Roko Rumora

Nuklearna fizika
- A maseni/nukleonski broj broj protona + broj neutrona - Z atomski/redni broj broj protona = broj elektrona - vodikovi izotopi o 1,1 H procij 1p, 1e, 0n laki o 1,2 H deuterij 1p, 1e, 1n teki o 1,3 H tricij 1p, 1e, 2n superteki - masa jezgre je uvijek manja od mase protona + neutrona o naime, pri formiranju atoma se gubio dio mase u obliku osloboene energije DEFEKT MASE
o o

m = ( Z mp + N mn ) m( Z , N )

istu tu koliinu energije koja se oslobodi trebamo uloiti da bi razbili jezgru ENERGIJA VEZANJA 2 Ev = m c energija koja treba da se izdvoji samo jedan nukleon (proton ili neutron) ENERGIJA VEZANJA PO NUKLEONU to je vea energija vezanja po nukleonu to je jezgra stabilnija (najstabilnije je 26,56 Fe, najmanje 1,1 H) do A = 50 (lake jezgre) stabilnost raste, a nakon toga (tee jezgre) zbog elektrostatskog odbijanja stabilnost pada
E =
'

Ev m c 2 = A A

- mjerna jedinica atomska jedinica mase u -27 o u = 1,665040 x 10 Kg 2 o uc = 931,5 MeV - masa jednog nukleona u jezgi je SREDNJA NUKLEONSKA MASA m( Z , N ) o m( Z , N ) = A o obrnuto je proporcionalna sa E' najmanju ima 26,56 Fe, a najveu 1,1H o srednja nukleonska masa (masa jednog nukleona u zadanom atomu) je uvijek manja od mase jednog protona/neutrona ovak. iznimka je 1,1 H - osnovna meudjelovanja u prirodi o gravitacijsko o elektromagnetsko o jako nuklearno najjaa sila u prirodi, malog dosega, uzrokuje ne-razdvajanje nukleona istog naboja o slabo nuklearno i zraenja

Nuklearne reakcije
- nuklearne reakcije procesi u kojima se mijenja struktura ili stanje (energija) jezgre o vrimo ih tako da jezgru gaamo projektilom, a rezultat ovisi o tome to je projektil - proton treba mu Ek da bi svladao odbojnu silu sebe i jezgre (elektrogmag.djel.) i kad doe do jezgre poinje jako nuklearno djelovanje - neutron lako dolazi do jezgre jer nema odbojne sile s njom ubrzo se javlja jaka nuklearna sila najpovoljniji, a ima i najveu masu - elektron postoji samo elektromagnetsko, ne nuklearno djelovanje - 1919. Rutherford gaao helij duikom:
o
14 7 4 1 N + 2 He 17 O + 1 H 8

- vrijedi
o o o

zakon o sauvanju naboja 7+2 = 8+1 zakon o sauvanju broja nukleona 14 + 4 = 17 + 1 zakon o sauvanju energije i mase E+mc2 = E+mc2

Fuzija
- spajanje lakih jezgara u teku nastaju velike koliine energije (strmije od fisije) o sputanje niz lijevu padinu, moe ii do ELJEZA - dogaa se na suncu i zvijezdama
o o o o

sunce:

0 4 11H 24 He + 2 1 e + 2 0V + energija 0

pozitivni elektron = pozitron, antielektron V neutrino, nema ni masu ni naboj

m = 4m p (mHe + 2me )

- fuzija je termonuklearna reakcija o potrebna joj je izrazito visoka temperatura na kojoj je tijelo u stanju plazme (ogoljena jezgra i slobodni elektroni) o takoer, jaka nuklearna sila se postie izmeu jezgara ako nema elektronskog omotaa (u suprotnom bi nam trebao enormni Ek) o pribliavanjem protona nastaje jaka nuklearna sila i jezgre se spajaju stvarajui jednu veu jezgru
1

