Prostornog Plana Viroviticko-Podravske Županije

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE
1. POLAZITA
___________________________________________________________________________
Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-1
1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti upanijskog podruja u odnosu na prostor i sustave Drave
2 8 5 4 1
0 3 2 4 5
4 8 2
0 1 9
5 2
0 7 3
6 2 8
Slika 1 Poloaj Virovitiko-podravske upanije u Republici Hrvatskoj Virovitiko-podravska upanija nalazi se u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske na prostoru dodira Sredinje i Istone Hrvatske. Prema prirodno-geografskim obiljejima zapadni dio upanije nalazi se na prostoru Bilogorske Podravine, a istoni dio upanije na prostoru Slavonske Podravine, s tim da u prometnom smislu preko nje prelazi trasa podravskog prometnog koridora koji povezuje sredinju i istonu Hrvatsku.
___________________________________________________________________________
Prostor upanije karakterizira izduen oblik u pravcu istok-zapad i jasna reljefna podjela na sjeverni prostor podravske nizine i juni brdsko-planinski prostor koji obuhvaa sjeverne padine Bilogore, Papuka i Krndije. Sa sjeverne strane upanija granii s Republikom Ma arskom, sa zapadne strane s Koprivniko-krievakom upanijom, s june strane sa upanijama Bjelovarsko-bilogorskom i Poeko-slavonskom te s istone strane s Osjeko-baranjskom upanijom. Jedna je od manjih upanija povrinom. Za povrinu upanije navode se razliiti podaci, a u ovom Planu koristi se podatak od 2.022,03 km2, uskla en prema teritorijalnoj podjeli temeljem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 10/97), a dobiven je u Uredu za katastarsko-geodetske poslove Virovitiko-podravske upanije. Broj stanovnika na tom prostoru prema Popisu iz 1991. godine iznosi 93.389, gustoa naseljenosti je 46 st/km2 te je time Virovitiko-podravska upanija jedna od rje e naseljenih upanija u Republici Hrvatskoj. Ima veliko prometno znaenje jer se u ovom prostoru kriaju dva vana prometna koridora: transverzalni, primarnog znaenja, koji je najkraa i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana i longitudinalni, sekundarnog znaenja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istonim susjedima.
Slika 2 Glavni integralni pravci za Hrvatsku Vrednovanje geostratekih, geopolitikih, poloajnih, prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti, istie Hrvatsku u irem europskom prostoru kroz znaenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistonom Europom i Bliskim Istokom te u prirodnoj, gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora.
___________________________________________________________________________
Upravo poloaj Virovitiko-podravske upanije u hrvatskom prostoru naglaenu vanost i prednost daje geoprometnom znaenju naeg podruja pa iskoritenje te prednosti, uz aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s uim i irim okruenjem, predstavlja temeljna polazita budueg razvitka.
Slika 3 Glavni cestovni pravci za Virovitiko-podravsku upaniju
___________________________________________________________________________
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Povrina, stanovnitvo i naseljenost Prema Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 10/97), Virovitiko-podravska upanija obuhvaa 3 grada: Virovitica, Orahovica i Slatina te 13 opina: Crnac, ainci, a avica, Gradina, Luka, Mikleu, Nova Bukovica, Pitomaa, Sopje, Suhopolje, pii Bukovica, Voin i Zdenci. Grad Virovitica je sjedite Virovitiko-podravske upanije.
PITOMAA PII BUKOVICA LUKA GRADINA
VIROVITICA SUHOPOLJE
SOPJE
A AVICA SLATINA NOVA BUKOVICA CRNAC
VOIN
MIKLEU AINCI
ZDENCI
ORAHOVICA
Slika 4 Teritorijalna podjela a) Povrina Prema podacima Ureda za katastarsko-geodetske poslove, Virovitiko-podravska upanija, zauzima povrinu od 2.022,03 km2 to je 3,57% kopnene povrine Republike Hrvatske. Virovitiko-podravska upanija granii: - na sjeveru s Republikom Ma arskom - na zapadu s Koprivniko-krievakom upanijom - na jugu s Bjelovarsko-bilogorskom i Poeko-slavonskom upanijom - na istoku s Osjeko-baranjskom upanijom
___________________________________________________________________________

A K VA E RI -K O A K IJ NI AN IV UP PR
KO
RE
PU BL IK A
MA
AR SK A
BJ EL O
A
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
KA
PA NI JA
PO
E K O-S LA VO
NS KA U PA NIJ A
Slika 5 Prostorni obuhvat U strukturi ukupnih povrina najvie su zastupljene oranice sa 48,97%. Ukupne obradive povrine sudjeluju s 57,15% u ukupnom prostoru. Drugi po veliini kompleks je umsko zemljite koje zauzima 32,42% ukupne povrine upanije. Od znaajnijih stavki u strukturi zemljita jo je kategorija neplodnog tla, u koju spadaju i sve izgra ene povrine (naselja i infrastruktura), a koja zauzima 6,85% i kategorija livada koja zauzima oko 6% ukupne povrine upanije. Ukupna povrina gra evinskih podruja svih naselja iznosi 121,12 km2 (6,00% povrine upanije), od ega na povrinu gra evinskih podruja gradova otpada 45,38 km2 ili 37,46% od ukupne povrine gra evinskih podruja. Na podruju Virovitiko-podravske upanije vodne povrine zauzimaju 3.767 ha odnosno 1,9% ukupne povrine upanije. U strukturi vodnih povrina najmanji udio odnosi se na jezera koja se prostiru na samo 1,3 ha. Udjel jezera u ukupnim vodnim povrinama iznosi 0,3%. Tablica 1 Red. Virovitiko-podravska upanija broj 1. Povrina 2. Duina dravne granice 3. Duina granice upanije 4. Udaljenost krajnjih toaka zapad-istok (A) 5. Udaljenost krajnjih toaka sjever-jug (B)
B
Jed mj. km2 km km km km
VA RS
2.022,03 98,38 319,48 73,60 58,40
% u RH (kopneni dio) 3,57 4,85 -
___________________________________________________________________________
Tablica 2 Povrine prostornih jedinica

Red. Prostorna jedinica Povrina broj GRAD OPINA (km2) 1. ORAHOVICA 123,67 2. SLATINA 166,75 3. VIROVITICA 169,81 4. Crnac 79,13 5. ainci 145,02 6. a avica 90,60 7. Gradina 120,90 8. Luka 83,32 9. Mikleu 35,29 10. Nova Bukovica 76,43 11. Pitomaa 158,14 12. Sopje 117,80 13. Suhopolje 166,55 14. pii Bukovica 107,94 15. Voin 295,80 16. Zdenci 84,88 Ukupno: 2.022,03 Izvor podataka: Ured za katastarsko-geodetske poslove Virovitiko-podravske upanije % 6,11 8,25 8,40 3,91 7,17 4,48 5,98 4,12 1,74 3,78 7,82 5,83 8,24 5,34 14,63 4,20 100,00
Graf 1 Udio povrina gradova i opina u ukupnoj povrini upanije

Orahovica Slatina Virovitica Crnac ainci a avica Gradina Luka Mikleu Nova Bukovica Pitomaa Sopje Suhopolje pii Bukovica Voin Zdenci
___________________________________________________________________________
b) Stanovnitvo Na prostoru upanije ivjelo je prema Popisu stanovnitva 2001. godine 93.389 stanovnika, to je inilo udio od 2,10% u ukupnom stanovnitvu Republike Hrvatske. U 6 pograninih opina uz dravnu granicu s Republikom Ma arskom ivjelo je 29.103 stanovnika ili 31,16 % stanovnika upanije. U tri Grada: Virovitici, Orahovici i Slatini ivjelo je 43.229 stanovnika ili 46,29 % stanovnika upanije. Stanovnici upanije ivjeli su 2001. godine u 31.578 domainstava prosjene veliine 2,96 lanova. Tablica 3
Ukupan broj stanovnika Gustoa naseljenosti (st/km2) Broj domainstava Broj stanova
93.389
46
31.578
35.708
Tablica 4 Broj stanovnika u gradovima i opinama 1991. i 2001. Red. Prostorna jedinica Broj stanovnika broj GRAD OPINA 1991. 2001. 1. ORAHOVICA 6.262 5.792 2. SLATINA 15.844 14.819 3. VIROVITICA 22.931 22.618 4. Crnac 2.141 1.772 5. ainci 4.528 3.308 6. a avica 3.011 2.394 7. Gradina 5.297 4.485 8. Luka 4.543 4.276 9. Mikleu 2.291 1.701 10. Nova Bukovica 2.522 2.096 11. Pitomaa 11.106 10.465 12. Sopje 3.407 2.750 13. Suhopolje 8.962 7.524 14. pii Bukovica 4.928 4.733 15. Voin 4.152 2.421 16. Zdenci 2.700 2.235 Ukupno: 104.625 93.389
Izvor podataka: - Popis stanovnitva 2001.
___________________________________________________________________________
Graf 2 Udio stanovnitva u ukupnom stanovnitvu upanije Orahovica Slatina Virovitica Crnac ainci a avica Gradina Luka Mikleu Nova Bukovica Pitomaa Sopje Suhopolje pii Bukovica Voin Zdenci Tablica 5 Dobna struktura Dobna struktura stanovnitva (prema popisu 2001.g.) Dob (godine) 0 - 14 15 59(),65(m) 60 i vie() 65 i vie(m) 16.962 57.820 12.672 5.387 Graf 3 Dobna struktura stanovnitva (popis 2001.g.)
0 - 14 g.
15 - 59/65 g.
60 i vie()
65 i vie(m)
___________________________________________________________________________
Tablica 6 Broj stanovnika u graninom podruju

R. br. Broj stanovnika u naselju Virovitica Broj stanovnika u ostalim naseljima upanije Broj stanovnika u graninom podruju
15.589 1. 1.1 2. 2.1 2.2 2.3 2.4 3. 3.1 3.2 3.3 3.4 4. 4.1 5. 5.1 5.2 6. 6.1
77.800
Opina/naselje A AVICA/ Noskovaka Dubrava GRADINA/ Budakovac Detkovac N.Gradac lebina LUKA/ Katinka Terezino Polje Veliko Polje Zrinj Lukaki PITOMAA/ Krinica SOPJE/ Sopjanska Greda Sopje PII BUKOVICA/ Okrugljaa UKUPNO:
Broj stanovnika 68 299 377 196 374 53 332 422 151 123 41 596 307 3.339
Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001.
c) Naseljenost Virovitiko-podravska upanija obuhvaa tri grada (Virovitica, Slatina i Orahovica) i trinaest opina (Crnac ainci, a avica, Gradina, Luka, Mikleu, Nova Bukovica, Pitomaa, Sopje, Suhopolje, pii Bukovica, Voin, Zdenci). Na podruju upanije nalazi se ukupno 188 naselja, od ega 11 ima vie od 1.000 stanovnika (ainci, Orahovica, Pitomaa, Slatina, Suhopolje, pii Bukovica, Zdenci, Virovitica, Milanovac, Rezovac i Voin), sa ukupno 49.007 stanovnika ili 52,47% ukupnog stanovnitva upanije. Od ukupno 93.389 stanovnika upanije, u gradovima je nastanjeno 30.996 (33,19%), a u opinama 62.393 (66,81%). U tri grada (Virovitica, Slatina, Orahovica) i dvije opine (Pitomaa, Suhopolje) ivi 48.985 stanovnika ili 52,45% stanovnitva.
___________________________________________________________________________
Tablica 7 Gustoa naseljenosti Red. Grad Opina broj 1. Orahovica 2. Slatina 3. Virovitica 4. Crnac 5. ainci 6. a avica 7. Gradina 8. Luka 9. Mikleu 10. Nova Bukovica 11. Pitomaa 12. Sopje 13. Suhopolje 14. pii Bukovica 15. Voin 16. Zdenci UPANIJA
Gustoa naseljenosti st/km2 47 89 133 22 23 26 37 51 48 27 66 23 45 44 8 26 46
Gustoa naseljenosti ukupnog prostora upanije u prosjeku iznosi 46 st/km2, a pograninog podruja koje je rje e naseljeno 20 st/km2. Popisani stambeni fond 2001. godine brojao je 35.708 stambenih jedinica.
Slika 6 Gustoa naseljenosti 2001. ___________________________________________________________________________

Slika 7 Depopulacijska podruja Tablica 8 Gustoa naseljenosti podruja upanije Red. Broj stanovnika broj Grad Opina 2001. 1. 2. 1. Virovitica 2. Slatina 3. Orahovica 4. Crnac 5. ainci 6. a avica 7. Gradina 8. Luka 9. Mikleu 10. Nova Bukovica 11. Pitomaa 12. Sopje 13. Suhopolje 14. pii Bukovica 15. Voin 16. Zdenci UPANIJA
Izvor podataka:
Povrina km2 4. 169,81 166,75 123,67 79,13 145,02 90,60 120,90 83,32 35,29 76,43 158,15 117,80 166,55 107,94 295,80 84,88 2.022,03
3. 22.618 14.819 5.792 1.772 3.308 2.394 4.485 4.276 1.701 2.096 10.465 2.750 7.524 4.733 2.421 2.235 93.389
Gustoa naseljenosti st/km2 5. (3/4) 133 89 47 22 23 26 37 51 48 27 66 23 45 44 8 26 46
a) broj stanovnika - Popis stanovnitva 2001. godine b) povrina: Ured za katastarsko-geodetske poslove Virovitiko-podravske upanije
___________________________________________________________________________
1.1.1.2. Naselja Opina Crnac Naziv naselja 1. Bretanovci 2. Crnac 3. Krivaja Pustara 4. Mali Rastovac 5. Milanovac 6. Novo Petrovo Polje 7. Staro Petrovo Polje 8. Suha Mlaka 9. Veliki Rastovac 10. abnjaa Grad Slatina Naziv naselja 1. Baki 2. Bistrica 3. Donji Meljani 4. Goleni 5. Gornji Miholjac 6. Ivanbrijeg 7. Kozice 8. Lukavac 9. Markovo 10. Medinci 11. Novi Senkovac 12. Radosavci 13. Sladojevaki lug 14. Sladojevci 15. Slatina Opina Sopje Naziv naselja 1. Gornje Predrijevo 2. Grabi 3. Josipovo 4. Kapinci 5. Nova arovka 6. Novaki 7. Sopjanska Greda 8. Sopje 9. panat 10. Vaka 11. Vinjica
Opina ainci Naziv naselja 1. Brezovljani Vojlovaki 2. Bukvik 3. ainci 4. Humljani 5. Krajna 6. Kraskovi 7. Pauinci 8. Prekoraani 9. Puina 10. Rajino Polje 11. Slatinski Drenovac 12. Vojlovica Opina a avica Naziv naselja 1. a avica 2. a aviki Lug 3. Donje Bazije 4. Ilmin Dvor 5. Noskovaka Dubrava 6. Noskovci 7. Starin 8. aevo 9. Vraneevci 10. Zvonimirovac
___________________________________________________________________________
Opina Gradina Naziv naselja 1. Baevac 2. Brezovica 3. Budakovac 4. Detkovac 5. Gradina 6. Lipovac 7. Lug Gradinski 8. Novi Gradac 9. Ruani 10. Vladimirovac 11. lebina Opina Luka Naziv naselja 1. Brezik 2. Budrovac Lukaki 3. Dugo Selo Lukako 4. Gornje Bazje 5. Kapela Dvor 6. Katinka 7. Luka 8. Rit 9. Terezino Polje 10. Turanovac 11. Veliko Polje 12. Zrinj Lukaki Opina Mikleu Naziv naselja 1. Balinci 2. Borik 3. etekovac 4. ojlug 5. Mikleu
Opina Suhopolje Naziv naselja 1. Borova 2. Budanica 3. Cabuna 4. Dvorska 5. Gaite 6. Gvozdanska 7. Jugovo Polje 8. Levinovac 9. Mala Trapinska 10. Naudovac 11. Oreac 12. Peli 13. Pepelana 14. Pivnica Slavonska 15. Rodin Potok 16. Sovjak 17. Suhopolje 18. Trnava Cabunska 19. Velika Trapinska 20. Zvonimirovo 21. iroslavlje 22. ubrica Opina pii Bukovica Naziv naselja 1. Buetina 2. Lozan 3. Novi Antunovac 4. Okrugljaa 5. Rogovac 6. pii Bukovica 7. Vukosavljevica Grad Virovitica Naziv naselja 1. emernica 2. Golo Brdo 3. Jasena 4. Korija 5. Milanovac 6. Podgorje 7. Rezovac 8. Rezovake Krevine 9. Sveti ura 10. Virovitica
___________________________________________________________________________
Opina Nova Bukovica Naziv naselja 1. Bjelkovac 2. Brezik 3. Bukovaki Antunovac 4. Dobrovi 5. Donja Bukovica 6. Gornje Viljevo 7. Miljevci 8. Nova Bukovica Grad Orahovica Naziv naselja 1. Bjeljevina Orahovika 2. Crkvari 3. Dolci 4. Donja Pitana 5. Duzluk 6. Gornja Pitana 7. Karlovac Ferianaki 8. Kokoak 9. Magadinovac 10. Nova Joava 11. Orahovica 12. Stara Joava 13. ume e Opina Pitomaa Naziv naselja 1. Dinjevac 2. Grabrovnica 3. Kladare 4. Krinica 5. Mala renjevica 6. Otrovanec 7. Pitomaa 8. Sedlarica 9. Stari Gradac 10. Starogradaki Marof 11. Turnaica 12. Velika renjevica
Opina Voin Naziv naselja 1. Bokane 2. eralije 3. Dobri 4. Donje Kusonje 5. urii 6. Gornje Kusonje 7. Gornji Meljani 8. Hum 9. Hum Varo 10. Kometnik-Jorgii 11. Kometnik-Zubii 12. Kuzma 13. Lisiine 14. Macute 15. Makovac 16. Novo Kusonje 17. Popovac 18. Rijenci 19. Sekulinci 20. Smude 21. Voin Opina Zdenci Naziv naselja 1. Bankovci 2. Donje Predrijevo 3. Duga Me a 4. Grudnjak 5. Kutovi 6. Obradovci 7. Slavonske Bare 8. Zdenci 9. Zokov Gaj
___________________________________________________________________________
Slika 8 Razmjetaj naselja Tablica 9 Veliina naselja Veliine naselja (prema broju stanovnika) do 200 201 500 501 - 1000 1001 3500 3501 10.000 78 66 30 10 2
10.001 i vie 2
Tablica 10 Naselja vea od 1000 stanovnika Ukupno Gradovi/Opine naselja 188 Virovitica Slatina Pitomaa Orahovica Suhopolje ainci pii Bukovica Voin Zdenci UKUPNO: 22.618 14.819 10.465 5.792 7.524 3.308 4.733 2.421 2.235 73.915
Naziv i broj stanovnika za cijelu terit. jedinicu
Naselja vea od 1000 stanovnika Naziv naselja Virovitica Milanovac Rezovac Slatina Pitomaa Orahovica Suhopolje ainci pii Bukovica Voin Zdenci UKUPNO: Br. stanovnika 15.814 1.654 1.341 10.920 5.712 4.262 2.865 2.349 1.871 1.161 1.058 48.782
R.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
___________________________________________________________________________
Slika 9 Naselja vea od 1000 stanovnika Tablica 11 Osnovni podaci za 10 najveih naselja u upaniji
Osnovni podaci za 10 najveih naselja u upaniji R.br. Naziv naselja Virovitica Slatina Pitomaa Orahovica Suhopolje ainci pii Bukovica Milanovac Rezovac Voin Broj stanovnika Povrina gra .podruja ha 1.540,5 1.065,0 606,0 676,9 467,0 269,0 216,2 155,0 120,0 278,0 Gustoa stanovanja Funkcija naselja (bruto) stan/ha 10,1 regionalno sredite (srednje razvojno sredite) 10,3 manje regionalno sredite (manje razvojno sredite) 9,4 podruno sredite (malo razvojno sredite) 6,3 podruno sredite (malo razvojno sredite) 6,1 podruno sredite (malo razvojno sredite) 8,7 podruno sredite (malo razvojno sredite) 8,7 lokalno sredite (inicijalno razvojno sredite) 10,7 lokalno sredite 11,2 lokalno sredite 4,2 lokalno sredite (inicijalno razvojno sredite)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
15.589 10.920 5.712 4.262 2.865 2.349 1.871 1.654 1.341 1.161
UKUPNO:
47.724
5.393,4
___________________________________________________________________________
Tablica 12 Povrine gra evinskih podruja naselja (ha) Ukupno Naselje Virovitica 12.242,07 1.540,50 Tablica 13 Gustoa naseljenosti (st/ha) u gra evinskim podrujima Ukupno Naselje Virovitica Ostala naselja 7,63 10,10 7,27 1.1.1.3. Podruje uz dravnu granicu Prema Sporazumu izme u Republike Hrvatske i Republike Ma arske o pograninom prometu i suradnji, u pograninom podruju Virovitiko-podravske upanije nalaze se sljedea naselja: - u Opini a avica, naselje Noskovaka Dubrava - u Opini Gradina, naselja: Budakovac, Detkovac, Novi Gradac i lebina - u Opini Luka, naselja: Katinka, Terezino Polje, Veliko Polje i Zrinj Lukaki - u Opini Pitomaa, naselje Krinica - u Opini Sopje, naselja: Sopjanska Greda i Sopje - u Opini pii Bukovica, naselje Okrugljaa Tablica 14 Osnovni podaci o pograninom podruju R.b. Opina/Naselje Broj stanovnika 68 299 377 196 374 53 332 422 151 123 41 596 307 3.339 3,57 Povrina (km2) 2,66 12,56 21,98 12,57 9,94 2,78 3,38 11,42 4,29 46,56 4,79 24,28 9,71 166,92 8,25 Gustoa naseljenosti (st/km2) 26 24 17 16 38 19 98 37 35 3 9 25 32 20
1 Noskovaka Dubrava 2 Budakovac 3 Detkovac 4 Novi Gradac 5 lebina 6 Katinka 7 Terezino Polje 8 Veliko Polje 9 Zrinj Lukaki 10 Krinica 11 Sopjanska Greda 12 Sopje 13 Okrugljaa UKUPNO: % u upaniji
___________________________________________________________________________
P IT O M A A
P O D R U JA O D P O S E B N O G IN T E R E S A ZA DR AVU
LUK A G R A D IN A V IR O V IT IC A
P I I B U K O V IC A
S U H O P O L JE
S O P JE
A A V IC A
T e rito rij g ra d a ili o p in e n e p o sre d n o u z dra vn u g ra n icu i a ko je sje d ite g ra d a /o p in e u d a ljen o d o 1 0 km o d g ra n ice B rd sko -p la n in ska p o d ru ja (p ro sto ri) izn a d 3 00 m n a d m o rske visin e i b rd ska p o d ru ja u tvr e n a p o se b n im p ro p isim a C je lo ku p n i p rosto r p o d ru ja u z rije ku D ra vu u d a lje n o sti 5 0 0 m zra n e u d a lje n o sti o d o b a lne lin ije G ra d sk a i o p in ska sje d ita
V O IN
S L A T IN A
CRNAC N O V A B U K O V IC A
M IK L E U A IN C I ZD E N C I
O R A H O V IC A
Slika 10 Podruja od posebnog interesa za Dravu Tablica 15 OPINA 1. Luka 2. Sopje Naselje uz graninu crtu Terezino Polje Sopje Kategorija graninog prijelaza me unarodni me udravni I kategorija II kategorija Terezino Polje _ _ Barcs _ _ _ pogranini _ Sopje Revfalu
Izvor podataka: *Granini prijelazi utvr eni su Uredbom o graninim prijelazima u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 97/96)
___________________________________________________________________________
1.1.1.4. Zbirni tablini iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru Zbirna tablica 1 (N.N. br. 106/98)
NAZIV UPANIJE VIROVITIKOPODRAVSKA upanija 2.022,03 Ukupno Gradovi 460,24 Ukupno 1. Virovitica 2. Orahovica 3. Slatina Opine Ukupno 1. Crnac 2. ainci 3. a avica 4. Gradina 5. Luka 6. Mikleu 7. Nova Bukovica 8. Pitomaa 9. Sopje 10. Suhopolje 11. pii Bukovica 12. Voin 13. Zdenci 169,81 123,67 166,75 1.562,06 79,13 145,02 90,60 120,90 83,32 35,29 76,43 158,15 117,80 166,55 107,94 295,80 84,88 22,76 8,40 6,11 8,25 77,24 3,91 7,17 4,48 5,98 4,12 1,74 3,78 7,82 5,83 8,24 5,34 14,63 4,20 45.037 22.931 6.262 15.844 59.588 2.141 4.528 3.011 5.297 4.543 2.291 2.522 11.106 3.407 8.962 4.928 4.152 2.700 43.0 21.9 6.0 15.1 57.0 2.0 4.3 2.9 5.0 4.3 2.2 2.4 10.6 3.3 8.6 4.7 4.1 2.6 43.229 22.618 5.792 14.819 50.160 1.772 3.308 2.394 4.485 4.276 1.701 2.096 10.465 2.750 7.524 4.733 2.421 2.235 46.3 24.2 6.2 15.9 53.7 1.9 3.5 2.6 4.8 4.6 1.8 2.2 11.2 2.9 8.1 5.1 2.6 2.4 16.579 8.412 2.794 5.373 21.844 853 1.362 1.240 1.779 1.595 750 967 4.137 1.318 3.274 1.961 1.651 957 43.1 21.9 7.3 13.9 56.9 2.3 3.5 3.2 4.6 4.2 2.0 2.5 10.8 3.4 8.5 5.1 4.3 2.5 16.579 8.285 2.201 4.946 19.129 661 1.174 924 1.476 1.393 559 755 3.435 882 2.629 1.548 656 778 46.4 23.2 6.2 13.9 53.6 1.9 3.3 2.6 4.1 3.9 1.6 2.1 9.6 2.5 7.4 4.3 1.8 2.2 15.390 7.835 2.419 5.264 18.725 694 1.220 1.019 1.586 1.421 652 814 3.521 1.117 2.942 1.546 1.385 808 16.270 8.285 2.201 5.784 19.438 825 1.348 1.169 1.669 1.548 653 940 3.858 1.065 3.067 1.686 678 932 94 133 47 89 32 22 23 26 37 51 48 33 66 23 45 44 8 26 100 104.625 100 93.389 100 100 35.708 100 34.115 35.708 46 POVRINA km
2
STANOVNICI POPIS 1991. BROJ % POPIS 2001. BROJ %
STANOVI POPIS 1991. BROJ % POPIS 2001. BROJ %
DOMAINSTVA 1991. BROJ 2001. BROJ
GUSTOA NASELJENOSTI 2 st/km
Zbirna tablica 2 (N.N. br. 106/98)

NAZIV UPANIJE POVRINA Udio km
2
STANOVNICI POPIS 1991 BROJ % POPIS 2001 BROJ %
VIROVITIKOPODRAVSKA
PODRUJE UPANIJE OBALNO l.45. ZPP OTONO l.45. ZPP KONTINENTALNO GRANINO OSTALO UPANIJA Ukupno:
GUSTOA NASELJENOSTI 1981 1991 st/km

2
st/km
_ _
166,19 1.856,11 2.022,03 8,25 91,75 100
_ _
4.008 100.617 104.625
_ _
3,83 96,17 100
_ _
3.339 90.050 93.389
_ _
3.57 96,43 100
_ _
24 54 52
_ _
20 49 46
___________________________________________________________________________
DUINA GRANICA, POVRINA I BROJ STANOVNIKA OPINA I NASELJA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

R. br. 1 I 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 III 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 Opina -naselje 2 UPANIJA VIROVITICA Virovitica Milanovac Rezovac Korija Podgorje Sveti ura emernica Rezovake Krevine Golo Brdo Jasena Poari** SLATINA Slatina Sladojevci Baki Kozice Novi Senkovac Gornji Miholjac Markovo* Medinci* Donji Meljani Bistrica Radosavci Sladojevaki Lug Lukavac Goleni Ivan Brijeg ORAHOVICA Orahovica Donja Pitana Dolci Stara Joava Duzluk Nova Joava Crkvari Gornja Pitana Kokoak ume e Bjeljevina Orahovika Karlovac Ferianaki Magadinovac DUINA GRANICA NASELJA Granica upanijska Dravna naselja granica granica 3 4 5 167,64 34,06 17,07 15,65 16,61 7,27 17,49 8,64 8,17 12,96 17,13 226,62 49,36 16,52 14,39 25,68 15,41 16,86 1,05 13,98 14,23 10,62 4,06 19,35 11,02 14,09 164,47 34,92 15,56 9,74 4,08 16,61 12,67 7,65 23,21 15,00 8,23 10,23 2,99 3,58 35,76 1,17 Ukupno (km) 6 203,40 34,06 18,24 15,65 16,61 7,27 33,46 8,64 8,17 12,96 35,75 226,62 49,36 16,52 14,39 25,68 15,41 16,86 1,05 13,98 14,23 10,62 4,06 19,35 11,02 14,09 193,36 44,74 12,56 9,74 5,47 22,98 12,67 11,54 26,22 15,00 11,63 10,23 4,53 6,05 Povrina (km2) 7 2.022,03 169,81 37,73 10,85 9,07 15,17 2,40 39,42 3,41 4,03 7,99 39,74 166,75 50,18 12,30 11,30 21,77 9,03 10,11 0,43 4,61 6,51 6,79 4,83 0,77 15,32 5,37 7,43 123,67 34,66 6,79 5,40 1,51 20,67 6,18 3,93 18,25 14,19 4,10 5,18 0,93 1,88 STANOVNIKA 1991. 2001. 9 104.625 22.931 16.167 1.612 1.289 860 779 638 510 398 361 222 95 15.844 11.416 927 641 640 476 399 395 296 232 114 104 102 53 49 6.262 4.314 343 339 291 242 240 146 120 84 64 43 27 9 9 93.389 22.618 15.814 1.654 1.341 858 827 610 671 360 366 117 14.819 10.920 831 604 556 366 307 163 224 241 204 111 106 99 35 52 5.792 4.262 277 329 246 201 191 140 13 14 46 36 26 11
15,97
18,62
31,89 9,82
1,39 6,37 3,89 3,01 3,40
1,54 2,47
Napomena: *Odlukom o razdvajanju naselja Medinci (Sl. glasnik Virovitiko-podravske upanije 6/99) naselje Medinci razdvojeno je na naselje Medinci i naselje Markovo; ** Odlukom o spajanju naselja Poari su pripojeni naselju Virovitica Sl. vjesnik grada Virovitice 1/05
___________________________________________________________________________
1 IV 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 V 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 VI 73 74 75 76 77 78 79
2 PITOMAA Pitomaa Stari Gradac Otrovanec Velika renjevica Kladare Dinjevac Grabrovnica Sedlarica Starogradaki Marof Mala renjevica Turnaica Krinica SUHOPOLJE Suhopolje Borova Bukova* Cabuna Peli Jugovo Polje Levinovac Oreac Gaite Pepelana Naudovac Zvonimirovo Budanica ubrica Trnava Cabunska iroslavlje Pivnica Slavonska Mala Trapinska Rodin Potok Gvozdanska Velika Trapinska Sovjak Dvorska PII BUKOVICA pii Bukovica Buetina Vukosavljevica Lozan Okrugljaa Rogovac Novi Antunovac
3 172,23 22,46 18,60 13,18 26,63 8,17 9,97 10,04 17,56 11,63 12,80 17,31 3,88 278,94 26,74 19,46 8,09 21,12 15,47 11,71 16,27 16,30 15,81 10,09 10,63 15,45 9,82 8,85 10,25 10,84 5,40 6,50 8,70 10,44 8,18 6,27 6,55 120,37 26,76 22,22 21,18 16,60 11,58 15,88 6,15
4 36,03 5,37
5 33,90 6,75
7,66 2,85 3,05 4,09 2,03 12,05 0,96 25,12 16,05
10,86
5,19
9,56 4,80 4,76
3,99
3,99
6 242,16 34,58 18,60 13,18 26,63 15,83 12,82 13,09 21,65 13,66 24,85 18,27 29,00 294,99 26,74 19,46 8,09 21,12 15,47 11,71 27,13 16,30 15,81 10,09 10,63 15,45 9,82 8,85 10,25 10,84 10,59 6,50 8,70 10,44 8,18 6,27 6,55 133,92 31,56 22,22 25,94 16,60 15,57 15,88 6,15
7 158,14 46,56 14,21 5,93 13,70 6,08 7,21 7,62 16,43 8,23 12,91 6,55 12,71 166,55 29,07 18,84 2,57 16,56 11,50 5,44 10,93 7,57 10,89 4,98 5,85 7,79 4,46 3,02 5,04 3,83 4,56 1,84 1,89 3,94 2,67 1,46 1,85 107,94 32,42 20,09 24,37 11,39 9,71 7,55 2,41
8 11.106 5.942 863 654 610 540 502 487 451 295 244 382 136 8.962 2741 959 45 897 565 469 442 441 349 240 213 172 158 130 127 114 106 91 85 85 53 40 41 4.928 1.866 988 790 559 320 305 100
9 10.465 5.712 725 648 542 523 491 467 377 256 207 394 123 7.524 2.865 828 897 481 309 282 427 280 126 178 119 128 119 69 82 70 79 68 47 21 20 29 4.733 1.871 891 725 562 307 274 103
___________________________________________________________________________
1 VII 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 VIII 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 IX 103 104 105 106 107 X 108 109 110 111 112 113 114 115
2 LUKA Turanovac Gornje Bazje Dugo Selo Lukako Veliko Polje Luka Terezino Polje Kapela Dvor Brezik Budrovac Lukaki Zrinj Lukaki Rit Katinka GRADINA Gradina Brezovica Ruani Detkovac lebina Baevac Lipovac Budakovac Novi Gradac Vladimirovac Lug Gradinski MIKLEU Mikleu Borik etekovac Balinci ojlug NOVA BUKOVICA Nova Bukovica Miljevci Bukovaki Antunovac Brezik Dobrovi Donja Bukovica Bjelkovac Gornje Viljevo
3 138,06 26,16 17,17 19,65 12,85 12,35 8,58 5,83 11,61 8,28 3,46 5,79 6,33 162,24 19,96 16,81 14,00 16,32 15,54 14,77 17,16 14,73 10,07 14,97 7,91 75,84 27,55 17,55 8,14 13,74 8,86 123,85 22,30 20,74 12,16 7,63 18,90 11,60 14,62 15,90
5 15,67 4,05 1,89 0 2,56 0 1,49 0 0 0 4,69 0 0,99 17,73
7,65 1,18 0 0 4,08 4,82
6 153,73 30,21 19,06 19,65 15,41 12,35 10,07 5,83 11,61 8,28 8,15 5,79 7,32 178,97 19,96 16,81 14,00 23,97 16,72 14,77 17,16 17,81 14,89 14,97 7,91 75,84 27,55 17,55 8,14 13,74 8,86 123,85 22,30 20,74 12,16 7,63 18,90 11,60 14,62 15,90
7 83,32 20,36 12,07 13,43 11,42 5,57 3,38 1,67 2,56 4,09 4,29 1,70 2,78 120,90 15,08 12,34 9,44 21,98 9,94 7,91 9,96 12,56 12,57 5,53 3,59 35,29 13,81 8,23 2,02 6,99 4,24 76,43 20,18 10,93 5,17 2,97 12,80 5,40 6,64 12,34
8 4.543 887 666 642 538 532 350 255 229 160 150 69 65 5.297 1.058 777 573 539 499 494 456 338 258 166 139 2.291 1072 527 311 295 86 2.522 1.070 441 376 216 148 120 82 69
9 4.276 825 570 670 422 531 332 272 233 154 151 63 53 4.485 972 698 534 377 374 475 360 299 196 89 111 1.701 914 420 252 93 22 2.096 872 352 308 196 157 101 57 53
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE 1 XI 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 XII 126 127 128 129 130 131 132 133 134 XIII 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 XIV 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 XV 158 159 160 161 162 163 164 2 A AVICA a avica Zvonimirovac a aviki Lug Noskovci Donje Bazije Vraneevci Ilmin Dvor aevo Starin Noskovaka Dubrava ZDENCI Zdenci Zokov Gaj Kutovi Slavonske Bare Bankovci Duga Me a Donje Predrijevo Obradovci Grudnjak SOPJE Sopje Vaka Novaki panat Josipovo Nova arovka Kapinci Gornje Predrijevo Grabi Sopjanska Greda Vinjica AINCI ainci Puina Slatinski Drenovac Bukvik Pauinci Humljani Kraskovi Brezovljani Vojlovaki Krajna Rajino Polje Prekoraani Vojlovica VOIN Voin Macute eralije Hum Sekulinci Gornji Meljani Kometnik-Zubii 3 117,41 21,13 11,85 9,75 11,49 16,77 15,64 6,25 8,74 10,41 5,38 113,35 24,06 11,41 17,55 12,04 8,02 9,77 17,19 7,73 5,58 156,84 23,03 20,15 21,51 12,04 8,72 15,06 15,83 15,40 8,43 7,36 9,31 187,91 27,35 25,83 23,82 16,39 10,22 12,19 15,25 13,14 21,38 9,75 11,12 1,47 369,37 30,23 23,03 18,98 26,86 19,94 25,58 18,06 4 7,54 5 10,92 3,36 0 0 2,94 0 0 3,45 0 0 1,17 6 135,87 24,49 11,85 13,51 14,43 16,77 15,64 13,48 8,74 10,41 6,55 133,51 24,81 14,25 25,77 12,04 13,16 9,77 17,19 7,73 8,79 173,00 26,37 21,90 21,51 12,04 8,72 15,06 19,97 19,93 8,43 9,76 9,31 196,86 27,36 27,89 30,70 16,39 10,22 12,19 15,25 13,14 21,38 9,75 11,12 1,47 409,69 44,22 23,03 18,98 26,86 26,21 31,47 18,07 7 90,60 23,36 7,34 9,39 7,41 10,89 12,14 10,27 3,22 3,92 2,66 84,88 20,39 8,94 21,89 4,94 6,82 3,96 10,59 3,60 3,75 117,80 24,28 16,39 13,95 8,74 4,69 8,44 16,62 12,93 3,74 4,79 3,23 145,02 20,62 29,13 31,39 10,87 6,56 5,05 10,90 6,31 10,03 5,37 5,15 3,64 295,80 54,51 19,42 14,43 14,42 29,56 29,95 11,03 8 3.011 921 441 400 305 263 216 144 132 111 78 2.700 1.122 266 261 260 242 240 172 103 34 3.407 667 502 480 359 348 319 286 168 166 70 42 4.528 2.617 391 307 301 256 235 113 107 73 66 44 18 4.152 1.569 286 284 243 238 172 171 9 2.394 787 341 316 237 190 147 96 109 103 68 2.235 1.058 155 215 201 167 208 154 54 23 2.750 596 392 406 228 332 274 211 119 145 41 6 3.308 2.349 57 72 249 217 181 13 73 31 46 5 15 2.421 1.161 79 596 98 15 12 13
3,76
3,78
20,16 0,75 2,84 8,22 5,14
3,21 16,16 3,34 1,75
4,14 4,53 2,40 8,95 2,07 6,88
40,32 13,99
6,27 5,89 0,01
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 XVI 179 180 181 182 183 184 185 186 187 188 Lisiine Rijenci Kometnik-Jorgii Bokane Smude Donje Kusonje urii Makovac Gornje Kusonje Dobri Hum Varo Novo Kusonje Popovac Kuzma CRNAC Crnac Veliki Rastovac Staro Petrovo Polje Bretanovci Novo Petrovo Polje Milanovac Suha Mlaka Mali Rastovac Krivaja Pustara abnjaa 19,88 19,86 14,60 20,19 10,06 12,48 13,38 9,28 19,69 13,07 14,77 9,87 15,01 14,55 107,25 16,64 7,13 6,03 9,97 4,19 15,31 25,16 6,92 7,79 8,11 2,25 1,57 22,13 19,86 16,17 20,19 10,06 12,48 13,38 9,28 19,69 13,07 14,77 9,87 15,01 24,89 122,44 22,84 7,13 6,03 13,11 4,19 15,31 25,48 8,55 7,79 12,01 15,90 13,52 4,49 9,63 5,30 6,45 7,29 3,00 11,57 3,86 8,83 3,51 9,86 19,27 79,13 22,51 2,82 2,11 8,27 10,18 7,67 20,31 4,38 1,81 8,24
Povrina km2 169,81 166,75 123,67 158,14 166,55 107,94 83,32 120,90 35,29 76,43 295,80 90,60 84,88 117,80 145,02 79,13 2022,30
10,34 15,18 6,19 0 0 3,14 0 0 0,32 1,63 0 3,90

DUINA GRANICA upanijska Dravna 35,76 31,89 36,03 15,72 9,56
160 120 119 116 103 97 89 75 69 64 61 48 43 25 2.141 777 293 225 208 177 155 130 130 30 16
6 7 53 192 4 4 2 71 36 4 40 26 2 1.772 668 264 185 164 151 107 137 79 7 10
R.b. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI
Opina VIROVITICA SLATINA ORAHOVICA PITOMAA SUHOPOLJE . BUKOVICA LUKA GRADINA MIKLEU N. BUKOVICA VOIN A AVICA ZDENCI SOPJE AINCI CRNAC UKUPNO:
Opinska 46,65 87,76 32,76 20,97 67,03 44,69 35,36 40,29 41,68 54,50 75,28 35,42 32,96 52,34 75,60 28,97 772,26
33,90 0 4,00 15,67 17,73
40,32 7,54 20,16 8,95 15,18 221,11 221,11 +
10,92 16,16
ukupno km 82,41 87,76 64,65 90,90 82,75 58,25 51,03 58,02 41,68 54,50 115,60 53,88 53,12 68,50 84,55 44,15 1091,75 319,48
STANOVNIKA 1991. 2001. 22.931 22.618 15.844 14.819 6.262 5.792 11.106 10.465 8.962 7.524 4.928 4.733 4.543 4.276 5.297 4.485 2.291 1.701 2.522 2.096 4.152 2.421 3.011 2.394 2.700 2.235 3.407 2.750 4.528 3.308 2.141 1.772 104.625 93.389
98,38 98,38 =
UKUPNO OPSEG UPANIJE:
___________________________________________________________________________
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke

1.1.2.1. Zemljopisna obiljeja a) Geoloka obiljeja Prostor Virovitiko-podravske upanije karakterizira sloena geoloka gra a. Podruje upanije moemo u grubo podijeliti na dvije reljefno razliite cjeline: ravniarski dio (dravska potolina) i brdski dio (Slavonsko gorje i Bilogora). U geolokom pogledu Dravska potolina je produkt dubokih usporednih rasjeda tzv. "lineamenata" i njima je uvjetovan dananji smjer toka rijeke Drave. To podruje je, u stvari, duboki tektonski jarak nastao postupnim sputanjem du rasjeda, uglavnom u smjeru zapad-istok. Dubina sputenog dijela Dravske potoline je oko 4.000 m na potezu Naice-Miholjac, a geofiziki su u njoj ustanovljene mnoge sinforme i antiforme. Taloine u Dravskoj potolini kvartarne su starosti. Sastoje se u najveoj mjeri od prapora, eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata (barske gline, pijesci, treset). Prapor je najrasprostranjeniji litoloki lan kvartara. Diskordantan je preko mnogih starijih sedimenata i obino je rasprostranjen u kotlinama i niim dijelovima pribreja. Veim dijelom je to kontinentalan prapor (les), nevezan ili slabo vezan. Vjetrom je nanaan u vie faza ovisno o klimatskim uvjetima, a poeo se stvarati ve u srednjem pleistocenu. Eolski pijesci su sedimenti fluvijatilnog porijekla koje je odloila Paleodrava. Nakon povlaenja rijeke, pijesci su kao nevezan sediment bili izloeni djelovanju vjetra i transportirani, tako da su formirali pjeane dine koje negdje seu i do 15 m visine. Organogenobarski sedimenti su taloine odlagane uz Dravu u predjelima koji su bili ranije ili su jo i danas izloeni povremenim prodorima vode. Naslage se sastoje od barskih glina, pijesaka i muljeva, openito od sitnozrnatog klasinog materijala koji sadri organske ostatke, od kojih nastaju lokalna tresetita. Taloenje ovih sedimenata poelo je mjestimino jo od gornjeg pliocena, a nastavlja se i danas. Podruje Slavonskog gorja predstavlja geoloki najsloenije i najinteresantnije podruje sjeverne Hrvatske. U irokom kronostratigrafskom rasponu tu su zastupljene najstarije i najraznovrsnije geoloke formacije u Hrvatskoj, poev od kambrija, paleozoika i mezozoika do najmla ih lanova kenozoika. U geotektonskom smislu tu su utvr eni tragovi svih znaajnijih orogenetskih zbivanja od tzv. bajkalske faze, kaledonske, hercinske i alpijske orogeneze do postanka neotektonskih struktura. Najstarije stijene ovog podruja su prekambrijski metamorfiti stvarani u geosinklinalnim uvjetima sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske aktivnosti. Za vrijeme bajkalskih orogenetskih zbivanja stijene su metamorfozirane u rasponu od kloritskog do amfibolitskog facijesa. Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmijenjene i kataklazirane. U amfibolitski facijes ulaze razni varijeteti gnajseva amfibolita, amfibolitskih kriljevaca, metagabra, mramora i granitskih stijena. Glavnu masu ine gnajsevi s granatom, staurolitom, rje e distenom i silimanitom.
___________________________________________________________________________
Slijedi mla i metamorfni kompleks koji je vjerojatno nastao za vrijeme kaledonske orogeneze. To su tako er geosinklinalni sedimenti metamorfozirani u rasponu od kloritskog do amfibolitskog facijesa. U dubljim dijelovima ovog kompleksa razvijeni su migmatitski gnajsevi (heterogeni i homogeni). Po zavretku metamorfoze izdizanjem su stvoreni uvjeti za molasnu sedimentaciju devanskih, karbonskih i donjopermskih naslaga koje su ostale sauvane u uskoj zoni to se protee od Orahovice do Ravne Gore. Kasnijim zbivanjima u okviru salske orogeneze dolo je do prodora masa granita. Na prijelazu iz gornjeg perma u trijas nastali su filitini konglomerati i kvarcni pjeenjaci s tijelima kvarcita i kvarcnim icama. Donjotrijaski sedimenti od kvarcnih pjeenjaka, ejlova i siltita lee u podlozi srednjotrijaskog karbonatnog kompleksa. Karbonatni razvoj srednjeg trijasa ima vee prostranstvo na podruju zapadnog i centralnog Papuka i dijelu Krndije. Srednjetrijaski sedimenti izgra eni su od nepravilne izmjene dolomita, dolomitinih vapnenaca i dolomitno vapnenakih brea i vapnenaca. Na podruju zapadnog Papuka gornjotrijaske naslage prelaze postupno u jurske sedimente koji se sastoje od tanko-ploastih vapnenaca. Kenozojske naslage imaju transgresivni karakter. Paleogen u potpunosti nedostaje, a masive slavonskog gorja lateralno okruuju neogenski sedimenti. Najstariji litostratigrafski lan neogena u ovom podruju su naslage helvetske starosti. Tortonski sedimenti se kontinuirano nastavljaju na helvetske naslage. U tortonu je na prostranom podruju Panona bila marinska karbonatna sedimentacija s bogatstvom flore i faune. Tortonske naslage poinju bazalnim breokonglomeratima i konglomeratima i razvojem grebenskog i zagrebenskog turbiditnog facijesa. Polifazno su stvarani razliiti varijeteti efuzivnih stijena tipa: andezita, albita, riolita i bazalta. Na tortonskim sedimentima kontinuirano slijede sarmatske naslage nastale u brakinim uvjetima sedimentacije. Sastoje se od listiavih lapora, pjeenjaka, bituminoznih lapora i laporovitih vapnenaca. U panonu je prisutna sedimentacija lapora i vapnenaca i vapnenakih pjeenjaka s proslojcima pijeska. Naslage pliocena u kontinuitetu oplakuju obode slavonskog gorja. U donjem pliocenu taloeni su glinoviti lapori i pijesci i pjeskovite gline. U toku srednjeg i gornjeg pliocena unutar suenog sedimentacijskog prostora u jezerskim uvjetima taloene su paludinske naslage. Sastoje se od glina i pjeskovitog silta sa slojevima i proslojcima lignita. Pliokvartarni sedimenti se sastoje od ljunka heterogenih pijesaka i mijeano-slojnih glina. Nastali su u fluvijalnim i jezerskim sredinama. U pleistocenu su taloeni sedimenti eolskog porijekla, kasnije dijelom pretaloeni u akvatine sredine. To su naslage lesa ili prapora i naslage prapora u izmjeni s fluvijalnim taloinama. Konanim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska podruja podravine. ___________________________________________________________________________
Iako su masivi slavonskih planina po svom geolokom sastavu vrlo stari jer stijene pripadaju predpaleozoiku, paleozoiku i mezozoiku, izdizanje samog planinskog lanca zbilo se kasnije. Jaka faza izdizanja bila je krajem tortona, a konana faza na prijelazu iz pliocena u kvartar. U horstovskom razvoju planinskog masiva dominantnu ulogu imali su uzduni rasjedi sa Savskom i Dravskom potolinom, kao i papuko-psunjski rasjed izme u. Ovi razlomi su vertikalni i subvertikalni te stepenasti idui u dublje dijelove navedenih sedimentacijskih prostora. Na strukturno-tektonsku gra u mla ih naslaga imali su utjecaja iskljuivo neotektonski pokreti, a u kvartaru su stvorene zavrne strukture. Slavonsko gorje se dijeli na vie tektonskih jedinica od kojih je za podruje upanije bitna tektonska jedinica Papuk - najstarije strukture nastale u vrijeme progresivne metamorfoze. U drugoj fazi deformacije stijene su izoklinalno borane s osi bora pravca pruanja istok-zapad. Najvee deformacije ovog kompleksa nastale su za vrijeme hercinske orogeneze. Laramijska i alpinska orogenetska faza posebno je izraena na sklopu mezozojskih stijena. U petoj fazi dolazi do veih izdizanja u odnosu na sedimentacijske prostore Dravske potoline i Poeke kotline. Tektonsku jedinicu Bilogore izgra uju iskljuivo tercijarne naslage. Strukturno-tektonski sklop je formiran na prijelazu iz neogena u kvartar. Specifinost za ovu tektonsku jedinicu su prevrnute strukture tercijarnih naslaga uz rub s kristalinskim kompleksom. Tektonska jedinica Dravski tektonski rov karakterizira prema trupu Papuka i Krndije veliki uzduni rasjed. Od njega na sjeveroistok nalazi se izrazito sputeno podruje s karakteristikama sinklinorijuma. Nizom stepenastih uzdunih rasjeda struktura idui prema sjeveru postaje sve dublja, odnosno poveava se pokrov neogenskih naslaga na preko 3.000 m. Cijelo podruje upanije nalazi se u podruju maksimalno opaenog intenziteta potresa od 7 MCS skale. Osim toga na podruju upanije nalazi se i vei broj neotektonski aktivnih rasjeda od kojih je najznaajniji uzduni rubni rasjed dravske depresije, a uz njega i popreni i dijagonalni rasjedi s pravcem pruanja SI-JZ i gotovo S-J. Podruja pojaane seizmike aktivnosti i trase aktivnih rasjeda predstavljaju ogranienja prilikom izvo enja gra evinskih radova, a osobito kad je u pitanju izgradnja veih objekata. Podruje Slavonskog gorja je s inenjersko-geolokog gledita teren obino nestabilan i u prirodnim uvjetima i pri djelatnosti ovjeka. Tablica 16
EPICENTAR POTRESA BILOGORA VIROVITICA ERALIJE BILOGORA BILOGORA JAINA POTRESA stupanj MCS VIII VI VI-VII VIII VI VII datum 08.07.1757. 11.10.1903. 20.07.1908. 27.03.1938. 25.05.1964 VRIJEME POTRESA sat minuta 03 01 50 08 11 11 16 01 38 sekunda
00 37 00
___________________________________________________________________________
b) Obiljeja reljefa Reljef prostora Virovitiko-podravske upanije je podijeljen uzduno na dva osnovna tipa. Sjeverni dio je nizina uz Dravu, a juni dio upanije ine sjeveroistoni, osojni obronci lanca Bilogore i Papuka. Ta, naoko jednostavna i ujednaena slika je obogaena nizom promjena. Njih ine blage kose i promjene visina na junom dijelu, kao i promjene irine same ravnice. Drava na prostoru upanije pravi luk i iza Pitomae skree prema jugu, da bi nastavno opet tekla du smjera zapad-istok. Osim toga, Drava se upravo na ovom dijelu znatno usporava te u zaobalju postoje ostaci starih tokova nastalih promjenom korita i plavljenjem. Ova korita u obliku luka, rukavci i mrtvaje obogatili su sliku ravnice i svojom priobalnom vegetacijom obraslih obala pruili izuzetne prirodne prostore (istie se selo Budakovac). Prostor same ravnice podijeljen je na dvije zaravni dijeljene kotom 110 m na nii i vii dio. Zaravan je usjeena i nizom vodenih pritoka. Drugi dio reljefa koji tvore obronci brda Bilogore i Papuka ima jasno izraenu stopu poetka uzdizanja te je taj doivljaj ruba nizine i poetka brda vrlo karakteristian. On je longitudinalno prisutan duinom cijelog prostora. Lanac Bilogore i Papuka nije kompaktan i jedinstven, ve je razveden poprenim udolinama du vodotoka. Sam masiv Papuka odvojen je od nizine izdvojenim volumenom brda Gaj. Tako se slika planova, klanaca i razliitih uzvisina ocrtava na obrisu ukupnog poteza. Taj je obris u zapadnom dijelu nii i blae razveden (do Virovitice), dok je u istonom dijelu snaniji, vii i pokazuje veu visinu i prostornu dubinu. Istaknuti vrhunci od zapada prema istoku su: Vis kula 289, Crna jama 272, Medve ak 426, Crni vrh 863, Toak 887, Papuk 954, eljakovaki vis 825, Kapavac 792, Rust 772, Mrearski Rust 736, Koi Hrast 708, ume e Brdo 637, Otra Glava 541, edovica 514 i Petrov vrh 617 m. Prostor upanije ine i dijelovi izoliranih dolina uz a avicu, Voinsku rijeku i eralinicu. Nadzemne vode ine slivovi prema Dravi: Josina rijeka, Lendava, O enica, Dabrovica, Brenica, a avica, a avika rijeka, Vodenika rijeka, Voinska rijeka, Vojlovica, Pitanac i Vuica i manji potoci u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Neke imaju brdski karakter, ali vodotoci u istonom dijelu svojim duim tokom teku po ravnici. Uz Dravu osim spomenutih vodotoka ima i rukavaca i netea, naroito u dijelu od Budakovca do Sopja. Sama je Drava regulirana i plovna do Terezinog Polja, gdje je premotena mostovima i prijelazom za Ma arsku. Prostorom teku umjetni kanali od kojih je najdulji upanijski kanal. Osim ovih tekuica na prostoru ima i veih ribnjaka uz Zokov gaj i Grudnjak. Nizinski dio je prostor pridravske ravnice i dio otvorenog panonskog prostora. Nizina uz rijeku Dravu je podruje vrlo male reljefne energije. To je tipian akumulacijski prostor, nastao akumulacijsko-erozijskim radom rijeke Drave i njenih pritoka te eolskim radom. Nizina se stepenasto sputa prema Dravi. Na pravcu od neogenskog pobr a prema sjeveru, razlikuju se: - mla a i starija virmska terasa Drave, - naplavna ravan. Nastanak Dravskih terasa i naplavnih ravni rezultat je kombinacije klimatskih i tektonskih utjecaja na erozionu i akumulacijsku djelatnost Drave i njenih pritoka. Uz akumuliranje ljunkovitog i pjeskovitog materijala te fluvijalnog prapora, u morfolokom radu aktivno je ___________________________________________________________________________
uee i eolskog rada. To je osobito izraeno kod starije virmske terase Drave, koja je poviena dvadesetak metara debelim naslagama prapora eolskog porijekla. Starija virmska terasa rijeke Drave ili tzv. via pleistocena terasa razvijena je uz sam kontakt nizine prema Bilogori te je to najvii i najocjeditiji dio Dravske nizine (120-150 m). Morfolokim strmcem, starija terasa prelazi u mla u virmsku terasu (110-120 m). To je cjelovit prostor koji zbog preteno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio. Naplavna ravan je prostor izme u rijeke Drave i mla e virmske terase. Nastala je postglacijalnim usijecanjem Drave, a od mla e virmske terase nia je u prosjeku 5-10 m. U morfologiji ravni moe se izdvojiti njen vii i nii dio. Za vii dio naplavne ravni vezana su neka naselja, umske i obradive povrine, dok je nii dio naplavne ravni pod barama i rijenim rukavcima, koji su pod movarnom vegetacijom. Na prostoru Virovitiko-podravske upanije jasno su izraena dva osnovna tipa reljefa: breuljkasti i nizinski. Stepeniast karakter reljefa i izduenost u pravcu sjeverozapad-jugoistok prati i osnovna hidrografska mrea, a to je utjecalo i na razmjetaj naselja. Tablica 17 Zastupljenost pojedinih visinskih pojaseva na prostoru upanije
R. br. 1. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Visinski pojas (m.n.v.) 2. 0-100 100-120 120-160 150-200 > 200 UKUPNO: Povrina (km 2) 3. 135 840 515 175 357,03 2.022,03 Udio u povrini upanije (%) 4. 6,67 41,52 25,46 8,65 17,70 100 357,03 2.022,03 Gradska cjelina (km2) 5. 1.490 POBR E 175 GORJE 17,70 100 8,65 Udio u povrini upanije (%) 6. NIZINE 73,65
U breuljkastom dijelu upanije izdvajaju se sljedee morfoloke cjeline: - bilogorsko pobr e - slatinsko-voinsko pobr e i - papuko-krndijsko podgorje Podruja Bilogore i slatinsko-voinskog pobr a, u odnosu na nizinski dio upanije, su reljefno vrlo dinamina podruja. Bilogora se prua pravcem sjeverozapad-jugoistok i asimetrinog je izgleda, a prema pridravskoj ravnici pada strmije. U geolokoj gra i prevladavaju mlade, tercijarne naslage, dok su povrinski slojevi prekriveni lesom, debljine od 1-10 i vie metara. Sjeveroistone padine Bilogore prekrivaju eolski pijesci. Slatinsko-voinsko pobr e, apsolutnih visina 200-300 m, kao i neogensko podgorje 200-250 m, imaju osobine tipinog rebrastog reljefa. U gra i se izdvajaju i do 3.000 m debele naslage ___________________________________________________________________________
neogenskog mora i jezera, kao dijelovi dravske potolinske zone. Jedino su masivi Papuka i Krndije horstovski ostaci starih hercinskih nabiranja. Morfoloki su jasno odijeljeni rasjedima I-Z od dravske potoline. Tablica 18 Planine i planinski vrhovi vii od 500 m:
PLANINA PAPUK TOAK CRNI VRH KAPAVAC RUST MREARSKI RUST KOI HRAST PETROV VRH UMEE BRDO OTRA GLAVA EDOVICA VRH Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Krndija Papuk Papuk Papuk NADMORSKA VISINA (m) 954 887 863 792 772 736 708 617 637 541 514
c) Hidrografska obiljeja Na irem prostoru promatranja u hidrogeolokom smislu mogu se izdvojiti tri jedinice: Hidrogeoloka jedinica metamorfnih naslaga donjeg paleozoika Papuka koja ini najvia uzvienja reljefa, sastavljena je od raznobojnih glinovitih i grafitinih kriljevaca, filita i pjeenjaka s leama vapnenca. Osobina ovih naslaga je mali porozitet s malo akvifera me usobno, nepovezanih i s neznatnim kapacitetom. Izvori su procjednog tipa i s izdanou manjom od 10 l/s; Hidroloka jedinica tercijarnih bazena oslanja se na padine i obronke horstova Papuka i do kote od cca 200 m.n.v., sputa u ravnicu. Tu postoji esta vertikalna izmjena klastinih, propusnih i nepropusnih naslaga. S obzirom da su poloaji naslaga sinklinalni, vode su arteke, ali male izdanosti; Jedinica kvartarnih naslaga, prostorno zastupljena u prostranoj rijenoj dolini Drave. Ove se naslage odlikuju debljim krupno klastinim akviferima, dok veliina zrna opada niz tok rijeka, pri emu uloci sitnozrnastih i glinovitih slojeva nisu izuzeci. Debljina kvartarnog akvifera je jako raznolika, kree se od nekoliko desetaka pa do 100 i vie metara. Ovo se kvartarno podzemlje prihranjuje ili infiltracijom dijela oborina neposredno preko povrinskih slojeva tla odnosno s brdskih padina ili bonim procje ivanjem iz Drave i njenih pritoka. Na prostoru Virovitiko-podravske upanije mogu se u hidrolokom smislu izdvojiti dvije cjeline. Prvu cjelinu ini Drava kao dominantan vodotok cijelog prostora sa glacijalnom reimskom komponentom i veliinom sliva kod D. Miholjca od 37,67 km2. Obzirom na veliinu sliva prostor upanije malo ili gotovo uope ne utjee na reimske karakteristike Drave. Drugu cjelinu ine brdsko-ravniarski vodotoci sa snjeno kinim reimom i obiljem proticaja u hladnom razdoblju godine. Kod njih, a pri analizi velikog otjecaja razlikujemo dva sluaja i ___________________________________________________________________________
to pojavu velikog otjecaja kod nagnutih breuljkasto-planinskih slivova i pojavu velikog otjecaja u ravniarskim podrujima. Na podruju Virovitiko-podravske upanije vodne povrine zauzimaju 3.767 ha odnosno 1,9% ukupne povrine upanije. Vei vodotoci upanije su Drava, Karaica, Vuica, Vojlovica, Voinska, Slatinska a avica, upanijski kanal, a avica, Breznica Oreaka, Brana, O enica i Lendava. Duina navedenih vodotoka ukupno u Hrvatskoj i upaniji te povrina porijeja prikazana je u sljedeoj tablici. Tablica 19 Vodotoci Virovitiko-podravske upanije
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Duina u km RIJEKA DRAVA KARAICA VUICA VOJLOVICA VOINSKA VOJLOVICAVOINSKADRAVA SLATINSKA A AVICA UPANIJSKI KANAL
A AVICA
Povrina sliva u km2 U upaniji 72,50* 2,48** 16,80** 38,50 34,50 20,70 18,50 20,90 19,80 34,40 36,950 Ukupno 40,15*** 41,238** 632,30* 617,20** 1.121** 169,70** 195,90** 290,70** 140,00* 134,00** 572,000 183,100 U RH 6.038*** 7.140** 617,20 1.121,0 169,70 195,90 290,70 140,00* 134,00** 572,000 183,10 U upaniji 2.000,00*0 1.926,97*o 53,60** 214,20* 169,50** 169,70 195,90 290,70 140,00* 134,00** 572,000 183,10 Utjee u DUNAV VUICU DRAVU KLOKOEVAC VOJLOVICAVoinska-Drava DRAVU DRAVU DRAVU UPANIJSKI KANAL UP. KANAL
Ukupno 707,00*** 43,08** 69,32** 38,50** 34,50***** 20,70* 18,50** 20,90* 19,80** 34,400 36,950 o
U RH 505*** 318** 43,08 69,32 38,50 34,50 20,70 18,50 20,90 19,80 34,40 36,950
BREZNICA 35,200 35,200 27,540 143,100 143,100 137,400 OREAKA 11. BRANA 20,620 20,620 20,620 67,500 67,500 67,500 UP. KANAL 0 0 0 0 0 12. O ENICA 20,10 19,725 19,725 132,9 132,90 132,900 DRAVU 13. LENDAVA 17,350 17,350 17,350 85,300 85,300 85,300 DRAVU Izvor podataka:*Hrvatske vode Zagreb,Vodnogospodarski odjel za vodno podruje slivova Drave i Dunava, Osijek **Hrvatske vode Zagreb, VGO Osijek, Vodnogospodarska ispostava Karaica Vuica D.Miholjac ***Statistiki ljetopis 1995. god. ****Prostorni plan opine Virovitica *****Mjerenje na karti *o - Procjena o - Hrvatske vode Zagreb, VGO Osijek, Vodnogospodarska ispostava upanijski Kanal Virovitica (2010. god.)
Virovitiko-podravska upanija ima dobro razvijenu rijenu mreu i znaajnije je hidrografsko vorite u Hrvatskoj. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava, koja odvodnjava najvei dio prostora. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad-istok odredio je longitudinalno usmjerenje itave rijene mree. Drava ima nivalni reim (maksimum vode u lipnju, a minimum u prosincu). ___________________________________________________________________________
U strukturi vodnih povrina najmanji udio odnosi se na jezera koja se prostiru na samo 1,3 ha. Udio jezera u ukupnim vodnim povrinama iznosi 0,3 %. Tablica 20 Retencije/akumulacije Virovitiko-podravske upanije
R. b. RETENCIJA/ AKUMULACIJA Ulijeva se u vodotok Zapremnina (m3) ukupna 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. ZIDINA METEROV JARAK RAZBOJITE FRANJEVINA (SVINJINA) MILANOVAC I MILANOVAC II KLISA (izvan upanije) GVOZDANSKA DUBOKI POTOK ORAHOVA RIJEKA BLATNICA KUSAC LISIINE JAVORICA LENDAVA LENDAVA O ENICA O ENICA O ENICA O ENICA BREZNICA OREAKA BREZNICA OREAKA A AVICA A AVICA A AVICA A AVICA A AVICA JAVORICA 685.000 415.000 903.000 2.440.000 21.400 11.400 758.000 160.000 366.000 639.800 610.660 535.000 1.083.000 367.450 Retencijska pregrada (m) stalna duina visina akumula- brane(L) brane cija (H) 105.000 204,00 9,33 175,80 6,00 380.000 273,00 7,38 253,21 8,12 89.000 112,00 93,00 249,00 162,80 165,80 182,60 190,00 230,00 401,98 140,00 4,27 3,00 6,35 5,30 7,30 7,66 7,15 6,56 10,88 7,2 Povrina sliva (km2) ukupno 13,36 6,73 15,31 19,22 0,61 0,24 11,97 2,40 6,21 9,61 8,80 6,95 19,18 12,50 u upaniji 13,36 6,73 15,31 19,22 0,61 0,24 0,00 2,40 6,21 9,61 8,80 6,95 19,18 12,50
d) Klimatska obiljeja Prostor Virovitiko-podravske upanije pripada geografskom podruju Podravine, koje jednim svojim dijelom pripada prostoru Sredinje Hrvatske, a drugim dijelom prostoru Istone Hrvatske. Takav poloaj, prirodnogeografske, a posebice reljefne osobine utjecale su na klimatske osobine ovog podruja. Budui da je to prostor koji je na prijelazu prema Istonohrvatskoj ravnici, to i klimatske osobine pokazuju prijelazni karakter prema svjeijoj i hladnijoj klimi Sredinje Hrvatske. Stoga se klimatske osobine ovog prostora mogu okarakterizirati kao svjea klima kontinentalnog tipa. Preteito ravniarski prostor uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to uglavnom makroklimatskih, na to su male reljefne razlike imale najvei utjecaj. Za detaljnije analiziranje klimatskih prilika na podruju upanije, posluili su dostupni podaci mjerenja meteorolokih elemenata na pojedinim meteorolokim postajama, raspore enim na pojedinim podrujima u upaniji ili na prostorima vrlo blizu administrativnog prostora upanije. Temperatura zraka Prosjena godinja temperatura zraka na ovom podruju kree se (od sjeverozapada prema jugoistoku upanijskog podruja) od 10C (Virovitica), 10,7C (Podravska Slatina), 10,3C (Naice). ___________________________________________________________________________
U godinjem hodu temperature zraka rastu da bi u srpnju i kolovozu dostigle maksimum, a nakon toga opadaju sve do sijenja. Tablica 21 Srednje mjesene i godinje temperature zraka (C)
METEOROLOKA POSTAJA VIROVITICA 1950.-1956. PODRAVSKA SLATINA 1957.-1963. I -0,4 II 0,5 III 4,8 IV 10,2 V 14,6 MJESECI VI VII VIII 18,2 19,6 19,5 IX 15,6 X 10,3 XI 5,3 XII 2,3 God. prosjek 10,0
-1,1
2,4
7,0
11,3
15,1
19,0
20,4
20,5
16,2
11,6
7,6
1,0
10,7
Izvor podataka: APZ Plan - Opinski prostorni plan opine Virovitica, 1978. kolska knjiga Zagreb - Geografija SR Hrvatske, Knjiga 3., 1975.
Srednja godinja amplituda temperature od 20C, odnosno 22,3C, govori u prilog kontinentalnim osobinama podruja, ukazujui na prijelazni karakter podruja izme u istonih i zapadnih kontinentalnih dijelova drave. Tablica 22 - Srednje vrijednosti temperature zraka po pojedinim godinjim dobima (C)
METEOROLOKA POSTAJA VIROVITICA SLATINA PROLJEE 9,9 11,1 LJETO 19,1 20,0 JESEN 10,4 11,8 ZIMA 0,8 0,8
Srednje vrijednosti temperatura zraka za postaje Virovitica i Slatina, ukazuju na neto topliju jesen u odnosu na proljee, kao i na trend poveanja temperatura prema jugoistoku upanije. U toku zimskih mjeseci (sijenju i veljai), kada nad panonskim prostorom prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka (sibirska anticiklona), zabiljeene su i najnie temperature zraka -27,5C (Virovitica) i -26,4C (Slatina). U toku ljetnih mjeseci (srpanj i kolovoz) kada prevladava jugozapadno strujanje zraka i kontinentalnost podruja, uvjetuju pojave maksimalnih temperatura zraka (39,9C Virovitica i 39C Slatina). Oborine Padaline u okviru ukupnih klimatskih osobina ukazuju na humidni karakter klime ovog podruja i veu vlanost u zapadnom dijelu prostora upanije. Prosjena godinja koliina padalina u Virovitici iznosi 808 mm, Slatini 809 mm, a na podruju meteoroloke postaje Ferianci (izvan granice upanije na njenom jugoistonom dijelu) 827 mm. Ovakve razlike u ukupnoj sumi padalina javljaju se uslijed razliitih vremenskih intervala praenja padalina. Tablica 23 Kretanje srednjih mjesenih i ukupnih koliina padalina (mm)
METEOROLOKA POSTAJA VIROVITICA 1948.-1960. SLATINA 1957.-1963. FERIANCI 1953.-1971. I 58 84 59 II 57 42 58 III 37 58 51 IV 51 72 87 V 92 83 76 MJESECI VI VII 110 99 102 72 84 85 VIII 56 67 78 IX 56 57 53 X 68 44 54 XI 81 81 70 XII 70 58 54 God. koli 808 809 827
Izvor podataka: APZ Plan - Opinski prostorni plan Opine Virovitica, 1978. kolska knjiga Zagreb - Geografija SR Hrvatske, Knjiga 3., 1975. ZPO - Prostorni plan Opine Orahovica, 1984.
___________________________________________________________________________
U godinjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma, primarni u lipnju i sekundarni u studenom. Minimum padalina javlja se u kasno ljeto, poetak jeseni i u toku zime. Raspored padalina u toku vegetacijskog razdoblja pogoduje veini poljodjelskih kultura. Me utim, karakteristika ovog tipa klime su i esta odstupanja od reima padalina, to moe rezultirati pojavama sue ili suvikom padalina koje ako se jave u kasno proljee ili rano ljeto negativno utjeu na prinose poljodjelskih kultura. Padaline u obliku snijega javljaju se u sijenju i veljai. One se, uglavnom, ne zadravaju dugo na tlu (u Virovitici u prosjeku 26,8 dana, a u Slatini je 1980. zabiljeeno 45 dana sa snijegom). Vlaga zraka Podruje Virovitiko-podravske upanije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosjene mjesene vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. Strujanje zraka (rua vjetrova) Reljefna otvorenost upanije prema sjeveru ukazuje da su najuestaliji vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Na temelju osmatranja i mjerenja vjetra na podruju meteoroloke postaje Slatina, u razdoblju od 1971.-1980. god., smjetenoj 24 km sjeverozapadno od Slatine, okarakterizirana su i ukupna zrana strujanja na podruju upanije. Tablica 24 Razdioba estica smjerova vjetrova u % po jainama u Slatini 1971.-1980. Smjer Tiina 1 bofor 2 bofora 3 bofora 4 bofora 5 bofora 6 bofora 7 bofora jaina Tiina 27,7 N 32,1 18,9 8,6 2,3 0,7 0,4 0,1 NNE 13,6 7,5 2,5 0,3 0,3 NE 27,7 11,2 1,8 0,1 ENE 17,4 3,7 0,6 E 39,2 15,1 3,5 0,5 ESE 31,3 15,6 4,6 1,1 0,1 SE 66,3 23,8 3,7 0,6 0,1 SSE 8,8 1,6 0,4 S 27,3 3,6 1,1 SSW 8,7 3,5 0,8 SW 126,4 20,4 6,0 0,3 0,4 WSW 43,2 19,3 4,1 0,4 W 88,3 29,6 4,8 0,8 WNW 21,4 8,3 0,5 NW 78,3 43,2 9,8 1,8 0,4 NNW 22,4 20,5 8,3 1,3 0,6 0,4 Ukupno 27,7 652,4 245,8 61,1 9,5 2,6 0,8 0,1 Izvor podataka: Hidrometeoroloki zavod SEH; Meteoroloki podaci Zagreb, XII. 1981. god.
Ukupno 27,7 63,1 24,2 40,8 21,7 58,3 52,7 94,5 10,8 32,0 13,0 153,5 67,0 123,5 30,2 133,5 53,5 1.000,0
Prema godinjoj rui vjetrova, najdominantniji su vjetrovi i SW, NW i W smjera, s ukupnom vjerojatnou od 41% godinje. U toku zime najdominantniji je vjetar iz SE smjera, jaina kojeg ne prelazi 4 bofora. U toku ljeta podjednaka je uestalost NW i SW strujanja, a u toku proljea i jeseni SW smjera. ___________________________________________________________________________
U godinjem prosjeku najei su slabi vjetrovi jaine 1 bofor (65%) te 2 bofora (25%), dok na vjetrove jaine 3 bofora otpada svega 7% sluajeva. Vjetrovi jai od 6 bofora mogu se pojaviti samo iz N smjera, ali s malom vjerojatnou. Na ovom podruju veliko je uee tiina, u toku godine u 28% terminskih opaanja. Najvie tiina otpada na ljeto i jesen (i do 37%). Naoblaka i insolacija Pojave oblanosti najee su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika koliina padalina i prosjeno mala oblanost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine. Tablica 25 Srednja mjesena i godinja vrijednost naoblake (1-10) za meteoroloku postaju Virovitica
I 7,2 II 7,2 III 6,1 IV 6,0 V 6,5 MJESECI VI VII 6,2 5,2 VIII 4,3 IX 4,7 X 5,9 XI 7,8 XII 7,8 God. 6,2
Izvor podataka: APZ Plan - Opinski prostorni plan Opine Virovitica, 1978.
Meteoroloke pojave Za pojedine djelatnosti u prostoru, posebice poljodjelstvo, veoma su vane granine temperature i vrijeme njihova trajanja. Tako je na meteorolokoj postaji Virovitica u razdoblju 1950.-1956. god. zabiljeeno ukupno 90,5 dana s mrazom, dok je u toku 1981. u Slatini zabiljeeno 36 dana s mrazom. Najvei broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine. Najvee tete nastaju ako se mraz pojavi poetkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju. Pojave magle su tako er karakteristine za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godinji broj dana s maglom u Virovitici iznosi 11,5 dana. Tablica 26 Srednji broj dana s maglom za meteoroloku postaju Virovitica
I 1,0 II 0,9 III 0,7 IV V 0,2 MJESECI VI VII 0,5 0,1 VIII 0,3 IX 1,2 X 2,8 XI 1,6 XII 2,2 God. 11,5
Izvor podataka: APZ Plan - Opinski prostorni plan Opine Virovitica, 1978.
___________________________________________________________________________
1.1.2.2. Osnovne kategorije koritenja zemljita Povrinski vegetacijski pokrov ine ume, livade i obradive povrine. Ostali prostor ine vode, izgra ena povrina, ceste, putovi, eljeznice i ostalo. Tablica 27
Poljoprivredno zemljite
1.167,51
Osnovne kategorije koritenja zemljita (km2) Zgrade i Ceste i ume Vode eljeznice dvorita putevi 662,79 45,85 120,71 4,54 0,52
Ostalo 20
Poljoprivredno zemljite ume Vode Zgrade i dvorita Ceste i putevi eljeznice Ostalo
Graf 4 Kategorije koritenja zemljita Tablica 28 Obradive povrine km2 Oranica i vrt 1012,52 Vonjak 12,58 Vinograd 21,22 Livada i panjak 121,19 Ukupno 1.167,51 % 86,72 1,08 1,82 10,38 100,00
___________________________________________________________________________
Graf 5 Obradive povrine
oranica i vrt vonjak vinograd livada i panjak
Tablica 29
Ukupno 116.751 4,08% u RH Poljoprivredne povrine (ha) Obradive 114.614 3,81% u RH Ostale 7.919 0,27% u RH
Tablica 30
umske povrine (ha) 66.279 3,10 % u RH
Tablica 31
poljoprivrednih povrina ukupno 116.751 ha 0,799 st/ha Stanovnika po hektaru obradivih povrina 114.614 ha 0,815 st/ha uma 66.279 ha 1,409 st/100ha
1.1.2.3. Podruja preteitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo Nositelji gospodarskog razvitka i najznaajnijih industrijskih kapaciteta u upaniji su gradovi Virovitica, Slatina i Orahovica. Njihov razmjetaj u prostoru je povoljan i prua mogunost uravnoteenog razvitka cijelog prostora upanije. Poeci industrijskog razvoja ovog podruja datiraju s kraja prolog stoljea. Nastajanje industrije na ovim prostorima temeljilo se s jedne strane na iskoritenju prirodnih resursa podruja (ugljen, glina, drvo, kamen), a s druge strane na jeftinoj radnoj snazi. U Virovitici ___________________________________________________________________________
kao glavnom urbanom centru postupno se razvila industrija gra evnog materijala i drvna industrija. Takva struktura i razmjetaj industrije ostao je gotovo nepromijenjen do neposredno iza II svjetskog rata. Postojei stupanj razvijenosti industrije na podruju Virovitiko-podravske upanije moe se za sada jo uvijek smatrati naslije em iz biveg sustava. Gotovo svi kapaciteti koji su trenutno u funkciji osnovani su u prijeratnom razdoblju. Nakon II svjetskog rata uspostavljen je privredni sustav i politika razvitka na dominantnoj ulozi drutvenog vlasnitva. Tada se, pored tradicionalnih djelatnosti razvijaju i druge djelatnosti, npr. metaloprera ivaka industrija pa je oko 1965. godine u industriji ovog podruja bilo zastupljeno nekoliko industrijskih grana. U gospodarskoj strukturi Virovitiko-podravske upanije industrija ima vodee mjesto. Gradska struktura industrije ima odlike heterogenosti, no najveim dijelom je vezana za prirodne resurse (poljoprivreda, umarstvo, mineralne sirovine). Najznaajniji izgra eni kapaciteti su u drvoprera ivakoj, prehrambenoj i industriji gra evinskog materijala. Razvijeni su na tradiciji i njihov znaaj prelazi okvire upanije. Promatrano s prostornog aspekta proizlazi da je u Virovitici, Slatini i Orahovici locirano 87% industrijskog potencijala upanije. Ratna zbivanja znatno su usporila pa ak i zaustavila industrijski razvitak u pojedinim opinama. Stanoviti interesi za ulaganje u izgradnju industrijskih kapaciteta, koji se pojavljuju na podruju upanije u posljednje vrijeme, uglavnom su orijentirani na manje objekte s manjim brojem zaposlenih, s tim da se moe oekivati njihovo lociranje na podruju cijele upanije. To bi u narednom razdoblju mogle biti tendencije u industrijskom razvitku koje svakako treba poticati, poglavito ako se radi o opinama u kojima do sada nije lociran niti jedan proizvodni kapacitet ili ih je locirano malo. injenica je da je bez razvoja industrije otean i razvoj poljoprivrede, a nije realno da turizam kao dio sektora usluga u upaniji moe rijeiti gospodarske probleme. Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva, obrtnitva i malog poduzetnitva osigurane su u gotovo svim veim naseljima nae upanije. b) Energetika Na podruju upanije od energetskih objekata ne postoji niti jedan znaajniji kapacitet koji bi zadovoljavao potrebe ireg podruja. Uglavnom su to objekti koji su izgra eni unutar pojedinih tvornica za vlastite potrebe. U tri biva opinska centra (Virovitica, Slatina i Orahovica) postoje razvijeni distribucijski centri Hrvatske elektroprivrede koji zadovoljavaju potrebe cijelog podruja upanije. ___________________________________________________________________________
Iskoritenje vodnih resursa u energetske svrhe spomenuto je u okviru poglavlja o vodnim resursima. Iskoritavanje manjih vodnih potencijala za izgradnju malih hidroelektrana je mogu, ali do sada nisu realizirane radi ekonomske isplativosti. Prijenosna i distributivna mrea elektrine energije u upaniji je razgranata, a visokonaponska mrea uglavnom omoguuje opsluivanje cijelog prostora i to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom podruju. Za podruje upanije izra ena je posebna studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovnitva za prikljuenje na ovaj ekonomski i ekoloki vrlo prihvatljiv energent. Prostor opskrbljuje prirodnim plinom poduzee "INA - Industrija nafte" d.d. Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Prirodni plin se dobavlja i transportira sustavom plinovoda, a predaje se distributerima i direktnim industrijskim potroaima na mjernoredukcijskim stanicama, u svrhu daljnje distribucije i potronje. Detaljniji podaci o distributivnoj mrei i kapacitetima sadrani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi. c) Turizam Prirodne uvjete za razvitak turizma na podruju Virovitiko-podravske upanije ine prostrana lovna podruja s bogatim fondom divljai, rijeka Drava i njene pritoke te brojni ribnjaci i akumulacije s mogunou ribolovnog i razliitih oblika rekreacijskog turizma, vinorodna podruja te brojna umska i planinska podruja pogodna za razliite oblike izletnikog, rekreacijskog, seoskog i planinskog turizma, bogato kulturno-povijesno naslje e s brojnim kulturno-povijesnim spomenicima kao i geoprometni poloaj upanije s mogunou znaajnijeg razvitka tranzitnog turizma. Virovitiko-podravsku upaniju karakterizira prije svega rijeka Drava koja ini prirodnu granicu uz Ma arsku, prostrana ravnica te brdsko planinski predjeli osobito Papuka. Oni ine sami po sebi razliite ekosustave. Ova prva slika upanije popunjava se s nizom razliitih detalja. Ovdje se uje i kaj i to. Vei dio promocije turizma upanije radi TZ VP u suradnji s tri lokalne TZ u Orahovici, Slatini i Pitomai. One su aktivni sudionici svih turistikih doga anja u cijeloj upaniji. Virovitiko-podravska upanija smjetena je na spoju Podravine i Slavonije. Moe se rei da ima nekoliko prirodnih i izvedenih atraktivnih lokacija koje se nalaze u istonom dijelu upanije. To je prvenstveno Park prirode Papuk unutar kojeg se nalaze ostaci srednjovjekovnog Ruica grada, geomorfoloki spomenik prirode Rupnica i Park uma Jankovac te poznato orahovako Jezero koje rado posjeuju gosti iz susjednih i udaljenijih upanija. U sredinjem i zapadnom dijelu upanije postoji niz manjih, ali ne manje atraktivnih odredita kao to su Turski grad kod Medinaca, Pustara Vinjica s ergelom konja, jezera kod Virovitice s pounom stazom na obroncima Bilogore, daljinsko jahanje u Otrovancu te zatieni krajolik Krinica. ___________________________________________________________________________
Prirodne resurse za razvoj turizma ine prije svega zatiene prirodne vrijednosti, kao i one planirane za zatitu temeljem prostornih planova, budui da su ti prostori ve prepoznati kao posebno vrijedni, odnosno ine okosnicu sadraja koje je mogue ponuditi. Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zavre uju posebnu zatitu radi ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti, radi znanstvenog, kulturolokog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ili drugog javnog interesa. Na podruju upanije nalaze se brojni ribnjaci koji, pored komercijalne uloge za uzgoj slatkovodnih riba, imaju mogunosti za razvoj ribolova i lovnog turizma. Ribnjak u mjestu Grudnjak na predjelu Zdenaca osnovao je poznati veleposjednik Gutman, a ujedno je i dravno lovite. Ribnjak je povrine 1.020 ha. Na podruju grada Virovitice smjetena su Virovitika jezera, niz od devet bivih ribnjaka, s pounom i planinarskom stazom. Ova podruja obiluju mnogobrojnim ptijim vrstama te su pogodna za tematsko promatranje ptica. Virovitika jezera bogata su autohtonim biljnim vrstama (hrast kitnjak, srebrnasta lipa, praumska stabla bukve...) kao i rijetkim i zatienim biljnim i ivotinjskim vrstama (mekana veprina, crna roda, vidra...) te arheolokim nalazima iz 4. stoljea. Na podruju opine Pitomaa postoje dva umjetna ribnjaka na kojima se odvija sportski ribolov i koji ulaze u ribolovne vode na pitomakom podruju. To su oderana u Pitomai i Bara u Starom Gradcu. Na podruju opine Gradina uz rijeku Dravu nalaze se jezero Liman u Detkovcu povrine 18,50 ha te Netea povrine od 34,51 ha u ijem su sklopu ure eni ribika staza i ribiki dom. Zatim se tu nalazi bara Dravica povrine 17,19 ha i bara u Budakovcu s povrinom od 59,25 ha na kojoj se godinama zadravaju labudovi kao obiljeje ovog kraja. U upaniji je aktivno 29 sportsko-ribolovnih udruga, lanica Sportsko-ribolovnog saveza Virovitiko-podravske upanije, koji pored svog hobija obavljaju i poribljavanje prostora. Ribolovna drutva su nadlena za izdavanje ribolovnih dozvola. Ovi resursi su temelj ribolovnog turizma. Na podruju upanije postoji 21 zajedniko upanijsko i 13 dravnih lovita koja su bogata divljai (jelen, srnea divlja, divlja svinja, fazan, prepelica). Vidljivi su i rijetki primjerci poput divlje make i aglja na podruju Orahovice, kune bjelice i zlatice, jazavca i sl. Lovita predstavljaju dobar resurs za razvoj turizma upanije. Sva se lovita nalaze u okruenju izuzetnih prirodnih ljepota, gotovo netaknutih uma, istih rijeka, jezera i ribnjaka, a sa svojim fondom divljai svrstavaju se me u najbogatija u Hrvatskoj. Nizinska lovita prate tok rijeke Drave, dok su brdska lovita smjetena na obroncima Papuka. Lovita su zanimljiva i za turistiku etnju i branje umskih plodina i to jagoda, malina, borovnica, ljenjaka i raznih vrsta ljekovitih trava. Krovna lovna organizacija koja objedinjuje sve lovake udruge i u kojoj je mogue dobiti sve informacije u svezi uvjeta lova na naem podruju je Lovaki savez Virovitiko-podravske upanije. Osim zatienih i planiranih za zatitu prirodnih vrijednosti, za razvoj turizma znaajni su i kultivirani krajolici, osobito kultura vinograda i vonjaka te bogatstvo uma s obiljem ivotinjskog fonda. Poznate su vinarije Orahovica i Slatina koje sa svojim rafiniranim vinima i ure enim vinogradima pruaju odline uvjete za razvoj vinskog turizma. U Slatini je sve do 1912. godine radila tvornica pjenuavog vina Shaumburg-Lippe pa oivljavanje ove proizvodnje predstavlja svojevrsnu atrakciju vinskog sektora. Ovaj spoj razvoja vinogradarstva koje je izuzetno jako u Orahovici, a koja obiluje vinogradima na posebno izabranim poloajima zasa enim izuzetno kvalitetnim sortama vina, potrebno je povezati sa sektorom ___________________________________________________________________________
turizma. U Orahovici se nalazi i stari vinski podrum iz 19 st. koji je u funkciji uvanja najkvalitetnijih vina. I u zapadnom dijelu upanije, na obroncima Bilogore, znaajna su podruja s razvijenim vinogradarstvom pa je poznata proizvodnja vina u Vukosavljevici, opina pii Bukovica. Suhopolje ima tako er dugu tradiciju proizvodnje vina o emu svjedoi stari vinski podrum, izuzetne arhitektonske gra e jo iz vremena grofa Jankovia u blizini njegovog dvorca. Podruje opine Pitomaa obuhvaa obronke Bilogore koja su izuzetno pogodna za razvoj vinskog turizma. Ondje se trenutno provodi projekt vinske ceste koji je u fazi realizacije dijela infrastrukture odnosno rekonstrukcije i modernizacije putova, osobito podruje Aranj i Otrovanski breg. Za ovo podruje potrebno je raditi na dobivanju administrativne oznake pitomakog vinogorja. U Virovitiko-podravskoj upaniji smjestio se grad Orahovica koji je 2005. godine zabiljeio 100-godinjicu bavljenja organiziranim turizmom, iju okosnicu ine akumulacijsko jezero u Duzluku te Ruica grad iznad jezera. Unazad nekoliko godina, ovaj se prostor nastoji izgraditi kao sportsko-rekreacijski centar. Gradska uprava pokrenula je izradu Studije sveukupnog projekta razvoja budueg Sportsko-rekreacijskog centra Jezero-Ruica grad kojom su definirani budui sportsko-rekreacijski sadraji: Aqua centar, dvije skijake staze (s vunicom i iarom), dodatni sportski tereni, cabrio dvorana, vidikovac, prostor kamenoloma za ekstremne sportove i dr. Burna povijest Slavonije uzrokom je to danas ovaj prostor predstavlja pravo bogatstvo povijesne i kulturne batine od neolitika do razdoblja baroka, klasicizma i drugih stilskih obiljeja graditeljstva i umjetnosti. Od 9. do 13. stoljea ojaao je u Hrvatskoj feudalni sustav s poznatim sjeditima upa i upanija te iz tog razdoblja nalazimo primjere predromanikih kulturnih objekata, potom doba romanike (12. st.), gotike (13. do 16. st.) s uznapredovanim gospodarstvom i urbanizacijom kada se grade sjajni dvorci, fortifikacije i palae. Posebno je vrijedno istaknuti iz tog razdoblja gotiku crkvu Blaene Djevice Marije u Voinu, izgradnju pavlinskog samostana i crkve u pii Bukovici, franjevake crkve u Virovitici i velebne utvrde Ruice grada u blizini Orahovice. Pored tradicionalnih lokalnih prigodnih manifestacija koji se odravaju diljem upanije, potrebno je izdvojiti kulturno-zabavnu i turistiku priredbu Orahovako proljee kojom se oznaava poetak turistike sezone u Orahovici (grad koji je 2005. godine proslavio 100godinjicu organiziranog turizma), pod tim se imenom odrava od 1966. godine, zatim festival Pjesme Podravine i Podravlja u Pitomai i Dani Milka Kelemena u Slatini. U Orahovici se odrava i lokalna manifestacija Crkvarako sijelo. Mogunost za vei broj turistikih dolazaka su i dva sajma: Viroexpo u Virovitici, me unarodni sajam obrtnitva, poduzetnitva i poljoprivrede, koji se odrava od 1996. godine te Slavin u Orahovici, me unarodni sajam vinarstva, voarstva i vinogradarstva koji ima tradiciju od 1994. godine. Pored ova dva sajma, ve tradicionalno se odravaju izlobe meda i voa i povra, kao zahvalnost na jesenjem obilju plodova. Virovitiko kazalite unazad nekoliko godina priprema Virkas - jedinstvene kazaline susrete brojnih gostujuih kazalinih skupina iz cijele Hrvatske. U Zdencima se odrava od 2003. godine Kolonija kipara iz Ernestinova povodom obiljeavanja Dana opine, me uupanijskog je karaktera i svi kipovi ostaju za ukraavanje mjesta. ___________________________________________________________________________
Lokalna manifestacija Drapanje perja, vezana je za slovaku manjinu u mjestu Zokov Gaj, opina Zdenci, a odrava se od 2004. godine te obiluje bogatim kulturnim programom. Isto tako postoji i manifestacija ijalo u samom mjestu Zdenci od 2003. godine, slinog sadraja vezana uz tradicijske etno sadraje. U Suhopolju se odrava Suhopoljsko ljeto, manifestacija lokalnog sadraja s nizom doga anja. U Slatini postoji nekoliko lokalnih manifestacija poput Slatinskog ljeta zabavnog sadraja, Slatinskih jeseni na kojima se okupljaju proizvo ai jesenskih plodova uz tradicionalne i prigodne programe, Smotra folklora i dr. Za Viroviticu je vezana viednevna manifestacija uz obiljeavanje sv. Roka, zatitnika grada i upe. Brojna kulturno-portska doga anja svake godine privuku mnogobrojne posjetitelje u grad i upaniju pa je tako nastala i milenijska fotografija ime Strikomana povodom 770. obljetnice prvog pisanog spomena Virovitice s vie od tisuu Virovitiana koji su se okupili na mostu ispred dvorca Pejaevi. Veina opina tradicionalno odravaju lokalne manifestacije povodom crkvenih blagdana (npr. boine sveanosti) kao i povodom zatitnih svetaca mjesta kirvaji (Sv. Vinko, Sv. Martin i dr.). Me utim, ono to daje posebnost Virovitiko-podravskoj upaniji jest manifestacija Matkanje koja se odrava u Sladojevcima, nedaleko Slatine. Ovo je jedinstvena priredba koja ima tradiciju dugu preko 300 godina. Matkanje ili mali svatovi bazira se prema usmenim i pisanim zapisima na sklapanje posestrinstva kucanjem uskrsnim jajima, kada se djevojice trajno veu kroz prijateljstvo ili kumstvo i postaju matke. Ovo je priredba koju treba promocijski ojaati za dolazak turista. Obiljeavanje Dravskog proljea (Vazmeno kolo), manifestacije koja se svake godine odrava na Mladi Uskrs ili Bijelu nedjelju i subotu koja joj prethodi, odrava se tako to se u dva dana brojne folklorne skupine sastaju u Sopju i Starinu (Ma arska). Prvi dan u jednom, a drugi u drugom mjestu preko Drave. U nedjelju svake godine drugi prelaze brodom i amcima na suprotnu stranu i time svjedoe da ih Drava ne razdvaja nego spaja. Tu se na dvije obale, u dvije drave sastaju uglavnom predstavnici jednog - hrvatskog naroda i njihovi prijatelji, tu se govori hrvatski jezik, uva kulturno blago koje su njihovi stari stoljeima stvarali. Trenutno u Virovitiko-podravskoj upaniji ima 22 smjetajna objekta ukupnog kapaciteta 202 smjetajne jedinice i 443 leaja. Smjetajni kapaciteti prema glavnim opinama i gradovima prikazani su tablici 32. Tablica 32 Smjetajni kapaciteti Virovitiko-podravske upanije po vrstama objekata i gradovima i opinama, 2009. god.
Virovitikopodravska upanija Virovitica Orahovica Slatina Pitomaa Ukupno 2009. soba 81 58 35 28 202 leaja 159 159 67 58 443 48 97 14 29 8 16 Hoteli, moteli soba 48 leaja 97 Prenoita soba 6 leaja 13 soba 22 46 18 28 114 Sobe leaja 39 83 33 58 213 26 104 Ostalo* soba 5 12 9 leaja 10 76 18
Izvor podataka: TZ VP, 2008.
*ostalo: ukljuuje privremene smjetajne objekte, lovake kue, privatni smjetaj. Veina navedenih objekata kategorizirana je s dvije odnosno tri zvjezdice, osim hotela Mozart koji ima etiri zvjezdice. U Orahovici postoje dva mini obiteljska hotela ija je kategorizacija u tijeku te hotel na Vinjici.
___________________________________________________________________________
Dravni zavod za statistiku prati dolazak i noenja gostiju kao i ugostiteljsku potronju. Sezonalnost dolazaka nije naroito izrazita, no ipak je biljeeno vie posjeta tijekom razdoblja sijeanj-oujak zbog sajmova Viroexpo i Slavin te manifestacije Virkas, zatim raste tijekom svibnja i lipnja te od kolovoza do listopada. Kako se prihod od turizma ne mjeri na razini statistikih podataka, nije ga mogue iskazati. Tablica 33 Dolasci i noenja turista na podruju Virovitiko-podravske upanije u 2009. godini
Prostorna jedinica Republika Hrvatska Dolasci/ noenja Ukupno Domai Strani Indeksi I. XII. 2009. I. XII. 2008. Ukupno Domai Strani
97 99 87 90 99 100
dolasci noenja
10 934 474 56 299 647 14 395 39 219 5 234 22 086 1 218 3 342 2 076 5 154 3 534 3 534 65 143 1 187 2 896 763 1 432 318 632
1 599 652 5 799 030 12 140 34 324 4 885 21 409 886 2 696 1 732 4 421 3 302 3 302 40 71 713 1 404 446 758 136 263
9 334 822 50 500 617 2 255 4 895 349 677 332 646 344 733 232 232 25 72 474 1 492 317 674 182 369
Virovitiko-podravska upanija Orahovica Slatina Virovitica ainci Pitomaa Sopje pii Bukovica Voin Izvor podataka: DZS, 2010.
dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja
100 103 109 108 102 109 98 110 110 98 13 14 103 108 76 76 88 86
105 109 110 108 128 129 109 139 109 108 14 17 98 83 73 74 72 71
81 75 96 95 65 67 65 49 127 44 11 11 111 150 81 79 106 103
Prema Pravilniku o proglaavanju turistikih opina i gradova i o razvrstavanju naselja u turistike razrede (NN 122/09, 9/10, 61/10 i 82/10) proglaavaju se turistike opine i gradovi te naselja razvrstavaju u turistike razrede. Pregled mjesta i turistikih razreda prikazan je u tablici br. 34.
___________________________________________________________________________
Tablica 34 Turistika mjesta u Virovitiko-podravskoj upaniji

