U V O D

J U D A I Z A M

SKRIPTA

KNJIEVNOST BIBLIJSKOG DOBA USMENA TORA - petoknjije - prvi i najvaniji pisani izvor idovske literature - sva kasnija literatura oslanja se na pisanu toru (sve proroke knjige i spisi, te usmena tora) - ona ima najviu svetost u hijerarhiji svetih spisa (slijede ju proroke knjige, pa spisi zbirke mudrih rijei proroka, kraljeva i vasta idovskog naroda, te je svjedoanstvo za idovsku povijest od foshinog doba i ulaska u Izrael do doba drugog Hrama Mesora - tradicija koja se s oca na sina prenosila o svemu vezanom za knjigu Tore (rukom ispisan konati svitak namotan na dva draa - sefer knjiga; neki drugi sreli felustari knjiga o Ester, namataju se na samo jedan dra - megiba svitak - mesora dolazi od Mojsija, nakon njega poeli su soferi svakog novog narataja prepisivati Tore iz njegovog vremena, stvarajui nove knjige Ketiv -

pismo Tore pie se crnom tintom na pergameni od koe iste ivotinje asirsko pismo, hebrejski jezik Mojsije je napisao Toru bez interpukcijskih znakova i bez znakova za pravilno itanje Mesora gedola velika predaja u njima su rabini napisali koliki je Mesora hetana mala predaja broj rijei u tori, koliki se razmak mora ostaviti izmeu rijei i odlomaka

Parae - tjedni odsjeci - itaju se na abat (tu podjelu su odredili rabini) Pet hamaa - pet knjiga petoknjija (Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi, Ponovljeni zakon) - mnoge parae u Tori nisu napisane kronolokim redoslijedom nego kako ih je Bog ispriao Mojsiju USMENA TORA - sva halaha koja nije iznesena u pisanoj tori, tj. Mina, Posefta, Talmudima, idovski svjetonazor, to je i objanjenje pisane tore i potvrda njene istinitosti - usmena Tora prvi put je zapisana 1500 godina nakon dobivanja Mina

Tanah - Biblija - Kratica (tora, neviim (proroci), keturim (spisi) - Ukupno 24 svete knjige halahka pravna literatura, proroka, proza i poezija, rasprava od davanja Tore do razdoblja Zilrama - Podjela na poglavlja je kranska - Za vrijeme II.Hrama, nakon Ezre i Nehemije, nastala je golema literatura koja nema obvezujui vjerski znaaj iz nje se moe mnogo nauiti o ivotu idova, tumaenju Tore, filozofiji i povijesti Papirusi - o ivotu idova u Etephantini (5.st.pr.Kr.), na aramesjkom, dosta pravnog materijala iz idovskog prava Prijevodi Sedamdesetorice - grki prijevod Tore - latinski naziv Septuaginta - napisali ga 72 rabina po nalogu kralja Ptolomeja, - prevodili neovisno jedan o drugome, prijevodi se podudarali do posljednjeg slova - oko 222. Pr. Kr. Spisi Filona Aleksandrijskog - idovski filozof - knjige o tumaenju Tore - pravna knjiga O zasebnim zakonima Apokrifi - skrivene ili odloene knjige - nisu uvrteni u svete spise - veina napisana u doba II. Hrama - sadre povijest, mudrost, norme, pjesme i pripovijesti - knjige Jubileja, Sira, Tobija, knjiga o Makabejcima, Aristijadovo pismo, Oporuka iz plemena usmena Tora nije zapisana, jer ako je neto veliko napisano, notko to nee itati, knjige se mogu unititi

KNJIEVNOST IZ DOBA MINE MIDRA - metoda prouavanja Tanaha (Biblije) i vrsta vjerske knjievnosti - midra = istraivati, to je traganje za znaenjem teksta Tanaha

NAINI PROUAVANJA TORE 1. Peat znaenje uenje na razini doslovnog znaenja 2. Remez znak tekst alegorijski ukazuje na dodatno znaenje 3. Dera tumaenje istraivanje dubljeg znaenja 4. Sod tajna najdublja razina tumaenja VRSTE MIDRAA 1. Halahiki midrai naglasak na pravnom gleditu biblijskog teksta, njegovim znaenjima i pouci, iz doba Tanaita (60.-200.), hebrejski jezik 2. agadiki midrai pouavaju Toru, etiku, nain ponaanja prema Bojem primjeru, napisani izmeu 5. i 12. stoljea, na hebrejskom i aramejskom ZOHAR - temeljna knjiga Kabale, odnosno idovske mistike, nauka o tajnama - on je Tora za kabaliste - ideja: svaka rije i tema u Tori ima sjajnije znaenje i smisao od onog koji se pojavljuje u prvome redu - autor: rabi imun bar Johaj - populariziran u panjolskoj - tiskan od 1558. do 1560. - Sadri mistina tumaenja i objanjenja reenica i odsjeaka Tore PRIJEVODI TORE NA ARAMEJSKI - u doba II. Hrama koje poinje oko 350. godine pr. Kr. govorio se (u Izraelu) aramejski, a ne hebrejski, pa su rabini poduprijeli prijevod na govorni jezik - prijevodi nastali tijekom I. stoljea - Targum Onkelos Onkelosov prijevod; doslovni prijevod Tore na aramejski - Targum Jonatan Ben Uziel prijevod Jonatanam sina Uzielovog; egzegetski prijevod na aramejski, namjera je bila unijeti tradiciju tumaenja Tore kako bi se istaknula veza poznatih halaha i agada s odgovarajuim mjestima iz Tore MINA - naziv osnovne idovske literature u usmenoj Tori - minajski rabini = tanaiti = onaj koji ui i ponavlja da ne bi zaboravio (cijela usmena Tora prenosila se samo usmeno te su je morali pamtiti i na glas ponavljati) - najvei i najvaniji izvor Halahe, idovskog prava - najranije doba Mine doba parova (2. st. Pr. Kr.) - posljednji lan Velikog Sabora imon Hacadile prvi rabin iz doba Mine, u svakom narataju 2 tanaita na elu naroda - kasno doba Mine (60-ak godina prije ruenja II. Hrama, traje oko 200.njak godina)

RAZLIKE IZMEU MIDRAA I MINE 1. halahe (propisi) u Mini su samostalne (ne odnose na neku reenicu u Tori), razvijene su pomou 13 naela dedukcije kojima se ui iz Tore 2. Mina je ureena prema irim i uim temama, a Midra slijedi cijeli tekst Tore 3. u Tori se svaka tema pojavljuje na vie mjesta: Midra slijedi Toru ne unosei red, a Mina unosi red podjela na teme i podteme UREIVANJE I ZAPISIVANJE MINE - nastajanje Mine bio je postupak unoenja, sakupljanja i sreivanja zbiraka mina koje su se usmeno prenosile od doba II. Hrama - rabi Akiva ju je zapisao zbog straha od zaboravljanja - rabi Jehuda Havasi podijelio je Min na 6 dijelova ili redova (o sjemenju, blagdanu, etvama, stetaima, o svetim stvarima, obrednoj istoi) - svaki je podijeljen na traktate (63) pa na odlomke mine BERAJTA I TOSEFTA - Berajta neuvrtene mine; zbirka tanaitskih halaha i agada koje Rabi nije uvrstio u Minu, uredili ih amaraji, Rabijevi uenici - Tosefta dopuna; glavna zbirka berajta, ureena paralelno sa 6 dijelova Mine; gotovo za svaku masehtu postoji tosefta, uglavnom sadre izreke Rabijevih prethodnika; objanjava i tumai halahe u Mini, proiruje ih i dodaje im nove pojedinosti, pisana hebrejskim