Roko Rumora

H-BOMBA - spajaju se deuterij (1,2H) i tricij (1,3H) iz kojih nastaje helij i neutron o deuterij dobivamo hidrolizom iz vode 6 1 3 4 o tricij dobivamo bombardiranjem litija: 3 Li + 0 n 1 H + 2 He 2 1 3 4 H + 1 H 2 He + 01 n

- da bi se spojile dvije jezgre mora se postii visoka temperatura npr. atomska bomba detonator o ona stvara visoku temperaturu na kojoj se spajaju jezgre i stvara takoer neutrone potrebne za stvaranje tricija

Fisija
- bombardiranjem jezgara esticom neutrona jezgra se raspada na dva slina dijela + neutroni o sputanje niz desnu padinu 235 92 92 U +1 n 141 Ba +36 Kr + 31 n 0 56 0

- vea je masa zbroj urana i neutrona, nego barija kriptona i neutrona, a izgubljena masa se pretvara u energiju - lanana reakcija niz fisija kod kojih jedna izaziva drugu o moe se razbuktavati i gasiti, ovisno o broju zagubljenih i nastalih neutrona o KRITINA MASA najmanja masa fisionog materijala u kojem dolazi do lanane reakcije (najbolji je zato obogaeni uran) o NEKONTROLIRANA npr. atomska (nuklearna) bomba na otvorenom, neogranienom prostoru, potreban oboga. uran o KONTROLIRANA npr. nuklearni reaktor treba zadravati na nivou razbuktalosti oduzimanjem neutrona to radimo pomou APSORBERA NEUTRONA ipke od Kadmija ili Bornog elika koje apsorbiraju neutrone postoje i MODERATORI ili usporivai neutrona vrsti grafit ili teka voda usporavaju neutron da due ostane u jezgri u nuklearnim elektrana koriste se obje metode
235 92 m = m(92 U ) + m( n) m(141 Ba) + m(36 Kr ) + 3m(n) 56

Zakon radioaktivnog raspada

- spontani nuklearni procesi o i raspadi uzrokuju promjenu sastava jezgre o raspad mijenja se stanje (energija) jezgre - Zakon radioaktivnog raspada broj raspadnutih jezgara je proporcionalan broju prisutnih jezgara - T1/2 vrijeme poluraspada vrijeme u kojem se raspadne 50% prisutnih jezgara o u 1 T1/2 se raspadne polovica jezgara, u 2 T1/2 se raspadne polovica te polovice i tako dalje -

Nt = N0 2
o o o o

t T1
2

t ukupno vrijeme (t= n* T1/2) T1/2 vrijeme poluraspada Nt broj ostalih jezgara nakon vremena t N0 ukupan broj poetnih jezgara
2 = lnln1/2 T

N t = N 0 e t
o

lambda konstanta raspada

Alfa raspad
- iz elementa se izbacuje jezgra helija (2 p i 2 n) = alfa estica A Z 4 A X 2 He + Z 4Y 2

Beta raspadi
- postoje dvije verzije beta minus i beta plus raspad BETA MINUS RASPAD - neutron se pretvara u proton pa izlazi elektron i nastaje jezgra s veim protonskim brojem BETA Z A 0 X 1 e + Z +A1Y + 0V 0

- V crtano antineutrino
PLUS RASPAD

Z A

0 A X 1 e + Z 1Y + 0V

- e s pozitivnim nabojem pozitron, antielektron

Gama raspad
- promjena energije svaka jezgra ima osnovno i pobueno stanje - gama zraenje dogaa se kad jezgra prijee iz vieg u nie stanje energije Z A

X ZA X +
2

- gama raspad je pojava emisije gama zraka iz jezgre koja iz pobuenog prelazi u stabilnije stanje (manje en)

Roko Rumora

- jako puno energije izae (mjeri se u MeV, a tmao u prolom gradivu smo stvari mjeirli u eV) - nakon alfa i beta raspada jezgra se nalazi u pobuenom stanju pa onda dolazi do gama raspada