GRAD ORAHOVICA OPINA NASELJE Orahovica Stara Joava SLATINA Slatina VIROVITICA Korija Milanovac Virovitica ainci Slatinski Drenovac Gradina Baevac Mikleu Mikleu Pitomaa Krinica Otrovanec Pitomaa Sopje Suhopolje pii Bukovica Voin Vinjica Suhopolje pii Bukovica Voin RAZRED D A C D B D C B B D B D C D C D C C C D B D C D C D C
Za podruje Virovitiko-podravske upanije osnovana je Turistika zajednica Virovitikopodravske upanije ije su lanice Turistike zajednice grada Virovitice, Slatine i Orahovice te Turistika zajednica opine Pitomaa. d) Poljoprivreda Prostor Virovitiko-podravske upanije dosta je heterogen obzirom na morfoloka svojstva, strukturu namjena i vlasniku strukturu. Od ukupno 2.022,03 km2, koliko iznosi povrina upanije, oko 56,85% predstavlja brdski dio, a preostalih 43,15% je ravniarski dio. Ovaj odnos u odre enom smislu determinira oblik gospodarskog razvitka na podruju upanije. Jedan i drugi dio prostora upanije predstavlja znaajan resurs za gospodarski razvitak, s tim ___________________________________________________________________________
to u ravniarskom dijelu prevladava poljoprivreda, a u brdskom djelatnosti vezane uz umarstvo te odre ene oblike poljoprivrede ekstenzivnog tipa i turizam. Ukoliko se struktura zemljita u upaniji stavi u odnos prema strukturi zemljita na razini Hrvatske, vidi se da u ukupnoj povrini dravnog prostora, prostor upanije sudjeluje s 9,33%, a s ukupnim obradivim povrinama 7,78%. to se tie uma upanija sudjeluje u ukupnoj povrini uma na dravnoj razini s 3,23%. Vlasnika struktura zemljita u upaniji predstavlja za sada jo uvijek naslije e iz biveg sustava. Od ukupne povrine upanije 64,2% nalazi se u dravnom vlasnitvu, a 35,8% u privatnom. Kada su u pitanju oranine povrine taj odnos je obrnut, 53,6% je u privatnom, a 46,4% je u dravnom vlasnitvu. Kod ostalih kategorija zemljita znatno je vei udjel zemljita u dravnom vlasnitvu. Tablica 35 Struktura zemljita po kategorijama koritenja i vlasnitvu
Poljoprivredna povrina (km2) Ukupno Obradiva povrina (km2) Oranica Vonjak Vinograd Livada
Ukupno Privatno Dravno
116.751 65.278 57.255
114.614 64.406 51.208
99.062 53.124 45.938
1.292 1.812 480
2.134 356 1.778
12.126 4.434 7.692
Izvor podataka: Ured za katastarsko-geodetske poslove, Virovitica
Ukoliko se zemljini potencijal eli izraziti u odnosu na stanovnitvo, pokazatelji na razini upanije kreu se priblino u sljedeim omjerima. Na 100 ha ukupne povrine u upaniji dolazi 46 stanovnika. U isto vrijeme na dravnoj razini taj odnos iznosi 84 stanovnika. To ukazuje da je stupanj naseljenosti na podruju upanije nii od dravnog prosjeka. Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih povrina iznosi u upaniji 80, a na dravnoj razini 207. Poljoprivredne povrine u upaniji obuhvaaju 57,74%, a obradive povrine oko 56,67% ukupnog podruja upanije. U odnosu na Regiju Slavonije i Baranje poljoprivredne povrine upanije Virovitiko-Podravske imaju udjel od 15,5%, a obradive povrine 14,5%. Slavonija i Baranja u Republici Hrvatskoj regija je s najvie poljoprivrednih povrina, iako ravniarski i valoviti tereni upanije imaju kote u rasponu od cca 90 do 250 m.n.v. i uglavnom se koriste za poljoprivrednu proizvodnju na to ukazuje i znaajan udjel poljoprivrednih povrina u ukupnoj povrini upanije. Iznad 250 metara nadmorske visine postaju uvjeti za ratarstvo sve nepovoljniji. Tu je zastupljena ekstenzivna oranina proizvodnja poluumskih zona na malom (seljakom) posjedu. Ukupno se koristi za kulture 114.614 ha od ega je najvei dio sjeverno od magistralne ceste Orahovica-Slatina-Virovitica-Pitomaa. Meliorirano je oko 103.000 ha od ega na slivnom podruju Karaica-Vuica 53.000 ha, na slivnom podruju "upanijski kanal" 40.200 ha i na slivnom podruju "Bistra" 9.800 ha. Meliorirano zemljite nalazi se preteno sjeverno od magistralne ceste, a samo manjim dijelovima prostire se juno. Neobra ene povrine iznose oko 9.500 ha, a nalaze se u dolini Vojlovice i Voinke. Ovo podruje ima potrebu za melioracijskim zahvatima i drugim mjerama poboljanja. ___________________________________________________________________________
Oko 30% melioriranih povrina nizinskog dijela (cca 30.700 ha) ugroeno je poplavnim vodama i bujicama. Brdski dio juno od magistralne ceste Orahovica-Slatina-Virovitica-Pitomaa ugroen je erozionim procesima i bujicama. Agrarne povrine pokrivaju priblino 50% povrina upanije. Od kultura najznaajnije su itarice, ali veliki udio povrina ini i industrijsko bilje kao nasadi duhana npr. Vinogradi su zastupljeni u manjem postotku, dok se trenutano poveavaju nasadi pod vonjacima. Tu nisu raunate okunice koje svojim nasadima dopunjuju sliku prostora. Trend smanjenja poljoprivrednih povrina prisutan je na podruju upanije. Klimatske prilike i drugi ekoloki uvjeti nisu posebno ograniavajui imbenici za poljoprivrednu proizvodnju. Stoarstvu u dosadanjoj planskoj dokumentaciji nisu davani znaajniji naglasci, mada je 80-ih godina biljeen relativno visok broj matinih grla, odnosno broj osnovnog stada u odnosu prema raspoloivim povrinama. Uz stoni fond i razvoj stoarstva vezani su i klaoniki i prera ivaki kapaciteti prehrambene industrije. Kapaciteti za uzgoj vezani su uz tadanje povrine u drutvenom vlasnitvu tako da ih danas nalazimo razmjetene po prostoru cijele upanije. U posljednje vrijeme pojavljuju se naznake oivljavanja stoarstva kroz seosko gospodarstvo i poduzetnitvo. Takve bi mogunosti valjalo temeljitije procijeniti, tim vie to karakter pojedinih prostora prua dobre polazne mogunosti za uspjeni razvoj seoskog poljoprivrednog gospodarstva, ali treba osigurati i prostorne i druge preduvjete za smjetaj i razvoj djelatnosti. U postupcima izrade dosadanje prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podaci o poljoprivrednom zemljitu i njegovoj mogunosti koritenja za pojedine namjene pa se to zemljite moe razvrstati u tri osnovne skupine: a) zemljite pogodno za poljoprivredu, b) zemljite ogranieno pogodno za poljoprivredu, c) zemljite mjeovite namjene - mozaik poljoprivrednog i degradiranog umskog zemljita s isprepletenim gra evinskim podrujima naselja. U sadanjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno trite, presudno je koncipirati strateke proizvodne programe koji e omoguiti razvoj obiteljskih gospodarstava i poduzetnitva i konkurentnost poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, vodei rauna o zatiti prirodnih potencijala. U tom cilju bilo bi svrsishodno izraditi posebnu analizu i projekciju razvoja poljodjelstva u Virovitiko-podravskoj upaniji.
___________________________________________________________________________
e) umarstvo ume i umsko zemljite kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resursi proglaeni su Ustavom kao dobro od opeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi ume su znaajne za zdravlje ljudi, vaan su imbenik i regulator hidrolokih uvjeta, a u pobr u i brdskim predjelima najsnanija i najsigurnija prepreka eroziji. ume su temelj razvitka turistike i lovne privrede, a znaajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. U ukupnoj koliini umskog zemljita Republike Hrvatske, Virovitiko-podravska upanija sudjeluje s oko 3%. umom je pokriveno oko 32% prostora upanije, a prosjek Republike Hrvatske je 37%. U odnosu na Republiku Hrvatsku ume Virovitiko-podravske upanije su ouvanije i u biolokom i gospodarskom smislu. Podaci o ukupnoj umskoj povrini Virovitiko-podravske upanije me usobno se razlikuju ovisno o izvoru. Naredna tablica prikazuje te podatke. Tablica 36 umske povrine upanije prema kategorijama i vlasnitvu (ha) Ukupno Listae etinjae Privatno* 5.097 5.090 7 Poduzea* 59.043 56.864 2.179 Ukupno* 64.140 61.954 2.186 Ukupno** 68.728 Ukupno*** 65.578 Udio u RH 3,1% 3,4% 0,9%
Izvori podataka: * Statistiki ljetopis 1993. god. ** Virovitiko-podravska upanija, Ured za gospodarstvo *** Ured za katastarsko-geodetske poslove, Virovitica
ume upanije trenutno su podijeljene na dvije kategorije i to: ume i umska zemljita u dravnom vlasnitvu i ume i umska zemljita u privatnom vlasnitvu sa umama kojima su gospodarila biva drutvena poduzea. Sve "dravne ume" su ure ene, a od uma u privatnom vlasnitvu ure ene su samo ume na podruju bive opine Virovitica. Osnovni podaci o povrinama uma, drvnoj zalihi, prirastu i etatu u dravnim umama dani su u narednoj tablici.
___________________________________________________________________________
Tablica 37 Osnovni podaci o povrinama uma, drvnoj zalihi, prirastu i etatu

Uprava uma umarija Koprivnica Pitomaa Bjelovar Virovitica Suhopolje Naice eralije Orahovica Sl.Drenovac Voin Ukupno: Povrina uma (ha) 2.296 8.287 6.599 11.855 13.402 11.340 14.949 68.728 Drvna zaliha (m3) 536.752 1.960.495 1.078.262 1.227.746 1.880.981 1.791.495 1.844.321 10.320.052 God. teajni prirast (m3) 18.374 56.958 45.121 56.468 77.370 65.262 72.006 391.559 God. sjeivi etat (m3) 12.973 40.000 28.000 22.825 34.844 25.676 64.192 228.510
Izvor podataka: Informacija o stanju i organiziranosti umarstva na podruju Virovitiko-podravske upanije; Ured za gospodarstvo Virovitiko-podravske upanije; Virovitica, svibanj 1995. god.
ume u privatnom vlasnitvu i ume kojima su gospodarila biva drutvena poduzea zauzimaju povrinu od 65.578 ha s drvnom zalihom od cca 228.510 m3. Sumarni podaci o umskom fondu na podruju Virovitiko-podravske upanije prikazani su u narednoj tablici. Tablica 38 Sumarni podaci o umskom fondu Virovitiko-podravske upanije
Ukupna povrina uma i umskog zemljita (ha) Povrina uma i obrasla povrina (ha) Postojea drvna zaliha (m3) Godinji prirast (m3) Etat-drvna zaliha za sjeu (m3/god)
68.728
65.578
10.320.052
391.559
228.510
Izvor podataka: Informacija o umskom fondu i gospodarenju umama na podruju Virovitiko-podravske upanije; Ured za gospodarstvo Virovitiko-podravske upanije; Virovitica, studeni 1994. god.
Promatrajui prostor uopeno se moe rei da vii dio podruja pripada biljno-geografskoj provinciji ilirskih bukovih uma, a ravnica ilirskograbovih uma. Uz rijeke i kanale su poplavne i movarne ume s nejasno definiranom granicom. U podruju gorja pojava odre enih umskih zajednica uvjetovana je reljefom odnosno mikroklimom i pedosferom. Na junim stranama preteno su zastupljene hrastove ume, a na sjevernim bukove i bukovo-jelove. Na Papuku pojas bukve izraen je na visini iznad 640 m, a na Dilju iznad 410 m. Acidofilne zajednice hrasta kitnjaka, bukve i jele razvijene su na plitkim tlima silikatne podloge (renkeri i distrini kambio sol plitki). Na plitkim tlima karbonatne podloge razvijaju se bazoilne zajednice hrasta medunca, crnog jasena i bukve. ume se dijele na prigorske, nizinske i dravske. Prigorske su mjeovitih prirodnih sastojina graba i hrasta kitnjaka s mjestiminim nasadima crnogorinih kultura (Kinkovo). Nizinske su u manjem dijelu autohtone sastojine hrasta lunjaka, a u veem dijelu su nadosa ivane plantaama topola i drugih gospodarskih vrsta (Jasenovaa, Bazovaka uma). Priobalne dravske ume su prirodne autohtone sastojine vrbika, ali su u veoj mjeri pretvorene u niski sloj aeva i ibljika. ___________________________________________________________________________
Prema vegetacijskoj karti uma Slavonije i Baranje zastupljenost umskih zajednica je sljedea: - uz Dravu su zastupljene ume vrba i topole, - u nizinskom dijelu dominiraju ume hrasta lunjaka i obinog graba, a znaajnije su prisutne ume hrasta lunjaka s utilovkom i ume poljskog jasena s kasnim drijemovcem, - u viim predjelima su ume hrasta kitnjaka i obinog graba te submontanske ume hrasta kitnjaka i bukve, - u visokim predjelima najzastupljenije su submontanske ume bukve, a prisutne su i submontanske ume hrasta kitnjaka, - najvie zone pripadaju umskim zajednicama jele i bukve. Od znaajnijih biljnih zajednica fitocenoza zastupljene su i: - ume kitnjaka i obinog graba s bukvom, - ume lipe sa aem, - ume crne johe sa aem. Danas na podruju Virovitiko-podravske upanije umskim zemljitem upravljaju tri uprave uma: Koprivnika, Bjelovarska i Naika u omjeru 3:22:75. umske povrine, prema podacima Javnog poduzea za gospodarenje umama Uprave uma Naice, zauzimaju ukupno 51.546 ha. Od tih povrina ekonomske ume su na 47.938 ha, a ostale na 3.608 ha. Ukoliko se promatra nain koritenja uma stanje je sljedee: proizvodne ume zauzimaju 50.581 ha, zatitne 131 ha i ostale 14.866 ha. Prirodne ume su na 60.328 ha, a ostale su uzgojene. U odnosu na umske povrine, u upaniji dolazi 160 stanovnika na 100 ha, a na dravnoj razini dolazi 287 stanovnika na 100 ha umskih povrina. Problematika uma vezana je uglavnom uz konstantno smanjenje umskih povrina te zahvate kojima se naruavaju prirodni uvjeti u stanitima. Rat i poratne pojave onemoguile su potpuno gospodarenje umskim fondom. U gospodarenju umama je, u ovisnosti od obujma sjee potrebno obavljati obnovu uma poumljivanjem i to osobito kod onih sjea kod kojih nije osigurana prirodna obnova uma te provoditi mjere uzgoja i zatite. Budui da je jo uvijek nedovoljno iskoritena rekreacijska, lovna i turistika vrijednost uma, ukupnom umskom fondu treba osigurati gospodarski, ekoloki i zatitni aspekt razvoja. Zakonom je proglaen park prirode Papuk (NN 45/99) u ukupnoj povrini od 336 km2. Na podruju upanije Zakonom o zatiti prirode (NN 30/94 i 72/94) zatiena je park-uma Jankovac, povrine 613,26 ha te Sekulinake planine kao rezervat umske vegetacije, povrine 11 ha. ___________________________________________________________________________
Zatitna funkcija uma u sebi objedinjava zatiena umska podruja u smislu Zakona o zatiti prirode, ali i zatitnu ulogu uma radi tienja sadraja u prostoru. Po Zakonu o umama takve ume po namjeni spadaju u zatitne ume i ume s posebnom namjenom, gdje su primarne opekorisne funkcije tih uma (unapre enje rekreativne, portske, lovne, turistike i sline namjene). Mjeovita namjena oznaava mozaik uglavnom degradiranih uma isprepletenih enklavama poljoprivrednog zemljita i gra evinskih podruja naselja, tj. povrinski manjih umskih kompleksa, s gospodarskog stanovita manje znaajnih, ali sa stanovita opekorisnih funkcija uma tako er vrijednih umskih povrina. f) Vodni resursi Virovitiko-podravska upanija prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama ustrojstvu vodnog gospodarstva, pripada dvama vodnim podrujima: vodnom podruju slivova Drave i Dunava i vodnom podruju sliva Save. Najvei dio upanije pripada vodnom podruju slivova Drave i Dunava. Tu se izdvajaju slivna podruja: "Karaica-Vuica", "upanijski kanal" i "Bistra". Vodnom podruju sliva Save pripada dio podruja sliva "Ilove-Pakre". Rijeka Drava Srednja Drava svojim tokom kroz iroku aluvijalnu dolinu od Maribora do ua Mure, dugim oko 125 km, ima relativni pad blizu 0,1%, a srednje godinje protoke kreu se od 297 m3/sec kod Maribora do 335 m3/sec kod ua Mure. Vodni reim je fluvio-glacijalni s najniim protokama u sijenju i veljai, a najviim u svibnju i lipnju. Energetsko koritenje Drave otpoelo je tek u ovom stoljeu. Planirane su ukupno 22 vodne stepenice, a u Hrvatskoj su izgra ene 3 (Varadin, akovec i Dubrava). Zbog postojeih karakteristika vodnog reima Drava je povoljan vodotok za hidroenergetsko koritenje, jer dobro dopunjuje hidroenergetske izvore dinarskog kra. Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u ljunkovitom terenu te velike protoke u prolosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave, tako da se njeno korito u duem razdoblju mjestimino znaajnije premjeta. Zbog promjena rijenog korita nekada je dolazilo do poplava koje su unitavale poljoprivredne kulture i ugroavale oblinja naselja i puanstvo. Koritenje vode i vodnih resursa spada u najznaajnije komponente razvitka i perspektive ovog podruja. Prvenstveno je bitna uloga vodoopskrbe (potreba za pitkom i tehnolokom vodom) i hidropotencijala, a ne treba zanemariti ni posebne vodne resurse kao to su mineralno-termalna ___________________________________________________________________________
vrela i vode geotermalnog porijekla te druge oblike gospodarskog koritenja (poljoprivreda, ribnjaarstvo, koritenje ljunka, rekreacija i turizam). Voda kao temeljni prirodni resurs nije ravnomjerno zastupljena na prostoru upanije. Juni dio upanije (brdsko-planinski) bogatiji je oborinama no istovremeno siromaniji podzemnim vodonosnim resursima. Ovakav raspored vode upuuje i na nain zahvaanja vode za vodoopskrbu. Koliine zahvaene vode neusporedivo su znaajnije u nizinskom dijelu gdje su koriteni podzemni vodonosni horizonti kojih u viem dijelu upanije nema. Vodoopskrbni sustavi brdskog dijela bazirani su uglavnom na gorskim izvorima. Koliina dostupne vode nije velika i reda je veliine oko litre u sekundi. Ova injenica veliki je ograniavajui element razvoju. Ukoliko se eli potaknuti razvoj brdsko planinskog podruja, vodu kao temeljni element ivota nuno je osigurati u dovoljnim koliinama. Razvoj vodoopskrbnih sustava toga dijela upanije mora se temeljiti na razvoju velikih vodoopskrbnih sustava kojima bi se voda iz nizinskog dijela gdje je ima dopremala u dijelove upanije koji su njome deficitarni. Na temelju valorizacije prirodno-geografske osnove i analize dosadanjeg prostornog razvoja utvr eni su: najizraeniji problemi vezani uz stanje prostora i okolia, ogranienja prostornog razvitka i mogunosti koje postoje za daljnji razvitak u prostoru. Koritenje vode za vodoopskrbu Za stanovnitvo upanije, ali i iri prostor od presudne je vanosti zatita i koritenje vodonosnika za razvoj vodoopskrbnog sustava. Velik dio upanije pokriven je izgra enom vodovodnom mreom, a u pripremi je projektna dokumentacija naselja koja nemaju vodovodnu mreu, tako da se moe konstatirati da problem vodoopskrbe nije bio znatnije zapostavljen u odnosu na druga podruja RH. Prema podacima za 2009. godinu duina glavne mree je 490.164 m', duina razdjelne mree 539.743 m', odnosno ukupna duina vodovodne mree iznosi 1.029.907 m'. Ukupan broj prikljuaka je 23.655. Prema provedenim ispitivanjima, predvidivo je da u budunosti nee biti dovoljne sadanje lokacije crpilita, ve e biti potrebno oformiti nova. Koritenje vode u energetske svrhe Unato tome to vodni potencijal Virovitiko-podravske upanije omoguava koritenje vode za pridobivanje elektrine energije trenutano energetskog koritenja vode nema. Razmiljanja i planovi na studijskoj i idejnoj razini predvi aju na Dravi, koja je na ovom nivou tehnolokog razvoja jedini vodotok sa zanimljivim energetskim vodnim potencijalom, izgradnju vie vodnih stepenica ija bi funkcija bila i energetsko koritenje.
___________________________________________________________________________
Navodnjavanje i odvodnja Navodnjavanje, iako potrebno kao mjera poboljanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa, prisutno je na ogranienoj povrini od 100 ha. U odnosu na ukupne povrine pod kulturama udjel je zanemariv i iznosi samo 0,9. Osnovni preduvjet za izgradnju sistema za navodnjavanje je ure enje potencionalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sistema. Stanje reguliranosti vodotoka u upaniji nije zadovoljavajue. Zbog viegodinjeg nedovoljnog odravanja i neizgra enosti sustava ne mogu se provesti vode sliva na siguran nain. Budui nije izgra en sustav za obranu od poplava brdskih voda, dolo je u ljeto 1996. godine do poplave u brdskom dijelu i gusto naseljenom pribrdskom pojasu uz magistralnu cestu i eljezniku prugu. Na slivnom podruju Karaica-Vuica ure enim se smatra samo vodotok Vojlovica-VoinskaDrava, dok su ostali vodotoci nedovoljno regulirani (ure eni). Slivna povrina vodotoka Vojlovica-Voinska-Drava je podruje branjeno od poplava. Tako er su branjene s veim ili manjim stupnjem sigurnosti i povrine uz Dravu. Ugroeno podruje je uz sve glavne vodotoke (Slatinska a avica, Koziki potok, Vojlovica, Voinka). Na slivnom podruju upanijskog kanala ure enom se smatra oko 1/3 ukupne duljine svih vodotoka. Na tom prostoru uzduni padovi vodotoka su veliki i ne odgovaraju prirodnom sastavu tla kroz koje teku. Ugroeno poplavnim vodama je 4.094 ha, od ega je 3.172 ha branjeno, a 922 ha nebranjeno. Na slivnom podruju "Bistra" reguliranim se smatraju vodotoci Vir u duljini 3.480 m, Kopanjek u duljini 2.560 m, Josina rijeka u duljini 4.030 m i Kladare I u duljini 4.200 m. Ukupno je regulirano 14.210 m vodotoka. Branjena podruja nalaze se uz vodotok Drave. Posebni vodni resursi U specifine vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermikog porijekla. Sloena geoloka gra a s naglaenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralno-termalnih vrela du rasjednih linija, a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna, slana) i temperaturu vode (hladna, mlana, topla). Drugi specifini vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova podzemlja. Na njihovo postojanje ukazala su duboka istrana buenja za naftu i plin na podruju ribnjaka u Gradu Virovitici. Ribnjaarske povrine zastupljene su sa oko 700 ha, a odnose se na dio ribnjaarskih povrina ribnjaka Grudnjak i ribnjaka Virovitica. ___________________________________________________________________________
g) Eksploatacija mineralnih sirovina Godine 1998. izra ena je Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitiko-podravske upanije prema kojoj tla Virovitiko-podravske upanije preteno pripadaju dvama razdjelima: automorfnim i hidromorfnim. Godine 2010. izra ena je Studija gospodarenja mineralnim i energetskim sirovinama na podruju Virovitiko-podravske upanije (HGI; Zagreb) u kojoj je obra ena geoloka gra a podruja s opisom kronostratigrafskih odnosno litostratigrafskih jedinica s posebnim osvrtom na mineralne sirovine. Automorfna tla su se razvila na terenima koji nemaju dodatnog vlaenja, to znai da nema poplavne ili slivene vode niti da podzemna voda dopire u aktivni profil, u solum. Kod tih tala ulaenje je samo oborinskih voda, dobre su drenae pa kroz njihovu masu zato dobro perkolira oborinska voda i nalaze se iznad 95-100 m nadmorske visine. Hidromorfna tla su drugi odjel znaajno zastupljenih tala. To su tla na iji razvoj i dinamiku ne utjeu samo oborinske nego i dopunske nezaslanjene vode. Zato su to povrine na niim ili udubljenim dijelovima i to ispod izohipse 100 m.n.v., na kojima poplavna voda (slivena s viih terena ili izlivena iz vodotoka) i podzemna voda ulaze u solum i zadravaju se u tlu krae ili due razdoblje godine. Takve vode koje prekomjerno zasiuju tla dominiraju i usmjeruju procese u njima. Mjestimino i iznad nadmorske visine 100 m.n.v. nalaze se udubljene forme reljefa ili nepropusni slojevi u koje se slijeva ili u kojima stagnira voda i u kojima uzrokuje hidrogenizaciju. Isto tako i ispod nadmorske visine 100 m.n.v. Mogu se nai uzviena, otona podruja ili grede koja su izvan djelovanja dodatnih voda pa izostaje prekomjerno vlaenje i na njima se razvijaju automorfna tla. U inundacijama uz Dravu i dolinama dravskih pritoka nalaze se poplavne povrine koje se sve vie brane obrambenim nasipima. Osim ovih najniih terena postoji neplavljeni dio starijih terasa na kojima se podzemna voda javlja dublje, u niem dijelu profila tla, s velikim ili slabim oscilacijama. Izme u ovih zona je pojas na kome mikroreljefske razlike i hidroloke prilike variraju, ine razliite kombinacije i zato dodatne vode, ovisno o porijeklu, koliini, trajanju i poziciji u profilu uvjetuju procese hidrogenizacije koji ne manjim distancama mogu i jae varirati. Prema geomorfolokim karakteristikama izdvajaju se nizinsko podruje Podravine i masiv Slavonskog gorja. Slavonsko gorje je ostatak stare Panonske mase, izgra eno od paleozojskih magmatskih i metamorfnih stijena te sedimenata trijasa, jure i krede. Okrueno je sa svih strana rasjedima raznih smjerova, du kojih je slavonsko gorje izdignuto kao horst. U skladu s geolokom gra om cijelog podruja, evidentirano je rasprostranjenje i koncentracija odre enih, preteno nemetalnih mineralnih sirovina. Veina poznatih rudnih pojava vrstih mineralnih sirovina vezana je za osnovno temeljno gorje i rubni pojas Slavonskog gorja. ___________________________________________________________________________
Za kristalinske magmatske i metamorfne stijene osnovnog temeljnog gorja vezana su orudnjenja i grafita i grafitnih kriljaca, talk-kloritnog kriljca, feldspata i liskuna, kvarca i kvarcita te gra evni materijali kao to su amfiboliti, dijabazi, rioliti i dr. Od mezozojskih sedimenata izdvajaju se dolomiti i vapnenci. Tercijarne naslage unutranjeg i vanjskog rubnog podruja sadre ugljene slojeve, tufove, kvarcne pijeske, gline i vapnence. Kvartarni nanosi neposredno uz kristalin sadre rijetke minerale i niz rijetkih elemenata te heterogene ljunke i pijeske, a u nizinskim podrujima lesne gline. Tablica 39 - Popis postojeih eksploatacijskih polja
OZNAKA LEITE HERCEGOVAC ORULICA KOSA BRENZBERG-TOAK ERVANJSKA HERCEGOVAC II JOVANOVICA TRENJEVICA BUK (HUM) BILO JASENA SLADOJEVCI ORAHOVICA ORAHOVICA 1 (KRENIK) PRODORINA PRODORINA II RIBNJAK DRAVA KATINKA (DRAVA) LJEARA BOK STARI GRADAC PEPELANA CABUNA (LEVINOVAC) A AVICA DONJA BUKOVICA CRNAC KALINOVAC BOKI-KLOKOEVCI BENIANCI BILOGORA NAFTA ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN L SIROVINA TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI PIJESAK ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L TIP
Postoje zabiljeke o koritenju ugljena iz podruja Slavonskog gorja no crpljenje je prekinuto kao i istraivanja na odre ivanju perspektivnih leita. Rje ih minerala i elemenata u gorskom dijelu nalazimo u tragovima (elit, uran).
___________________________________________________________________________
Na podruju nizinskog dijela upanije eksploatira se nafta i zemni plin. Koliine koje ekonomski pravdaju eksploataciju prisutne su na rubnim dijelovima upanije prema Osjekobaranjskoj i Koprivniko-krievakoj upaniji. Naftna i plinska polja svojim postojanjem ne uvjetuju ogranienja koritenja prostora na povrini zemlje, osim sabirnog sustava naftovoda/plinovoda, pojedinanih lokacija buotina te objekata otpreme i obrade (plinska stanica, istaka stanica i sl.). Bilo bi poeljno da se dosadanja istraivanja sistematiziraju i nastavi sistematskim radom na daljnjem istraivanju, to bi dalo realnu sliku mogunosti razvoja pojedinih grana koje se temelje na tim sirovinama. Na podruju Virovitiko-podravske upanije eksploatiraju se mineralne sirovine s iskljuivom primjenom u graditeljstvu. Koritenje mineralnih sirovina ovisno je o potrebama trita, a proizvodnja ovisi o prirodnom potencijalu. Rudarska se aktivnost odvijala u uskim lokalnim okvirima, bez postojane gospodarske politike. U oblasti gospodarenja mineralnim sirovinama trebalo bi definirati gospodarsku politiku i usmjeriti djelovanje tijela uprave na rjeavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom, a ne samo kako sprijeiti negativne posljedice eksploatacije mineralnim sirovinama. Takav pristup odrivog razvoja iziskuje i postojea zakonska regulativa. Tablica 40 - Popis eksploatacijskih polja, leita i pojava mineralnih sirovina koje se nalaze u sadanjoj bazi KMS Virovitiko-podravske upanije (ukupno 140)
OZNAKA E1-1 E1-2 E1-3 E1-4 E1-5 E1-6 E1-7 E1-8 E1-9 E1-10 E1-11 E1-12 E1-13 E1-14 E1-15 E1-16 E1-17 E1-18 E1-19 E1-20 E2-1 E2-2 E2-3 E2-4 OPIS PL-001 PL-002 PL-003 PL-004 NF-001 NF-002 NF-003 NF-004 NF-005 UG-001 UG-002 UG-003 UG-004 UG-005 MR-001 LEITE OBRADOVCI STARI GRADAC BILOGORA PEPELANA CABUNA BILOGORA PEPELANA CRNAC STARI GRADAC OTRA KOSA JOVANOVICA RIJENCI VIS JASENA NINKOVAKI POTOK KALINOVAC BOKI-KLOKOEVCI BENIANCI GAKOVO DRAVICA Bak-1 Ps-1 Ps-4 Ps-5 SIROVINA ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN NAFTA NAFTA NAFTA NAFTA NAFTA UGLJEN UGLJEN UGLJEN UGLJEN UGLJEN RUDE RADIOAKTIVNIH METALA ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE TI P L L L L L L L L L L P L L L P
GE-001 GE-002 GE-003 GE-004
P P P P
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE E2-5 E2-6 E2-7 E2-8 E2-9 E2-10 E2-11 E2-12 E2-13 E2-14 E2-15 E3-1 E3-2 E3-3 E3-4 E3-5 E3-6 E3-7 E3-8 E3-9 E4-1 E4-2 E4-3 E4-4 E4-5 E4-6 E4-7 E4-8 E4-9 E4-10 E4-11 E4-12 E4-13 E4-14 E4-15 E4-16 E4-17 E4-18 E4-19 E4-20 E4-21 E4-22 E4-23 E4-24 E4-25 E4-26 E4-27 E4-28 E4-29 E4-30 E4-31 E4-32 E4-33 GE-005 GE-006 GE-007 GE-008 GE-009 GE-010 GE-011 GE-012 GE-013 GE-014 GE-015 MT-001 RM-001 RM-002 RM-003 RM-004 RM-005 RM-006 RM-007 RM-008 GP-001 GP-002 GP-003 GP-004 GP-005 GP-006 GP-007 GP-008 GP-009 GP-010 GP-011 GP-012 GP-013 GP-014 GP-015 GP-016 GP-019 GP-020 GP-021 GP-023 GP-024 GP-025 GP-026 GP-027 GP-028 GP-029 GP-030 GP-031 GP-032 GP-033 GP-034 GP-035 GS-001 Ps-2 CD-1 GV-1 er-1 er-2 Bkc-1 DB-1 DB-2 Cr-1Z CrB-1al OBRADOVCI JANKOVAC ERALNICA LIPOVAC VELIKA KRAJNA GLOGOVAC GLOGOVAC KRAJNA KRAJNA CRNI ZATONJ PII BUKOVICA DRAVA JANKOVO - RIBNJAK PRODORINA AINCI ZANO ME UGORJE OREAC IROSLAVLJE GORNJI MIHOLJAC GORNJI MIHOLJAC PODRAVSKA SLATINA HUMLJANI A AVICA A AVICA OBRADOVCI PITOMAA KATINKA PII BUKOVICA PODRAVSKI MAJKOVAC KORIJA BUDAKOVAC SUHOPOLJE GAITE TEREZINO POLJE LONARICA BOK STUBLOVAC IRINE BABIANKA PRODORINA II UBRICA (CABUNA) ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE ENERGETSKE SIROVINE METALI RUDE S RIJETKIM MINERALIMA RUDE S RIJETKIM MINERALIMA RUDE S RIJETKIM MINERALIMA RUDE S RIJETKIM MINERALIMA RUDE S RIJETKIM MINERALIMA RUDE S RIJETKIM MINERALIMA RUDE S RIJETKIM MINERALIMA RUDE S RIJETKIM MINERALIMA GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI LJUNAK P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P L L L P P P P P P P P P P P P P L P P P P P P P L L L L L L P
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE E4-34 E4-35 E4-36 E4-37 E4-38 E4-39 E4-40 E4-41 E4-42 E4-43 E4-44 E4-45 E4-46 E4-47 E5-1 E5-2 E5-3 E5-4 E5-5 E5-6 E5-7 E5-8 E5-9 E5-10 E5-11 E5-12 E5-13 E5-14 E5-15 E5-16 E5-17 E5-18 E5-19 E5-20 E5-21 E5-22 E5-23 E5-24 E5-25 E5-26 E5-27 E5-28 E5-29 E5-30 E5-31 E5-32 E5-33 E5-34 E5-35 E5-36 E5-37 E5-38 E5-39 GS-002 GS-003 GS-004 GS-005 GS-006 GS-007 GS-008 GS-009 GS-010 GS-011 GS-012 GS-013 GS-014 GS-015 OS-001 OS-002 OS-003 OS-004 OS-005 OS-006 OS-007 OS-008 OS-009 OS-010 OS-011 OS-012 OS-013 OS-014 OS-015 OS-016 OS-017 OS-018 OS-019 TK-001 TK-002 TK-003 TK-004 TK-005 TK-006 TK-007 TK-008 TK-009 TK-010 TK-011 TK-012 TK-013 TK-014 TK-015 TK-016 TK-025 TK-026 TK-027 TK-028 LJEARA RENJEVICA VRATNO KRAJINA MILANOVAC PII BUKOVICA MILANOVAC SV. URA TEREZINO POLJE BUDANICA BISTRICA RASTOVAC KRAJINA POTOK CABUNA BILO JASENA RODIN POTOK VIROVITICA - PETROVAC PELI PELI PODRAVSKA SLATINA MIKLEU A AVICA SLADOJEVCI URIN LUG MILANOVAC BARE SLAVONSKE BARE SLAVONSKE AINCI VIROVITICA - NEMEEK ORAHOVICA VIROVITICA - OPEKA PELI DOKMANOVAC TRENJEVICA JOVANOVICA HERCEGOVAC II ORULICA KOSA BUDIM BUDIM POPOVAC LISIINE LOVEN (MESI MAJDAN) DJEDOVICA BUK RUPNICA ZDENINA USPINJAA - ZAJEDNICA TOPLIKO BRDO DJEDOVICA HERCEGOVAC PETROV VRH PETROV VRH CVAJER GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK GRA EVNI LJUNAK OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN L P L P P P P P P P P P P L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE E5-40 E5-41 E5-42 E5-43 E5-44 E5-45 E5-46 E5-47 E5-48 E5-49 E5-50 E5-51 E5-52 E5-53 E5-54 TK-029 TK-030 AG-001 AG-002 AG-003 KS-001 KS-002 CS-001 KV-001 KV-004 KV-005 KV-006 KV-007 KV-009 SS-001 ERVANJSKA BRENZBERG - TOAK V. RADETINA JANKOVAC-1 JANKOVAC-2 JOVANOVICA LISIINE KOMETNIK PLANINA VOJLOVICA - GUDNOGA VOJLOVICA - GUDNOGA VRH DEBELJAK TOAK KOTA 682 UKINA KOSA TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN ARHITEKTONSKO-GRA EVNI KAMEN ARHITEKTONSKO-GRA EVNI KAMEN ARHITEKTONSKO-GRA EVNI KAMEN KARBONATNE SIROVINE KARBONATNE SIROVINE CEMENTNA SIROVINA KVARCNE SIROVINE KVARCNE SIROVINE KVARCNE SIROVINE KVARCNE SIROVINE KVARCNE SIROVINE KVARCIT SILIKATNE SIROVINE L L L L L P P L L P P P P L P
Tablica 41 - Popis istranih prostora

