Brak u islamu

Ata Ullah Kaleem The Rewiew of Religions (Pregled religija), Novembar 1992.

U poetku vam predstavljam nastavak Engleskog prijevoda Arapske propovijedi koja je odrana povodom ceremonije sklapanja muslimanskog braka: Sva hvala pripada Allahu! Njega hvalimo i, od Njega pomo I oprost traimo. Njemu se povjeravamo. Samo u Njega vjerujemo i traimo zatitu kod Allaha od zla i pakosti nas samih, i od loih navika naih djela. Koga Bog uputi na pravi put niko ga ne moe s njega skrenuti; I, za koga On izjavi da je na stranputici niko ga ne moe navesti na pravi put. Mi svjedoimo da niko nije vrijedan oboavanja osim Allaha. On je Jedan i nema Mu druga i mi svjedoimo da je Muhammed Njegov sluga i poslanik. Ovo je slijeeno uenjem sljedeih ajeta iz asnog Kur'ana: O ljudi! Bojte se Gospodara svoga, koji vas je stvorio od jedne due i od nje stvorio njenog partnera, i od to dvoje rairio mnoge mukarce i ene; i bojte se Allaha, u ije ime traite jedno od drugog, i pazite na rodbinske veze. Doista je Allah uvar nad vama.(04:02) O vi koji vjerujete! Bojte se Allaha, i govorite istinitim govorom. On e vam popraviti vaa djela i oprostiti vam vae grijehe. A ko god se pokorava Allahu i Njegovom Poslaniku, on je zaista postigao velikiu uspijeh. (33:71-72) O vi koji vjerujete! Bojte se Allaha; i neka svaka dua gleda ta unaprijed alje za sutra. I bojte se Allaha; uistinu je Allah dobro obavijeten o onom to vi radite. (59:19)

Htio bih dati pregled braka u islamu. Prije toga, meutim, neophodno je znati na koji nain je ena potvana u islamskom drutvu i koji nivo uiva prema islamu i njegovim asnim utemeljiteljem Muhammedom s.a.v.s. Da bi govorio o ovoj vanoj temi, ograniit u se na asni Kur'an i hadise asnog Poslanika (mir i blagoslov Allahov na njega), reformatora ovoga doba, koje je tumaio hazreti Mirza Ghulam Ahmad, osniva Ahmadija pokreta u islamu. To je zaista stvar od primarne vanosti da bilo ko koji vjeruje u bilo koje sveto pismo kao objavu Boije rijei, ne bi trebao, u tumaenjima dogme te vjere, izlaziti iz okvira asne knjige ili ovisiti o argumentima osim onih koji se u toj knjizi nalaze. Takva ogranienja pojednostavila bi razilaenja u religijama. Islam jedinstvena je religija u ovom pogledu, koja daje takva prava enama koja su jednaka pravima mukaraca, i smjeta je na nivo jednak mukarcu. asni Kur'an kae u tom pogledu: I Allah je Taj koji je za vas stvorio parove od vaeg roda... (16:73) Ovaj ajet pokazuje da je asni Kur'an dao isti status mukaracu i eni kao to kae da su iste boje, istog porijekla i zbog te injenice ene ne bi trebale biti gledane kao da su ispod nivoa mukaraca, kao nia stvorenja. Stoga, sa njima ne treba postupati otro i grubo, a mukarci trebaju postupati s njima vrlo blago i njeno. asni poslanik Muhammed s.a.v.s. prenosi se da je rekao da ene treba paziti kao da su staklo. Staklo je razbiti vrlo lako, ukoliko se s njim ne postupa paljivo. Mukarci zato moraju biti oprezni da ne povrijede osjetljivost ena, jer u tome njihova ljepotu. asni Kur'an kae u drugom ajetu: ... I one (ene) imaju pravo nad mukarcima kao to oni (mukarci) imaju nad njima; inae mukarci imaju jednu vrstu prednosti nad njima...(2:229) Iz ovoga ajeta, lako moe se zakljuiti, da koliko se potuju prava ene, ene su jednake mukaracima, ali sva odgovornost, prema islamu, u brizi za odravanje domainstva, ostavljena je mukarcu. Tim dakle, on ima in iznad njih. Uenja islama ine ene takvim da imaju pravo na nasljedstvo i shodno tome one dobijaju udio, kako je propisano islamskim zakonom. ena ima pravo na pojedinano vlasnitvo imovine kao majka, kao ena, kao kerka, i kao sestra. Prema rijeima amerikog sudije Pierrs Craibites: Muhammed je prije 1300 godina osigurao majkama, suprugama i kerkama muslimankama, rang i dostojanstvo koje jo nije uopteno osigurano enama Zapada. asni Poslanik s.a.v.s. je uzvisio intelektualni i duhovni poloaj ena i rekao da stjecanje znanja je sadanja dunost svakog muslimana, bio on mukarac ili ena. asni Poslanik islama s.a.v.s. znao je da ene igraju vanu ulogu u razvoju drutva, pa je posebno naglasio odgoj djevojaka, rekavi: ovjek koji ima tri keri i odgoji ih i obrazuje ih na najbolji mogui nain ui e u Dennet.

