iMPRESSuM

iZ SAdRAJA...

uvodnik

Impressum
oc

Glasnik
ei
Hercegovin e

ijacije stud e

ta iz Bosn na

Flash iz asocijacije

4 6 8 14 16 20 22 29

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

iZdAvA: Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu GLAvni i odGovoRni uREdnik: Asmir Bekri ZAMJEnik GLAvnoG i odGovoRnoG uREdnikA: Jusuf dafi SEkRETAR REdAkCiJE: Adis Mahalbai LEkToR: Jusuf dafi FoToREPoRTER: Hamdija islamovi TEHniko uREEnJE i nASLovnA STRAnA: Sedin omerbai i Asmir Bekri LAnovi REdAkCiJE: Ajla keserovi, naila durakovi, Sulejman olakovi, Muhammed kapo, Adis Mahalbai, Muhamed Maki, Sedin omerbai, Hamdija islamovi, kenan osi, konTAkT: glasnik.redakcija@gmail.com List izlazi mjeseno Za dostavu prolih izdanja obratite se na e-mail adresu.

Podrka Reisu-lulemi

Poziv ka jedinstvu

da li je devher, osniva kaira, bio Bonjak?

Uvodnik
urednik

list a s

Asmir BEkRi

Egipatska tradicija i njena transpozicija u knjievnosti ALuMni: Mehmed Handi

Fotoreportaa

Fed Cup
2 GLASNIK

Potovani itaoci, veliko nam je zadovoljstvo predstaviti vam novi, etvrti broj Glasnika. Vrijeme je fizika veliina kojom se mjeri trajanje nekog dogaaja, a samim tim i trajanje nekog kretanja. Najkritiniji faktor ovjeka modernog vremena je vrijeme. Vremena niko i nikad nema dovoljno, jer vrijeme se ne moe kupiti niti posuditi. A svako djelo u ovom vremenu neminovno ostavlja trag. Bosanskohercegovaki studenti su se vratili u Egipat, da nastave studije, svjedoei i novo, vjerovatno bolje doba arapskog svijeta, egipatskog neopreporoda. Trebamo nauiti u ovom vremenu ivjeti dan po dan, i predano obavljati svoj posao, koraajui ka ostvarenju svojih ciljeva, a zatim produiti prema onome to dolazi poslije. Ne treba ivjeti u prolosti, sadanjosti i budunosti u isti as. Uspjean ovjek je onaj koji je nauio ivjeti u sadanjosti, ali se uvijek planski kree ka svom cilju koji ga eka u budunosti. Mi u redakciji svjesni smo svih odricanja da bismo realizovali svaki novi broj, ali i oekivanja, te vaeg zadovoljstva , naih itatelja, izlaskom Glasnika, jer svrha i cilj naeg rada e tada i biti postignut, s toga teimo kontinuiranom i orginalnom radu. Na Glasnik e vremenom postati magnet i imid za sve nae bosanske studente koji su imali ast da studiraju u arapskom svijetu. Za nas on predstavlja oazu bosanske pisane rijei u Egiptu. Izlazi u elektronskoj formi, svakog mjeseca i bavi se irokim rasponom tema od studentskih, drutvenih, kulturnih, sportskih dogaaja, preko religijskih, historijskih, knjievnih te istraivako-naunih tekstova. Ovaj na medi je na nain za jednu novu afirmaciju naih ideja, miljenja.. Medij je poruka, medij kontrolira i oblikuje ponaanje ljudi. Bolje obavijeteni ljudi prave bolji izbor. Otuda medij nije luksuz, nego temelj uravnoteenog drutva, jer se preko medija omoguava artikulacija razliitih miljenja o raznim temama. Kao novi urednik lista asocijacije bosanskohercegovakih studenata, uz Boiju pomo, sa novom redakcijom u nastaviti ono to je vrijedna prethodna redakcija na elu sa gospodinom Ahmedom Serdareviem poela. U ovom broju vaeg i naeg lista moete pronai odgovor je li osniva Kaira bio Bonjak, kao i uvijek, veoma orginalan esej nam dolazi iz pera mr. Medine Danbegovi, fotoreportaa e vam djelimino ispriati stanje Egipta, na prvim strancima vas eka flash iz asocijacije, rezimirali smo jednu akademsku godinu u Kairu u rubrici dnevnik generacije, izvjetavamo vas o Meunarodnom teniskom turniru u Egiptu, kojeg su obiljeili nai predstavnici, prenosimo glas Azharove uleme i poziv ka jedinstvu, prisjetite se arabizama u bosanskom jeziku i uivajte u svim ostalim naim rubrikama. Vi itaoci svoje primjedbe, pohvale, komentare moete slati na e-mail adresu glasnik. redakcija@gmail.com a neke vae komentare i pisma emo i objaviti u narednim brojevima.

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

Flash
Vrijeme tee u naem brzom ivotu nezaustavljivo, ne moemo vratiti prolo vrijeme, ali sjeanja su tu, naviru. Ba iz tog razloga elimo da spomenemo nekoliko stvari koje se tiu nae Asocijacije i naih studenata. Kratkim pregledom rada nae asocijacije, od prolog izdanja Glasnika do ovog sada, elim da nas podsjetim na korake koje smo poduzeli, da ostane zapisano u vremenu i sauvano od zaborava Naime, prilikom dolaska studenata iz Bosne i Hercegovine suoili smo se sa velikim problemom. Za vrijeme revolucije u Egiptu dok su studenti bili u Bosni i Hercegovini, opljakan je ured asocijacije i odneene sve stvari koje su se tu nalazile. Studenti vidno rastreseni povodom ovog dogaaja, ipak su nastavili dalje sa radom nae asocijacije. Odravamo redovno nae radne .sastanke i druenja, meutim sada na dosta tei i skromniji nain. Sastanci se odravaju u naim stanovima

Flash
14. maj,2

011.god

ine

1.godine april,201 9.

Odrali smo na prvi sastanak, u ulozi domaina bio je Abdullah Kapo. Na sastanku je odlueno, izmeu ostalog i slijedee take: Usvojen je prijedlog da Asocijacija nastavi sa radom kao i do sada od svoga osnivanja, na prijedlog naeg studenta, Ammara opelja, pokrenuta je ideja o organizaciji simpozija na Azharovom Univerzitetu, a tema je Predstavljanje Bosne i Hercegovine

Organizovali smo druenje u Turskom domu. Tom prilikom odrao nam je predivno predavanje gospodin Almir Kapi na temu Znanje i vrijednosti njegovog sticanja. Ovim predavanjem Kapi nam je skrenuo panju i posjetio nas na vanost sticanja znanja i njegove vrijednostima citirajuci kuranske ajete i hadise Boijeg poslanika .Muhammeda, sallahu alejhi ve sellem

ril,2011 23. ap

.godine

1.godine maj,201 14.

Odran je sastanak kod Hasiba Hadia, gdje su se okupili svi studenti i pogledali film o organizaciji Mladi Muslimani pod naslovom Jel ti ao. Nakon pogledanog .filma rasporeene su dunosti oko organizacije simpozija

Na ovom druenju odran je prvi sastanak nove redakcije naeg Glasnika, te izabran novi urednik. Glasnikov .novi urednik, ve od ovog broja je Asmir Bekric Takoer, kao zavrna taka ovog sastanka i druenja je pokretanje biblioteke pod okriljem Asocijacije studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu. Ve je prikupljen odreeni broj naslova, stoga pozivamo sve zainteresovane, koji .mogu i ele pomoi nau biblioteku, da nam se jave

ine 011.god . april,2 30

Sastanak asocijacije je odran kod Dine Maksumia, naalost nismo bili svi prisutni, do u detalje smo razradili plan rada na organizaciji simpozija i napravili pregled dotadanjeg zavrenog dijela. Meutim, zbog termina koji smo uspjeli dobiti u doba ispita na Univerzitetu, na simpoziji je odgoen za poetak slijedee akademske godine, ako Bog da, uz Allahovu, d. . , pomo, nadamo se uspjehu naeg poduhvata

pripremio:

