u crkvama, reljefi, reljef udžbenik …
do 11. st. pismenost, Baščanska ploča
Usmena provjera znanja …
HRVATSKA U Vladavina Arpadovića Arpadovići i borba za hrvatsko personalna unija, udžbenik, film …
RAZVIJENOM (1102. – 1301.) prijestolje, Pacta Conventa Povijest Hrvata
I KASNOM hrvatski feudalci u doba
SREDNJEM VIJEKU Arpadovića
(OD KRAJA 11. DO
POČETKA 16. ST.)
Vladavina Anžuvinaca uloga Šubića, sukob s udžbenik, filmovi …
(1301. – 1386.) Venecijom Povijest Hrvata i
Anžuvinci
Godine bijesa: borbe Elizabeta i Marija, Žigmund udžbenik, film …
za hrvatsko-ugarsko Luksemburški i Ladislav Povijest Hrvata
prijestolje Napuljski, prodaja Dalmacije,
Dubrovačka Republika
Hrvatska i Osmanlije Ivan Hunyadi, Matija Korvin, udžbenik, film …
spahije i janjičari, početak Povijest Hrvata
Stogodišnjeg rata
nastavna metoda ovisi o inidvidualnim mogućnostima učenika

STUDENI Bosna u srednjem vijeku počeci bosanske države, bogumili, udžbenik …
Stjepan Kotromanić, hrvatski patareni, herceg
velikaši, crkva bosanska,
franjevci i kultura
Društveni i gospodarski život na dvoru, feudalci, selo i statut udžbenik …
odnosi u razvijenom grad
srednjem vijeku
Kultura u razvijenom graditeljstvo, slikarstvo, katedrala, udžbenik …
srednjem vijeku pismenost, znanost kronika, kartular
Usmena provjera znanja
HRVATSKA U Hrvatska u 16. stoljeću Ferdinand Habsburški i Ivan Udžbenik, film …
NOVOM VIJEKU Zapolja, seljačka buna (1573.), Povijest Hrvata
ratovi s Osmanlijama, Vojna
krajina
Otpor bečkom uzroci nezadovoljstva, Udžbenik, film …
centralizmu i organizacija urote i njezin slom, Povijest Hrvata
apsolutizmu posljedice
Hrvatska područja Hrvatska, Dalmacija i Istra diskriminacija, udžbenik …
za vrijeme mletačke pod mletačkom vlašću, uskoci, đizija
i osmanlijske vlasti. Dubrovnik
Dubrovačka Republika
PROSINAC Usustavljivanje gradiva udžbenik …
prvog obrazovnog
razdoblja
Prva pismena provjera …
znanja
Usmena provjera znanja udžbenik …
SIJEČANJ Bosna u vrijeme 4 vjere, feudalci i raja zulum udžbenik …
osmanlijske vlasti
Osmanlijski uzmak Veliki rat, Mir u Srijemskim veliki vezir, udžbenik …
Karlovcima, Slavonija i Lika u strateg, komora
ratu protiv Turaka
Gospodarski razvoj pučanstvo, poljoprivreda, manufaktura, udžbenik …
Hrvatske promet urbar, ceh,
melioracija
Kulturni razvoj od 16. do graditeljstvo, kiparstvo, pisana udžbenik …
početka 18. st. riječ, glazba
201
Usmena provjera znanja
VELJAČA HRVATSKA OD Prosvijećeni reforme Marije Terezije i Josipa centralizam, udžbenik …
SREDINE 18. apsolutizam u Hrvatskoj II., unutarnja uprava Banske reforme,
DO SREDINE 19. Hrvatske enciklopedija,
202
STOLJEĆA staleški sabor
Francuska vlast u Napoleon i njegova vlast u kaplar, Iliri, udžbenik …
Hrvatskoj osvojenim zemljama, Ilirske svjetovna vlast
pokrajine
Hrvatski narodni Disertacija politički i udžbenik …
preporod gospodarski program,
kulturna i politička djelatnost
preporoditelja
Ban Josip Jelačić – izbor Josipa Jelačića za bana hegemonizam, udžbenik …

odlučan otpor ugarskom i njegova djelatnost, hrvatsko- oktroirani ustav,
hegemonizmu mađarski rat centralizam
Kratka pismena provjera udžbenik …
znanja
HRVATSKA U Hrvatska u osvit neoapsolutizam i njegov slom, germanizacija, udžbenik …
DRUGOJ POLOVICI modernog doba Hrvatski sabor 1861. cenzura, unija
19. STOLJEĆA
OŽUJAK Hrvatsko-ugarska Habsburška Monarhija u Europi, udžbenik …
nagodba Austro-ugarska nagodba,
„Riječka krpica”, početak
industrijalizacije
Modernizacija Hrvatske doba građanskih reformi, mađarizacija, udžbenik, film Ivan …
za banovanja Ivana gospodarski razvoj, sjedinjenje modernizacija, Mažuranić
Mažuranića Vojne krajine s Hrvatskom, kućna zadruga
otpor ugarskim grbovima
Dalmacija i Istra u 19. preporodni pokreti i borba za nacionalna udžbenik …
st. Hrvati u Gradišću i jezik svijest,
južnoj Ugarskoj autonomija
Hrvatska krajem 19. i Banovanje Khuena restriktivan udžbenik …
početkom 20. stoljeća Héderváryja, protumađarske
demonstracije, gospodarske
prilike, položaj radništva
Bosna i Hercegovina Ustanak u BiH (1875. – 1878.)., agrarna reforma udžbenik …
u 19. i početkom 20. odnos Hrvatske, pripojenje
stoljeća (1908.), modernizacija
TRAVANJ Hrvatska početkom 20. Nove političke stranke, „novi udžbenik …
stoljeća kurs”, iseljavanje Hrvata
SUVREMENO DOBA Hrvatska u vrijeme Hrvati u austrougarskoj vojsci, emigriranje, udžbenik …
– HRVATSKA U 20. Prvog svjetskog rata političke i gospodarske prilike, dezertiranje
STOLJEĆU djelovanje emigracije
Hrvatska u sastavu NV SHS, stvaranje Države regent udžbenik …
Kraljevstva SHS SHS, nastanak Kraljevstva
SHS, posljedice Rapallskog
ugovora
Djelovanje hrvatskih uzroci jačanja nezadovoljstva diktatura, udžbenik, film …

političkih stranaka i Hrvata, HPSS, atentat u integralno Hrvatska u 20.
događaji 1918. – 1935. Narodnoj skupštini, diktatura, jugoslavenstvo, stoljeću
Oktroirani ustav, Namjesništvo punktacije
Hrvatsko pitanje i bît hrvatskog pitanja, Udžbenik, filmovi …
nastanak Banovine iseljeništvo, sporazum Hrvatska u 20.
Hrvatske Cvetković – Maček stoljeću i Banovina
SVIBANJ Nezavisna Država slom Kraljevine Jugoslavije, rasizam, udžbenik, film …
Hrvatska nastanak NDH i njezin ustroj, antisemitizam Hrvatska u 20.
ustaški teror, gospodarstvo i stoljeću
kultura
Hrvatski narod u partizanski pokret, stvaranje etničko čišćenje udžbenik, film …
antifašističkoj borbi hrvatske države u sklopu Hrvatska u 20.
jugoslavenske federacije, stoljeću
udio HSS-a, četnički teror,
partizanski zločini
Hrvatska u sastavu stvaranje FNRJ-a, kult Titove nacionalizacija, udžbenik, film …
druge Jugoslavije ličnosti, sukob sa SSSR-om, plansko Hrvatska u 20.
komunisti i crkva, nesvrstanost, gospodarstvo, stoljeću
Hrvatsko proljeće, ustav iz 1974. kult, agrarna
reforma
Stvaranje i obrana nagovještaji sloma SFRJ-a, referendum, udžbenik, film Slom …
samostalne hrvatske demokratske promjene, agitatori Jugoslavije
države Domovinski rat, međunarodno
priznanje, oslobađanje
okupiranih područja, rat u BiH
Druga pismena provjera udžbenik …
znanja
203
2. Usmena provjera znanja

Usmena provjera znanja prema prilagođenom programu trebala bi se zasnivati na utvrđivanju naučenosti
najosnovnijih činjenica. Pitanje bi trebalo biti formulirano jasno, nedvosmisleno, a nastavnik mora biti
spreman i na postavljanje potpitanja.
204
Hrvatska povijest
EKSKURZIJA U NASTAVI POVIJESTI
Ekskurzija je nezaobilazna u učenju povijesti jer njome proširujemo i produbljujemo znanje nastavnoga
gradiva. Možemo je planirati samostalno ili s nekim od kolega jer povijest je, kao što znamo, interdi-
sciplinarna.
Prisjetimo se kako se izrađuje podsjetnik za artikulaciju ekskurzije.
1. Planiranje ekskurzije – obavlja se na početku školske godine i treba ga unijeti u plan rada
(odrediti odjeljenje ili grupu učenika, učitelja-voditelja i učitelja-suradnika, objekt, mjesto ili
područje ekskurzije i vrijeme trajanja).
Ekskurzije mogu biti jednodnevne, dvodnevne i višednevne, a unose se u godišnji plan i trebale
bi biti usklađene s nastavnim programom. Obično se realiziraju na proljeće ili (rjeđe) u jesen, no
moguća je ekskurzija i zimi.
2. Priprema ekskurzije – odrediti zadatke ekskurzije (obrazovni, odgojni i funkcionalni), oblike
nastavnog rada, nastavne metode, literaturu…
Prije same realizacije učenike treba pripremiti za ekskurziju u učionici. Učenike treba upoznati
s ciljevima i planom ekskurzije. Ponovno naglasiti gdje se nalazi u udžbeniku dio koji ćemo ek-
skurzijom ostvariti kako bi učenici mogli kod kuće obnoviti stečena znanja. Zatim ćemo učenike
podijeliti na grupe, parove ili im individualno podijeliti zadatke (zaduženja). Sadržaje o kojima će
učenici izlagati svojim kolegama možemo podijeliti na nekoliko grupa. Primjerice, jedan učenik
može biti voditelj ekskurzije, ali ga prije, naravno, treba upoznati s planom ekskurzije. Izmjenom
učenika-govornika postižemo dinamiku i lakše praćenje ekskurzije. Drugi učenik može ukratko
bilježiti ono što učenici izlažu, treći će fotografirati, četvrti (onaj koji obično stvara nered i ometa
nastavu) mogao bi biti redar.
3. Izvedba ekskurzije
Prije ostvarenja ekskurzije učenike treba upozoriti da se ne razdvajaju jer na taj način neće čuti sve
ono o čemu će se govoriti. Povest ćemo, naravno, i nekog od kolega da nam pomogne pri pratnji.
To može biti netko tko predaje neki od povijesti korelativnih predmeta kao hrvatski jezik, likovni
odgoj, vjeronauk… Ako putujemo autobusom, dio predavanja možemo ostvariti i razglasom. Pri
tome treba posebno paziti da govor prati ono što se vidi iz autobusa te da ne traje predugo kako
ne bismo postigli fluktuaciju pozornosti učenika.
4. Sumiranje rezultata
Nakon ekskurzije učenici će sumirati rezultate na nekoliko načina:
a) uređenjem panoa u učionici fotografijama i tekstom (svojevrsnim fotostripom) kojim će
prepričati tijek ekskurzije
205
b) izvođenjem tijeka ekskurzije u učionici pred razredom učenika (ili dijelom učenika) koji
ondje nije bio (ovdje se možemo služiti dijaprojektorom ili videoplayerom, ako su učenici
snimali kamerom)
c) uređenjem lista iz povijesti u kojemu može biti sadržana reportaža o ekskurziji.
Primjer 1. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA NA OTOK BRAČ
ZADACI:
a) materijalni – upoznati se in situ s poviješću otoka Brača: starohrvatsko naselje Škrip, franjevački
samostan u Blacama te razvoj ostalih naselja (Sumartin, Sutivan, Pučišća, Supetar i dr.)
b) odgojni – bolje upoznati zavičaj i razvijati ljubav prema domovini kao skupu zavičaja
c) funkcionalni – primijeniti znanje stečeno u učionici, vježbati snalaženje u prostoru i vremenu
(plan otoka).
Škole u srednjoj Dalmaciji mogu napraviti ekskurziju na otok Brač. Mali problem može predstavljati tra-
jekt (prijevoz autobusa prilično je skup), ali možemo se odlučiti i za obilazak Brača pješice: od Supetra
prema Škripu (uz posjet Muzeju) pa do Blaca i natrag.
Brač prije doseljenja Hrvata