OZNAKA E1-19 E1-20 E4-29 E4-30 E4-31 E4-33 E5-19 E5-38 OPIS LEITE GAKOVO DRAVICA STUBLOVAC IRINE BABIANKA UBRICA (CABUNA) DOKMANOVAC PETROV VRH SIROVINA ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI LJUNAK OPEKARSKA SIROVINA TEHNIKO-GRA EVNI KAMEN TIP
GP-032 GP-033 GP-034 GS-001 OS-019 TK-027
L L L P L L
1.1.2.4. Komunalna infrastruktura a) Prometni sustav Podruje Virovitiko-podravske upanije svojim prometno-zemljopisnim poloajem predstavlja sastavni dio spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. U valorizaciji pogodnosti prostora upanije jedna od najznaajnijih prednosti pridaje se prometnoj ulozi podruja pa u tom znaaju prelazi okvire same upanije. a1) Cestovni promet Prve trase cestovne mree istone Hrvatske potiu jo iz razdoblja Rimskog carstva, to moemo smatrati kao zaetak cestovne mree ove regije. Sljedee znaajno razdoblje je doba Austro-Ugarske kada dolazi do kvalitetnijeg povezivanja s Jadranom. Doba prve bive Jugoslavije karakterizira samo odravanje postojee makadamske mree, dok nakon Drugog svjetskog rata i razdoblja druge bive Jugoslavije dolazi do znaajnije obnove cesta i cestovnih objekata. Za sva ta povijesna razdoblja karakteristika je da se prometni pravci formiraju pod ___________________________________________________________________________
utjecajem politiko-gospodarskih centara koji su bili izvan teritorija Republike Hrvatske, tako je i cestovna mrea oblikovana prema njihovim potrebama i interesima. Postojea primarna cestovna mrea nastala je na matrici postojeih makadamskih cesta, a modernizacija cestovne mree svodila se na polaganje asfaltnih slojeva na podlogu koja u veini sluajeva nije bila adekvatna prometnom optereenju, s oblikovnim elementima trase iz doba kada je osnovno prijevozno sredstvo bila konjska zaprega. Situacija na sekundarnoj cestovnoj mrei je loija, jer se ponekad modernizacija svodila na polaganje tek nekoliko centimetara asfalta, veinom samo nosivog sloja asfalta. Ispitivanja koja su vrena pokazala su da cestovna mrea ima manju strukturnu vrijednost nego to bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog optereenja. To stanje rezultat je strategije po kojoj su bez potrebne tehnike dokumentacije modernizirane makadamske ceste (razdoblje 70-tih godina). Ratna razaranja donijela su nova oteenja cestovne mree i prateih objekata. Osim oteenja od ratnih djelovanja dio mree pretrpio je velika oteenja uslijed preusmjeravanja cjelokupnog prometa za istonu Hrvatsku na podravski koridor (dionica cestovnog pravca Virovitica Slatina Naice akovo Vinkovci). U pogledu zatite podruja najizrazitiji problem je prolazak dravnih cesta D-2 i D-5 gradskim sreditem Virovitice koje je zatiena urbanistika cjelina sa spomenicima graditeljske batine te sa parkom spomenikom parkovne arhitekture. Rezultat prethodno navedenog je veoma loe stanje cestovne mree na upaniji, kako u pogledu prometno-tehnikih elemenata, tako i u pogledu stanja kolnike konstrukcije. Na prostoru upanije nalaze se prema sadanjoj kategorizaciji sljedee kategorizirane ceste: - dravne ceste 188,2 km (22,15%) - upanijske ceste 371,2 km (43,69%) - lokalne ceste 290,1 km (34,16%) Ukupno: 849,6 km (100,00%) Tablica 42 Gustoa mree u odnosu na povrinu i broj stanovnika Kategorija ceste km Gustoa cestovne mree km/1.000 km2 km/1.000 stan. Dravna 188,2 93,07 2,02 upanijska 371,2 183,58 3,97 Lokalna 290,2 143,52 3,11 Ukupno: 849,6 420,17 9,09
Izvor podataka: UC-Virovitica
Prostorom upanije duine cca 70,1 km i irine 15-35 km dominira podravski prometni koridor poloen sredinom promatranog prostora. Uz njega su se razvili i najznaajniji urbani centri upanije dok su rubna podruja uz Dravu i na obroncima Papuka i Bilogore stagnirala u razvoju. Ta prostorna neravnotea uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne mree) u rubnim podrujima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz centralnu prometnicu podravskog koridora, dravnu cestu D-2, koja nije ure ena i opremljena za takav intenzitet prometa. ___________________________________________________________________________
Openito se moe konstatirati da je cestovni prometni sustav nizinskog dijela upanije cjelovitiji i u boljem stanju od onog u brenim podrujima. Poboljanje stanja cestovne prometne infrastrukture upanije, a posebno pograninog podruja spada u glavne prioritete na razini upanije, kao i izgradnja segmenta dravnih cestovnih pravaca (D-2 i D-5) ime e se cestovna prometna infrastruktura izmjestiti iz zatienih spomenikih cjelina. Prioriteti u izgradnji cesta su autocesta A-13 vorite Vrbovec 2 (A-12) Bjelovar Virovitica GP Terezino Polje te brze ceste D-2 (Ormo) Otok Virje Varadin Virovitica Osijek GP Ilok i D-5 Virovitica Veliki Zdenci granica BiH i prikljuni pravac Veliki Zdenci Daruvar Kutina. Cestovni granini prijelazi prema Republici Ma arskoj na podruju Virovitiko-podravske upanije su: Terezino Polje (me unarodni I kategorije) i Sopje (pogranini). a2) eljezniki promet eljezniki promet u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju tog podruja vrlo znaajna. Prostorom upanije prolaze dvije trase eljeznikih pruga: 1. trasa eljeznike pruge R202 od znaaja za regionalni promet Varadin Koprivnica Virovitica Osijek Dalj 2. trasa eljeznike pruge L205 od znaaja za lokalni promet Banova Jaruga Daruvar Peli odvojnica (rasputnica) Tablica 43
Naziv dionice eljeznike pruge Dalj-Varadin dionica (Ferianci-Klotar) 82,627 22,5 60-100 (40) Duina (km) Osovinski pritisak (t) Doputena brzina (km/h) eljezniki kolodvori ZdenciOrahovica ainci Slatina Cabuna Suhopolje Virovitica pii Bukovica Pitomaa Banova JarugaPeli (dionica (Pivnica-Peli) 10,391 16 40-60 Postaje stajalita Nova Bukovica Sladojevci Podravska Bistrica Peli Mikleu ViroviticaGrad Vukosavljevica Napomena Transportno otpremnitvo - Mikleu odvojnica (rasputnica)
Pivnica Pepelana Peli
Odvajanje od elj. od znaaja za reg. promet R202 Dalj-Varadin u rasputnici Peli
Izvor podataka: H Infrastruktura
___________________________________________________________________________
Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim ure ajima je ili tehnoloki zastarjelo ili ga uope nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama sjeverozapadne Hrvatske. Tablica 44 Kolosijeci za poseban promet (industrijski kolosijeci)
Naziv kolodvora 1. Naziv (vlasnik) ind. kolosijeka 2. Najvea doputena brzina Osovinski pritisak t 4. 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 18,0 Ukupna duina m 5. 1.346 338 203 611 532 8.225 718 112 683 239 Korisna duina m 6. 1.260 295 144 317 290 7.839 466 112 245 239
km/h 3. Virovitica Tvin 25 Trgocentar 25 umarija 25 Poljopromet 15 Virinija 15 eerana 35 ainci PPK Orahovica 15 Zdenci Orahovica PP Orahovica 15 Slatina IPK Mlinovi 5 Slatinka 10 Izvor podataka: H, Sekcija za pruge Koprivnica i Osijek
a3) Rijeni promet Sjevernim rubom prostora upanije prolazi tok rijeke Drave koji predstavlja granicu upanije, a ujedno i me udravnu granicu izme u Republike Hrvatske i Republike Ma arske. Na prostoru upanije plovidba na rijeci Dravi je u me udravnom reimu plovidbe. Plovni put na rijeci Dravi u uvjetima prirodnog protoka svrstan je u tri plovidbene klase. Na prostoru upanije duina plovnog puta iznosi 75,0 km, a svrstava se (prema ECE-u) u I klasu plovnog puta (u sklopu dionice D. Miholjac dalice). Redovita plovidba odvija se do Barcsa (157,0 r km), a uzvodno se plovi iznimno i to zbog eksploatacije ljunka iz dravskog korita. Postojea rijena pristanita na rijeci Dravi su: - pristanite za ljunak u Kapincima, r km 126,0 i - pristanite u Terezinom Polju, r km 152,0. a4) Zrani promet Na podruju upanije postoji 12 poljoprivrednih letjelita. Raspadom velikih poljoprivrednih kombinata dalje koritenje letjelita ovisit e o novom ustroju poljoprivrednih gospodarstava i njihovoj potrebi da koristi zrakoplovstvo u obradi zemljita. To se prvenstveno odnosi na zonu upanijskog sredita grada Virovitice gdje postoje dva uzletita Korija i Luka te prostor izme u Korije i Virovitice (na lijevoj strani iz pravca Virovitice) kao i uzletite Banov Brod (opina Pitomaa). Potrebno je prostor izme u Korije i Virovitice koji ispunjava prostorne i prirodne preduvjete osposobiti za portsku zranu luku s ___________________________________________________________________________
travnatom uzletno-sletnom stazom i mogunou prihvata manjih putnikih zrakoplova (do 5.700 kg), dok je lokacija Banov Brod planirana za izgradnju portskog aerodroma. a5) Pota Za potanski promet na nivou RH ustrojeno je dioniko drutvo Hrvatska pota d.d. (HP). Direkcija pota organizirana je putem upanijskih Sredita pota i Potanskih sredita vie razine koji objedinjavaju po nekoliko Sredita pota u tehnolokom smislu. Osnovu svih Sredita pota ini osnovna potanska jedinica potanski ured. Sredite pota Zagreb objedinjuje zajedniku tehnoloku funkciju svih Potanskih sredita Republike hrvatske i tehnoloku povezanost sa svjetskom potom. U Virovitiko-podravskoj upaniji organizacijski je smjeteno Sredite pota Virovitica sa sjeditem u Virovitici koji prua usluge u potanskom prometu za cijelu upaniju. Sredite pota Virovitica Na podruju koje pokriva Sredite pota Virovitica postoje Operativne potanske jedinice: Virovitica, Slatina i Orahovica koje objedinjuju potanski promet bivih opina Virovitica, Slatina i Orahovica, dok Sredite pota Virovitica objedinjuje potanski promet za cijelu Virovitiko-podravsku upaniju i sve potanske poiljke za druga potanska sredita ili inozemstvo dostavlja u Potansko sredite Bjelovar. Neposredni kontakt u pruanju potanskih usluga s puanstvom obnaaju osnovne potanske jedinice potanski ured. Sredite pota /stanje krajem 1995. god./ ima 23 osnovne potanske jedinice potanski ured, to iznosi jedna pota na 4.500 stanovnika, a po Operativnim jedinicama: - Virovitica jedna pota na 5.700 stanovnika, - Slatina jedna pota na 4.450 stanovnika i - Orahovica jedna pota na 2.600 stanovnika. a6) Elektronike komunikacije HT T-Com se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snanim raunalima i udaljenim pretplatnikim stupnjevima (UPS). U doglednom vremenu ima namjeru ekspandirati svoju telekomunikacijsku mreu na povrine naselja koje nisu adekvatno pokrivene (mree dovoljnog kapaciteta). Direkcija telekomunikacija organizirana je putem Telekomunikacijskih centara u svakoj upaniji. Telekomunikacijski centri samostalno obnaaju sve svoje funkcije u okviru jedne upanije i direktno su odgovorne upravi direkcije telekomunikacija. Telekomunikacijski centar Virovitica Na podruju upanije djeluje Telekomunikacijski centar Virovitica koji putem AXE centrala u Virovitici i Slatini obnaa telekomunikacijski promet za cijelu upaniju. Obje centrale su dvostrano povezane s MC/TC (Me unarodna centrala/Tranzitna centrala) akovo i TS Osijek ___________________________________________________________________________
u svrhu obavljanja me uupanijskog i me unarodnog prometa, a u lokalu svaka za svoj dio upanije obavlja sav telekomunikacijski promet unutar upanije. Na taj nain stvoreni su preduvjeti za povezivanje svih naselja u upaniji sa svjetskim sustavom telekomunikacija, a izgradnjom mjesnih telefonskih mrea veeg kapaciteta od broja domainstava stvorena je dobra osnova da svako domainstvo ima mogunost postati korisnik telekomunikacijskih usluga. Telekomunikacijska mrea - Komutacija Komutacija je dio sustava telekomunikacijskog prometa i jedan je od bitnih imbenika u uspostavljanju, ostvarivanju i naplati telekomunikacijskih usluga. Ona je i jedan od glavnih pokazatelja razvijenosti u cjelokupnom lancu telekomunikacijske razvijenosti. Sada u Virovitiko-podravskoj upaniji postoje dvije AXE centrale, jedna u Virovitici i jedna u Slatini. AXE centrala u Virovitici je pristupna-lokalna (PC/LC) jer obnaa komutacijsku funkciju za sve udaljene pretplatnike stupnjeve za naselja od Pitomae do Cabune i povezana je s AXE Slatina, TC Osijek i MC/TC akovo. Centrala u Slatini obnaa lokalnu funkciju u upaniji za mjesne centrale naselja bivih opina Slatina i Orahovica, a snopom spojnih vodova vezana je na AXE Virovitica, TC Osijek i MC/TC akovo. U sljedeoj tablici prikazana je instaliranost komutacijskih kapaciteta u upaniji i ukupnost instaliranih komutacijskih kapaciteta. Tablica 45 - Pokazatelji
Redni broj Opina Broj stanovnika 22618 4733 4276 4485 7524 10465 14819 2750 2394 2096 1701 2421 5792 1772 2235 3308 Instalirani kapaciteti 11474 1920 1536 1280 2688 3456 6460 768 896 768 768 896 2432 896 768 1152 Ukljueni pretplatnici 8297 1320 1124 1055 2335 3119 4815 739 760 509 536 473 2126 586 616 950 Broj instaliranih Broj ukljuenih na 100 stanov. na 100 stanov. 50,0 39,0 33,8 24,2 30,0 31,1 41,8 20,2 29,8 30,5 33,5 21,6 34,6 41,8 28,4 30,7 36,2 26,8 24,7 19,9 26,1 28,1 31,2 19,4 25,2 20,2 23,4 11,4 30,2 27,4 22,8 25,3
1. VIROVITICA 2. PII BUKOVICA 3. LUKA 4. GRADINA 5. SUHOPOLJE 6. PITOMAA 7. SLATINA 8. SOPJE 9. A AVICA 10. NOVA BUKOVICA 11. MIKLEU 12. VOIN 13. ORAHOVICA 14. CRNAC 15. ZDENCI 16. AINCI
UKUPNO :
93389
38158
29360
36,5
28,1
Izvor podataka: HT - Telekomunikacijski centar Virovitica, svibanj 2000. god.
___________________________________________________________________________
- Spojni putovi Spojni putovi su veze izme u komutacija s nadre enom centralom. Razvojni program HT-a temelji se na polaganju svjetlovodnih kabela do najnie komutacijske razine, to znai do izdvojenog pretplatnikog stupnja UPS-a. Ova razvojna zadaa u Virovitiko-podravskoj upaniji ispunjena je u najveoj mjeri. Poloeni su osnovni svjetlovodni pravci Naice-SlatinaVirovitica- ur evac s odvojcima za mjesne komutacije te lokalni pravci s odvojcima za mjesne komutacije: Orahovica-Zdenci-Crnac /V.Rastovac/, Mikleu-Voin, Slatina-Medincia avica, Virovitica-Terezino Polje, Suhopolje-Gradina-Ruani, Sladojevci-Gornji Miholjac i Medinci-Sopje, Pitomaa-Velika renjevica, pii Bukovica-Korija, Suhopolje-PeliPepelane, Sladojevci-Makovac, itd. Osnovna osobina spojnih putova realiziranih svjetlovodnim kabelima je kasnija mogunost prijenosa jo veim brzinama. Svjetlovodni kabeli su kapaciteta 8,12 i 24,48 niti i predvi eni su za kasniju uporabu prijenosa slike govora i podataka kako za potrebe HT-a tako i za potrebe televizije. Prijenosni sustavi koji rade po svjetlovodnim kabelima su digitalni i rabe se prema potrebama komutacije. Postojei sustavi se nee prikazivati zasebno jer se isti po potrebi mogu jednostavno i brzo seliti s relacije na relaciju ve prema ukazanoj potrebi zbog jednostavne montae i demontae. Me uupanijski svjetlovodni prstenovi zatvoreni su izme u Virovitice-Pakraca-Poegeakova-Slatine-Virovitice, Zagreba-Bjelovara-Virovitice-Naica-Osijeka i Osijeka-NaicaVirovitice-Varadina-Zagreba. Jedan upanijski svjetlovodni prsten zatvoren je na relaciji Slatina-Mikleu-Orahovica-ZdenciCrnac-Mikleu-Medinci-Slatina, a drugi je na relaciji Virovitica-Suhopolje-Gradina-BuetinaStari Gradac-Pitomaa-pii Bukovica-Virovitica. - Radio mrea Radio mrea obuhvaa dvije mogunosti komuniciranja, a to su: usmjerene radio mree i radio mree (pokretna radio telefonija - mobitel). Usmjerene radio mree povezuju dvije toke odre ene komutacije. One su danas digitalizirane malih dimenzija i relativno lako se postavljaju i demontiraju. Danas u eri svjetlovodnih kabela, usmjerene radio mree slue kao privremeno rjeavanje brze uspostave spojnog puta, do izgradnje svjetlovodnog kabela. Popularno nazvana MOBITEL MREA je jedinstvena radio mrea na podruju Republike Hrvatske. Radi putem fiksnih i prijenosnih stanica na dva frekventna podruja. Fiksne stanice su postavljene u Orahovici (Kapavac), Slatini i Virovitici. Vezane su zvjezdasto putem postojeih spojnih vodova na glavnu MTX centralu u Zagrebu gdje se vri ulaz iz radio mree u telefonsku mreu.
___________________________________________________________________________
Javna mrea za prijenos podataka CROAPAK
Croapak je posebna telekomunikacijska mrea za prijenos podataka u Republici Hrvatskoj i omoguuje krajnjim korisnicima me usobno povezivanje i razmjenu podataka bez obzira na njihov nain i brzinu rada kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Croapak tako er omoguuje povezivanje s funkcionalnim mreama za prijenos podataka i pristup telematskim uslugama kao to su videoteks, elektronika pota, elektroniki telefonski imenik. Mrea u Republici Hrvatskoj sada ima 17 komutacijskih vorova me usobno povezanih spojnim vodovima brzine 2 Mbita/s sa centrom za upravljanje i nadzor u Zagrebu. Komutacijski vor za upaniju nalazi se u Bjelovaru. Korisnici upanije svoj prikljuak ostvaruju preko zakupljenih telekomunikacijskih vodova ili preko javne komutirane telefonske mree. - Ostale mree Pod ostalim mreama podrazumijevaju se mree koje daju usluge, a osnova im je koritenje telekomunikacijske mree, a zastupljene su na podruju upanije. To su teleks, telefaks i videoteks. Teleks mrea radi preko telekomunikacijske mree i svojih terminalnih ure aja: teleprintera, PC-a s odgovarajuim modemom i karticom, kao i PC-a prikljuenih u javnu videoteks mreu. Telefaks korisnici se koriste telekomunikacijskom mreom prikljukom na pretplatniku telefonsku mreu. Videoteks se temelji na distribuiranom informacijskom i komunikacijskom sustavu. Informacije koje korisnik dobiva preko videoteksa mogu biti u obliku teksta, grafike ili slike, a pristup razliitim bazama podataka omoguen je preko osobnog raunala i modema za komutaciju preko telefonske mree. Mrea je koncipirana za rad unutar Republike Hrvatske, no omoguen je i pristup u svjetsku teleksnu mreu kao i u videoteks mreu odre enih europskih zemalja. U djelatnosti HT postoji prostorno razvojna neravnotea zbog koje dolazi do naglaenih problema. S jedne strane se otvaraju velike mogunosti razvitka, a s druge je razvitak i prostorno i tehnoloki otean. Prelazak s analogne na digitalnu tehnologiju predstavlja veliki tehnoloki napredak u telekomunikacijama. Nova tehnologija u telekomunikacijama daje vei asortiman, bru i kvalitetniju uslugu. Ovako neuravnoteeni razvoj odraava se i financijski na takav nain da telekomunikacijama dohodak omoguava bri razvoj, a potanskoj djelatnosti usporava.
___________________________________________________________________________
b) Vodoopskrba i odvodnja b1) Vodoopskrba Razvitak vodoopskrbnog sustava i proirenje vodovodne mree jedan je od prioritetnih zadataka jedinica lokalne samouprave. Za potrebe upanije izra ena je Studija razvoja u okviru Planova razvitka vodoopskrbe u prostoru Virovitiko-podravske upanije od strane HIDROPROJEKT-ING, Zagreb. Od veih vodoopskrbnih sustava egzistiraju: vodoopskrbni sustav Virovitica sa crpilitem Bikana kapaciteta 390 l/s, sa kapacitetom prerade od 160 l/s vodoopskrbni sustav Slatina koji ima crpilite u Medincima kapaciteta 70 l/s vodoopskrbni sustav Orahovica koji se bazira na tri izvora-kaptae ( Tisovac - kapaciteta 14 l/s, Topliki potok - kapaciteta 3 l/s i Fatovi - kapaciteta 21 l/s) ukupnog kapaciteta 48 l/s. Od manjih vodoopskrbnih sustava egzistiraju: vodoopskrbni sustav pii Bukovica sa vodocrpilitem kapaciteta 2x10 l/s (bez obrade vode) koji vie nije u funkciji obzirom da je izvren prikljuak na vodoopskrbni sustav Virovitica vodoopskrbni sustav Pitomae koji se snabdijeva pitkom vodom sa vodocrpilita Lisiine, kapaciteta 25 l/s vodoopskrbni sustav Voin, sa kaptaom izvora (Sobunar) kapaciteta oko 17 l/s. Lokalni vodoopskrbni sustavi postoje u Gornjoj Pitani, Donjoj Pitani i Duzluku gdje je izvrena kaptaa gorskih izvora. Vodoopskrbni sustav Virovitica temelji se na zahvatu podzemnih voda s crpilita "Bikana" smjetenog na sjevernom rubu grada. Opskrbljuje vodom Grad Viroviticu sa svim naseljima osim Jasena (planiran zavretak radova), sva naselja Opine pii Bukovica, sva naselja Opine Luka, sva naselja Opine Gradina te gotovo sva naselja Opine Suhopolje (u est naselja vodoopskrba nije izvedena, ali je isho ena projektna dokumentacija). Crpilite se sastoji od 6 zdenaca kapaciteta izvorita od 390 l/s. Poveani sadraj eljeza u vodi odstranjuje se ure ajem za deferizaciju instaliranog kapaciteta oko 120 l/s. Ovaj sustav je 2009. godine imao 13.853 prikljuaka. U sustavu postoji spremnik Milanovac V=2.000 m3 i pii Bukovica V=220 m3 te transportno distribucijska mrea koja u potpunosti zadovoljava potrebe prikljuenih potroaa. Vodoopskrbni sustav Slatina temelji se na zahvatu iz crpilita Medinci gdje su instalirani kapaciteti oko 70 l/s. Izdanost podzemnog vodonosnog sloja na toj lokaciji znatno premauje trenutano zahvaene koliine te je ono predvi eno i za podmirenje regionalnih potreba. Vodovodna mrea obuhvaa grad Slatinu i naselja Baki, Gornji Miholjac, Medinci, Markovo, Novi Senkovac, Sladojevci, Sladojevaki Lug, Donji Meljani, Bistrica i Kozice. U pripremi je dokumentacija za: magistralni cjevovod Sladojevci Slatina i spojni cjevovod Slatina Radosavci D. Kusonje N. Kusonje G. Kusonje Makovac i distributivnu vodovodnu ___________________________________________________________________________
mreu za naselja Radosavci, D. Kusonje, N. Kusonje. U Opini Sopje obuhvaena su sva naselja. U Opini Nova Bukovica vodovodna mrea postoji samo u naseljima Nova Bukovica, Bukovaki Antunovac, Miljevci i Brezik. Izra eni su glavni projekti za glavni opskrbni cjevovod DV 160 Brezik Donja Bukovica i Miljevci Dobrovi, kao i spojni cjevovod Dobrovi Bjelkovac i distributivne mree naselja Bjelkovac. Za opinu Mikleu u tijeku je izgradnja vodovodne mree za naselja ojlug, etekovac i Balinci. U Opini a avica izgra ena je vodovodna mrea u naselju Zvonimirovac u duini od 3.000 m i spojni cjevovod a avica Sopje, koji je obuhvatio naselja Noskovci i Noskovaka Dubrava u ukupnoj duini od 6.000 m. Ovaj sustav je 2009. godine imao 6.311 prikljuaka. Vodoopskrbni sustav Orahovica temelji se na kaptai izvora u brdskom dijelu. Sastoji se od izvora-kaptae Tisovac (9-10 l/s), kaptae Toplica (3-3,55 l/s) te novog crpilita Fatovi (8 l/s + 18 l/s). Ukupni kapacitet izvorita orahovakog vodoopskrbnog sustava iznosi oko 48 l/s. Kvaliteta vode je dobra te se prerada ne vri. Zateeni sustav ispunjava potroake potrebe. Izgra eni vodospremniki prostor i transportno distribucijska mrea omoguuju kvalitetnu opskrbu potroaa. Vodovodna mrea postoji u gradu Orahovica i naseljima Bjeljevina, Crkvari, Duzluk, Dolci, Nova Joava, Stara Joava. U izgradnji je spojni cjevovod Orahovica Donja Pitana i distributivni vodovod Donja Pitana, rekonstrukcija vodovoda Duzluk, vodosprema Duzluk, spojni vodovod vodosprema Duzluk. Za vodovod Crkvari ume e i Dolci Karlovac Ferianaki postoji gra evinska dozvola. U Opini ainci vodovodna mrea izgra ena je samo u naseljima ainci i Bukvik, a u pripremi je gra evinska dozvola za izgradnju mree u naselju Pauinci. U Opini Zdenci vodovodna mrea izgra ena je u svim naseljima. Ovaj sustav je 2009. godine imao 2.808 prikljuaka. Vodoopskrbni sustav Pitomaa se snabdijeva pitkom vodom sa vodocrpilita Lisiine, kapaciteta 25 l/s. Vodovodna mrea postoji u naseljima Pitomaa, Otrovanec, Stari Gradec i dijelovima naselja Kladare. Za sva ostala naselja, osim naselja Krinica, postoje gra evinske dozvole za izgradnju vodoopskrbnog sustava. Vodoopskrba u tim naseljima rijeena je preko ulinih hidroforskih postrojenja koja su u vlasnitvu korisnika vode. Ovaj sustav je 2009. godine imao 405 prikljuaka. Vodoopskrbni sustav Voin sa kaptaom izvora (Sobunar) je kapaciteta oko 17 l/s. Vodovodnu mreu imaju sljedea naselja: Voin, Kometnik, Jorgii, Macute, Bokane i eralije. Za izgradnju spojnog cjevovoda Slatina Radosavci D. Kusonje N. Kusonje Makovac i distributivne vodovodne mree naselja Radosavci D. Kusonje N. Kusonje isho ena je lokacijska dozvola. Za spojni cjevovod Makovac Hum Varo Hum Voin i distributivne mree naselja Hum Varo u pripremi je potrebna dokumentacija. Zapoela je izgradnja nove vodospreme Kestenik zapremine 250 m3. Ovaj sustav je 2009. godine imao 313 prikljuaka. Lokalni vodoopskrbni sustavi postoje u Gornjoj Pitani, Donjoj Pitani i Duzluku gdje je izvrena kaptaa gorskih izvora. Stanovnici ostalih naselja upanije vodom se opskrbljuju iz kopanih, rje e buenih, bunara kojima je zahvaen prvi vodonosni horizont gdje je voda podlona oneienju s povrine. Obzirom na nerijeenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda te upotrebu umjetnih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji, mogunost obolijevanja od posljedica nekvalitetne vode je potencirana. ___________________________________________________________________________
b2) Odvodnja Na podruju Virovitiko-podravske upanije odvodnja nije zadovoljavajue rijeena. Pokrivenost odvodnim sustavima naselja Virovitiko-podravske upanije neprihvatljivo je niska jer od 188 naselja samo u tri grada (Virovitica, Slatina i Orahovica) i dijelu naselja Pitomaa postoje odvodni sustavi. Dakako da je time standard ivljenja u svim naseljima izuzev navedenih daleko manji. Odvodni sustav grada Virovitice izgra en je kao mjeovita kanalizacija u koju se isputaju i otpadne i oborinske vode. Prije uputanja u recipijent kanal Mante otpadna voda se proiava na ure aju za proiavanje, koji ima i mehaniki i bioloki sustav, a nalazi se u sastavu tvornice eera Viro Virovitica. Odvodnja na podruju grada Virovitice obuhvaa jo i prigradska naselja Milanovac, Taborite, emernica i Rezovac. Za naselja Korija, Podgorje, Sveti ura , i Golo Brdo isho ene su potrebne dozvole i poetak radova oekuje se u rujnu ove godine. Naselje Jasene nema mogunosti prikljuenja na postojei sustav, ve je potrebno izvesti novi. Do 2009. godine izvedeno je 94.484 m kanalizacione i 12.450m kolektorsdke mree, a bilo je 6.230 prikljuaka, s tim da su viestambene zgrade prikazane kao 1 prikljuak. Odvodni sustav grada Slatine tako er je izgra en kao mjeovita kanalizacija, ali nema ure aja za proiavanje, tako da se otpadna i oborinska voda iz kolektora direktno uputa u vodotoke Javorica i a avica. Kanalizacijski sustav obuhvaa samo grad Slatinu. U pripremi je projekt za koncepcijsko rjeenje sustava odvodnje podruja grada Slatine i idejni projekt proistaa otpadnih voda, za to postoji idejno rjeenje. Do 2009. godine izvedeno je 75.578 m kanalizacione mree, a bilo je 2.439 prikljuaka. Odvodni sustav grada Orahovice izgra en je kao polurazdjelni. Nema ure aja za proiavanje otpadnih voda, tako da se otpadne vode direktno uputaju u vodotok Vuicu. U izradi je glavni projekt za proista otpadnih voda, idejni projekt za odvodnju u naselju Duzluk i Orahovaka Bjeljevina deponija Tuk. Do 2009. godine izvedeno je 41.681 m kanalizacione mree, a bilo je 1.210 prikljuaka. Odvodni sustav naselja Pitomae izgra en je kao mjeoviti. Sustav sadri proista otpadnih voda koji u svom sastavu ima samo mehaniki dio, a u fazi idejnog rjeenja je bioloki proista. Nakon mehanike obrade otpadna voda se isputa u vodotok Vir. Do 2009. godine izvedeno je 19.400 m kanalizacione mree, a bilo je 420 prikljuaka. Za naselje ainci izvedena je I faza duine 4.800 m, a 2009. godine u tijeku su radovi na izgradnji II faze kanalizacijske mree duine 7.000 m, dok je za preostali dio mree u duini od 9.800 m projektna dokumentacija u izradi. Zapoelo je izvo enje radova i na izgradnji proistaa otpadnih voda. Ostale JLS nemaju izveden sustav odvodnje, me utim, u izradi je dokumentacija za kanalizacijsku mreu u naseljima a avica, Mikleu, Gradina, pii Bukovica, Zdenci i Suhopolje. Za Voin je isho ena lokacijska dozvola za odvodnju i proiavanje otpadnih voda u duini od 10.255 m i sekundarne kanalizacijske mree duine 7.070 m, sedam crpnih stanica s ___________________________________________________________________________
tlanim kanalizacijskim cjevovodima duine 1.890 m i ure aja za proiavanje otpadnih voda kapaciteta 2.110 ES. Za naselje Luka izra en je glavni projekt i dobivena gra evinska dozvola, a za Sopje je u tijeku izrada idejnog i glavnog projekta za izgradnju kolektora i odvodnje za naselja Vaka Kapinci Sopje. U veini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rjeavaju se septikim talonicama, dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najblie vodotoke. Otpadne vode iz septikih jama esto se isputaju bez ikakvih zahvata nekontrolirano u najblii odvodni jarak i dalje u najblii vodotok. Veina septikih jama je procjedna, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve. Oborinske vode prihvaaju se otvorenim kanalima uz prometnice i vode do najblieg recipijenta-melioracionog kanala ili vodotoka. c) Elektroopskrba Virovitiko-podravska upanija ima elektroenergetski potencijal rijeke Drave, no zbog neizgra enosti hidroelektrane, cjelokupne elektroenergetske potrebe podmiruju se iz elektroenergetske mree HEP. Elektroenergetska mrea sadrava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama. Elektroenergetska mrea za prijenos elektrine energije sadrava samo objekte na 110 kV naponskoj razini i to: - Trafostanice 110/35/10 kV: Virovitica i Slatina. - Zrane 110 kV dalekovode: Naice Slatina, Slatina Virovitica i Daruvar Virovitica. Fiziki pokazatelji o izgra enosti prijenosne mree na podruju upanije prikazani su u sljedeoj tablici: Tablica 46 Izgra enost prijenosne mree Naponska Vrsta Jedinica razina (kV) objekta mjere TS kom 110 MVA ZDV km KDV km
Iznos 2 120 71,8 -
Izvor podataka: HEP-Zagreb, Direkcija za upravljanje i prijenos
Distribucijska mrea obuhvaa sve distribucijske naponske razine i pokriva podruje upanije. Na 35 kV naponskoj razini izgra eni su sljedei sadraji: - Trafostanice 35/10 kV: Pitomaa, pii Bukovica, Virovitica (4 kom), Suhopolje, Slatina, ___________________________________________________________________________
Voin, ainci i Orahovica. - Zrani 35 kV dalekovodi: Koprivnica-Virovitica, Virovitica-35/10 kV trafostanice, Slatina-Naice i odvojak za Orahovicu i Slatina-Voin. - Kabelski 35 kV dalekovodi: Virovitica-35/10 kV trafostanice Prostornim planom upanije ne razmatra se 10 kV elektroenergetska mrea te e biti samo prikazana u tablici fizikih pokazatelja o izgra enosti distribucijske mree. Elektroenergetski aspekt prostorno-razvojne neravnotee oituje se u neizgra enosti elektrana od Osijeka na istoku do Dubrave na zapadu te Siska na jugozapadu. Premda postoji hidropotencijal rijeke Drave hidroelektrana se do sada nije mogla izgraditi zbog financijskih mogunosti, me udravnih dogovora i agresije na Hrvatsku. Tablica 47 Izgra enost distribucijske mree Naponska Vrsta razina (kV) objekta TS 35 ZDV KDV TS 10 ZDV KDV
Jedinica mjere kom MVA km km kom MVA km km
Iznos 13 93,0 75,245 7,410 503 88,52 728,582 62,693
Izvor podataka: Elektra Virovitica i Elektroslavonija Osijek Napomena: Fiziki pokazatelji obuhvaaju i industrijske trafostanice i dalekovode, tj. tu a osnovna sredstva (TOS).
Sljedea prostorno-razvojna neravnotea oituje se u izgra enosti distribucijske mree. Naime potrebe za elektrinom energijom svih naselja u sjevernim dijelovima upanije podmiruju se iz 10 kV mree to do kraja planskog razdoblja nee u potpunosti zadovoljiti isporuku kvalitetne elektrine energije. Ovi aspekti prostorno-razvojne neravnotee nisu do sada bili limitirajui imbenici razvoja na prostoru upanije. U sklopu projekta HEP-a o koritenju hidroenergetskog potencijala rijeke Drave planira se pri kraju ovog, ili poetkom novog planskog razdoblja, zapoeti izgradnja HE "Barcs" i "Moslavina", koje e se 110 kV dalekovodima povezati sa 110/35/0,4 kV trafostanicama u Virovitici i Slatini. Cjelokupni razvitak uz poveanje potronje elektrine energije u kuanstvima uvjetovat e i dogradnju distribucijske mree na svim naponskim razinama. Stoga se na 35 kV naponskoj razini planira poboljati opskrba dijela naselja uz rijeku Dravu izgradnjom 35/0,4 kV trafostanice u blizini Ruana napajane iz pravca Virovitice i pravca Suhopolja, a snagu postojeih 35/10 kV trafostanica poveavati prema nastalim potrebama. ___________________________________________________________________________
d) Plinoopskrba U okviru izrade prostornog plana upanije izra ena je studija plinoopskrbe za cijelu upaniju. Na podruju upanije nalaze se vodovi visokotlanog sustava veledistributera plina (50 bar), mjerno-redukcijske stanice (MRS-e) na tim vodovima, srednjetlane (3 bar) i niskotlane (100 mbar) distribucijske mree u naseljima uz MRS-e. Od visokotlanih vodova dva su magistralna pravca: Budrovac-Donji Miholjac, kojim se protee vod profila 18" te ViroviticaKutina kojim se protee vod profila 20". Regionalni su VT vodovi na pravcima Naice-ainci ( 6"), Suhopolje-Virovitica ( 10") i Pepelana-Suhopolje ( 8"). Mjerno-redukcijske stanice su smjetene u Pitomai, olti, Virovitici, Suhopolju, Sladojevcima, Slatini, a avici, aincima i Orahovici. Od navedenih MRS-a one u olti i Sladojevcima izvedene su za prikljuenje velikih industrijskih potroaa direktno na magistralnu mreu veledistributera, dok je oko svih ostalih MRS-a postojei razvod obuhvatio iroku i javnu potronju. Plinski sustav vezan na MRS Pitomaa srednjetlaan je i obuhvaa sva naselja opine Pitomaa, osim naselja Starogradaki Marof i Krinica.. Plinski sustav vezan na MRS olta opskrbljuje plinom samo suaru duhana olta. Plinski sustav vezan na MRS Virovitica srednjetlaan je i obuhvaa osim Virovitice i naselja Taborite, Milanovac, emernica i Rezovac. Sredite Virovitice pokriveno je niskotlanom mreom. Plinski sustav vezan na MRS Suhopolje srednjetlaan je i izgra en samo u naselju Suhopolje. Plinski sustav vezan na MRS Sladojevci opskrbljuje plinom ciglanu "Sladojevci" te naselje Sladojevci, a sukladno upanijskoj Studiji plinofikacije projektirano je i prikljuenje distribucijskog plinovoda za naselja Donji Meljani i Bistrica kao i prikljuenje opina Sopje i Voin na spomenutu MRS. Plinski sustav vezan na MRS Slatina srednjetlaan je i obuhvaa osim Slatine i naselja Kozice, Bukovica, Brezik, Miljevci, Slatinski Lipik, Baki i Sladojevci te ukljuuje i farmu Senkovac preko visokotlanog voda (plan 10 bar). Plinski sustav vezan na MRS a avica srednjetlaan je i obuhvaa naselja a avica, aevo, Starin i Vranjeevici. Plinski sustav vezan na MRS ainci srednjetlaan je i obuhvaa naselja ainci, Mikleu i Borik. Plinski sustav vezan na MRS Orahovica srednjetlaan je i obuhvaa naselja Orahovica, Crkvari, Nova i Stara Joava, Dolci, Doljani, Bjeljevina, Duga Me a, Zdenci i Bankovci. Postojei distribucijski razvodi veinom su koncipirani kao zaokrueni sustavi, dakle bez mogunosti proirenja na okolna naselja prikljuenjem na najblie vodove, nego e se to morati ostvariti rekonstrukcijama ili (i) novim linijama na MRS-ama. ___________________________________________________________________________
Plinoopskrbni sustav upanije dijeli se na magistralni i distribucijski rasplet. Magistralni rasplet bi (ukljuujui potrebe za mjerno-redukcijskim postajama) izgradnjom dionice ainciSlatina bio u cijelosti izgra en tako da problemi prostornog razvitka lee u distribucijskom raspletu. Topografsku sliku podruja upanije karakterizira preteito nizinski dio koji je vrlo pogodan za izgradnju plinskih mrea od mjesta napajanja do najudaljenijih naselja. Brdski dio podruja upanije je osim nerazvijenosti i malog broja potencijalnih korisnika problematian i zbog izvo enja mree, to e utjecati na cijenu takvih sustava. Najvea naselja (i najvei konzum) vezana su uz postojeu magistralnu prometnicu Varadin Koprivnica Virovitica Slatina Osijek. Na tom potezu je veina industrije i stanovnitva pa je i najinteresantniji za izgradnju plinskih sustava. Plinske mree su uglavnom izvedene u veim naseljima, a preostaje za izvo enje jo u naseljima neposredno uz mjesta napajanja. Drugu grupu naselja ine naselja u nizinskom dijelu upanije podalje od izvora napajanja. Demografska struktura je karakterizirana varijabilnim kretanjem broja stanovnika, no povoljan je topografski izgled. Ovu grupu naselja mogue je plinoficirati u drugoj fazi plinoopskrbe. Treu grupu naselja ine naselja u brdskom dijelu. Demografski je uoljiv pad broja stanovnika u gotovo svim naseljima. To je najnerazvijeniji dio upanije i izgradnja plinskih sustava je vjerojatna tek u konanoj fazi. e) Zbrinjavanje otpada Legalna odlagalita Na podruju upanije postoje tri legalna odlagalita komunalnog otpada: Gradsko odlagalite otpada u Virovitici Radosavci odlagalite otpada na podruje grada Slatine Tuk odlagalite na podruju grada Orahovice
JLS iz kojih se otpad zbrinjava na odlagalitu Virovitica Suhopolje Gradina Luka pii Bukovica Voin Slatina a avica Nova Bukovica Sopje Orahovica Mikleu ainci Zdenci Crnac
Tablica 48 Legalna odlagalita na podruju upanije

Odlagalite otpada Gradsko odlagalite Virovitica
Radosavci (Slatina)
Tuk (Orahovica)
Izvor podataka: Izvjee o provedbi Plana gospodarenja otpadom za 2009. god. Upravni odjel za prostorno ure enje, graditeljstvo, komunalne poslove i zatitu okolia
___________________________________________________________________________
Gradsko odlagalite otpada u Virovitici Sa Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost 2005. god. potpisan je ugovor o sanaciji odlagalita u vrijednosti od 27.346.398,82 kn, s ueem Fonda u iznosu od 60%. Radovi na sanaciji zapoeli su 2006. god., a naroito su se intenzivirali u 2007. i 2008. god. U drugoj polovici 2007. god. paralelno sa radovima sanacije otvaraju se jo dvije nove kazete za odlaganje otpada, ije radove tako er financira Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, s ueem od 60%, a vrijednost cijele investicije iznosi 14.988.920,00 kn. Temeljem odluke Vlade, u 2009. god., Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost u dogovoru sa komunalnom tvrtkom koja upravlja odlagalitem, financirao je izgradnju kazete za odlaganje otpada koji sadri azbest. Trokove izgradnje, projektiranja i strunog nadzora u cijelosti je financirao Fond. Odlagalite otpada Radosavci Izvo enje radova na sanaciji odlagalita zapoelo je 2005. god. U sklopu sanacije izveden je sustav za sakupljanje procjednih voda, biljni ure aj, ograda odlagalita, geosintetski dren za vodu i plin, a na sanirani dio postavljena je geomembrana i zatitni zemljani sloj i zasijana je trava. U 2009. god. u izgradnju i projektiranje nove odlagaline plohe (kasete), Grad Slatina je uloio 1.003.139,20 kn, a Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sudjelovao je sa sredstvima u iznosu od 192.430,80 kn. Odlagalite otpada Tuk Sanacija ovog odlagalita zapoela je 2004. god. Projektom sanacije predvi ena je izgradnja nove plohe za odlaganje otpada, kapaciteta oko 85.000 m3. Predvi ena povrina dovoljna je za odlaganje otpada za razdoblje od 18 godina. Sva navedena legalna odlagalita, nakon uspostave rada upanijskog centra za gospodarenje otpadom, prema Prostornom planu upanije, pretvoriti e se u reciklana dvorita i pretovarne (transfer) stanice. Divlja odlagalita Donoenjem Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita postojea odlagalita otpada, koja ne zadovoljavaju uvjete utvr ene Pravilnikom, moraju biti sanirana najkasnije do 31. prosinca 2011. god. na temelju izra enih Planova sanacije, koja imaju suglasnost nadlenog tijela. Mnoge jedinice lokalne samouprave iskoristile su mogunost dodjele financijskih sredstava Fonda za zatitu okolia i energetske uinkovitosti za sanacije odlagalita otpada, uz vlastita proraunska sredstva za tu namjenu, ali broj divljih odlagalita jo uvijek je znatan na podruju upanije.
___________________________________________________________________________
Tablica 49 Popis divljih odlagalita u Virovitiko-podravskoj upaniji

JLS
Virovitica
Odlagalite
Rezovac Golo Brdo Jasenaki put Lika ulica Sveti ura Jasena Beka ulica Poari Lokacija zapadno od ul. M. Gupca (uz gradsku obilaznicu) Donji Meljani Bistrica Kozice Sladojevci k..br. 1922 k.o. Sladojevci Novi Senkovac, k..br. 941 k.o. Medinci Baki, k..br. 621/1 k.o. Gornji Miholjac Gornji Miholjac, k..br. 289/20 k.o. Gornji Miholjac
Napomena
Za nastavak sanacije gradskog odlagalita utroeno je u 2009. god. 7.040.380,03 kn. FZOEU participirao je u iznosu od 4.025.200,00 kn
Slatina
U 2009. god. za sanaciju divljih odlagalita otpada potroeno je 13.454,78 kn U izgradnju nove plohe na odlagalitu utroeno je 1.003.139,20 kn od toga FZOEU dodijelio je sredstva u iznosu od 192.430,80 kn U 2010. god. iz prorauna grada planira se izdvojiti 40.000,00kn za daljnje sanacije odlagalita Za nastavak sanacije odlagalita Tuk utroeno je u 2009. god. 807.529.,60 kn od toga sredstva FZOEU su 646.023,68 kn Od strane FZOEU dobivena su i sredstva u iznosu od 132.932,50 kn za nabavku spremnika za otpad U 2009. god. zatvoreno je odlagalite u M. renjevici Za sanaciju odlagalita utroeno je 50.000,00 kn iz prorauna Opine U 2010.god. planira se sanirati odlagalite u Dinjevcu Izra en je geodetski elaborat za sanaciju najveeg divljeg odlagalita - k..br. 1382 i 1372 k.o. p. Bukovica
Orahovica
Dolci, k..br. 604/1, 597 k.o. Dolci Nova Joava, k..br. 387/5 k.o. Nova Joava Crkvari, k..br. 980/2 k.o. Stara Joava Klanac k..br. 2325 k.o. Orahovica
Pitomaa
pii Bukovica
Luka
Gradina Suhopolje
Grabrovnica, k..br. 245/2, 286/1 Otrovanec, k..br. 226, 227, 584, 585 Velika renjevica k..br. 802/7, 802/5, 626/1 i 626/2 Mala renjevica k..br.43/4, 43/5, 43766 Dinjevac k..br. 443/39 Krinica k..br. 7853/41 i 7853/42 Stari Gradac k..br. 793/55 i 2012/2 Turnaica k..br. 326 Buetina k..br.1686/26, 1684/3, 648, 656/1 k.o. Buetina Rogovac k..br. 2937 k.o. Rogovac p. Bukovica k..br. 1372, 1382, 3144 k. o. p. Bukovica Lozan k..br. 47/23, 47/24, 473, 1501, 1502, 1503, 1505 k.o. Lozan Vukosavljevica k..br. 792/95 k.o. Vukosavljevica Ribina, k..br. 749/1 k.o. Budrovac Rasulovac, k..br. 640/131, 640/132 k.o. Dugo Selo Lukako Selite, k..br. 362/1, 362/2, 362/3 k.o. Gornje Bazje nema divljih odlagalita Oreac, k..br. 506 k.o. Oreac Cabuna, k..br. 1373, 1374, 1375, 1376 k.o. Cabuna Jugovo Polje, k..br. 75, 1/1 k.o. Cabuna Naudovac, k..br. 406 k.o. Naudovac
Fond za zatitu okolia i energ. uinkovitost za podruje gospodarenja otpadom dodijelio je opini iznos od 116.034,98 kn
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE Peli, k..br. 5060, 1612, 2050 k.o. Peli Pepalana, k..br. 434/282 k.o. Pivnica Levinovac, k..br. 636/1 k.o. Levinovac Trapinska, k..br. 434/144 k.o. Pivnica Budanica, k..br. 1821 k.o. Pivnica Nema divljih odlagalita nema divljih odlagalita nema divljih odlagalita nema divljih odlagalita nema divljih odlagalita
Sopje a avica Nova Bukovica Mikleu Voin
Od FZOEU za sanaciju odlagalita dobivena su sredstva su u iznosu od 871.687,00 kn
U 2009. god zavrena je sanacija divljeg odlagalita Dobrii Vrijednost radova na sanaciji je 1.692.747,46 kn. sredstva su osigurali FZOEU i Opina
ainci Zdenci
Crnac
Sanirana su ukupno 5 odlagalita. Vrijednost radova je 1.243.794,00 kn od toga sredstva FZOEU su 851.728,36 kn Izvor podataka: Izvjee o provedbi Plana gospodarenja otpadom za 2009. god. Upravni odjel z prostorno ure enje, graditeljstvo, komunalne poslove i zatitu okolia
Duga Me a, k..br. 2854, 2856 k.o.Orahovica Duga Me a, k..br. 1219 k.o. Zdenci Zdenci, k..br. 924/3, 818 k.o. Zdenci Bankovci, k..br. 1194/2 k.o. Zdenci S. Bare, k..br. 277/1, 292/2 k.o. S. Bare Zokov Gaj, k..br. 1863/2, 1957 k.o. Zdenci Kutovi, k..br. 232 k.o. Kutovi D. Predrijevo, k..br. 253 k.o. D. Predrijevo nema divljih odlagalita otpada
Komunalne tvrtke i koncesionari Na podruju upanije djeluju sljedee komunalne tvrtke: Flora Vtc d.o.o. iz Virovitice Komrad d.o.o. iz Slatine Papuk d.o.o. iz Orahovice Komunalno Pitomaa d.o.o. iz Pitomae Osim komunalnih tvrtki na podruju upanije djeluju i druge tvrtke koje obavljaju poslove vezane za poslove gospodarenja otpadom. U sljedeoj tablici prikazan je popis dozvola za gospodarenje otpadom koje je izdalo nadleno upanijsko tijelo.
___________________________________________________________________________
Tablica 50 Pregled dozvola izdanih od nadlenog upravnog tijela u Virovitikopodravskoj upaniji

Red. br. 1. Podaci o tvrtki
Flora Vtc Virovitica d.o.o.
Datum izdavanja dozvole

08.04.2009.
Naziv dozvole
privremena dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja i skladitenja neopasnog otpada privremena dozvola za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom privremena dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja i skladitenja neopasnog otpada dozvola za sakupljanje komunalnog (neopasnog) otpada dozvola za sakupljanje neopasnog otpada privremena dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom dozvola za sakupljanje neopasnog otpada
Opis otpada
obavljanje djelatnosti sakupljanja i odlaganja neopasnog otpada na gradsko odlagalite privremena dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja komunalnog i neopasnog otpada obavljanje djelatnosti sakupljanja i odlaganja neopasnog otpada na odlagalite u Radosavcima sakupljanje i skladitenje metalnog otpada
Datum isteka dozvole

08.04.2010.
2.
Crnac promet d.o.o. za trgovinu, proizvodnju i usluge Kozice 12, Crnac Komrad d.o.o. Radia 2, Slatina Brae
17.03.2008.
31.12.2009.
3.
02.02.2009.
31.12.2011.
4.
Emposs d.o.o. Golo Brdo 2e Virovitica
24.08.2005.
24.08.2010.
5.
Lara d.o.o. Vladimira Nazora 388 Slatina Obrt Kozianka Kozice 209 Slatina Papuk d.o.o. V. Nazora 14 Orahovica
19.11.2007.
sakupljanje komunalnog (neopasnog) otpada sakupljanje neopasnog otpada obavljanje djelatnosti sakupljanja i odlaganja neopasnog otpada na odlagalite Tuk sakupljanje neopasnog otpada
19.11.2012.
6.
02.07.2007.
02.07.2012.
7.
19.02.2009.
31.12.2011.
8.
Podravina promet d.o.o. V. Nazora 125 Klotar Podravski Eko Flor Plus d.o.o. Jastrebarsko Prajo & Co d.o.o. E. lomovia 12 Virovitica
14.11.2008.
14.11.2013.
9. 10.
03.12.2008.
dozvola za sakupljanje i oporabu
sakupljanje i oporaba gra evinskog
03.12.2013.
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE gra evnog otpada dozvola za sakupljanje i skladitenje neopasnog otpada otpada
sakupljanje i 31.12.2012. privremeno skladitenje ambalae od jestivog ulja i sakupljanje biorazgradivog otpada iz kuhinja i kantina uz direktan odvoz obra ivau 28.05.2008. dozvola za privremeno 31.05.2013. 12. Spectra Media d.o.o. Gradianska 20 obradu i skladitenje i Zagreb oporabu obrada elektrinog elektrinog i i elektronikog elektronikog otpada na lokaciji otpada Vukovarska 5 Virovitica Unijapapir d.d. 28.01.2006. dozvola za sakupljanje i 28.01.2011. 13. Radnika cesta 22 sakupljanje i skladitenje Zagreb skladitenje neopasnog otpada neopasnog na lokaciji otpada Industrijska bb Slatina 05.02.2007. dozvola za sakupljanje, 05.02.2012. 14. Vitrex d.o.o. Zbora narodne garde 3 sakupljanje, skladitenje, Virovitica skladitenje, obrada i oporaba oporabu i otpadnog jestivog obradu otpadnog ulja i masti u jestivog ulja biodizel u pogonu u Virovitici Pitomaa 18.03.2009. privremena sakupljanje i 31.12.2011. 15. Komunalno d.o.o. dozvola za odlaganje Vinogradska 41 Pitomaa gospodarenje neopasnog otpada neopasnim na odlagalite otpadom Klisa 23.04.2009. dozvola za sakupljanje, 23.04.2010. 16. RS Metali Virovitica sakupljanje i privremeno privremeno skladitenje i skladitenje obrada (taljenje) metalnog otpada metalnog otpada Izvor podataka. Izvjee o provedbi Plana gospodarenja otpadom za 2009. god. Upravni odjel za prostorno ure enje, graditeljstvo, komunalne poslove i zatitu okolia
11.
RaMa d.o.o. S. Radia 161 Slatina
15.12.2007.
Tablica 51 Teritorijalna nadlenost komunalnih tvrtki i koncesionara na podruju upanije

