Definicija Fikha: Filolo ki termin fikh o troumnost, znanje.

zna i razumjevanje,

Pod pojmom fekiha podrazumjeva se o troumni ovjek, odnosno osoba koja poznaje temelje i propise erijata.

Fikh i erijat
Druga upotreba pojam fikh se odnosi na same erijatske propise. Podjela Fikha: 1. Prvi dio: ibadat obredoslovlje Ibadat je jedan od najobimnijih i najva nijih dijelova fikha. Njime se reguli u veze izmedu ovjeka i Allaha d , . Izvr avaju i propise iz ove grane fikha, ovjek prihvata Allaha kao jedinog ko je dostojan ibadeta: Recite: Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i smrt moja, doista su posve eni Allahu, Gospodaru svjetova. " (El-En'am, 162) Svi propisi iz oblasti ibadeta, kao to su propisi o isto i, namazu, postu, zekatu, kurbanu, imaju za cilj ispravnost i potpuno ovjekovo usmjerenje ka Allahu, d . . Zbog toga se oblasti ibadeta pridaje posebna pa nja, jer njegovo pogre no izvr avanje umanjuje vrijednost ina i samog zna enja te kao takvi donose malu ili nikakvu korist izvr iocu.

2. Drugi dio: muamelat - imovinsko pravo Svakodnevna upu enost ljudi jednih na druge zahtijeva skladno ure enje njihovih me usobnih odnosa. Muamelat je podru je fikha koje se bavi imovinsko-pravnim odnosima me u ljudima. Da bi se kupoprodaja, zanatstvo, poljoprivreda, kredit, oporuka, vasijjet, vakuf, iznajmljivanje, partnerstvo i dr. odvijali na op e zadovoljstvo i dobrobit svih, muamelat je svojim propisima detaljno uradio ovu problematiku.

3. Tre i dio: munakehat - bra no pravo Ljudski rod na Zemlji odr ava se putem procesa razmno avanja. Intimni ivot mu karca i ene ima svoje norme i principe pona anja. Takav zajedni ki ivot islam naziva nikahom, odnosno brakom. Brak je jedna od va nih i jako zna ajnih institucija kojoj islam poklanja posebnu pa nju. I Kur'an govori o tome: Udajite neudate i enite neo enjene, i estite robove i robinje svoje; ako su siroma ni, Allah e im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (En-Nur, 32) Allahov Poslanik, a.s., veli: "Brak je moj put, pa ko odstupi od braka odstupio je od mog puta. Prema tome, brak je ugovor sklopljen izmedu mu karca i ene na osnovu kojeg stupaju u bra ni ivot. Munakehat (bra no pravo) je podru je fikha koje obuhvata sve oblasti bra nog ivota, reguli u i time:

A.odnose izme u supru nika B.od sklapanja braka, C.mehra, poligamije, D.smetnje za brak, E.podizanja i odgajanja potornstva, F.razvoda braka, iddeta, G.izdr avanja i ostalog to prati bra ni ivot.

4. etvrti dio: ukubat - kazneno pravo erijat je postavio svaku stvar na njeno mjesto. Kada je rije o kaznenom pravu, mora se ista i da je ono propisano kao za titna mjera za o uvanje temeljnih prava svakog pojedinca: vjere, ivota, razuma, asti i imetka. Kada god se govori o ukubatu (kaznenom pravu) za prekr aj pojedinih vjerskih propisa kao to su - zinaluk, alkohol, kra a, potvaranje ednih muslimana i muslimanki za zinaluk, treba znati da ova oblast obuhvata i tu ila tvo i parni enje medu ljudima. Ove mjere imaju cilj tako er da za tite dru tvo od tih dru tvenih zala, kao i moral kod ljudi. Budu i da je erijat Bo anskog porijekla, da je namijenjen ljudima, da je sveobuhvatan, da je utemeljen na umjerenosti i potpunoj jasno i, on kao takav garantira sretnu zajednicu i pojedince u njoj, ukoliko ga se pridr avaju i ive po njegovim uzusima.

Podjela fikha Prvi dio: ibadat obredoslovlje Drugi dio: muamelat - imovinsko pravo Tre i dio: munakehat - bra no pravo etvrti dio: ukubat - kazneno

EDILLE-I ERIJJE - IZVORI ERIJATSKOG PRAVA 1. Kur'an - prvi izvor erijatskog prava
Kur'an je Allahov govor zapisan u Mushafu, objavljen posljednjem Bo ijem poslaniku Muhammedu, a.s., u periodu od dvadeset i tri godine. Sadr i stotinu i etrnaest sura (poglavlja), 6666 ajeta. Kur'anski ajeti obuhvataju iroku tematiku; u njima se govori o ispravnom vjerovanju, imanu, upu ivanju na posmatranje i razmi ljanje o onom to ovjeka okru uje, doga ajima i ivotu Poslanika, narodima koji su ivjeli prije nas, o lijepom odgoju, moralu i svemu to on donosi sa sobom.

Iz oblasti ibadeta Kur'an govori o namazu, postu, zekatu, had u, zavjetu i dr. u oko 180 ajeta. Iz oblasti porodi nog i bra nog prava, o mehru, opskrbi, dojenju, odgoju djece, potomstvu, iddetu, nasljedstvu i poligamiji govori se u oko 70 ajeta. Iz oblasti muamelata, odnosima u trgovini i zakupu, dugu, pozajmici, partnerstvu, i dr. govori se u oko 70 ajeta. Iz podru ja ukubata, o zlo inima i prijestupima, kao to su: zinaluk, kra a, kocka, potvaranje ednih muslimana i muslimanki za bludne radnje, govori se u oko 30 ajeta.