Kontinuitet naseljenosti možemo pratiti od prapovijesnog vremena. Zahvaljujući krškim značajkama
reljefa ovdje su nastale mnoge spilje i pećine, jame i vrtače, koje su dijelom poslužile kao prirodne na-
stambe prvih stanovnika – lovaca, pastira i ribara. U metalno doba na otoku nastaju prve gradine: Rat kod
Ložišća, Koštilo iznad Bola, Vela Gomila jugozapadno od Nerežišća, Malo Gračišće sjeveroistočno od
Gornjeg Humca, Gomila na Brkati i Gomila na Vestac kod Gornjeg Humca i druge. Tijekom prapovijesti
stanovništvo je naseljavalo unutrašnjost otoka, a u antičko se vrijeme naselja razvijaju na obali. Premda
na Braču nije bilo organiziranih naselja grčkog tipa, postojanje grčkih kolonija na susjednim otocima
i obližnjem kopnu nesumnjivo je utjecalo na kulturni i općedruštveni razvoj autohtonog stanovništva.
Primjerice, obrambeni zidovi u Škripu tehnikom su gradnje vrlo slični grčkoj kolonizaciji. Vrlo je vje-
rojatno među ilirsko stanovništvo prodirao grčki živalj. Ni u rimsko doba na otoku nema većih naselja.
Stoga se stanovništvo, koje se bavilo vinogradarstvom, uzgojem smokava, maslina i radom u kameno-
lomu, postupno i sporo romaniziralo. Krajem 5. i početkom 6. stoljeća možemo pratiti i snažnije širenje
kršćanstva na otoku (o tome nam svjedoče starokršćanski sarkofazi u Škripu, trobrodna starokršćanska
bazilika u Povljima, crkva sv. Tudora kod Nerežišća i drugi nalazi).
Brač u srednjem vijeku

Poviješću Brača možemo ilustrirati i samo doseljenje Hrvata. Učenicima je s nastave poznato da su se
prastanovnici naših prostora (Iliri, Romani i Kelti) pred novopridošlim Hrvatima i Avarima počeli povla-
čiti na otoke, u planine i u utvrđene gradove. Tako je stanovništvo Salone izbjeglo na srednjodalmatinske
otoke (pa i Brač), o čemu nam piše i Toma Arhiđakon.
a) Brač u doba narodnih vladara
Za bizantskog cara Mihajla II. Mucavca u Bizantu nastaju borbe za vlast, a Brač, Hvar, Korčulu i Mljet
206
Hrvatska povijest
zauzimaju Neretljani, pa tako srednjodalmatinski otoci postaju sastavni dio neretljanske oblasti (o njima
piše i Konstantin Porfirogenet govoreći o Paganiji). Za Domagoja i Branimira hrvatski i neretljanski
mornari traže od stranih lađa da plaćaju danak za putovanje obalom istočnog Jadrana. Tomislav je svojoj
Hrvatskoj, osim Panonske Hrvatske do Drave, priključio i neretljansku oblast. On je kao bizantski „stra-
teg” (923.) dobio pravo vrhovnog nadzora nad dalmatinskim gradovima, čime je i Brač ušao u granice
hrvatskog kraljevstva. Nakon Tomislava, Mlečani se koriste neslogom Držislavovih sinova Svetoslava,
Krešimira i Gojslava, pa 1000. godine dužd Orseolo trijumfalno zauzima Dalmaciju. Ali za Petra Kreši-
mira IV. (1058. – 1074.) Dalmacija je ponovno u sastavu Hrvatske, a tako je bilo i za njegova nasljednika
Dmitra Zvonimira (1074. – 1089.). U doba narodnih vladara na Braču se osjeća utjecaj benediktinaca (7
samostana, neki i iz ranijeg razdoblja), a posebnu vrijednost predstavlja nešto kasniji Povaljski kartular
samostana sv. Ivana Krstitelja (prijepis iz 1250. vjerojatno starijeg spomenika iz 1184.).
b) Brač za Arpadovića
Veza sa središnjom državnom vlašću u Ugarskoj bila je labava, o čemu nam svjedoči bračko statutarno
uređenje, tj. kartular povaljske opatije, najstarija sačuvana pergamena na otoku, pisana hrvatskim jezi-
kom, a donosi nam i niz vijesti o onodobnim društvenim prilikama. Povaljska opatija stradala je 1145.,
kad su omiški knezovi Kačići napali i teško popljačkali Brač, tako da su Bračani bili prisiljeni moliti
Andriju II. za zaštitu i pomoć. Pri povratku s križarske vojne Andrija je napao Omiš, za što je dobio i
podršku pape. Omišani su obećali da neće više pljačkati, ali su ubrzo prekršili obećanje. U 13. st. Splićani
su porazili Omišane pa su Bračani priznali vlast Splićana (1240.). Za provale Tatara kralj Bela IV. neza-
dovoljan je držanjem Splićana tijekom svoga boravka u Splitu te je otišao u Trogir, gdje je dao privilegij
Hvaranima i Splićanima oduzeo Brač i dao ga na upravu hrvatskom knezu Ceprenju. Hrvatski plemići iz
roda Đivića dobili su pravo biranja kneza Brača i Hvara, sa sjedištem na Hvaru, dok je na Braču njegov
zamjenik – vicarius. Knez je birao suce, a Hvarani biskupa. U oružanom sukobu Splita i Trogira oko
posjeda u Kaštelanskom zaljevu (1244.) Brač je bio na strani Splićana. Split je, međutim, izgubio pa su
Bračani kao saveznici Splita morali Trogiru platiti 100 lira odštete. Zbog neprestanih pustošenja otočani
su ostali bez zaštite, a budući da im hrvatsko-ugarski kralj nije mogao pomoći, Bračani i Hvarani obratili
su se Veneciji za pomoć. Na sastanku mletačkog Velikog vijeća izglasovano je da Brač i Hvar pripadnu
hvarskoj biskupiji te da se prime pod mletačku vlast (1278.).
c) Brač pod mletačkom vlašću (1278. – 1357.)
S mletačkom vlašću Bračani i Hvarani dobili su kneza koji je na otocima upravljao na vrijeme od četiri
godine s prihodima od 1000 malih libara. Zauzvrat, knez je dobio neka zemljišta na južnoj strani otoka
(na bolskoj i murvičkoj obali). Ali zbog učestalih pustošenja omiških gusara stanovništvo je i dalje siro-
mašilo, a nemogućnost mletačkog pružanja zaštite uzrokovalo je nezadovoljstvo domaćeg stanovništva.
Pojačale su se i razmirice između Bračana i Splićana, ali i Trogira i Brača. O gospodarskim i političkim
odnosima Brača i susjednih dalmatinskih gradova svjedoče nam i uvjeti mira sklopljenoga između Tro-
gira i Brača (10. IV. 1339.).
d) Brač pod vlašću Anžuvinaca (1358. – 1420.)
Kralj Ludovik Anžuvinac mirom je u Zadru (1358.) vratio dalmatinskim gradovima i otocima slobodu.
207
Ali u to doba, 1360., Brač je poharala kuga. Prenesena je iz Splita, ali je već u početku zaustavljena. Iste
godine otok pogađa i invazija skakavaca, koji su „zamračili nebo poput velikog oblaka i odjednom uni-
štili sve zelenje i lišće svih stabala”. Tijekom dinastijskih borbi jedan dio dalmatinskih komuna pristao
je uz Mariju i Žigmunda, a drugi uz Ljudevita Napuljskoga. Bosanski kralj Stjepan Tvrtko I. želio je to
iskoristiti za priključenje hrvatskih krajeva svojoj državi. Bračko plemićko vijeće odlučilo je izabrati
poslanstvo koje će od kralja Tvrtka tražiti da potvrdi Braču sve ranije povlastice. Ali uskoro je Tvrtko
umro (1391.), a naslijedio ga je Stjepan Dabiša, koji je svu Hrvatsku i Dalmaciju ustupio Žigmundu. Fak-
tičnu vlast nad Bračem imao je najjači bosanski feudalac Hrvoje Vukčić-Hrvatinić. Venecija je pratila
političke okolnosti i počela nagovarati Ljudevita Napuljskoga da proda svoje pravo na Dalmaciju. Godine
1420. Veneciji je izdana isprava o povlasticama koje prigodom predaje Venecija izdaje bračkoj komuni.
Tim činom završava poglavlje bračke povijesti pod vrhovništvom hrvatsko-ugarskih kraljeva.
e) Bračka komuna
Pravne propise autonomne bračke komune regulirao je Statut otoka Brača i njegove Reformacije kao
dodaci. Sve pravne odredbe kodificirane su prije 1277. godine, ali je taj dokument stradao pri provali
Omišana. Statut je redigiran 1305. godine u tri knjige. U doba punog autonomnog razvitka glavnu vlast
na otoku predstavlja Veliko vijeće, koje je djelovalo preko svojih službenika. Njega su činili otočki plemići
s navršenih 18 godina, a brinuli su se o svim poslovima i sudjelovali u donošenju odluka o javnopravnim
odnosima i političkim zbivanjima na otoku. Upravu komune vodio je knez, kojega su u početku birali,
a poslije ga je imenovao kralj. Poslije su knezove birali članovi iz roda Đivića. Savjetodavno tijelo uz
kneza bili su suci, koje je biralo Veliko vijeće. Knez i suci sačinjavali su kuriju, koja je imala upravnu i
sudbenu vlast, a proširena kurija bila je tzv. Malo vijeće, po uzoru na druge dalmatinske komune. Osim
toga, postojalo je na Braču i Vijeće mudrih, koje je na osnovi zaključaka Velikoga vijeća donosilo odluke.
Usto se spominju i pojedini službenici: kancelar, advokati, kamerariji (blagajnici), justicijari (nadzornici),
bukariji (skupljači poreza), egzaminatori (ispitivači granica), gastaldi (seoski glavari), pudari (čuvari
polja) i sindici (nabavljači žita). Sve je službenike biralo Veliko vijeće na šest mjeseci.
Bračka je komuna u hrvatsko-ugarskoj državi uživala relativno široku autonomiju, ali se događalo da su
hrvatsko-ugarski vladari nerijetko tu autonomiju kršili.
Brač pod novom mletačkom vlašću (1420. – 1797.)