Hamdija iSLAMovi

4 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

PodRkA BoSAnSko-HERCEGovAkiH STudEnATA u EGiPTu REiSu-L-uLEMi MuSTAFi EF. CERiu

PodRkA BoSAnSko-HERCEGovAkiH STudEnATA u EGiPTu REiSu-L-uLEMi MuSTAFi EF. CERiu no kod predstavnika meunarodnih zajednica jo od 1992. i poetka Agresije na BiH (kao jedna od mnogobrojnih posljedica tog nepoznavanja dovoljno je navesti postupak holandskog kontigenta koji je u ime Ujedinjenih nacija uvao UN enklavu Srebrenica i tu istu predao u ruke Ratku Mladiu, vrhovnom komandantu VRS, koji je u njoj pobio .( izmeu 8 000 i 10 000 bonjakih mukaraca U medijama takoe kola i retoriko pitanje koje emo parafrazirati: Zato ateisti, poto plaaju porez kao i vjernici, moraju plaati vjerske stvari poput vjeronauke? Na ovo pitanje mi emo odgovoriti jednostavnim, logikim odgovorom, koji se namee sam po sebi: Kao to ateisti plaaju vjerske stvari poput vjeronauke i nekih vjerskih manifestacija, tako vjernici plaaju ateistike stvari poput teorije evolucije i nekih kulturnih manifestacija koje promoviraju stvari koje se kose sa sve tri monoteistike religije koje su zastupljene u Bosni. No, u tome se ogleda tolerancija. Svako ima pravo na slobodno djelovanje u svim sferama ivota. Pa kao to ateisti imaju pravo da im drava finansira i obezbeuje ono to njima treba, tako i vjernici imaju pravo da .im drava plaa i obezbeuje ono to njima treba to se tie uvoenja predmeta kultura religija, niko od zvaninih predstavnika Islamske zajednice nije bio protiv toga niti je sada. tavie, Islamska zajednica je svojim djelovanjem pokazala da je ona praktiki davno sprovela ovaj predmet u svojoj :praksi na to ukazuje, izmeu ostalog i sljedee Internacionalni univerzitet u Novom Pa,zaru, koga pohaa oko 50% nemuslimana UNESCO-ova nagrada za mir uruena sadanjem reisu-l-ulemi jo 2003. godine. Ovu nagradu su, izme,u ostalih, dobili i majka Tereza i Nelson Mendela Aktivno uee IZ u meureligijskom vijeu u BiH, te saradnja sa slinim vijeima irom svijeta, od kojih treba spomenuti saradnju sa kako meureligijskim vijeima u Velikoj Britaniji i SAD-u tako i sa nevladinim i vladinim organizacijama dotinih zemalja. Oiti primjer su posjete uenika medresa IZ dotinim dravama kao i dolazak delegacija iz ,tih zemalja u posjetu IZ u BiH i njenim medresama ,skog savjetodavnog vijea dotine organizacije Narodne kuhinje Imaret, i druge humanitarne aktivnosti Merhameta, organizacije u sklopu IZ, osnovane prije skoro stotinu godina, 1913. godine. Naime, Merhamet je tokom cijelog svog rada pomagao sve nevoljnike bez obzira kojoj vjeri, naciji, narodu pripadali, to je posebno pokazao u I i .II svjetskom ratu, te posljednjem ratu 1992-1995 Asocijacija studenata BiH u Egiptu daje punu podrku i pridruuje se svim institucijama i graanima koji su izrazili negodovanje i usprotivili se pomenutoj odluci. U potpunosti podravamo hrabre i odgovorne istupe reis-ul-uleme dr. Mustafe ef Ceria ije su poruke i stavovi nita drugo do artikulacija miljenja obinih ljudi, graana, vjernika, roditelja i uenika ija se prava ele pogaziti. vrsto vjerujemo u pravo i slobodu izbora, civilizovanu debatu i razgovor, zajedniko iznalaenje rjeenja, konsultacije i savjetovanje ali istovemeno odbacujemo samovolju, politikanstvo i ostraenu kampanju koja se kontinuirano vodi protiv Islamske zajednice i vrijednosti islama. Odluka da se predmet vjeronauka izbaci iz konanog prosjeka ocjena samo .je jos jedna faza u njenom uniavanju i ukidanju Nasuprot takvom rigidnom stavu mi podsjeamo na vrijednosti koje vjeronauka kroz sve religije u BiH usauje u nae maliane ope dobroinstvo, predanost istini, estitost i to je u ovim momen.tima najvanije, uvaavanje drugog i drugaijeg I na kraju, nadamo se da e na medijskoj sceni preovladati duh razuma, suivota i tolerancije, a ne duh mrnje, nerazumijevanje i rasizma, te da e tako prestati bespotrebna satanizacija reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria, koji je svojom nagradom UNESCO-a za mir, lanstvom u Tony Blair Foundation i slinim pokazao da je on u Bosni, a i ire, medij, izvor koji iri mir, toleranciju i ljubav. Kairo, 27.05.2011 . Studenti Bosne i Hercegovine u Egiptu

iZJAvA PodRkE BoSAnSko-HERCEGovAkiH STudEnATA u EGiPTu REiSu-L-uLEMi MuSTAFi ef. CERiu Asocijacija studenata BiH u Egiptu daje punu podrku i pridruuje se svim istitucijama i graanima koji su izrazili negodovanje i usprotivili se pomenutoj odluci.
S obzirom da je zadnjih dana u bosanskohercegovakim medijima, ali i u regionu, prisutna izrazito intenzivna bezrazlona satanizacija uvaenog reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria (inae satanizacija permamentno traje ve desetak godina), mi, bosanskohercegovaki studenti sa egipatskih univerziteta Kairo i Al-Azhar, odnosno lanovi Asocijacije studenata BiH u Egiptu, nismo mogli da nijemo posmatramo kako se reisofobinim i islamofobinim .metodama napada linost i pozicija reisa IZ BiH Reis Mustafa Ceri, nije, naglaavamo, samo poglavar Bonjaka islamske vjeroispovijesti u BiH, nego svih muslimana koji ive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, te muslimana bosanskohercegovake dijaspore, bilo da su oni Romi, Albanci, Hrvati, Bonjaci , Srbi ili pripadnici neke druge etnike skupine Kao njihov poglavar, kojeg su oni na demokratski nain izabrali putem sabora IZ, duan je da brani njihova elementarna prava, kao to su npr. prava na slobodu i slobodu izraavanja (zadnjih dana ne.brojeno puta ugroavana), bilo gdje da se ona kre Vjeronauka u kolama spada u njih. Muslimani BIH su se demokratskim putem, preko svojih predstavnika u parlamentima BiH, izborili za njih. tavie, rimokatolici i pravoslavci BiH su se na slian, demokratski nain, preko svojih demokratskih pred.stavnika, izborili za svoje vjeronauke u kolama Danas vjeronauku u osnovnim kolima pohaa preko 99% djece u RS, te preko 90% djece u FBiH, to samo za sebe, demokratskim jezikom reeno (veinom od preko 90%), govori da je volja veine graana BiH, posebno roditelja uenika, i dalje da vjeronauka ostane u kolama. Te stoga, svaki jednostran atak na vjeronauku, u ovom sluaju u kantonu Sarajevu, bez sluanja volje naroda, pa ak i bez parlamentarne procedure (injenica je da je ministar Emir Suljagi, izbjegao parlament, jer je i sam znao da bi njegov prijedlog u parlamentu bio oboren), predstavlja u isto vrijeme napad na elementarne slobode i prava zagarantovane UN-ovim poveljama, a o povredi postulata na kojima poiva demokratsko ureenje nae domovine BiH, izbjegavajui demokratske puteve prilikom donoenja odluke koja .se tie skoro svih graana BiH, da i ne govorimo No, ono to nas najvie iznenauje su negativno nastrojene reakcije predstavnika meunarodnih organizacija (Helsinki odbor za ljudska prava, OHR, i dr.) na reisu-l-ulemine izjave. Nadamo se da je tu krivo nepoznavanje BiH, koje je hronino prisut-

Predsjednik Asocijacije , Saradnja sa Tony Blair Foundation, organizacijom koju je osnovao bivi premijer V. Britanije Hasib Hadi Toni Bler, kako bi ujedinio est glavnih religija svijeta u borbi protiv globalnih problema. Reis-l-ulema Mustafa Ceri je lan internacionalnog religij-

6 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

nAA TEMA

nAA TEMA
njegov Gospodar i naredio da ga dostavi svim ljudima. Pogledaj njegove osnove vjerovanja, grane ibadeta, vrste meuljudskih odnosa i manifestacije njegovog morala. Posmatraj svaki njegov dio ponaosob, pa ga sebi objasni kao jednu cjelinu, posmatraj ga kao usklaenu harmoniju i na kraju, donesi pravedan sud o njemu hodno svome miljenju. Ako pogledamo u ibadete vidimo da su formirani sa ciljem uspostavljanja duha jednistva u srcima i duama to emo sada kroz pet osnova islama objasniti: Svjedoenje da nema boga osim Allaha
prijevod sa arapskog:

Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem

povjereni imetak na najljepi nain, pa oba steknu neizmjerne dobrote: prvi jer se okoristio o halal imetku a drugi jer je nagradu zaradio. Zar to nije najvei poziv ka jedinstvu srca? Post mjeseca Ramazana Zamisli narod koji pozivaju na sjedinjenje svojih linih okusa i osjetila i koji se obavezuje da e odstupiti od odreenih potreba i prohtjeva u isto vrijeme, a da e iste zadovoljiti takoe u isto vrijeme. koliki li samo meu njima vlada osjeaj jedinstva emocija, nastojanja, davanja i odstupanja. ko je nekad iskusio stanje ljutnje koje posebni uvjeti gorkog ivota sjedinjuju, da bi u jednom trenutku prestali i zajedno u blagostanju bili taj zna da je ta zajednika situacija taka sjedinjenja koje se cijelog ivota prisjea, pa makar se samo jednom desila. A kako je tek ako se ta situacija kod muslimana ponavlja godinje jedanput, ili bolje reeno godinje trideset puta!? Samo malo panje ti kristalno jasno odslikava ovo znaenje ako si objektivan. Had, za onoga je moe ta rei o godinjem skupu kojeg muslimani organizuju svake godine kako bi se okoristili i oko drevne kue kruili. da li ti je u tome neopisivom prizoru jednistva skriveno znaenje jaanja veze i harmonije meu njima? Poziv ka jedinstvu je doao. Brojni faktori njegovog razvoja su se ustabilili u duama a temelje se na principima uzviene vjere. neistomiljenik moe da kae: ta je sa muslimanima, pa ih vidimo razjedinjene osim male skupine? Moemo rei da je to pitanje isto kao i pitanje: ta je sa mnogim koji su ostavili praksu propisa vjere i koje su razne stvari obmanule? odgovor na oba pitanja je: Problem je u njima samim i njihovim slijeenjem prohtjeva, a nikako u nedostatku u samoj vjeri i uputi.