Rb. 1. Komunalna tvrtka Flora Vtc d.o.o. Virovitica Teritorijalna nadlenost Virovitica Luka Gradina p. Bukovica Suhopolje Slatina a avica Nova Bukovica Sopje
2.
Komrad d.o.o. Slatina
___________________________________________________________________________
3.
Papuk d.o.o. Orahovica
4. 5. 6.
Komunalno Pitomaa d.o.o. Crnac promet d.o.o. Eko Flor Plus d.o.o. Jastrebarsko
Orahovica Mikleu ainci Zdenci Pitomaa Crnac Voin
Po opsegu i djelokrugu rada izdvaja se komunalna tvrtka Flora Vtc d.o.o. iz Virovitice, koja je ishodila i dozvole za sljedee koncesije: sakupljanje EE otpada, zbrinjavanje ambalae (papir, plastika, staklo), zbrinjavanje otpadnih ulja, zbrinjavanje metala, zbrinjavanje guma, zbrinjavanje otpadnih automobila, zbrinjavanje istroenih baterija i akumulatora. Navedene koncesije dobivene su za cijelo podruje RH, dok je koncesija za zbrinjavanje otpadnih guma dobivena za podruje etiri upanije. Na podruju upanije u 2008. god. sakupljai komunalnog otpada prijavili su prema podacima Agencije za zatitu okolia 25.343,38 t otpada. Od te koliine na odlagalitu je zavrilo 24.576 t, a ostatak je predan na oporabu. Tablica 52 Pregled koliina skupljenog komunalnog otpada za 2008. god. po sakupljaima
Sakuplja Crnac promet d.o.o. Flora Vtc d.o.o. Komrad d.o.o. Papuk d.o.o. Komunalno Pitomaa d.o.o. Eko Flor Plus d.o.o. Ukupno (t) Koliina (t) 120,00 13 023,65 7 363,93 1 324,00 3 000,00 511,80 25 343,38
Izvor podataka: Izvjee o komunalnom otpadu za 2008. god. AZO, srpanj 2010.
Glavni problemi gospodarenja otpadom na podruju upanije su: divlja odlagalita otpada, problemi neodgovarajueg zbrinjavanja opasnog otpada, ukljuujui ambalau poljoprivrednih zatitnih sredstava i relativno slaba edukacija stanovnitva vezana za ovu problematiku. U tijeku je projekt upanijskog centra za gospodarenje otpadom na ijem bi se prostoru zbrinjavao otpad sa cijelog podruja upanije. Postojea legalna odlagalita pretvorila bi se u transfer stanice / reciklana dvorita. 1.1.2.5. Drutvena infrastruktura a) Obrazovanje Odgoj i kolstvo na podruju upanije, provodi se u predkolskim ustanovama, osnovnim kolama, srednjim kolama i uenikom domu. Dosadanji razvoj odgoja i obrazovanja na podruju Virovitiko-podravske upanije bio je sukladan ukupnom razvoju obrazovanja na podruju Republike Hrvatske te neto vie prilago en potrebama ovdanje sredine. ___________________________________________________________________________
a1) Osnovno kolstvo Prema podacima Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Virovitiko-podravske upanije na podruju upanije djeluje devetnaest (19) osnovnih kola od kojih su dvije (2) glazbene, a jedna (1) za djecu s tekoama u razvoju. Osnovne kole imaju u svom sastavu ezdeset i tri (63) podrune kole koje u pravilu poha aju uenici od I do IV razreda i dvije (2) podrune glazbene kole. U svim osnovnim kolama bilo je tijekom k.god. 2010/11 ukupno 7.762 uenika i 445 uitelj(ic)a, a u glazbenim kolama 535 uenika i 50 nastavnika. Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u Osnovnoj glazbenoj koli J. Vlaimsky Virovitica sa Podrunom glazbenom kolom u Pitomai te u Osnovnoj glazbenoj koli Slatina s Podrunom kolom u Orahovici. Detaljniji podaci o svakoj pojedinoj koli vidljivi su iz sljedee tablice. Tablica 53 Osnovne i podrune kole na podruju upanije
BROJ UENIKA I RAZREDNIH ODJELA OSNOVNIH KOLA Virovitiko-podravske upanije za kolsku godinu 2010./2011. O A. CESARCA, PII BUKOVICA VII I. II. III. IV. V. VI. VII. K I. 19 22 21 26 46 48 58 70 1 1 1 1 2 2 3 3 3 2 1 4 3+2+1+4 1K I-IV 4 4 4 2 4+4 4+2 1K I-II 1K III-IV 8 11 10 10 1 1 1 1 4 0 2 3 4+2+3 1K- I-IIIIV 6 44 2 I. 22 1 1 23 1 8 47 2 II. 26 2 26 2 7 45 2 8 53 2 46 2 48 2 58 3 70 3 VII I. 32 2 K 236 15 4 1 240 16 6+7 1KI-III 6 8+8 1KII-IV
Matina kola P Lozan P Rogovac P Buetina P Okrugljaa
un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO
310 14 10 1 14 2 39 4 9 1 29 2 411 24
P Vukosavljevica Ukupno uenika Ukupno RO
un. RO
Matina kola P Humljani Ukupno uenika Ukupno RO
un. RO un. RO
O A. G. MATOA, AINCI III. IV. V. VI. VII. 24 29 27 38 40 2 2 2 2 2 4 24 2 33 2 27 1 38 2 40 2
1+3 I-IV 32 2 1
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE O D. TRSTENJAK A AVICA I. Matina kola P Sopje P Ilmin Dvor P Noskovci Ukupno uenika Ukupno RO un. RO un. RO un. RO un. RO 12 1 2 6 5 25 1 I. Matina kola P Baki P Josipovo P Miholjac P Novaki P Vaka POSEBNI ODJELI Ukupno uenika Ukupno RO Gornji un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO 57 3 3 3 5 1 2 1 72 3 I. Matina kola P Baevac P Brezovica P Budakovac P Detkovac P Novi Gradac P Ruani P lebina un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO 11 1 5 7 3 3 2 6 5 II. 17 1 5 1 2 25 1 II. 51 3 3 3 4 2 4 1 68 3 II. 13 1 4 4 3 2 1 6 3 III. 14 1 6 1 3 24 1 III. 69 3 1 3 2 9 1 1 86 3 III. 35 2 IV. 8 1 8 4 4 24 1 IV. 63 3 5 3 4 3 5 5 88 3 IV. 40 2 4 85 3 V. 45 2 1 90 4 VI. 49 2 4 96 4 VII. 45 2 2 111 5 VII I. 59 3 5+4 I-II 7+4 I-II 3+3 I-II 1 2 6+6 I-II 5+3 I-II 3+2+1 I-II-II 2+1+2 I-II-III V. 30 2 VI. 40 2 VII. 39 2 VII I. 33 2 2+8 1 K I-IV K 193 12 21 2 12 1 14 2 240 17
5+2 1 K I-II 30 2 V. 81 3 40 2 VI. 89 4 39 2 VII. 92 4 33 2 VII I. 109 5 3+1 1K I-III 5
5+6 1 K II-III 6+1+1+4 1 KI-IV 3+4 1 KIII-IV
O E. KUMIIA, SLATINA K 611 28 12 2 12 1 15 2 15 2 12 2 19 3 696 40
3+3+1+5 1K II-IV 3+3+3+3 1K I-IV 4+2 1K II-III 2+3 1K II-IV 4+1 1KII-III 1KVII VII
5+4 1K I-IV 1+9 1K I-III 2+5 1KI-IV 1K I-IIIIV 1K V-VI
12 K
O GRADINA, GRADINA K 297 15 9 1 11 1 9 1 6 1 5 1 12 1 8 1
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE Ukupno uenika Ukupno RO 42 1 35 1 39 2 40 2 45 2 49 2 45 2 59 3 7 354 22
I. Matina kola P Joava Ukupno uenika Ukupno RO un. RO un. RO 37 2 5 42 2 I. Matina kola P Dugo Selo P Luka P Turanovac P Terezino Polje P Veliko Polje RO Ukupno uenika Ukupno RO 23 1 un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO 6 1 7 2 4 2 2
O I. B. MAURANI, ORAHOVICA VII II. III. IV. V. VI. VII. I. 51 42 57 45 63 66 58 3 2 3 2 3 3 3 7 5 3 58 3 47 2 60 3 45 2 63 3 66 3 58 3
K 419 21 20 2 439 23 K 191 12 29 3 16 2 22 2 7 1 9 2 274 22
5+5 I-III 2
7+3 II-IV
O I. G. KOVAIA, GORNJE BAZJE VII II. III. IV. V. VI. VII. I. 11 5 10 42 35 39 43 1 1 1 2 2 2 2 6 5 11 1 1 3 5 6 5 4 9 0 0 5 1 2 4 26 2 21 1 45 2 42 2 35 2 39 2 43 2
7+5 I-III 2+5 I-III 4+4 I-III
2+2 I-III 8
3+6 II-IV 5+9 II-IV 2+5 I-IV 1+4 II-IV
O I. G. KOVAIA, ZDENCI I. Matina kola P Rasrovac P Crnac Ukupno uenika Ukupno RO un. RO un. RO un. RO 16 1 8 6 30 1 I. 57 3 4 7 6 0 II. 20 1 9 6 35 1 II. 56 3 6 6 8 0 III. 25 1 4 7 36 1 IV. 16 1 6 10 32 1 V. 38 2 VI. 38 2 VII. 52 2 VII I. 48 2 8+6 I-IV 6+7 I-III 38 2 38 2 52 2 48 2 VII I. 99 5 4+6 I-II 7+6 I-II 6+4 I-III 2+2 K 621 29 21 2 24 2 24 2 4 4 K 253 12 27 2 29 2 309 16
9+4 II-III 6+10 II-IV
Matina kola P Kozice P Donji Meljani P Sladojevci P SEnkovac
un. RO un. RO un. RO un. RO un.
O J. KOZARCA, SLATINA III. IV. V. VI. VII. 57 60 98 91 103 3 3 4 4 4 5 6 4 7 4 6 2 2
5+6 III-IV 4+7 III-IV 8+6 II-IV
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE RO Ukupno uenika Ukupno RO 74 3 I. 10 1 2 12 1 I. 82 3 9 4 7 1 76 3 II. 17 1 0 17 1 72 3 80 3 98 4 91 4 103 4 99 5 VIII. 22 1 2+8 I-III 22 1 K 791 36 21 2 21 2 17 2 5 1 6 5+10 II-IV 5+4 I-IV 5+3 III-IV 1+6 III-IV 3+4 II-IV 4+5 III-IV 20 1 25 2 20 2 15 2 16 2 14 2 20 2 972 56 K 449 22 18 2 24 2 1 K 147 9 8 1 155 10 III-IV 7 2 694 36
Matina kola P etekovac Ukupno uenika Ukupno RO
un. RO un. RO
O MIKLEU, MIKLEU III. IV. V. VI. VII. 14 13 15 34 22 1 1 1 2 1 6 0 20 1 13 1 15 1 34 2 22 1
Matina kola P DInjevac P Grabrovnica P Kladare P Krinica
un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO
O P. PRERADOVIA, PITOMAA II. III. IV. V. VI. VII. VII I. 65 65 60 124 114 147 135 4 4 3 5 5 6 6 2 4 6 4 4 1 3 5 1 10 1 2
9+2 I-II 4+3 I-III 4+5 II-III
4+6 III-IV 4+10 II-IV 7+1 I-IV 1+1+1+2 I-II-IIIIV
P Mala renjevica P Otrovanec P Sedlarica P Stari Gradac P Starogradaki Marof P Turnaica P Velika renjevica Ukupno uenika Ukupno RO
un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO
2 3 5 4 3 2 3 125 3 I. 39 2 5 8 -
4 5 8 3 6 3 8 113 4 II. 35 2 5 11 7 3 5 1 5 4 103 4 10 4 3 6 4 5 111 3 124 5 114 5 147 6 135 6 VIII. 82 4
2+4 I-II 3+7 I-III 8+3 II-III 4+3 I-II 3+6 I-II 2+5 I-III 3+8 I-II
Matina kola P Cabuna P Borova
un. RO un. RO un. RO
O SUHOPOLJE, SUHOPOLJE III. IV. V. VI. VII. 35 36 58 66 98 2 2 3 3 4 5 3 1 4 -
5+5 I-III 8+4 I-IV
5+3 II-IV 11+1 II-III
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE P Levinovac P Oreac P Peli P Pepelana Ukupno uenika Ukupno RO un. RO un. RO un. RO un. RO 2 9 1 1 3 67 3 I. 16 1 3 19 1 3 3 4 2 63 2 3 11 1 2 0 57 3 2+3+3 I-II-III 3+11 II-IV 1+4+2 +2 I-IV 3+2+3 I-II-IIV 58 3 66 3 98 4 82 4 K 129 8 19 2 148 10 8 8 1 32 3 9 1 8 1 548 32
9 2 3 57 2
Matina kola P Miljevci Ukupno uenika Ukupno RO
un. RO un. RO
O V. NAZORA, NOVA BUKOVICA II. III. IV. V. VI. VII. VIII. 12 13 12 19 20 14 23 1 1 1 1 1 1 1 5 7 4 14 1 20 1 16 1 19 1 20 1 14 1 23 1
3+5 1KI-II 2
7+4 1KIII-IV
Matina kola P eralije P Hum Ukupno uenika Ukupno RO
un. RO un. RO un. RO
I. 16 1 13 1 2 31 2 I. 51 2 17 1 14 1 3 5 9 1 99 5 I. 59 3
II. 20 1 7 1 1 38 2
III. 19 1 12 1 1 32 2
O VOIN, VOIN IV. V. VI. 13 60 41 1 3 2 19 1 1 33 2 38 3 49 2
VII. 49 2
VIII. 47 2
K 265 13 61 4 5 1 331 18 K 812 31 83 4 52 4 13 2 20 2 22 2 971 45 K 786 35
2+1+1+1 1KI-IV 46 2 47 2 1
Matina kola P Milanovac P Rezovac P R.Krevine P emernica P Taborite Ukupno uenika Ukupno RO
un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO un. RO
O I .B. MAURANI, VIROVITICA II. III. IV. V. VI. VII. VIII. 49 60 82 118 135 135 151 2 3 3 5 5 5 6 23 20 23 1 1 1 11 11 16 1 1 1 3 4 3 5 5 5 13 1 104 100 129 118 135 135 153 5 II. 78 4 5 5 5 5 5 6 VII I. 123 5 O V. NAZOR, VIROVITICA III. IV. V. VI. VII. 60 67 122 125 152 4 3 5 5 6
3+4 II-III 5+5 II-III
3+3 II-IV 5+5 II-IV
Matina kola
un. RO
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE P Korija P Podgorje P Sveti ura Ukupno uenika Ukupno RO un. RO un. RO un. RO 6 16 1 6 87 3 I. 5 1 5 1 I. 20 2 11 2 31 4 I. 80 6 20 2 100 8 I. Ukupno uenika Ukupno RO 951 46 2 16 1 5 101 4 II. 5 1 5 1 II. 37 4 8 2 45 6 II. 33 2 26 2 59 4 II. 955 48 5 7 1 4 76 4 III. 7 1 7 1 III. 30 3 13 2 43 5 III. 35 2 7 16 1 2 92 3 122 5 125 5 152 6 VII. 13 2 13 2 123 5 VIII. 9 1 9 1 K 31 4 31 4 3 1 3 1 102 15 102 15 6+5 I-III 2+7 II-IV 20 2 55 4 17 2 878 43
6+4 I-III 4
5+2 II-IV
Matina kola Ukupno uenika Ukupno RO
un. RO
O VIROVITICA IV. V. VI. 7 8 14 1 1 2 7 1 IV. 44 4 31 3 75 7 IV. 24 2 8 1 V. 37 4 37 4 V. 24 2 14 2 VI. 41 4 41 4 VI. 19 2
OSNOVNA GLAZBENA KOLA J.VLAIMSKY Matina kola P Pitomaa Ukupno uenika Ukupno RO un. RO un. RO 211 21 63 9 274 30
OSNOVNA GLAZBENA KOLA SLATINA Matina kola P Orahovica Ukupno uenika Ukupno RO un. RO un. RO 215 16 46 4 261 20 VI. 1109 54 VII. 1165 51 VIII. 1136 53 97 K 8297 495
35 2 III. 887 45
24 2 IV. 1012 46
24 2 V.
19 2
UKUPNO - OSNOVNE KOLE 1019 50
Izvor podataka: Upravni odjel za drutvene djelatnosti Virovitiko-podravske upanije
a2) Srednje kolstvo Srednjokolsko obrazovanje obavlja se u devet srednjih kola i jednom uenikom domu. Pet srednjih kola i ueniki dom nalaze se u Virovitici, dvije srednje kole nalaze se u Slatini, a po jedna u Orahovici i Pitomai.
___________________________________________________________________________
Tablica 54 Srednje kole na podruju upanije BROJ UENIKA PO SMJEROVIMA I RAZREDIMA U SREDNJIM KOLAMA Virovitiko-podravske upanije u k. godini 2009/2010.
KOLA 1. Gimnazija P. Preradovia Virovitica 2. Strukovna kola Virovitica Program - opa - jezina - prir.-matemat. - ekonomist - komercijalist - turist.hotelijerski komerc. - prodava - konobar JMO - pekar JMO - kuhar JMO - slastiar JMO - elektrotehniar - umarski tehniar - gra evinski tehniar - drvodjelski tehniardizajner - raunalni tehniar za strojarstvo - medicinska sestra medicinski tehniar Trajanje 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 Trajanje 3 3 3 I RAZR. 62 29 31 122 58 28 29 29 20 5 20 8 197 17 32 18 19 57 143 16 14 5 9 26 11 13 12 9 8 123 I RAZR. 11 II RAZR. 53 27 31 111 60 36 33 34 22 9 24 10 228 23 30 21 21 33 128 15 12 18 14 9 11 24 25 7 20 155 II RAZR. 11 5 5 III RAZR. 57 27 31 115 51 26 29 29 20 27 6 188 25 30 20 29 46 150 22 7 15 9 7 5 4 10 14 8 IV RAZR. 61 33 32 126 63 35 27 125 23 32 14 27 44 140 -
3. Tehnika kola Virovitica
4. Industrijskoobrtnika kola Virovitica
- instalater grijanja i klimatizacije-JMO - strojobravar-JMO - autolimar JMO - automehaniar-JMO - elektromehaniar-JMO - cvjear - kozmetiar-JMO - vodoinstalater - pomoni cvjear - zidar JMO - frizer-JMO - pom. kuhar i slastiarTES - stolar-JMO - autoelektriar - tokar - pomoni stolar-TES Program - instalater grijanja i klimatizacije JMO - plinoinstalater-JMO - bravar-JMO
KOLA 5. Industrijskoobrtnika kola Slatina
7 108 III RAZR. 10 -
IV RAZR. -
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE - automehaniar-JMO - elektroinstalater-JMO - kroja JMO - prodava - zidar-JMO - tesar JMO - stolar-JMO - frizer-JMO - kuhar JMO - konobar JMO - pomoni stolar-TES - pomoni kroja-TES - pekar - autolimar - vodoinstalater - opa gimnazija - elektrotehniar - ekonomist - poljoprivredni tehniar opi -agroturistiki tehniar - cvjear - strojobravar - prodava - vodoinstalater JMO - automehaniar - JMO - voar-vinogradar - kuhar JMO - konobar JMO - komercijalist - opa gimnazija - upravni referent -agroturistiki tehniar - kuhar JMO - konobar JMO - prodava JMO -poljopr. gospodarstvenik - frizer-JMO - automehaniar - klasina gimnazija 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 4 12 7 12 27 5 14 16 14 3 4 5 8 138 65 28 28 17 28 166 16 5 11 4 9 18 10 42 115 26 21 12 15 10 84 21 21 21 8 15 32 10 15 13 16 2 6 159 60 28 36 16 16 156 6 9 10 8 25 24 82 22 18 10 8 15 8 81 28 28 18 9 25 5 15 15 11 5 3 7 4 6 133 47 26 31 15 119 1 11 5 5 17 6 40 85 28 16 10 7 12 5 13 91 15 15 1004 65 32 33 23 153 40 40 22 20 42 626
6. Srednja kola M.Marulia Slatina
7. Stjepan Ivi Orahovica
8. Srednja kola Pitomaa
9.Katolika klasina gimnazija s pravom javnosti u Virovitici
UKUPNO 1109 1128 Izvor podataka: Upravni odjel za drutvene djelatnosti Virovitiko-podravske upanije
Ueniki dom u Virovitici prua smjetaj uenicima srednjih kola kao i odre enom broju uenika Osnovne kole s posebnim programom iz Virovitice. Maksimalni smjetajni kapacitet doma je 110 kreveta, a odgojno-obrazovni rad organiziran je cjelodnevno u 4 odgojne grupe. ___________________________________________________________________________
a3) Vie i visoko kolstvo Na podruju Virovitiko-podravske upanije postoji Visoka kola za menadment u turizmu i informatici. Izvedbeni program ima dva smjera: Informatiki menadment i Menadment ruralnog turizma. U studentskoj godini 2010/2011. bilo je upisano 607 studenata, od ega 340 redovnih i 267 izvanrednih. a4) Predkolska dob Drutvena briga o djeci predkolske dobi ostvaruje se u predkolskim ustanovama koje pruaju usluge njege, odgoja, prehrane i zatite djece do njihova polaska u osnovnu kolu. Predkolski odgoj obavlja se u devet djejih vrtia koji se nalaze u Virovitici, Pitomai, Suhopolju, Slatini, Orahovici, Voinu, Zdencima i aincima. Tablica 55 Podaci o predkolskim ustanovama 2009/2010. god. DJEJI VRTI Broj djece Broj skupina Potonica Pitomaa Cvrak Virovitica Suhopolje Zeko Slatina Jelenko Voin Pali Orahovici Suncokret Slatina pri O IGK Zdenci pri O AGM ainci Ukupno: 152 454 51 245 27 120 25 24 1 1125 7 22 2 10 1 5 1 1 1 50
Broj zaposlenih 20 71 6 34 5 9 2 2 4 153
b) Zdravstvo i socijalna skrb b1) Zdravstvo Podruje Virovitiko-podravske upanije pokriveno je sljedeim zdravstvenim ustanovama: Zavod za javno zdravstvo Virovitiko-podravske upanije ustanova od javnozdravstvenog interesa koja obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zatitu Bolnica obavlja sekundarnu razinu zdravstvene zatite u okviru bolnike i specijalistiko-konzilijarne zdravstvene zatite, znanstveno-istraivake i nastavne djelatnosti iz podruja medicinskih znanosti. Na podruju upanije djeluje Opa bolnica Virovitica. Opa bolnica Virovitica kao upanijska bolnica prua stacionarnu zdravstvenu zatitu organiziranu po odjelima na ukupno 300 bolnikih kreveta. Dom zdravlja trajno obavlja zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zatite, hitne medicinske pomoi, sanitetskog prijevoza te odre enih oblika specijalistiko-konzilijarne zdravstvene zatite koje nije mogue organizirati u okviru cjelovite poliklinikoZavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-88
___________________________________________________________________________
konzilijarne zdravstvene zatite. Na podruju upanije djeluje Dom zdravlja Virovitikopodravske upanije. Ambulante: 1. Ambulanta Pitomaa 2. Ambulanta pii Bukovica 3. Ambulanta Buetina 4. Ambulanta Gornje Bazje 5. Ambulanta Turanovac 6. Ambulanta Dugo Selo Lukako 7. Ambulanta Gradina 8. Ambulanta Suhopolje 9. Ambulanta Cabuna 10. Ambulanta Pivnica 11. Ambulanta a avica 12. Ambulanta Sopje 13. Ambulanta Vaka 14. Ambulanta Voin 15. Ambulanta eralije 16. Ambulanta Nova Bukovica 17. Ambulanta Mikleu 18. Ambulanta ainci 19. Ambulanta Zdenci 20. Ambulanta Crnac 21. Ambulanta Rastovac
___________________________________________________________________________
Tablica 56 Podaci o zdravstvenim objektima i objektima socijalne skrbi

R. br. Grad Opina 2. Virovitica Naselje 3. Virovitica Virovitica Virovitica Pitomaa .Bukovica Buetina G.Bazje Turanovac D.Selo Gradina Suhopolje Cabuna Pivnica Slatina a avica Sopje Vaka Voin eralije N.Bukovica Mikleu Orahovica ainci Zdenci Crnac Rastovac Virovitica Virovitica Pitomaa Slatina Orahovica Borova Virovitica Vrsta objekta 4. Opa bolnica Dom zdravlja Hitna medicinska p. Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Dom zdravlja Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Dom Zdravlja Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Zavod za javno zdravstvo Zdravstvena njega u kui Zdravstvena njega u kui Zdravstvena njega u kui Zdravstvena njega u kui Zavod za soc zdravstvenu zatitu Dom umirovljenika Broj leaja 5. 300 Broj lijenika 6. 72 15 5 5 2 1 1 0,5 0,5 2 3 0,5 0,5 12 1 0,5 0,5 1 0,5 0,5 5 1 1 0,5 0,5 Broj stom. 7. 8 Broj ljekarni 8. 5 Gravitacijsko podruje 9. upanija Grad Virovitica Biva o.Virovitica i opina Pitomaa Opina Pitomaa Opina .Bukovica Buetina, Rogovac G.Bazje, T.Polje Turanovac D.Selo Lukako Opina Gradina Opina Suhopolje Cabuna i okolina Pivnica i okolina Grad Slatina Opina a avica Sopje i okolina Vaka i okolina Voin i okolina eralije i okolina Opina N.Bukovica Opina Mikleu Grad Orahovica Opina ainci Opina Zdenci Opina Crnac Rastovac i okolina upanija Biva opina Virovitica Opina Pitomaa Biva Slatina Biva Orahovica upanija 375 upanija opina opina
1. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.
Pitomaa pii Bukovica Luka
3 1 1
Gradina Suhopolje
1 2
1 1
Slatina a avica Sopje Voin N. Bukovica Mikleu Orahovica ainci Zdenci Crnac Virovitica
6 1
3 1
1 2 1 1 -
2 -
29. Virovitica 30. Pitomaa 31. Slatina 32. Orahovica 33. Suhopolje 34. Virovitica
___________________________________________________________________________
b2) Socijalna skrb Djelatnost socijalne skrbi obavljaju centri za socijalnu skrb i to Centar za socijalnu skrb Virovitica s podrunicom u Pitomai i Centar za socijalnu skrb Slatina s podrunicom u Orahovici. Sukladno mrei domova kao i onima izvan mree na naem podruju djeluje Dom za psihiki bolesne odrasle osobe Borova te tri doma za starije i nemone u privatnom vlasnitvu (Slatina i Pitomaa, Orahovica), kao i est obiteljskih domova (Borova, pii Bukovica, Virovitica i Pitomaa) i Dnevni boravak za stare i nemone u Virovitici, koji je u nadlenosti Ministarstva obitelji i branitelja i me ugeneracijske solidarnosti. U upaniji djeluju udruge osoba s invaliditetom (Virovitica i Slatina) kao i gradske organizacije Crvenog kria koje obavljaju humanitarne djelatnosti: distribuciju hrane, higijenskih proizvoda i odjee socijalno ugroenim osobama te pomau u socijalnim programima kao to je dobrovoljno davanje krvi. Ova drutva i institucije imaju humanitarni karakter u kojima se provode socijalni programi, dobrovoljna davanja krvi i aktivnosti prve pomoi. Socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za drutvene djelatnosti upanije. Smatra se da, u uvjetima skromnih proraunskih sredstava, zadovoljava ukljuenost i zainteresiranost lokalne zajednice u rjeavanju problema socijalno ugroenih osoba, kao i sve vea suradnja s nevladinim organizacijama. Me utim, sadrajnije potrebe osoba socijalne skrbi nisu zadovoljene tako da u tom smislu treba znatno pojaati aktivnosti. Tablica 57 Broj korisnika socijalne skrbi PUNOLJETNI KORISNICI STANJE I KRETANJE PREMA KATEGORIJAMA:
R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. CZSS VIROVITICA OSOBE KOJE NEMAJU DOVOLJNO SREDSTAVA ZA IVOT OSOBE KOJE NEMAJU DOVOLJNO PRIHODA ZA UZDRAVANJE OSOBE DRUTVENO NEPRIHVATLJIVOG PONAANJA TJELESNO ILI MENTALNO OTEENE OSOBE PSIHIKI BOLESNE OSOBE I OVISNICI ODRASLE OSOBE U STANJU RAZLIITIH POTREBA SOCIJALNE SKRBI PRAVA USLUGE I MJERE - SVI SKRBNITVO I POSVOJENJE SKRB IZVAN VLASTITE OBITELJI ODGOJNE MJERE ZATITE I SIGURNOSTI NOVANE POMOI I DRUGI MATERIJALNI OBLICI POMOI OSTALI OBLICI SKRBI I USLUGE 2008.g. Virovitica 1495 4397 67 1627 163 2998 Slatina 2009. g. Virovitica 1515 4425 86 1609 156 2946 Slatina
1. 2. 3. 4. 5.
183 247 63 2243 1165
173 238 55 2445 1123
Izvor: CZSS Virovitica, 2009.
___________________________________________________________________________
Tablica 58 Broj korisnika socijalne skrbi

MALOLJETNI KORISNICI STANJE I KRETANJE PRAMA KATEGORIJAMA: R.b. CZSS VIROVITICA 1. DJECA I MLADE PREMA KOJIMA JE PRIMJENJENA MJERA OBITELJSKO PRAVNE ZATITE 2. DJECA I MLADE DRUTVENO NEPRIHVATLJIVOG PONAANJA 3. TJELESNO ILI MENTALNO OTEENA DJECA I MLADE 4. PSIHIKI BOLESNA DJECA I MLADE TE OVISNICI 5. DJECA I MLADE I STANJU RAZLUITIH POTREBA SOCIJALNE SKRBI
Izvor: CZSS Virovitica, 2009.
2008.g. Virovitica Slatina 392 375 361 149 240
2009.g Virovitica Slatina 372 373 343 120 232
c) Uprava i administracija Prema ustavnom i zakonskom odre enju, Virovitiko-podravska upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa. Na podruju upanije djeluju sljedea tijela: Skuptina Virovitiko-podravske upanije Tajnitvo upanije Ured upana Sluba za javne financije Upravni odjel za drutvene djelatnosti Upravni odjel za prostorno ure enje, graditeljstvo, komunalne poslove i zatitu okolia Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu Navedena tijela imaju sjedita u Virovitici. Gradovi i opine imaju svoja vijea i upravna tijela (ili vie upravnih tijela) koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj, odnosno opinskoj razini, a smjetena su u sjeditima tih teritorijalno-politikih jedinica. Osim spomenutih tijela na podruju upanije djeluju i sljedee javne ustanove, podrune slube, uprave, podrunice i zavodi: Vidra - agencija za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije Turistika zajednica Virovitiko-podravske upanije Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima Virovitiko-podravske upanije Javna ustanova Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije Hrvatska gospodarska komora upanijska komora Virovitica
___________________________________________________________________________
Obrtnika komora Virovitiko-podravske upanije Vatrogasna zajednica Virovitiko-podravske upanije Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Virovitica, Ispostava Orahovica, Ispostava Pitomaa, Ispostava Slatina Hrvatski stoarski centar Stoarska sluba Virovitica Hrvatski crveni kri upanijsko drutvo Crvenog kria Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Podruni ured Virovitica, Ispostava Orahovica, Ispostava Slatina, Ispostava Pitomaa portska zajednica Virovitiko-podravske upanije Lovaki savez Virovitiko-podravske upanije Dravna geodetska uprava - Podruni ured za katastar Virovitica Porezna uprava Ispostava Virovitica Dravni ured za reviziju Virovitica Policijska uprava Virovitiko-podravske upanije Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Virovitica Dravna uprava za zatitu i spaavanje Virovitica Ministarstvo financija Carinska uprava Carinarnica Virovitica
Na podruju upanije djeluju i sljedea pravosudna tijela: - upanijski sud u Virovitici - Opinski sud u Virovitici - Opinski sud u Slatini - Opinski sud u Orahovici - Opinski sud u Pitomai Ured dravne uprave u Virovitiko-podravskoj upaniji Sluba za zajednike poslove Sluba za gospodarstvo Sluba za opu upravu i imovinsko-pravne poslove Sluba za drutvene djelatnosti Ispostava Orahovica Ispostava Slatina Ispostava Pitomaa d) Kultura Dosadanji razvoj kulture na podruju Virovitiko-podravske upanije bio je dosta znaajan, posebice u odnosu na neke druge sredine. Me utim, mrea organizacija i ustanova s podruja kulture i umjetnosti ipak nije potpuno zadovoljavajua, osobito na prostorima koji su do sada gravitirali centrima bivih opina, a novim teritorijalno-politikim ustrojstvom dana im je odre ena razina samostalnosti. Na takvim prostorima nema uope ustanova kulture (osim eventualno drutvenih domova) pa je stanovnitvo u zadovoljavanju svojih potreba za kulturom ostalo i dalje orijentirano na mjesta u kojima takve ustanove postoje. Grad Virovitica, kao arite razvoja cjelokupnog ovog podruja, ujedno je bio i jest centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova. Odre ena razina kulturnih djelatnosti postoji u naseljima koja su bila sredita razvoja u bivoj teritorijalno-politikoj ___________________________________________________________________________
podjeli: Slatini i Orahovici i Pitomai te u naseljima koja posjeduju znaajniju kulturnopovijesnu batinu. Na podruju Virovitiko-podravske upanije djeluju, prema djelatnostima, sljedee ustanove i organizacije kulture: 1. Scenska umjetnost i glazba: Kazalite Virovitica Hrvatsko pjevako drutvo "Rodoljub" u Virovitici Gradsko pjevako drutvo Zrinski Slatina Gradska glazba Virovitica u Virovitici Puhaki orkestar DVD Orahovica te niz kulturno-umjetnikih drutava u Virovitici i opinskim/gradskim sreditima 2. Muzejsko-galerijska djelatnost: Gradski muzej Virovitica u Virovitici Zaviajni muzej u Suhopolju Zaviajni muzej u Slatini Gradski muzej u Orahovici 3. Bibliotena djelatnost: Gradska knjinica i itaonica u Virovitici (regionalna) Gradska knjinica i itaonica u Slatini Gradska knjinica i itaonica u Orahovici Knjinice u sklopu visokih i viih, srednjih te osnovnih kola 4. Informatika djelatnost: Informativni centar Virovitica: "Virovitiki list", Virovitica Radio postaja Virovitica Virovitika televizija Radio postaja Marinianis, Slatina Radio postaja Orahovica Radio postaja Pitomaa Pitomi radio Urbani radio 5. Likovna umjetnost atellieri likovnih umjetnika u Virovitici i Pitomai (Teodor Trick, imi i dr.) niz galerija uglavnom u Virovitici (Rafael, Dubravka) i Slatini (Galerija Pukog otvorenog uilita, Filidi) niz likovnih udruenja 6. Kinematografija kino Doma oruanih snaga u Virovitici kino u Slatini kino u Orahovici Upravna podruja koja spadaju u djelokrug kulture, najveim dijelom ure ena su posebnim zakonima. Postoje i druga podruja koja nisu regulirana posebnim zakonima, a odnose se na ___________________________________________________________________________
likovnu i glazbenu amatersku djelatnost i sl.. Tu djeluje niz kulturno-umjetnikih drutava. Osim KUD-ova, aktivno je i niz likovnih udruenja, videoteka i sl. Na podruju upanije dosta je razvijena i tehnika kultura, a djeluje u sljedeim podrujima: foto-video tehnika, elektronika i radiotehnika, zrakoplovstvo, inovatorstvo, ekologija i dr. Nosioci aktivnosti su najee kole, radio i auto klubovi, fotosekcije i niz drugih organizacija. Na podruju Virovitiko-podravske upanije odrava se godinje niz kulturnih priredbi i manifestacija od kojih je najznaajniji festival "Pjesme Podravine i podravlja u Pitomai. U prostoru Virovitiko-podravske upanije postoji niz vrijedne i zatiene kulturne i prirodne batine (dvorci, perivoji, sakralni kompleksi, pojedinani spomenici kulture, zatieni prirodni dijelovi), koja ini dobar potencijal za budui razvoj djelatnosti kulture. Tablica 59 Podaci o objektima kulture i umjetnosti
Povr ina (m2) Broj djela tnika Ukupan broj knjiga i publik. Ukup. broj korisni ka Broj predst ava 1995 Broj posjeti telja 1995 Pros. broj sati prog dnev Broj sati prog tjedno Broj izlobi 1995 Broj koncerata 1995 Broj prikazanih filmova 1995
R. b.
Naziv ustanove
Naklada (kom)
1. 2. 3. 4.
5.
6. 7. 8.
Gradski muzej Virovitica Gradska biblioteka i itaonica, Virovitica Kazalite Virovitica (profesionalno) Informativni centar, Virovitica a) Virovitiki list b) Hrvatska radio postaja, Virovitica c) Virovitika televizija Centar za kulturu Slatina a) Gradska knjinica i itaonica b) Zaviajni muzej Slatina c) Kino Radio Marinianis, Slatina Gradska knjinica Orahovica Radio postaja Orahovica
950
250
5 18
40.000
800 157 44.875
17 stalno zaposlenih 20 suradnika
4.500 13 3-4
8 27.578 1.326
15 77
300 4 4 djelatnika 2 suradnika
13.692 10 17
Izvor podataka: 1, 2, 3, 5 i 7 Izvjee o radu za 1995 godinu 4, 6 i 8 - Informacija o stanju u oblasti informiranja na podruju Virovitiko-podravske upanije od lipnja 1996 godine
___________________________________________________________________________
e) port i rekreacija Na podruju porta i rekreacije, proteklo razdoblje biljei znaajan napredak, koji se prvenstveno oituje kroz poveanje materijalne osnove porta, izgradnjom odre enih portskih i rekreacijskih objekata i organiziranjem znaajnih natjecanja. Sadanja materijalna osnova porta i rekreacije i mogunosti za razvoj ovih aktivnosti ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe stanovnitva i jo je uvijek relativno mali postotak stanovnitva obuhvaen tim aktivnostima. kole su vrlo esto jedini nositelj tjelesnog odgoja djece i mladei, a u nedostatku osnovnih materijalnih uvjeta (dvorane, tereni i oprema) i kadrova nisu u mogunosti svoju funkciju potpuno uspjeno obaviti. Odre eni vid portskih i rekreacijskih aktivnosti obavlja se u pojedinim poduzeima te portskim klubovima i udrugama. Teite u dosadanjem razvoju porta i rekreacije bilo je na omasovljenju tih aktivnosti te proirenju i obogaivanju oblika i sadraja portskih i rekreacijskih aktivnosti. Postoji niz razliitih oblika djelovanja ukljuujui takmiarski port i port i rekreaciju u pojedinim portsko rekreacijskim drutvima, a obuhvaen vannastavnim aktivnostima djece i mladei u osnovnim i srednjim kolama, dok je aktivnost predkolske djece i odraslih prilino slabo izraena.
Tablica 60 portski objekti na podruju upanije Objekt Grad/ Opina Virovitica Slatina Orahovica Crnac ainci a avica Gradina Luka Mikleu
N.Bukovica port ska dvora na Nogo met. igrali te etver stazna kuglana Dvostaz. kugla na Male dvora ne Teniska igralit a Koark aka igrali ta Dom strijel aca Strelj ane Skijal ite Koark aki stadion
2 1 1 1 1
Pitomaa Sopje Suhopolje .Bukovica Voin Zdenci
1 1
7 9 2 2 1 2 3 5 2 2 9 5 5 4 1 1
2 2
6 1 4
3 2 2 1 1 1 1 1 3 1
1 1 1
1 1
1 1
1 1
1 1
1 1 1
Izvor podataka: Savez portova Virovitiko-podravske upanije 2011. g.
Mrea portskih ustanova i objekata najrazvijenija je u Gradu Virovitici kao upanijskom centru te u naseljima koja su u dosadanjem teritorijalno-politikom ustrojstvu bila sjedita teritorijalnih jedinica (Orahovica, Pitomaa, Slatina). Velik broj naselja s podruja upanije ima tako er minimalnu razinu portskih terena i objekata (uglavnom nogometno igralite), me utim ona nije dostatna za kvalitetan razvoj porta i rekreacije. ___________________________________________________________________________
1.1.2.6. Zatiena graditeljska i prirodna batina a) Graditeljska batina Prema podacima Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Poegi: Tablica 61 ARHEOLOKA NALAZITA I ZONE
R. br.
1.
OPINA/GRAD GRADINA GRADINA NOVA BUKOVICA
MJESTO BREZOVICA GRADINA NOVA BUKOVICA
2.
3.
NAZIV KULTURNOG DOBRA Arheoloko nalazite Ivanjciivkov brijeg Arheoloko nalazite Duljine-Gradina Arheoloko nalazite Sjenjak
K.O. Gradinska Brezovica Gradina Gornja Bukovica
K..BR.
BROJ REG.
U postupku revizije
R-656 R-655 Z-3075
U postupku revizije
145/1, 145/2, 146/1, 147/1, 148, 149, 150 /1, 150/2, 151, 152, 198, 199, 157/1, 158, 159/1, 160/1, 165, 161, 162, 166, 167, 168, 169, 170, 171/1, 271/1, 456/3, 452/1, 453/1, 463/1, 288/2, 194/1, 194/2, 172/1, 172/2, 173/1, 173/2, 271/9A, 271/9B, 174, 175, 176/1, 176/2, 177/1, 177/2, 178/1, 178/2, 179, 180, 181, 182, 183, 184/1, 184/2, 189, 190/1, 191/1, 192, 193, 195/1, 197, 200, 201, 202/1, 203/2, 202/2, 204/1, 205/1, 204/2, 205/2, 206, 207, 208/1, 209/1, 210/1, 212/1, 457/1, 213, 215, 216/1, 217/1, 217/2, 218, 219, 220, 221, 222, 223/1, 271/10, 271/3, 271/4, 271/6, 450, 451, 454/1, 454/2, 455/1, 455/2, 456, 458/1, 458/2, 459/1, 459/2, 460/1, 461, 786, 789, 195/2 U postupku revizije 8, 9, dio k.. br. 7
4. 5.
NOVA BUKOVICA SLATINA SLATINA
NOVA BUKOVICA BAKI MEDINCI
1.
Gradite u Novoj Bukovici Arheoloko nalazite Lipik kod Bakia Arheoloko nalazite ioka Jablanik
Nova Bukovica Sladojevci Medinci
R-615 Z-5180
P-2863
1409, 1410, 1411, 1412, dio 1936, 1413, 1414, 1415, 1416, 1417, 1418
___________________________________________________________________________

6.
SLATINA SLATINA
MEDINCI SLADOJEVCI
2.
Arheoloko nalazite Turski grad - Medinci Arheoloko nalazite HruikBrodie
Medinci Sladojevci
673
Z-2897
P-2601
3.
SLATINA
SLADOJEVCI
Arheoloko nalazite Jurmanua
Sladojevci
4.
SLATINA
SLADOJEVCI
Arheoloko nalazite Lipa
Sladojevci
5.
SLATINA
SLADOJEVCI
Arheoloko nalazite Lug
Sladojevci
6.
SLATINA
SLATINA
Arheoloka zona Bobovite
Podravska Slatina
70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84/1, 85/1, 86/1, 87/1, 88/1, 89/1, 99, 100, 101, 236, 237, 238, 239, 301/2, 301/3, 301/1, 302/1, 302/3, 302/2, 303/1, 303/2, 304, 305, 1919/3, 1919/2, 2006/3, 2006/2, 57/3, 57/1, dio 58/2, 58/3, 58/1, dio 59/2, 59/3, 59/1, dio 60/2, 60/3, 60/1, 61/1, 61/3, 61/5, dio 62/2, 62/1, 56/2, 56/1 621/1, 621/2, 621/3, 621/4, 622/1, 622/2, 622/3, 636/1, 636/2, 646/1, 646/2, 647/1, 647/2, 673/1, 673/2, 673/3, dio 1939/1, 1939/3, dio 2029/1, dio 2029/2, 2029/3, 2030/1, 2030/2, 2031/3, dio 2031/1, 2033/3, dio 2033/1, dio 2033/2 306/1, 306/2, 306/3, 307/1, 307/2, 307/3, 356/1, 356/2, 356/3, 357/1, 357/2, 357/3, 359/1, 359/2 295/1, 295/2, 296/1, 296/2, 297/1, 297/2, 297/3, 298/1, 298/2, 298/3, 299/1, 299/2, 299/3, 300/1, 300/2, 300/3, 2009/2, 2009/3 1520/1, 1520/2, 1521/1, 1521/3, 1521/5, 1521/4, 1521/2, 1522/1, 1522/4, 1522/2, 1522/3, 1523/2, 1523/3, 1523/1, 1524/2, 1524/3, 1524/1, 1525/1, 1525/4, 1525/3, 1525/2, 1526/1, 1526/4, 1526/3, 1526/2, 1527/1, 1527/4, 1527/3, 1527/2, 1528/1, 1528/4, 1528/3, 1528/2, 1760/1, 1760/8, 1760/5, 1760/3, 1760/2, 1760/7, 1760/6, 1760/4, 1761/1,
P-3540
P-3429
P-3430
P-3131
___________________________________________________________________________

1761/4, 1761/3, 1761/2, 1762/3, 1762/5, 1762/4, 1763/4, 1763/6, 1763/5, 1764/3, 1764/5, 1764/4, 1765/3, 1765/5, 1765/4, 1766/4, 1766/6, 1766/5, 1767/1, 1767/5, 1767/4, 1768/1, 1768/5, 1768/4, 1769/1, 1769/5, 1769/6, 1770/3, 1770/5, 1770/6, 1771/1, 1771/4, 1771/3, 1771/2, 1772/1, 1772/4, 1772/3, 1772/2, 1773/1, 1773/4, 1773/3, 1773/2, 1774/3, 1774/5, 1774/4, 1775/1, 1775/4, 1775/3, 1775/2, 1776/2, 1776/6, 1776/5, 1776/4, 1777/1, 1778/1, 1777/5, 1778/11, 1777/4, 1778/2, 1784/2, 1784/3, 1784/4 1506/74, 1506/75, 1506/76, 1506/77, 1506/1, 1506/80, 1506/81 1318/14, 1318/11, 1318/13, 1318/12, dio 1318/2, dio 1318/1, 1198/4, 1198/1, 1198/6, 1198/5, 1197, dio 1239/1, 1239/3, dio 1239/2, 1199/4, 1199/1, 1199/6, 1199/5, 1195/3, 1194/2, 1216, 1215, 1214, 1195/2, 1195/4, 1195/5, 1195/6, 1195/1, 1194/1, 1194/3, 1187/1, 1187/2, 1518/2, dio 1518/1, 1488, 1504/2, 1489/2, 1489/1, 1490/2, 1490/3, 1490/1, 1504/1, 1491/2, 1491/3, 1491/1, 1492/2, 1492/3, 1492/1, 1493/2, 1493/3, 1493/1, 1494/2, 1494/3, 1494/1, 1495/2, 1495/3, 1495/1, 1496/2, 1496/3, 1496/1
7.
SLATINA
SLATINA
Arheoloka zona Krivaja Arheoloka zona Lipik
Podravska Slatina Podravska Slatina
P-3325
8.
SLATINA
SLATINA
P-3605
___________________________________________________________________________

9.
SLATINA
SLATINA
Arheoloka zona Panik Arheoloko nalazite Veliko polje-Berezine
Podravska Slatina Podravska Slatina
10.
SLATINA
SLATINA
821/1, 821/2, 821/3, 821/4, 821/5, 821/6, 821/7, 821/8, 822/1, 822/2, 822/3 457/1, 457/2, 457/3, 456/1, 456/2, 456/3, 456/4, 455/1, 455/2, 454/1, 454/2, 453/1, 453/2, 452, 451, 450, 5290/1, 5290/2, 5291/1, 5291/2, 5292, 5293/1, 5293/2, 5294/1, 5294/2, 5348/3, 5313/1, dio 5313/2, 5313/5, 5313/6, dio 5312/1, dio 5312/2, 5312/3, dio 5312/4, 5312/5, 5311/1, dio 5311/3, 5310/1 527/1, 527/2, 527/3, 527/4, 526/1, 526/2, 526/3, 526/4, 525/1, 525/2, 524/1, 524/2, 524/3, 524/4, 523, 522/1, 522/2, 522/3, 521, 520/1, 520/2, 520/3, 519/1, 519/2, 518/1, 518/2, 517/1, 517/2, 517/3, 516/1, 516/2, 515, 514/1, 514/2, 514/3, 468, 467, 466, 465, 464, 463, 460, 459, 458 543, 544, 545, 547, 548/1, 548/2, 549/1, 549/2, 550/1, 550/2, 551/1, 551/2, 551/3, 552/1, 552/2, 552/3, 552/4, 552/5, 552/6, 552/7, 552/8, 552/9, 553/1, 553/2, 553/3, 554/1, 554/2, 554/3, 555/1, 555/2, 555/3, 556/1, 556/2, 556/3, 557/1, 557/2, 557/3, 558/1, 558/2, 558/3, 559/1, 559/2, 559/3, 560/1, 560/2, 560/3, 561/1, 561/2, 561/3, 562/1, 562/2, 562/3, 562/4, 562/5, 562/6, 563/1, 563/2, 563/3, 564/1, 564/2, 564/3, 565/1, 565/2, 565/3 443/1, 443/2, 443/3, 443/4, 442/1, 442/2, 441/1, 441/2, 441/3, 441/4, 440/1, 440/2, 440/3, 440/4, 439/1, 439/2, 439/3, 437/5, 437/4, 437/3, 437/6, 437/7, 462, 461,
P-3616
P-3144
11.
SLATINA
SLATINA
Arheoloka zona Veliko polje Potoani
Podravska Slatina
P-2932
12.
SLATINA
SLATINA
Arheoloka zona Veliko poljeRadunjevci
Podravska Slatina
P-2853
13.
SLATINA
SLATINA
Arheoloko nalazite Veliko polje-Trnovaa
Podravska Slatina
P-3152
___________________________________________________________________________

14.
SOPJE SOPJE
SOPJE SOPJE
7.
Arheoloko nalazite Batalue Arheoloko nalazite Crkvena Arheoloko nalazite Turski grad -Sopje Arheoloko nalazite Jugovac Arheoloka zona Brana Arheoloka zona Dvorina i Luka
Sopje Sopje
444/2 1338, 1339
P-2800
1211, 1210, 1209/1, 1209/2, 1208, dio k.. br. 1826, 1200/1, 1200/2, 1201 628, 629, 630
Z-4968
8.
SOPJE SOPJE SUHOPOLJE SUHOPOLJE
SOPJE PANAT OREAC OREAC
Sopje Gornji Miholjac Oreac Oreac
Z-2898 R-632 Z-5182 Z-5184
9.
U postupku revizije
10.
11.
9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 24, 25, 26, 27, 28/1, 28/2, 29 150/1, 150/2, 151, 152, 153/1, 153/2, 154/1, 154/2, 155, 156/1, 156/2, 156/3, 156/4, 157, 158, 159, 160, 161/1, 161/2, 162/3, 162/2, 162/1, 163, 164, 165, 166, 167, dio k.. br. 168, 169/1, 169/2, 170, 171, 172, 173, 174/1, 174/2, 175, 176, 177/1, 177/2, 178, 179, 180, 181, 182/1, 182/2, 182/3, 182/4, 182/5, 183, 184, 185, 186, 187, 188/1, 188/2, 189, 190, 191, 192, 193, 194, 195, 196, 197 U postupku revizije
12.
SUHOPOLJE SUHOPOLJE
PELI PELI
13.
Arheoloko nalazite Dakino brdo Arheoloka zona Medakua
Peli Peli
R-658 Z-5183
1464, 1463, 1462, 1461, 1460, 1459, 1458, 1457, 1456, 1455, 1454, 1453, 1452, 1451, 1450, 1449, 1448, 1447, 1446, 1445, 1444, 1443, 1253, 1251, 1250, 1249, 1248, 1254, 1255, 1256, 1257, 1258, 1259, 1260, 1261, 1262, 1263, 1264, 1265, 1266, 1275, 1274, 1273, 1272, 1276, 1277, 1278, 1279, 1280, 1281, 1282, 1283, 1284, 1285, 1286, 1287, 1288, 1289, 1290, 1291, 1292, 1271, 1270, 1267, 1268, 1269
___________________________________________________________________________

14. 15.
SUHOPOLJE SUHOPOLJE
PEPELANA SUHOPOLJE
Arheoloko nalazite Lug Arheoloka zona Klikovac
Pepelana Suhopolje; Borova
U postupku revizije 1968, 1203, 1204, 1205/1, 1205/2, 1206, 1207, 1208, 1209, 1210, 1211, 1212, 1213, 1214, 1215/1, 1215/2, 1216, 1247, 1244, 1966, 1238, 1240, 1239, 1241, 1242, 1243, 1245; 58/1, 58/2, 59, 60, 61/1, 61/2, 62, 63/1, 63/2, 64, 65, 66, 67, 68, 69. 67, 69, 191 1353 1886, 1887, 1888, 1889, 1890, 1891 U postupku revizije
R-643
U postupku utvr ivanja svojstva kulturnog dobra
15. 16. 17.
SUHOPOLJE SUHOPOLJE SUHOPOLJE
SUHOPOLJE
ZVONIMIROVO ZVONIMIROVO
18.
PII BUKOVICA PII BUKOVICA VIROVITICA VIROVITICA
LOZAN PII BUKOVICA JASENA VIROVITICA
19.
20.
16.
Arheoloka zona Dubrava Arheoloka zona Naknada Arheoloko nalazite Veliko polje Arheoloko nalazite Lendava Arheoloko nalazite Mali Zagreb Arheoloko nalazite Veliki cimer Arheoloko nalazite Brekinja Arheoloko nalazite ura Zapad Arheoloko nalazite Batalije
Kapan Gaite Gaite
Z-4913 Z-5181 Z-4196 R-646 R-679 R-666

U postupku utvr ivanja svojstva kulturnog dobra U postupku utvr ivanja svojstva kulturnog dobra U postupku utvr ivanja svojstva kulturnog dobra U postupku utvr ivanja svojstva kulturnog dobra U postupku utvr ivanja svojstva kulturnog dobra U postupku utvr ivanja svojstva
Lozan pii Bukovica Virovitica, Rezovac Virovitica
U postupku revizije
U postupku revizije
4154/2, 4154/3, 4155/1, 4155/2, 4157/1, 4157/2, 4157/3 4445/2, 4445/3
17.
VIROVITICA
VIROVITICA
Virovitica
18.
VIROVITICA
VIROVITICA
Virovitica
3598/2, 3598/1, 3614/1, 3614/2
19.
VIROVITICA
VIROVITICA
Arheoloko nalazite Virovitica- ota Arheoloko nalazite ura Istok Arheoloko nalazite Virovitica-
Virovitica
3261/5, 3261/6, 3261/7, 3261/8, 3262/2 4464/10, 4464/12, 4464/13, 4464/11
20.
VIROVITICA
VIROVITICA
Virovitica
21.
VIROVITICA
VIROVITICA
Virovitica
4144/7, 4144/8, 4144/9, 4144/10, 4145, 4146/1,
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE Kikorija jug