KNJIEVNOST TALMUDSKOG DOBA TALMUD - sloeno i opseno knjievno djelo koje komentira i pojanjava Minu - sadri Minu i Gemaru u jednoj knjizi - vremenski obuhvaa doba od redakcije Mine do redakcije Gemare - Amorejac = rabin talmudskog doba = komentatot (zadaa mu je tumaenje Mine) - Gemara = aramejski naziv za tekst koji su napisali Amorejci, uenje - Postoje 2 talmuda Jeruzalemski i Babilonski STRUKTURA TALMUDA - trebao se prenositi usmeno i zato nema uvoda, definicija, kazalave izravno ulazi u pitanja i odgovore, uspostavljanje teorija i obrazloenja, protuargumente u odbacivanje - Talmud prati Minu (svaka Mina ima svoju gemaru = talmud, tekst koji se odnosi na tu minu) JERUZALEMSKI TALMUD - ureen u Izraelu - rabi Johanan, 4128. (268. pr.Kr.)

zapravo ureen u Tiberijasu, ime dobio zbog redakcije u Izraelu nastajao postupno, na vie mjesta ureivanje jeruzalemskog talmuda je manje kvalitetno od ureivanja babilonskog talmuda zbog tekih okolnosti idovskog stanovnitva u 5. stoljeu u Izraelu

BABILONSKI TALMUD - najvanije talmudsko djelo - obvezujui prema halahi - mlai je, opsegom vei i tematski sveobuhvatniji od jeruzalemskog - ureivan je sloj po sloj sve do velike uredbe u Babilonu rav Ai i Ravina 500. godine RAZLIKE 1. rasprave i dijalozi u babilonskom talmudu su dulji 2. aramejski iz babilonskog talmuda razlikuje se od aramejskog u jeruzalemskom talmudu 3. razlike u halahikim miljenjima (ako postoji razlika izmeu babilonskog i jeruzalemskog talmuda halahe, halaha je prema babilonskom) zbog loije kvalitete jeruzalemskog talmuda i zato to jeruzalemski talmud iznosi treinu materijala babilonskog talmuda

MICVE BOJE NAREDBE IDOVIMA MICVA - pravna norma u sustavu idovskog prava - micve iz Tore = mideorajta; micve od rabina = Miderabanam - u Tori ima 613 micvi, zapovijedi (u 5 Mojsijevih knjiga) 1. 248 zapovijedi, prema tradiciji, broju dijelova ljudskog tijela, aktivne zapovijedi 2. 365 zabrana, prema broju dana u godini, pasivne zapovijedi HUKM - micve iji se razlog ne moe pronai u Tori i ne moe ga se racionalno shvatiti (zapovijed o crvenoj hrani) MIPATIM - micve iji razlog moemo nai u Tori (abat) i zapovijedi kojima ne nalazimo razlog u Tori, ali su oigledni (umorstvo, kraa) RABINSKE MICVE - zapisane u Mini i Talmudu - njihova snaga proizlazi iz zakonodavne ovlasti rabina koja proizlazi iz Tore:

1. Gezerot propisi koje su rabini donijeli tijekom narataja radi udaljavana ovjeka od grijeha u odnosu s Bogom 2. Takanot ureuju odnose meu ljudima 3. neke micve su rabini propisali po svom miljenju (paljenje svijea na Hanuku) 4. micve koje imaju za cilj osnaivanje idovskog prava prvi ovjek dobio jednu micvu ne jesti s drva spoznaje nakon grijeha dobio je 6 micvi a noa 1650. jo jednu ovjeku doputeno jesti meso - ukupno Sedam Micva Noinim sinovima dane su cijelom ovjeanstvu, a 613 Micva je dano idovskom narodu - idovstvo doputa ali nadzire sljedee nagone: 1. za jelom prije nego prinese hranu ustima, ovjek se mora upitati: Je li jelo koer?, Je li inae doputeno jelo tog asa doputeno?, Je li post?, Koliko je sati prolo od zadnjeg mlijenog ili mesnog obroka?, zatraiti blagoslov 2. spolni nagon zabrana prije vjenanja 3. nagon za posjedovanjem - vlasnitvo je ogranieno; dio prihoda s polja izravno pripada siromanima, na otpusnu godinu zemlja se jednu godinu odmara, svake 50. godine prelazi zemlja u prvotno vlasnitvo IDOVSKI KALENDAR ODREIVANJE DANA, MJESECA I GODINE - dan: odreen suncem od zalaska do zalaska - godina: odreena suncem krug oko Zemlje 365 dana - mjesec: odreen Mjesecom od volada do volada (no u kojoj se prvi put u mjesecu vidi mjesec koji se rodio slii uskom srpu NASTANAK IDOVSKOG KALENDARA - vani i Sunce i Mjesec - kalendar nastao 2448. godine, izlaskom idovskog naroda iz Egipta, primanjem dragocjenog dara od Boga: drevnoga Bojeg sata nisan = poetak mjeseci; tako su kalendarski mjeseci dobili vano znaenje, a ovisni su o Mjesecu - Tora je naredila: Pesah mora pasti u proljee (idovski blagdani su vezani za godinja doba zbog simbolike, promjena u prirodi i poljodjelstva - Ove dvije zapovijedi nije bilo lako ispuniti budui da je izmeu Sunevog i Mjeseevog kalendara 11 dana razlike rjeenje: Mojsije na Sinaju dobio Halahu (propis) koja se prenosila s narataja na narataj = dodavanje jednog mjeseca (Ibur Hahade)1 - Obina godina = ana peuta
1

dodavanje jednog mjeseca pa se tako rjeava problem razlike i tako svaka trea godina ima 13 mjesec = trudna godina

Prijestupna godina = ana rotrudna Hilel Drugi = zadnji predsjednik Sanhedrina, stvorio ciklus od 19 godina (12 obinih i 7 prijestupnih); dodatni mjesec (adar) uvijek je posljednji mjesec te prijestupne godine prije nisana Hilel Drugi je i tvorac trajno zapisanog idovskog kalendara (385./389.) Prije njega svaki mjesec se odreivao na temelju iskaza svjedoka koji su vidjeli mladi mjesec i doli posvjedoiti u Bet Din (Vrhovni sud povezan s Hramom) u jeruzalemu, a Bet din bi proglasio novi mjesec U Tori je prvi mjesec Nisam, a po izlasku Tire

NAZIVI MJESECA - po redu stvaranja svijeta: tire, hevan, kislev, tevet, evat, adar, nisan, ijar, sivan, tamuz, av i elul nazive im dali idovi prognanici u Babilonu, nakon ruenja prvog Hrama - danas se koristi kronoloki - u Tori se mjeseci nazivaju Prvi, Drugi - dva su redoslijeda mjeseci: 1. od izlaska iz Egipta idovi izali u Nisanu, on je 1. mjesec Tora (broji mjesece) 2. od stvaranja svijeta u mjesecu Tireu stvoren ovjek, on je 1. mjesec to je dananji, kronoloki red TRAJANJE MJESECI - 29 dana, 12 sati, 44 minute, 33 sekunde - prvi dan mjeseca = Ro Hode poinje krajem prethodnog dana jer mjesec mora imati odreen broj punih dana - zato su neki mjeseci nepotpuni (haser) i imaju 29 dana, a drugi potpuni (male) i imaju 30 dana idovski narod su rabini usporedili s Mjesecom: obnavljanje usponi i padovi zato to uvijek opstanu unato tekoama

GODINJA DOBA - Jekufot - Tekufat Tire = jesen - Tekufat Teret = zima - Tekufat nisan = proljee - Tekufat Tamuz = ljeto RO HODE - mlaak - prvi dan sljedeeg mjeseca nakon mjeseca od 29 dana - ako mjesec ima 30 dana, 30. dan je istodobno Ro Hode sljedeeg mjeseca, pa tada Ro Hode traje 2 dana - veseli dan