Gospodarstvo Venecije ovisilo je o trgovini Jadranskim morem pa je nakon zauzeća dalmatinskih
gradova Venecija još jače razvila svoju pomorsku i kopnenu trgovačku mrežu, povećala mornaricu i
ojačala obrtničku i manufakturnu proizvodnju. Istodobno, to je i razdoblje turske ekspanzije, tako da
je od sredine 15. stoljeća Venecija ozbiljno zabrinuta za svoje posjede, ali još nije spremna otvoreno se
sukobiti s Turcima. Tako je bilo do sredine 16. stoljeća, kada je sklopljen savez pape, Španjolske, Vene-
cije i Genove protiv Osmanlija, što je rezultiralo Ciparskim ratom (1571. – 1573.), u kojemu je Venecija
doduše izgubila Cipar, ali su Turci morali vratiti sve područje u Dalmaciji zauzeto tijekom rata. Nakon
rata normalizirali su se mletačko-turski odnosi, što je rezultiralo razvojem trgovine na obostranu ko-
rist. Osim ratnim opasnostima 15. stoljeće obilježeno je i epidemijama kuge, koje su znatno smanjile
stanovništvo Brača. Ali već sredinom 16. stoljeća Brač naseljava stanovništvo iz unutrašnjosti izbjeglo
pred Turcima, posebno s područja Poljica i Makarskog primorja. Od naselja u to doba ističu se Pučišća
208
Hrvatska povijest
– kao kamenarsko središte i kulturno žarište, Povlja, Selca, Novo Selo, Bol, Milna i Nerežišća. Nova
doseljavanja stanovništva iz Makarskog primorja, Bosne i Hercegovine i imotskog kadiluka na otok Brač
uslijedila su nakon Kandijskog i Morejskog rata.
Pustinjački samostani
Samostane su utemeljili svećenici iz Poljičke republike koji su pobjegli pred turskom opasnošću u 16.
stoljeću. Prvi svećenici pustinjaci bili su Petar Vitačić i Grga Martinović. Potkraj 16. st. pustinjaci iz
Blaca dobivaju sve više plodne zemlje i stvaraju svoje gospodarstvo: oko 500 barila vina na godinu,
1000 ovaca, deseci volova i mazgi. Ovo je pobudilo zavist, čak i sukobe s nerežiškim nadžupnicima, pa
je Venecija stavila Blace pod svoju zaštitu.
Crkva je sagrađena 1588., ali je 1725. stradala u požaru, tako da je obnovljena i posvećena 1759. godine.
Krajem 19. stoljeća nov poticaj razvoju Blaca daje tiskara, koju je u Milanu nabavio don Niko Miliće-
vić. Osim tiskom knjiga, don Niko bavio se i uzgojem grmova ružmarina, kojima je želio unaprijediti
pčelarstvo. Njegov nasljednik, nećak don Niko Milićević mlađi, više se bavio znanošću: glazbom i
astronomijom.
Iznad mjesta Murvice, na 300 metara nadmorske visine, nalazi se Dragonjina špilja. Uredili su je poljički
svećenici polovicom 15. stoljeća. Pećina je duga 19 metara i pregrađena je na tri dijela: crkvicu, dnevni
boravak svećenika i prostor za ćeliju pustinjaka. Posebnu znamenitost predstavljaju uklesani reljefi, djelo
nepoznatih pustinjaka, koji su stari 500 godina.
Prva austrijska vlast na Braču

Mirom u Campoformiju (17. X. 1797.) Mletačka je Republika prestala postojati, a Napoleon je Veneciju
i njezin teritorij Istre, Dalmacije i Boke kotorske prepustio Austriji. Time je i Brač došao pod austrijsku
vlast. Pučani, koji su predstavljali većinu stanovnika na otoku, izabrali su za vođe dva pomorska kape-
tana Hranotića i Nikolorića, zatim se naoružali i svečanom proklamacijom ukinuli plemstvo na otoku
te je tako nakratko ukinuta staleška podvojenost. Čim je Mato Rukavina saznao o prilikama na Braču,
krenuo je iz Splita prema Braču korvetom „Austrija” te odmah po dolasku zavodi red: Hranotića i Ni-
kolorića, koji su mu se došli pokloniti, odmah zatvara kao vođe buntovnika te uspostavlja dotadašnje
odnose, tj. plemićima vraća povlastice. Tijekom prve austrijske vlasti na Braču svi su mletački propisi
ostali na snazi, zbog čega je narod ostao razočaran, jer je očekivao da će s padom mletačke vlasti pasti
i vlast plemstva. Svoje nezadovoljstvo pučani su pismeno uobličili i ovjerili na sastanku Vijeća pučana
(5. I. 1798.), ali time nisu postigli ništa jer je austrijska uprava smanjila ovlasti Velikog vijeća i Pučke
skupštine.
Brač pod Francuzima (1805. – 1813.)

Prva austrijska vlast nije dugo potrajala jer je Napoleon teško porazio austrijsku vojsku kod Austerlit-
za (1805.) pa se prema mirovnom ugovoru u Požunu (26. XII. 1805.), Austrija morala odreći stečevina
dobivenih Kampoformijskim mirom. Tako se Brač našao pod vlašću Francuza. Vojni upravitelj August
Marmont i civilni upravitelj Vicenzo Dandolo zaslužni su za modernizaciju i demokratizaciju dalmatin-
ske uprave: ukinuta su sva plemićka prava i povlastice pa su svi ljudi postali jednaki pred zakonom, sva
crkvena dobra podvrgnuta su nadzoru civilne vlasti, ukinuta su mučenja u tamnicama, snižena je carina
209
na izvoz vina, ulja i ribe, a posebna je briga posvećena školstvu. U prosincu 1806. kraj zapadne obale
Brača došlo je do pomorske bitke između Rusa i Francuza. Bitka je trajala tri sata i u njoj je ruski brik
Aleksandar potopio jednu francusku topovnjaču i jako oštetio Napoleona, koji je nakon bijega potonuo u
splitskoj luci. Nakon uspješnog iskrcavanja na Korčuli, Visu i zauzimanja Hvara, Rusi su počeli osvajati
Brač. U Milni je ruski zapovjednik pozvao sve ugledne Bračane i predložio im da izaberu otočku upravu.
Oni su izabrali Burovića i Andriju Kovačića, koji je postao namjesnik u ime ruskog cara s neograniče-
nom upravnom i sudskom vlašću. Nakon mira u Tilsitu (8. VII. 1807.) između Rusije i Francuske, ruski
admiral Senjavin morao je napustiti Jadransko more, a Francuzi su opet zauzeli otok. Andrija Kovačić,
koji je bio prvi na francuskom popisu osuđenih, zamolio je ruskog zapovjednika za zaštitu sebe i svoje
obitelji, a ovaj mu je u tome udovoljio. Stigao je i do ruskog dvora, gdje ga je car Aleksandar I srdačno
primio i udijelio mu čast dvorjanika, a kada je Dalmacija ponovno udijeljena Austriji (1815.), vratio se
u Zadar. Međutim, praćen je kao nepoćudan za austrijsku državu, sumnjičen da je rusofil i panslavist.
Razočaran, Kovačić se povukao u svoja rodna Pučišća, gdje je živio do smrti (1820.). Druga znamenita
osoba toga vremena jest fra Andrija Dorotić, rođen u Sumartinu 1761. godine. Znamenit je njegov proglas
„Narode slavni” (12. VI. 1797.) u kojem napada novu demokratsku republiku u Veneciji te poziva Dal-
matince da sami odluče o svojoj sudbini i sjedine se s Hrvatskom. Tijekom francuske vlasti, fra Andrija
je započeo s akcijama protiv Francuza pa ga Dandolo proglašava opasnim austrofilom i proganja ga,
ali se Dorotić spasio bijegom u Bosnu i Slavoniju 1807. godine. Premda ga je bečki dvor zbog njegove
djelatnosti prilično protežirao, Dorotić se povukao na Brač razočaran time što Austrija nije Dalmaciju
priključila Hrvatskoj, već ju je izravno podvrgla Beču. Početkom 19. stoljeća na Jadranu se nalazi i en-
gleska flota, koja u nekoliko navrata napada i otoke, pa tako i Brač 1811. i 1812. godine.
Druga austrijska vlast (1814. – 1918.)