to se tie duhovnog poloaja asni Kur'an kae: Onoga ko ini dobro djelo, bilo muko ili ensko, ako je vijernik, zaista Mi emo ih oivjeti u formi istog ivota; i Mi emo njima, sigurno dati nagradu prema njihovim najbojim djelima koja su radili. (16:98) S obzirom na takva idealna uenja o ljepem spolu, kako apsurdno je to da prema islamu ena nema duu. Vraajui se braku u islamu, prije svega vano je znati to je pravi cilj braka u islamu. Ako mi to razumijemo temeljno, mi bi smo onda sigurno to trebali pokuati ostvariti. asni Kur'an kae: A od Njegovih znakova je i ovaj da je On stvorio za vas partnere od vae vrste, da se smirite uz njih, i stavio je ljubav i milost izmeu vas. U tome su, zaista, znakovi za ljude koji razmiljaju. (30:22) On je Taj koji vas je stvorio od jedne due i od nje stvorio njenog partnera, da se on nakloni prema njoj, da se smiri (7:190) Ovi ajeti znae, da brak znai postizanje mira uma i uzajamne ljubavi i naklonosti. Allah takoer rekao je da je brak sredstvo postizanja pobonosti i uvanje svoje nevinosti. On kae: ...One su odjea vaa, i vi ste odjea njihova... (2:188) Arapska rije 'libas' (odjea), znai stvar koja pokriva drugu stvar. A prema asnom Kur'anu, odjea ima trostruku svrhu: Uzvieni Allah kae: O djeco Ademova! Mi smo vam doista poslali odjeu da pokrijete svoju sramotu, i za ukras... (7:27) I onda kae: ...I On vam je napravio odjeu koja vas uva od vruine, i stvari koje vas tite u vrijeme rata... (16:82) Jo jedno koritenje nae odjee je da nam prui zatitu od toplote i hladnoe. Budui da je asni Kur'an upotrijebio rije 'odjea' u odnosu na oboje i mua i enu, to dokazuje izvan svake sumnje da imaju jednak status, njihova prava i dunosti su identini u odnosu na druge, a oboje su vezani da ispune svoje obaveze jedni prema drugima. Kad je Bog rekao svakom od njih da budu odjee za druge, On je elio da se zna kako treba obavljati svoje dunosti prema drugima, a to su sljedee: 1. Prikriti slabosti i nedostatke jedno drugome. 2. Biti ukras i uljepavati jedno drugo 3. Ba kao to nas odjea titi od ozbiljnosti i surovosti vremena, tako na isti nain