Ro Hode kao blagdan: Ro Hode i blagdani iz Tore dodatna rtva koju se u Hramu prinosilo samo tada Doba proroka: posjet proroku na Ro Hode i abat Danas se radi kao na normalan radni dan ali se radi bolje jelo i oblai se ljepa odjea Sefardi naveer pale svijeu Zabranjeno postiti i drati posmrtni govor Obiaji: molitve, itanje Tore (rtva na Ro Hode), moli se musaf; dan prije Ro Hodea ita se molitva molba za oprotenje grijeha proteklog mjeseca, samopreispitivanjeKipur Katan

TIRE - prvi mjesec od stvaranja svijeta Talmud: svijet stvoren 25. elula, a 1. Tiren, na Ro Haanu, stvoren je ovjek ovjeanstvo) - 1. Tirea = poetak godine, roendan ovjeanstva, prvi blagdan u godini - Tire = aramejski opratanje, otputanje; - znak mjeseca: Vaga presuda RO HAANA - Nova godina - Dan trubljenja trubi se u ofar - Sudnji dan pred Gospodarom svijeta se sudi svima za njihova djela tijekom godine - Na Ro Haanu poinje suenje, a presuda se izrie na fon kipur - Dan skrivenog Mjeseca Mjesec je skriven, jer je to prvi dan u mjesecu - Dan sjeanja kad se uje ofar, budi se sjeanje na djela koja smo uinili tijekom protekle godine - Ro Haana traje dva dana (prvi dan je odredila Tora, drugi dan su odredili rabini u doba proroka zbog naina na koji se odreivao poetak novoga mjeseca Ro Hade se odreivao svjedoenjem vijest se prenosila idovima u dijaspori: krijesovima s jednog vrha brda na drugi, a kasnije glasnicima) - Radi izbjegavanja pogreke i oskvrnua svetosti tog dana koji je ovisio o dolasku ili nedolasku svjedoka odlueno je da e se slaviti i drugi dan OBIAJI NA EREV RO HAANA (dan prije) 1. oslobaanje od zavjeta nakon jutarnje molitve prireuje se oslobaanje od zavjeta, zavjeti koje je netko preuzeo tijekom godine ali ih nije ispunio; osloboenje provodi samo bet din od najmanje trojice; to se obavlja meu vjernicima u sinagogi 2. davanje milodara cedaka 3. posjeivanje grobova cadika (pravednika) PALJENJE SVIJEA NA RO HAANU - ako pada na abat, svijee se pale prije odlaska u sinagogu - na neki drugi dan pali se nakon sinagoge

10

prije poetka blagdana pale svijeu koja gori 24 sata i iji plamen prenose na plinski plamenik radi kuhanja (doputeno na blagdan ali ne na abat) nakon paljenja svijee majka blagoslivlja veernja molitva: na abat Mizmar le David, zatim se ita pijut, pozdravlja se blagdanskim pozdravom

VEERA 1. hala (kruna pletenica) i med vano je da je slatko (da i godina bude takva) 2. jabuka i med 3. mogranj kotice (da zasluge budu brojne kao kotice 613 kotica i zapovijedi) 4. datulja da nestanu oni koji nas mrze i progone 5. riblja ili janjea glava da budemo glava a ne rep - neki jedu ribu (simbol blagoslova, uspjeha i razmnoavanja) - openito: obiaj je jesti slatko OFAR - puhanje = jedna od sredinjih micvi iz Tore - razlog: Boga proglaavamo kraljem, podsjeamo na sinajsku objavu, podsjeamo Boga na zaslugu nastalu vezivanjem Izaka (zbog rtvovanog ovna puemo u ovnov rog), podsjeanje na uskrsnue mrtvih, podsjeanje na okupljanje idovske dijaspore u Izraelu - ako prvi dan Ro Haane padne na abat, ne pue se u ofar DESET DANA POKORE ILI STRANI DANI - 10 dana od Ro Haane do Jan Kipura - Gedaljin post Com Gedalja 3. Tirea, Gedalju je ubio Jimael iz politikih razloga dan kad je idov ubio idova = nacionalni dan posta JOM KIPUR - dan pomirbe (pratanja) - na taj dan se oprataju grijesi - blagdan koji pada na abat i tad se smije postiti, a inae se na abat ne posti - dan kada je Mojsije nakon 40 dana na Sinaju siao s Ploama Saveza i kada se Abraham obrezao OBIAJI NA EREV JOM KIPUR (dan prije) 1. oslobaanje od zavjeta (podruje odnosa ovjeka prema Bogu) 2. kaparot klanje pijetlova (za mukarce) i kokoi (za ene), zaklanu perad daju siromanima, neki daju novac 3. davanje cedala (milodara) 4. uranjanje u mikve (obredna kupelj) SEUDA MAFSERET - obrok prije posta - posti se od veeri prije Jom Kipura

11

jedu se lako probavljiva jela, ne ljuto i slano pale se svijee i jedna dodatna koja gori 26 sati

ZABRANE NA JOM KIPUR - zabrana tjelesnih uitaka jesti i piti, kupati se, obuvati konu obuu, mazati se uljem, imati spolni odnos (vaan br. 5 na taj dan) - naveer za sinagogu se oblai bijela odjea simbol istoe, ogrnu se talitom molitvenim platem pri svim molitvama - moli se 5 molitvi: arit, ahrit, musaf, minhu i neilu - na kraju Jom Kipura obilno se jede i pije - zabrana posta bolesnik u ivotnoj opasnosti, trudnice, djeca poste samo naveer, mukarci poste od 13 godina i 1 dan, a ene od 12 godina i 1 dan SUKOT - blagdan koliba (sjenica) - 15. tirea - u Izraelu traje 7 dana, a u dijaspori 8 1. blagdan koliba moraju se graditi kolibe prisjeajui se onih u kojima su ivjeli idovi prije izlaska iz Egipta 2. blagdan berbe sezona skupljanja uroda s polja 3. blagdan veselja to je jedno od tri hodoasnika blagdana (Pesah, arvot, Sukot); sjedi se u kolibi (suki) jer su idovi tamo bili smjeteni kad su izlazili iz Egipta svi blagdani spomenuti u Tori u dijaspori se slave 1 dan due, osim Ro Haane prvi i zadnji dan Pesaha, dan arvota, prvi dan Sukota i dan emini Acereta pet su blagdanskih dana u Izraelu u dijaspori se svakome doda jo jedan dan (odredili rabini) Jom Kipur se jedini slavio samo 1 dan zbog ivotne ugroenosti (posta) Na dan polublagdana se izbjegavaju neke aktivnosti Blagdanski propisi su jednaki kao propisi za abat, osim u 2 razlike kad blagdan pada na radni dan i smije se kuhati jelo za blagdane ali samo uz preneseni plamen i smije se prenositi predmete s mjesta na mjesto izvan doma Polublagdani = dani izmeu prvog blagdanskog dana i posljednjeg blagdanskog dana tada je zabranjeno raditi za zaradu, zabranjeno je prati rublje, nema vjenanja, treba jesti ukusna jela U suko moraju sjediti samo mukarci, a ene jedu u suki

