intervju

Prof. dr. Devad Hodi, profesor etike i ahlaka na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, govori o aktuelnim politikim pitanjima u BiH, vanosti meunacionalnog dijaloga, opasnosti ekstremnih ideologija, odnosu Evrope prema BiH i Bonjacima, mogunosti secesije Republike Srpske, procesu sekularizacije i demokratskoj svijesti mladih

Neprincipijelna evropska politika prema BiH

Razgovarao: Bedrudin BRLJAVAC
Devad Hodi je roen 1960. godine u mjestu Pokrivenik u opini Rogatica. Osnovnu kolu zavrio u Meei kod Viegrada 1975. godine, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1980. godine. U toku svoga bogatog univerzitetskog ivota studirao je Islamski teoloki fakultetu u Sarajevu i diplomirao 1986. godine. Takoer, zavrio je postdiplomski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i magistrirao 2004. godine. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu doktorirao je 2008. godine. Glavne oblasti naunog interesovanja dr. Hodia su Filozofija, Etika, Bioetika, Meureligijski dijalog, Religija i drutvo. Do sada je kao novinar, imam, nastavnik i profesor sudjelovao je na vie razliitih meunarodnih skupova i naunih konferencija u BiH, Hrvatskoj, Maarskoj, Austriji, Njemakoj, Makedoniji, Australiji i SAD. U razliitim tiskanim i elektronskim medijima dao je znaajan broj intervjua o pitanjima odnosa religije i drutva. Do sada je takoer objavio velik broj naunih radova i knjiga na teme kao to su islamska etika, Islamska zajednica, pojam odgovornosti, ahlak, zapadno etiko miljenje, primijenjena etika, itd. Dr. Hoi je koautor i glavni urednik enciklopedijskog Atlasa islamskog svijeta, koji je 2004. godine izdalo Udruenje ilmijje Islamske zajednice u BiH. Razgovor sa prof. dr. Devad Hodiem voen je nedugo poslije prihvaanja Rezolucije od strane Evropskog parlamenta gdje su se prethodno vodile ustre debate vezano oko tzv. pitanja vehabizma u BiH, a na inicijativu i uz podrku parlamentarne izvjestiteljice Doris Pack i holandskog evroposlanika Bastiana Beldera. U jednom dijelu intervjua, prof. Hodi se dotie i ovog pitanja koje je izazvalo velike rasprave kako u BiH, tako i u iroj regiji zapadnog Balkana.

Bez meunacionalnog dijaloga, alternativa je novi sukobi

Kako vjerovati u ideju demokratske Bosne i Hercegovine kada su ve godinama na djelu procesi etnonacionalne segregacije, pa ak i aparthejda u nekim dijelovima u BiH? Neki negativni politiki procesi zaista su na djelu ve godinama u Bosni i Hercegovini. Moda se mogu nazvati i tako kako ste ih vi nazvali. Mada mislim da bi to bilo preotro i ne bi odgovaralo drutvenoj stvarnosti. Ali, u osnovi, vae pitanje stoji. Temeljna ustavnopravna konstelacija iz koje se generiraju takvi negativni politiki procesi u Bosni i Hercegovini posljedica je nedopustivih politikih i moralnih kompromisa koje je u odnosu prema ovoj zemlji i njenoj ideji napravila Evropa i meunarodna zajednica. Ali, moramo vjerovati u ideju demokratske i pluralne Bosne i Hercegovine, jer za takvu ideju ne postoji razumna, prihvatljiva alternativa.

Prof. dr. Devad Hodi Kako je mogue suraivati i oekivati dijalog meu etnikim grupama u Bosni i Hercegovini dok i danas znaajan broj Srba slavi svoje heroje, koji su osueni za gnusne ratne zloine na sudu u Haagu? Da. To jeste veliki problem. Mada, u Bosni i Hercegovini, kako se to u politikom diskursu voli kazati, postoje tri razliita pogleda na rat u BiH, i, ruku na srce, svi slave svoje heroje, pa i one koji su, neki u veoj, neki u manjoj mjeri, poinili ratne zloine i za njih osueni. Ali, znam da zvui paradoksalno, i u toj okolnosti moramo nalaziti razlog, moda najozbiljniji, moda najurgentniji, da razgovaramo, da vodimo dijalog. Ako ne bude dijaloga, alternativa je ponovni sukobi. Samo, ja mislim da bosanskohercegovaki drutveni,