22.
VIROVITICA
VIROVITICA
Arheoloko nalazite ViroviticaKikorija sjever Arheoloko nalazite Korija
Virovitica
23.
VIROVITICA
VIROVITICA
Virovitica
4146/2, 4146/3, 4147/1, 4147/2, 4148 3797/5, 3798/1, 3798/2, 3798/3, 3798/4, 3798/5, 3799/1, 3799/2, 3799/3 3642/2, 3643/1, 3638/1, 3638/6, 3638/7, 3643/2, 3643/3, 3637/2 2694,2709,2711, 2712, 2713
kulturnog dobra U postupku utvr ivanja svojstva kulturnog dobra U postupku utvr ivanja svojstva kulturnog dobra
24.
VIROVITICA
VIROVITICA
21.
VIROVITICA
VIROVITICA
25.
VOIN VOIN
VOIN MACUTE
22.
436, k.o. Macute, i Z-4818 k.. br. 803, k.o. Bokane Izvor: Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Poegi od 06.09.2011. Napomena: Crnom bojom oznaena su registrirana nalazita, a plavom bojom preventivno zatiena nalazita
Arheoloko nalazite Antunovac piritana Kompleks srednjovjekovno g arheolokog nalazita unutar gradskog podruja Arheoloko nalazite Sv. Marija Arheoloko nalazite Lenije
Virovitica
P-1957
Virovitica
U postupku revizije
R-667
Voin Macute, Bokane
122/1
P-3530
NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA Tablica 62 KULTURNO-POVIJESNE CJELINE

R. br. 1 OPINA/GRAD VIROVITICA MJESTO VIROVITICA NAZIV KULTURNOG DOBRA Kulturnopovijesna cjelina grada Virovitice K.O. Virovitica K..BR. BROJ REG. Z 2799
Tablica 63 POJEDINANA KULTURNA DOBRA

R. br. 1 2 3 4 A AVICA LUKA OPINA/GRAD MJESTO SLATINSKI DRENOVAC SLATINSKI DRENOVAC A AVICA LUKA NAZIV KULTURNOG DOBRA Kulturnopovijesni krajolik Jankovac Crkva sv. Georgija Crkva sv. Petra Crkva sv. Luke K.O. Slatinski Drenovac Slatinski Drenovac a avica Luka K..BR. 644/1, 605, 1032 1,2 394 1 BROJ REG. Z - 4090 Z - 4715 04. 07. 2002. Z - 369 04. 07. 2002.
AINCI
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE 5 NOVA BUKOVICA ORAHOVICA NOVA BUKOVICA CRKVARI DUZLUK DUZLUK ORAHOVICA ORAHOVICA ORAHOVICA PITOMAA PITOMAA TURNAICA SLATINA GORNJI MIHOLJAC SLADOJEVCI SLATINA SUHOPOLJE CABUNA CABUNA SUHOPOLJE SUHOPOLJE PII BUKOVICA VIROVITICA BUETINA VIROVITICA VIROVITICA upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije Crkva sv. Lovre Manastir sa crkvom sv. Nikole Ostaci Plemike kurije (Curiae Nobilitaris) Crkva Uzaaa sv. Kria Srednjovjekovni grad Ruica Srednjovjekovni grad Oruli Crkva sv. Vida Crkva sv. Trojstva Crkva sv. Trojice upna crkva sv. Barbare upna crkva sv. Josipa Dvorac Jankovi upna crkva Kraljice sv. Krunice Dvorac grofa Jankovi upna Crkva sv. Terezije Avilske Kapela sv. Marije Dvorac Pejaevi Zgrada stare apoteke (Rezidencija franjevakog Nova Bukovica Stara Joava Manastir Orahovica Duzluk Orahovica Duzluk, Orahovica Duzluk Pitomaa Turnaica Gornji Miholjac Sladojevci Podravska Slatina Cabuna Cabuna Suhopolje Suhopolje Buetina 130 Trg bana J. Jelaia Trg Kralja Zvonimira 10, 2/1, 2 Z - 373 Z-4543
6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23
693, 694 1, 2 1068/1 1 18, 1203 1324/1 1354 1 102 510 4369 607,1377, 1370 1347/1, 1369 1346 1495/1, 1495/5 1495/3,
04. 07. 2002. Z -368 04. 07. 2002. Z - 370 Z-4714 04. 07. 2002. Z - 377 04. 07. 2002. Z - 375 08. 04. 2003. Z - 376 18. 07. 2005. Z - 2196 18. 07. 2005. Z - 2195 04. 07. 2002. Z 371 04. 07. 2002. Z 378 Z-4542 04. 07. 2002. Z 367 Z 4421 04. 07. 2002. Z 379 04. 07. 2002. Z 380 04. 07. 2002. Z - 366 04. 07. 2002. Z 381 04. 07. 2002. Z 382
1363/1, 1362, 1363/2 130 1440,1439,1441, 1442,1443,1444, 1445, 1446 1378/2
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE 24 VIROVITICA samostana) upna Crkva sv. Roka s franjevakim samostanom Palaa Pejaevi idovsko groblje
(izvan zone zatite)
Trg Kralja Zvonimira Virovitica Virovitica
1379/1, 1378/1, 1379/2,1373,1374, 1377/1, 1376/1 1397 (koja odgovara 732/1 i 732/2) 217, 218
04. 07. 2002. Z 383 06. 05. 2009. Z-4089 Z - 3347 Z-2878
25 26 27
VIROVITICA VIROVITICA VIROVITICA
Spomen kosturnica s bronanim spomenikom

(izvan zone zatite)
28
04. 07. 2002. Z - 372 MACUTE Crkva Uspenja Macute 493 29 04. 07. Bogorodice 2002. Z - 374 VOIN Srednjovjekovni Voin 1/2 30 04. 07. grad Voin 2002. Z - 384 VOIN Crkva Blaene Voin 121, 120 31 04. 07. Djevice Marije 2002. Z - 385 Izvor: Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Poegi od 06.09.2011. LISIINE Crkva sv. Georgija Lisiine 1
VOIN
Tablica 64 NOB SPOMENICI

OPINA/GRAD 1 MJESTO KRAJINA NAZIV KULTURNOG DOBRA Zgrada bive lugarnice pretvorena 1943. god. u partizansku osnovnu kolu Skupna grobnica i spomen djeci Kozare Partizanski logor i grob 7 prvoboraca NR Spomenik i grobnica borcima18. slavonske brigade na pravosl. groblju Spomenik i grobnica borcima 51. Vojvo anske divizije na katoli. groblju Skupna grobnica 6 nepoznatih palih boraca NOR-a K..BR. K.O. BROJ REG. R - 339
AINCI
2 3 4
A AVICA GRADINA MIKLEU
NOSK. DUBRAVA GRADINA MIKLEU
R - 396 R - 410 565 Mikleu Z - 2541
MIKLEU
868
Mikleu
Z - 2540
SLATINA
DONJI MELJANI
R - 395
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE 7 SUHOPOLJE LEVINOVAC uma Dmitrovac skup. grobnica 3 prvoborca NOR-a Kua Vostrel Vaclava Partizanska spomen uma Zgrada u Strossmayerovoj 24 Zgrada u Bendekovoj br. 15 Zgrada u ul M. Gupca 92, kua Koneni Josipa Zgrada u Strossmayerovoj ulici Gazdek Valenta Spomen kosturnica sa skulpturom borca na gradskom groblju u Virovitici Spomen kosturnica sa spomenikom Spomenik i grobnica seljaka iz sela Kometnik i Dobri Rodna kua nar. heroja N. Miljanovia Karaule Skupna grobnica 7 boraca NOR-a i FT Grobnice nar. heroja N. Miljanovia i C. Jorgia s palim borcima i FT u parku Skupna grobnica palih boraca Spomenik 14 boraca 25. brodske brigade van sela Spomenik rtvama faistikog terora i zgrada bive opine Skupna grobnica R 365
8 9 10 11 12 13
VIROVITICA
EMERNICA JASENA VIROVITICA VIROVITICA VIROVITICA VIROVITICA
R - 61 R - 400 R - 46 R - 77 R - 86 R - 88
14
VIROVITICA
4429
Virovitica
Z - 2678
15 16 VOIN
VIROVITICA KOMETNIK
R - 424 610 Kometnik Z - 2538
17
LISIINE
R - 431
18 19
LISIINE LISIINE
R - 486 R - 569
20 21
KUSONJE - HUM DONJE KUSONJE VOIN
R - 413 R - 413
22
76
Voin
Z - 2539
23
VOIN
R - 397
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE 7 boraca NOR-a Partizansko R - 398 groblje 25 SEKULINCI Kompleks vojnoR - 138 partizanske bolnice VPB VI 2a 26 ZDENCI OBRADOVCI Skupna grobnica R - 344 borcima NOR-a 27 ORAHOVICA DONJA Skupna grobnica R - 215 PITANA 12 palih boraca NOR-a 28 DONJA Grobnica R - 214 PITANA narodnog heroja Jovana Marinkovia 29 KOKOAK Bivi uiteljski R - 217 stan u kojem je 1941. g. odran sastanak komunista 30 ORAHOVICA Spomenik R - 353 narodnom heroju Jovanu Marinkoviu Izvor: Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Poegi od 06.09.2011. 24 VOIN
U prostornim planovima uih podruja evidentirani su: Tablica 65 ARHEOLOKI LOKALITETI

K..BR. NAZIV K.O. KULTURNOG DOBRA 1 A AVICA Ranosrednjevjek A AVICA ovna nekropola 2 NOSKOVCI Prahistorijsko naselje 3 STARIN Prahistorijska nekropola Selite 4 BAEVAC Most prema GRADINA Kiselici 5 BREZOVICA Turski grad 6 DUZLUK Arheoloki ORAHOVICA lokalitet Rastova kosa 7 JOSIPOVO Arheoloki SOPJE lokalitet Mesarine u postupku revizije 8 SOPJE Arheoloki Sopje lokalitet Lanie 9 VIROVITICA Antika VIROVITICA nekropola Mali Poari u postupku revizije 10 MACUTE Arheoloki Macute VOIN lokalitet Lenije Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, lista zatienih kulturnih dobara, stanje: 23. 2010.
OPINA/GRAD
MJESTO
BROJ REG.
PR
R-602 Rek - 310 R-664 kolovoza
___________________________________________________________________________
Tablica 66 POJEDINANA KULTURNA DOBRA

OPINA/GRAD 1 3 4 5 6 LUKA ORAHOVICA CRNAC GRADINA MJESTO CRNAC GRADINA GRADINA KAPELA DVOR ORAHOVICA NAZIV KULTURNOG DOBRA upna crkva sv. Ivana Krstitelja upna crkva sv. Ilije upni dvor Dvorac K.O. K..BR. BROJ REG.
Kurija Mihalovi PR s perivojem 7 ORAHOVICA tale dvorca PR Jovanovi 8 ORAHOVICA Hotel Ruica PR 9 DONJI Parohijska crkva SLATINA MELJANI Preobraenja Gospodnjeg 10 GORNJI skladite itarica MIHOLJAC na nekadanjoj Vinjici 11 SLATINA evangelistika crkva 12 SLATINA pravoslavni upni stan 13 SLATINA Zgrada starog kotara 14 SLATINA dvorac Drakovia 15 SLATINA stara zgrada Doma zdravlja 16 SLATINA zgrada Doma kulture 17 SLATINA kompleks posjeda Shaumburg-Lippe 18 SLATINA Prizemnica s P - 64/5 podrumom, Trg sv. Josipa 3 19 SOPJE upna crkva sv. SOPJE Marije Magdalene 20 VINJICA Pustara Vinjica (ergela arapskih konja) 21 JASENA Pravoslavna VIROVITICA R - 312 crkva sv. Ilije 22 OBRADOVCI Pravoslavna ZDENCI crkva Izvor: Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, lista zatienih kulturnih dobara, stanje: srpanj 2010.
___________________________________________________________________________
Tablica 67 POKRETNA KULTURNA DOBRA

OPINA/GRAD 1 2 3 4 5 6 7 8 SUHOPOLJE VIROVITICA A AVICA ORAHOVICA MJESTO A AVICA CRKVARI DUZLUK ORAHOVICA SUHOPOLJE VIROVITICA VIROVITICA VIROVITICA NAZIV KULTURNOG DOBRA Inventar . c. sv. Petra apostola Inventar kapele sv. Lovre Inventar manastirske crkve sv. Nikole Inventar . c. Naaa sv. Kria Inventar . c. sv. Terezije Avilske Inventar franjevake crkve sv. Roka Orgulje u crkvi sv. Roka u Virovitici Knjini fond knjinice Franjevakog samostana Gradski muzej; -Likovna zbirka
(370 predmeta) Gradskog muzeja u Virovitici -Zbirka donacija Branislava Glumca (165 predmeta)
K.O. a avica Crkvari Manastir Orahovica Orahovica Suhopolje Virovitica Virovitica Virovitica
K..BR.
BROJ REG. Z - 2295 Z - 2296
1,2
R - 139 Z - 2297 (Z2294) R-1 (Z 2293) R-2 Z - 2876 R-154
VIROVITICA
Virovitica (510:VTC)
(25. veljae 2009. Z4057) R - 61
Inventar E - 168 pravoslavne crkve sv. Ilije 11 SLATINA SLATINA Zaviajni muzej; Slatina (30. Etnografska (510:POS) studenog zbirka (1816 2009. Rpredmeta) 4291) Zbirka NOB R - 143 Izvor: Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, lista zatienih kulturnih dobara, stanje: svibanj 2010. 10 JASENA
Tablica 68 NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA

OPINA/GRAD 1 SLATINA MJESTO SLATINA NAZIV KULTURNOG DOBRA
Tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla u Slatini Tradicijski uarski obrt Antuna Kneza u Slatini
K..BR.
K.O. Slatina
BROJ REG. Z - 3611
SLATINA
Slatina
Z - 3612
Izvor: Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, lista zatienih kulturnih dobara, stanje: do veljae 2008.
___________________________________________________________________________
b) Prirodna batina Prema Zakonu o zatiti prirode, a sukladno Upisniku zatienih podruja nadlenog Ministarstva, na podruju Virovitiko-podravske upanije zatiene su sljedee prirodne vrijednosti: a) U kategoriji posebni rezervat Sekulinake planine (reg.br.405) - umska vegetacija, 1966.g. b) U kategoriji park prirode Papuk - Zakon o proglaenju parka prirode Papuk(NN 45/99) (reg.br.886), 1999. god. c) U kategoriji regionalni park: Mura-Drava, (NN 22/11), 2011. god. d) U kategoriji spomenik prirode: Rupnica - prizmatsko luenje (reg.br.60) -geoloki, 1948. god. dva stara hrasta (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) na predjelu Djedovica (reg.br.934), 2004. god. e) U kategoriji znaajni krajobraz: Jelku (reg.br. 918), 2001. god. Krinica (reg.br. 919), 2001. god. movarno stanite Vir (reg.br. 920), 2001. god. irinski otok (reg.br.921), 2001. god. f) U kategoriji park uma Jankovac (reg.br.61), 1955. god. Turski grad (turski grad) preventivna zatita, 2008. god. g) U kategoriji spomenik parkovne arhitekture - park: Park u Virovitici (reg.br.403), 1967. god. Park u Suhopolju (reg.br.29), 1958. god. Park u Slatini (reg.br.570), 1968. god. h) U kategoriji spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala Skupina stabala u Noskovakoj Dubravi (reg.br.583), 1967. god. e) U kategoriji spomenik parkovne arhitekture pojedinano stablo Mamutovac u Slatini (reg.br.406), 1967. god. Prostornim planom predvi eni za zatitu su: a) U kategoriji posebni rezervat Mrtvi dol(umska vegetacija)
___________________________________________________________________________
Smudska brda (botaniki) b) c) U kategoriji spomenik prirode Rustine (geomorfoloki) U kategoriji znaajni krajobraz potona dolina Rakitovac dolina potoka eralinica i nastavno Vojlovica rijeke, podruje oko Ruice grada podruje oko Manastira Sv. Nikolaja. zatieni pojas grada Virovitice na obroncima Bilogore uma Jasena Rezovake Krevine vidikovac Macute potona dolina rijeke a avice ribnjak Grudnjak, opina Zdenci U kategoriji park uma uma Plandite kod naselja Kozice umsko podruje Djedovica Lisiine U kategoriji spomenik parkovne arhitekture - park park u Orahovici park u Vinjici uma Albus lokalitet Merkur kod Orahovice Park u Zdencima Park u Voinu U kategoriji spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala skupina stabala u pii Bukovici skupina borova uz raskrije ceste urii Drenovac
d)
e)
f)
Karakteristina obiljeja krajobraza Virovitiko-podravske upanije svedena su na nekoliko tipolokih elemenata: - kultivirani agrarni krajolik Dravske nizine - kultivirani poljoprivredno obra en krajolik obronaka Bilogore - prirodi blizak krajolik du toka Drave - prirodi blizak umski krajolik na veim visinama Bilogore, Papuka i Krndije Osim ove osnovne podjele cijeli prostor ima niz pojedinanih raznolikih krajobraznih elemenata. Cijeli krajobraz je zanimljiv po svom ujednaenom i uravnoteenom dojmu i po uklopljenosti razliitih krajobraznih elemenata. Ukupnu sliku tih obiljeja trebalo bi nadalje ouvati.
___________________________________________________________________________
c) Osobite biljne i ivotinjske zajednice c1) Biljne zajednice Osnovne reljefne osobine prostora upanije odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova ovoga prostora. Dvije osnovne geomofoloke cjeline oblikovale su i dva osnovna tipa vegetacijskog pokrova: brdski i nizinski. Brdski vegetacijski pokrov ine ume bukve, hrasta kitnjaka i jele, dok nizinski vegetacijski pokrov ine velike zaravnjene povrine koje su: intenzivno obra ene ravnice, nizinske hrastove ume i bare i zamovarena podruja uz rijeku Dravu. U ukupnoj povrini upanije udio umskih i poljoprivrednih povrina je podijeljen 32:57. To su uz vode i najznaajniji prirodni resursi ovog podruja. ume brdskog podruja su mjeovite sastojine hrasta kitnjaka i graba, bukve, jele dok su mjestimino prisutne i sastojine crnogorinih kultura. Uz sastojine tvrdih i mekih listaa javljaju se i sastojine kestena. Na Papukom podruju, kao posebna vegetacijska i gospodarska dragocjenost, javlja se umska zajednica jele. Ova se javlja u najvioj zoni Papuka, uz panonsku i gorsku umu bukve. Fragmentarno se javlja uma gorskog javora i obinog jasena te uma hrasta kitanjaka i graba sa znaajnim udjelom bukve. ume hrasta kitnjaka i graba zauzimaju toplije rubne predjele. Panonske jelove ume razvile su se u poseban raritet ovog podruja, kako po odvojenosti od areala jele, tako i pod utjecajem geoloke podloge. Na Papukom podruju, jedan dio tih uma zatien je kategorijom posebni rezervat umske vetegacije Sekulinake planine. Na Papukom podruju, brdski dio vegetacije je pod moritanskom bukovom umom, gdje se kao raritet javljaju termofilne vrste. Na podruju k.o. Slatinski Drenovac kategorijom park-ume zatiena je uma Jankovac, gdje dominiraju bukove ume mezofilnog karaktera. Nizinski tip vegetacije predstavljen je nizinskim i dravskim umama koje su u velikoj mjeri reducirane u korist obradivih povrina. To se posebno odnosi na ume hrasta lunjaka s razliitim subasocijacijama, uvjetovanim mikroreljefom. Veim dijelom u nizinskim umama se kao plantane sastojine javljaju topole i druge gospodarske vrste (Jasenovaka, Bazovaka uma). Dravske ume su prirodne autohtone sastojine vrbe, a u veoj mjeri su pretvorene u niski sloj aeva i ibljika. Uz rijeku Dravu nastala su i podruja specifine movarne vegetacije, gdje je dominirajui predstavnik trska. Ouvanjem sadanjeg stanja prirodnih biotopa na ovom prostoru, prua se mogunost za ouvanje i zatitu autohtone flore kao temeljnog prirodnog resursa. ___________________________________________________________________________
c2) ivotinjske zajednice Predstavnici faune ovog prostora pripadaju skupinama srednjoeuropske faune, ali i skupinama karakteristinim za juno-nizinski europski pojas, a dijelom i za juno-gorski europski pojas faune. Me u brojnim predstavnicima europske faune, izdvajaju se fauna vodozemaca (zelena aba, gatalinka, zelena i siva gubavica, obian vodenjak, pjegavi dadevnjak) i gmazova (bjelouka, ri ovka i u nizinskim i brdskim podrujima). Po barama i movarama ivi barska kornjaa. Posebno je znaajna i raznovrsna ornitofauna. Osobito vrijedna podruja movarne ornitofaune su Predrijevaka i Sopjanska bara. Ove i brojne druge bare uz rijeku Dravu, znaajne su za gnije enje divljih pataka, gnjuraca, crne liske, vodenih kokoica, trstenjaka. Od grabljivica na cijelom podruju dolazi kanjac miar, kao i jastreb, iako rje e. Vrlo korisne na biocenom su sove (sovica umska, sova movarica, uk itd.). U nizinskim i brdskim umama od dupljaica javljaju se djetlovke: zelena una, mali i veliki dijetao, a rijetka je crna una. Me utim, uslijed reduciranja umskog fonda, ovaj ptiji fond je tako er reduciran. U nizinskim podrujima rasprostranjene su trka i fazan, dok je prepelica sve rje a, kao i umska ljuka i ljuka livadarka i kokoica. Od rijetkih vrsta ptica, ovdje se mogu vidjeti ljetarka i crna una. Fauna sisavaca je tako er raznovrsna (rovke, je, razne vrste imia, tekunice, hrak, lasica). Velika lasica je vrlo rijetka i primijeti se u podruju uz Sopjansku baru. Uz Dravu obitava i vidra, ali je to vrsta faune koja je jako prorije ena. U umama, u planinskim predjelima, obitava kuna zlatica, a na cijelom podruju rasprostranjena je visoka i niska divlja (srna, jelen, divlja svinja, lisica i zec). c3) Zatiene i ugroene vrste Prema lanku 97. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) zabranjeno je branje, skupljanje, unitavanje, sjea ili iskopavanje samoniklih strogo zatienih biljaka i gljiva, te dranje i trgovina samoniklim strogo zatienim biljkama i gljivama. Strogo zatiene ivotinje zabranjeno je namjerno hvatati, drati i/ili ubijati, namjerno oteivati ili unitavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te podruja njihova razmnoavanja ili odmaranja, namjerno uznemiravati, naroito u vrijeme razmnoavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo znaajno u odnosu na ciljeve zatite, namjerno unitavati ili uzimati jaja iz prirode ili drati prazna jaja, prikrivati, drati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otu ivati ili na bilo koji nain pribavljati i preparirati. Zatitu uivaju i samonikle biljke i gljive, te divlje ivotinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim ivotinjama radi kojih je podruje primarno zatieno, kao i sve podzemne ivotinje, i kad nisu zatiene kao pojedine svojte, ako aktom o zatiti toga podruja za pojedinu vrstu nije drugaije odre eno. Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo zatienih ivotinja prijavljuje se Ministarstvu. Ministarstvo vodi evidenciju o nenamjerno uhvaenim i/ili ubijenim strogo ___________________________________________________________________________
zatienim ivotinjama, te odluuje o zatitnim mjerama u cilju sprjeavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste. Zatiene divlje svojte Koritenje zatienih divljih svojti doputeno je na nain i u koliini da se njihove populacije na dravnoj ili na lokalnoj razini ne dovedu u opasnost, sukladno lanku 94. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08). Ministar nadlean za zatitu prirode i ministar nadlean za regionalni razvoj, umarstvo i vodno gospodarstvo, svaki u svom djelokrugu, propisuju mjere zatite zatienih divljih svojti koje obuhvaaju: sezonsku zabranu koritenja i druga ogranienja koritenja populacija, privremenu ili lokalnu zabranu koritenja radi obnove populacija na zadovoljavajuu razinu i/ili reguliranje trgovine, dranja radi trgovine i transporta radi trgovine ivih i mrtvih primjeraka. Ministarstvo nadleno za zatitu prirode vodi evidenciju o nainu i koliini koritenja zatienih divljih svojti radi utvr ivanja i praenja stanja populacija. Ako se utvrdi da je zbog koritenja zatiena divlja svojta ugroena, ministar moe donijeti naredbu kojom zabranjuje ili ograniava koritenje te svojte. Direktiva o pticama Ova direktiva bila je donesena jo 1979. godine s ciljem dugoronog ouvanja svih divljih ptijih vrsta i njihovih vanih stanita na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zatiti migratornih vrsta koja zahtijeva koordinirano djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na 181 ptiju svojtu (vrstu ili podvrstu) te zahtijeva ouvanje dovoljno prostranih i raznolikih stanita za njihov opstanak. Tako er se zabranjuju naini masovnog i neselektivnog lova te iskoriivanje, prodaja ili komercijalizacija veine ptijih vrsta. Nainjene su odre ene iznimke radi sporta i lova, a doputa se lanicama uiniti iznimke u sluajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i ivotinja, te kad nanose velike gospodarske tete. Pojedine zemlje obvezne su utvrditi i zatititi dovoljan broj i u dovoljnoj povrini najpovoljnijih podruja za zatitu ptijih vrsta iz Dodatka I Direktive (SPA podruja) koja postaju sastavni dio NATURA 2000. U zemljama EU proglaeno je 5174 SPA podruja ukupne povrine vee od 530774 km2. Direktiva o stanitima Cilj ove direktive donesene 1992. godine je doprinijeti ouvanju bioloke raznolikosti lanica EU kroz zatitu stanita divlje flore i faune. Glavni nain ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekoloke mree podruja NATURA 2000. Ova podruja (SAC podruja) znaajna su za ouvanje ugroenih vrsta (osim ptica) i staninih tipova koji su navedeni u dodacima Direktive, u tzv. "povoljnom statusu ouvanosti". Kod odabira podruja u obzir se uzimaju iskljuivo znanstveni kriteriji odnosno zahtjevi. Prilikom upravljanja podrujima NATURA 2000, osim znanstvenih, uzimaju se u obzir i gospodarski, drutveni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne znaajke. Zatita podruja provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata, provo enjem planova upravljanja te ugovornim i drugim aranmanima s vlasnicima i korisnicima zemljita kroz koje se osigurava primjena odgovarajuih zatitnih mjera. Nove lanice EU na dan pristupa moraju predati popis predloenih podruja za NATURA 2000 s odgovarajuom bazom podataka o svakom pojedinom podruju. Za vrste navedene na Dodatku II Direktive potrebno je utvrditi vana podruja i zatititi ih, vrste na Dodatku IV potrebno je strogo zatititi, a vrste na ___________________________________________________________________________
Dodatku V uivaju status zatienih vrsta ije se populacije smiju eksploatirati uz stalan nadzor. Crvene knjige Crvene knjige ugroenih vrsta objedinjuju podatke o onim svojtama (vrstama ili podvrstama) koje se smatraju ugroenima temeljem znanstvene procjene prema me unarodnim kriterijima koje je postavila me unarodna unija za zatitu prirode IUCN. Te se vrste upisuju na tzv. Crveni popis, a detaljno obra uju u crvenim knjigama. Crvene knjige za pojedine skupine ugroenih vrsta Hrvatske izradili su kompetentni strunjaci te one predstavljaju temelj za zakonsku zatitu vrsta. Crveni popis obuhvaa vrste s visokim stupnjem ugroenosti, odnosno za koje se smatra da su pred izumiranjem (CR - kritino ugroene, EN - ugroene i V osjetljive) te vrste koje bi mogle postati ugroene ukoliko se ne poduzmu zatitne mjere (NT - niskorizine i LC najmanje zabrinjavajue), kao i vrste koje se radi nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija DD - nedovoljno poznate). - Zatiene i ugroene vrste na podruju Virovitiko-podravske upanije Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog podruja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroenih vrsta Hrvatske i postojeih strunih studija, na ovom podruju stalno ili povremeno ivi niz ugroenih i zatienih vrsta.
Sisavci Prema Crvenoj knjizi ugroenih sisavaca Hrvatske, ire podruje Virovitiko-podravske upanije je stvarno ili potencijalno podruje rasprostranjenosti veeg broja ugroenih i/ili zatienih vrsta sisavaca. Uz tablicu s popisom zatienih i strogo zatienih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroenije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci. Tablica 69 Popis ugroenih vrsta sisavaca na podruju Virovitiko-podravske upanije (SZ strogo zatiena svojta, Z - zatiena svojta; EN - ugroena, VU -rizina, NT - potencijalno ugroena, LC - najmanje zabrinjavajua, DD - vjerojatno ugroena, ZZP - Zakon o zatiti prirode N.N. 70/05,139/08 i 57/11)
Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Regionalna kategorija ugroenosti DD NT NT LC NT DD EN NT ZZP (N.N. 70/05) SZ Z SZ SZ sj. od Save Z ju. od Save Z SZ SZ SZ Dodatak II Direktive o stanitima
Barbastella barbastellus* Castor fiber* Cricetus cricetus Glisglis Lepus europaeus Lutra lutra Miniopterus schreibersi Muscardinus avellanarius
irokouhi mranjak dabar veliki hrak sivi puh europski zec vidra dugokrili prnjak puh ljenikar
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE Myotis bechsteini Myotis dasycneme* Myotis emarginatus* Myotis myotis Neomys anomalus Neomys fodiens Plecotus austriacus Rhinolophus ferrumequinum Sciurus vulgaris velikouhi imi movarni imi ri i imi veliki imi movarna rovka vodena rovka sivi dugouan veliki potkovnjak vjeverica VU DD NT NT NT NT EN NT NT SZ SZ SZ SZ Z Z SZ SZ Z
*potencijalno podruje rasprostranjenja
Od navedenih sisavaca, istiu se vrste navedene na Dodatku II Direktive o stanitima odnosno vrste za koje je potrebno odrediti tzv. Posebna podruja zatite (SAC - Special Area of Conservatiori). Od ugroenih vrsta izdvajamo imie od kojih su najugroenije sljedee vrste: dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersi) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena vrsta Ekologija: Poglavito piljska vrsta, ali je na en i u rudnicima te naputenim podrumima. Cesto mijenja sklonita, i ljeti i zimi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadravaju i na tavanima kua i krovitima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad uma i polja. Razlozi ugroenosti: Vrlo je osjetljiv na uznemirivanje, ali i na postavljanje eljeznih reetaka na vrata u piljama. Ugroen je vjerojatno i upotrebom pesticida, kao u sjevernijem dijelu srednje Europe gdje je zamijeen uoljivi pad brojnosti. sivi dugouan (Plecotus austriacus) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena vrsta Ekologija: Nizinska i podgorska podruja, esto uz naselja. Porodiljske kolonije u krovitima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalaen je i u nizinskim poplavnim umama (Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na otvorenom. Na zimovanju je dosad na en u piljama, gdje se najee zavlai duboko u uske pukotine. Razlozi ugroenosti: Iako nemamo puno podataka iz prijanjih razdoblja, oita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve eeg premazivanja drvenih dijelova krovita insekticidima velikouhi imi (Myotis bechsteinii) Kategorija ugroenosti: VU - osjetljiva vrsta Ekologija: umska vrsta, dolazi samo u prirodnim veinom listopadnim umama sa starijim stablima, te u starim vonjacima i parkovima. Lovi na istinama i rubovima uma, esto sakuplja plijen koji ine uglavnom noni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni lankonoci s granica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadrava u dupljama drvea, a zimuje u razliitim podzemnim prirodnim ili umjetnim stanitima, vjerojatno najvie u pukotinama. Razlozi ugroenosti: Prekomjerna sjea starijih stabala s dupljama i prerana sjea starijih sastojina te upotreba pesticida u umarstvu. Mjere zatite: U cilju zatite imia, potrebno je ouvati njihova prirodna stanita u piljama, umama te sklonitima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U sluaju obnova zgrada i crkava u kojima je na ena kolonija imia, poeljno je postaviti nova ___________________________________________________________________________
pogodna mjesta za sklonite kolonije. Za zatitu imia koji obitavaju u piljama potrebno je jedan dio pilja predvidjeti kao podruja zatvorena za javnost, a u piljama koje su otvorene za posjetitelje imiima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u pilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati strunjake za imie), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet pilje. U cilju zatite umskih vrsta imia, detaljne mjere ouvanja umskih stanita propisuju se uvjetima zatite prirode koji se ugra uju u odgovarajue umsko-gospodarske osnove na podruju Virovitiko-podravske upanije. U cilju zatite vrsta vezanih za vlana stanita (vidra, dabar, movarna rovka, vodena rovka) potrebno je u to veoj mjeri ouvati vodena i movarna stanita i sprijeiti melioraciju i isuivanje, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije ovakvih povrina bez Ocjene prihvatljivosti takvih zahvata na prirodu, sukladno Zakonu o zatiti prirode (N.N. 70/05,139/08 i 57/11).
Ptice S obzirom na ovdje prisutna stanita te uzimajui u obzir podatke ornitolokih studija izra enih u okviru LIFE III CRO-NEN projekta (izradio Zavod za ornitologiju, HAZU), kao i Crvenu knjigu ugroenih ptica Hrvatske, ire podruje Virovitiko-podravske upanije je stvarno ili potencijalno podruje rasprostranjenosti veeg broja ugroenih i/ili zatienih ptica. Uz tablicu s popisom zatienih i strogo zatienih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroenije (pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci. Tablica 70 Strogo zatiene vrste ptica rasprostranjene na podruju Virovitiko-podravske upanije (CR - kritino ugroene, EN - ugroene, VU - osjetljive, NT - niskorizine, LC - najmanje
zabrinjavajue, DD - nedovoljno poznate; GP - gnijezdea populacija, NGP - negnijezdea populacija, ZP - zimujua populacija, PP - preletnika populacija; Z - zatiena vrsta)
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE Znanstveno ime vrste Alcedo atthis Anas strepera Ardea purpurea Ardeola ralloides Aythya nyroca Bonasa bonasia Botaurus stellaris Chlidonias hybridus Cico na ciconia Ciconia nigra Circus aeruginosas Columba oenas Dendrocopos medius Dendrocopos syriacus Dryocopus martius Egretta alba* Egretta garzetta Ficedula albicollis Ficedula parva Gavia arctica**** Gavia stellata**** Haematopus ostralegus**** Haliaeetus albicilla Hieraaetus pennatus Ixobrychus minutus Lanius minor Lullula arbrea Lym nocryptes m in ima*** Milvus migrans Panurus biarmicus Pernis apivorus Phalacrocorax pygmaeus* Picus canus Platalea leucorodia Porzana parva** Scolopax rusticla** Strix uralensis Sylvia nisoria Hrvatsko ime vrste vodomar patka kreketaljka aplja danguba uta aplja patka njorka ljetarka bukavac bjelobrada igra roda crna roda eja movarica golub duplja crvenoglavi djetli sirijski djetli crna una velika bijela aplja mala bijela aplja bjelovrata muharica mala muharica crnogrli plijenor crvenogrli plijenor otrigar tekavac patuljasti orao apljica voljak sivi svraak eva krunica mala ljuka crna lunja brkata sjenica kanjac osa mali vranac siva una liarka siva tijoka ljuka jastrebaa pjegava grmua Kategorija ugroenosti NTgp EN gp VU gp EN gp VUgp NTgp EN gp VUgp NTgp VUgp EN gp DDgp LC gp LC gp EN gp VUgp LC gp NTgp LC zp EN ngp EN gp CRgp NTgp LCgp LC gp DD ngp VUgp EN gp VU gp CRgp LC gp EN gp DD gp NT ngp (Z), DD gp LCgp Dodatak I Direktive o pticama
*zimovalica, **vjerojatno podruje gnije enja, ***vjerojatno podruje rasprostranjenja za vrijeme selidbe, ****preletnica/neredovita zimovalica
Od ugroene i strogo zatiene ornitofaune koja potvr eno ili mogue obitava na ovom podruju valja istaknuti sljedee vrste: patuljasti orao (Hieraaetus pennatus) Kategorija ugroenosti: CR - kritino ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Gnijezde se u otvorenim listopadnim, mjeovitim ili crnogorinim umama izmijeanim sa istinama i otvorenim podrujima (travnjacima, poljodjelskim povrinama i sl.) u nizinskim, brdovitim ili planinskim podrujima. U nizinama jugoistone Europe gnijezde se u poplavim hrastovim i topolovim umama. ___________________________________________________________________________
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, ure ivanje uma. mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) Kategorija ugroenosti: CR - kritino ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Obitavaju uz slatke i boate vode (jezera, ribnjake, rijene rukavce, rijena ua) obrasle prostranim tracima. Izvan sezone gnije enja esto se zadravaju u priobalju. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, lov i krivolov. orao klikta [Aquila pomarina) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Gnijezde se u umama nizinskih ili brdovitih podruja. Izbjegavaju guste i prostrane ume, a rado naseljavaju rascjepkane ume i umarke okruene vlanim ili poplavnim livadama ili drugim otvorenim stanitima koja su im potrebna kao lovita. Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, ure ivanje uma. tekavac (Haliaeetus albicilla) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim movarnim podrujima, uz velike rijeke, jezera i aranske ribnjake. Izbjegavaju podruja siromana vodom, otvorene predjele bez drvea i velike guste ume. Razlozi ugroenosti: Ugroen je lovom i krivolovom, nestankom movarnih stanita i propadanjem aranskih ribnjaka, oneienjem voda. velika bijela aplja (Egretta alba) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Gnijezde se na veim kopnenim ili priobalnim movarama, uima rijeka i jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gnije enje trebaju prostrane trake ili rogozike, rje e se gnijezde i na grmlju ili niskom drveu. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, lov i krivolov. Donedavno je u Hrvatskoj bila gotovo izumrla, no posljednjih desetak godina broj joj pomalo raste i vraa se na stara gnijezdilita. Gnijezdea populacija je jo uvijek ugroena. uta aplja (Ardeola ralloides) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Obitavaju na plitkim movarama, manjim barama, kanalima, rijenim uima, ribnjacima i drugim vodama obala obraslih gustom trskom ili rogozom, esto s grmljem i niskim drveem. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, lov i krivolov. brkata sjenica (Panurus biarmicus) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Obitavaju u prostranim tracima i ostalim tipovima guste vegetacije oko traka s izuzetkom drvenaste vegetacije, odnosno ikara. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, paljenje traka. patka kreketaljka (Anas strepera) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija
___________________________________________________________________________
Ekologija: Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili boatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, aranskim ribnjacima, zaraslim ljunarama. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, lov i krivolov. bukavac (Botaurus stellaris) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Obitava u nizinskim movarnim podrujima s gustom i visokom movarnom vegetacijom, posebno u prostranim tracima: prostrane bare i movare, obale sporotekuih rijeka obrasle gustim movarnim raslinjem, jezera, ua i aranski ribnjaci. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja s prostranim tracima i rogozicima, propadanje aranskih ribnjaka, lov i krivolov. eja movarica (Circus aeruginosu) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Gnijezdi se po otvorenim stanitima uz slatke i boate vode: movare s prostranim tracima, bare, jezera i rijeke obala obraslih bujnim movarnim raslinjem. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, odumiranje tradicionalnog stoarstva, intenziviranje poljodjelstva, lov i krivolov. liarka (Platalea leucordia) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena gnijezdea populacija Ekologija: Gnijezde se na prostranim plitkim movarama, uima rijeka i poplavnim nizinama. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, lov i krivolov. kanjac osa (Pernis apivorus) Kategorija ugroenosti: VU - rizina gnijezdea populacija Ekologija: ume bogate proplancima, istinama, prosjekama, sjeevinama. esto i u mjeovitom, mozainom krajoliku gdje su ume izmijeane s livadama, ivicama, malim movarama i sl. Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, ure ivanje uma, intenziviranje poljodjelstva. crna lunja (Milvus migrans) Kategorija ugroenosti: VU - rizina gnijezdea populacija Gnijezde se u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je najbrojnija u dolinama Drave, Save i Kupe. Ekologija: Gnijezde se po rubovima uma uz movare, aranske ribnjake, rijeke i jezera u nizinskim predjelima, u istonoj Slavoniji i uz poljodjelske povrine. Love redovito po otvorenim podrujima. Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, ure ivanje rijeka, zaga enje voda, intenziviranje poljodjelstva. crna roda (Ciconia nigra) Kategorija ugroenosti: VU - rizina gnijezdea populacija Ekologija: Obitava u starim, mirnim umama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlanim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i veim movarnim povrinama ukoliko ih ima u blizini gnjezdilita. Za selidbe se zadravaju i po otvorenim vlanim podrujima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalitima samotne ili u parovima. Za hranjenja su obino samotne, ali se na bogatim hranilitima okupljaju u rahle ___________________________________________________________________________
skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali veza traje najee samo za gnijezdee sezone i obnavlja se svakog proljea. Preteito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim liinkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, guterima, raiima i ptiima ptica pjevica. Razlozi ugroenosti: Ure ivanje uma, mijenjanje vodnog reima uma, nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka. aplja danguba (Ardea purpurea) Kategorija ugroenosti: VU - rizina gnijezdea populacija Ekologija: Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim movarama s prostranim tracima, na jezerima, ribnjacima i sporotekuim rijekama obala obraslih gustom trskom ili rogozom. Pojedinani parovi i male kolonije gnijezde se i na malim movarama uz rijeke i rijene rukavce Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, lov i krivolov. patka njorka (Aythya nyroca) Kategorija ugroenosti: VU - rizina gnijezdea populacija Ekologija: Prebivaju u plitkim movarama s bujnim vodenim raslinjem, proaranim tracima i rogozicima, aranskim ribnjacima, sporo tekuim kanalima, mirnim rijekama i rukavcima. Iako spadaju u skupinu pataka ronilica, trebaju obilno vodeno raslinje i plitku vodu (slatku ili slanu). Izbjegavaju brze tekuice i duboke slabo produktivne vode. Izvan sezone gnije enja borave i na veim jezerima, lagunama i priobalnim movarama. Razlozi ugroenosti: Ugroava ju nestajanje movarnih stanita, propadanje aranskih ribnjaka, lov i krivolov. bjelobrada igra (Chlidonias hybridus) Kategorija ugroenosti: VU - rizina gnijezdea populacija Ekologija: Obitava po stajaim kopnenim vodama bogatim plutajuom vegetacijom na kojoj grade gnijezda. Zimuju na slinim stanitima u tropskom podruju. Razlozi ugroenosti: Nestajanje prostranih, plitkih movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka. mala bijela aplja {Egretta garzetta) Kategorija ugroenosti: VU - rizina gnijezdea populacija Ekologija: Obitava po plitkim movarama, manjim barama, kanalima, sporo tekuim rijekama, ribnjacima, rijenim uima i drugim plitkim slatkim vodama Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja, propadanje aranskih ribnjaka, lov i krivolov. golub duplja (Columba oenas) Kategorija ugroenosti: DD - nedovoljno poznata gnijezdea populacija Ekologija: Nastanjuju otvorene ume s mnogo proplanaka i prosjeka, rubove uma uz poljoprivredne povrine i stare prostrane parkove s listopadnim drveem bogatim dupljama. Izvan gnijezdee sezone obino su druevni. Gnijezdo grade u dupljama (osobito u starim dupljama crnih una), u pukotinama stijena, a povremeno i u rupama u tlu ili u naputenim gnijezdima drugih ptica. Gnijezdo grade, na jajima lee i o ptiima se brinu oba partnera. Preteito se hrane biljnom hranom (sjemenkama, liem, pupovima, cvjetovima i sl.), a povremeno i beskraljenjacima. Hranu preteito sakupljaju na tlu, rje e na drveu ili grmlju. Na tlu se esto hrane u jatima, a na drveu obino samotno. ___________________________________________________________________________
Razlozi ugroenosti: Razlozi za tako drastian pad populacije nisu sasvim jasni, pogotovo jer u najveem dijelu europskog areala ove vrste uope nema pada populacije. Najvjerojatnije su glavni razlozi ure ivanje uma, lov i krivolov te intenziviranje poljodjelstva, moda i stalni porast brojnosti goluba grivnjaa. mala ljuka (Lymnocryptes minima) Kategorija ugroenosti: DD - nedovoljno poznata negnijezdea populacija Ekologija: Gnijezde se po vodom natopljenim cretovima, vlanim livadama te movarama u tundri i tajgi. Za selidbe i zimovanja borave po muljevitim rubovima lokvi, obalama potoka, rijeka i jezera, movarama, cretovima, poplavnim povrinama, talonicama, vlanim livadama, movarnim slanuama i sl. Gnijezdo grade na tlu, u niskom raslinju, u niskom grmlju, esto na malo izdignutim grebenima (brazdama) ili humcima okruenim vodom. Gnijezdo vjerojatno grade oba partnera. Preteito se hrane kukcima i njihovim liinkama, mekucima, kolutiavcima i biljkama (uglavnom sjemenkama). Hranu skupljaju kljunom s povrine tla ili ga zabadaju u meko tlo. Aktivne su najvie nou i u sumrak. Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, nestajanje movarnih podruja, unitavanje nuskih muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadajuih im slanua. siva tijoka (Porzana parva) Kategorija ugroenosti: DD - nedovoljno poznata gnijezdea populacija Ekologija: Slatkovodna vlana stanita: visoko produktivna poplavna podruja, rubovi veih jezera ili rijeka, poplavne ume. Gnijezde se i na ribnjacima i riinim poljima, ali izbjegavaju mjesta izloena uznemirivanju. Potrebno im je visoko, gusto raslinje (rogozici, traci, visoki aevi i sl.) koje moe rasti i iz prilino duboke vode - vano je da postoji obilje poleglih stabljika koje tvore mostove ili plutajue nakupine po kojima mogu trati. Stoga su posebno pogodni stariji rogozici i traci koji se vie godina ne kose ili pale. Gnijezdo grade mujaci u gustom raslinju uz vodu ili na samoj vodi u busenima ili na platformama od truleeg bilja, uvijek na mjestima do kojih se moe doprijeti samo plivanjem. Preteito se hrane sitnim beskraljenjacima (kukcima i njihovim liinkama, paucima, vodenim puevima, kolutiavcima i sl.) i sjemenkama vodenog bilja. Hranu skupljaju hodajui po poleglim stabljikama ili plutajuoj vegetaciji, plivajui, a ponekad i ronei. Razlozi ugroenosti: Nestajanje movarnih podruja s obilnom obalnom vegetacijom (trska, rogoz, a itd.), propadanje aranskih ribnjaka, paljenje traka. ljuka (Scolopax rusticola) Kategorija ugroenosti: DD - nedovoljno poznata gnijezdea populacija Ekologija: Gnijezde se u prostranim listopadnim, mjeovitim ili crnogorinim umama. Potrebne su im sjenovite ume s vlanim, mekim humusom i barem neto podrasta. Optimalne su ume koje su ispresijecane proplancima, poljima, potocima, lokvama i dr. Osjetljive su ne samo na upade ovjeka u gnjezdilini teritorij nego ak npr. fazana i zeeva. Za selidbe i zimovanja obitavaju i po suim i grmljem obraslim terenima. Gnijezdo je na tlu, skriveno u niskom raslinju, kupinama i sl., gradi ga enka. Preteito se hrane beskraljenjacima, osobito gujavicama, liinkama kukaca (najvie kornjaa); uzimaju i biljnu hranu. Veinu plijena skupljaju ispod povrine, zabadajui kljun u vlano, meko tlo, ali redovito skupljaju i plijen po povrini, osobito ispod naslaga lia ili granica. Razlozi ugroenosti: Lov (pogotovo u doba gnije enja) i krivolov, ure ivanje uma, intenziviranje poljodjelstva.
___________________________________________________________________________
Mjere zatite: U cilju zatite vrsta ptica vezanih za vodena i vlana stanita, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zatite ovih ptica ne preporuuju (regulacije vodotoka, va enje ljunka), kao ni prenamjena ovakvih stanita u poljoprivredna zemljita (melioracijski zahvati). U sluaju izvo enja ovakvih zahvata na podrujima Ekoloke mree RH potrebno je provoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, sukladno lanku 36. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i lanku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (N.N. 118/09). U cilju zatite vrsta ptica vezanih za umska stanita, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja umama, a naroito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljaica (kroz uvjete zatite prirode odgovarajuih umsko- gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja umama). Vodozemci Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, podruje Virovitiko-podravske upanije je stanite sljedeih strogo zatienih vrsta vodozemaca: Tablica 71 Strogo zatiene vrste vodozemaca na podruju Virovitiko-podravske upanije
(SZ - strogo zatiene, Z - zatiene, CR - kritino ugroene, EN - ugroene, VU - osjetljive, NT niskorizine, LC - najmanje zabrinjavajue, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zatiti prirode N.N. 70/05,139/08 i 57/11) Dodatak II Kategorija Zatita po Direktive o Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste stanitima ugroenosti ZZP Bombina bombina crveni muka NT SZ Hyla arborea gatalinka NT SZ Triturus dobrogicus veliki panonski vodenjak NT SZ
Mjere zatite: Potrebno je ouvati stanita na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlana i vodena stanita. Gmazovi Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, podruje Virovitiko-podravske upanije je stanite sljedeih strogo zatienih vrsta gmazova: Tablica 72 Strogo zatiene vrste gmazova na podruju Virovitiko-podravske upanije (SZ strogo zatiene, Z - zatiene, CR - kritino ugroene, EN - ugroene, VU - osjetljive, NT niskorizine, LC - najmanje zabrinjavajue, DD - nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zatiti prirode N.N. 70/05,139/08 i 57/11) Dodatak II Kategorija Zatita po Direktive o Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste stanitima ZZP ugroenosti Emys orbicularis barska kornjaa NT SZ
___________________________________________________________________________
Mjere zatite: Potrebno je ouvati stanita na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlana i vodena stanita. Ribe Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske podruje Virovitiko-podravske upanije je podruje rasprostranjenja veeg broja ugroenih vrsta riba. Tablica 73 Strogo zatiene i zatiene vrste riba na irem podruju Virovitiko-podravske upanije (SZ - strogo zatiena svojta, Z - zatiena svojta; CR - kritino ugroena, EN - ugroena,
VU- rizina, NT - potencijalno ugroena, LC - najmanje zabrinjavajua, DD-vjerojatno ugroena) Dodatak II Kategorija Zatita po Direktive 0 Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste stanitima ugroenosti ZZP Abramis sapa Acipenser ruthenus Alburnoides bipunctatus Alosa pontica Aspius aspius Barbus balcanicus Carassius carassius Cyprinus carpi** Eudontomyzon danfordi Eudontomyzon mariae Gobio albipinnatus Gobio gobio Gobio kessleri Gobio uranoscopus Gymnocephalus baloni Gymnocephalus schraetser Hucho hucho Lampetra planeri Leucaspius delineatus Leuciscus idus Lota lota Misgurn usfossilis Pelecus cultratus Proterorhinus marmoratus Rutilus pigus Sabanejewia balcanica Salmo trutta Sander volgensis Telestes souffia Thymallus thymallus Umbra krameri Vimba vimba Zingel treber Zingel zingel
** zaviajne populacije
crnooka deverika keiga dvoprugasta uklija crnomorska haringa bolen potona mrena kara aran dunavska paklara ukrajinska paklara bjeloperajna krkua krkua keslerova krkua tankorepa krkua Balonijev balavac prugasti balavac mladica potona paklara belica jez manji pikur sabl jarka mramorski glavo plotica zlatna neica potona pastrva smu kamenjak blistavac lipljen crnka nosara mali vretenac veliki vretenac
NT VU LC DD VU VU VU EN NT NT DD LC NT NT VU CR EN NT VU VU VU VU DD NT NT VU vu DD VU VU EN VU vu VU
Z Z Z SZ Z SZ Z Z SZ SZ SZ Z SZ SZ SZ SZ Z SZ SZ Z Z SZ SZ Z Z SZ Z SZ SZ Z SZ Z SZ SZ
___________________________________________________________________________
Od ugroene i strogo zatiene riblje faune koja potvr eno ili mogue obitava na ovom podruju valja istaknuti sljedee vrste: prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) Kategorija ugroenosti: CR - kritino ugroena populacija. Ekologija: Prugasti balavac je potamodromna, reofilna vrsta. ivi u manjim jatima u zoni mrene, deverike, ali i u rijenim uima Uzroci ugroenosti: oneienje i regulacije vodotoka te bilo kakvo smanjenje kakvoe stanita. Dodatno ga ugroava unos alohtonih i irenje agresivnijih vrsta u vodotocima. mladica (Hucho hucho) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena populacija. Ekologija: Mladica je bentopelagika, litofilna vrsta koja najee ivi u zoni lipljena i mrene. Nastanjuje dublje dijelove rijeka, s brzim protokom i niom temperaturom (od 6C do 18C). esta je u dubljim prokopima uz obalna podruja ili ispod mostova, a rijetka u jezerima. Mlade jedinke ive u manjim tekuicama i u gornjim dijelovima rijeka, a s odrastanjem sele nizvodno. Uzroci ugroenosti: Pretjerani izlov, regulacija i pregradnja gornjih i srednjih tokova rijeka, oneienje vodotoka. aran (Cyprinus car pio) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena populacija. Ekologija: Divlja forma arana jedna je od najugroenijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta. Uzroci ugroenosti: Ugroena je mijeanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilita. crnka (Umbra krameri) Kategorija ugroenosti: EN - ugroena populacija. Ekologija: Bentopelagika je vrsta, koja naseljava movarna i poplavna stanita. Preferira stajae vode, gusto zarasle vodenim biljem, kojima su dna prekrivena debelim slojem organskoga mulja. Ako se na e u nepovoljnim ivotnim uvjetima, ukopava se u supstrat (mulj). Uzroci ugroenosti: Fragmentacija i nestajanje movarnih stanita. Regulacijom rijeka nestaju prirodni ciklusi plavljenja, nuni za opstanak i irenje crnke. Poseban problem su i alohtone vrste (sunanica, ameriki somi i babuka) koje preuzimaju dominaciju u stajaim vodama i istiskuju autohtonu faunu. potona mrena (Barbus balcanicus) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Ovo je bentopelagika riba koja ivi u vodama temperature 5 - 25C. Pridnena je vrsta i uglavnom nastanjuje iste, brzo tekue vode podruja mrene, a ulazi i u pojas lipljena Uzroci ugroenosti: oneienje vodotoka, nestajanje prirodnih i mrijesnih stanita, pregradnja rijeka i regulacija gornjih tokova rijeka. bolen (Aspius asp i us) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Bentopelagika vrsta koja nastanjuje tekue vode, akumulacije i rukavce rijeka. Uglavnom ivi solitarno (pojedinano) i obino u iim, tekuim dijelovima vodotoka. Jedan je od najveih dnevnih predatora u naim vodama, a na glasu po prodrljivosti. ___________________________________________________________________________
Uzroci ugroenosti: smanjenje populacija vrsta kojima se hrani, mehaniko oneienje rijeka, regulacije vodotoka i unos alohtonih vrsta, nekontrolirani ribolov karas (Carassius carassius) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Kara nastanjuje stajae vode, poput bara, movara, jezera, sporotekuih rijeka i privremenih vodenih povrina, bogatih vodenom vegetacijom. Voli vode s malom prozirnou i dubinom gdje temperatura ljeti nije hladnija od 19C Uzroci ugroenosti: nakon unoenja babuke u otvorene vode, poele su se postupno smanjivati njegove populacije, posebno u stajaim, movarnim i poplavnim stanitima. Jedan od razloga smanjenja brojnosti svakako je i nestanak vodene vegetacije zbog oneienja voda. Svako isuivanje jezera, bara i movara te nestajanje poplavnih stanita pridonosi daljnjem smanjenju brojnosti vrste. keiga (Acipenser ruthenus) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Keiga je pridnena vrsta koja boravi u slatkim i boatim vodama umjerenoga podruja. Naseljava pridnene dijelove rijeka i jezera, a u mora rijetko zalazi. Uzroci ugroenosti: Nerazuman ribolov u Dunavu, zasnovan na ulovu mla ih dobnih kategorija koje nisu spolno zrele ili su takvima tek postale. Promjene u prirodnim stanitima izazvane ovjekovim djelovanjem, poput oneienja, va enja pijeska i regulacije vodotoka. balonijev balavac (Gymnocephalus baloni) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: ivi u srednjem i donjem toku veih rijeka, u zoni deverike i blizu ua. Jedinke se najee zadravaju samostalno i skrivaju tijekom dana, a aktivnost poinju u sumrak. Uzroci ugroenosti: regulacije vodotoka, izgradnja brana i usporavanje brzine rijeka, kao i bilo koji oblik oneienja. belica (Leucaspius delineatus) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Belica ivi u podruju donjih tokova rijeka, u stajaim i sporo tekuim vodama, bogato obraslim vodenom vegetacijom. Uzroci ugroenosti: Osim isuivanja, velik utjecaj na njezin nestanak ima i sve vea primjena insekticida i herbicida u poljoprivredi. jez (Leuciscus idus) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Jez je bentopelagika vrsta koja naseljava nizinske rijeke i jezera te je jedna od karakteristinih i estih vrsta u zoni deverike. Rado zalazi u poplavnu zonu radi prehrane i razmnoavanja. Uzroci ugroenosti: regulacije i oneienje vodotoka te nestanak prikladnih, prirodnih mrijesnih podruja, smanjenje i nestajanje poplavnih i movarnih podruja manji (Lota lota) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: To je pridnena vrsta kojoj odgovara hladnija (4 - 18C) i ia tekua voda. Nastanjuje velike rijeke i duboka jezera, gdje bira kamenita i pjeskovita dna Uzroci ugroenosti: Regulacija vodotoka, oneienje, prekomjeran izlov i unos alohtonih vrsta.
___________________________________________________________________________
pikur (Misgurnus fossilis) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: ikov ivi u stajaim ili sporotekuim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obino naseljava stanita prekrivena muljevitim dnom. Najei ivotni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni movarni tereni veih rijeka i njihovih pritoka. Uzroci ugroenosti: nestanak sporotekuih i stajaih voda i prikladnih stanita, organsko i anorgansko oneienje preostalih stanita tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka. potona pastrva (Salmo trutta) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Najee naseljava brze, hladne, plitke tekuice planinskih vodotoka do 2500 m n.v., na temperaturi vode od 2 do 16C, a moe se nai i u ravniarskim rijekama i jezerima. Uzroci ugroenosti: promjene u okoliu i oneienje, promjene vodnog reima, sjea uma uz rubne dijelove potoka i rijeka ime se mijenjaju mikroklimatski uvjeti, poribljivanje vodotoka blistavac (Telestes (Leuciscusjsouffia) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Rlistavac je bentopelagika riba koja ivi u jatima. Nastava brzotekue, iste vode, u kojima je temperatura izme u 10 i 20C, a dno je pjeano ili kamenito Uzroci ugroenosti: oneienja i reguliranja vodenih tokova nosara (Vimba vimba) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Nosara obino naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija tekua i stajaa vodena stanita, a veoma esto zalazi i u poplavnu zonu. Uzroci ugroenosti: regulacije i pregradnje vodotoka koje sprjeavaju uzvodne reproduktivne migracije, svako smanjenje poplavnih podruja. Mjestimino je ugroava i pretjerani izlov. mali vretenac (Zingel streber) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: ivi u zoni mrene, deverike i balavca. Pridnena je riba i zadrava se u srednje dubokim, istim, brzim vodama gdje ima puno kisika, a dno je pjeano ili ljunkovito. Uzroci ugroenosti: oneienje i regulacije vodotoka , dominantne aranske vrste s kojima je u izravnoj kompeticiji za stanite i prehrambene resurse. zlatna neica (Sabanejewia balcanica) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Naseljava gornje ili srednje tokove manjih rijeka i potoka. Zlatna neica ivi pojedinano. Prednost daje plitkoj, ali istoj (bistroj) vodi. Podnosi zagrijavanje vode do 20C. Uzroci ugroenosti: Antropogeni utjecaji, poput oneienja gornjih tokova rijeka, regulacija i pregra ivanja vodotoka lipljen (Thymallus thymallus) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: ivi u rijekama s istom, brzom i hladnom vodom, gdje temperatura ne prelazi 18C, a pH 7 - 7,5. Boravi iznad pjeskovita i ljunkovita dna. Uzroci ugroenosti: oneienje vode, regulacija i pregra ivanje vodotoka, prekomjeran izlov te unos alohtonih vrsta. ___________________________________________________________________________
veliki vretenac (Zingel zingel) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Veliki vretenac zadrava se u srednje dubokim do plitkim vodotocima, s pjeanim i ljunkovitim dnom. ivi u zoni mrene, deverike i balavca. Uzroci ugroenosti: oneienje vode, regulacija i pregra ivanje vodotoka Mjere zatite: U cilju zatite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodnogospodarskih radova uz obavezu provo enja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu obzirom da podruje Virovitiko-podravske upanije obuhvaa ekoloki znaajna podruja uvrtena u Ekoloku mreu RH. Nuno je onemoguiti i sprijeiti oneienja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim dijelovima. Sukladno Zakonu o zatiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama. Leptiri Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), podruje Virovitiko-podravske upanije je stanite vie strogo zatienih vrsta leptira. Tablica 74 Zatiene vrste danjih leptira na podruju Virovitiko-podravske upanije (SZ strogo zatiene, Z - zatiene; CR - kritino ugroene, VU - osjetljive, NT - niskorizine, DD nedovoljno poznate; ZZP - Zakon o zatiti prirode N.N. 70/05,139/08 i 57/11) Dodatak II Kategorija Zatita po Direktive o Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste ugroenosti ZZP stanitima Apatura ilia mala preljevalica NT Z Apatura iris velika preljevalica NT Z Euphrydryas aurinia movarna ri a DD SZ Euphrydryas maturna mala svibanjska ri a DD SZ Heteropterus morpheus sedefast debeloglavac NT Z Leptidea morsei Grundov umski bijelac DD SZ Limenitis populi topolnjak NT Z Lopinga achine umski oka DD SZ Lycaena dispar kiseliin vatreni plavac NT SZ Lycaena hippothoe ljubiastorubi vatreni NT z plavac Lycaena thersamon mali kiseliin vatreni DD z plavac Maculinea alcon alcon movarni plavac CR SZ Mellicta aurelia Niklerova ri a DD z Nymphalis vaualbum areni ve VU z Parnassius mnemosyne crni apolon NT SZ Zerynthia polyxena uskrnji leptir NT SZ
movarni plavac (Maculinea alcon alcori) Kategorija ugroenosti: CR - kritino ugroena populacija. Ekologija: Stanite su mu vlane livade s biljkom hraniteljicom i mravinjacima vrste Myrmica scabrinodis. Razlozi ugroenosti: Vrsta je ugroena zbog promjena u irenju poljoprivrednog zemljita na raun vlanih livada, kao i prestanak tradicionalnog gospodarenja konjom i paom. Dodatni problemi su urbanizacija, te izolacija i fragmentacija stanita. ___________________________________________________________________________
areni ve (Nymphalis vaualbum) Kategorija ugroenosti: VU - rizina populacija. Ekologija: Tipina stanita su istine unutar nizinskih, esto poplavnih uma, s biljkama hraniteljicama iz rodova vrba Salix ssp., topola Populus ssp. i brijesta Ulmus ssp. Razlozi ugroenosti: Ugroena vrsta zbog devastacije uma, nepravilnog gospodarenja umom, djelatnostima koje utjeu na razinu podzemnih voda, kao drenaa, poveane izgradnje. Mjere zatite: Leptiri su openito ugroeni uslijed regulacije voda to izaziva promjene stanita uz vodotoke i isuivanje vlanih stanita; unitavanja uma i promjena u gospodarenju umama koje ukljuuju unitavanje starih hrastova i ienje rubova uma; kemijskog oneienja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih stanita; te sakupljake aktivnost kolekcionara. U cilju zatite leptira trebalo bi prvenstveno ouvati vodena i movarna stanita te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja umama i travnjacima, melioraciji i vodno- gospodarskim zahvatima. Radi ouvanja europski ugroenih leptira plavaca (Maculinea) koji su usko vezani uz vlane livade s odre enim biljnim zajednicama, potrebno je takve livade evidentirati i dugorono osigurati njihov opstanak (redovita konja) te ih zatititi kao podruja ekoloke mree RH. Alohtone vrste Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja bioloke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog unitavanja stanita. Prema Zakonu o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08 i 57/11), zabranjeno je uvo enje stranih divljih svojti u ekoloke sustave.
- Ugroena i rijetka stanita Od tipova stanita koji zahtijevaju provo enje mjera ouvanja sukladno Zakonu o zatiti prirode i EU Direktivi o stanitima, na podruju Virovitiko-podravske upanije prisutni su stanini tipovi koji su iskazani u narednom tablinom prikazu. Ugroena i rijetka stanita prema Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (N.N. 7/06, 119/09) i EU Direktivi o stanitima istaknuta su debljim otiskom (Napomena: oznaka * znai da su ugroeni pojedini pojedini tipovi stanita, a ne cijela skupina odre enog NKS koda).
___________________________________________________________________________
Tablica 75 Zastupljenost staninih tipova na podruju Virovitiko-podravske upanije