ena i mu se trebaju drati vrsto meusobno kroz tekoe i ni u koje vrijeme se ne trebaju rastavljati u nepovoljnim uslovima. Svaki bi trebao posluiti kao stijena potpore za drugog. Sa islamske take gledita, brak nije obina kombinacija dva suprotna spola, niti je to samo da bi se ugasile neije seksualne elje. To je vrlo sveto spajanje dva neizbjena ivotna druga na ijim vrlinam ili manama lei prosperitet ili propast ljudskog drutva. Brak u islamu znai polaganje temelja iz kojeg nastaje dobronamjerno i korisno drutvo i zbog toga nalae svakom muslimanu da se eni/uda. Prva stvar u tom pogledu je ono to je asni poslanika Muhammed s.a.v.s. rekao: O drutvu mladih! Ko moe priutiti sebi brak, neka se eni/udaje, za one koji sklanjaju svoje poglede i uvaju istou ovijeka; a ko sebi ne moe priutiti brak, neka posti, to e ga drati trijeznim. Prema tom hadisu posve je jasno da je svrha braka u islamu, to se tie drutva, da ouva istou druva, zdravlje i istou od prostitucije i nemorala. ovjek koji moe priutiti da se oeni/uda i jo se suzdrava braka, definitivno mora biti voen ka nemoralu, i bit e smetnja drutvu, a to posmatramo jasno kao tzv. moderna civilizacija. S druge strane, onaj ko je ve oenjen, ostaje zadovoljan, i nee dangubiti okolo, ali voditi e ugodni porodini ivot Druga stvar je da islam kae u tom smislu da brak ima svoje trajne posljedice. Prvenstveno to utjee na ivote dvije osobe, a zatim dolazi pitanje porodice i djece. Dokle god je ovjek odgovoran za izdravanje porodice i djece, on e biti prisiljeni daleko od kue za odreeno vrijeme, tako da djeca nee imati adekvatni nadzor i odgoj. Odgovornost njihovog dobrog vladanja i odgoja, stoga, u islamu, ostavljena je eni. Ako je ena asna, pobona, i vjernica, ona e odgojiti djecu na dobar nain, a time i drutva postaju, od ove djece, vie moralna i ugledna. U tu svrhu asni Poslanik islama je rekao:

enom se moete oeniti zbog etri stvari: (1) zbog njenog imetka, (2) zbog njene porodice (3) zbog njene ljepote (4) zbog njene vjere, ali prednost treba dati vjeri, tako da postie uspjeh s jednom dobrom osobinom koju posjeduje.
Oito je iz ovog hadisa, da se Islamski brak brak temelji na boljitku drutva i stoga asni Poslanik s.a.v.s. nije ostavio kamen neprevrnut i u tom pogledu ne propustite priliku. Zbog toga je rekao: uinite drutvo istim, religioznim, ispravnim, jer asni Kur'an nalae svojim sljedbenicima da se oni ne bi trebali eniti idolopoklonicima, jer na taj nain istoa oboavanja Boga biti pogoena, i nadolazee generacije e postati nereligiozne i otuene od Boga, stoga to utjee snagu njihova karaktera i oneiuje njihove vjerske osjeaje i vodi ih na stranputicu. asni Kur'an kae: I ne enite ene idolopoklonike dok one ne budu vjerovale; sigurno je robinja vijernica bolja od (slobodne) mnogobokinje, ma koliko vam se sviala... (2:222) Jasno je iz ovog ajeta da islam zahtijeva isto vjersko i moralno drutvo u kojem ne bi

