Ujedinjenje Italije,

ujedinjenje Njemačke
i Austro-Ugarska nagodba
 Njemačka

• Poslije propale revolucije 1848. Njemačka je ostala

razjedinjena na 38 nezavisnih država povezanih u slabi
savez kojim su upravljali Habsburgovci.
• Početkom 60-tih godina XIX vijeka na čelo Pruske dolaze
kralj Vilhem I a za predsjednika vlade je izabran Oto fon
Bizmark.
• Bizmark će izazvati sukob sa Austrijom i na taj način će
eliminisati utjecaj Habsburgovaca u Njemačkoj te će tad
ujediniti sve njemačke države sjeverno od Rajne.
• Nakon izazivanja sukoba sa Francuskom Bizmark će dovršiti
ujedinjenje Njemačke. / iz ovog sukoba Njemačka će izaći
sa Fran.pokrajinama Alzas i Loren, te velikom ratnom
odštetom /
• 1871. u Versaju je proglašeno ujedinjenje Njemačke.
 Italija
• Poslije 1848. u Pijemontu na vlast dolazi kralj Viktor Emanuel
II,dok će predsjednik vlade biti Kamilo Kavur.
• Kavur će podstaknuti privredni razvoj Pijemonta / britanski
kapital /, sklopiti savez sa Napoleonom III u pogledu vojne
pomoći protiv Austrije koju je trebalo slomiti i zbaciti sa leđa
Pijemonta i Italije.
• U ratu pijemontsko-francuski savez će pobijediti Austriju, te
će pijemontu priključiti Toskanu, a Modena i Parma su pod
nadzorom. To je dalo preduvjete za formiranje Kraljevine
sjeverne Italije.
• Revoluciju na jugu je vodio Garibaldi koji će Napulj, Siciliju i
dio Papske države pripojiti Kraljevini.
• 1861. u Torinu je proglašeno ujedinjenje Italije.
• 1866. Kraljevini će biti priključena i Venecija nakon velikog
poraza Austrije od Pruske, a zbog rata sa pruskom 1870.
francuski garnizon koji je štitio papsku državu je povučen čime
je i Rim pripojen Italiji.
 Austrijsko-ugarska nagodba
• u HB carstvu su živjeli Njemci, Česi, Poljaci, Mađari, Hrvati,
Italijani; Rusini, Rumuni, Slovaci, Srbi i Slovenci.
• Nije bilo dominantnog naroda.
• Njemaca jedna četvrtina, mađari drugi po brojnosti i do
1848. jedini su pravili probleme Habsburgovcima, poslije
1848. i ostali narodi počinju tražitti samostalnost.
• 1848.-1849. vojska je ugušila pobune Čeha i Italijana, a
Ruska vojska je pomogla oko gušenja pobune u Mađarskoj.
• Nakon ovih pobuna car Franjo Josip uvodi sistem
neposrerdne uprave iz Beča.
• Aleksandar Bah je bio zadužen za germanizaciju
nenjemačkih naroda ( Bahov apsolutizam ).
• 1859. u ratu sa Pijemontom kojeg Austrija gubi, Mađari su
osjetili pogodan trenutak za revoluciju. Ova revolucija će
rezultirati ustupcima na račun Austrije.
 Austro-ugarska

• 1867. car Franjo Josip je morao popustiti i Mađarima

dopustiti veća prava. Država je podjeljena na dva dijela
i zvat će se Ausro-ugarska, dva naroda će biti
dominantna Njemci i Mađari, a vojska, novac,
diplomatija i vlada je zajednička.
• Južnoslavenske države su podjeljene između Mađarske
i Austrije. Hrvatska sa Slavonijom i Vojvodina su pripali
Mađarskoj, a Austriji Dalmacija, Istra i Slovenske
zemlje.
• Ovako pruređena zemlja je dočekala kraj Prvog
svjetskog rata.
 Hrvatsko-ugarska nagodba

• 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba, kojom je

regulisan status Hrvatske u AU carstvu.
• Mađarska »uzima u zaštitu Hrvatsku« kako bi
iskoristi taj savez za dobijanjem još Hrvatskog
teritorija što se i desilo. Cementirala je status i
dobila Rijeku.