PREPORODOV JOURNAL 138

15

intervju
politiki, pa i religijski dijalog moramo pokuati na nekim drugaijim osnovama, premisama, motivima i ciljevima do kojih emo moda lake dospjeti, ako i kada uemo u Evropsku uniju. Vjerujte li da se pitanje vehabizma u Bosni i Hercegovini previe potencira kao velika sigurnosna prijetnja, dok u isto vrijeme skoro nikako se ne spominje opasnost od raznoraznih etnikih, ustakih i faistikih organizacija koje slobodno egzistiraju irom zemlje? Da, vjerujem. I, jo neto. Iako ne mislim da bilo koju od opasnosti koje ste spomenuli ne treba podcjenjivati, takoer vjerujem da se sve prenaglaavaju. Ili, da budem moda i precizniji i da nekako slojevitije postavim stvar. Koliko brzo uspijemo izai iz ekonomske krize, koliko brzo uspijemo rijeiti socijalne nevolje mnogih ljudi, koliko brzo uspijemo uspostaviti pravne standarde i izgraivati pravino drutvo toliko brzo emo isuiti tlo na kojem bujaju manje-vie sve ekstremne ideologije i ekstremistiki pokreti i struje. kojoj bi muslimani predstavljali veinu, drugima nije prihvatljivo da Srbija prelazi preko Drine, trei bi htjeli nekako Srbiji kompenzirati Kosovo, etvrti se prema BiH odnose imajui u vidu svoje interese u muslimanskom svijetu. Bosna i Hercegovina nije jednostavan sluaj. U tome je njen udes, ali i njena prednost. Vjerujete li da meunarodna zajednica moe rijeiti politike i drutvene probleme u Bosni i Hercegovini ili je to mogue samo dogovorom domaih politikih elita? Da, to je ta fraza koju esto koriste zvaninici meunarodne zajednice kada je rije o Bosni i Hercegovini. Kao, odgovornost je na domaim politiarima, oni su tu samo da nam pomognu. Meunarodna zajednica je odgovorna za Daytonski ustav koji blokira politiki ivot u BiH, ali nije odgovorna za posljedice tog Ustava. Dakle, meunarodna zajednica ne moe rjeavati politike i drutvene probleme u BiH, ali moe i morala bi preuzeti odgovornost za politike pretpostavke koje u sadanjoj ustavnoj i politikoj arhitekturi BiH ne omoguuju politiku protonost i funkcionalnost. Da li vjerujete u projekat evropskih integracija i u kojoj mjeri se zaista moe oekivati da takav projekat osnai i istinske procese pomirenja i izgradnje demokratskog drutva u Bosni i Hercegovini? To mnogi oekuju. I realno je oekivati da Bosna i Hercegovina dobije mnogo vie u Evropskoj uniji od drugih zemalja iz regiona. Za BiH je od jednake, ako ne i vee vanosti, lanstvo u NATO-u. Hou kazati, neka u BiH i na BiH niko ne posee orujem i stvari e se posloiti. Trebat e nam malo vremena i strpljenja jer procesi se odvijaju presporo. U ovoj zemlji svi imaju stoljeima razvijanu sposobnost da se dugo inate, ali ivotni interesi ljudi moraju nadvladati inat. Pod jednim uvjetom: da nam oruje ne bude na dohvat ruke. Koliko pojaani ekonomski i diplomatski angaman Turske na Balkanu moe doprinijeti jaanju meuetnikog povjerenja i meureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini? Za sada se ini da se u Bosni i Hercegovini na ekonomski i diplomatski angaman Turske na Balkanu gleda razliito: jedni u tom angamanu vide interes, mislim na Srbiju; drugi prijetnju, mislim na Republiku Srpsku; trei, moda pomalo i romantiarski, ansu, mislim na Bonjake. Vjerujem da e se stvari mijenjati na bolje i da e svi vidjeti i nai svoj interes u suradnji s Turskom.