Na Bečkom kongresu (1814.) skrojena je nova karta Europe, prema kojoj je Austrija dobila Dalmaciju.
Brač je potpao pod splitsko okružje i tvorio posebnu administrativnu jedinicu, tzv. brački kotar, u koje-
mu je njegov pretur ujedno bio i sudac. Slijedi razdoblje političke učmalosti, koje je potresano bečkim
apsolutizmom 1851. godine, a razbuđeno izborima i osnutkom Dalmatinskog sabora 1861. godine, obi-
lježenoga borbom autonomaša i narodnjaka. Glavni nositelj narodnog preporoda na Braču bila je obitelj
Didolić iz Selca: Vicko, Petar i Toma. Autonomaši su najjači bili u Nerežišćima. Tijekom sedamdesetih i
osamdesetih godina 19. stoljeća na Braču se otvara niz čitaonica i osnivaju se mnoga društva: „Narodna
čitaonica” u Supetru, društvo „Hrvatski sastanak” u Selcima, „Postirski sklad”, „Tomislav” u Povljima...
Glavni predstavnici bračkog pjesništva u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda bila su braća Ivan,
Mato, Antun i Nikola Ostojić, Dragutin Didolić, Matej Bencur i don Ivan-Matija Škarić.
Premda krajem 19. i početkom 20. stoljeća počinju znatna iseljavanja Bračana u zemlje Sjeverne i Južne
Amerike (posebno Čile), Brač ne bilježi pad broja stanovnika. Naime, istodobno na otok dolazi novi
val doseljenika: sezonski radnici (težaci), stanovnici Dalmatinske zagore, koje domaći stanovnici zovu
„junaci”. Neki od njih žene se domaćim ženama i ostaju živjeti na otoku.
Brač u 20. stoljeću

Nakon dugotrajne mletačke, a zatim i austrijske vlasti (s prekidom i francuske), velike su nade Hrvati
Brača polagali u monarhističku Jugoslaviju. Štoviše, mnogi su Bračani u SAD-u sudjelovali u političkom
210
Hrvatska povijest
radu na rušenju Austro-Ugarske i stvaranju Jugoslavije. Primjerice, Božidar Bošković, rodom iz Selaca
na Braču, u Seattleu krstio je svoga drugog sina kao Jugoslava. Austrijanci su ga stoga progonili i na
svakom mu se koraku osvećivali (Derado-Čizmić, 1982: 73). Međutim, uskoro se pokazalo da su Hrvati
u Kraljevstvu SHS građani drugog reda. Kao i u drugim dijelovima Hrvatske, i na Braču počinje sve
više jačati Hrvatska seljačka stranka, a istodobno traju i iseljavanja stanovništva u prekomorske zemlje.
Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Brač je jedan od rijetkih dalmatinskih otoka (uz Hvar) koji
se našao u sklopu Nezavisne Države Hrvatske. Ipak, znatan se broj Brčana uključio i u antifašističku
borbu boreći se protiv talijanskih fašista za sjedinjenje okupiranih dijelova Dalmacije i Istre s maticom
zemljom. Tako je već u srpnju 1941. formirana prva oružana partizanska skupina, a u lipnju 1942. godine
četa bračkih partizana (62 borca), koja se dva mjeseca poslije prebacuje na kopno i uključuje u Biokov-
sko-neretvanski odred. Krajem 1943. godine i početkom 1944. evakuirano je stanovništvo s Brača preko
Hvara u Vis te dalje u Italiju i napokon u Egipat u El Shat.
Tijekom šezdesetih godina 20. st. na Braču je određeno i jedno urbano središte – Supetar. Ovaj se grad
zbog središnjega prometnog položaja (trajektna luka) razvija u kulturno, upravno i gospodarsko središte
otoka.
Bračani su sudjelovali u Domovinskom ratu dajući brojne dragovoljce i zbrinjavajući izbjeglice iz istočne
Slavonije i drugih ratom izravno zahvaćenih područja. Svoju zahvalnost Hansu Dietrichu Genscheru za
međunarodno priznanje Hrvatske, Bračani su izrazili svečanim postavljanjem spomenika tom njema-
čkom političaru još za njegova života.
BRAČKI MUZEJ
U Škripu možemo posjetiti Brački muzej. Muzej djeluje od 1979. godine, a raspolaže arheološkom i
etnografskom zbirkom.
Arheološka zbirka sadržava nalaze iz spilje Kopačine, sjeverozapadno od Donjeg Humca. Ondje je pro-
nađeno mnogo keramičkih ulomaka i rukotvorina iz epipaleolitičkoga i mezolitičkog razdoblja. U toj
su zbirci i nalazi s novoga groblja u Škripu, antičke figure i zavjetni žrtvenici. Tu su i reljefi s prikazom
Herakla i natpis posvećen Kibeli – maloazijskoj božici koju su Grci i Rimljani štovali kao majku bogova.
Učenici mogu vidjeti antički sarkofag (pronađen u Bolu), amfore (s podmorskog nalazišta nedaleko od
Pučišća i kopiju Povaljskog praga – jednoga od najljepših i najstarijih sačuvanih natpisa na hrvatskom
jeziku napisanoga ćirilicom-bosančicom).
U prizemlju Etnografske zbirke središnje mjesto zauzima žara od pečene zemlje za čuvanje ulja iz Po-
stira. Desno od nje nalazi se kućni mlin (žrnina) iz Škripa. Mlin se sastoji od drvenog postolja u obli-
ku stolića s dvjema kamenim pločama. Donja je ploča fiksirana, a gornja se okreće drvenom ručicom
(mulanom) i mlin tako melje. Iznad mlina visi mišina ili mih, napravljena od ovčje ili kozje kože, koja je
služila za prijenos mošta, vina, vode, ulja i pravljenje masla. Na zidu je cip za mlaćenje žita, a o gredu je
obješen mušker – ormarić u koji se spremalo meso, sir i drugo. Uz stubište stoji pobuk – naprava kojom
bi se tjerala riba u mrežu. Uz zid visi petromaks, koji služi za privlačenje ribe za noćnog lova. Učenici
u zbirci mogu vidjeti kamenoklesarski alat, dizalicu i željeznu kuglu. Na prvom katu etnografske zbirke
predmeti su iz obrtničke upotrebe: škrinje, stroj za razvlačenje i poliranje zlata, bačvarski alat i drugo.
Tu je i odjeća (vjenčano odijelo iz Postira iz 1882.), namještaj i stare knjige te portreti slikara mletačke
škole iz 17. stoljeća.
211
Literatura:
1. Klement Derado – Ivan Čizmić (1982.): Iseljenici otoka Brača, Zagreb
2. Tomislav Đurić (1995.): „Svećenička „pustinja” Blaca na Braču”, Hrvatski zemljopis, br. 7.,
Zagreb: Naklada Feletar
3. Petar Šimunović (1972.): Toponimija otoka Brača, Supetar
4. Dasen Vrsalović (1968): Povijest otoka Brača, Supetar
Primjer 2. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA U SAMOBOR
„Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar blizog ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versail-
lesu, Schoenbrunnu, Windsoru. Okolina je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode,
rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja.” (Antun Gustav Matoš)
Zadaci:
a) materijalni – upoznati se in situ s poviješću Samobora, te posebno s ulogom grada u vrijeme hrvat-
skog narodnog preporoda
b) odgojni – bolje upoznati zavičaj i razvijati nacionalnu svijest
c) funkcionalni – primijeniti znanje koje smo stekli u učionici, vježbati snalaženje u prostoru i vremenu
(plan grada).
Škole na području sjeverozapadne Hrvatske mogu napraviti ekskurziju u Samobor.
Kratak povijesni pregled
Samobor u srednjem vijeku

Samobor dobiva naslov „Kraljevskoga slobodnog poveljnog trgovišta” od Bele IV., koji se pred Tatarima
sklonio u Samobor (1242.). Time je kralj pokazao zahvalnost te je Samobor postao neovisan o zemaljskoj,
feudalnoj i banskoj vlasti. No, zapravo, Bela je potvrdio Samoboru raniju povlasticu hercega Koloma-
na (iz 1240.). Time su Samoborci dobili slobodu doseljavanja i iseljavanja te biranja svojeg svećenika,
a dužni su kralju plaćati porez na pravo trgovanja. Uskoro dolaze feudalci i počinju borbe za stečene
pravice, neovisnost i slobodu. Što se naziva grada tiče, najstariji zapis (Bela IV.) bilježi naziv Zumbur,
koji se s vremenom mijenja u Zamabur ili Zamobor (Zanobor), a iz toga je onda nastao Samobor. Naziv
nameće neku vezu s borovima ili činjenicom da se stanovništvo uvijek „samo borilo”, a neki smatraju
da je izvedeno iz osobnog imena vlasnika posjeda, nekog Samara iz 13. stoljeća. Utvrdu su gradili „lju-
di češkog kralja” Pšemisla Otokara II. (1270.). Vojska Ivana Jaroslavića u ratu je porazila Čehe pa kralj
Ladislav daruje Jaroslaviću Samobor s mitnicom. U 13. stoljeću utvrda je središte upravne, političke i
crkvene vlasti grada. Podno brda na kojemu se nalazila utvrda naseljava stanovništvo i stvara naselje koje
se danas zove Taborec. Na ulazu u grad, na mjestu gdje se danas nalazi gostionica „Gabreku,” nalazila
se carinarnica. Stari Samobor ima dva središta: 1) upravno-crkveno s plemićkim gradom, crkvom i
župnim dvorom i 2) trgovačko središte.
212
Hrvatska povijest
U tlocrtu grada zamjetno je tzv. naselje „na pilu”: uz današnju Starogradsku ulicu i ulicu Gornji kraj,
poredane su uske parcele na kojima se grade hiže, zabatom okrenute ulici i koso postavljene na liniju
ulice (kao pila!), što je imalo obrambeni značaj.
Smještaj je uvjetovao i oblik Taborca, upravno-crkvenog središta: okružuje ga brdo s jedne i luk rječice
Gradne s druge strane. U Taborcu se grade objekti za potrebe stanovništva: 1) kovačnica (danas Fabko-
vićeva 8); 2) staje – na livadi Vugrinščak, uz župni dvor i pješački put do utvrde; 3) stražarnice – lijeva
obala Gradne; 4) kula – carinarnica – sagrađena u 13. st., očuvana na pečatu grada kralja Ljudevita
iz 1657. te na samoborskom stijegu; srušena je 1810. u vrijeme francuske okupacije. Važan događaj za
povijesni razvoj grada zbio se 1488. godine, kad Matija Korvin kupuje grad. Uskoro (1497.) grad pre-
lazi u vlasništvo Barbare Frankopan, žene Nikole Frankopana. Slijedi borba feudalaca i Samoboraca:
otimačine, pljačke, mučenja i dr.
Samobor u novom vijeku (16. – 18. st.)

Prema papinu odobrenju 1525. u grad dolaze franjevci, nastanjuju se u župnom dvoru i preuzimaju upravu
samoborske župe (nije bilo župnika). No čini se da ih je već 1527. iz grada protjerao Ivan Ungnad, privr-
žen protestantizmu, pa odlaze u Jastrebarsko. Za kralja Ljudevita (1567. – 1578.) Samobor se popravlja i
dograđuje: utvrda na brdu Tepec ima dva kata, glavna vrata s pokretnim mostom na istočnom su pročelju
i četiri kule (četverokutna – gradski toranj, dvije oble s gradskom kapelicom i peterokutna – bez krova,
s velikim otvorima za artiljeriju, koja uključuje i kapelu sv. Ane). Vlasnikom Samobora i plemićkoga
grada postaje Leonard Gruber – vlasnik rudnika bakra u Rudama, kranjski trgovac i plemić. Grad 1585.
dolazi u ruke grofova Erdödy, koji vladaju njime 120 godina (obilježje su njihove vladavine nasilja nad
došljacima i ukidanje sloboština). Godine 1535. pojavljuju se prvi pisani podaci o osnutku i radu Pučke
škole u Samoboru – čiji višestoljetni rad ostavlja snažne tragove u privrednom, javnom i kulturnom ži-
votu i napretku Samobora. To potvrđuju stotine generacija učenika i učitelja samoborske škole – u kojoj
učitelj Herović osniva godine 1807. glazbu – najstarije glazbeno društvo mladih u Hrvatskoj. Franjevci
ponovno dolaze u grad 1622. godine i grade samostan. Otpor im pruža gospodarica Samobora Elizabe-
ta Moškon, kći Tome Erdödyja: ne da im drva za ogrjev i sl., pa franjevce u zaštitu uzima samoborska
općina. U starom gradu stanuju vlasnici kaštela, ali ga 1790. konačno zbog trošnosti napuštaju.
Doba preobrazbe Samobora (18. st.)