Propisi o ratovanju, d ihadu, ratnom plijenu, zarobljenicima i d izji tako er su tema odre enog broja ajeta. O propisima koji tretiraju ustavno pravo, me unarodne odnose, finansije i ekonomiju, te pravednost, uru, jednak tretman ljudi, socijalnu za titu svih gra ana, tako er se govori na vi e mjesta. O pitanju broja ajeta koji govore o erijatskim propisima ulema se sla e da se taj broj kre e od 300 do 500 ajeta.

Za razliku od prija njih objava, koje su dostavljene ljudima u jednom trenutku, Kur'an je objavljen postepeno, povodom odre enih doga aja i pojava u periodu od 23 godine. Objavljivanje je slijedilo uglavnom kao obja njenje, kazivanje ili kao odgovor na konkretna pitanja.

2. Sunnet - drugi izvor erijatskog prava U hijerarhiji izvora prava Sunnet dolazi poslije Kur'ana. Prema tome, Sunnet je drugi izvor erijatskog prava. Kur'an svjedo i da; On, Poslanik, ne govori po hiru svome, to je samo Objava, koja mu se obznanjuje. (EnNed m, 3-4)

a) Jezi ko zna enje rije i sunnet Sunnet u arapskom jeziku zna i put, pravac, obi aj, bez obzira bio on pozitivan ili negativan. Ovo zna enje rije i sunnet nalazimo u Kur'anu, a Poslanik, a.s., veli: "Slijedit ete put onih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, korak po korak, pa kada bi neko od njih stavio glavu u rupu, i vi biste to uradili." Pitali smo ga: "Bo iji Poslani e, jesu li to jevreji i kr ani?" "Pa ko bi drugi bio", odgovorio je. (Buharija i Muslim) b) Definicija sunneta Polaze i sa osnova znanosti kojom se bave, u enjaci su ivot, postupak i praksu Poslanika, a.s., definirali u duhu oblasti kojoj pripadaju.

Tako u enjaci Hadisa sunnet defini u kao ono to je Poslanik, a.s., rekao, radio ili utnjom odobrio. U enjaci usula sunnet defini u kao ono to je Poslanik, a.s., rekao, uradio, utnjom odobrio, a nije iz Kur'ana. U fikhskoj terminologiji, sunnet je ono to je Poslanik, a.s., preporu io ili radio, ali ne u zapovjednoj formi. Dakle, ono to je lijepo, ali nije obavezno initi mendub ili mustehab. Sunnet i hadis su sinonimi.

3. Id ma' - tre i izvor erijatskog prava Poslije Kur'ana i sunneta, koji se smatraju osnovnim izvorima erijatskog prava, u traganju za rje enjem odre enih pitanja du ni smo konsultirati id ma'. Id ma ili konsenzus je tre i izvor erijatskog prava. U arapskom jeziku id ma' mo e zna iti: nijjet, odluku, podudarnost ili jednoglasnost. Terminolo ki, id ma' se definira na sljede i na in: "Jedinstven stav mud tehida jednog vremena, nakon smrti Poslanika, a.s., o odre enom erijatskom pitanju.

Da bi id ma' bio punova an, moraju se ispuniti sljede i uvjeti: a) da u vrijeme pojave pitanja postoji vi e mud tehida, a ako nema mud tehida ili je samo jedan, ne mo e se ustanoviti id ma; b) da svi mud tehidi imaju jedinstven stav o odre enom pitanju, a ako bi se odre eni mud tehidi izdvojili sa svojim stavom, kao, naprimjer, da to urade mud tehidi Mekke, Medine ili Kufe, nema id ma'a; c) da se njihova jedinstvenost ustanovi nakon izno enja mi ljenja pojedina no;

4. Kijas - etvrti izvor erijatskog prava Velika ve ina u enjaka smatra da je kijas etvrti izvor erijatskog prava. Kada ustanovimo da postoji odre eni erijatski propis o nekom pitanju u zakonskom tekstu, a on u sebi sadr i razlog zbog ega je ustanovljen, te se nama pojavi problem koji nije izri ito rije en u zakonskom tekstu, a sadr i isti razlog koji smo prethodno ustanovili u Objavi, tada pravimo analogiju (kijas) i propisom iz zakonskog teksta analogno rje avamo novonastali slu aj.

Definicija kijasa Kijas je analogno rje avanje nakog erijatskog pitanja koje nije izri ito rije eno zakonskim tekstom po uzoru na rje enje sli nog pitanja obuhva enog zakonskim tekstom zbog istovjetnog razloga. Ruknovi kijasa 1. El-asl (osnova) - to je zakonski tekst koji u sebi sadr i propis ili slu aj tretiran zakonskim tekstom; 2. El-fer' - pitanje ili novonastala pojava, za koju nemamo propis; 3. Hukmul-asli - propis koji je sadr an u osnovi; 4. El-illetu - razlog koji je sadr an u osnovi, radi kojeg je propis ustanovljen a prisutan je u fer'u.