ARBAA MINIM 4 VRSTE 1. plod citrusa limeta -1 2. nerazvijeni palmin list 1 3. grana mirte 3 4. grana rijene vrbe - 2

dio usmene Tore, simbol jedinstva i unapreiva meuljudskih odnosa

12

MOLITVE ZA SUKOT - sve dane se ita cijeli Halel, specifina molitva Haana - Hoana Raba 7. i zadnji polublagdanski dan Sukota i zadnji dan podizanja Arbia Minim; izgovara se puno hoanot molitvi; ujutro se obilazi oko bime (postolje) sedam puta; to je 21. tirea Abraham je pripadao 21. narataju od stvaranja svijeta monoteizam; nakon 7 obilazaka u ruke uzimaju 5 povezanih grana vrbe i 5 puta se udari o pod = simbol obilja vode (moli se za kiu); nou se skupljaju u sinagogi i cijele noi ue iz Tikuna (Ponovljeni zakon i psalmi kralja Davida); ue u Minu, Toru i Talmuds EMINI ACERET - samostalni blagdan nakon Sukota - slavi se 22. Tirea - ita se molitva za kiu - razkir = spominju se imena preminulih SIMHAT TORA - 22. tirea - tad zavrava ciklus tjednog itanja Tore na abat (prema babilonskom ciklusu Tora podijeljena na 54 parae) MARHEVAN ili HEVAN - 2. mjesec - znak: korpion - sua i e - gorak jer u njemu nema blagdana i veselih dogaaja i zbilo se vie tunih dogaaja (zapoeo potop, umrla pramajka Rahela) KISLEV - 3. mjesec - znak: strijelac - mjesec kia i duge (prva duga poslije potopa) HANUKA - 25. kisleva poinje 8 dana Hanuke - ne dre se nadgrobni govori i ne posti se - to je novi blagdan jer nije ni iz Tore ni Tanaha - odredio ga je Veliki sabor, 200-ak godina nakon dogaaja vezanih za Hanuku - 165. uveli lanovi Sanhedrina - u sreditu proslave paljenje svijea - Hanuka = posveenje - Sveanost otvaranja nove ili preureene kue - Blagdan svjetlosti - Menora = sedmerokraki svijenjak

13

Hanukija = svijenjak koji je dobio naziv prema Hanuki, kad se na njoj pale svijee; ima 9 krakova od kojih jedan nosi svijeu kojom se pali ostalih 8, svaki dan blagdana jedna Paljenjem svijea se razglaava udo Hanuke (micva) Svatko ih mora platiti (i siromasi) Akenazi pale 1h za svakoga Sefordi pale 1h za sve ukuane (pali kuedomain) Pali se maslinovo ulje ali i normalno ulje u sve svijee ama = svijea kojom palimo sve ostale, dok gore svijee ne radi se Redoslijed stavljanja svijea na hanukiju: s desna na lijevo, red paljenja: s lijeva na desno (od novododane svijee nadesno) Smisao paljenja: objavljivanje uda, hanukija se postavlja na mjesto vidljivo prolaznicima na ulici Doba: od zalaska sunca do pola sata nakon izlaska zvijezda

OBIAJI ZA HANUKU 1. latkes (jelo od prenog krumpira) i hanuka utipci (punjeno i preno tijesto, jela se pre u ulju jer to podsjea na udo posuda za ulje) 2. hanuke gelt novii naveer nakon paljenja svijea djeci se daju novii 3. drajdl = zvrk djeca se igraju zvrkom, na svakoj od 4 strane zvrka pie po jedno hebrejsko slovo N, G, H, P (veliko udo se dogodilo ovdje) kao nevjerski blagdan Hanuka simbolizira hrabrost, osloboenje od tuinske vlasti i dravnu samostalnost

TEVET - 4. mjesec - nema blagdana, samo postovi - znak: jarac (nakon kie ima trave pa ovce pasu) - post 9. teveta obiljeava poetak opsade Jeruzalema (glad) - postovi: 17. tamuzam 9. ava, 3. tirea (Gedaljin post) i 10. teveta - Dan opeg kadia uspostavom Drave Izrael, Glavni rabinat odredio je 10. kevet za Dan opeg kadia u sjeanje na rtve plamena Holokausta kojima nije poznat smrtni dan; pale se duice, a u sinagogi se moli kadi EVAT - 5. mjesec - znak: vodenjak (bunari i vjedra puni vode, prelijeva se) - na ro ode evata Mojsije poeo objanjavati Toru TU BIVAT = 15 - svako slovo u hebrejskom ima brojevnu vrijednost - raunanje slovima prema njihovim brojevnim vrijednostima = gematrija PRVI NISANA - nova godina za kraljeve

14

brojanje godina kraljevanja idovsko kraljevstvo poinje do tog dana tri hodoasna blagdana u Tori su Pesah, arvot i Sukot

PRVI TIREA - nakon godine za sud, otpusna godina je svaka 7. godina - kad se zemlja odmara - zabranjeno uzgajati poljoprivredne kulture (samo Izrael) - tad se otputaju i dugovi - blagdan saenja (drvea), jede se voe - sedam vrsta: 1. penica najvanija (kruh) 2. jeam uspijeva na jugu u pustinji (treba malo vode) 3. vinova loza plod, vino, groice 4. smokva mirnodopski simbol, nema nita za odbaciti 5. mogranj brojne kotice 6. maslina plod i ulje 7. datulja palma plod (jelo), list (micva), vlakna (ue), stablo (kua) ADAR -

6. mjesec znak: ribe (mnoe se), znak blagoslova Adar eni dodatni mjesec u prijestupnoj godini U prijestupnoj godini svi dogaaji koji se dogaaju u adaru (abat hahode, Esterin post, purim) padaju u adar eni Mjesec veselja 7. adar = dan roenja i smrti Mojsija

OSOBITE SUBOTE U ADARU 1. abat ekalim ro hode adara; plaanje ekela za nabavljanje rtava za Hram, popravke i ureivanje Hrama i prebrojavanje naroda 2. abat zahor abat prije Purima iznosi se dodatni svitak tore, prisjeaju se na Smabeke i tetu koja je nanesena idovima 3. abat para prvi ili drugi abat poslije Purima; obredna istoa, pepeo crvene hrane 4. abat hahode prvi nakon abat para i zadnji dan u adaru ili na ro hade nisana se ita o Pesahu ESTERIN POST - podsjetnik na Esterin trodnevni post u uanu prije nego to je otila priznati kralju da je idovka - 13. adara (ako je abat, posti se 11. adara) - daju se 3 novia u spomen na 3 dana posta - posti se od jutra do veeri - trudnice, dojilje i bolesni ne poste

15

PURIM - pur = drijeb (Haman odredio dan kad e idovi biti pobijeni) - 14. adara Purim se slavi svugdje osim u Jeruzalemu - 15. se slavi u Jeruzalemu u znak sjeanja na idove u uanu koji su se borili 13. i 14., a odmorili se 15. - Zapovijedi (iz svitka o Ester). 1. itanje megile ujutro i naveer, mora biti koer (sofer, pergamena), ne ita se na abat; za itanje svitka - (da bismo ispunili zapovijed brisanja spomena na Amateka) 2. purimski obrok meso i piti puno vina (cilj: isticanje tjelesne pobjede nad Hamanom) 3. darivanje siromanih dvama siromasima po jedan dar (novac, jelo, odjea) danju nakon jutarnje molitve 4. slanje hrane danju, 2 vrste jela ili jelo i pie, gotov obrok, priprema za jelo, daje se barem jednoj osobi (cilj: osnaivanje prijateljstva i jedinstva naroda) - mukarci od 13. godine i ene od 12. godine duni ispunjavati micve Purima (zato to su i ene bile obuhvaene purimskim udom Ester, inae su ene osloboene ispunjavanja zapovijedi koje se ispunjavaju u odreeno vrijeme) - zabranjeno trgovati i postiti, doputeno je raditi OBIAJI ZA PURIM - pei kolae punjene pekmezom i makom (Hamanove ui) = Hamanateen - preruavanje u cijelom svitku o Ester Boje ime se ne spominje, on djeluje skrivajui svoje lice; Amatek Ezav mrzio Jakova jer se preruio Purim je vei i vaniji od Jom Kipura (u budunosti e svi blagdani biti ukinuti osim Purima, a sve knjige e izgubiti vanost osim svitka o Esteri bit e uz bok Tori i Talmudu jer sve ostale knjige trebaju poduprijeti Toru