bilo bezbonitva i nemorala. Glavni cilj islama je da istoa i pobonost trebaju biti uvrijeeni u praksi muslimana do te mjere da im njihovi karakteri postanu besprijekorni. Jedan od najveih uzroka nemorala je tajna veza izmeu mukaraca i ena, a zatim teke posljedice koje uzrokuju sudar, i na kraju odvajanje. Za presjecanje zla u korijenu, asni Poslanik islama je rekao: Nijedan brak nije legalan bez odobrenja staratelja. To rekavi asni Poslanik s.a.v.s. pokazuje da ako veza para nije poznata staratelju (koji je otac, a u njegovoj odsutnosti amide, odnosno braa, ili kad su svi zakonski staratelji odsutni, onda qazi (sudac)) i ako brak nisu oni dogovorili, tada brak nije valjan. U islamu, kada postignut je sporazum i kada su svi uslovi braka ispunjeni, tada se najavljuje u damiji ili na pozornici pred grupom muslimana, tako da oni mogu stajati kao svjedoci, da je ovaj brak je pravan i sve njegove prirodne posljedice su legitimne Drugi razlog, u pozadini ove najave, je da ako bi se pojavio bilo kakav nesporazum, za koji nema rijeenja osim razvoda, ili ako je dijete roeno a mu negira oinstvo, ili bilo koje druge opasnosti koje proizilaze, dakle ako nije napravljena obavijest, i oboje njih su imali tajnu vezu, postoji mogunost da ena bude liena njenih zakonskih prava Ona moe biti odbijena za izdravanje svog dijeteta, moe joj biti uskraen lini ivot ili ona moe imati svoju imovinu koju joj je dao njen suprug, ali ako nema svjedoka, ko e posvjedoiti njen brak. Da bi zatitio prava ene, islam ini neophodnim to da se brak najavi pred svjedocima, tako da u sluaju kakovg nesporazuma ili problema, postoje svjedoci, i eni tako ne mogu biti uskraena prava. Treba imati na umu da islam ne doputa staratelju da tjera njegovog tienika da prihvati njegov izbor. asni Poslanik s.a.v.s. prenosi se da je rekao: Udovica ne smije biti udata dok ne bude konsultirana, i djevica ne smije biti udata dok se ne

dobije njen pristanak.

Budui da je mukarac odgovoran za obebjeenje hrane svojoj eni, i da mora biti njen uvar i zatitnik, tako je obavezno za njega da plati vijenani dar svojoj eni, kao znak priznanja za njenu ulogu koju je uzela na sebe da igra, kao ena. Bog kae u asnom Kur'anu: A obavezno im dajte njihove vijenane darove za korist koju ste imali od njih... (4:25) Ima sluajeva, meutim, gdje muevi ne plate vjenani dar. Allah zapovijeda da on mora biti plaen rado i milou. Bog kae: I dajte enama od srca njihove vijenane darove. Pa ako vam one, drage volje, dadnu neto od toga, jedite to sa ugodnou i prijatnou. (4:5) Postoji tendencija odreivanja velikih vjenanih darova koje u mnogim sluajevima dovode do nesporazuma i zatezanja odnosa izmeu dvije porodice i na kraju do raspada braka. Islam gleda s neodobravanjem odreivanje velikog iznosa vjenanog