Tip stanita - NKS Aktivna seoska podruja Aktivna seoska podruja / Urbanizirana seoska podruja Gradske jezgre NKS kod Jll J11/J13 J21 (%) 3,977 0,481 0,465 0,496 0,021 0,005 45,408 0,100 8,581 4,104 0,005
Gradske stambene povrine J22 Industrijska i obrtnika podruja J41 Infrastrukturne povrine J44 Intenzivno obra ivane oranice na komasiranim povrinama 131 Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine 181 Mezofilne i neutrofilne iste bukove ume E45 Mezofilne livade Srednje Europe C23 Mezofilne livade Srednje Europe / Vlane livade Srednje Europe / C23/C22/E31 Mjeovite hrastovo-grabove i iste grabove ume Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno D12 primorskih krajeva Mjeovite hrastovo-grabove i iste grabove ume E31 E31/C22 Mjeovite hrastovo-grabove i iste grabove ume / Vlane livade Srednje Europe Mozaici kultiviranih povrina 121 I21/J11/I81 Mozaici kultiviranih povrina / Aktivna seoska podruja / Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine Nasadi etinjaa E92 Nasadi irokolisnog drvea E93 Neobrasle i slabo obrasle obale stajaica / Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi / Infrastrukturne A13/A41/J44 povrine Neobrasle i slabo obrasle obale tekuica / Povremeni vodotoci / A27/A22/A11 Stalne stajaice Panonske bukovo-jelove ume E51 Poplavne ume crne johe i poljskog jasena E21 Poplavne ume hrasta lunjaka E22 Poplavne ume vrba / Poplavne ume topola E11/E12 Povremene stajaice A12 Povrinski kopovi J43 E32 Srednjoeuropske acidofilne ume hrasta kitnjaka, te obine breze Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove ume Stalne stajaice Stalni vodotoci Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi Traci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi / Mozaici kultiviranih povrina Urbanizirana seoska podruja Uzgajalita ivotinja Vinogradi E41 A11 A23 C33 A41 A41/I21 113 J45 153
0,025 18,387 0,056 2,562 0,893 0,032 0,114 0,029 0,016 2,511 0,582 0,417 0,491 0,025 0,025 4,213 3,125 0,391 0,511 0,012 0,010 0,173 0,035 0,008 0,053
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE Vlane livade Srednje Europe Vlani, nitrofllni travnjaci i panjaci Vonjaci Vrbici na sprudovima / Poplavne ume vrba C22 C24 151 Dll/Ell Ukupno: 1,361 0,008 0,020 0,274 100.000
Tablica 76 Tokasti lokaliteti stanita

Tip stanita - NKS Rogozik irokolisnog rogoza Movara obalnog aa Movarna uma jele s blijedoukastim aem Zajednica obine koprive i podagrastog jarevca Zajednica kasne i kanadske zlatnice Zajednica vodenog papra i todjelnog dvozuba NKS kod A4115 A4125 E722 11522 11542 11711
Tablica 77 Vodotoci
Tip stanita - NKS Povremeni vodotoci Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka Donji tokovi turbulentnih vodotoka Kanali sa stalnim protokom za povrinsku odvodnju Kanali sa stalnim protokom za povrinsko navodnjavanje NKS kod A221, A2311 A2312 A2411 A2412
Prema Nacionalnoj klasifikaciji (MINK 2005.) ugroena i rijetka stanita prisutna na ovom podruju opisana su na sljedei nain: A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaica - Neobrasle i slabo obrasle obale stalnih slatkovodnih jezera i lokvi ili dijelova takvih vodenih povrina u kojima se stalno zadrava voda, povremeno suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica, ukljuujui neobrasle jezerske alove koje je stvorio vjetar ili valovi. esto vana stanita za ishranu nekih migratornih vrsta ptica. A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekuica - Neobrasle i slabo obrasle obale tekuica suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica. Ukljuuje obale s mekim i mobilnim sedimentima (sprudovi) te kamenite i stjenovite obale. esto vana stanita za ishranu nekih migratornih vrsta ptica. A.4.1. Zajednice traka, rogozika, visokih iljeva i visokih aeva (Razred PHRAGMITI-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941) - Zajednice rubova jezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i movara, ali i plitkih poplavnih povrina ili povrina s visokom razinom donje (podzemne) vode u kojima prevladavaju movarne, visoke jednosupnice i dvosupnice, uglavnom helofiti. A.4.1.1.5. Rogozik irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae G. Lang 1973) - Pripada svezi Phragmition australis W. Koch 1926. To je, tako er, vrlo rasprostranjena zajednica plitkih dijelova vodenih bazena s mirnom eutrofnom vodom, rasprostranjena preteito u ___________________________________________________________________________
kontinentalnom, nizinskom dijelu Hrvatske. U floristikom sastavu istiu se Typha latifolia, Equisetum fluviatile, Phragmites australis, Sparganium erectum, Mentha aquatica, Lycopus europaeus. Toj zajednici mogu se u Hrvatskoj dijelom prikljuiti sastojine koje su Rau et al. (1978) oznaili kao "Scirpo-Phragmitetum". A.4.1.2.5. Movara obalnog aa (As. Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. Rijetka movarna zajednica dosada prouavana u istonoj Slavoniji. U floristikom sastavu dominira Carex riparia, esta je Phragmites australis; dok su rje i Carex vesicaria,, Phalaris arundinacea, Galium palustre, Senecio paludosus. C.2.2. Vlane livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) - Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENA THERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade koanice razvijene na povrinama koje su esto gnojene i kose se dva do tri puta godinje. Ograniene su na razmjerno humidna podruja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa. C.2.4. Vlani, nitrofilni travnjaci i panjaci (Red AGROSTIDETALIA STOLONIFERAE Oberd. 1967) - Navedenoj zajednici pripadaju vlani, nitrofilni travnjaci i panjaci nizinskog vegetacijskog pojasa. C.2.4. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima (Red BROMETALIA ERECTI Br.-Bl. 1936) - Pripadaju razredu FESTUCO-BROMETEA Br.-Bl. et R. Tx. 1943). Vie ili manje mezofilne zajednice nastale u procesima antropogene degradacije, u kojima dominiraju viegodinje busenaste trave, a manjim dijelom aevi. D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) - Skup stanita i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih ikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora. E.1.1. Poplavne ume vrba (Sveza Salicion albae Soo 1930) E.1.2. Poplavne ume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931) E.2.1. Poplavne ume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) - Poplavne ume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova niih poloaja, na tlima koja su periodino plavljena tijekom godinjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inae dobro ocije ena i prozrana u vrijeme niskog vodostaja. E.2.2. Poplavne ume hrasta lunjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) - Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mjeovite poplavne ume panonskog i submediteranskog dijela jugoistone Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme.
___________________________________________________________________________
E.3.1. Mjeovite hrastovo-grabove i iste grabove ume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinek in Mucina et al. 1993) - Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl, in Pawl, et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne ume planarnog i beuljkastog (kolinog) podruja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj umskoj etai dominiraju lunjak ili kitnjak, a u podstojnoj etai obini grab (koji u degradacijskim stadijima moe biti i dominantna vrsta drvea). Ove ume ine visinski prijelaz izme u nizinskih poplavnih uma i brdskih bukovih uma. E.3.2. Srednjoeuropske ume hrasta kitnjaka, te obine breze (Sveze Quercion roboripetraeae Br.-Bl. 1932 i Castaneo-Quercion petreae (Soo 1962) Vukeli 1990) - Pripadaju razredu QUERCETEA ROBORI-PETRAEAE Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i redu QUERCETALIA ROBORI-PETRAEAE R. Tx. (1931) 1937). ume hrasta kitnjaka, a ponekad i hrasta lunjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u kojima dolazi velik broj subatlantskih i submeridionalnih acidofilnih vrsta. Razvijene su u sredinjem i junosredinjem dijelu Europe izvan glavnog areala sveze Quercion koji je pod atlantskim utjecajem. S njima su udruene i hrastove acidofilne ume zapadnohercinijskog lanca i njegovog ruba, razvijene pod utjecajem atlantske klime kao supstitucijske ume za svezu Luzulo-Fagion zbog zajednikih vrsta i slinosti u izgledu. E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slabo acidofilne, mezofilne bukove ume (Sveza Fagion sylvaticae Luquet 1926) - Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl, in Pawl, et al. 1928. E.4.5. Mezofilne i neutrofilne iste bukove ume (Podsveza Lamio orvalae-Fagenion Borhidi ex Marinek et al. 1993) - Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 i reda FAGETALIA SYLVATICAE Pawl, in Pawl, et al. 1928 svezi AremonioFagion (Ht. 1938) Borhidi in Tarok et al. 1989. E.5.1. Panonske bukovo-jelove ume (Abieti-Fagetum "pannonicum") - ume ovoga tipa rastu na gorama savsko-dravskog me urjeja (Ravna Gora, Ivanica, Strahinjica, Medvednica, Papuk). Floristiki se od dinarskih bukovo-jelovih uma razlikuju najvie siromanijim flornim sastavom, a ekoloki najvie po tome to rastu na dubokim distrinim tlima na silikatnoj podlozi. E.7.2.2. Movarne ume jele s blijedoukastim aem (As. Carici brizoidi-Abietetum Trinajsti 1974) - U Gorskom kotaru, na mjestima gdje se na silikatnoj podlozi s humoznim tlom zbog orografije due vrijeme zadrava voda, razvija se movarna uma jele s blijedoukastim aem. Osim toga, fragmenti navedene zajednice otkriveni su i na lokalitetu edovica na Papuku. U sloju drvea dominira Abies alba, a u sloju zeljastih biljaka Carex brizoides, Equisetum sylvaticum, Maianthemum bifolium, te mahovine Sphagnum girgensonii i Rhytidiadelphus loreus. Priloenu kartu stanita podruja Virovitiko-podravske upanije potrebno je ugraditi u Prostorni plan ure enja Virovitiko-podravske upanije Mjere zatite: A. Povrinske kopnene vode i movarna stanita
- ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju a prema potrebi izvriti
revitalizaciju; na podrujima isuenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih podruja;
___________________________________________________________________________
- osigurati povoljnu, ekoloki prihvatljivu, koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima -
koja je nuna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta; ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati, ukoliko su nepovoljna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta; odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita; ouvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu movarnih stanita; ouvati raznolikost stanita na vodotocima (neutvr ene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenoenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr); ouvati povezanost vodnoga toka; ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; sprjeavati zaratavanje preostalih malih movarnih stanita u priobalju; izbjegavati utvr ivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog reima vodenih i movarnih stanita ukoliko to nije neophodno za zatitu ivota ljudi i naselja; u zatiti od tetnog djelovanja voda dati prednost koritenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadravanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju; va enje ljunka provoditi na povienim terasama ili u neaktivnom poplavnom podruju, a izbjegavati va enje ljunka u aktivnim rijenim koritima i poplavnim ravnicama; ne iskoritavati sedimente iz rijenih sprudova; prirodno neobrasle, ljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i poloene, obale koje su gnijezdilita i/ili hranilita ptica odravati u povoljnom, ekoloki prihvatljivom, stanju te sprijeiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama; osigurati otvorene povrine plitkih vodenih bazena, sprijeiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost sa matinim vodotokom; sprjeavati kaptiranje i zatrpavanje izvora; sprjeavati zaratavanje sedrenih barijera i vodopada, osigurati dovoljan stalni protok vode i onemoguiti eutrofikaciju vode; uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i movarnih povrina; u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i rijetkih divljih svojti te sustavno praenje njihova stanja (monitoring);
C - D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i ikare gospodariti travnjacima putem ispae i reimom konje, prilago enim staninom tipu, uz prihvatljivo koritenje sredstava za zatitu bilja i mineralnih gnojiva; ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modifi cirane organizme; ouvati povoljni omjer izme u travnjaka i ikare, ukljuujui i sprjeavanje procesa sukcesije (sprjeavanje zaratavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj nain osigurati mozainost stanita; ouvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlanih travnjaka; ouvati povoljni vodni reim, ukljuujui visoku razinu podzemne vode na podrujima cretova, vlanih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaenje i redovitu ispau, odnosno konju; ouvati povoljnu gra u i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih podruja i rijenih ua; ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprjeavanja irenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda; ne iskoritavati sedimente iz sprudova u priobalju; uklanjati strane invazivne vrste; ___________________________________________________________________________
ouvati muljevite, pjeskovite, ljunkovite i kamenite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana podruja gdje god je mogue; E. ume gospodarenje umama provoditi sukladno naelima certifikacije uma; prilikom dovrnoga sijeka veih umskih povrina, gdje god je to mogue i prikladno, ostavljati manje neposjeene povrine; u gospodarenju umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade, panjaci i dr.) i umske rubove; u gospodarenju umama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drvea s obzirom na fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje umske zajednice; u gospodarenju umama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme; ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; u svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; u gospodarenju umama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i rijetkih divljih svojti te sustavno praenje njihova stanja (monitoring); poumljavanje, gdje to doputaju uvjeti stanita, obavljati autohtonim vrstama drvea u sastavu koji odraava prirodni sastav, koristei prirodi bliske metode; poumljavanje neumskih povrina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugroavaju ugroeni i rijetki neumski stanini tipovi; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih umskih povrina; - osigurati povoljan vodni reim u poplavnim umama; Detaljne mjere za ouvanje umskih stanita propisuju se uvjetima zatite prirode za odgovarajue umsko-gospodarske osnove na podruju Virovitiko-podravske upanije. I. Kultivirane neumske povrine i stanita s korovnom i ruderalnom vegetacijom
- ouvati vegetaciju pukotina starih zidova, sprijeiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje -
pukotina gra evinskim materijalom; uz vodotoke i vlane ume ouvati otvorene povrine s vlanim tlom bogatim duikom; uklanjati invazivne vrste; osigurati plavljenje stanita i povoljan vodni reim; ouvati korovne zajednice ije su karakteristine biljne vrste ugroene na nacionalnoj razini; sprijeiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati umske vrste; J. Izgra ena i industrijska stanita
- sprijeiti vegetacijsku sukcesiju i ouvati endemine svojte; - uklanjati invazivne vrste. - ouvati povoljni vodni reim, ukljuujui visoku razinu podzemne vode na podrujima
termofi Inih ikara, sprijeiti sukcesiju i uklanjati vrste drvea koje zasjenjuju stanite;
- poticati oivljavanje ekstenzivnog stoarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otonim i
primorskim travnjakim podrujima; - poticati odravanje travnjaka konjom prilago enom staninom tipu; - provoditi revitalizaciju degradiranih travnjakih povrina, posebno cretova i vlanih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije; ___________________________________________________________________________
- na jako degradiranim, naputenim i zaraslim travnjakim povrinama za potrebe ispae -
potrebno je provesti ogranieno paljenje te poticati stoarstvo; uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjakih povrina i ikara; ouvati buike, te sprijeavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem; ouvati ikare spudova i priobalnog pojasa velikih rijeka; ouvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama uma i otvorenih povrina, te sprijeiti njihovo unitavanje prilikom izgradnje i odravanja umskih cesta i putova;
Ne planirati irenje gra evinskog podruja na raun ugroenih movarnih i obalnih stanita. Zaustaviti daljnju degradaciju preostalih movarnih i obalnih stanita, te prema mogunostima izvesti njihovu revitalizaciju. Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugroena stanita i podruja vana za ugroene vrste. Prilikom planiranja potencijalnih lokacija za vjetroelektrane uvaiti ogranienja nuna za zatitu ugroenih vrsta ptica i imia. - Zatiena podruja Na podruju Virovitiko-podravske upanije nalaze se sljedea podruja zatiena temeljem Zakona o zatiti prirode:
> > > > > > > > > > > > >
Posebni rezervat umske vegetacije Sekulinake planine na Papuku (1966.g.) Park prirode Papuk (1999.g.) Regionalni park Mura-Drava proglaen 10. veljae 2011. Spomenik prirode - geoloki Rupnica kod Voina (1948.g.) Spomenik prirode Skupina stabala oko kole u Noskovakoj Dubravi (1967.g.) Spomenik prirode Mamutovac (Sequia gigantea Decs.) u Podravskoj Slatini (1967.g.) Spomenik prirode Dva hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u zapadnom dijelu parka prirode Papuk (2004.g.) Znaajni krajobraz Movarno stanite Vir (2001.g.) Park uma uma Jankovac na Papuku (1955.g.) Park uma Turski grad - preventivna zatita (studeni 2008.g.) Spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca u Virovitici (1967.g.) Spomenik parkovne arhitekture Park u Suhopolju (1958.g.) Spomenik parkovne arhitekture Park u Podravskoj Slatini (1968.g.)
Mjere zatite: Na podruju i u neposrednoj okolici posebnog rezervata umske vegetacije nisu doputeni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na ouvanje povoljnih uvjeta stanita i ouvanje stabilnosti umske fitocenoze, a to su ponajprije intenzivniji zahvati sjee u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehniki zahvati i dr. Za zatitu i ouvanje temeljnih vrijednosti podruja parka prirode Papuk i Regionalnog parka Mura-Drava najvanije je donoenje i provedba njegovih prostornih planova podruja posebnih obiljeja i planova upravljanja. Elemente krajobraza u zatienim podrujima ali i ostalim krajobrazno vrijednim podrujima treba tititi u cijelosti, pri emu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekoloki sustavi i stanini tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija koritenja prostora u razliitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao ___________________________________________________________________________
posljedica uravnoteenog koritenja poljoprivrednog zemljita za biljnu proizvodnju i stoarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraivanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naroito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Ure enje postojeih i irenje gra evinskih podruja planirati na nain da se ouvaju postojee krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi rauna o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Nuno je zaustaviti i sanirati divlju gradnju, naroito u obalnom pojasu. U prostornom planiranju i ure enju na svim razinama voditi rauna da se zadri krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvaavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen] i potivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifine namjene. U krajobrazno vrijednim podrujima potrebno je ouvati karakteristine prirodne znaajke te je u tom cilju potrebno: - sauvati ih od prenamjene te unaprje ivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi naruila prirodna krajobrazna slika, - odgovarajuim mjerama sprjeavati umske poare, uskladiti i prostorno organizirati razliite interese, posebno ograniiti i pratiti gra evinsko zauzimanje neposredne obale, izbjegavati rasprenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvienjima te vrhovima kao i duobalnu izgradnju, - izgradnju izvan granica gra evinskog podruja kontrolirati u veliini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zatiene ili vrijedne krajobrazne pojedinane elemente, - tititi znaajnije vizure od zaklanjanja veom izgradnjom, - planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i si.) izvoditi du prirodne reljefne morfologije. Znaajke spomenika prirode (geomorfoloki) treba ouvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksplatacija mineralnih sirovina, hidrotehniki zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zatienu geobatinu. Znaajke spomenika prirode (geoloki i hidrogeoloki) treba ouvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehniki zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zatienu geobatinu. Zatieni rijetki primjerak drvea treba uzgojno-sanitarnim zahvatima odravati u povoljnom stanju vitaliteta. Preporuljivo je izraditi studiju vitaliteta kojom e se utvrditi detaljnije smjernice ouvanja. Nuno je osigurati provo enje mjera revitalizacije za stanita u zatienim podrujima (i ostalim podrujima s ugroenim i rijetkim staninim tipovima) izloenim zaratavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, pilje i dr.) - kroz osiguranje poticaja ili organiziranje konje i ienja od strane nadlenih javnih ustanova zatite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zatiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zatiena podruja ili njihove dijelove. Zatiene park-ume treba redovito odravati i po potrebi obnavljati sukladno smjernicama uskla enosti ouvanja biolokih komponenti i namjene prostora. Uzgojno- sanitarnim zahvatima dendrofloru treba odravati u povoljnom stanju vitaliteta. ___________________________________________________________________________
Zatiene parkove treba redovito odravati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno smjernicama uskla enosti ouvanja biolokih komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba odravati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporuljivo je izraditi studije vitaliteta kojima e se utvrditi detaljnije smjernice njihova ouvanja. Parkove treba redovito odravati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnim matricama (ukoliko postoje) odnosno smjernicama uskla enosti ouvanja biolokih komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture (skulpture, fontane, klupe, staze, igralita i dr.). Preporuljivo je izraditi i provoditi programe razvoja odrivog turizma u zatienim podrujima, s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta podruja ("carrying capacity"). Do donoenja opih i pojedinanih upravnih akata sukladno Zakonu o zatiti prirode, unutar prostora podruja predloenih za zatitu, ograniiti izgradnju novih objekata izvan podruja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donoenju planova upravljanja za zatiena podruja, uskladiti sve aktivnosti s buduim mjerama zatite tog podruja, u suradnji s nadlenom institucijom/javnom ustanovom. PODRUJA EKOLOKE MREE RH U Hrvatskoj je Ekoloka mrea propisana Zakonom o zatiti prirode, a proglaena Uredbom o proglaenju ekoloke mree (N.N. 109/07), te predstavlja sustav me usobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja vanih za ugroene vrste i stanita, koja uravnoteenom biogeografskom raspore enou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti. Uredbom o proglaenju ekoloke mree (N.N. 109/07) propisane su i smjernice za mjere zatite ija provedba osigurava postizanje i odravanje povoljnog stanja ciljeva ouvanja svakog podruja ekoloke mree. Smjernice za mjere zatite navedene su u daljnjem tekstu, a opisi pojedinih podruja Ekoloke mree nalaze se u prilogu ove strune podloge. Funkcionalnost ekoloke mree osigurana je zastupljenou njezinih sastavnica. Podruja ekoloke mree sukladno EU ekolokoj mrei NATURA 2000 podijeljena su na podruja vana za divlje svojte i stanine tipove (potencijalna "SAC" podruja - Special Areas of Conservatiori) te me unarodno vana podruja za ptice (potencijalna "SPA" podruja - Special Protection Areas). Unutar ekoloke mree njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekoloki koridor je ekoloka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omoguuju kretanje populacijama ivih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Podruja vana za divlje svojte i stanine tipove koja su uz ifru podruja oznaena s #, kao i sva me unarodno vana podruja za ptice, predstavljaju potencijalna podruja NATURA 2000. Sukladno mehanizmu EU Direktive o stanitima, Zakon o zatiti prirode propisuje da se dijelovi ekoloke mree mogu tititi kao posebno zatiena podruja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu svakog ugroavajueg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se moe odobriti samo u sluajevima prevladavajueg javnog interesa i uz Zakonom utvr ene kompenzacijske uvjete. Vaan mehanizam je i mogunost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlatenicima prava na podrujima ekoloke mree, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose ouvanju bioloke raznolikosti.
___________________________________________________________________________
Ekoloka mrea na podruju Virovitiko-podravske upanije obuhvaa sljedee: Podruja vana za divlje svojte i stanine tipove: Uviraljka irinskiotok Jelku Krinica Papuk - Crni vrh Budakovac Predrijevaka bara Noskovci Papuk Sekulinake planine ume na Krndiji Virovitika Bilogora Suhopolje Krukova Stari Gradac - Lendava Starogradaki Marof upanijski kanal (Gornje Bazje - Zidina) Sopjanska bara Ribnjak Grudnjak Noskovaki vrbak - uma vrba i topola Predrijevaki vrbak Noskovaki vrbak - uma bijele vrbe Park uma Jankovac Drava Me unarodno vana podruja za ptice