NISAN - 1. mjesec prema Tori - 7. mjesec - idovi tada izali iz Egipta i postali narod - Znak: ovan (na Pashu se prinosi kao rtva) - Blagoslov mladica, blagoslov sunca (jednom u 28 godina), sakuplja se novac za siromane da mogu dolino proslaviti Pesah - abat hagadol abat prije Pesaha - Jom Haoa 27. nisana dan stradanja i junatva (sjeanje na 6 milijuna mrtvih idova u Holokaustu) - Obiaji: ne odravaju se alobni obiaji PESAH - tada su idovi izali iz ropstva i postali narod - traje 7 dana, od 15. do 21. nisana - prvi i zadnji dan su blagdani, a ostali su polublagdani

16

1. Pesah kad je Bog u Egiptu ubio prvoroenad, kazna je preskoila prvoroenad idova blagdan potede 2. blagdan beskvasnih kruhova pri izlasku iz Egipta jeli su maces 3. blagdan slobode 4. blagdan proljea - HAMEC od trenutka dolaska brana u dodir s vodom do kraja peenja proe vie od 1 minuta - MACES manje od 18 minuta - Na Pesah se svih 7 dana u kui ne smije nalaziti nita od ukvasanog kruha: 1. traenje hameca prije Pesaha - trai se svaka preostala mrvica 2. spaljuje se, pri spaljivanju se ponitava hamec (odrie se preostalih mrvica koje moda nije naao) 3. prodaja hameca ne idovima - hagala ienje posua za pesah - Maces neukvasani kruh, tijesto samo od brana i vode i izrada traje manje od 18 minuta - obveza jedenja macesa je 1 dan prije Pesaha a ostale dane se ne mora jesti ali je zabranjen hamec - Erev Pesah dan prije uranjanje u nikve (nakupina prirodne vode), ianje, pee se maces, post prvoroenaca, uzdravanje od jela, paljenje svijea - Micve za seder: jedenje macesa, pripovijedanje o izlasku iz Egipta, jedenje gorkog bilja, piti 4 ae vina - Hagada govori o izlasku iz Egipta, redoslijed micvi za no sedera

IJAR - 8. mjesec - znak: bik (zadnji mjesec u kojem se bik u Izraelu zasiti pae) - 14. ijara: Drugi Pesah za one koji su bili sprijeeni prinijeti pashalnu rtvu 14. nisana i to ako su bili obredno neisti zbog dodirivanja mrtvog tijela i nisu se do Pesaha stigli oistiti (pomou pepela crvene krave) ili ako su se vraali iz inozemstva i nisu na vrijeme strigli do Jeruzalema - Dan sjeanja 4. ijara, krvoprolie nakon uspostave drave Izrael 1948. - Dan neovisnosti 5. ijara (14.5.1948.) , natjecanje u poznavanju Tanaha - Dan Jeruzalema 28. ijara, estodnevni rat SIVAN - 9. mjesec - znak: blizanci (primljena Tora putem Mojsija i Arona) AVUOT 1. blagdan od Pesaha do avouta proe 7 tjedana 2. blagdan etve 3. blagdan prvina = prvi sin, donosile se prvine od 7 vrsta u Hram

17

4. Aceret avout prekida razdoblje koje poinje s Pesahom = doba bojanja Omera 5. blagdan davanja Tore na Sinaju jednodnevni blagdan (zbog doba etve = puno posla); paljenje svijea (magla); molitva ista kao i na Pesah i Sukot - akdamut = poznata molitva na avout hvala Bogu za stvaranje svijeta; kabalisti cijelu no ue Toru zbog primanja Tore na taj blagdan OBIAJI ZA AVOUT - ita se Svitak o Ruti ili iz tiskanog Tanaha - jedu se mlijena jela, a iza toga i meso jer na blagdan se mora jesti meso i piti vino - dan sjeanja na kralja Davida ita se knjiga psalama

TAMUZ - 10. mjesec - znak: rak (zbog topline se razmnoavaju) POST 17. TAMUZA - jedan od pet postova u godini - posti se zbog razbijenih ploa Saveza - prestalo svakodnevno prinoenje rtve kad je Jeruzalem bio pod opsadom, probijene zidine Jeruzalema, spaljena Tora - post traje od jutra do veeri RAZDOBLJE BEN HAMECARIM - traje 3 tjedna - od 17. tamuza do 9. ava - tada se ne slua glazba, ne ia i ne smije se, nema vjenanja - u tjednu u kojem pada Tia beav ne jede se meso i ne pije vino AV 11. mjesec znak: lav (Ariel = Boji lav), jedan od naziva za Jeruzalem i Hram u Avu se manje veseli ne kupuje se nova odjea i ne oblai se (kao i 10. tamuza i 9. teveta)

TIA BEAV - narodni dan alosti zbog ruenja Hrama i poetka prognanstva - dogodile se brojne nesree - sruena oba Hrama (prvi Hram sagradio Salomon, sruen za vladanja Cedekije i prorokovanja Jeremije; ruenje II. Hrama 70. godine po. Kr. rimski car Tit) - 9. ava izgon iz Engleske, Francuske, panjolske - zatvaranja poljskih idova u logore

18

prije Tia beava prireuje se seuda mafseket otok odvajanja i zapoinje post jede se lea i tvrdo kuhana jaja (to je hrana za doba trgovanja zbog krunog oblika krug ivota: roenje i smrt); obrok se jede sjedei na podu zabranjeno jelo i pie, pranje, mazanje uljem, noenje kone obue i spolni odnos

TU BEAV - 15. ava - jedan od najradosnijih dana - ukinute smrtne kazne zadnjem narataju u pustinji - donoenje drva za rtvenik tad poinje zimska polovica godine ELUL - 12. mjesec - elul = traenje (istine, samopreispitivanje i pokajanje prije dostizanja vrhunca pokajanja na kraju mjeseca pred poetak tirea te na 1. tirea ro haanu a zatim i na Jom Kipur - znak: djevica - Selihot = molitve s molbom za oprotenje grijeha i s priznanjem naih postupaka, mole se prije jutarnje molitve 40 dana i cijeli elul i tijekom 10 dana od Ro Haane do Jom Kipura (ne lose na ne Ro Haanu, abat i Jom Kipur) - Tijekom elula se pue u ofar uznemiruje srca i potie za kajanje - 25. elula dovrio Nehemija zidove Jeruzalema - dani elula i 10 dana od Ro Haane do Jom Kipura su dani pokajanja - putovi teuve: naputanje grijeha (odluka da se vie ne ini grijeh), grinja savjesti (duboko aljenje), usmena ispovijed, odluka za ubudue - Teuva pomae samo u prijestupima protiv Boga - U prijestupima protiv ovjeka teuva nije mogua, za njih nema oprotaja na Jom Kipur - Svatko je duan drugome se ispriati, a u vrijeme elula osveta je oprostiti mu

IDOVSKO PRAVO SUDSKE INSTANCE 1. sanhedrin vrhovni sud zasjedao u Hramu, zatim se selio, a zadnji put je bio u Tiberijasu; 71 sudac kao Mojsijev et din; rabi je uvijek bio najueniji ovjek, za svaki narataj on je bio nasljednik Mojsija, desno je sjedio bet din, ostali u polukrugu, redoslijed s lijeva na desno prema starosti i uenosti; sudio u predmetima koji su se odnosili na cijeli narod imenovanja kralja, imenivanja malog sanhedrina za svako pleme i grad, suenje lanom proroku 2. bet din 23 lana, mali sanhedrin; smrtna kazna 3. bet din sedmorice proglaenje prijestupne godine 4. bet din petorice kad se nae mrtvo tijelo a ne zna se uzrok smrti

19

5. bet din trojice proglaenje punog mjeseca, sluajevi tete, spornih ugovora, krae KRITERIJI ZA SUCA - Sanhedrin: mudri, ueni u Tori, znati jezike i biti ueni u medicini, matematici i astronomiji - Sud trojice: ueni, sloni, voljeti istinu, ugledni 4 VRSTE SMRTNE KAZNE 1. kamenovanje 2. spaljivanje 3. probadanje maem 4. guenje - to je redoslijed po teini (kamenovanje najtea) 3 RAZLOGA ZA RIJETKO PROVOENJE SMRTNE KAZNE 1. moral naroda visok 2. zahtjev za svjedoenje (2 svjedoka, upozorenje) 3. lanovi sanhedrina traili olakotne okolnosti - posljednji pokuaj obrane: objava i poziv nekome tko zna olakotne okolnosti 3 IZVORA IZRAELSKOG PRAVA 1. otomansko pravo malo 2. englesko pravo iz doba britanskog mandata prije uspostave drave Izrael 3. izraelsko pravo izravno izraelsko pravo uz utjecaj amerikog, engleskog i europskog prava s neto utjecaja idovskog prava VRSTE SUDOVA 1. dravni 2. vjerski

KARUT PROPISI O HRANI ivotinje koje su koer pripitomljene su, domae ivotinje, kojima je hrana iskljuivo biljna, nisu osobito samostalne i prihvaaju ovjeka kao gospodara meu pticama zabranjene su grabljivice i pjevice Rambanova kola tumai to eljom Tore da udalji ovjeka od jela koje bi loe utjecalo na njegova moralna i duhovna svojstva, inei ga okrutnim i agresivnim u simbolinom ili stvarnom smislu

SMISAO KARUTA - Higijena: svinjetina zabranjena zbog toga sto je lako pokvarljiva i prenosi trihinelozu

20

MESO ZABRANJENO ZA HRANU 1. meso neiste ivotinje nije koer 2. hevela meso koer ivotinje koja je uginula ili nije provedeno koer klanje 3. terefa koer ivotinja i koer klanje, ali je bolesna - kopnene ivotinje razdvojeni papci & preivanje - vodene ivotinje peraje i krljut (rakovi, kampi, koljke, mekuci zabranjeni) - ptice popis zbog toga to je veina doputena (zabranjene: orao, jastreb, sokol, gavran, noj, galeb, lastavica, sova, labud, pelikan, roda, imi) - zabranjeni su i kukci, muhe, komarci, pele, skakavci - koer klanje je obavezno za ptice i kopnene ivotinje, a za ribe nije (jer ugibaju kad se izvade iz vode) - zabranjeno je zajedno jesti meso s mlijekom, ali je doputeno jesti ribu i mlijeko zajedno - zabrana jedenja krvi - zabranjeni dijelovi tijela koer ivotinje: krv, helev i gid hanae - koeriranje: ispiranje mesa od krvi i namakanje u mlakoj vodi, soljenje sa svih strana i ispiranje tri puta - kod ptica se odstranjuju vratne ile, kod sitne stoke gid hanae, kod krupne stoke loj - ohet kolje ivotinje, menaher odstranjuje helev i gid hanae, a nadzire ih rabin TEREFOT - bolest ivotinje zbog koje ona ne bi poivjela vie od 12 mjeseci - npr. kaverna u pluima, priraslica na porebrici NAELA ZA PROIZVODNJU KOER VINA 1. sva pomagala moraju biti namijenjena proizvodnji koer vina, sve to se dodaje vinu mora biti koer 2. cijeli proces moraju obavljati idovi (poboni)

TEFILA - MOLITVA Molitva je zamjena za rtve koje su se prinosile dok je postojao hram. Jutarnju molitvu je ustanovio Abraham. Poslijepodnevnu je ustanovio Izak. Veernju molitvu je ustanovio Jakov. Mukarci i ene su obvezni moliti. ene obino mole jednom dnevno nakon ustajanja i pranja ruku, a mukarci 3x. Smisao molitve: molba Bogu da ispuni potrebe; molitvom do izraaja dolazi dar govora koji ovjeka ini jedinstvenim meu svim stvorenjima.

21

KAVANA- usredotoenost na rijei koje se izgovaraju tijekom molitve. MINJAN- zajednika molitva SINAGOGA- treba biti izgraena u svakom mjestu gdje ima 10 idovskih mukaraca- U dijaspori treba biti okrenuta prema Izraelu . U Izraelu prema Jeruzalemu, u Jeruzalemu prema mjestu hrama. idovstvo doputa molitvu samo na hebrejskom jer mu nije cilj privlaenje pripadnika drugih naroda. AHRIT- jutarnja molitva nakon ustajanja peru se ruke, lijeva se voda po lijevoj pa po desnoj ruci 3x. KADI- izjava o svetosti Imena Bojeg sastavljen na aramejskom ARVIT- veernja molitva TALIT molitveni ogrta veliki vuneni plat koji do kraja, uzdu cijele irine ima crte, a cicit (rese) su mu zavezane na kutovima. See od glave do nogu. Njime se ogre preko odjee pri jutarnjoj molitvi. Mali talit isti ali manji i u sredini ima prorez za glavu, nosi se cijeli dan ispod odjee. Talitom se ogru mukarci.

- Obveze injenja micvi osloboeni su: 1. maloljetnici 12 godina za cure i 13 za deke (jer ne mogu izdrati sueljavanje due i tijela pri injenju micva. 2. mentalno zaostali, gluhonijemi 3. ene osloboene zapovijedi odreenih vremenom - Od 63 micvi preostalo je 270 222 zabrane i 48 zapovijedi, jer su danas nakon ruenja drugog hrama ostale micve vezane za hram. SEDAM MICVA NOINIM SINOVIMA - Zapovijedi koje je Bog dao cijeloj ljudskoj zajednici kako ne bi sama sebe unitila. - To su prirodne i logine zapovijedi. - Prvi ovjek dobio je est micvi (1 prije grijeha i 5 nakon grijeha), a Noi je dao jo 1: 1. ZABRANA IDOLOPOKLONSTVA - Zabranjeno vjerovati u druga boanstva osim jednoga Boga 1. ZABRANA PROKLINJANJA Boga 2. ZABRANA KRVOPROLIA- zabrana UBOJSTVA 3. ZABRANA OTKRIVANJA GOLOTINJE zabrana nekih spolnih veza: zabrana odnosa s majkom, s oevom enom, sa svakom udanom enom, s majinom sestrom, homoseksualni odnos i odnos sa ivotinjom 4. ZABRANA KRAE dua (radi prodaje u roblje), novca, ene putem prisile u brak, kraa misli (stvaranje zabluda, neisplaivanje naknade za rad 5. zapovijed o uspostavi sudova 6. zabrana jedenja mesa jo ive ivotinje NOINI SINOVI - Noin sin je svaki ovjek bilo kojeg naroda koji nije idov.

22

idovi su sinovi Izraela (Jakov) tad je poeo postojati idovski narod 12 sinova = dvanaest plemena idovskoga naroda.