Samobor s okolicom obuhvaća šire područje nego danas (imanja Malenić, Meszach, Kralić i Saić). Grad
tada ima sud, župnu crkvu, tri kapele i samostan s crkvom, trgovačku školu, pet mlinova, sedam mesnica
na trgu te 208 domaćinstava. Crkvena i svjetovna vlast seli se iz Taborca na glavni trg, a plemstvo gradi
svoje dvorce (Malenić, Kralić). Smjer pružanja prometnica uvjetovao je tok rijeke Gradne, ali ovdje su
česte poplave, pa se grade kuće bez podruma (zašto?).
Središte grada predstavljao je trg, tada još nepopločen, s običnim zdencem u središtu (ograđen tek 1895.).
U Langovoj ulici 1722. – 1733. gradi se franjevački samostan uz pomoć grofova Erdödy. Drveno-slamna-
tim kućama stalno su prijetili požari. Veliki i razorni požari zabilježeni su 1794. i 1797. godine.
Doba rasta grada (19. stoljeće)

Od 1809. do 1813. godine Samobor je sjedište kantona u Napoleonovim Ilirskim provincijama. Fran-
213
cuzi su nametali velike poreze, ali njihova je vlast imala i dobrih strana: gradi se cesta Samobor – Sv.
Nedjelja, unaprijeđena je pošta i grad dobiva jedan specijalitet – Samoborsku muštardu, koju je prvu
spravio francuski kuhar i ostavio recept u dvorcu Podolje kod obitelji Praunsperger-Bošnjak. Nažalost,
samoborskom plemstvu strane su ideje francuske građanske revolucije. Nakon sloma Napoleona u Rusiji
(1812.) Francuzi odlaze, a grad pada pod vlast Beča i Pešte. Metternichov apsolutizam (1850. – 1860.) budi
u Samoborcima domovinsku svijest. Nakon toga dolazi ponovo pod utjecaj Beča i Pešte – službeni su
jezici njemački, mađarski i latinski. Jači privredni razvitak Samobora počinje u 16. stoljeću otvaranjem
rudnika bakra i željeza u selu Rude. Staklarska tradicija datira od 1839. godine, kad Vilhelmina Kulmer
osniva prvu staklarnu u Osredku. Otvaranjem hotela 1910. godine Samobor postaje turističko mjesto, a
slijedi otvorenje Šmidhenovih sumpornih toplica (1868.), Hidropatskog kupališta (1889.), početak rada
Društva za proljepšavanje Samobora (1886). Uz industriju stakla, građevnog materijala, preradu drva
i metala, kemijsku industriju te industriju lijekova, Samobor ima jaku obrtničku tradiciju i po važnosti
„male privrede” u samom je vrhu Hrvatske. Godine 1809. Samobor postaje pogranična zona Ilirskih
pokrajina. U graditeljstvu ima utjecaja novoga doba, ponegdje dolazi do ukidanja kmetstva, veće po-
kretljivosti stanovništva i naseljavanja gradova. Gradovi ruše zidine i otvaraju se došljacima. Stanovnici
se spuštaju u grad i nastanjuju vile i kurije. U prvoj polovici 19. st. dolazi do hrvatskoga narodnog pre-
poroda. Livadićev dvorac (gdje je danas smješten Muzej grada Samobora) okupljao je ilirce: Ljudevit
Gaj napisao je ovdje budnicu Još Horvatska nij propala(1833.), koju je uglazbio Ferdo Livadić. Ferdo
Livadić, prvi važan skladatelj hrvatskoga narodnog preporoda okuplja u Samoboru Gaja, Lisinskoga,
Štoosa, Vukotinovića, Vraza, Draškovica i druge, a jednom ga posjećuje i Franz Liszt. Stanko Vraz
stvara nezaboravne Đulabije, himnu Ljubici.
U prošlom stoljeću Samobor počinje osnivati svoj arhiv, koji danas, nažalost, više nije sačuvan. Jača gra-
đanstvo, koje se bavi novčarstvom, trgovinom i obrtom. Grad i komunalije planski se izgrađuju na temelju
Sreditbenove osnove 1965.– prvoga urbanističkog plana u doba gradonačelnika Ljudevita Šmidhena. Ti-
jekom 19. st. južna strana trga i okolne ulice dobivaju klasicističke i historicističke objekte – jednokatne
zgrade, stambeno-poslovne zgrade trgovačke, građanske klase (u prizemlju je prodavaonica, a na katu se
stanuje). Visoki stalež stanuje u vilama unutar grada, tlocrta u obliku slova L ili U, okruženima lijepim
parkovima, a seoske kuće sve se više grade od opeke i pokrivaju crijepom.
Sport u Samoboru
Učenike će svakako zanimati sportska djelatnost Samobora, koja je također važna. Već davne 1865. u
samoborskoj školi uvodi se obvezna gimnastika i sportske igre. Samoborac dr. Ivan Hoić 1880. objavljuje
prvi podatak o nogometu u Samoboru, a članovi Hrvatskoga planinarskog društva iz Zagreba dolaze
na svoj prvi planinarski izlet u Samobor, Oštrc i Plješivicu već 17. svibnja 1875. Monteccucoli [Monte-
kukoli] gradi prvo tenisko igralište (1890.), a tri godine poslije osnovan je biciklistički klub „Samobor”.
Dr. Franjo Bučar u Samobor donosi prve skije 1895. godine. Samoborski gimnazijalci i studenti osni-
vaju 1902. godine Akademski sportski klub Šišmiš i započinju lakom atletikom, skijanjem, sanjkanjem
i plivanjem, a 1908. igraju s Concordijom prvu utakmicu u hokeju na travi. Nešto poslije gimnazijal-
ci i studenti Samobora igraju s Concordijom i prvu vaterpolsku utakmicu u Hrvatskoj. Poslije prvog
svjetskog rata osniva se Akademski sportski klub Okić, a 1926. godine kroz Samobor se vozi naša prva
međunarodna automobilska utrka.
214
Hrvatska povijest
Doba planiranja, moderne izgradnje i zaštite povijesne jezgre (20. st.)

Samobor je danas grad obrtnika jer je većina stanovnika zaposlena u maloj privredi. U 20. st. razvija
se kao turističko i rekreacijsko središte s nizom sportskih terena, bazena, šetališta, parkova, kulturnih
priredbi i drugo. Ovdje se razvija industrija kristala, koja ima pogone izvan povijesne jezgre grada. U
prvoj polovici 20. st. razvijeno je graditeljstvo, ali u okvirima izgradnje 19. stoljeća; drži se starih gra-
nica grada i ne pokazuje težnju k širenju. Poraće, razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, obilježeno
je raznim partizanskim razračunavanjima u kojima su stradali tzv. „suradnici s okupatorom”, ali među
njima mnogo nedužnih ljudi. Nakon Drugoga svjetskog rata u Samoboru se grade samostalni jednokatni
obiteljski objekti. Novosagrađena su naselja Sv. Helena, Zavrtnica i Halaburščak. Stara jezgra grada i
dalje je trgovačko središte, ujedno privlačna i za turiste. Odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture
grada Zagreba (1964.) Samobor ima svojstvo zaštićenog spomenika. Zagreb i Samobor i danas povezuje
„Samoborček” – autobus čiji nas naziv podsjeća na istoimenu popularnu samoborsku željeznicu koja je
prevozila izletnike i putnike od 1901. do 1979. godine. Samoborci su sudjelovali i u Domovinskom ratu, o
čemu nam svjedoči i spomenik žrtvama Domovinskog rata, koji se nalazi pokraj crkve Sv. Anastazije.
Učenike možemo upoznati i s radom planinarske bratovštine sv. Bernarda iz Samobora – planinarske
organizacije koju veže ljubav prema prirodi, ljudima i Bogu. Osnovana je 1994. godine i ima oko 140
članova iz svih dijelova Hrvatske. Članovi bratovštine nastoje osobno rasti u vjeri, pomoći u životu vla-
stite župne zajednice te kroz prirodu i u prirodi prepoznati Božju poruku u današnjem vremenu.
SAMOBORSKI MUZEJ
U Samoboru možemo s učenicima razgledati i gradski muzej, koji je smješten u Livadićevu dvorcu.
Muzej raspolaže geološkom zbirkom (nalazi iz donjega, srednjega i gornjeg trijasa), arheološkom i po-
vijesnom zbirkom, a pokraj zgrade muzeja (bivšega Livadićeva dvorca) nalazi se kuća u kojoj su živjele
sluge, a uređena je kao etnološka zbirka.
Primjer 3. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA U VUKOVAR
Zadaci:
a) materijalni – steći osnovna znanja o najistočnijem dijelu Hrvatske
b) odgojni – razvijati interes za zavičajnu povijest
c) funkcionalni – primijeniti znanje koje smo stekli u učionici, vježbati snalaženje u prostoru i
vremenu (plan grada).
Kratak povijesni pregled
Vučedol
Područje Vukovara naseljeno je u kontinuitetu od neolitika. Nedaleko od grada smješten je lokalitet koji
je bogato prethistorijsko nalazište. Sustavna iskapanja vodio je R. Schmidt 1938. godine. Po ovom loka-
litetu naziva se Vučedolska kultura, koja vremenski pada u doba prijelaza iz neolitika u metalno doba.
Poznata je s tridesetak nalazišta, uglavnom s područja Slavonije i Srijema. U razvoju kulture mogu se
215
razlikovati tri etape, koje najzornije objašnjavaju nalazi iz Mitrovca, Vučedola, Sarvaša i Hrustovače.
Vukovar u srednjem vijeku