POZIV KA JEDINSTVU
dino MAkSuMi, prof.
Autor: ejh Ibrahim Dibali Izvor: El-Ezher, islamski mjeseni magazin kojeg izdaje Akademija islamskih znanosti u Kairu. Maj 2011, dio 6, godina 84.

ta rei o narodu koji su apsolutno ubjeeni da je njihov Bog Jedan, ne oboavaju mimo njega nikoga. Svi oni osjeaju da su podoloni jednoj sveobuhvatnoj uzvienosti koja je izvor njihovog postojanja i osnov za blagodati u kojima se nalaze. To je najvei razlog za jednistvo srca, jednistvo pravca, jednistvo ciljeva i postizanje njegove blizine i njegovog zadovoljstva. obavljanje namaza ta kazati o skupini poredanoj kao vrsti bedemi koji jednim jezikom Allahu Ekber govore, koji Ga u jedan as zajedno hvale, veliaju, iskrene molitve Mu upuuju i od njega, u zajednikom trenutku, pomo i uputu na pravi put trae. Tako da kada iz poniznosti prema njemu na ruku` svi zajedno odu, ponizni su mu i zajedno se pred njegovom uzvienou pokore. A kada pokorni pred njega stanu odiu pokornou i skruenou da bi se nakon toga spustili pravcu kojem im je on naredio. Pa zar podudarnost u svim ovim djelima nije poziv ka jedinstvu pravca, jedinstvu djela i rije, to neminovno dovodi do jedinstva srca!? davanje zekata ta vidi u narodu koji se solidarie, suosjea i gdje siromani uestvuje u onome ime je Allah bogatog obdario, pa se halal i dobar imetak uzima iz ruku drugog, kako bi isti izvrio preuzeti emanet od Allaha, tj. obavezu prema u imetku vezanu za siromaha, a ovaj prvi prihvata

I svi se Allahovog ueta drite i ne razjedinjujte se. I sjetite se Allahove blagodati prema vama kada ste jedni drugima bili neprijatelji pa je vaa srca ujedinio, i Njegovom blagodati ste braa postali. (Alu Imran, 103)
Poziv ka jedinstvu je parola svakog reformatora, cilj svakog savjetnika i predmet svakog propovjednika i vodia. Teko je nai da neko poziva na neki plan ili provoenje odreene metodologije, unato naporima neistomiljenika i protivnika, a da ne poziva ka jednistvu. Meutim, ako upitamo te razne pozivaoce oko ega trebaju ljudi da se sjedine?, svako od njih bi jednistvo protumaio kao sjedinjenje sa njegovim planom, prihvatanje njegovog miljenja i sljeenje njegove metodologije. Sa druge strane, njegovi oponenti imaju i svoj poziv u kojem jednistvo tumae kao prihvatanje onoga na emu su oni i ostavljanje svega drugog. Tako ih uvijek vidimo u nekom zbunjujuem stanju gdje njihovi pozivi odu uzaludno i vidi ih da su se sloili oko toga da nikad nee biti sjedinjeni. Razlog tome je to svaki od njih kada poziva jednistvu nije se rijeio sebinosti, i pod jedinstvom ne podrazumjeva nita vie od toga da se miljenje drugoga pretopi u njegovo i da da li je Poslanikov, sallahu alejhi ve sellem, poziv ka jedinstvu bio slian onima koji su opetovano neuspjeli i druge u neuspjeh odveli, a s pravom se to desilo? ne i ne, njegov, s.a.v.s., metod i nain nije bio takav, nego je imao razraen plan, pripremljen put, kojeg je objasnio jasnim dokazima i pravim usmjerenjem i sve je pozvao da hode tim putem sa jasnim dokazom i znanjem. Taj metod je potkrepio nepobitnim dokazima i uvjerljivim argumentima, tako da su sljedbenici te metodologije automatski doli do jedinstva, kao jedno srce, jedan pravac, jedan osjeaj, kao jedno tijelo kada ga bol zadesi ostali dijelovi tijela su pod temperaturom i bez sna i oni su su kao jedna vrsta graevina svaki dio graevine podupire drugi dio. Takav je vjerozakon kojeg mu je objavio svaki ovjek ostavi sve drugo i prihvati se onoga na emu je prvi. Ali kako to da se desi kada svaki od njih uzdie i velia svoje miljenje?!

8 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

nAA TEMA
ne budete predstavnici u svom narodu. iz toga razloga ne smijemo posustati i mnogima se , hvala Allahu, ukazala prilika da svoje znanje izranjaju sa dubina raznovrsnih mora. Predpostavlja se da u Egiptu postoji mnotvo skrivenog blaga od kojih su riznice znanja koje odluismo otvoriti. ova afrika zemlja nalikuje moru koje obiluje raznovrsnim kamenjem, od kojeg je svako, ponaosob, jednako dragocijeno, samo valja zaroniti u njegove dubine i pronai neto za svoju duu, u kairskim bibliotekama prepunih kvalitetnih naslova poznatih djelotvoraca. Alkama je rekao: ono to sam zapamtio kao
pie:

vRiJEdnoST ZnAnJA
Poslanika a.s. i da uimo od njih. njih je usitinu mnogo. Rekao mi je : udno li je to, o ibn Abbase, zar misli da e ljudima biti potreban a na zemlji je toliko Ashaba Allahovog Poslanika a.s. napustio sam ga i pristupio traenju znanja pratei ashabe Resulullaha a.s. onaj mladi nakon to su umrli ashabi i nakon to su ljudi osjetili potrebu za mnom, gledao bi me i govorio bi mi : Bio si pametniji od mene. Budimo od onih koji e biti potreba ljudi radi znanja, ne osvrimo se na sadanje uenjake, jer kako kae Abdullah b. Mesud : Traite znanje! doista niko od vas ne zna kad e mu zatrebati. Traimo znanje! danas smo omladina u ovom narodu, a sutra emo biti njihovi starci. Pa onaj ko ne moe da pamti neka pie.

Vrijednost znanja
Znanje slovi kao najvaniji ljudski resurs i kapital, da bi se opstalo u stalno promjenjivom okruenju. dananje drutvo moemo nazvati drutvom znanja, u kojem je obrazovan ovjek u sreditu znanja. da je uenje, istraivanje i traganje za istinom u granicama dozvoljenog dunost svakom muslimanu ponaosob, svjedoi nam i sam kuran, koji nauci daje poasno mjesto, tako to zapoe objavu nam kurana rijeima: ikRE-ui. Prva naredba Poslaniku a.s. bi upravo ta - da ui. kuran nije ograniio naredbu na odreeni dio ljudi, kao ni to da se pod obavezom ne obraa samo mukarcima nego i enama. obrazovanje u periodu druge polovine XX stoljea u Bosni i Hercegovini bilo je gotovo pa zabranjeno, da li od strane tadanje vlasti ili nekih drugih faktora, koji su odradili svoju misiju na polju obrazovanja ene. Tako danas imamo generacije koje su zavrile etiri razreda osnovne kole, a o nastavku su mogle samo da sanjaju. danas, na svu sreu brojke su znatno porasle.

mladi svjee je u mom pamenju, kao da sad gledam u to, isto da je zapisano u svesci ili papiru. ibn Abbas je rekao: kada je na ahiret preselio Allahov Poslanik s.a.v.s., ja sam bio maldi i rekao sam jednom od ensarijskih mladia: o mladiu, hajde da pitamo Ashabe Allahovog

naila duRAkovi

Traimo znanje! danas smo omladina u ovom narodu, a sutra emo biti njihovi starci. Pa onaj ko ne moe da pamti, neka pie.

Mnogo je dokaza o blagodatima traenja znanja u mladosti i podsticanju na to. Prenosi se od urve b. Zubejra da je govorio svojim sinovima: o sinovi moji, najskromniji ljudi kod uenjaka su njegovo porodica. Zato mi priite i uite od mene. Bojim se da ne budete predstavnici u svom narodu. doista, ja sam bio mali i niko nije gledao u mene. kad sam zaao u godine ljudi su me poeli pitati. nema tee stvari za ovjeka da bude upitan iz svoje vjere pa da je ne zna. danas je oevima drae sjediti par sati pred raunarom nego pouiti vlastitu djecu propisima, gorka istina, ali ljekovita bolesnim srcima. Zapitajmo se kakvo je kod nas stanje ili je upravo onako kako ga je opisao ibn Zubejr: Bojim se da

10 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

11

Muhammed Alijeva damija je i najuoljivija i najpoznatija kairska damija

kAiRSkE dAMiJE
nije u desni oak od vrata koja vode u damijsko dvorite. kao mjesto za gradnju damije izabran je lokalitet stare mameluke zgrade koja je posluila kao dobra osnovica. damija je izgraena po ugledu na poznatu istanbulsku Jeni damiju. Meutim, prije nego to je kompletirana, Abbas i (1848-1854) je uzeo alabasterske ploice za gornjih zidova kako bi ih iskoristio za gradnju svoje palate. kao zamjena postavljena je drvenarija obojena da izgleda kao mramor. Stoga ne treba da udi da je kralj Fuad (1917-1936) pokrenuo njenu restauraciju 1931. godine, potaknut ruevnim stanjem damije, tako da je njena obnova konano zavrena 1939. godine u vrijeme vladavine Faruka ii (1936-1952). Tako je nakon vie od stotinu godina ova damija zasijala svojim, samo njoj sopstvenim sjajom. Zanimljivo da, iako se odvojio od osmanslijskog carstva, Muhammed Ali je napravio damiju koja u potpunosti odie osmanlijskim stilom. no, poto je poznato da je 1832. godine zamalo sruio osmanlijsko carstvo, koje je opstalo zahvaljujui intervenciji evropskih sila, moemo pretpostaviti da je gradnjom ove damije namjeravao sebe pripremiti za eventualno preuzimanje istanbula i sultanske krune. ono to dodatno potkrepljuje ovu tvrdnju je injenica da je Muhammed Alijeva damija napravljena u stilu samo rezervisanom za damije koje su pravili osmanlijski sultani. damijom dominira kupola iji dijametar (prenik) iznosi 21 metar, koja je okruena sa etiri manje i etiri polukupole. damija je visoka 52 metra i dodatno je krase dvije vitke munare visine 82 metra. Enterijer damije gradi kvadrat dimenzija 41 sa 41 metar, to znai da povrina unutranjosti iznosi 1681 m2. upravo ovaj stil koji ini osobenim dvije munare, glavna kupola sa manjim kupolama i polukupolama je bio rezervisan samo za osmanlijske sultane, jer je njime sultan pokazivao svoj autoritet u carevini. ispred damije se nalazi dvorite povrine 2500 m2, odnosno dimenzija 50 sa 50. ograeno je nadsvoenim arkadama, pokrivenim kupolama, koje stoje na studobovima. u sredini sjeverozapadnog reda arkada nalazi se mesingani sat, koje je Muhamed Ali dobio od francuskog kralja Luja Filipa 1845. godine u zamjenu za luksorski obelisk koji se sada nalazi u jednoj parikoj palati. Glavni materijal koji je koriten u gradnji ove damije je krenjak. unutranjost damije do visine od 11,3 metra, poploana je alabasterom, kao i dvorite ispred damije. Mihrab je pokriven polukupolom. damija ima dva minbera. Jedan ogromni, malo odaljen od mihraba, i jedan manji, odmah s desne strane mihraba. damija ima tri ulaza sa svake svoje strane, osim naravno s strane gdje je kibla. Glavna kupola uzdie se iznad etiri luka koja stoje na velikim stubovima koji dre cijelu konstrukciju damije. Sve kupole su obojene i ukraene reljefima s motivima. na kraju, ne preostaje mi nita drugo nego preporuiti svim onima koji se nau u Egiptu, bilo da su starosjedioci, strani studenti ili turisti da posjete ovo remek djelo naeg bonjakog graditelja, Jusufa Bonjaka. ovaj apel je, naravno, posebno upuen Bosancima.