Odnos Evrope i meunarodne zajednice prema BiH

Kako komentariete izjavu izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack na sastanku Spoljnopolitikog komiteta (AFET), koja je traila da se u izvjetaj unese poziv Islamskoj zajednici BiH da se jasno negativno izrazi o rastu vahabizma, skoro i ne spominjui problem etnikih, ustakih i ostalih faistikih organizacija u BiH? Iako je kasnije izvjetaj usvojen u znaajno izmijenjenom i politiki korektnijem obliku, ponovio bih ono to sam nedavno napisao u sarajevskom Osloboenju. Poziv Islamskoj zajednici u BiH da se jasno negativno oituje o rastu vehabizma, iza kojeg stoji Doris Pack, predstavlja koliko zabrinjavajui momenat za sagledavanje evropskih politika i politikih taktiziranja prema Bosni i Hercegovini, toliko i ironinu injenicu licemjerstva i neprincipijelnosti evropske politike prema budunosti BiH predstavljene u ovakvom djelovanju njene izvjestiteljice Doris Pack. Ova gospoa, kao i gospoa Evropa, trebali bi se odlunije zauzeti za to da neki politiki krugovi u Bosni i Hercegovini prestanu negirati genocid poinjen nad Bonjacima u Srebrenici. To bi bio njen posao. Kako i na koji nain bi po vaem miljenju se moglo postii istinsko pomirenje i dijalog meu narodima u Bosni i Hercegovini? Tako to bi meunarodna zajednica, u prvom redu Evropa, bez kalkulacija prihvatila ideju multietnike i multireligijske Bosne i Hercegovine. Vjerujete li da bi se poveanim ukljuenjem obinih graana u javni diskurs, kroz drutveni angaman ili civilne inicijative, moglo doprinijeti snanijim procesima pomirenja i izgradnje demokratskih ideja, umjesto postojeim diskursom dominacije politikih elita? Vjerujem. I to e se, procjenjujem sve vie i sve intenzivnije dogaati. Koliko zaista vjerujete u dobre i iskrene namjere meunarodne zajednice, u generalnom smislu, u kontekstu njihove posveenosti rjeavanju politikih problema u Bosni i Hercegovini? Naalost, iskustvo nam ne daje dovoljno razloga da vjerujemo u valjane namjere znaajnog dijela meunarodne zajednice u njenom odnosu prema Bosni i Hercegovini. Ali, meunarodni odnosi i politiki procesi, svugdje, manje vie, pa i u BiH nisu zbir ili rezultat ovih ili onih namjera. Uvijek su posrijedi interesi koje ponekada nije tako jednostavno balansirati. Evo, kada je, naprimjer, rije o Bosni i Hercegovini: nekim znaajnim politikim krugovima u meunarodnoj zajednici nije prihvatljivo da BiH bude jedinstvena drava u

O mogunosti dezintegracije BiH

Koliko vjerujete u tezu da bi Republika Srpska jednog dana mogla postati nezavisna i samostalna drava? Ne vjerujem. U koordinatama u kojima uope moemo iz naeg povijesnog iskustva sagledavati i predviati budunost BiH takva solucija nije mogua. Jer, ni drugi ne bi prihvatili Srbiju 40-ak kilometara daleko od Zagreba. I, to je najvanije, Bonjaci su se toj opciji suprostavili kada je to bilo najtee. I opet bi to uinili. Zato ponekad u nekim neformalnim i neobaveznim razgovorima o Dodikovim izjavama o otcjepljenju Republike Srpske, kaem kako bi mu trebalo kazati: Zanemari to kako je bilo kada smo se mi suprotstavili silnim korpusima JNA koje ste imali na raspolaganju, koji su Sarajevo drali pod najduom opsadom u povijesti ratova u Evropi. Evo, zamisli nezamislivo, da se sada mi neemo suprotstaviti. Slaemo se da se RS otcjepi. Izvoli, uini to odmah! Znam, on na to odgovara da je svjestan da to ne moe uiniti u datoj konstelaciji regionalnih i meunarodnih odnosa, da e on ekati, da e RS ekati. Ali, to ekanje stoljeima i vekovima, taj srednjovjekovni politiki mesijanizam, to eraemo se jo puno kota, a niemu ne vodi. Ja se nadam da e to ovdje ljudi, posebno mladi prozrijeti.