Bilogora i Kalniko gorje Ribnjaci Grudnjak i Naiki ribnjak s kompleksom lunjakovih uma Talonice Virovitike eerane Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca) Papuk
Smjernice za mjere zatite podruja Ekoloke mree RH propisane su Uredbom o proglaenju ekoloke mree (N.N. 109/07).
___________________________________________________________________________
broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33
1000 100 101 102 103 104 105 106
Smjernice za mjere zatite za podruja ekoloke mree Osigurati poticaje aranskim ribnjacima za ouvanje ornitoloke vrijednosti U pravilu zadrati razinu vode potrebnu za bioloki minimum i ouvati stanite Provoditi mjere ouvanja bioloke raznolikosti u umama (P) Paljivo provoditi melioraciju Paljivo provoditi regulaciju vodotoka Revitalizirati vlana stanita uz rijeke Regulirati lov i sprjeavati krivolov Ograniiti irenje podruja pod intenzivnim poljodjelstvom Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stoarstvo Osigurati proiavanje otpadnih voda Paljivo provoditi turistiko rekreativne aktivnosti Restaurirati vlane travnjake Prilagoditi rad HE zbog ubalaavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste Odravati panjake Ouvati seoske mozaine krajobraze Mogue je provoditi umske zahvate ukljuujui i sanitarnu sjeu uz posebno doputenje Ministarstva zaduenog za zatitu prirode Sprjeavati zaratavanje travnjaka Osigurati poticaje za naine konje koji ne ugroavaju kosce (Crex crex) Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde znaajne vrste Zatititi podruje temeljem Zakona o zatiti prirode Kontrolirati ili ograniiti gradnju objekata i luica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama Sprjeavati nasipavanje i betonizaciju obala Osigurati poticaje solanama za ouvanje ornitoloke vrijednosti Ograniiti sidrenje Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljita Paljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana) Prilagoditi ribolov i sprjeavati prelov ribe Odrediti kapacitet posjeivanja podruja Osigurati poticaje za ouvanje bioloke raznolikosti (POP) Regulirati akvakulturu Regulirati ribolov povlanim ribolovnim alatima Zatititi podruje u kategoriji posebnog rezervata Smjernice za mjere zatite u svrhu ouvanja staninih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova A. Povrinske kopnene vode i movarna stanita Ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi izvriti revitalizaciju Osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta Ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati, ukoliko su nepovoljna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta Odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita Ouvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu movarnih stanita Ouvati raznolikost stanita na vodotocima (neutvr ene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenoenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr) Ouvati povezanost vodnoga toka
___________________________________________________________________________
107 Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 108 Sprjeavati zaratavanje preostalih malih movarnih stanita u priobalju 109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog reima vodenih i movarnih stanita ukoliko to nije neophodno za zatitu ivota ljudi i naselja 110 U zatiti od tetnog djelovanja voda dati prednost koritenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadravanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju 111 Va enje ljunka provoditi na povienim terasama ili u neaktivnom poplavnom podruju a izbjegavati va enje ljunka u aktivnim rijenim koritima i poplavnim ravnicama 112 Ne iskoritavati sedimente iz rijenih sprudova 2000 B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene povrine 113 Ouvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, ukljuujui eroziju 114 Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 3000 C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i ikare 115 Gospodariti travnjacima putem ispae i reimom konje, prilago enim staninom tipu, uz prihvatljivo koritenje sredstava za zatitu bilja i mineralnih gnojiva 116 Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 117 Ouvati povoljni omjer izme u travnjaka i ikare, ukljuujui i sprjeavanje procesa sukcesije (sprjeavanje zaratavanja travnjaka i cretova i dr.) 118 Ouvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlanih travnjaka 119 Ouvati povoljni vodni reim, ukljuujui visoku razinu podzemne vode na podrujima cretova, vlanih travnjaka i zajednica visokih zeleni 120 Poticati oivljavanje ekstenzivnog stoarstva u brdskim, planinskim, otonim i primorskim travnjakim podrujima 4000 E. ume 121 Gospodarenje umama provoditi sukladno naelima certifikacije uma 122 Prilikom dovrnoga sijeka veih umskih povrina, gdje god je to mogue i prikladno, ostavljati manje neposjeene povrine 123 U gospodarenju umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade, panjaci i dr.) i umske rubove 124 U gospodarenju umama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drvea s obzirom na fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje umske zajednice 125 U gospodarenju umama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme 126 Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme U svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih) stabala, 127 osobito stabala s dupljama 128 U gospodarenju umama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i rijetkih divljih svojti te sustavno praenje njihova stanja (monitoring) 129 Poumljavanje, gdje to doputaju uvjeti stanita, obavljati autohtonim vrstama drvea u sastavu koji odraava prirodni sastav, koristei prirodi bliske metode; poumljavanje neumskih povrina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugroavaju ugroeni i rijetki neumski stanini tipovi 5000 F.-G. More i morska obala 130 Ouvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljati tamo gdje su pogorana 131 Osigurati proiavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more 132 Ouvati povoljnu gra u i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih podruja i rijenih ua 133 Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 134 Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprjeavanja irenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda 135 Sanirati oteene djelove morske obale gdje god je to mogue 136 Ne iskoritavati sedimente iz sprudova u priobalju
___________________________________________________________________________
6000 H, Podzemlje 137 Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 138 Ouvati sigovine, ivi svijet speleolokih objekata, fosilne, arheoloke i druge nalaze 139 Ne mijenjati stanine uvjete u speleolokim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini 140 Sanirati izvore oneienja koji ugroavaju nadzemne i podzemne krke vode 141 Sanirati odlagalita otpada na slivnim podrujima speleolokih objekata 142 Ouvati povoljne uvjete (tama, vlanost, prozranost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleolokim objektima 143 Ouvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, koliinu vode i vodni reim ili ih poboljati ako su nepovoljni
Mjere zatite: Provoditi smjernice za mjere zatite podruja ekoloke mree propisane Uredbom o proglaenju ekoloke mree (N.N. 109/07), te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem ouvanja svakog podruja ekoloke mree, te ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti i zatite prirodnih vrijednosti. Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree podlijeu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, sukladno lanku 36. Zakona o zatiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i lanku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (N.N. 118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na podruja ekoloke mree posebice treba izdvojiti planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, prometne koridore i razvoj turistikih zona. Potrebno je izvriti inventarizaciju vrsta i stanita te provoditi praenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i staninih tipova u pojedinim podrujima ekoloke mree. - Geopark Papuk Glavno obiljeje istonog dijela Hrvatske - Slavonije - su nizinske ravnice s velikim kultiviranim podrujima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdiu se planine na gotovo tisuu metara nadmorske visine. Jedna od tih planina je i Papuk - najljepa planina u Slavoniji. Od 23. travnja 1999. Papuk je zatien kao Park prirode zbog izuzetno velike geoloke i bioloke raznolikosti i vrijedne kulturne i povijesne batine. Godine 2007. Papuk je kao prvo takvo podruje u Hrvatskoj dobio status geoparka. Geopark je podruje sa izraenom geolokom batinom te strategijom za odrivi gospodarski razvoj i promociju te batine na dobrobit lokalne zajednice. Geopark Papuk je dio europske i svjetske UNESCO-ve mree geoparkova iji su glavni ciljevi zatita, edukacija i odrivi razvoj. Geoparkovi organiziraju razliite aktivnosti te pruaju logistiku potporu za prijenos razliitih saznanja iz podruja geoznanosti i znanosti o okoliu prema javnosti. To postiu kroz zatitu i promociju geospomenika, osnivanjem muzeja, informacijskih centara, izradom staza, ___________________________________________________________________________
izdavanjem popularno-znanstvenih lanaka i edukativnih materijala, organizacijom seminara i na druge naine. Geoparkovi potiu znanstvena istraivanja, ostvaruju veze sa fakultetima i drugim istraivakim ustanovama te potiu dijalog izme u geoznanstvenika i lokalnih zajednica. Glavni nain poticanja ekonomije i odrivog razvoja parkova je kroz geoturizam. Geoparkovi svojim aktivnostima privlae vei broj posjetitelja i omoguuju pokretanje razliitih proizvodnih i uslunih djelatnosti koje doprinose socio-ekonomskom razvoju zajednice. Geopark mora obuhvatiti nekoliko geoloki ili geomorfoloki vanih mjesta interesantnih iroj zajednici. Ta mjesta mogu biti znaajna po svojoj znanstvenoj vrijednosti, rijetkosti te estetskoj ili edukativnoj vanosti. Geoparkovima doprinose ne samo geoloki zanimljiva mjesta, ve i razne druge ekoloke, arheoloke, povijesne i kulturne znamenitosti. Geoparkove podupiru i u njemu aktivno sudjeluju lokalne zajednice koje znaju prepoznati i ele afirmirati svoje geoloko, povijesno i kulturno naslje e, ponajvie kroz ideju geoturizma. Svi geoparkovi osim na lokalnom planu moraju biti aktivni i u zajednici geoparkova, sura ivati na zajednikim projektima i razmjeni ideja za poboljanje promocije njihovih aktivnosti.
___________________________________________________________________________
1.1.3. Obveze iz Programa prostornog ure enja Drave i ocjena postojeih prostornih planova
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog ure enja Drave Programom prostornog ure enja Republike Hrvatske na temelju postavljenih opih i posebnih ciljeva istiu se globalni prioriteti i obveze koje je potrebno ugra ivati u planove i programe prostornog razvoja na niim razinama. Globalni prioriteti predvi eni Programom prostornog ure enja Republike Hrvatske odnose se na: - poboljanje uinkovitosti koritenja ve angairanog prostora, - iskoritenje raspoloivih i nedovoljno uinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez veih ulaganja dati brze, kvalitetne i vieznane uinke, - stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljanje uvjeta ivota posebno u depopulacijskim podrujima (pokretanje i unapre enje gospodarstva uz osnaivanje prometnih funkcija), - saniranje kritinih mjesta ugroavanja prostora i okolia, - otklanjanje nedostataka i poboljavanje postojeih infrastrukturnih sustava. U svemu treba odrediti prioritete na lokalnoj razini i prioritete u okviru sektora resora. Temeljne obveze iz Programa prostornog ure enja Republike Hrvatske, koje treba posebno respektirati na niim razinama, obuhvaaju sljedea tematska podruja: a) Stanovnitvo i naselja U duhu nove strategije i politike demografskog razvitka potrebno je sprijeiti prevelike koncentracije stanovnitva uz koritenje, zatitu i obnovu specifinih dijelova dravnog teritorija (granina i ruralna podruja). Uspostava optimalnog stupnja urbanizacije uz poboljanje postojee urbane mree i skladan regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu veliine gradova. U tu svrhu potrebno je odrediti novi sustav sredinjih naselja - razvojnih arita u koja e ui i naselja iz ruralnih i pograninih podruja uz potrebnu preobrazbu funkcija u skladu sa razvojnim sposobnostima i ivotnoj ponudi. U urbanoj mrei Hrvatske osobito znaenje imaju regionalna sredita (15.000 30.000 stanovnika) koja treba razvijati s odgovarajuim sredinjim i gospodarskim funkcijama. Poticajne mjere treba osobito usmjeriti prema nekim regionalnim sreditima (Gospi, Ogulin, Knin, Pakrac, Virovitica, Metkovi), kako je to navedeno u Programu prostornog ure enja Republike Hrvatske. Potrebno je poticati i razvoj gradova srednjih veliina, tj. gradova sa 7.000 15.000 stanovnika koji bi trebali prerasti u gradove s 15.000 30.000 stanovnika. Na razini Programa prostornog ure enja Republike Hrvatske predvi a se razvoj regionalnih i subregionalnih sredita kao to su Virovitica, Slatina, Orahovica, Pitomaa i Voin, iji e razvoj biti potican uz nunu potporu Drave. ___________________________________________________________________________
b) Infrastrukturni i vodnogospodarski sustavi Sauvan prostor je od neprocjenjive vanosti za budunost pa je obveza odabirati takve infrastrukturne koridore kojima e se zadrati prednost sauvanosti prostora. Cestovni promet Ukupni, a osobito gospodarski razvoj Hrvatske oslanja se na ubrzani razvoj cestovnog prometa pa je slijedom toga prioritetna obveza izgradnja autoceste A-13 vorite Vrbovec 2 (A12) Bjelovar Virovitica GP Terezino Polje te brze ceste D-2 (Ormo) Otok Virje Varadin Virovitica Osijek GP Ilok i D-5 Virovitica Veliki Zdenci granica BiH i prikljuni pravac Veliki Zdenci Daruvar Kutina. Unapre enje kvalitete cestovne mree zahtijeva uspostavu jo nekih vanih cestovnih pravaca, odnosno dopunu mree dravnih cesta. Potrebno je sprijeiti daljnja proirenja gra evinskog podruja uzdu dravnih i upanijskih cesta kako ne bi dolo do snienja kategorija cesta. eljezniki promet U kontekstu aktivnosti na unapre enju povezivanja s europskim sustavom eljeznica potrebno je izuiti i verificirati europske pravce kroz podruje upanije. Unutarnja konsolidacija eljeznikog prometa vieznana je obveza kojom e se kroz plan razvoja eljeznikog prometa (sa stajalita rentabilnosti i koritenja prostora) izvriti modernizacija kapaciteta i tehnologije. Zrani promet Obveza je izraditi opi razvojni plan zranih luka Hrvatske, a programsko opredjeljenje je da se u sustav mree tercijarnih zranih luka na podruju Drave uvrste lokacije postojeih poljoprivrednih uzletita te kao takva poslue kao osnova za eventualno ure enje zrakoplovnih uzletita vieg ranga. Elektronike komunikacije U svrhu unapre enja postojee elektronike komunikacije potrebno je raditi na poveanju i modernizaciji postojeih kapaciteta u skladu s novim tehnologijama komuniciranja uz sljedee smjernice: osigurati bolju pokrivenost mobilne mree u pograninom dijelu sa susjednom Ma arskom izgraditi preostalu mreu baznih stanica u svrhu poboljanja ujnosti na podruju cijele Drave.
___________________________________________________________________________
Energetski sustav U ostvarivanju sustavnog planiranja cjelovite dravne mree potrebno je stvoriti uvjete za koritenje dopunskih (raspoloivih) izvora na upanijskoj ili opinskoj razini pri emu se potencira izgradnja malih postrojenja, tj. sustava malih elektrana za lokalne potrebe. Vodnogospodarski sustav Potujui glavni cilj Dugoronog programa vodoopskrbe osiguranje dovoljne koliine kvalitetne vode za stanovnitvo i gospodarstvo potrebno je na lokalnim razinama punu pozornost posvetiti zatitnim zonama izvorita provo enjem osnovnih mjera i radova na zatiti voda od zaga enja, ali i utvr ivanjem uinkovitosti zatite. Sustavno je potrebno uklanjati izvore ili uzroke zaga ivanja voda, sprijeiti nastajanje zaga enja na postojeim i potencijalnim izvoritima, definirati zone sanitarne zatite te teiti centralnim ure ajima za zajedniko proiavanje gradskih i industrijskih voda, a tamo gdje nema opravdanja za istima inicirati individualne ure aje. c) Gospodarske djelatnosti u prostoru umarstvo umarsko planiranje dio je opeg planiranja koje ima za cilj koritenje gospodarske, ekoloke i socijalne funkcije uma na lokalnoj i globalnoj razini. U svrhu ouvanja uma potrebno je svaku unitenu umsku povrinu obnoviti poumljivanjem, potencirati zatitnu ulogu uma, ne prenamjenjivati ume ekoloke i socijalne funkcije, kao ni zatiene ume te poticati razvoj urbanog umarstva. Poljodjelstvo U poljodjelskom sektoru potrebno je izvriti transformacije u pravcu razvoja suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekoloki istog poljodjelstva. U svrhu zatite i ouvanja poljodjelskog resursa potrebno je u dokumente prostornog ure enja ukljuiti racionalno koritenje poljoprivrednog zemljita te smanjenje koritenja kvalitetnog zemljita za nepoljodjelske svrhe. U svrhu razvoja poljodjelstva, kao gospodarske komponente, potrebno je zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava, poticati poveanje zemljinog posjeda te zapoeti s iskoritenjem do sada neobra enih ili zaputenih poljodjelskih povrina. Industrija Potrebno je potencirati one industrijske grane koje imaju komparativne prednosti, odnosno one za koje postoje prirodni resursi, sposobna kolovana radna snaga, trite, kapital i tradicija vezana na ukupnu fizionomiju predmetnog podruja.
___________________________________________________________________________
U skladu s trinim uvjetima iskoristiti poloaj u smislu ure enja i osposobljavanja radno prometnih zona, za funkcije slobodnih zona te prilagoditi uvjete i gospodarsku strukturu gradova na glavnim me unarodnim pravcima za snaniji udjel me unarodne razmjene dobara. Potrebno je izvriti izmjetanje pogona iz uih jezgri uz prenamjenu u adekvatne ili primjerenije sadraje. Rudarstvo Gospodarski znaaj ima eksploatacija ljunka u porijejima i drugim lokalitetima zbog velike potronje radi izgradnje (trend: cestovna infrastruktura). Posebno su osjetljiva podruja pod utjecajem vodnih reima i podzemnih tokova voda gdje uslijed eksploatacije moe doi do ugroavanja voda. Svaki plan projekt eksploatacije mora sadravati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito ure enje prostora nakon zavretka eksploatacije. Turizam Potrebno je unaprijediti turizam na razinu koja moe konkurirati u okvirima kontinentalnog turizma temeljenog na prirodnim uvjetima: ume, jezera, vodotoci, termalni izvori, graditeljska batina, lovna podruja. Turizam integrirati u ukupnu strukturu prostora naselja, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse. port i rekreaciju vrednovati kao nove aspekte turizma uz ukljuivanje poljoprivrede i tradicije. Dati prednost revitalizaciji zaputenih objekata i itavih naselja. Gradnju novih objekata ne izvoditi na atraktivnim lokacijama, ve tamo gdje je potrebna sanacija terena. d) Zatita posebnih vrijednosti prostora i okolia Potrebno je utvrditi: - stupanj ouvane kvalitete te prihvatljive (nosive) kapacitete prostora, - opremljenost tehnikom infrastrukturom i nedostatke, - prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zatititi, - propise, sporazume i konvencije koje vrijede za odre eno podruje i tip prostora resursa. Zbrinjavanje komunalnog otpada rijeiti, tj. ustrojiti na lokalnoj razini na naelima teritorijalnog i granskog pristupa (za podruje i sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i koliini). Na podruju upanije potrebno je utvrditi nekoliko lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za skladitenje opasnog otpada. ___________________________________________________________________________
Prirodna batina Prepoznati i definirati podruja koja zasluuju poseban odnos, brigu i zatitu. Izraditi prostorni plan za park prirode Papuk u suradnji sa svim upanijama u kojima se rasprostire. Zatititi pojedine predjele/lokalitete (posebni rezervat, park-uma, krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture). Evidentirane parkove, perivoje i spomenike parkovne arhitekture vrednovati i zatititi kao spomenike kulture i prirode. Zatititi ljekovite (termalne, mineralne i sl.) izvore u cilju njihova primjerenog koritenja. Sprovesti sustavni otkup najosjetljivijih i najugroenijih podruja u zatienim dijelovima prirode. Graditeljska batina Potrebno je ouvanje i/ili uspostavljanje uravnoteenog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske batine i suvremenih graditeljskih pojava na podruju povijesnih urbanih i ruralnih cjelina. Poticati istraivanja, osobito arheolokih zona i lokaliteta te temeljne strune i znanstvene obrade podruja znaajnih povijesnih cjelina. Krajolik U okviru prostornog ure enja, krajobrazno planiranje i planiranje ure enja seoskih podruja moraju dobiti izjednaeni status s urbanistikim planiranjem. Pri nadlenim slubama prostornog ure enja na upanijskoj razini (dravnoj, gradskoj, opinskoj), potrebno je uspostaviti i odravati krajobraznu osnovu uz multidisciplinarnu suradnju svih potrebitih slubi. Uspostaviti sustav zatite koji bi bio povezan s procesima planiranja razvitka pri izradi dokumenata prostornog ure enja. 1.1.3.2. Ocjena postojeih prostornih planova Sustav prostornog ure enja, uvjeti i nain izrade, donoenja i provo enja dokumenata prostornog ure enja ure eni su Zakonom o prostornom ure enju i gradnji. Istim Zakonom utvr eno je da se dokumentima prostornog ure enja smatraju: na dravnoj razini: ___________________________________________________________________________
- Strategija prostornog razvoja RH - Program prostornog ure enja RH - Prostorni planovi podruja posebnih obiljeja propisani istim Zakonom na podrunoj (regionalnoj) razini: - Prostorni plan upanije i Grada Zagreba, - Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, ako su propisani u PP na lokalnoj razini: - Prostorni plan ure enja velikog grada, grada, odnosno opine - Urbanistiki plan ure enja i - Detaljni plan ure enja. Dokument prostornog ure enja uega podruja mora biti uskla en s dokumentom prostornog ure enja irega podruja. Osim ovih obveza koje proizlaze iz Zakona, Programom prioritetnih mjera i aktivnosti za provo enje Strategije (koji je njen sastavni dio) utvr eno je da "Strategija predstavlja osnovu i polazite kod izrade prostornih planova upanija, gradova, opina i uih prostornih jedinica i predstavlja obvezni instrument za uskla enje upanijskih i svih drugih planova prostornog ure enja." Sukladno svemu navedenom, Strategija prostornog ure enja je koritena prilikom izrade Prostornog plana upanije kao obvezujui dokument (usvojena 1997. godine) i to kako u dijelovima koji se odnose na opa opredjeljenja tako i u dijelovima koji se konkretno odnose na prostor Virovitiko-podravske upanije. Osim Strategije prostornog ure enja, prilikom izrade Prostornog plana upanije koritena je "Strategija razvitka cestovne mree Slavonije i Baranje" izra ena 1998. godine. Ovaj dokument obuhvaa cijelo podruje Slavonije i Baranje i usvojen je od strane svih 5 upanija na tom podruju. Prilikom izrade Prostornog plana upanije koriteni su vaei prostorni planovi bivih opina koje su u cijelosti (Virovitica, Slatina i Orahovica) ili jednim svojim dijelom ( ur evac) ukljuene u podruje upanije, kao i dokumenti pod nazivom "Osnove koritenja i zatite prostora", izra eni u razdoblju od 1993. do 1995. godine za podruje navedenih bivih opina. Osnove koritenja i zatite prostora bivih opina izra ene su na temelju tada vaeih Uredbi o prostornom ure enju u ratom zahvaenim podrujima Republike Hrvatske (NN 44/92, 77/92, 59/93 i 14/94.). One same po sebi nisu bile planski dokumenti, ve su imale usmjeravajuu funkciju i trebale su posluiti kao temelj za izradu Odluka o prostornom ure enju bivih opina, koje bi imale funkciju prostorno-planske dokumentacije. Formiranjem novog teritorijalno-politikog ustrojstva Republike Hrvatske, ukidanjem bivih opina i donoenjem novog Zakona o prostornom ure enju 1994. godine, stvoren je novi sustav izrade prostornoplanske dokumentacije kojim nije bila predvi ena izrada navedenih Odluka. Na taj nain Osnove koritenja i zatite prostora nemaju vie kao dokumenti odre enu ulogu u sustavu prostornog ure enja, ali su znaajne jer je u njima prvi put razmatran razvitak podruja bivih opina u novim poslijeratnim uvjetima (novi geopolitiki i prometni poloaj Drave i opina, promijenjeni vlasniki odnosi, trino gospodarstvo, posljedice rata i sl.).
___________________________________________________________________________
U tom smislu, navedene Odluke su dokumenti ije su postavke velikim dijelom aktualne i kao takve ukljuene su i u Prostorni plan upanije (uz odgovarajue izmjene zbog promjena koje se neprekidno doga aju na svim podrujima koja imaju utjecaj na sustav prostornog planiranja). U Prostorni plan upanije ukljuene su i one postavke iz prostornih planova bivih opina koje su unato znatnoj starosti planova (od 14 do 19 godina) i dalje ostale aktualne. Osim navedene prostorno-planske dokumentacije, u Prostorni plan upanije ukljuene su i aktualne postavke iz razliitih studija i elaborata izra enih za pojedine infrastrukturne i prirodne sustave. Moe se konstatirati da je dosadanja prostorno-planska dokumentacija u uvjetima planske privrede i drutvenog vlasnitva uglavnom odgovarala razvojnim potrebama, odnosno nije predstavljala konicu razvoja ovog prostora. Posebno treba naglasiti da je spomenuta dokumentacija prostora ra ena u sustavu drutvenog vlasnitva pa kategorija vlasnitva kao jedna od osnovnih pravnih kategorija nije odgovarajue valorizirana i respektirana. Provedba tih planova u dananjim uvjetima nije u mogunosti optimalno odgovoriti na zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom i sve naglaeniju i strou potrebu zatite prostora.
___________________________________________________________________________
1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Na temelju valorizacije prirodno-geografske osnove i analize dosadanjeg prostornog razvoja utvr eni su najizraeniji problemi vezani uz stanje prostora i okolia, ogranienja prostornog razvitka i mogunosti koje postoje za daljnji razvitak u prostoru. Demografska slika upanije nastala je me usobnim djelovanjem demografskih kretanja i drutvenih zbivanja kroz desetljea, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas. Prosjena ivotna dob stanovnika upanije iznosi 37,9 godina, a indeks starosti iznosi 75,3 to govori da se stanovnitvo nalazi u dubokoj demografskoj starosti. Negativna kretanja su zapoela ezdesetih godina i opadajuim intenzitetom traju do danas. Tablica 78 Kretanje ukupnog stanovnitva Popisne Broj Indeks godine stanovnika 1961. 127.512 1971. 116.314 91,2 1981. 107.341 92,2 1991. 104.625 97,5 2001. 93.389 97,5
Apsolutno smanjenje 11.198 8.973 2.716 11.236
Izvor podataka: M. Koreni: Naselja i stanovnitvo SRH 1857.-1971. i Popisi stanovnitva 1981. i 1991. i 2001.god.
U prikazanom razdoblju 1961.-2001. godine ukupno stanovnitvo se smanjilo za gotovo 34.000 ili 26%. Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije ezdesetih godina, ekonomske emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovnitva prema radnim sreditima, poglavito gradovima. Glede migracija i tipa opeg kretanja stanovnitva jasno se pokazuje podvojenost upanijskog prostora. Od 188 naselja (prema Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina Republike Hrvatske (NN br. 10/97) na podruju upanije, tek je u njih 21 ili 11% zabiljeen porast stanovnitva u razdoblju 1991.-2001. god., ali znaajan porast je samo u dva naselja (eralije i Bokane). Me utim, ukupan porast stanovnitva nije zabiljeen niti u jednoj jedinici lokalne samouprave. Za sagledavanje oito velikih demografskih problema upanije vano je povezati obiljeja prostora i njegovu razvijenost sa stanovnitvom koje u prostoru ivi. Na razmjetaj stanovnitva u prostoru upanije utjecali su geoprometni poloaj i reljef prostora, prometna povezanost naselja, gospodarski razvitak i drutveno-politiki uvjeti razvitka. Sjeverni dio prostora upanije ima obiljeja pograninog podruja s Republikom Ma arskom. To je nizinsko naplavno podruje uz rijeku Dravu, agrarno vrlo vrijedno i prije tridesetak godina dosta gusto napueno. Ostali dijelovi prostora upanije prostiru se obroncima Bilogore i Papuka, to im daje atribuciju gorsko-planinskog podruja, oduvijek rijetko naseljenog. Na razdjelnici izme u nizinskog i brdsko-planinskog dijela smjeten je podravski prometni koridor koji longitudinalno povezuje Sredinju s Istonom Hrvatskom. ___________________________________________________________________________
Podravske magistralne prometnice (cestovna i eljeznika) i transverzalni prometni pravac Virovitica Barcs (R. Ma arska) okosnice su razvitka u prostoru, oko kojih su se razvila gospodarska i radno-privlana sredita: Virovitica, Orahovica, Pitomaa i Slatina. Paralelno sa snanom industrijalizacijom i narastanjem gradova razvijala su se prigradska semiurbana naselja, koja su konstantno demografski jaala, poglavito priljevom stanovnitva. Masovnim useljavanjem u industrijska sredita, demografski su se praznila naselja nizinskog, bilogorskog i brdsko-planinskog podruja, tako da je stvoren nesklad u urbanoj hijerarhiji i demografskoj razvijenosti. Navedeni prostori su tipino depopulacijski i demografski iscrpljeni. Demografskom erozijom zahvaene su opine Suhopolje, Nova Bukovica, Mikleu, Voin, a avica i Crnac, od kojih samo opina Voin pokazuje znakove demografskog oporavka. Tablica 79 Kretanje stanovnitva po gradovima i opinama
Red. broj GRAD OPINA Broj stanovnika po popisnim godinama 2001. 1991. 5.792 6.262 14.819 15.844 22.618 22.931 1.772 2.141 3.308 4.528 2.394 3.011 4.485 5.297 4.276 4.543 1.701 2.291 2.096 2.522 10.465 11.106 2.750 3.407 7.524 8.962 4.733 4.928 2.421 4.152 2.235 2.700 93.389 104.625 Indeks 2001/ 1991. 92,5 93,5 98,6 82,8 73,1 79,5 84,7 94,1 72,4 83,1 94,2 80,1 84,0 96,0 58,3 82,8 89,3 Indeks starenja* 2001.g. 76,5 78,2 72,0 122,8 98,7 149,3 108,3 98,5 88,1 120,6 84,0 118,7 124,2 87,1 35,5 90,7 87,0
1. ORAHOVICA 2. SLATINA 3. VIROVITICA 4. Crnac 5. ainci 6. a avica 7. Gradina 8. Luka 9. Mikleu 10. Nova Bukovica 11. Pitomaa 12. Sopje 13. Suhopolje 14. pii Bukovica 15. Voin 16. Zdenci UPANIJA UKUPNO:
Izvor podataka: Popisi stanovnitva 1991. i 2001. godine * Indeks starosti je omjer stanovnitva starijeg od 60 godina i mla eg od 20 godina.
U urbanim sreditima (naseljima s vie od 5.000 stanovnika) 2001. godine ivjelo je 34,5% ukupnog stanovnitva upanije, a poljoprivrednog stanovnitva je bilo 25%. Tradicionalna vezanost za zemlju postoji, ali ekonomska ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Nastavlja se deagrarizacija i naputanje poljoprivrede kao glavnog zanimanja, iako preko 60% domainstava jo uvijek posjeduje poljoprivredno gospodarstvo. Prosjena veliina domainstava se smanjuje i kree se od 2,8 do 3,2 lanova. Opisana demografska slika odnosi se na razdoblje do 1991. godine, tj. do posljednjeg popisa stanovnitva i poetka Domovinskog rata te na razdoblje 1991.-2001. godine. Tijekom rata dolo je do znatnih promjena u kretanju stanovnitva jer je jedan dio stanovnitva napustio upaniju, a drugi dio je u nju doselio. Do demografskog sloma dolo je na podrujima dananjih opina Voin i Mikleu te na dijelovima gradova Orahovice i Slatine gdje je naputeno ukupno 18 naselja. S druge strane u 5 naselja opine Voin doselilo je oko 2.500 stanovnika izbjeglih s Kosova, a u podrujima upanije koja nisu bila direktno ___________________________________________________________________________
obuhvaena ratnim djelovanjima i razaranjima, prihvaen je znatan broj prognanika s tada privremeno okupiranih podruja Hrvatske i izbjeglica iz susjedne drave BiH. Prema popisu 1991. u inozemstvu je radilo i ivjelo 3.448 stanovnika upanije i pretpostavlja se da je veina ostala i nadalje u inozemstvu, a s njima je boravilo 2.178 lanova obitelji. Nema preciznih slubenih podataka kojima bi se utvrdilo dananje brojano stanje stanovnitva u Virovitiko-podravskoj upaniji te izradila tona bilanca kretanja broja stanovnika u razdoblju 2001.-2010. godine, koje je slijedilo poslije posljednjeg popisa stanovnitva, bilo pod izravnim posljedicama Domovinskog rata. Ipak se s velikom sigurnou moe utvrditi da u ovom trenutku na podruju upanije ivi manje stanovnika nego je popisano godine 2001., jer su u razdoblju 2001.-2010. nastavljeni negativni procesi u prirodnom kretanju (vie umrlih nego ro enih). Popratne pojave rata nesumnjivo su i transformacije demografskih i ostalih struktura. Dobni odnosi i vitalna obiljeja i dalje se odvijaju u nepovoljnom pravcu. Razlog treba traiti u injenici da se stanovnitvo 2001. godine nalazilo u dubokoj demografskoj starosti i iseljavanju nakon 1991. godine. Poratni migracijski procesi jo nisu zavreni, tako da e tek novi popis stanovnitva 2011. godine pokazati tono stanje i to e biti bolja polazina osnova za izradu prognoza u budunosti. Osnovna orijentacija u gospodarskom razvoju je trino gospodarstvo na temeljima suvremene me unarodne podjele rada. Prostorno razvojna neravnotea na podruju Virovitiko-podravske upanije dosta je izraena i to po dvije osnove: u odnosu na okruenje i drugo unutar same upanije. Uglavnom se ispoljava kroz razliiti stupanj razvijenosti gospodarstva izme u pojedinih dijelova upanije, odnosno opina, koji je vidljiv iz sljedee tablice: Tablica 80 Stupanj koncentracije gospodarskih kapaciteta
Opina/grad Broj poduzetnika %
1. Virovitica 246 32,45 2. Orahovica 191 25,20 3. Slatina 64 8,44 Ukupno gradovi 501 66,09 4. Crnac 5 0,66 5. ainci 12 1,58 6. a avica 20 2,64 7. Gradina 11 1,45 8. Luka 20 2,64 9. Mikleu 14 1,85 10. N. Bukovica 4 0,53 11. Pitomaa 94 12,4 12. Sopje 13 1,72 13. Suhopolje 30 3,96 14. pii Bukovica 13 1,72 15. Voin 16 2,11 16. Zdenci 5 0,66 Ukupno opine 257 33,91 UKUPNO: 758 100 Izvor podataka: HGK upanijska komora Virovitica za 2009. godinu
___________________________________________________________________________
Tablica 81 Broj poslovnih subjekata prema djelatnostima

Broj poduzetnika Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo 99 Rudarstvo i va enje 3 Prera ivaka industrija 115 Opskrba el.energijom, plinom , parom 6 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda 8 Gra evinarstvo 64 Trgovina na velikoi malo 253 Prijevoz i skladitenje 24 Djelatnost pruanja smjetaja te priprema hrane 36 Informacije i komunikacije 13 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 4 Poslovanje nekretninama 10 Strune, znanstvene i tehnike djelatnosti 77 Administrativne i pomone uslune djelatnosti 3 Obrazovanje 7 Djelatnost zdravstvene zatite i soc. skrbi 16 Umjetnost, zabava i rekreacija 5 Ostale uslune djelatnosti 15 Ukupno: 758 Izvor podataka: HGK upanijska komora Virovitica za 2009. godinu Djelatnost
Grafi 6 Ukupan prihod poduzetnika za razdoblje 01.01.-31.12.2009.
Opine 16,66%
Orahovica 17,38%
Virovitica 53,26%
Virovitica Slatina Orahovica Opine
Slatina 12,70%
Izvor podataka: HGK upanijska komora Virovitica 2009. godina
Neravnomjeran razmjetaj gospodarskih kapaciteta najizrazitiji je oblik prostorne neravnotee na podruju upanije. Iz njega proizlaze i najsloeniji problemi na ovom prostoru. Radi se, naime, o utjecaju razmjetaja gospodarskih kapaciteta na kretanje stanovnitva. Evidentno je da je u navedena tri grada koncentrirano 66,09% ukupnog broja gospodarskih jedinica. injenica da je prosjean broj zaposlenih po jednoj gospodarskoj jedinici vei ovdje nego u ostalim opinama, upuuje na zakljuak da su u strukturi gospodarstva vie zastupljeni kapaciteti iz oblasti sekundarnog i proizvodnog sektora, a u ostalim opinama radi se preteito ___________________________________________________________________________
o manjim kapacitetima, s manjim brojem zaposlenih, uglavnom iz oblasti primarnog (poljoprivreda) i tercijarnog sektora (trgovina i ugostiteljstvo). Uzroci ovakvom stanju su brojni, no osnovni se nalaze u bivem drutveno-politikom sustavu i teritorijalnom ustrojstvu koje je bilo na snazi do 1993., kada je uspostavljeno sadanje stanje. Pri tome je vano istaknuti injenicu da sadanji prostor upanije obuhvaa prostor tri bive opine (Virovitica, Slatina i Orahovica) i dio etvrte ( ur evac). U prvom sluaju to je bio odnos prema agraru openito i prema selu kao glavnom nositelju agrara, odnosno odnos prema procesu deagrarizacije, urbanizacije i industrijalizacije koji su me usobno uvjetovani. Taj odnos je bio takav da je izazvao dosta nepovoljne posljedice osobito na razvitak seoskih naselja. U ranijem razdoblju investicije su se usmjeravale uglavnom u opinske centre uz izuzetak nekoliko naselja u koja je lociran manji broj gospodarskih kapaciteta manjeg znaenja. To je uvjetovalo da se u tadanjim opinskim centrima koncentrirao najvei dio gospodarskog potencijala, aktiviran je proces urbanizacije i ostvaren je kontinuirani rast stanovnitva. Istovremeno, aktivirani su procesi raslojavanja sela, emigracije seoskog stanovnitva i stagniranja, a nerijetko i recesija u gospodarskom razvitku. To je dovelo do sve vee gospodarske, urbane i demografske neravnotee na podruju upanije. Uz ove razloge mogli bi se navesti i drugi koji su vezani uz razmjetaj prirodnih resursa, geoprometni poloaj upanije i sl. No, oni ne predstavljaju imbenik koji je bitnije utjecao na stupanj gospodarske neravnotee prostora upanije. Odre ena neravnotea u prostornom razvoju oituje se u urbaniziranju prostora i formiranju gra evinskih podruja. Odre ena ogranienja u smislu izgradnje, a time i razvoja nalaze se u brdsko-planinskom podruju zbog topografski nepovoljnih i poumljenih terena. Bogatstvo i raznolikost prirodnih resursa na podruju upanije osim to omoguavaju razvitak, istovremeno su i ogranienja prostornog razvitka zbog obveze njihovog ouvanja i racionalnog gospodarenja. Najznaajnije su u tom smislu prirodne vrijednosti u planinskom dijelu upanije i prostor uz rijeku Dravu koji obiluje brojnim rukavcima i barama s ouvanom autohtonom movarnom vegetacijom. Vea naseljavanja i urbanizacija doga ala se uz znaajne prometne pravce koji su uglavnom spajali sredinja spomenuta naselja i centre okolnih podruja. Na spomenutim osovinama i pravcima su formirane i vee gra evinske zone, tako da su ve danas neka naselja spojena u neprekinuto gra evinsko podruje duine ak preko 10 km. Tu se radi uglavnom o naseljima u ravniarskom dijelu upanije. Za razliku od spomenutih podruja, na prostoru vinogorskih pobr a karakteristina su vrlo razvedena gra evinska podruja koja su rezultat reljefnih mogunosti i ukljuivanja brojnih vikend objekata u gra evinsko podruje. Na ovim prostorima, kao naslije eno stanje, prisutna je kombinacija stambene izgradnje i izgradnje za odmor (vikendice i klijeti), to je uzrok oteanom komunalnom opremanju ovih prostora (razliite potrebe i uvjeti komunalne izgradnje). Takva kombinacija namjena je vrlo esta pa je velik dio gra evinskog podruja na ___________________________________________________________________________
ovom prostoru mjeovitog karaktera, dok je pravih samostalnih vikend zona zapravo vrlo malo. U viim zonama koje karakterizira ratrkanost vrlo malih naselja i zaselaka, gra evinska podruja sukladno spomenutoj karakteristici, ini velik broj malih povrina koje su ratrkane u prostoru. Ovakav nain formiranja gra evinskog podruja, koji je posljedica postojeeg sustava naseljavanja prostora, uzrokuje potekoe u realizaciji planiranog ili eljenog standarda ivljenja radi zahtjevne uspostave odgovarajueg komunalnog sustava. U brenim prostorima postojea izgradnja ima oblik izduenih - vijugavih gra evinskih podruja, to je uvjetovano praenjem ceste uz koje su se ta podruja formirala. Podruje upanije nije dovoljno istraeno geomehaniki i inenjersko-geoloki te su nuna detaljnija istraivanja i kartiranje podruja nepodobnih za pojedine tipove objekata. Ogranienja u razvoju vezana su i na vodne resurse. Infiltracija voda s povrine terena u gornji vodonosni sloj ima nepovoljan utjecaj na kvalitetu vode. To je iz razloga to je nizinski prostor ujedno i najnaseljenije i najurbaniziranije podruje te podruje intenzivne poljoprivredne obrade. Tu se nalazi najplodnije tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura, a s obzirom na tu injenicu i laku pristupanost bio je bolje naseljavan od brenih podruja upanije. U urbanim zonama zaga enje tla pa tako i podzemnih voda dolazi od nerijeene odvodnje i nerijeenog deponiranja raznih vrsta komunalnog i industrijskog otpada, to se odnosi na nepodesno deponiranje otpada, rasipanja otpada i sporadinog odbacivanja po tlu. Isto tako, u jednom razdoblju uestala je pojava izgradnji farmi (peradarskih i stoarskih) na podrujima uglavnom izvan naselja, koje nisu uvijek dovoljno kontrolirane, pa predstavljaju opasnost po zaga enje tla. Jedan od najveih problema koji se javlja na prostoru u okviru naruavanja okolia je zaga enje podzemnih voda kao posljedica neizgra ene kanalizacijske mree. Problem izbalansiranog koritenja prostora i zatite resursa ima poseban znaaj jer su reljefne karakteristike prostora upanije takve da je sredinji prostor najatraktivniji za sve djelatnosti. Unutar navedenog prostora koji zauzima uski pojas uz postojeu dravnu cestu D2 tzv. "Podravsku magistralu" smjetena je veina gospodarskih kapaciteta i gotovo sva magistralna infrastruktura, a u naseljima kroz koja prolazi D2 nastanjeno je preko 50% od ukupnog stanovnitva upanije, to jasno ukazuje na ugroenost ovog prostora zbog raznolikog koritenja i ogranienja svoje veliine. Za podruje upanije karakteristine su male gustoe naseljenosti gra evinskih podruja gradova i ostalih naselja koje iznose u prosjeku 9,27 st/h za gradove i 5,16 st/h za ostala naselja. Gra evinska podruja zauzimaju velike povrine (8,7% povrine upanije) to ukazuje na pojavu neracionalnog koritenja gra evinskog zemljita te neprestano smanjivanje poljoprivrednog zemljita i njegovo pretvaranje u gra evinsko. Problemi neracionalnog koritenja prostora koji proizlaze iz dosadanjeg razvoja naselja izraeni su i u neplanskoj izgradnji koja se odvija linearno uz postojee cestovne komunikacije ___________________________________________________________________________
to izaziva probleme u funkcionalnoj organizaciji naselja (velike udaljenosti izme u stambenih podruja i objekata drutvenih djelatnosti oteavaju pjeaku komunikaciju). Navedenom izgradnjom obuhvaeno je i podruje neposredno uz dravnu cestu D2 "Podravsku magistralu" to je smanjilo njen nivo uslunosti i stvorilo potrebu za njenim izmjetanjem, a time i prenamjenom slobodnog zemljita koje se danas koristi u poljoprivredne svrhe. Vaeim GUP-om Virovitice predvi ene su velike povrine za industrijsku namjenu pa je udjel industrijskih povrina u ukupnoj povrini grada 27%. Uz racionalno koritenje gra evinskog zemljita, na tako velikoj povrini moglo bi se izgraditi objekte u kojima bi se moglo zaposliti 17.000 radnika (uz minimalnu gustou od 25 radnika/ha. Dio industrije u Virovitici koncentriran je u jugoistonom dijelu grada gdje je stijenjena izme u pruge i dravne ceste pa nema odgovarajue uvjete za daljnje irenje. Juna industrijska zona smjetena je izme u pruge i obronaka Bilogore, u blizini stambenih podruja te estetski i funkcionalno nepovoljno utjee na ivot i razvitak junog dijela grada. Sjeverna industrijska zona ima komparativne prednosti u odnosu na junu zonu promet, vjetrovi, irenje. Uz sjevernu granicu gra evinskog podruja Virovitice planirana je povrina za irenje tvornice eera i komplementarnih proizvodnji koja se nalazi neposredno uz planirane dravne prometnice. Potencijale mogunosti gospodarskog razvoja predstavljaju poslovne zone na zapadnom dijelu grada. Na podruju upanije eksploatira se nekoliko razliitih mineralnih sirovina. Nizinski dio karakterizira zastupljenost pijesaka, ljunaka i glina dok je u brdskom dijelu u najveoj mjeri rije o eksploataciji tehnikog kamena. Od mjesta na kojima se vri (ili se vrila) eksploatacija mineralnih sirovina svega nekoliko ima valjanu dozvolu za rad i izra en projekt sanacije polja po njegovom naputanju. Zabiljeen je itav niz pjeara, glinokopa i kamenoloma koji su naputeni i nesanirani. Za neka od tih polja postoje zahtjevi za reaktiviranjem. Tehniki gra evinski kamen se eksploatira u kamenolomima Orulica kosa, Brenzberg-Toak i ervanjska te Jovanovici kraj Voina. Sve ove lokacije prate isti problemi naruavanja karakteristika tla i zraka te stvaranje buke, a to je osobito izraeno kod eksploatacije kamena na podruju juno od Orahovice koje je evidentirano kao park prirode. Na navedenom podruju dolazi do konflikta izme u korisnika prostora (kamenolomi) i okolia jer se naruava krajobraz, zaga uje voda i zrak, uzrokuje buka koja utjee na okolno stanovnitvo i posjetitelje okolnih turistikih sadraja, a vibracije u znaajnoj mjeri oteuju Srednjovjekovni grad "Ruica" (zatieni spomenik A kategorije). Uz cestu Voin-Zveevo vie je kamenoloma koji nisu aktivni. Nuno je odrediti koji se mogu realizirati, a koji moraju u sanaciju. Me u njima je i kamenolom Rupnica koji je zatien kao geoloki spomenik prirode. Pijesak se eksploatira na vie lokacija uz Dravu. Zabiljeeno je i vie lokacija bespravne eksploatacije pijeska koja zahtijevaju hitnu sanaciju. Problematine su pojave povremenog eksploatiranja pijeska na privatnim posjedima bez dozvole i naknadne sanacije prostora. ljunak se eksploatirao kod pii Bukovice i Cabune. Potrebno je provesti postupak sanacije ovih ljunara. Glina se eksploatira na lokaciji kraj Jasenaa, Rodinog potoka, Sladojevaca i Orahovice. Za ova polja potreban je monitoring i praenje utjecaja na okoli. Ova polja imaju definiran nain sanacije po okonanju eksploatacije. Stara naputena glinita zabiljeena su na vie lokacija unutar upanije. Nuno je izraditi njihov katastar te ih postupno sanirati. ___________________________________________________________________________
Jedan od svakako znaajnijih, ali jo uvijek nedovoljno naglaen problem Virovitikopodravske upanije je neadekvatno zbrinjavanje komunalnog, tehnolokog i opasnog otpada. Navedeni otpad se jo uvijek odlae na za to neprimjerena mjesta - odlagalita. Ta mjesta uglavnom nisu pripremljena za namjenu odlaganja pa uslijed nedovoljne zatite ugroavaju tlo i to je znaajnije, vrlo esto, podzemni vodonosni horizont. Vea odlagalita su vezana za najvea naselja Viroviticu, Slatinu, Orahovicu i Pitomau. Erozioni procesi te bujina aktivnost vrlo su znaajan element degradacije tala. Rezultati djelovanja erozionih procesa nisu vidljivi u kratkom vremenskom razdoblju pa se esto tim procesima ne pridaje odgovarajua pozornost. Bujice i bujiarsko djelovanje pridobivaju panju samo u vrijeme veih razornih djelovanja kada ugroavaju ljudska dobra pa i same ljude. Za Virovitiko-podravsku upaniju mogue je rei da su erozioni procesi prisutni u junom dijelu, u brdskim i pribrenim podrujima. Efekti djelovanja erozionih procesa oituju se uglavnom na tom prostoru. Za razliku od njih bujina aktivnost ugroava, pored ovog podruja i nie podruje u koje se obruava vodena stihija. Ona nosi raznorodni materijal ija je energija izuzetno velika te stoga i ruilaka snaga. Djelovanje bujica je kratkotrajno no posljedice se osjeaju jo dugo. Od ukupno 16 gradova/opina na podruju upanije, u njih 10 zabiljeena su oteenja naselja uzrokovana ratnim djelovanjima. Ukupno je oteeno 49 naselja (25% od ukupnog broja) s tim da je 31 naselje osim oteenja i naputeno. Tijekom rata naputena su: sva naselja u opini Voin (njih 20), 2 naselja u gradu Slatini (ukljuujui i Goleni), 3 naselja u opini Mikleu, 4 naselja u opini ainci i 2 naselja u gradu Orahovici. U smislu oteenja najtee su razorena naselja u opini Voin gdje se od ukupno 20 naselja njih 14 nalazi u etvrtoj kategoriji razorenosti. Detaljniji podaci o stanju razorenosti naselja uslijed ratnih djelovanja vidljivi su iz sljedee tablice: Tablica 82 Stanje razorenosti naselja upanije uslijed ratnih djelovanja (obzirom na oteenje stanova)
Naselja
GRAD/OPINA VIROVITICA ORAHOVICA SLATINA
Oteena Virovitica Jasena Slatina Medinci Gornji Miholjac Kozice Ivan Brijeg Pivnica Sl.
AINCI
SUHOPOLJE
Oteena i naputena Kokoak G. Pitana Lukavac Goleni Kraskovi Prekoraani Puina Sl. Drenovac -
Kategorija razorenosti naselja
I I I I I IV
___________________________________________________________________________
IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE A AVICA MIKLEU

Levinovac a aviki Lug Mikleu Bukovaki Antunovac Sopjanska Greda panat Balinci etekovac ojlug G. Kusonje D. Kusonje N. Kusonje Makovac Hum Varo Hum Lisiine Kuzma Popovac Voin Kometnik Jorgi Kometnik Zubi Dobri Sekulinci Smude Macute Bokane eralije Rijenci
I II III III I I I IV IV IV I IV IV IV I IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV
NOVA BUKOVICA SOPJE VOIN
UKUPNO: 18 31 (s Goleniem) 10 Izvor podataka: - Osnove koritenja i zatite prostora bivih opina Slatina i Orahovica - Podaci upanijskog ureda
U gotovo svim seoskim naseljima u tijeku je degradacija osnovne ruralne matrice kao posljedica nepostojanja prostorno-planske dokumentacije kojom bi se izgradnja regulirala i sprijeilo njezino kaotino irenje. Od ukupno 92 zatiena spomenika kulture, arheolokih lokaliteta je 22, nepokretnih kulturnih dobara 30, pokretnih 9 i spomenika NOB-a 31. Relativno mali broj zatienih i preventivno zatienih spomenika u odnosu na njihov ukupan broj te nesrazmjerno velik broj spomen objekata u ukupnom broju ukazuju na problem i potrebu provedbe cjelovitog registracijskog postupka. Naroito je nedostatan registracijski postupak za naseobinske cjeline jer je zatiena samo urbanistika cjelina u Virovitici, a od seoskih cjelina nijedna nije niti rekognoscirana. Vezano za vodnogospodarski sustav odre eni konflikti ogranienog podruja djelovanja mogu se pojaviti kod segmenta navodnjavanja poljoprivrednih povrina. Konflikt s drugim korisnikom prostora javlja se u odnosu na energetske vodove razliitih naponskih nivoa. Naime, stupovi dalekovoda mogu ograniiti, a ponekad ak i onemoguiti primjenu veih sustava za navodnjavanje. ___________________________________________________________________________
Problemi vezani uz prostorne transformacije odnose se i na neke dijelove prirode i krajobraza. Provedba hidroenergetskog projekta na Dravi novi je i vrlo izraeni prostorni element u zemljopisnoj cjelini dravske nizine, koji istovremeno utjee na gospodarske i drutvene osobitosti ovog podruja. Predjeli starog korita rijeke Drave znaajni su radi autohtone movarne vegetacije i obitavanja movarnih ivotinja, osobito ptica. Stoga se moe smatrati da e svaki dodatni i novi utjecaji na tom prostoru prouzroiti odre ene posljedice. To se odnosi i na niz ostalih vrjednijih prirodnih cjelina ekolokih znaajki i jedinstvenih vrijednosti za upaniju ili za lokalnu sredinu. Na gotovo svim podrujima upanije prisutna je tendencija nestajanja vrednije ruralne arhitekture i specifinih tipova naselja. U takvim mjestima postoji niz primjera naruavanja ranijeg sklada neadekvatnim zahvatima, posebno na podruju realizacije novih objekata. Ubrzane promjene naina ivota stanovnitva dovele su do preobraaja u nainu gradnje seoskih domova, kua za stanovanje i gospodarskih objekata. Neodgovarajui zahvati su neprihvatljivi za naselja gdje dovode do postupnog naruavanja ranijeg sklada i vrijedne i tipine sredine u tim mjestima kao primjerice: naselja na pobr ima i brdskim predjelima koja su rastresitog tipa (sistem zaselaka) s prirodnim krajolikom te vrijednim i zanimljivim primjerima seoske stambene i gospodarske arhitekture, naselja u ravniarskim predjelima i rijenim dolinama koja su zbijenog ili izduenog tipa, nepravilnih geometrijskih formi. Osnovni prirodni resursi upanije su poljoprivredne povrine; ume; nalazita kamena, gline, pijeska i ljunka; hidroenergija rijeke Drave i nalazita nafte i plina. Poljoprivredne povrine zauzimaju najvei dio podruja upanije (60,6%) pri emu najvee znaenje imaju ratarske povrine na ocjeditim terasama i nasipima branjenom dijelu naplavne ravni Drave gdje su i agrarno najvrijednija tla. Poljoprivredni potencijal upanije je velik osobito ako se radi o proizvodnji ratarskih kultura (penica, kukuruz) i duhana u zapadnom dijelu upanije gdje postoje odgovarajui klimatski i pedoloki uvjeti, a osim toga i duga tradicija uzgoja. Slini uvjeti postoje i za uzgoj eerne repe na podruju rijenih terasa Drave, a na padinama brdskog podruja upanije mogue je usprkos veinom sjevernoj ekspoziciji daljnje irenje vinograda, a posebno vonjaka. Livadsko-panjake povrine podgorja i pobr a povoljne su za razvoj stoarstva to otvara mogunosti vezane uz proizvodnju mesa. Virovitiko-podravska upanija je relativno bogata umama na koje otpada oko 32,4% njene povrine. Kvaliteta umskog fonda je relativno velika, a sve ume nisu u dovoljnoj mjeri koritene pa postoje povoljne mogunosti za razvoj umarstva i djelatnosti vezanih uz preradu drveta. Sirovina za gra evinsku industriju (glina, pijesak, ljunak i kamen) ima u velikim koliinama. Najkvalitetnije gline nalaze se na starijoj Virmskoj terasi Drave, gdje su glinenizirani lesni slojevi debeli i preko 20 m, ali glina se moe koristiti i s padina brdskih dijelova upanije i ___________________________________________________________________________
mla e terase Drave. ljunak i pijesak se uglavnom koristi u naplavnoj ravni Drave jer se na terasama nalaze na veim dubinama, a nalazita kamena (dolomita, dijabaza i vapnenca) nalaze se u brdsko-planinskim dijelovima upanije. Hidroenergetski potencijali vezani su iskljuivo za rijeku Dravu na kojoj je mogua izgradnja vodnih stuba i hidroelektrane, ukoliko se dokae opravdanost takve izgradnje obzirom na postojee prirodne vrijednosti koje bi njome bile ugroene. Osim razvojnih mogunosti temeljenih na osnovnim prirodnim resursima, znaajan potencijal predstavljaju i prirodne vrijednosti upanije koje do danas nisu u dovoljnoj mjeri iskoritene. Tok Drave i brojni meandri i rukavci vani su s aspekta turistike valorizacije naplavne ravni i pruaju izuzetno povoljne mogunosti za razvoj ribolovnog i vikend turizma, a prirodne vrijednosti u brdsko-planinskim dijelovima upanije pogodne su za razvoj rekreacije i turizma (lovnog, zdravstvenog, zimskog, ekskurzijskog, izletnikog itd.).
___________________________________________________________________________

Prostornog Plana Viroviticko-Podravske Županije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prostornog Plana Viroviticko-Podravske Županije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

Slika 3 Glavni cestovni pravci za Virovitiko-podravsku upaniju

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

PITOMAA PII BUKOVICA LUKA GRADINA

A AVICA SLATINA NOVA BUKOVICA CRNAC

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

2.022,03 98,38 319,48 73,60 58,40

% u RH (kopneni dio) 3,57 4,85 -

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

Tablica 2 Povrine prostornih jedinica

Graf 1 Udio povrina gradova i opina u ukupnoj povrini upanije

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

Tablica 6 Broj stanovnika u graninom podruju

Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001.

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

Gustoa naseljenosti st/km2 47 89 133 22 23 26 37 51 48 27 66 23 45 44 8 26 46

Slika 6 Gustoa naseljenosti 2001. ___________________________________________________________________________

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

Gustoa naseljenosti st/km2 5. (3/4) 133 89 47 22 23 26 37 51 48 27 66 23 45 44 8 26 46

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

STANOVNICI POPIS 1991. BROJ % POPIS 2001. BROJ %

STANOVI POPIS 1991. BROJ % POPIS 2001. BROJ %

DOMAINSTVA 1991. BROJ 2001. BROJ

GUSTOA NASELJENOSTI 2 st/km

Zbirna tablica 2 (N.N. br. 106/98)

STANOVNICI POPIS 1991 BROJ % POPIS 2001 BROJ %

GUSTOA NASELJENOSTI 1981 1991 st/km

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

DUINA GRANICA, POVRINA I BROJ STANOVNIKA OPINA I NASELJA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

1,39 6,37 3,89 3,01 3,40

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

7,66 2,85 3,05 4,09 2,03 12,05 0,96 25,12 16,05

9,56 4,80 4,76

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

5 15,67 4,05 1,89 0 2,56 0 1,49 0 0 0 4,69 0 0,99 17,73

7,65 1,18 0 0 4,08 4,82

20,16 0,75 2,84 8,22 5,14

3,21 16,16 3,34 1,75

4,14 4,53 2,40 8,95 2,07 6,88

6,27 5,89 0,01

10,34 15,18 6,19 0 0 3,14 0 0 0,32 1,63 0 3,90

6 7 53 192 4 4 2 71 36 4 40 26 2 1.772 668 264 185 164 151 107 137 79 7 10

R.b. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI

33,90 0 4,00 15,67 17,73

40,32 7,54 20,16 8,95 15,18 221,11 221,11 +

UKUPNO OPSEG UPANIJE:

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE