Ljekovita biljka poznata jo iz bronana doba za koju se moe rei da lijei sve bolesti, dakle jedna od najudesnijih a opet

najprezrenijih biljaka svijeta KOPRIVA kraljica bilja (Martina Bogdani, mag.oec) Botaniki podaci: Biljka: Urtica dioica Ljekarniki naziv: Foilum Urticae Porodica: Urticaceae (Koprive) Drugi nazivi: Obina kopriva, velika kopriva, pitoma, pasja kopriva, kopriva ara ( iako se taj naziv najee odnosi malu koprivu Urtica urens) Stanite i rasprostranjenost: Ono to ovu biljku ini jednom od najpoznatijih a u isto vrijeme jednom od najprezrenijih je njena izrazito iroka rasprostranjenost. Doslovno je ima po cijelome svijetu (izuzev artikih i tropskih predjela), a ono ega ima na svakom koraku ne cijeni se ba previe, zar ne? Da raste samo na par mjesta svijeta vjerojatno bi joj cijena bila puno vie od cijene kakvog zlata ili dijamanta. Zato? Zbog svoje vrlo njene ali sveobuhvatne ljekovitosti koja pokriva mnoga podruja ljudskog organizma. Izrazito voli hranjivo i vlano tlo iako e svoje postojanje esto velikoduno ponuditi i ljudima kra u kakvom mini prostoru iole hranjive vlane zemlje. Zanimljivo je da je kopriva jedna od malobrojnih biljka svijeta koja ima tu udesnu sposobnost transformiranja negativnog zraenja u pozitivno. Zbog toga emo ju esto nai u pojasevima ispod dalekovodnih ica i drugih vrsta negativnih zraenja koje spontano sama pronalazi. Ako elimo iscjeliti svoj vrt i istodobno ga oplemeniti mineralima u tlu ali poslje i mineralima na naem tanjuru; posadimo u njega jednu gredicu koprive. Redovitim ianjem prije cvatnje (a pogotovo prije razdoblja sjemena) te kontroliranjem novih izboja iz korjena ne moramo se bojati njenog preuzimanja cijelog vrta. Opis: Kopriva je trajnica koja je najee visoka do 1,5 m ( iako sam ja osobno jednom vidjela primjerke visoke 2,3 m). Iz puzavog korjena izbijaju usprave stabljike sa nasuprotnim listovima, srcolikim i nazubljenim, obraslim kratkim dlaicama kao i stabljika. U tim dlaicama krije se tajna koprivina ara; pri dodiru isputaju histamin i mravlju kiselinu koja pee. Kopriva cvate od svibnja do rujna sitnim zelenim cvijetiima koji su smjeteni na resama koje za tu svrhu izrastu ispod pazuha listova. Doba njene cvatnje blago varira od podneblja, temperature i vlage ali ono to je bitno je injenica da e onaj njen poznati miris u hrani ili aju biti puno manje izraen ako koprivu berete (puno) prije cvatnje a pogotovo prije sjemena. Srodne vrste: Postoji vie od 50 razliitih vrsta koprive iako su arne koprive samo dvije: velika/obina kopriva (Urtica dioica) te mala kopriva/ara (Urtica urens). Urtica urens je za razliku od Urtice dioice jednogodinja biljka koja naraste do max 60 cm visine ali je svojom ljekovitou odmah uz rame svojoj velikoj prijateljici iako se za te svrhe neto manje upotrebljava. Sastav i aktivne tvari: Kopriva sadri izrazito puno minerala, a u prvom redu jako puno eljeza i to onog biorazgradivog kojeg organizam moe iskoristiti (za razliku od onog koji se ne moe apsorbirati a najee je u tabletama). eljezo je uz druge minerale kljuni faktor koji pomae u prevenciji proljetnog umora. Kopriva sadri i obilje kalija (zajedno sa maslakom je najvei izvor tog minerala) to je posebno vano za ljude koji su na diureticima (osobe koje dugo vremena piju ljekove za visoki tlak, srce, zadravanje vode u organizmu i sl) te za ljude koji imaju migrene i druge oblike spazma. Kopriva sadri i vrlo velike koliine kalcija, magnezija, natrija, fosfora, magnana, bora, provitamina A ( koji je izrazito koristan kod loeg vida nou), vitamin B2, C i K. Moda zvui nevjerojatno ali u 100 g ove udesne biljke je vie vitamina C nego u narani ili limunu! Osim obilja minerala i vitamina, ovo udo od biljke sadri i obilje flavonoida, klorofila, enzime,