16

PREPORODOV JOURNAL 138

intervju
Imajui u vidu sve prisutniju koaliciju Dodik ovi za ruenje Bosne i Hercegovine, koliko vjerujete o ideji stvaranja i tzv. treeg entiteta ili je to samo obina politika retorika? Nije obina politika retorika, ali nije ni realna politika opcija. Uostalom, ako takva koalicija Dodik ovi postoji, ona bi prvo morala jasno kazati, gdje je problem Hrvata: u Bosni i Hercegovini ili u Federaciji BiH? Vjerujete li da jo uvijek postoje ozbiljne namjere odreenih politikih i intelektualnih krugova u Srbiji koji sanjaju o ideji tzv. Velike Srbije, u kojoj bi ako ne cijela Bosna i Hercegovina, onda barem jedan njen dio, bio pripojen? Vjerujem da ima ljudi koji svata sanjaju. Ali ne vjerujem da su to ozbiljni snovi. Vjerujem, takoer, da u Srbiji preovlauju politike snage koje Srbiju vide u zajednici evropskih drava zajedno sa Bosnom i Hercegovinom kao prijateljskom susjednom dravom. Vjerujem da e Srbija smoi snage da se, nakon to je u ratovima na podruju bive Jugoslavije iskusila sve same poraze, sada u miru i u Evropskoj uniji posveti pobjedama. Kako vi percipirate pojam sekularne drave i koliko bi zagovaranje i jaanje sekularne drave doprinijelo razvoju demokratskog drutva u Bosni i Hercegovini? Naelo odvojenosti drave i vjerskih zajednica i crkava, odnosno institucionalna odvojenost politike i religije, kao znaajna tekovina evropskog politikog i dravnopravnog moderniteta predstavlja, siguran sam, temeljno i vrsto politiko uvjerenje i opredjeljenje u Bosni i Hercegovini. Drava vlast treba da vri na svjetonazorno neutralan nain. Da bi graani jedne drave, u naem sluaju BiH, koji pripadaju razliitim religijskim i svjetonazorskim tradicijama bili u toj dravi ravnopravni, drava mora biti svjetonazorno neutralna, ne smije se priklanjati bilo kojem religijskom svjetonazoru. Mogli bismo kazati, to je jedno drutvo svjetonazorski i religijski pluralnije, to je vea obaveza drave da bude svjetonazorno neutralna. U svjetonazorno neutralnoj poziciji liberalne drave sadrano je i temeljno znaenje principa sekularnosti drave koja se oituje u svjetovnom, a to znai svim ljudima na temelju zdravog razuma prihvatljivom formuliranju odluka kroz koje se vri vlast. Od sekularne drave zahtijeva se jasna i stroga nepristranost u odnosu prema crkvama i vjerskim zajednicama. Ako se poe od danih injenica, onda je gotovo samorazumljivo da Bosna i Hercegovina mora biti svjetonazorno neutralna i sekularna drava, prije i vie od mnogih drugih. S druge strane, pitanje sekularizma na drutvenoj ravni, u nekom kulturnom i, ako hoete, ideologijskom smislu, ostavio bih otvorenim. Moda onako kako ga iznova postavlja Habermas. A to znai: kako se danas, nakon sloma komunizma, u vrijeme velikih migracijskih pomjeranja i kretanja, u drutvenim okolnostima sve veeg pluraliziranja, ali i globalizacijskog unificiranja, u vrijeme kada smo suoeni sa, manje ili vie neoekivanim povratkom religijskog u drutvenu ali i politiku sferu, konano u biotehnikoj eri u kojoj se kroz sve dublje zadiranje u do sada nerasploive, odnosno prirodne subtrate ljudske osobe instrumentalizira sam ovjek u svojoj ljudskoj prirodi. Kako se, dakle, u takvim okolnostima mogu kulturnohermeneutike i empirijske perspektive metodiki povezati s normativnim nainima postavljanja pitanja o sekularizmu? Vjerujete li da je nepotizam i politiki kriminal meu najveim problemima s kojima se suoava bh-drutvo, imajui u vidu da se tako nalazimo u zaaranom krugu u kojem najbolje prolaze podobni i lojalni, a ne sposobni i uspjeni? Vjerujem. Ali, ne vjerujem da je rjeenje u apstiniranju iz politikog ivota.