dara, osim u iznimnim okolnostima u kojima se ne moe pomoi, tj. nunost ouvanja mladinog prava nasljedstva. asni Poslanik islama je rekao: Blagoslovljen je brak koji dolazi s lakoom i ne podrazumjeva potekoe, ne smije znaiti da sadri previe trokova za miraz niti za plaanje vijenanog dara. Kao to se zapravo iznos vjenanog dara treba utvrditi u skladu s financijskim stanjem zarunika i uz suglasnost obiju strana, hazreti Mirza Bashiruddin Mahmood Ahmada, drugog nasljednika Obeanog Mesije, bio je miljenja da suma predloena za vjenani dar treba biti u rasponu mladoenjinih primanja za est do dvanaest mjeseci. On je jednom rekao: Oni koji odrede veliki vijenani dar, samo da bi se pokazali, a ne plate ga, krivi su za poinjenje grijeha. Ashabi asnog Poslanika s.a.v.s. su plaali vjenani dar unaprijed. Dakle, najbolje je platiti ga unaprijed, ako je mogue. Vjenani dar je, u stvari, dug supruga prema svojoj eni. (Alfazl 15-1-1918) U nastavku u objasniti obaveze ene prema muu: 1. Ona treba brinuti o udobnosti svoga mua, odati mu duno potovanje i uvijek uzeti u obzir njegova osjeanja. 5. Ona treba uvati ast svoga mua. 6. Ona treba biti uvar imovine svog supruga. 7. Ona treba odgajati svoju djecu ispravno. 8. Ona se treba ponaati prema rodbini njenog mua kao prema svojoj. 9. Ona bi se trebala uljepavati za svog mua. 10. Trebala bi imati na umu ukus njenog mu po pitanju hrane i odijevanja. 11. Ona treba brinuti o zdravlju svog mua. 12. Ona treba dati najiskreniji savjet, kada je njen suprug konsultira o bilo kojem od njegovih problema. 13. Ona ne bi trebala imati nepravedne i nerazumne zahtjeve na novanik svog mua. 14. Ona mora ostati vjerna svome muu u svim uslovima i biti izvor snage za njega u nepovoljnim okolnostima, i biti vrsto uz njega u dobru i zlu. 15. Ona treba biti oprezna da dostojanstvo i ugled njenog mua ne budu narueni bilo kojim njenim postupkom 16. Pod svim okolnostima, njeno ponaanje treba dovesti do mira i tiine u kui.

Obaveze mua prema eni su: 1. On bi trebao potovati i biti vrlo paljiv prema osjetljivosti svoje supruge. 2. On bi trebao pokuati biti izvor utjehe za svoju enu i ponaati se na nain da je uvjerava da je ona sama sredite njegove ljubavi i naklonosti. 3. On bi trebao osigurati sve njene razumne potrebe i njegova tednja znai odlaganje potronje. 4. Mu bi trebao sudjelovati u upravljanju kue sudjelujui u kunim poslovima njegove supruge. 5. On bi se trebao brinuti o njenom zdaravlju i biti uvijek zabrinut o tome. 6. On bi se trebao suzdrati od napornog nadgledanja svakog pokreta njegove supruge kao da nema povjerenja u nju, inei joj ivot bijednim. 7. On bi trebao uvijek biti spreman prei preko manjih nedostataka svoje supruge i biti velikoduan u opratanja i zaboravljanju. 8. Trebao bi voditi rauna o tom da sitnice ne dovedu do situacije u kojoj bi se iznervirali i koje bi prijetile razvodu braka i da se ne izrekne razvod. 9. On bi trebao izbjegavati svaki in, ili in koji e vjerojatno naljutiti ili muiti njegovu enu. 10. Mu treba prikazati osjeaj najvee simpatije prema svojoj supruzi kad je u nevolji ili kada se suoi sa nekom nesreom. 11. On ne bi trebao prigovarati svojoj supruzi za sastanke sa rodbinom. On ih takoer treba potovati. 12. On bi se trebao posavjetovati sa svojom enom o svim porodinim stvarima od vanosti i rijeavati situacije i donositi odluke odluio sporazumno. 13. Ako postoji vie od jedne ene, mu mora tretirati sve njih kao ravnopravne u svakom pogledu, u oblaenju, ishrani, u dnevnom smjetaju i po pitanju vremena koje provodi svakom od njih. Uvjeren sam da e novi parovi posebno, i meu drugom muslimanskom braom uopteno, uloiti napor kako bi odrali prava njihovih suprunika prema asnom Kur'anu i asnom Poslaniku s.a.v.s., to e uiniti njihove ivote sretnim i uspijenim. Na kraju, elio bih savjetovati novi brani par da esto ue sljedeu dovu iz asnog Kur'ana: I oni koji govore: O Gospodaru na, podari nam u branim drugovima i djeci radost oima naim i uini nas voama bogobojaznim. (25:75)