tanine, lecitin, fitosterol, sluzi, vosak i jo mnotvo drugih tvari koje djeluju blagotvorno na cijelo tijelo. No ipak nije sve tako ruiasto, kopriva sadri i histamin i mnoge kiseline a pogotovo mravlju kiselinu ( pogledati pod Upozorenje). Berba: Osobno mi je jako ao to se kod nas ne moe u trgovinama kupiti zaleenu koprivu (kao npr. pinat) koja bi na taj nain postala dostupnija namirnica irem sloju puanstva, onima koji jo nisu upoznati sa njom. Ako ju berete za prehranu potraite to mlau i soniju biljku, kratko ju blanirajte i koristite na sve mogue naine na koje biste koristili sve zeleno povre. Ako ju berete za preventivu/ljek/aj onda imate dva izbora: moete u tu svrhu kuhati svijeu biljku to je nain koji zagovaraju sljedbenici sv.Hildergarde i Marie Treben. Oni u snagu ljekovitog bilja ubrajaju i energetsku komponentu ivog bia. Jednostavnija (i ponekad jedino dostupna) je upotreba suhe biljke. Tokom cvatnje bere se cijela biljka i sui u viseim snopovima na prozranom i toplom mjestu u hladu, korjen se vadi u proljee ili jesen. Ako elite najbolje od najboljeg berite smo lie koje je na upiu vrha biljke ( cca 5-10 cm). Takvo lie ima nevjerojatno jaku ljekovitu i energetsku snagu. Naravno ako biljku ne suite u viseim snopovima, suite ju u tankom sloju na nebojanom istom papiru i redovito okreite 23xdn. Moje osobno iskustvo je da je kopriva ubrana prije cvatnje (a pogotovo prije sjemena) iako se ona zapravo moe uvijek brati; neusporedivo ukusnija (a ne gubi skoro nita na svojoj ljekovitoj snazi). Upozorenje: Zbog djelovanja na izluivanje vode iz tijela osobe sa izrazito niskim krvnim tlakom trebaju oprezno i postepeno uvoditi tijelo u kuru sa koprivom. Kopriva svoju snagu crpi iz zemlje na kojoj raste, naalost to e znaiti i da je blizini prometnica povukla i olovo iz okloline (to je neto izrazito esto kod koprive) zato jako paljvo birajte gdje ete ju brati (ili od koga ete ju kupovati). Biljka sadri u dlaicama histamin i razne kiseline meu kojima je najbolnija mravlja kiselina koja u dodiru sa koom izaziva reakciju arenja. Kiseline jesu uobiajen i svima znan problem ali ono to je potrebno upozoriti je mogua pretjerana reakcija na histamin. Ona vrlo rijetko iskljuivo kod izrazito osjetljivih ljudi moe biti okida (triger) za niz alergijskih reakcija koe. Takoer kod raznih tradicionalnih (narodnih) recepata kod kojih se sugerira oralna upotreba svijeeg soka koprive treba biti oprezan. Iako je sam sok vitaminska i mineralna bomba potrebno ga je kratko prokuhati jer moe izazvati jaki nadraaj sluznice probavnih organa (a najbolje ga je uvijek uzimati razrijeenog sa vodom). Djelovanje i uporaba: Priroda je u mnogome puno mudrija od nas i prua nam od pamtivjeka u svakom trenutku godinjeg doba ono to je ba u tom trenutku najbolje za na organizam. Tako je rano proljee idealan trenutak da se uputimo u potragu za sonim izdancima i listovima mlade koprive. Ako ju vidite kako se probija ispod snijega sjetite se da je upravo ona idealna biljka koja e pokrenuti nove snage, rastjerati oskudicu i hladnou zime ( u tijelu). Bogatstvom minerala idealna je gurmanski obrok stanicama tijela, pomae izbaciti toksine koje smo nataloili tokom zime, potie cirkulaciju i jaa imunitet; sve ono to nam je potrebno u proljee. Kopriva je i prva biljka koje se treba sjetiti kod proljetnog umora koji nastaje to zbog ve kroninog manjka minerala nakon zime to zbog toksina koji su poeli ploviti krvotokom pokrenuti u tijelu buenjem proljea. Njeno diuretnino svojstvo ali i svojstvo njenog ienja krvi i tu e pomoi.Takoer treba imati na umu da prije nego se prihvatimo sada ve nairoko poznatih proljetnih detoksikacija jetre prvo trebamo malo proraditi na bubrezima. Zato? Zato jer je bubreg organ koji prethodi jetri u procesu kolanja tvari (on izmeu ostalog filtrira krv), ako je bubreg slab jetra nema dovoljno snage obavljati svoj posao. Poznata je uzreica vezana uz jetru ide mi na jetru koja izrie ljutnju i bijes. Taj osjeaj nastaje kad je netko u nekoj situaciji koju ne mijenja iz straha, a strah je emocija koja je karakteristina za bubrege (koji kao i kosti spadaju pod element vode, strah mi se uvukao u kosti). Simbolino bubreg je organ koji je centar odputanja emocija( kroz njega stalno prolazi tekuina) poglavito emocija straha. U isto je vrijeme i mjesto vitalne snage ovjeka ( kao akumulacijska brana tek sa dovoljno skupljene snage moe pokrenuti/trensformirati, zato je dovoljno odmora i sna vrlo vano

za zdravlje bubrega). Disbalnasirani bubreg nema akumulacijske snage za odravanje ravnotene normalnog pritiska u tijelu. Bubrezi upravljaju sistemom visokog i niskog krvnog tlaka, izrazito su podloni iscrpljivanju i unitavanju ispijanjem ljekova ( kao i jetra). Loe stanje bubrega obino znai i loa krvna slika, giht, reumaske tegobe, blijeda anemina put, urinarne infekcije i/ili vreasti podonjaci. Kopriva djeluje i na kotanu sr koju remineralizira, obnavlja crvena krvna zrnca. Kopriva blago pospjeuje rad guterae i izluvanje inzulina pa tako smanjuje eer u krvi, dobra je kod tegoba respiratornog sustava (smiruje kaalj, blagotvorno djeluje na iskaljavanje, bronhitis i prehladu), potie cirkulaciju krvi ( poeljna je kod arteroskleroze, tegoba sa venama, hemeroidima). Nadalje isti krv, njezin aj smiruje upale koe i sluznice ( sluznica eluca, sluznica crijeva, kone upaln bolesti, infekcije, ekcemi i osipi), pospjeuje rad bubrega (to ve svi znamo), pomae kod vrtoglavica i slabosti, izluuje vodu i mokrau iz tijela, pomae kod urinarnih infekcija, openito jako povoljno djeluje na cjelokupni imunitet tijela (bilo da je rije o virusnim, bakterijskim, gljivinim ili alergolokim poremeajima). Kopriva openito popravlja krvnu sliku i na taj nain regenerira organe do kojih dolazi ta nova,svijea krv, djeluje i na genitalne organe a posebno je poznata njena upotreba kod tegoba sa prostatom. Donekle e pomoi i kod pretjeranih krvarenja. Sada je ve i klasinoj medicini poznato njeno specifino djelovanje na giht gdje je apsolutno biljka broj jedan. Iako direktno djeluje na mokranu kiselinu ona i openito djeluje protuupalno tako da e pomoi i kod reumatoidnog artritisa (naravno treba se uzimati dugo i uporno). Iako zvui banalno nekad kura koprive moe pomoi kod ukljetenog ivca jer istjera pretjeranu vodu van iz tijela. Kopriva je fantastina za tijelo ali i ivce koje jaa, pomae kod stresa, nervoze i depresije. Openito bilo koji da je poremeaj, disbalans u tijelu, bilo koja da je boljka tijela kura koprve nee biti na odmet, a vrlo esto e napraviti pravo malo udo. Da se detaljno pie o koprivi i objanjava svaki blagotvoran utjecaj koji ima na tijelo bila bi to vrlo debela knjiga. Zato nemojte itati mrtva slova na papiru nego krenite potraiti tu kraljicu biljki jer sa pravom nosi taj naslov. Naini primjene: kuhana kao svako drugo zeleno lisnato povre, kao aj ( infuz), SIPF, tinktura, praak, za hrabrije sok a za poklonike srednjevjekovnih recepata kao ulje. Tokom stoljea i tisuljea upotrebe ove biljke nastale su desetine razliitih recepata za pripravke od koprive. Osnovno pravilo je da ako primjetite da vam je pripravak prejak ( snienje tlaka ako to nije bio cilj i sl.) smanjite koliinu bilja koje stavljate u pripravak za treinu ili polovinu i nastavite uivati ostale blagodati koje vam kopriva donosi. Osnovni recept za pripremu aja/infuza od lista koprive: 5 g suhe biljke na 250 ml kipue vode, ostavi se stajati 10 min, procjedi i popije tokom dana u tri navrata ( natate, poslje ruka i kasno poslijepodne). aj se moe zasladiti medom ali ga se ne smije kod podgrijavanja pregrijati jer onda gubi svoju ljekovitost. Drugi (tradicionalni) nain je 1 licu suhog lista preliti sa 1 l vrele vode, pustiti da odstoji i nakon 1 sata procjediti. Ovakvi pripravci od lista dobra pomo su kod raznih konih problema, gljivica i problema sa bubrezima. Zanimljivo je da su glavobolje vrlo esto povezane sa slabijom funkcijom bubrega. aj pomae i kod respiratornih problema, umora i iscrpljenost (manjak minerala), kod estih prehlada (imunitet), loe cirkulacije. Zbog sveukupnog djelovanja vrlo je koristan kod starijih ljudi koji se nakon kure koprivama znaju preporoditi ( pogotovo kod kure aja sa svijeom koprivom). Poznajem stariju osobu koja je imala niz razliitih problema; izrazito lou krvnu sliku, vrtoglavice, opu slabost u tijelu i miiima koja je onemoguavala normalno kretanje, suhu blijedu mrtvu kou i gljivina oboljenja noktiju koja su trajala desetljeima, nakon due kure sa (svijeim) koprivama ovjek se doslovno preporodio. Osnovni recept za pripremu aja/dekokta od korijena koprive: 15 g na 350 ml vode se kuha 10 min, procjediti. Na dan se popije samo do pola litre dekokta izmeu obroka. Inae dekokt je due kuhan pripravak iz tvrdih dijelova biljke. Ovakav pripravak od korjena koprive je dobar kao preventiva ili kod blaih oblika upale prostate. Ako elimo napraviti prpravak za bolji rast kose 200 g suhog korjena ostavi se stajati preko noi u 3 l hladne vode. Ujutro se procjedi i dobivenom tekuinom masiramo vlasite (

