Brak je čista i čvrsta veza u kojoj se vežu zdrave ljudske prirode i u koju pozivamudri Šerijat i to je najčišći

put za rješavanje seksualnog nagona kod vjernika ivjernica. Brak je sunnet (praksa) lla!ovi! poslanika i
vjerovjesnika i put pravi!vjernika na što nas upućuju slijedeći ajeti"

"Mi smo i prije tebe poslanike slali idavali smo im porod i žene"'

(#rijevod značenja $ %r$&a'd *.)

"Udavajte neudate i ženite neoženjene i estite robove i robinje svoje! akosu siromani# Alla$ %e im i&
obilja svoa dati# Alla$ je nei&mjerno dobar i sve&na"

(#rijevod značenja $ %n$+ur ,.)lla! dž.š. nare-uje u ovom ajetu starateljima da žene i udaju one koji
su podstarateljstvom nji!ovim a prije toga i njima samima nare-uje ženidu kako i iličestiti i sačuvali
se od razvrata. #oslanik sallalla!u alej!i ve sellem je ukorio as!aakoji se zavjetovao da se neće ženiti
samo zog toga da i mogao noću klanjati adanju postiti i rekao je upozoravajući sve ostale"

"(ako mi Alla$a# ja samnajbooboja&niji i imam najvie stra$opotovanja prema Alla$u# me)utim

ipored toa nekada postim a nekada ne# nekada klanjam a nekada spavam iženim se* Onaj ko odstupi
od moje prakse +u ovim stvarima, odstupio je odmo sunneta*"

(/utte0ekun alej!i)Islamski učenjaci su složni oko toga da je rak propisan ovom vjerom i da
postaje0arzom (oavezom) svakom onome ko se oji upadanja u razvrat. 1a oaveza doivana snazi
pogotovo u našem vremenu kada je vjera kod ljudi oslaila a povećao seroj sredstava koji mogu iti
uzrok guitka časti.2d stvari koje upućuju na veličinu raka u Islamu jeste i to što ga je lla! dž.š.nazvao

"vrstim uovorom- &avjetom"

(#rijevod značenja $ %n$+isa' ,3.)I pored ovakvog listavog i upečatljivog imena (izraza) koji privlači
ljudska srca i činiračni ugovor zaštićenim i velikim mnogi muslimani za rak koriste crkveni izraz4sveti
ugovor4.+aravno u propisivanju raka kao i u svim drugim šerijatskim propisima leženeizmjerne
mudrosti od koji! su nam neke poznate a neke je lla! dž.š. zadržaoza see. Islamski učenjak Bekr .
dulla! %u 5ejd (član stalne komisije za 0etve)spominje u svojoj knjizi

"./RA01(U-2-3A4/21."

(5aštita časti) na 3,6$3,7$ojstrani tri velike mudrosti propisivanja raka" 4Brak predstavlja najveći
stupanj u0ormiranju života i ispravnog postavljanja prema njemu zog toga što sa soom
nosimnogostrane koristi i sadrži velike mudrosti i uzvišene ciljeve me-u kojima su"

5* Čuvanje potomstva i opstojanje ljudske vrste

8aže lla! dž.š."

"O ljudi# bojte se 6ospodara svoa koji vas od jednoovjeka stvori# i od njea druu njeovu je stvorio#
i od nji$ dvoje mnoemukar7e i žene rasijao***"
(#rijevod značenja $ %n$+isa' 3).#oslanik sallalla!u alej!i ve sellem podstičući na mnoštvo potomstva
kaže"

"8enitedrae rotkinje# &aista %u se ponositi vaim brojem pred ostalim poslani7ima

3172. Kodifikacija šerijatskog porodičnog prava – Al-Ahkam al-shar’iyyahKodifikaciju šerijatskog prava

na temelju hanefijskog mezheba1 Muha-med Kadri-paša je započeo u području porodičnog prava.
Ovaj pionirski poduhvat predstavlja veliki kulturno-historijski događaj za pravni život, u Egiptu
posebno, ali i za muslimanski svijet u cjelini (Kavazović, 2012, str. 95). Kodifikacija pod punim imenom
“Al-Ahkam al-shar’iyyah fi al- ahwal al-shakhsiyyah” je obuhvatila porodično i nasljedno pravo,
regulirajući bračno pravo uopće, prava i obaveze bračnih partnera, razvod braka, roditeljsko pravo i
starateljstvo, kao institute i oblasti u okviru porodičnog prava, te testament, poklon i nasljedno
pravo, u okviru statusnog prava (Kavazović, 2012, str. 114). Analizom teksta “Al-Ahkam al-shar’iyyah”,
primjetno je da Kadri-paša ostaje dosljedan hanefijskoj pravnoj doktrini, počevši od određi-vanja prirode
bračnog ugovora, pa sve do statusa nestale osobe. Normira-nje doktrine porodičnog prava započinje
pravnim odredbama koje određuju prirodu bračnih odnosa u hanefijskoj školi. Iz onoga što je
eksplicirao u nekoliko početnih članova, počevši od člana 5, stiče se utisak da on zastupa ugovornu
teoriju braka (Kavazović, 2012, str. 106).U svom djelu “Murshid al-Hayran”, Kadri-paša iznosi definiciju
braka kao ugovora koji označava povezivanje ponude, iskazane od jedne ugovorne stra-ne i njeno
prihvatanje od druge ugovorne strane, na način da se potvrdi nji-hov utjecaj na predmet ugovora.
Upoređujući navedenu definiciju sa članom 5 kodifikacije “Al-Ahkam al-shar’iyyah”, dolazi se do zaključka
da u navede-nom članu nedostaje stav o prirodi bračnog ugovora, odnosno utjecaju kojeg iskazane volje
ostavljaju, kao trag u predmetu ugovora. Član 5 ukazuje na to da je brak kao i svaki drugi prosti ugovor,
koji odražava dvije identične volje ugovornih strana, koje se vežu za predmet ugovora. Međutim, iako je
bitno obilježje braka postojanje podudarnosti volja bračnih partnera kao ugovornih strana, pogrešno
bi ipak bilo zaključiti da Kadri-paša zastupa u potpunosti ugovornu teoriju braka. Naime, u kodifikaciji
Kadri-paša navodi da prilikom sklapanja braka moraju biti prisutni svjedoci, te da brak mora biti zaključen
s ciljem formiranja trajne zajednice muškarca i žene. Također, naglašava i to da nije moguće zaključiti
brak s ograničenim vremenskim tra-janjem, a s obzirom na to da je prema hanefijskoj pravnoj školi takav
brak ništavan, te da ugovaranje braka ima izvjesna ograničenja u bračnim smet-njama i zabranama. Kada
se član 5 kodifikacije posmatra i analizira zajedno sa ostalim odredbama kodifikacije, može se izvući
pravilan zaključak o tome 1 Mezheb ili Madhab je arapski termin za islamsku pravnu školu ili školu
islam-skog prava.Amila Svraka-Imamović, MA iur.: Koncept braka u islamskom, jevrejskom, engleskom i
velškom pravu Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LXI - 2018., s. 315-344

318da brak kao ugovor ima poseban status, te je za njegovo sklapanje potrebno postojanje i drugih
pretpostavki i uslova, osim postojanja podudarnosti vo-lja ugovornih strana, a što ga čini posebnom
vrstom ugovora. Iz samog bra-ka proizlaze i obaveze za druga lica, mimo bračnih partnera kao ugovornih
strana, u smislu stvaranja rodbinskih i tazbinskih veza, koje nastaju zaklju-čenjem braka. Shodno
navedenom, pravna priroda braka, prema shvatanju Kadri-paše, ima ugovorni i statusni, a ne samo
ugovorni karakter.Kada je riječ o starosnoj dobi, potrebnoj da bi neko zaključio brak, hanefij-ska pravna
škola na maloljetnost ne gleda kao na bračnu smetnju. Među-tim, Kadri-paša je u svojoj kodifikaciji
napravio jedan vid ograničenja, na način da je u članu 56. naglasio da maloljetna ženska osoba neće
stupiti u bračnu zajednicu, sve dok ne bude sposobna za brak, ali da staratelj ženske osobe može
zaključiti brak samo ako to zahtijeva interes maloljetne osobe. Ipak, ostavljena je mogućnost
maloljetnicima da nakon sticanja punoljet-stva ponište tako zaključen brak, u slučaju kada je staratelj pri
zaključenju braka bila osoba koja nije otac ili djed. Kadri-paša u kodifikaciji zastupa liberalniji stav, a iz
razloga što hanefijska pravna škola dopušta punoljetnoj ženskoj osobi da sama zaključi brak, bez
odobrenja staratelja, pod uslovima koji se traže za valjanost braka.Na bračni ugovor prema hanefijskoj
doktrini gleda se kao na jednostrani interkonfesionalni ugovor, s pravom muškarca da ga zaključi s
pripadnicom jedne od objavljenih religija2, dok takva mogućnost nije data ženi, u smislu stupanja u brak
s nemuslimanom. Ovo mišljenje Kadri-paša je normirao u članu 120, interpolirajući u njega i dio
šerijatske pravne norme, izra-žene riječima “mada je pokuđeno”. O poligamnom braku govori bez
ikak-vih ograničenja, što je odlika perioda taklida.3 U XX stoljeću zakonodavstva velikog broja
muslimanskih zemalja će postaviti niz ograničenja i zabranu poligamije. Kada je riječ o razvodu braka,
kodifikacija je prilično restriktivna, kada se radi o pravu žene na razvod braka. Ženi nije dozvoljeno da
traži razvod braka ni u slučaju kada su bračni odnosi trajno i teško poremećeni do te mjere da ona trpi
štetu, što znači da je Kadri-paša zastupao mišljenje da poremeće-nost bračnih odnosa nije valjan razlog
za razvod braka. Državnim organima nije data nikakva uloga u sklapanju braka, čak ni formalna kao što je
oba-veza registracije braka