MUHAMMED ALIJEVA

damija

pie:

Jusuf dAFi

ako napravljena nakon osmanlija, Muhammed

odlaska Alijeva

stavio svoju samostalnu vlast nad tim dvjema pokrajinama u periodu izmeu 1805. i 1848. godine. Muhammed Ali je damiju posvetio svome najstarijem sinu Tusun-pai koji je 1816. godine u 22-godini preselio na Ahiret. Poetak gradnje damije pada u davnu 1830. godinu. iako je do 1848. godine i povlaenja Muhammeda Alija sa vlast zbog senilosti bila skoro zavrena, njena izgradnja je upotpunjena tek 1857. godine u vrijeme vladavina Said-pae (1854-1863). Muhammed Ali je po svojoj smrti 1849. godine prvobitno ukopan u Hav el-Baa, svojoj porodinoj grobnici, da bi njegovo tijelo Said-paa 1857. godine prebacio u turbe smjeteno u dvoritu damije. Turbe, zajedno sa tijelom Muhammed Alija je kasnije prebaeno u unutranjost damije, ta-

damija je najljepa i najvea damija u osmanlijskom stilu napravljena u kairu. Poto je smjetena u krugu Salahudinove tvrave koja inae dominira kairom, a povrh toga je krase dvije munare visoke 82 metra, Muhammed Alijeva damija je i najuoljivija i najpoznatija kairska damija. Stoga ne treba da udi da se na novanici od dvadeset funti nalazi upravo slika te damije. ono to je ini posebno znaajnom za nas je injenica da je njen arhitekta, graditelj bio Jusuf Bonjak, na zemljak. damija je dobila ime po njenom pokrovitelju Muhammedu Ali-pai, valiji

ono to je ini posebno znaajnom za nas je injenica da je njen arhitekta, graditelj bio Jusuf Bonjak, na zemljak.
12 GLASNIK

osmanlijskog Egipta i Sudana koji se odmetnuo od centralne vlasti i uspo-

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

13

HiSToRiJA ta, 969. godine osnovao novi grad koji je nazvao elKahira (Pobjedniki, Nesavladivi), kao novu prijestolnicu, ne samo Egipta, nego i Fatimijskog carstva. Ono je sada, Devherovom zaslugom, pored Ifrikije (istoni Alir, Tunis i Libija), obuhva.talo cijelu sjevernu Afriku, Palestinu i Hidaz Novu prijestolnicu Fatimija, dotini su eljeli uiniti i prijestlonicom islamskog svijeta, a to se nije moglo postati maem, nego perom, stoga je Devher 970. godine, u mjesecu ramazanu 359. godine po Hidri, poeo gradnju najznaajnijeg islamskog univerziteta, drugog najstarijeg u svijetu. Gradnja je trajala dvije godine. Damija, odnosno univerzitet je otvoren u petak, 22 juna 972. godine, na nad dume 7. ramazana 361. godine po Hidri. Nakon 973. godine i dolaska fatimijskog halife u novu prijestolnicu, Devher nije vie uivao naklonost vladara, najvjerovatnije su tome krivi njegov uspjeh i popularnost. No, dolaskom novog halife elAziza (975996), u ijem dolasku na prijesto Devher je odigrao vanu ulogu, ponovo se vraa na svoju prethodnu funkciju vezira i vojskvoe. Meutim, ovaj kolos nije dugo ostao na toj funkciji, poto je nanovo izgubio naklonost vladara zbog poraza kod Damaska, i tako se 979. godine konano povukao iz javnog ivota. Do svoje smrti 992. godine Devher je ivio mir.nim, povuenim ivotom daleko od dvorske vreve Kao to se vidi iz dosad reenog, Devherov i vot, tanije njegovo djetinjstvo i rana mladost prije dolaska na fatimijski dvor su slabo poznati, dotle da se ne zna ni tano kada je kao rob doao na dvor halife elMensura. Upravo zbog toga, arapski pisci su u pogledu Devherovog porijekla podijeljeni na dva miljenja: da je porijeklom sa Sicilije i da je porijeklom iz zapadnog Balkana Oni koji kau da je sa Sicilije, tvrde da je iz porodice bizantskog porijekla koja je ivjela na Siciliji, te da je sa Sicilije doao kao rob. Ova skupina izmeu ostalog kao dokaz uzima i injenicu da veina izvora spominje Devhera kao esSikilli (Sicilijanac). to se tie onih koji kau da su Devherovi korijenu iz zapadnog Balkana oni se u veini sluajeva slau da je Devherovo porijeklo iz zalea Dubrovnika. No, razilaze se gdje tano u zaleu Dubrovnika, odnosno razilaze se da li je Devher Bonjak ili Hrvat. Njihov odgovor na injenicu da veina izvora spominje Devhera kao Sicilijanca je taj da je najvjerovatnije Devherov otac ili sam Devher doveden kao roblje na Siciliju, poto je zapadni Balkan bio poznat po izvozu bijelog roblja. Naime, od IX stoljea kada su muslimani osvojili Siciliju i obale june Italije, te pojaanog prisu-

HiSToRiJA stva muslimanski brodova u Jadranu, to trgovaki, to ratnih, trgovina izmeu Dalmatinaca i muslimana je dobila na znaaju. Jedna od trgovakih roba koju su Dalmatinci izvozili bilo je roblje koje su Dalmatinci hvatali u zaleu, odnosno zagoskoj Dalmaciji i Bosni. U poetku to su bili robovi paganske vjeroispovjesti, no zavretkom kristijanizacije zalea i irenjem krstjanstva (bogumilstva), robovi koji se prodaju nisu vie pagani, nego krstjani. Poto su i katolika i pravoslavna crkva smatrale bogumile otpadnicima, hereticima, hvatanje i prodaja bogumila u roblje nije predstavljalo krivino djelo. tavie, hriani su i kasnije, pod izgovorom krstakih pohoda, nastavili upade u Bosnu. To je trajalo sve do sredine XIV stoljea i vremena bosanskog kralja Tvrtka I koji je konano stao u kraj upadima Dalmatinaca i Primoraca (stanovnici primorja dananje Crne Gore). Tako su u periodu od IX do sredine XIV stoljea, hrianski trgovci robljem upadali u Bosnu, otimali bogumile i potom ih prodavali kao roblje Arapima. Upravo u tom periodu, irom islamskog svijeta muslimanski vladari formiraju vojne garde, sastavljene od slavenskog roblja Sakaliba (mnoina arapske rijei Saklab, Siklab, koja je nastala od Sklavinoi, grke rijei za Slavene). Zato ne treba uditi da su u tim vojnim gardama znaajnim brojem bili zastupljeni i Bonjaci. S vremenom, vojne garde i jedinice sastavljene od Sakaliba, postale su vrlo popularne i cijenjene,, toliko da je ve za vrijeme emevijskog Kordobskog halifeta (9291031) u samoj halifinoj gardi bilo vie od 12 000 Sakaliba. Sline garde imali su i drugi muslimanski vladari, poput bagdadskih i fatimijskih halifa. Sam Devher je po svoj .prilici bio u takvoj jednoj gardi fatimijskog halife Nakon to se razmotre sve injenice poput: cen tralnog poloaja Bosne u pogledu ne samo bogumilstva ve i uoe heretikog uenja naspram Dalmacije (u Bosni se nalazio glavni univerzitet heretikih uenja proisteklih iz hrianstva), tradicionalnog povezivanja termina zalee Dubrovnika sa Bosnom, a ne sa Dalmacijom, te pristustva kako veeg broja bogumila tako i veeg broja trgovaca robljem u Bosni u odnosu na Dalmaciju, moe se doi do zakljuka da ako je Devher stvarno porijeklom iz zapadnog Balkana, onda su anse da je .bio Hrvat kudikamo manje nego da je bio Bonjak No, sve u svemu, bilo da je Devher sicilijanski Grk, Bonjak, Hrvat ili moda pripadnik nekog drugog etnosa (naroda), to nikako ne umanjuje njegovu zaslugu za osnivanje Azhara, ime je omoguio nama, bonjakim studentima, da studiramo na Azharu

Da li je Devher, osniva Kaira bio

BONJAK?!

pie:

Jusuf dAFi

Sigurno meu bonjakim studentima na Azharu nema onih koji nisu nikad uli za ime ovog znamenitog ovjeka, dobar dio njih poznaje njegov znaaj za historiju Azhara, Kaira, i uope Egipta, no, najvjerovatnije samo mali broj zna cijelu njegovu biografiju, a time i .problem oko utvrivanja njegovog porijekla Naprije neto o onome dijelu njegovog ivo ta koji nije zavijen u veo tame. EbulHusejn Devher ibn Abdullah roen je izmeu 928. i 930. godine. Kao rob dolazi u Kajrevan (centralni Tunis) na dvor fatimijskog halife Ismaila elMensura (946953). Tu biva ukljuen u linu pratnu dotinog halife. Smru halife elMensura, vlast preuzima njegov sin elMuizz (953975), koji primjetivi Devherovu inteligentnost i sposobnost, oslobaa ga ropstva i postavlja na funkciju

svoga linog sekretara (katiba). Bila je to izuzetno vana funkcija koja se obino davala starijem, iskusnijem ovjeku, a ne mladiu od nekih 2325 godina, to samo ide u prilog Devherovoj sposobnosti. Nakon to je na toj funkciju proveo samo etiri godine, halifa ga postavlja za vezira i vojskovou, te tako Devher prije tridesete godine ivota postaje vrhovni vojni komadant. Kao glavnokomandujui Devher prvo osvaja Maroko i suzbija pobunu Berbera. Osiguravi zapadne granice, Devher se okree osvajanjima na istok sve dok 969. godine nije zauzeo Egipat. Naredne etiri godine Devher e u ime Fatimija uprav.ljati Egiptom i obnaati funkciju glavnog kadije Osvajanje Egipta bila je kruna Devehrovog osvajanja koju je krunisao time to je sjeverno od Fustata, dotadanje prijestolnice Egip-

14 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

15

ESEJ

ESEJ
se stapaju egipansko, grko, rimsko paganstvo, koptsko, kranstvo, arapsko, judaizam, neoplatonovske filozofije, hermetizam i drugi sistemi, te posebno islam. Egipat je tradicionalni predvodnik u arapskoj knjievnosti, mada je ta knjievnost, po temama koje obrauje, uglavnom lokalna (za razliku od sirijske, libanske, jordanske). istina, nijedan knjizejima. Pretpovijesni preci Egipana vjerovatno su kako dre teozofi bili potomci Atlanto-Arijana ili Ruto-Atlanta. u prilog toj pretpostavci rjeito govori tradicionalan egipatski zodijak, za kojeg se dri da je star oko 7. 500 godina. Golemo znanje drevnih Atlanto-Arijana preneseno je, prije njihova posvemanjeg nestanka sa svjetske pozornice, na prvu ljudsku rasu drevnih Egipana predvoenih kraljem Menesom (narmerom) ujediniteljem Gornjega i donjega Egipta. Egipatska knjievna tradicija iznenauje esto izazovnim suprotstavljanjem sjeanja i aktuelnosti. izvanredni povijesni kontinuitet uope Egipta impresionirao je Shakespearea, Flauberta, Malrauxa i mnoge druge svjetske knjievnike. djela za itanje, ako su ouvana, uvijek e neko itati kada i ne bude jednih, uvijek e biti nekih drugih ljudi kroz koje e i oni proli, makar kao sjeanje opet postojati, kao autori djela namijenjenih vjenosti. nije vano da li pojedinac ili narod opisuje sadanjost, prolost ili budunost, vaan je duh kojim je nadahnuta njihova pria, a o tome ne moe biti propisa niti pravila.od pradavnih vremena, jo od primitivnih ognjita do danas, do najsuvremenijeg doba ispreda se pria o sudbini ovjeka koju pria bez prekida ovjek ovjeku. nain prianja se mijenja s vremenom i prilikama, ali potreba za priom ostaje i nema joj kraja.6 (ivo Andri) Egipat, ta plodna oaza izmeu Libijske i Arapske pustinje, taj uski dugaki pojas to ga oplouje nil, ini se kao kultura koja je obiljeila svijet. u toj dolini koja ve sedam tisua godina zrai maginom privlanou kao da iza vela uskovitlane praine to blista na suncu izranja kultura ovjeanstva.7 ovdje su ljudi nauili da mjere vrijeme pomou kalendara, da biljee kretanje zvijezda, da geometrijski dijele zemlju, ali prije svega, ovdje je nastala najvea od svih ideja: ideja o vjenosti. Pisanje je porok koga se teko zasititi. Arapi su se esto diili poezijom, ali nijedno poetsko djelo nije proslavilo tu izuzetno bogatu tradiciju na Zapadu,
GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

KULTURNO-IDENTITARNA VERTIKALA EGIPTA

EGiPATSkA TRAdiCiJA
i njena transpozicija u knjievnosti
pie:

evni tekst u naelu ne postoji pojedinano, ve, kako je govorio Jurij Tinjanov, samo kao sastavni dio jedne istovremene cjeline knjievnosti i njezine tradicije, a ta tradicija knjievnosti nije naprosto neka veza sa prolim tekstovima, ve dijahronika sprega uvjeta, tj. ona egzistira kao knjievna evolucija . kako je knjievnost hrana pobunjeni3

koga duha, vjesnik nonkonformizma, pribjeite za one koji u ivotu imaju ili premalo ili previe, ovjek u njoj oduvijek trai pribjeite da ne bi bio nesretan i da ne bi bio nedovren. Tradicija ne govori nita onim ljudskim biima koji su zadovoljni svojim usudom, te ivotom koji sada ive. Ali, drevni Egipani koji su slavili knjigu kao najvredniji spomenik i time tako rano obiljeili svoj pisani razvoj, ovaj svijet nisu smatrali jednim i jedinim. Stoga je stari Egipat imao esto vrlo rafiniranu religioznu filozofiju i filozofsku poeziju, ali nikada nije imao potpunu i pravu knjievnost umjetnici su se trudili prikazati ivot sa
4

mr. Medina dAnBEGovi

Knjiga je vrednija od svih spomenika ukraenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je ita. (Egipatski natpis iz Novoga carstva1 )
kau ko nije vidio kairo, nije vidio svijet. njegova dua salivena je od zlata, ene su mu kao crnooke rajske djevice, a vazduh mehak, sladak kao drvo aloje, uivanje za srce. kako bi kairo mogao biti drugaiji, kad je majka svijeta, utisak je nepoznatoga poete. A Aleksandrija, paradigmatski, kozmopolitski grad, grad knjiga, Biblioteke, gnostika, zona (je) lelujanja bjeliastih oblaka, kutak bljeska sunevih zraka umivenih nebeskom vodom. ona je srce ispunjeno nostalginim sjeanjima koja mame suze.2 kairo, prijestonica arapskoga svijeta, grad neizmjernih prilagodbi tokom vremena, kojim vladaju rijeka i pustinja, svjedoi o mnogima razliitim pripovijestima, identitetima, povijestima, od kojih je veina ondje sada samo djelomina. koherentan uprkos izazovima, nije doivio amputaciju koju je doivjela Aleksandrija, Biser Mediterana, kojom gospodare vjetar i more. o njoj su pisali Lawrence durrell, Edgar Morgan Forster, Pierre Louys, konstantinos kavafis, Giuseppe ungaretti i dr. u Egiptu je svako mjesto bujica mirisa, zvukova i prizora. ne vidjeti Egipat i njegovu umjetnost zapravo znai ne imati kompletnu ideju o ivotu i ljudskome geniju. Tu, samo puki posmatra, ne moe se biti. ovjekova mata obino prevazilazi ono to vidi, ali u sluaju Egipta ovjek vidi ono to ne moe ni zamisliti. To je zemlja melangea, mixa i sinkretizma, gdje

svih nivoa koji su bili vani za nastavak ivota na drugome svijetu. Jedan od primjera ovoga vjerovanja jeste statua zgurenoga pisara . Mnogo je
5

toga napisano i reeno o faraonskim bogatstvima, ali i ono to nije izreeno jednako toliko je vano. Edward Said smatra da sklonost Egiptu i slikama koje iz njega proizlaze dio su politike povijesti naega vremena. Said je ukazivao i na to da postoji Egipat iji je simbolini, kulturni i politiki identitet iako afriki, ipak u biti zapadnjaki, a sa druge strane postoji Egipat ija se islamska i arapska uloga esto sukobljava sa njihovim zapadnjakim prikazima. ova zemlja je bila na raspolaganju kao mjesto impozantnih ruevina ije se blago maksimalno pustoilo da bi velikim dijelom pronalo staciju u glavnim europskim mu-

16 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

17

ESEJ
nego upravo prozna djela. ono to uvjetno oarava itaoce na Zapadu, po miljenju orijentalista prof. dr. Esada durakovia, jeste, metaforiki reeno, blizina neba i zemlje. na ulazu u pustinju ivot izaziva Smrt koja je tek drugi oblik ivota. Zrak je tako suh da se mrtvaci sami od sebe mumificiraju. Sve je to vodilo ka vjeri u besmrtnost due. upravo je ta vjera bila i u centru egipatske umjetnosti cijeloga trajanja egipatskoga kraljevstva.
8

ciji. u procesu modernoga romana Mahfouz je tragao za korijenima vlastitoga duhovnog naslijea. u traganju za kasnijim izvorima egipatske tradicije, pothranjene u djelima prolosti i naporednom otvaranju prema knjievnim iskustvima drugih naroda i kultura uope, otkriva se paradigmatska sudbina epoha, odnosno kulturno-identitarna vertikala u egipatskome svijetu.
1 Period novoga carstva trajao je od 16. do 10. stoljea pr. n. e. 2 MAHFuZ, najib: Pansion Miramar / nagib Mahfuz; s arapskog preveo Mehmed kico.- Sarajevo: ahinpai, 2005, str. 1. 3 Cit. prema Muhidin danko: Strah od teksta, Centar za kulturu i obrazovanje Teanj, Teanj, 1998, str. 15. 4 kuLEnovi, Tvrtko: Antika knjievnost. u od antike knjievnosti do prosvjetiteljstva (studije) i, Sarajevo: veselin Maslea, 1982, str. 10. 5 Zgureni pisar, (Sakkara, Memfis; oko 2400. godine pr. n. e.), remek-djelo pariskoga Louvrea. njegov otri, lukavi i in-

Kairo i Azhar
Da lasno priam o tom zanosnom gradu Mlim da vian nisam ko vjeti pjesnici prije Ali da ne zagasim radoznalca kojeg nadu Prozborit u rije jednu hvale, moda dvije. Bijae to prije hiljadu ljeta i malko vie Kad srani junak Devher zvan nanijeti U doba Fatimija sedmoimamaca to bie Grad graditi, sjajni alem u pustinju donijeti. Provienje i nebeski sud Uzvienog Boga bijae Devher na nebeski plavom Nilu, Misira srcu i dui u bliz piramida, munih svjedoka drevnih, gradijae Kairo, kanju prijestolnicu svijeta, ovri. Svaka zgrada u njem ko ubavi oroeni cvijet Me tim svakojakim cvijeem jedna trnovita rua Azhar univerzitet, Devherov najvredniji nijet Ilumli lampa koja znanja svjetlo svima prua. Tu nauk svoj Handi, ozo i Smajlovi zavrie Napojie se oni s bistrog izvora islamske mudrosti U Bosnu, znanoednu i gordu, onda se vratie Da siju znanja pride, a ne neke isprazne ludosti. Ufanjem u Boga, Mudroga i Silnoga Bonjani, Bosne majke sinovi zanosni Do Sudnjeg dana, asa neizbjenoga Grijat e se o Azharu, vatri, znanonosni. Tako i ja ponizni rob Boga Velikoga U ovaj dooh ukras, grad narisani Hotei znanja stei mrvicu toga Uzeti dio meni od Kadrog Boga propisani.