Vukovarsko naselje razvija se u ranom srednjem vijeku. Prvotno se naselje nazivalo Vukovo ili Vlkovo,
prema rijeci Vuki. Naziv Vukovar mađarskog je podrijetla (vár = mađ. grad). Ime Vukovar upotrebljava
se tek od konca 17. stojeća. Vukovo je staro naselje iz doba ranoga srednjega vijeka koje su naseljavali
Slaveni. Poslije postaje središtem županije i središtem arhiđakonata. U početku potpada pod Pečušku
biskupiju. Godine 1007. Ludovik dodjeljuje svom vazalu posjed na rijeci Vuki. U razvijeni srednji vijek
Vukovar ulazi kao kraljevska utvrda (castrum = utvrda, središte župana, preko kojih se širila kraljevska
vlast). Ispod brijega počelo se razvijati podgrađe kao naselje obrtnika i trgovaca.
Godine 1231. herceg Koloman građanima podgrađa dodjeljuje zemljišta i gradske povlastice. To je prvi
važniji dokument koji dokazuje da je stanovništvo sastavljeno od Nijemaca, Saksonaca, Mađara i Slavena
(redoslijed ne određuje udio u stanovništvu). Na čelu gradske općine nalazio se načelnik (maior villae),
koji ima pravo suditi o svemu osim o prolijevanju krvi, o čemu sudi kraljevski porkulab. Pratimo razvoj
obrta i trgovine. Uskoro kralj utvrde predaje velikašima, tako da se bogatiji dio stanovništva (iobagione)
pretvara u velikaše, a ostatak i sam postaje kmetovima. U 14. stoljeću papin legat dolazi skupljati porez
(1333. g.): u Donjem Gradu skupljen je veliki iznos, što je dokaz da se radi o bogatoj župi, a u Gornjem
Gradu – malen iznos. Godine 1345. grad stječe važnu povlasticu nedjeljnih sajmova, a 1398. spominje
se kao trgovište. Vukovarski prostor prepušten je Talovcima (podrijetlom su Dalmatinci), koji dobivaju
predgrađe, a poslije sve preuzimaju mađarski velikaši – Gorjanski.
Vukovar početkom novog vijeka

Godine 1526. iz pravca Zemuna dolazi turska vojska predvođena sultanom Sulejmanom. Vodila se Mo-
hačka bitka: Vukovar se predaje bez borbe, a većina starosjedilaca prelazi na islam. Oko 1550. godine
ostatak kršćana prelazi na kalvinizam (oblik protestantizma). Središte sandžaka postaju Požega i Osijek.
Kroz ovaj prostor prolaze znameniti putopisci: Bartol Kašić (autor prve hrvatske gramatike) i Evdi Će-
lebi (1663. godine). Nakon Mohačke bitke Turci su sagradili prvi most na rijeci Vuki (1526.). Početkom
17. stoljeća grad ima oko 100, a 1663. oko 500 kuća. Podgrađe ima 5 mahala. Austrijske trupe dolaze
do Vukovara (1687.) i grad se ponovno predaje bez borbe. U tom trenutku kršćansko se stanovništvo
sastojalo od nešto katolika, kalvinista i pravoslavaca, koji su došli u turskoj službi. Pravoslavci su došli
kao šajkaši (mornarica, govore ekavicom) i martolozi – konjanici, koji govore ijekavicom (Vlasi). Turci
nakratko ponovno osvajaju Vukovar (1690.), ali ga Austrija uskoro vraća. Nakon toga dolazi pravoslavno
stanovništvo iz Srijema, ali već 1699. svi napuštaju Vukovar.
Vukovar u 18. i 19. te početkom 20. stoljeća

Barok je bio zlatno doba razvoja grada. Tada nastaje dvorac grofa Eltza, gdje se danas nalazi Muzej grada
Vukovara. Eltzi su kupili hrvatski posjed. Do 1728. godine Vukovar je u vlasništvu austrijske komore.
Obnovom županija (1745.) Vukovar je postao središte Srijemske županije. Godine 1777. franjevci podižu
samostan. Razvija se Novi Vukovar kao grad kolonista. Struktura stanovništva (1737.) u Vukovaru bila
je sljedeća: 220 domaćinstava katolika (Hrvata), 70 domaćinstava Nijemaca i 134 domaćinstva pravosla-
vaca. Istodobno, u Novom Vukovaru bilo je 34 domaćinstva Nijemaca, 4 domaćinstva Hrvata i 1 srpsko
216
Hrvatska povijest
domaćinstvo. Tijekom 19. stoljeća Vukovar se razvija kao trgovačko središte. Godine 1910. Vukovar ima
10 000 stanovnika. Status grada dobio je 1919. godine.
Vukovar između dvaju svjetskih ratova

Godine 1919. Vukovar je proglašen gradom. Započeo je industrijski razvoj grada: razvijaju se tvornice,
među kojima je svakako najpoznatija tvornica obuće Bata – Borovo. Između dvaju ratova Vukovar je
bio glavni grad Srijemske županije, koja je ukinuta Vidovdanskim ustavom. Dvor s kraljem Aleksan-
drom na čelu počinje sustavno naseljavati srpske koloniste radi promjene nacionalne strukture grada.
Vukovar u socijalističkoj Jugoslaviji

Nakon Drugoga svjetskog rata, kada je tijekom postojanja Nezavisne Države Hrvatske cijeli prostor
Srijema bio uključen u granice Hrvatske, trebalo je odrediti granice republika. Hrvatsko-vojvođanska
granica određena je 1946. godine (vidi: D. Pavličević i I. Mažuran u Hrvatska – povijest sjeveroistočnog
područja, Osijek, 1994.). To je odredilo prostornu i stratešku važnost sjeveroistočne Hrvatske.
U tom razdoblju možemo pratiti širenje grada temeljeno na gospodarskom razvoju. Demografska se
slika doseljavanjem Srba i dalje mijenja. Od Vukovara se želi napraviti i političko središte pa je održan
Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista) – SRPJ (k), na kojemu je SRPJ (k)
promijenila ime u Komunistička partija Jugoslavije.
Vukovar u Domovinskom ratu

O stradanju Vukovara u Domovinskom ratu najbolje svjedoče same zgrade koje još nisu renovirane.
Mnogo zapisa o stradanju Vukovara u Domovinskom ratu možemo naći u novijoj literaturi (v. Davor
Runtić), a učenicima svakako možemo ispričati potresnu priču o sudbini Siniše Glavaševića. Učenike
možemo podsjetiti na kronologiju Domovinskog rata u istočnoj Slavoniji:
• 26. veljače 1991. – Osnovana tzv. SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srijem.
• 2. svibnja 1991. – U Borovu Selu srpski pobunjenici napali jedinicu MUP-a. Poginulo je 12
policajaca, a nakon toga su potpuno izmasakrirani.
• 6. srpnja 1991. – Srpske postrojbe spaljuju istočnoslavonsko selo Ćelije, čiji stanovnici odlaze u
progonstvo. To je prvo hrvatsko spaljeno selo.
• 13. srpnja 1991. – Zrakoplovi JNA bombardirali sela oko Vukovara.
• 1. kolovoza 1991. – JNA okupirala Dalj, Erdut i Aljmaš.
• 17. listopada 1991. – Deportirano oko 10 000 Hrvata i drugoga nesrpskog stanovništva iz Iloka
i okolice.
• 18. studeni 1991. – Nakon dvomjesečnoga herojskog otpora malobrojnih branitelja (1.500), JNA
i četnici zauzimaju potpuno razrušeni Vukovar. Preživjeli stanovnici i branitelji masakrirani su,
prognani ili odvedeni u zarobljeništvo.
Literatura:
1. Josip Bösendorfer (1910.): Crtice iz slavonske povijesti, Osijek
2. Csánki: Velika povijest svih slavonskih županija
217
3. Nada Klaić (1983.): Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, Vukovar