redovito i dugotrajno). Ako elimo ubrzati postupak onda koristimo recept sa octom koji snano potie cirkulaciju (ali ima svoj karakteristini miris): 200 g korjena potopimo u 1 l octa, nakon 3 tjedna procjedimo i dobivenom tekuinom masiramo svakodnevno vlasite. Tinktura od lista koprive: svijeim vrhovima koprive napunimo bocu/teglu skoro do vrha i na to nalijemo dobru domau rakiju. Pustimo da odstoji mjesec dana na toplom mjestu povremeno protresajui, procjedimo, uzimamo 3 x dn po 20-40 kapi razrijeeno u malo vode. Ovakva tinktura dobra je za nadoknadu minerala, kod anemije, proljetnog umora ili kao zamjena za aj kada ne moemo nai (svijeu) biljku. Opet napominjem kako je izuzetno vano koprivu brati to dalje od prometnica jer ona posebno lako povue olovo i druge zagaivae iz okoline. Kada kupujete koprivu budite posebno oprezni. Tinktura od korjena koprive: korjenje kopamo u rano proljee ili jesen, napunimo bocu/teglu skoro do vrha korjenjem, na to nalijemo dobru domau rakiju i ostavimo stajati mjesec dana. Ova tinktura dobra je za masau glave kod slabe kose. Nije dobra kod upala/proirenja prostate jer je prostata jako osjetljiva na upotrebu alkohola. Ulje od koprive protiv zaboravljivosti, za jaanje ivaca: ovaj recept se ponovo aktualizirao sa rastom broja tovatelja uenja Sv.Hildegarde a navodno je jako djelotvoran. Moram priznati da ga jo nisam isprobala ali mi se uvijek inio zanimljiv jer iskreno ne znam na kojem principu djeluje. Ovo ulje od koprive preporua se uvijek raditi svijee i to tako da se u tarioniku usitne koprive dok se ne stvori kaa, sok se iscijedi. U njega se doda ista koliina ulja ( najpoeljnije orahova) i dobivenom tekuinom se svaku veer mau sljepoonice, elo i prsa. Tko proba a i vidi da recept djeluje, neka javi, ako ne zaboravi. Sirup od koprive: 250 g listova svijee koprive preliti sa 1 l kipue vode i pustiti da odstoji preko noi. Sljedei dan procjediti i kratko zakuhati sa 1 l eera ili meda. Ovaj sirup je (unato koliini eera u njemu) zgodan nain kako djeci dati dozu minerala i vitamina. Naravno kod djece treba jako paziti i dobro razrijediti sirup vodom ( do 1 lica sirupa na 2 dcl vode, popiti tokom dana na gutljaje) i to samo po potrebi. Za dopadljivost okusa u fazi namakanja moe se dodati umskih jagoda, cimet, tapi vanilije i sl. arenje koprivom: iako se mnogi ljudi (pogotovo stariji, i pogotovo bolesni od reumatoidnih bolesti, ukljetenja, slabe cirkulacije i sl.) podvrgavaju ovoj metodi, osobno nisam ljubitelj ovako agresivnih metoda upotrebe biljaka. Upotreba sjemena od koprive: iako se u tradicionalnoj medicini sjeme koprive upotrebljava kod problema sa mukom neplodnou danas se pojavila sumnja u njegovu otrovnost, tako da ga ja ne upotrebljavam. Biljno gnojivo od koprive: 1 kg svjee ili 300 g suhe biljke preliti sa 10 litara kipue vode, ostaviti par dana kroz koje e pripravak provrijeti. Snano smrdi, ali je vrlo djelotvorno. Moe se u njega dodati i gavez, preslicu i dr biljke. Postoje razliite varijante ovog pripravka ali gdje god je koprive od davnina se koristi neka od inaica ovog recepta. U nekim krajevima se odvoji tekui dio od taloga, negdje se samo nadodaje nova kopriva i nova voda ali svagdje se posebna panja posveuje razrijeivanju. Prejako gnojivo ( makar bilo i biljno) moe spaliti biljke. Osnovno razrijeivanje (za zaljevanje zemlje/po zemlji) je 1 l tekueg gnojiva razrijeena sa 10 l vode, ako se razrijedi 1 l gnojiva sa 50 l vode time se dobiva gnojivo koje moemo prskati po listovima. Ako uzmemo tekuinu tek pristavljenog pripraka unutar 24 h ( od kada smo potopili svijeu /suhu koprivu sa vodom) dobivamo prirodni insekticid. Njime treba vie puta u toku dana pricati napadnute biljke.