PoEZiJA

u orijentalno-islamskome sistemu knjievnih vrijednosti prozne forme smatrane su niim, manje vrijednim knjievnim oblicima. vrijednosni znaaj imalo je pjesniko naslijee s obzirom da predislamska poezija ne predstavlja samo jedan od prvih i najznaajnijih izvora za historiju, nego je ta poezija zaista neto mnogo ire i dublje od pukoga historijskog izvora. kuran e postati vrelo meditacija za mnoge knjievnike, koji e svoja socijalna i politika ubjeenja eksplicirati pozivanjem na ovaj tekst i esto ga navoditi u svojim esejistiko-teorijskim razmatranjima. u neizmjerno irokom prostoru obzor je beskrajan. Svaka slika ima svoju samosvojnu opstojnost. Smisao je u ovim slikama prisutan, ali uahuren u svakoj ponaosob. Blistavost Sunca uvruje nerazdvojivu sponu izmeu zemlje i nerazorive sile trajnosti, iji ritam, neovisno o vremenu, odreuju smjene godinjih doba i sve ono to se periodino vraa i ponavlja. oblici, obrisi, postaju tako jasniji i vidljiviji. istina, postojao je ovdje period utnje i duhovne konsterniranosti, da bi opet otpoeli procesi obnove zamrlih tokova egipatske knjievnosti. na Zapadu postoji vea polarizacija i dihotomija izmeu racija i imaginacije, to je jedna od tradicionalnih razliitosti. ovjek zapadne kulture skloniji je racionaliziranju svega, dok je u Egiptu drugi sluaj. Ljudi vie vole pustiti na volju imaginarnom. Tu nesretnu podijeljenost racija i imaginacije o kojoj govori9 prof. durakovi, ovjek Zapada prepoznaje kao uspjeno prevladanu ba u egipatskoj knjievnoj tradi-

teligentni pogled uspostavlja vezu izmeu zemaljskoga svijeta i apsolutnoga, za ime pisar tei cijelim svojim biem. Brada izraava jaku volju, a kompletno tijelo svjedoi o velikoj vitalnosti. Figura je postavljena u ueem poloaju, nosi iroku pregau, a na koljenima dri dug odmotani papirus i pribor profesionalnoga pisara. 6 Cit. prema BAki, nikola: opa kultura, i knjiga, etvrto proireno izdanje, visoka industrijsko-pedagoka kola u Rijeci, Rijeka, 1968, str. 32. 7 SkLiA, Ania: Egipat / Ania Skliar; <prijevod Bojana Zeljko Lipovak, ivanka estan>. Rijeka: Extrade, (najvee kulture svijeta), 2005, str. 5. 8 danas su egipatski kopti po svom porijeklu i obiajima najblii drevnim Egipanima. inae, vjernici su koptske pravoslavne crkve u Egiptu i broje izmeu 10 i 15 miliona od ukupnoga broja stanovnitva (Prema popisu stanovnitva iz 2003. godine Egipat je imao oko 75.000.000 stanovnika). 9 u broju 113. dAnA, 30. juli / srpanj 1999. godine, objavljeno kao intervju dana: ta bi Zapad bez Alibabe i Aladina? (razgovarao nerzuk urak)

pie:

Jusuf dAFi

18 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

19

ALuMni

ALuMni
njezinom osnivanju nije imao uea. on je tada, u odnosu na mladomuslimane, ve bio starija generacija, jer su tu organizaciju osnovali uglavnom uenici srednjih kola i pokoji student. Tek koju godinu kasnije, s poetka drugog svjetskog rata (1941-1942), da bi se malo usmjerilo djelovanje Mladih muslimana, jer je omladina u to doba masovno odlazila u raznorazne vojne formacije, legalne i ilegalne, njemake, ustake, organizacija je ukljuena u El-Hidaju, kao njezina sekcija. Postali su omladinska sekcija El-Hidaje, a predsjednik El-Hidaje je bio Mehmed-efendija Misteriozna smrt Mehmed ef. Handi je umro 1944. godine, poslije bezazlene operacije bruha. nije umro od operacije, ve navodno od zgruavanja krvi (tromboze), kada mu je krvni ugruak dospio do srca. A bio se potpuno oporavio od operacije. Mustafa Handi sjea se zadnjih dana bratova ivota: na pet-est minuta prije nego to e umrijeti kod njega je bio jedan od brae i s njim lijepo razgovarao, kao sa potpuno oporavljenim insanom. Samo to je brat iziao od njega, nije ni kui stigao, Mehmed je umro!?. Bilo je to za cijelu porodicu iznenaenje i alost. imao je tek 38 godina ivota i bio u najboljoj i fizikoj i umnoj snazi, ali, eto, umro je. umro je alim u najboljim godinama ivota, u najteem periodu kroz koji su prolazili njegovi sunarodnjaci. o pravim razlozima njegove smrti se svata nagaalo. niko nikad nije otkrio pravi razlog prerane smrti. Moda odgovor treba traiti u godini njegova preseljenja na Ahiret. Svi smo Allahovi i njemu se vraamo! djela: 1.knjige: uvod u tefsirsku i hadisku nauku, ilGLASNIK, JUNI 2011. GODINE

Mehmed Handi
Handi 1930. godine polae zavrni ispit na El-Azharu kao najbolji student. Posebno se posvetio izuavanju nauke hadisa. Za to je imao odobrenje (idazetnamu) najveih uenjaka tog vremena, to je bila rijetkost u Bosni.
pie:

mulkelam, Gramatika arapskog jezika u 2 toma. (koautor, priredio vjebe i itanku), Muhammed, alejhi selam, vazovi, islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosanskohercegovakih Muslimana, El devher el esna fi taradim ulama ve uara el-Busna (niz dragulja o biografijama bosanske uleme i pjesnika. 2. lanci: osniva kaira i El-Azhara, novi behar, 1927-28; Hadis i njegova vanost, narodna uzdanica, 1934; Es-Sunne, Hikmet; Jedan hadisi erif, El-Hidaje; Jedan prilog povijesti prvih dana irenja islama u Bosni i Hercegovini; Glavni uzrok prijelaza bogumila na islam; Hajat el-enbija; El-kelimu el-tajjibu; Rad bosanskohercegovakih Muslimana na knjievnom polju, Glasnik, 1933; ibrahim Zikri, na pjesnik iz uica; nihadi, na pjesnik i muderis iz doba Mehmed-pae Sokolovia; vahdeti, na pjesnik iz dobruna; kadi Ahmed elebi, pjesnik iz Tuzle; Subhai-sibjan, arapsko-turski rjecnik u stihu - rasprava o porijeklu njegova autora; Bejazii, Bejazi-zadeler; dva vana izvora za historiju Bosne i Hercegovine za vrijeme osmanlijskog gospodstva; ibrahim ef. Peevija, Alajbegovi; ilhamija epak, muslimanski pjesnik iz Bosne; dumhur osman i njegov arapsko-turski rjenik denahus-sibjan; Husejn Lemekanii. 3. Prijevod: Revda el-dennat fi usul elitikadat, Hasan kafija Pruak; nizamu elulema ila hatem el-enbija, Hasan kafija Pruak; Muhadara el-ewail ve musamera el-evahir, Ali-dede Mostarac (dijelovi prevedeni); Miradijja, Sabit uianin; Rasprava o smrti i strahu od nje, ibn Sina.

Adis MAHALBAi
Mehmed Handi roen je u Sarajevu 1906. godine. Poslije mekteba i rudije, zavrava erijatsku gimnaziju 1926. godine, nakon ega odlazi u kairo na univerzitet Azhar, koga zavrava 1931. godine. Poslje toga je nastavnik i perfekt Gazi Husrev-begove medrese, da bi 1937. godine bio postavljen za upravitelja i bibliotekara Gazi Husrev -begove biblioteke. kao ugovorni na viu nastavnik islamsku u Sarajevu, Mehmed-efendija je otiao u kairo i upisao se na Fakultet islamskih nauka, na uvenom univerzitetu Azhar. vrlo brzo se istakao svojim znanjem i briljirao meu hiljadama studenata iz cijelog islamskog svijeta. u tom periodu objavio je nekoliko radova na arapskom jeziku koji su tampani u kairu. Jedan od najveih vaiza u Egiptu, profesor na El-Azharu, Ali Mahfuz, volio je na predavanja sa sobom povesti mladog Handia. Handi 1930. godine polae zavrni ispit na El-Azharu kao najbolji student. Posebno se Handiefendija posvetio izuavanju nauke hadisa. Za to je imao odobrenje (idazetnamu) najveih uenjaka tog vremena, to je bila rijetkost u Bosni. vrativi se iz Egipta u Bosnu, Handi je odmah poeo okupljati ljude oko sebe, prije svega omladinu. Bio je veliki uenjak i voa. najbolji student El-Azhara nakon to je zavrio erijatsku gimnaziju Handi i Mladi muslimani u tom periodu osniva se organizacija Mladi muslimani. Mustafa nam kae da Mehmed u

erijatsko-teoloku kolu doao je potkraj 1939. godine, a neposredno pred smrt imenovan je za redovnog profesora te kole. njegov rad u nastavno-obrazovnom procesu bio je posebno plodan.