KRUG IVOTA U IDOVSTVU

BERIT MILA OBREZIVANJE

1. zapovijed: o plodnosti; embrij je ivo bie od trenutka zaea - obveza oca prema sinu (kao i obveza pouavanja Tore, nalaenje ene, pouavanje obrtima, pouavanje u plivanju i otkup prvoroenca); - ako ne moe otac, mora bet din ili ako on ne moe, onda se dijete mora samo dati obrezati kad odraste. Obrezivanje obavlja MOHEL, a to je micva za oca. Tri koraka obrezivanja: 1. mila rezanje prepucija; 2. peria odmicanje tanke koice; 3. mecica isisavanje krvi iz rane SVRHA: Boja namjera da ovjek svojom rukom sklopi savez u svakom narataju, svaki put iznova tako svatko zasebno donosi odluku o idovskom identitetu. RAZLOG je peaenje na naem tijelu svetog saveza izmeu ovjeka i Boga. ako je netko prije prelaska na idovstvo ve bio obrezan, mora mu se pustiti kap krvi radi saveza. Obrezanje se obavlja 8. dana nakon roenja (ak ako je tada abat ili Jom kipur). Odgaa se zbog utice djeteta ili premale tjelesne teine. Obavlja se danju (obino ujutro). Zato 8. dan? Vitamin K se ne stvara u dovoljnoj koliini do 7. dana (vaan faktor za gruanje krvi). Druga tvar za gruanje je protrombin (110% 8. dana, 100% 9. dana). Za sveanost obrezivanja sakupljamo minjan. Obino se obrezuje u sinagogi nakon jutarnje molitve, ili u roditeljskoj kui. Pratioci uzimaju i predaju djeaka u majine ruke. Otac predaje dijete .. a ovaj sandaku (uvaeni rabin ili djed) njemu na krilu lei dijete dok ga obrezuju. Blagoslov. Pije se vino, kap popije i dijete. Dijete dobiva ime koje se uva u tajnosti sve dok ga otac o blagoslovu ne spomene prvi put. Slijedi sveani objed.

PIDJON HABEN OTKUP PRVOROENCA

prvoroene sinove treba otkupiti. Prvoroenac je onaj sin koji se rodi iz prve trudnoe majke. Tako jedan otac moe imati vie prvoroenaca ako se enio sa vie ena. - RAZLOG: vezan je za izlazak iz Egipta egipatski prvoroenci su umrli kad je Bog poslao kaznu, a izraelski su preivjeli. Prije zlatnog teleta prvoroenci su prinosili rtvu u Hramu, a kasnije je Bog odabrao levite za tu svrhu jer oni jedini nisu sagrijeili. Kad se rodi prvoroenac, otkupljuje se od kohena (levita) koji slui umjesto njega. Sveanost otkupa prireuje se 30. dana od roenja (tada sin nije vie u opasnosti). Otac otkupljuje 5 kovanica od kohena (5 ekela). Dijete se otkupljuje i ako je bolesno, neobrezan ili nije prisutan 30. dana. Ako ne bude otkupljeno, mora otkupiti sam sebe kad odraste. -

23

BAR MICVA (SIN ZAKONA) I BAT MICVA (KI ZAKONA) Bar micva ('sin zakona') deko sa 13 godina i 1 dan obavezan je ispunjavati sve Boje zapovijedi iz Tore za mukarce. Bat micva ('ki zapovijedi') djevojica sa 12 godina i 1 dan Simbol sazrijevanja pojava dviju dlaica. PROSLAVA BAR MICVE - Sveanost prireuju roditelji. Djeak prvi put ispunja dvije micve: vezivanje tefilina i alija k Tori (poziv na itanje Tore), odrava se ponedjeljkom i etvrtkom. Proslava poinje vezivanjem tefilina ujutro na dan Bar micve. ABAT HATAN abat poslije bar micve kada djeak sam ita haftaru. PROSLAVA BAT MICVE: odrava se u krugu obitelji i prijatelja. ena od tada biva osloboena zapovijedi vezanih uz odreeno doba dana (npr. vezivanje tefilina). Zabrana kuhanja na abat vrijedi za oboje.

TEFILINI: dvije kutijice od ivotinjske koe u kojima su odlomci iz Tore napisani na

pergameni. Jednu privruje na ruku, a drugu na elo.

HATUNA IDOVSKO VJENANJE

Najvanija idovska privatna institucija, temelj za ispunjavanje mnogih Bojih zapovijedi. Prvi uvjet za vjenanje je da su oba partnera idovi. 2 koraka: 1) ERUSIN (zaruke) ili KIDUIN (posveta) 2) NISUIN (enidba)

KIDUIN mukarevo stjecanje ene uz njezin pristanak. Obred zahtijeva i dva koer svjedoka. Moe se obaviti na tri naina:
1) novcem koji mukarac daje eni 2) ispravom koju mukarac daje eni 'posveena si mi ovom ispravom'. Na nju se potpisuju svjedoci 3) spolnim odnosom partnera radi ostvarenja braka 4) NISUIN vjenanje, nakon oko godinu dana obred pod hupom (baldahin) koji obuhvaa sedam blagoslova i davanje ketoe (brane isprave), nakon ega ena odlazi u dom svoga mua. Danas je od ERUSINA preostao obiaj zaruka one nemaju pravnu snagu ve su izraz meusobnog dogovora partnera i njihovih obitelji o namjeri budueg vjenanja. Razbije se tanjur, sklapa se ugovor, mau se ruke hanom (ostaje na rukama tjedan dana kao dokaz). Danas se KIDUINI i NISUIN prireuju istoga dana (Akenazi kad poste i to traje do kraja obreda pod hupom). KETUBA ugovor, prvo potpisuje mladoenja pa dva svjedoka. U njoj se navode obaveze mua i prava ene. Stvorili su je lanovi Velikog vijea u doba Hrama. Ketuba treba osigurati prava ene u braku u sluaju smrti mua ili rastave. Mu joj obeava osigurati hranu i odjeu i odravati s njom spolne odnose. Obvezuje se

24

brinuti za njezino lijeenje i pogreb. Osigurava joj isplatu odreene svote novca u sluaju rastave ili svoje smrti. Ranije neudavana ena dobiva dvostruko veu svotu novca od rastavljene ene ili udovice jer su one ve dobile ketubu bivih mueva. Navodi se: miraz donesen iz roditeljske kue, na to mu dodaje svotu od ketube. Ta dodatna svota je 1/3 miraza. U ketubi se ne navode iznosi novca. Tekst isprave je na aramejskom jeziku. Samo uz enin pristanak mogue je oeniti se, ali se mu mogao rastati i bez njenog pristanka (valjan razlog). Hatan - mladoenja dva oca Kala mlada dvije majke Hupa komad tkanine razapet pomou motki poput nadstrenice pod kojom se odrava vjenanje. Danas se novac za kiduin daje u obliku prstena.

GERUIN RASTAVA BRAKA

Razlozi: neplodnost, nevjera, bolest, mana (tjelesna ili duevna) koji su otkriveni tek nakon vjenanja, odbijanje spolnih odnosa zbog odbojnosti ili nemogunosti. GET isprava o rastavi Manizer dijete preljubnice

SMRT U IDOVSTVU

AVELUT obuhvaa sve ono to mora initi osoba koja je izgubila nekog bliskog.
Sastoji se od etiri dijela: 1) ANINUT od trenutka smrti do pogreba, najtee razdoblje tugovanja. Onen je osloboen od svih Bojih zapovijedi kako bi mogao biti uz preminuloga i prirediti pogreb. U to vrijeme ne jede se meso i ne pije vino. Obrok za oaloenog pripremaju znanci ili roaci, a jede ga dan nakon pogreba. To je obina lea i tvrdo kuhana jaja (zbog okruglog oblika). 2) IVA 7 dana nakon pogreba, sjedi se na podu, jede se na klupicama i spava na madracima na podu. alosnici ne rade i ne izlaze iz kue. Vrata kue su otvorena zbog tjeenja. Zabranjeno je kupati se, brijati i iati. Ne jede se meso i ne pije vino, nema spolnih odnosa, ne prouava se Tora, pale se svijee. 3) ELOIM 30 dana nakon pogreba, nakon ive kupa se i mijenja odjea, smije se ii na posao, ne brije se i ne ia. Ne posjeuju se veseli dogaaji i ne slua se glazba. 30. dana posjeuje se grob i podie nadgrobni spomenik. 4) ANA 12 mjeseci nakon pogreba, vezano uz smrt oca ili majke, izbjegava se veselje (glazba, zabava, promjena stana i kupovanje sua ili odjee).