4. Stjepan Pavičić: Vukovska župa u razvitku svog naselja od 13. – 18. st.
5. Davor Runtić (1993.): Rat poslije rata (Vinkovci – Vukovar – Županja), Vinkovci
6. Davor Runtić (1994.): Rat prije rata (Vinkovci – Vukovar), Vinkovci
7. Davor Runtić (1995.): Tako smo branili Vukovar, Vinkovci
8. Dario Topić (1994.): „Sinopsis polariteta – determinacija početka i anticipacija kraja”
(str. 319. – 328.), objavljeno u Hrvatska – povijest sjeveroistočnog područja, ur. S. Sršan, Osijek
9. Vukovar – vjekovni hrvatski grad na Dunavu
10. Vukovarsko-srijemska županija, Zbornik radova, Vinkovci 1997.
218
MUZEJI U HRVATSKOJ
BJELOVAR KARLOVAC
Gradski muzej Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 1, Gradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7,
43000 Bjelovar 47000 Karlovac
tel./faks; 043/244-207 tel. 047/ 615-890, faks 047/615-981
http://www.mdc.hr/karlovac
BRAČ
Muzej otoka Brača u Škripu KNIN
Kninski muzej, Tvrđava b. b.,
ČAKOVEC 23400 Knin
Muzej Međimurja, Trg Republike 5, tel. 023/ 660-217
40000 Čakovec,
tel. 040/313-499, 313-285 KOPRIVNICA
faks 040/312-820 Muzej grada Koprivnice, Trg Leandera Brozovića 1,
http://www.mdc.hr/cakovec 48000 Koprivnica
e-mail: muzej-medjimurja@ck.tel.hr tel. 048/ 624-604, 624-385, faks 048/ 622-307
ČAZMA KRIŽEVCI
Zavičajni muzej Čazma, Trg Čazmanskog kaptola 13, Gradski muzej Križevci, Tome Sermagea 2,
43240 Čazma 48260 Križevci
tel. 043/771-226 tel/faks 048/ 711-210
DRNIŠ KUMROVEC
Muzej Drniške krajine, Kralja Zvonimira 8, Muzej „Staro selo”, Kumrovec b. b.,
22320 Drniš 49295 Kumrovec
tel. 022/426-469, faks 022/428-469 tel. 049/ 553-107, 553-149, faks 049//553-107
http://www.mdc.hr/kumrovec
DUBROVNIK
Kulturno-povijesni muzej, Pred dvorom 3, KUTINA
20000 Dubrovnik Muzej Moslavine, Trg kralja Tomislava 13,
tel. 020/ 426-469 44320 Kutina
tel. 044/ 683-548, 683-569, faks 044/683-548
ĐAKOVO
Dijecezanski muzej Đakovačke biskupije, Biskupski NAŠICE
ordinarijat, Strossmayerov trg 6, Zavičajni muzej Našice, Pejačevićev trg 5,
tel. 054/ 843-270 34500 Našice
Muzej Đakovštine, Petra Preradovića 17/1, tel./faks: 034/ 613-414
tel. 054/843-254
NOVA GRADIŠKA
IMOTSKI Gradski muzej Nova Gradiška, Trg kralja Tomislava 7,
Muzejska zbirka, Kralja Zvonimira 1, 21260 Imotski 35400 Nova Gradiška
tel. 021/ 841-273 tel. 035/361-784
220
OGULIN RIJEKA
Zavičajni muzej Ogulin, Ivana Gorana Kovačića 2, Muzej grada Rijeke, Muzejski trg 1/1,
47300 Ogulin 51000 Rijeka
tel. 047/ 522-915 tel. 051/ 336-711, faks: 051/ 516-283
OSIJEK ROVINJ
Galerija likovnih umjetnosti, Europska avenija 9, Zavičajni muzej grada Rovinja, Trg maršala Tita 11,
31300 Osijek 52210 Rovinj
tel. 031/213-586, tel.faks: 031/213-587 tel. 816-720, 830-650
http://www.mdc.hr/glu e-mail: muzej-rovinj@pu.tel.hr
Muzej Slavonije, Trg sv. Trojstva 6,
31000 Osijek SAMOBOR
tel. 031/208-501, faks: 031/208-502 Samoborski muzej, Livadićeva 7, 10430 Samobor,
http://www.mdc.hr/osijek tel. 01/ 3361-014
e-mail: muzej-slavonije@os.tel.hr http://www.samobor.net/muzej
PAZIN SENJ
Muzej grada Pazina, Trg Istarskog razvoda 1, Gradski muzej Senj, Milana Ogrizovića 7, 53000 Senj
52400 Pazin tel./faks: 053/ 881-141
tel. faks: 052/625-040
Etnografski muzej Istre, Trg Olge Ban 1, SINJ
tel. 052/21-851 Muzej Cetinske krajine, Andrije Kačića Miošića 5,
21230 Sinj
POREČ tel. 021/ 821-949, faks: 021/ 821-569
Zavičajni muzej Poreštine, Dekumanska 9,
52440 Poreč SISAK
tel. 052/431-585, faks: 052/452-738 Gradski muzej Sisak, Ulica kralja Tomislava 10,
e-mail: muzej-porec@pu.tel.hr 40000 Sisak,
tel./faks: 044/ 543-225
POŽEGA
Gradski muzej Požega, Matice hrvatske 1, SPLIT
34000 Požega Etnografski muzej u Splitu, Iza Lože 1, 21000 Split
tel./faks: 034/ 272-130 tel./ faks: 021/ 344-164, 343-108
e-mail: etnografski-muzej-st@st.tel.hr
PULA Fundacija Ivana Meštrovića – Galerija Split, Šetalište
Povijesni muzej Istre, Gradinski uspon 6, Ivana Meštrovića 46, 21000 Split
52100 Pula tel. 021/ 358-719
tel./faks: 052/ 211-566 e-mail: galerija-mestrovic@st.tel.hr
e-mail: povijesni-muzej-istre@pu.tel.hr Galerija umjetnina u Splitu, Lovretska 11, 21000 Split
tel. 021/ 341-250
e-mail: galerija-umjetnina@st.tel.hr
221
ŠIBENIK ZADAR
Muzej grada Šibenika, Gradska vrata 3, 59000 Šibenik Narodni muzej Zadar, Poljana pape Aleksandra, III. b. b.,
tel. 059/ 23-880 23000 Zadar
tel./faks: 023/433-239
TROGIR
Muzej grada Trogira, Gradska vrata 4, 21220 Trogir ZAGREB
tel. 021/ 881-406 Etnografski muzej, Mažuranićev trg 14, 10000 Zagreb
tel. 01/ 4826-220, faks: 4826-221
VARAŽDIN e-mail: EMZ@etnografski-muzej.hr
Gradski muzej Varaždin, Stari grad, Strossmayerovo http://www.etnografski-muzej.hr
šetalište 7, 42000 Varaždin Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, 10000 Zagreb
tel. 042/ 212-918, faks: 042/ 212-918 tel. 01/ 4667-005, tel./faks: 01/ 4466-628
http://www.mdc.hr/gmv http://mahazu.hazu.hr/gliptoteka.html
e-mail: gradski-muzej-vz@vz.tel.hr Hrvatski povijesni muzej, Matoševa 9, 10000 Zagreb,
tel. 01/ 4851-900, 4851-990, faks: 01/ 4851-909
VELIKA GORICA http://www.hismus.hr
Muzej Turopolja, Trg kralja Tomislava 1, e-mail: hismus@zg.tel.hr
10410 Velika Gorica Hrvatski školski muzej, Trg maršala Tita 4/III,
tel. 01/ 6221-325, faks: 01/6225-077 10000 Zagreb,
http://www.muzej-turopolja.hr tel./faks: 01/ 4855-825
e-mail: muzej-turopolja@muzej-turopolja.tel.hr e-mail: hrskmuz@zg.tel.hr
Moderna galerija, Andrije Hebranga 1, 10000 Zagreb,
VINKOVCI tel./faks: 01/ 4922-368
Gradski muzej Vinkovci, Trg bana Josipa Šokčevića 16, Muzej grada Zagreba, Opatička 20, 10000 Zagreb
32100 Vinkovci tel. 01/ 4851-361, 4851-365, 4851-358,
tel.: 032/ 332-504, 332-884, 332-885, faks: 032/332-504 faks: 01/ 4851-359
e-mail: gradski-muzej-vinkovci@vk.tel.hr http://www.mdc.hr/mgz
e-mail: muzej-grada-zagreba@mgz.tel.hr
VIROVITICA Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10,
Gradski muzej Virovitica, Dvorac Pejačević, 10000 Zagreb
33000 Virovitica tel. 01/ 4826-922, 4828-086, faks: 4828-088
tel. 033/ 722-127 http://www.mdc.hr/muo
http://www.mdc.hr/virovitica e-mail: muo@muo.hr
e-mail: gradski-muzej-virovitica@vt.tel.hr Muzej Prigorja, Trg D. Domjanića 5, 10360 Sesvete
tel. 01/2001-601, 2010-252, faks: 01/2001-601
VUKOVAR http://www.hrvatska.com/sesvete-zagreb
Gradski muzej Vukovar, Dvorac Eltz, e-mail: muzej-prigorja@zg.tel.hr
32230 Vukovar Tehnički muzej, Savska 18, 10000 Zagreb
tel. 032/441-270, 441-271 tel. 01/ 4844-050, 4843-568
e-mail: gm-vukovar@zg.tel.hr http://www.mdc.hr/tehnicki
222
OBRAZAC ZA PRIPREMU
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
NASTAVNI PREDMET – POVIJEST NADNEVAK:
RAZRED: REDNI BROJ SATA:
NASTAVNA CJELINA – TEMA
NASTAVNA JEDINICA
CILJ NASTAVNE JEDINICE ZADACI NASTAVNE JEDINICE:

a) OBRAZOVNI –
b) FUNKCIONALNI –
c) ODGOJNI –
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
VRSTA SATA STRUKTURA SATA
NASTAVNE METODE KORELACIJE
PLAN PLOČE
LITERATURA
1. Vlado Andrilović (1980.): Programirano učenje i usmjereno obrazovanje, Zagreb:

Školska knjiga
2. A. Bežen – F. Jelavić – V. Pletenac – N. Kujundžić (1993.): Osnove didaktike, Zagreb
3. Pavao Brajša (1995.): Sedam tajni uspješne škole, Zagreb
4. Željko Brdal – Margita Madunić (2001.): Priručnik za nastavnike 6, Zagreb: Školska knjiga
5. Ivan Dukić (2001.): Priručnik za nastavnike 7, Zagreb: Školska knjiga
6. Ivan Dukić (2002.): Priručnik za nastavnike 8, Zagreb: Školska knjiga
7. Ivan Furlan (1966.): Moderna nastava i intenzivnije učenje, Zagreb: Školska knjiga
8. Ivan Furlan (1966.): Upoznavanje, ispitivanje i ocjenjivanje učenika, Zagreb: Školska knjiga
9. Zora Itković (1997.): Opća metodika nastave, Split: Književni krug
10. Filip Jelavić (1995.): Didaktičke osnove nastave, Jastrebarsko: Naklada Slap
11. Chris Kyriacou (1997.): Temeljna nastavna umijeća, Zagreb: Educa
12. Hrvoje Matković (1991.): „Prostor za izvođenje nastave povijesti,” Nastava povijesti, br. 2,
Zagreb
13. Vinka Mustać – Miroslav Vicić (1996): Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj
školi, Zagreb: Školska knjiga
14. Muzeji, galerije i zbirke u SR Hrvatskoj (1981), Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 1981.
15. Ljubica Prodanović – Marko Stevanović (1989.): Rad u parovima – kao suvremeni nastavni
oblik, Beograd
16. Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, (1994.) ur. M. Cindrić,
Zagreb.
17. Ivo Rendić Miočević (1989.): Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb: Školska knjiga
18. Ivo Rendić Miočević (2000.): Učenik – istražitelj prošlosti, Zagreb: Školska knjiga
19. Majda Rijavec (1994.): Čuda se ipak događaju – psihologija pozitivnog mišljenja, Zagreb
20. Stipan Trogrlić (1991.): „Ekskurzija u nastavi povijesti,” Nastava povijesti, br. 3 – 4, Zagreb,
str. 123. – 128.
21. Ivan Turković (1997.): Nastava strukovno-teorijskih predmeta u srednjim školama, Zagreb,
Informator
226
PRILOZI
VREMENSKE LENTE
SUVREMENO
1918. DOBA
1492. NOVI VIJEK
poslije 476. SREDNJI VIJEK

Krista
Kristovo ro đ enje
prije
Krista
3500. g. STARI VIJEK

p rije K ris ta otkri će pisma
PRAPOVIJEST
poja va čovje ka
POVIJESNA
RAZDOBLJA
samostalna
19 9 1 . Republika Hrvatska
Federalna
19 4 5 . Hrvatska
19 1 8 . Država SHS
raskinute veze ↓
s A− U Kraljevstvo SHS
Hrvatsko-ugarska
18 6 8 . nagodba
raskinute veze
18 4 8 . s Ugarskom
15 2 7 .
Sabor u Cetinu Habsburgovci
11 0 2 .
PACTA CONVENTA personalna unija
K ra j 6. /po č. 7. st.
d ola zak Hrvata
KLJUČNI
DOGAĐAJI
HRVATSKE
POVIJESTI
1089.
okrunio
N R
IR
O ITA
ga papa
IM
Z V DM
1074. (savez)
KREŠI MIR
PETAR
razvoj
I V.
gradova i
Crkve
1058.
997.
DR Ž ISL AV
STJEPAN
dobio
na Upravu
Dalmaciju
969.
928. drugi crkveni sabor
prvi
TOMISL AV
rat crkveni
protiv sabor
Ma đ ara i
Bugara
910.
11 0 2 .
PA C TA
C ON V E N TA
10 8 9 . okrunio ga papa
10 7 4 . ZVONIMIR
PETAR
KREŠIMIR
10 5 8 . IV. uspon gradova i Crkve
99 7 .
STJEPAN
96 9 . DRŽISLAV
92 8 .
protiv Ma đ ara i Bugara
TOMISLAV
91 0 . crkveni sabori
89 2 .
papin blagoslov
87 9 . BRANIMIR → priznanje Hrvatske
87 6 .
86 4 . DOMAGOJ
protiv Bizanta i Bugara