20 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

21

F OT O R E P O RT A A

22 GLASNIK

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

23

koLuMnA

Bosanci u REVOLUCIJI EGIPATSKOJ

pripremio:

Adis MAHALBAi
Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. od prve dvije se nekako mogu izljeiti, od tree nikako. vlast je i najtei porok. Zbog nje se ubija, zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik. neodoljiva je kao arobni kamen, jer pribavlja mo ovjeka na vlasti podstiu kukavice, bodre laskavci, podravaju lupei, i njegova predstava o sebi uvek je ljepa nego istina. Sve ljude smatra glupim, jer kriju pred njim svoje pravo miljenje, a sebi prisvaja pravo da sve zna, i ljudi to prihvataju. Mea Selimovi
Dok sjedim kasno u no, uivajui u svjeem, se prolih priprema za ispite, u burno vrijeme javeernjem zraku, obasjan punim mjesecom da- nuara i narodne revolucije u ovoj lijepoj zemlji leko od rodnog kraja, moje lijepe Bosne, preko Ova je pria malo drugaija od one koju su nai sedam gora, preko sedam mora, u zemlji dobrih sluali na TV bez krvi i tue, bez molotovljudi, na vrelom Afrikom kontinentu, u zname- ljevih koktela i tenkova, bez policije i vojske, i nitom historijskom gradu Kairu Spremajui se svega onog to se moglo vidjet kao udarna viza jo jedan semestar, preslaem knjige i sjeam jest iz Egipta; ve samo nas nekoliko Bonjaka,

koLuMnA vie zabrinutih za svoje roditelje u Bosni, nego za Bosance, dodao bi drugi. Ali sve su to bile neza sebe, bez obzira to smo ne toliko daleko od provjerene informacije, glasine. U to vrijeme bili najeih protesta koje je Egipat ikad vidio smo u kontaktu s naim predsjednikom udrueIako smo pratili vijesti, znajui da ono to se deavalo nja studenata, koji nas je okupljao, pravio spiu Tunisu moe lahko da se prenese i ovdje, ali obi- skove, da smo svi spremni u sluaju evakuacije ni ljudi nisu vjerovali da e to tek tako uspjet, zna- I zaista, jedan dan smo dobili zadatak da okupimo jui kolikom vojskom i silom raspolae taj diktator, djeake iz doma i da doemo na aerodrom. Vraamo .koji ve 30 godina elinom rukom vlada Misirom se u Bosnu. Osjeanja su bila pomijeana, bili smo veAli ono ega smo se bojali poelo je seli to odlazimo, radi naih, ali tuni to napustamo Omladina se organizovala preko Face- .Egipat ne znajui kada emo biti u prilici doi opet book-a, skupila hrabrosti da izae na Ta- A na aerodromu dramatino Hiljade ljudi se oku.hrir, i preko noi Egipat se promijenio pilo, guralo da se samo ukrca na avion i da ide Prvo je nestalo interneta, zatim su i telefoni preki- Zastave mnogih drava bile su rairene, da bi svonuti Tenkovi su uestano prolazili, parali su nam je dravljane okupili na istom mjestu. Tako smo i ui i derali asfalt ulicom kraj naeg doma. Nedugo mi, nakon deset sati ekanja, konano odletjezatim razjarena masa demonstranata je zapalila li za Bosnu u kojoj nas je ekao mir i snijeg policijsku stanicu nedaleko od nas. Ulice su postale U kasnim veernjim satima stigli smo u Sarajevo, gdje neobino mirne i puste, a na TV smo gledali stra- nas je iznenadio dubok snijeg, i temperature od ak ne slike sukoba samo nekoliko kilometara daleko sedam stepeni ispod nule. ekala nas je rodbina, Polahko se u nas poeo uvlaiti udan osjeaj, po- prijatelji i mnogobrojni novinari koji su traili da kagotovo kada su nae kolege iz Turske, grupa po .emo ta smo doivljavali tamo, za njih u ratnoj zoni grupa, poeli da naputaju Kairo i odlaze. Panika i Sljedeih mjesec dana proveli smo kod kua, postrah su se irili kao zaraza, ali ne strah za nas, nego mno pratei ta se deava u Egiptu, te nakon odza nae koji ovo sve gledaju iz Bosne. Samo se mo- laska Mubaraka, u grupama smo se poeli vraati. .glo uti da se bogdo moemo javiti da smo dobro Ovamo smo zatekli onaj stari Egipat, guva i gaAl kako su dani ili nije se nita smirivalo, zatekla lama po ulicama ponovo, ali sa nekim osjeajem nas je vijest da su kanjenici pobjegli iz zatvo- slobode u zraku. Hatibi po damijama su sada ra, i da je veoma opasno kretati se, te da isti na- slobodno govorili, ne bojei se da e ih zbog toga padaju zgrade, kradu, pucaju To je bio oaj- uhapsiti, kao nekada u onom reimu. Sve je nanicki potez vlasti da zadri demostrante, a za stavilo da tee svojim tokom, predavanja na fa!?nas krajnje vrijeme da se zapitamo ta dalje .kultetu su poela sa nekih mjesec dana kanjenja Nae komije Egipani su organizovali strae, i tako ivot se nastavlja dalje, ali u historiji e ostat uvali zgrade, a mi smo im ispomagali uestvujui zapisano da su ovi dobri ljudi, u zemlji iza seu pokojoj smjeni na barikadama. A u isto vrijeme dam gora, iza sedam mora, zemlji koju oni smo se okupljali i razgovarali, dijelili informaci- zovu Majka svijeta, svojim ivotima pokazaje. Turci su poslali dva aviona za strance, rekao li ostalima da NEMA SLOBODE BEZ BORBE bi jedan. A ja sam uo da e poslat jedan samo

24 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

25

koLuMnA
na Al-Azharu za vrijeme ispita ali ipak osim

koLuMnA
tike figure, pa je svaki student kako zna i umije starao se sam o sebi i svom povratku u Egipat. neki su se vratili ranije, a neki kasnije. Svaki student to se kasnije vratio sve je manje mogao vidjeti euforiju na licima Egipana. naime, mjesec dana nakon revolucije, nakon mjesec dana potpune nestvarnosti narod je polahko poeo shvaati da se neki socioloki problem ne mogu rijeiti preko noi, da za tolike godine sputavanja treba bar nekoliko godina da dou rezultati. ipak kairo sad mirie nekim udnim mirisom slobode, slobode izraavanja, ispoljavanja miljenja, voenja brige o svojoj brai palestincima Tako su polahko kairom opet automobili poeli trubiti, taksisti se meusobno nadmetati, a vozai buseva dovikivati putnike S malim zakanjenjem poela su predavanja, koja upravo zavravaju. dedveli sa rasporedom ispita su izali, posljednji mukareri se skupljaju i velike pripreme za ispite poinju na kraju molim Allaha, d. ., da uini kabul uloeni trud naih studenata, te ih uini uspjenim na ispitima i da nas obdari s onim sto je najbolje za nas, jer samo on zna u emu je hajr a u cemu nije. Evo, u treptaju oka, proe jo jedna godina, koja e osim bosanskim Azharlijama i ostalim bosancima ostati u sjeanju, ako po niem drugom onda po velikoj revoluciji egipatskog naroda

kairo sad mirie nekim udnim mirisom slobode,slobode izraavanja, ispoljavanja miljenja, voenja brige o svojoj brai Palestincima .

razgovora kako su proli pojedini ispiti meu studentima se poelo ozbiljno komentarisati o dogaanjima u Tunisu. Moda ne toliko iz brige za Tunisom ve iz razloga da li bi se to moglo dogoditi Egiptu i vladi koja trideset godina razvija svoj unutranji odbrambeni sistem. Jednog dana javie da je predsjednik Tunisa svrgnut s vlasti, ali ni najoptimistiniji nisu da-

Dnevnik
pie:
kao i svaka druga, akademska 2010/2011 godina u kairu trebala je biti posve obina. koliko god znali i iekivali poziv za kairo toliko smo uvijek uhvaeni nespremni i iznenaeni kad nas pozovu, ali ipak uvijek se odazovemo. Sastanak u Egipatskoj ambasadi pa nakon toga na aerodromu u Sarajevu je poznata ruta bosanskih Azharlija. Suze u oima roditelja i osmijeh na licima studenata su znak da se voljeni rastaju na sljedeih 8-9 mjeseci. Roditeljima vjenost a studentima samo jedna godina u nizu ve u Sarajevu se dalo nagovijestiti da e ova godina biti posebna. naime, zbog loeg vremena odgoen nam je let za sutradan, ali nismo pravili veliku buku jer smo za zamjenu prenoili u luksuznom hotelu to smo svakako s oduevljenjem prihvatili. Sutradan sudbina nam je slinu igru ispisala. Ponovo problem sa letom i ponovo hotel, ali ovaj put ne u Sarajevu, ve u gradu na dva kontinenta, istanbulu. nakon avanturistiko-turistikih doivljaja konano smo se prizemljili u ummu ed-dunjamajku svijeta, Egipat