Nedostatak kritike svijesti u BiH

Imajui u vidu visok procenat nezaposlenosti, veliki ekonomski jaz izmeu politikih elita i obinih graana, visok stepen korupcije, nepotizma u dravnim ustanovama i drugih problema u BiH da li se u budunosti moe oekivati slian scenario tzv. bosanskog proljea, poput onog u nekoliko arapskih drava? Scenariji iz arapskih drava nisu mogui u Bosni i Hercegovini. BiH je zemlja sa viestranakim politikim sistemom, slobodnim izborima, demokratskim procedurama i sve snanijim nevladinim i civilnim drutvom. Sve to ne funkcionira na najbolji nain, mnogo toga se mora poboljati, ali, u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim dravama u regionu, ne vladaju diktatori. Koliko su mladi ljudi u BiH uopte spremni za kritiki osvrt i na javne proteste gdje bi na demokratski nain iskazali svoje nezadovoljstvo i gnjev? Jo uvijek nisu u dovoljnoj mjeri. Ali oekujem da e to sve vie biti. Koliko danas demokratija u BiH ima smisla i efekta ako imamo u vidu da skoro isti politiari i iste politike elite dolaze na vlast od prvih poslijeratnih izbora da danas? Prvo, nije ba tako da isti politiari i iste politike elite dolaze na vlast svih ovih poslijeratnih godina. Neke se politike opcije smjenjuju na vlasti. A, drugo, ako i u kojoj mjeri jeste tako, to onda nije problem koji se moe pripisati politiarima. Onda je do graana ili je moda do demokratskog politikog sistema i stranakog politikog ivota koji su, openito uzevi, u krizi. Ali, to je tema koja prevazilazi okvire i mogunosti ovog razgovora.

Drutvena pozicija intelektualaca u BiH

Smatrate li da je i intelektualna elita u Bosni i Hercegovini pod jakim utjecajem etno-nacionalne politike, to ograniava njihov angaman i kritiki pogled u javnome diskursu? Slaem se sa onim to Vae pitanje sugerira. Mnogi nemaju snage za kritiki odnos, ali ne samo i ne prvenstveno zbog toga to se nalaze pod jakim uticajem etno-nacionalne politike, kako vi kaete. Intelektualci su pria za sebe. Oni su najvie pod uticajem vlastitih slabosti. Moe li se uopte kazati da danas postoji istinska intelektualna elita u BiH koja djeluje po liniji univerzalnih vrijednosti i borbe za istinu, pravdu i za opti napredak drutva i zajednice u kojoj se nalazimo? U BiH postoje i djeluju znaajni intelektualci. Koliko mogu uiniti kod nas kao i u svijetu to je drugo i sloeno pitanje. Da li postoji intelektualna elita u BiH ne znam. I ne volim rije elita. Mislim da je potroena. Ako je ikad neto znaajno vrijedila? Gdje i kada su se u novijoj ili blioj povijesti intelektualci izborili za neku istinu, pravdu? Ali, da ne otvaramo sada tu temu. q

Nacionalizam i sekularno drutvo

Kako uspostaviti harmonian balans izmeu vjerskih ubjeenja, u ovom sluaju islamskih, i nacionalizma? Dogaa se da islamska vjerska i politika uvjerenja, tu i tamo kroz povijest i danas, kod nas i u svijetu, u manjoj ili veoj mjeri, iskliznu u neke druge opasnosti i nedosljednosti. Meutim, teko se moe dogoditi i rijetko se dogaa, zbog univerzalistikog i humanistikog duhovnog i povijesnog potencijala islamske kulture i civilizacije, da se bilo gdje, pa ni kod nas, nacionalizam hrani na islamskim uvjerenjima.

PREPORODOV JOURNAL 138

17