TRPIMIR benediktinci
84 5 . darovnica
8. − 9. st.
organizacija države, Ljudevit
Krš ćanstvo ↕ prvi
Borna crkveni
sabor
dolazak
Hrvata kraj 6/po č. 7. st.
prodaja
BO RBE Z A
Dalmacije
Krvavi sabor
VLAS T
( 1409.)
križeva čki
(1 3 9 7 .)
1381.
LUDOVIK
Zadarski mir
(1 3 5 8 .)
AN ŽU VIN CI
1301.
KARLO
Borba protiv
Šubi ća
BELA IV.
AR PADOVIĆ I
slobodni kraljevski grad
ANDRIJA II.
Zlatna bula
plemstvu
( 1222.)
PA CTA CONV ENTA
KOL OMAN
11 02 .
pogibija
Petra Sva či ća Zagreba čka
(1 0 9 7 .) biskupija
LADISLAV
( 1094.)
DI NAS T I JS K E
110 2 . A RPAD OV IĆ I 1301. AN ŽU VIN CI 1381.
BO RBE
benediktinci priznanje PETAR
darovnica Hrvatske KREŠIMIR
TRPIMIR BRANIMIR IV.
845. 864. 879. 892. 1058. 1074. 1089. KARLO LUDOVIK
LADISLAV,
KOLOMAN,
organizacija države, krš ćanstvo ANDRIJA II,
BELA IV.
I
IĆ
C
IN
V
NARODNI VLADARI 1102. 1301.
V
D
U
(TRPIMIROVIĆ I I DRUGI) A
Ž
P
N
R
A
A
dolazak Hrvata uspon pad

(kraj 6./po č . 7. st.) plemstva, Šubi ća
slobodni
910. 928. kraljevski Zadarski mir
gradovi (1358.)
TOMISLAV
protiv Ma đ ara i Bugara,
ujedinjene 2 kneževine,
crkveni sabori u Splitu
Usko čki
rat
Krbavska Sisa čka

bitka bitka
A V I
E
A T J
R O N
E K
U R IŠ
B S
K I
R J
1381. 1493. 1593.

T P D
O TI
T O
R OG
S
A
T
IN
B
A
S
D
Hvarska Selja čka Urota

buna buna zrinsko-frankopanska
(1510. – 1514.) (1573.) (1669. – 1671.)
1593. 1806.
LADISLAV
ŽIGMUND DUGI RAT
NAPULJSKI
protiv Turaka
krvavi prodaja
Sabor Dalmacije
križevački (1409.)
(1397.)
MIR U
SRIJEMSKIM
1699.
KARLOVCIMA
opsada Be ča
(1 6 8 3 .)
Vašvarski mir
(1 6 6 4 .)
DUGI RAT
1606.
protiv turaka
Sisa čka bitka
→ prekretnica
(po četak turskih
1593.
poraza)
STOGODIŠNJI
RAT PROTIV
TURAKA
Krbavska bitka
– izginulo hrvatsko
149 3.
plemstvo
pad Hercegovine
pod tursku vlast
( 1482.)
pad Bosne pod

14 63 .
tursku vlast
1848.
„Zahtijevanja naroda”
– djelatnost bana Josipa
Jela či ća
– Hrvatsko-ma đ arski rat
HRVATSKI NARODNI PR EPOR OD
hrvatski jezik
postao službeni
(1848.)
DRAŠKOVIĆ :
„Disertacija”
LJ. GAJ: (1832.)
„Kratka osnova
hor vatsko-slavenskoga
pravopisanja”
(1830.)
1813.
ILIRSKE
POKRAJINE
1809.
1790. HRVATSKI Reforme Josipa II:

JOSIP II. SABOR vjerska sloboda,
PROS VIJEĆ ENI
AP SOL UT IZA M
(1790.) centralizirana vlast,

1780.
germanizacija,
osobna sloboda
MARIJA kmetova...
TEREZIJA
1740. Reforme M. Terezije: ure đ enje

odnosa kmetova i feudalaca
(URBARI), op ća školska
obveza
priklju čenje 1881.
Vojne krajine
Banskoj Hrvatskoj
1880.
banovanje
IVANA MAŽURANI Ć A
reforme, modernizacija
1873.
Rakovi čka buna (1871.) zajedni čki poslovi:

E. Kvaternik vanjska trgovina
(zajedni čke financije)
HRVATSKO-
1868. -UGARSKA
NAGODBA
Stranka prava
Samostalni poslovi:
(A. Starčevi ć)
unutarnji poslovi
HRVATSKI
Unionisti
SABOR
1861.
1860.
Narodna stranka
NOVI APSOLUTIZAM
1849.
Jela či ć raskinuo sve

1848.
veze s Ugarskom
1941.
sporazum
Cvetkovi ć – Maček
→ nastanak Banovine
Hrvatske (1939.)

(1930.)
Šestosije č anjska
diktatura (1929.)
atentat na zastupnike HSS-a i

S. Radi ća (1928.)
SDS + HSS =
Selj a čko-demokratska
koalicija (1927.)
zaokret S. Radi ća (1925.)
Vidovdanski ustav (1921.)
Rapallski ugovor (1920.)
nastanak Države SHS 1918. nastanak Kraljevstva SHS

(29. X. 1918.) (1. XII. 1918.)
1997. mirna integracija hrv.
Podunavlja
„Bljesak” i „Oluja”
DOMOVINSKI
RAT
Hrvatska suverena (1991.)

slobodni izbori u Hrvatskoj i 1990.
Ustav Hrvatske (1990.)
osnivanje demokratskih
SOCIJALISTIČ K A
stranaka (1989.)
JUGOSLAVIJA
smrt J. B. Tita (1980.)
Hrvatsko prolje će Ustav (1974.)

(1971.) Deklaracija o hrvatskom
jeziku (1967.)
sukob s
Informbiroom
(1948.) 1945.
Nezavisna DRUGI Federalna

Država SVJETSKI Hrvatska
Hrvatska RAT (ZAVNOH)
1941.
Banovina Hrvatska (1939.)

osnovana Komunisti čka
partija Hrvatske (1937.)
atentat na kralja Aleksandra
MO NARHISTIČ KA
(1934.)
J UG OSLAVIJ A

(1930.)
Šestosije čanjska diktatura
(1929.)
atentat u Narodnoj skupštini
(1928.) Selja čko-demokratska
koalicija (1927.)
Vidovdanski ustav (1921.)
1918.

Hrvatska Povijest PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatska Povijest PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ivan Dukić, Krešimir Erdelja, Igor Stojaković

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.

Uporaba priručnika odobrena je rješenjem

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj

ŠKOLSKA KNJIGA, d.d.

Školska knjiga, Zagreb, 2003.

4. SEOBA HRVATA. 25. HRVATSKA U 16. STOLJEĆU. OTPOR

7. HRVATSKA U 10. STOLJEĆU. 28. ANALIZA ISPITA ZNANJA .........................104

pred vama je Hrvatska povijest – priručnik za nastavnike rađen

Želimo vam ugodan rad.

U POTRAZI ZA KVALITETNOM ŠKOLOM1

Prema R. Coveyu (1992.) iz P. Brajša (1994.) prilagodio I. Dukić.

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

ZADACI I CILJEVI NASTAVE POVIJESTI

Radom u 4 skupine s po 4 para obuhvaćamo 32 učenika.

SKUPINA I. SKUPINA II. SKUPINA III. SKUPINA IV.

Radom u 3 skupine s po 5 parova obuhvaćamo je 30 učenika

SKUPINA I. SKUPINA II. SKUPINA III.

Zašto preporučujemo ovakav način rada?

2. obrađivanje novih sadržaja (stjecanje novih znanja) obrada

3. uvježbavanje aktivnosti/stjecanje vještina i navika vježba

4. ponavljanje sadržaja završni dio sata

* prema Z. Itković (1997.: str. 77.) sastavio I. Dukić

3) jasno najaviti novu temu (učiniti to učenicima razumljivim rječnikom)

Obrada novih nastavnih sadržaja

3) Stupnjevanje (graduiranje) etape obrade

Tablica 7. Didaktička načela (principi)

* prema V. Poljak (1989.: 199. – 219.), prilagodio I. Dukić

REALIZACIJA NASTAVNIH SUSTAVA

DIREKTIVNI NASTAVNIK NEDIREKTIVNI NASTAVNIK

• ima inicijativu u svojim rukama • oslobađa inicijativu učenika

Primjer: 1. PACTA CONVENTA

1. Kakve se kraljeve osobine ističu u tekstu? ___________________________________________

2. Koja je strana prva zaželjela sklopiti mir (zaokruži točan odgovor):

5. Koja se rijeka spominje u tekstu? __________________________________________________

6. Koja se godina spominje u tekstu? _________________________________________________

UZROK DOGAĐAJ POSLJEDICA

Pacta Conventa (1102.)

Primjer: 2. PROSINAČKE ŽRTVE U ZAGREBU

1. Agitaciju u vojarni provodio je narednik (upiši ime) ___________________________________

UZROK DOGAĐAJ POSLJEDICA

ODLAZAK KHUENA HÉDERVÁRYJA IZ HRVATSKE

KOJE OBLIKE RADA I NASTAVNE METODE PRIMJENJIVATI?

4) sposobnosti povijesnog istraživanja

3. Nastava na više nivoa težine

9. Nastava uz pomoć kompjutora

10. Školska medijateka

(prema Z. Itković, 1997.)

Mjesec Sat Nastavna cjelina, nastavna jedinica Oblik sata

4. 2. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU OD 7. DO KRAJA obrada

11. Hrvatska u ranom srednjem vijeku usustavljivanje

21. Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku usustavljivanje

27. I. pismena provjera znanja ponavljanje

Mjesec Sat Nastavna cjelina, nastavna jedinica Oblik sata

33. Osmanlijski uzmak obrada

41. Hrvatski narodni preporod obrada

Hrvatska u vrijeme Prvog svjetskog rata

60. Ponavljanje * ponavljanje

63. Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije obrada

68. Analiza II. ispita znanja ponavljanje

a) materijalni: utvrđivanje razine predznanja koje su učenici usvojili u

Seoba Hrvata. a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Hrvata, uvjetima, načinu i

Postanak a) materijalni: stjecanje znanja o postanku hrvatske države i povijesti