vali velike anse egipatskom narodu za uspjeh protiv sistema koji je bio na svom vrhuncu, te izgledao savren i neoboriv. ipak, obznanila se velika facebook-ova revolucija. Mlade Egipta su se ipak odluila dii protiv trideset godina sputavanja, korupcije i tiranije od svoje vlasti u svojoj sopstvenoj domovini. na poetku je moda izgledalo bezazleno, ali svakim danom se pridruivalo hiljade mladih koji su u osamnaest dana borbe, kao robovi protiv faraona, sa 5 000 ivota ehida platili svoju slobodu. u prvim danima revolucije kairski aerodrom je bio zakren, jer je poela evakuacija stranih drzavljana iz Egipta. Politike figure u Bosni su se iz odreenih razloga pobrinule za oko 140 bosanskih graana da napuste Egipat, te da nas doekaju na aerodromu u Sarajevu. veliku panju i ulogu smo uivali tih dana u bosanskim medijima. deavanja u Libiji su odvukla medijsku panju sa nas , bosanskih studenata, u kairu. uporedo sa naputanjem medija napustile su nas i poli-

generacije
Muhamed MAki
osim to je prtljaga nekim studentima kasnila i do deset dana, stvari su se poele vraati u normalu. kairo, sav on onakav iv, pun zbrke i dogadjanja ba kakav je i bio kad smo ga ostavili. Automobili trube, taksisti se nadmeu koji e pokupiti putnika, vozai buseva dovikivajui ih, ekaju putnike. Jednostavno, kairo kao i uvijek sav vrvi od ivota. upravo takva atmosfera uini samoprispjelog Bonju da u trenu zaboravi ona 3-4 mjeseca u Bosni i okrene se novoj svakodnevnici. Ta svakodnevnica je uenje i sticanje novog znanja i iskustva. S nestrpljenjem i neizvjesnou se oekuje da se upozna sa novom kolskom godinom i njenim izazovima, te sa novom Azharovom ulemom. uglavnom, sve to vrlo brzo ue u svoj stari kolosjek, predavanja, sedmina sportska druenja, aktivnosti udruenja studenata Tako dan za danom, doe januar i prvi semestar. eka se dedvel ispita, mukareri se trae od doktora, telhisi od studenata. Sasvim ustaljena praksa

26 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

27

Baterije mobilnih telefona bi uskoro mogli puniti govorom

Studentima, poslovnim ljudima, i svim drugim korisnicima o u ovom naprednom svijetu tehnologije, svaka minuta predstavlja dragocjeni biser koji se ne moe vratiti. Za korisnike mobilnih telefona je prazna baterija ili gubljenje punjaa meu najveim frustracijama modernog ivota. no, tome bi mogao uskoro doi kraj, jer su junokorejski naunici blizu otkria koje bi omoguilo punjenje baterije ljudskim glasom, pie Telegraph. inenjeri su razvili novu tehniku za pretvaranje zvuka u elektricitet, to bi se moglo iskoristiti za punjenje baterije mobilnog telefona. Takvi ureaji bi mogli skupljati i buku koja dolazi iz okoline. Mobitel bi se mogao puniti ak i pomou muzike. istraivali smo nekoliko moguih naina za prikupljanje energije iz okoline. Zvuk je sveprisutan u svakodnevnom ivotu. naa okolina je njegov izvor. ovo nas je motivisalo da pretvorimo energiju zvuka u elektrinu struju. Energija zvuka se moe koristiti za razliite namjene ukljuujui i mobilne telefone koji se pune tokom razgovora ili prikupljajui buku okoline. daljim istraivanjem bi se mogla smanjiti i buka u blizini autoputeva apsorbujui zvunu energiju vozila, rekao je dr. Sang Woo kim sa instituta za nanotegnologiju pri univerzitetu u Seulu u Junoj koreji. Tehnologija podrazumijeva koritenje malih nano-ica smjetenih izmeu dvije elektrode. kada se one izloe ljudskom glasu, stvara se mala koliina elektrine energije, tanije 50 milivolta, no to nije dovoljno za punjenje mobitela. uprkos tome, naunicima je najvanije da ovaj koncept funkcionie, te se nadaju da e promjenom materijala koje upotrebljavaju uspjeti proizvesti vie energije. naunici su ve osmislili MP3 player koji radi uz pomo otkucaja srca, a nokia posjeduje ureaj koji skuplja energiju za vrijeme kretanja, neto slino satu kojeg pokree kinterika energija.
pripremio:

TEHnoLoGiJA

SPoRT

pie:

Sedin oMERBAi

Fed Cup

d 4-7. maja ove godine kairo je bio domain enskog teniskog Fed Cup turnira u okviru ii grupe Euro-afrike zone. Meu reprezentacijama uesni-

cama bila je i Bosna i Hercegovina, koja je pored Portugala, Turske, Armenije, Finske, Maroka i Gruzije traila prolaz u i grupu. Sanja kova, selektor nase reprezentacije, u kairo je dovela kvartet koji su sainjavale: Mervana Jugi-Salki (363. na WTA listi), Jasmina Tinji (trenutno najbolje plasirana na WTA listi-271.), potom Jasmina kajtazovi (747.), te mlada Lukavanka Ema Burgi (729.). Savladavi Tursku, Gruziju, a zatim i Armeniju, nae teniserke su u subotu, 7. maja, igrale odluujuci me protiv Finske za daljnji prolazak. da ne bi igrale u tihom ozraju, pobrinulo se 10-ak naih studenata, koji su stigli na teren Smash Academy i nesebinom podrkom bodrili teniserke tokom svih meeva. uprkos ogromnoj podrci sa tribina, najzvunije ime nae teniske scene, Mervana Jugi-Salki je izgubila prvi set sa 3:6. Meutim, Mervana je svoju nadmo dokazala u preostala 2 seta pobijedivi Finkinju Piiju Suomalainen sa 6:4 i 6:0. Rezultat drugog mea u kojem je nastupila Jasmina Tinji, koja je nedavno promijenila reprezentativni dres Hrvatske dresom BiH, nije nam iao na ruku, jer je druga predstavnica Finske Emma Laine savladala nau teniserku sa 6:1 i 6:3. nakon jedne pobjede i jednog poraza, pobjednika je odluivao dvoboj u parovima, gdje su Jugi-Salkieva i Tinjieva zajedno pokazale kolektivni duh, te sa 6:1 i 6;4 obezbijedile put rerezentacijeu zavrnu fazu ovog turnira poetkom sljedee godine. nakon odigranih meeva, teniserke i struni tab nae reprezentacije su se zahvalili publici na srdanoj podrci sa tribina, a bitno je spomenuti da je naim studentima u bodrenju bosanskohercegovakih teniserki pomo pruila i delegacija nae ambasade u Egiptu predvoena ambasadorom g. Slobodanom ojom.nakon plasmana u zavrnu fazu turnira, u borbi za prvaka Fed Cupa nae teniserke e snage odmjeriti sa predstavnicama elite evropskog tenisa i to: vedske, Estonije, vicarske, velike Britanije, Poljske, izraela, Bugarske, Luksemburga, Austrije, Hrvatske, Grke, Holandije, Maarske, Rumunije i Portugala.

da ne bi igrale u tihom ozraju, pobrinulo se 10-ak naih studenata, koji su stigli na teren Smash Academy i nesebinom podrkom bodrili teniserke tokom svih meeva.

Muhammed kAPo

28 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

29

Izreke, citati, aforizmi Arabizmi u bosanskom jeziku

ARABiZMi

AFoRiZMi

pripremio:

Sedin oMERBAi

Obrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste zapamtili ili koliko znate. Ono se sastoji od toga da razlikujete koliko znate, a koliko ne. Anatole France

Troje moe uvati tajnu samo ako je dvoje od njih mrtvo. Benjamin Franklin

pie:

Sulejman oLAkovi
Arabizmi su rijei iz arapskog jezika koje se upotrebljavaju u bosanskom jeziku. Mnogi od nas, u svakodnevnom govoru, koriste neke arabizme, ali potpuno nesvjesno. Meutim, ako se malo bolje pozabavimo prouavanjem arapskog jezika, vremenom uvidimo osnovni oblik tih rijei u arapskom jeziku, ali i promjene koje su nastale pri koritenju u naem jeziku. Te promjene se uglavnom ogledaju u jednom ili dva slova i to s razlogom to neka slove postoje u arapskom jeziku, a ne postoje u naem i obrnuto, ili pak iz nekih drugih razloga (npr. b-p ili d-z). Takoer, treba napomenuti da su sve arapske rijei u bosanski jezik dole posredstvom turskog jezika iz vremena Osmanske carevine, tj. sve ove rijei mozemo nai i u turskom jeziku. Od tih arabizama, mi emo ovdje spomenuti samo neke od njih koje mi upotrebljavamo u svakodnevnom govoru:

Oaj, to je kad odsjee prst da ne bi iao u vojsku, a komisija te oslobodi zbog ravnih tabana. Diplomata je ovjek koji je plaen da dobro razmisli prije nego nita ne kae. Juer sam bio pametan, stoga sam elio mijenjati svijet. Danas sam mudar, stoga mijenjam sam sebe. Sri Chinmoy Dobar brak bi bio izmeu slijepe ene i gluhog mukarca. Honore de Balsac Kad sam imao etrnaest godina, otac mi je bio tolika neznalica da sam jedva podnosio tog starca u svojoj blizini. Kad sam napunio dvadesetjednu, ostao sam zapanjen koliko starac moe nauiti za sedam godina. Mark Twain Sve ce proi. Ali kakva je to utjeha? Proi e i radost, proi e i ivot. Zar je nada u tome da sve proe? Mea Selimovi Mladost imamo da bismo inili gluposti, a starost da bi za tim glupostima alili. Ernest Hemingway Za potene radnje trae se sposobni ljudi, za nepotene povjerljivi. Duko Radovi Nou je hladnije nego vani. Odmah se vraam. Godo ovjek treba da ivi poteno ako ne moe bolje. Ludim se smatra onaj ija se ludost ne poklapa sa ludou veine. Nita nije istinitije od posmrtnog govora; on tano kae sta je pokojnik trebao biti. Ako ne moete jedno bez drugog, vjenajte se pa ete moi!

30 GLASNIK

4 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, JUNI 2011. GODINE

31