TKO JE OBAVEZAN ZA AVELUT? Svatko za oca i majku, brata, sestru, suprunika, sina, ker. HEVRA KADIA skupina ljudi koji se brinu za sve potrebno oko pokojnika i njegova pogreba.

25

VIDUJA ispovijest umiruega. Za to vrijeme ga se ne smije dirati. Nakon smrti

otvaraju se prozori i izlijeva se sva voda u kui. Tijelo se stavlja na pod, priljubljenih nogu i ruku na prsima. Oi se zatvaraju, a lice prekriva plahtom. Pali se svijea pokraj glave. Netko uvijek mora biti pokraj njega i itaju se psalmi. Pranje pokojnika. Mazanje mirisima, ia se i oblai u odjeu za preminule (od bijelog lana), umotava ga se u talit i odmotava se prije ukapanja. Ispraaj zapoinje sakupljanjem u mrtvanici, posmrtni govor (hesped), deranje odjee (za majku i oca zadere se ovratnik s lijeve strane do prsa, za ostale s desne strane. Deranje (keria) obavlja se i prigodom smrti uitelja Tore, predsjednika Sanhedrina i presjednika vrhovnog suda Sanhedrina, kad zaujemo nekoga da proklinje Boga, kada je zapaljena Tora i kada se vidi Hram u Jeruzalemu u ruevinama. Pokojnika se pokapa istoga dana, osim: kad je pokojnikov sin na putu (jer on mora moliti kadi); na abat i na blagdan se ne pokapa mrtve. Za pogreb nije potreban lijes, tijelo je samo zamotano u tahrihim (pogrebnu odjeu) i polae se izravno na zemlju; nakon zatvaranja groba moli se kadi. Pri izlasku iz groblja peru se ruke ali se ne briu. Micva tjeenje oaloenih razgovara se o lijepim svojstvima pokojnika. KADI ALOBNIKA obaveza za svih 7 bliskih lanova obitelji, moli se u sinagogi u tri dnevne molitve tijekom 11 mjeseci. JEDNOSTAVNOST ISPRAAJA jer svaka ceremonijalnost slui ivima a ne mrtvima, i ne smiju se razlikovati bogati od siromanih.

SMRT I DUA SMRT toka prijelaza iz materijalnog svijeta u duhovni. 5 STUPNJEVA DUE: 1. NEFE krv kola kroz sve dijelove tijela 2. RUAH srce ispunjavanje Bojih zapovijedi 3. NEAMA mozak prouavanje Tore 4. JEHIDA i 5. HAJA razine do kojih se dopire dugim i napornim radom na ostalim dijelovima due. EUTANAZIJA 'dobra smrt' ili 'lagana smrt', ubojstvo iz milosra. - Za idove svaka sekunda ovjekova ivota je vrijedna (nema razlike izmeu ubojstva zdrave ili bolesne osobe), ak i za bolesnika na umoru mora se prekriti abat ako e mu to omoguiti da poivi makar jo jedan sat. - Bolesnik ima dunost lijeenja, aktivna eutanazija je zabranjena. - Pasivna eutanazija suzdravanje od terapije koja bi produljila ivot (prikljuak na aparate) ili prekid terapije iji je cilj produljivanje ivota (iskljuivanje aparata).

26

Vrijednost i svetost ivota spreavanje muka i patnje, zabranjeno dati terapiju umiruem bolesniku kojemu nema spasa, ako je ta terapija muna i bolna. POBAAJ ne rtvuje se ljudski ivot radi ivota fetusa. - Doputen je ako je ugroen ivot i zdravlje majke (ak i duevno), npr. depresija. - Zabranjen zbog socioekonomskih razloga ili zato to nije udana. - Moe se ubiti dijete dok ne izie glava. SAMOUBOJSTVO Nae postojanje je injenica protiv koje se nemamo pravo pobuniti ili ju promijeniti. - Samoubojstvo je ubojstvo u svakom smislu. - Dua samoubojice ne nalazi mir i ne moe se vratiti u tijelo jer je uniteno, a ne moe ui ni u svijet dua prije nego joj doe vrijeme. Poast se ne iskazuje samoubojici, ali se zabranjuje prouzroiti bol njegovoj obitelji pa se odravaju svi alosni obiaji vezani za ast obitelji posjeuje ih se i tjei. - Samoubojicu se ne pokapa na sredinjem dijelu idovskog groblja nego u kutu, na rubu. Ne dri se nadgrobni govor. - Danas se smatra da je samoubojica duevno bolesna osoba pa ga ne smijemo kazniti jer nije mogao utjecati na svoje postupke pa ga se pokapa kao sve ostale. OBDUKCIJA I DONACIJA ORGANA DONACIJA doputeno prekriti sve Boje zapovijedi da bi se spasio ivot. Podupire se donacija. Zabrana oskvrnjivanja mrtvog tijela; svaki dio tijela treba biti pokopan suprotstavlja se donaciji organa. Donacija se doputa kada je organ neposredno potreban za odreenog primatelja (tie se i presaivanja sa ivoga, kao i sa mrtvoga donora). KREMIRANJE je zabranjeno. Doputeno je samo pokopati mrtvo tijelo zbog uskrsnua mrtvih u budunosti. Kremacijom se unitavaju kosti koje bi trebale ustati iz groba i dobiti meso, tetive i kou. Time (kremiranjem) se izjavljuje da se ne vjeruje u uskrsnue. Tu se ne ubrajaju oni koji nisu dobrovoljno pristali na kremaciju bitan je svjesni i slobodni postupak.

IDOVSKA FILOZOFIJA POECI: I. Doba II. Hrama zlatno doba grke kulture kada je djelovao Tales iz Mileta. Dodir s grkom filozofijom (po. 6. st. pr. n. e.). idovski filozof koji je stvarao u okruju grke kulture bio je FILON ALEKSANDRIJSKI (1. st. pr. n. e.). Razlike izmeu grke i idovske filozofije GRCI istiu snagu, oblik, lijepo znai dobro, prednost daju sadanjosti pred budunosti, prvenstvo daju korisnosti, cijene cjelovitost tijela, Aristotelovska filozofija obavezuje na robovanje na svijetu.

27

IDOVI istiu duh, sadraj, dobro znai lijepo, budunost ima prednost pred sadanjou, prvenstvo daju moralu, cijene cjelovitost due, zastupaju apsolutnu jednakost meu ljudima (svi prema Bojem liku).

GLAVNI PREDSTAVNICI IDOVSKE FILOZOFIJE 1. FILON ALEKSANDRIJSKI ( 1. st. pr. n. e.) 2. RABI SEADJA GAON (9. st.) 3. RABI MOE BEN MAJMON RAMBAM (12. st.) IZVOR IDOVSKE FILOZOFIJE U teorijskom promiljanju na nekoliko razina: 1. KOZMOLOKA RAZINA RAMBAM uda prirode su u Abrahamovu ivotu izazvala intelektualnu znatielju i teoloko promiljanje. Red i harmonija koji vladaju u svemiru dovode onoga koji razmilja do konanog zakljuka da taj divni svijet nije sluajnost, ve ima pokretaa, tvorca i vodia. 2. ETIKA RAZINA Moralno vladanje ovjeka vodi k promiljanju o ovjekovom izvoritu i o njegovu odreenju kao psihofizike, a ne samo tjelesne cjeline. 3.POVIJESNA RAZINA nastala uvidom u opu povijest i uspredbom sa idovskom povijeu od njenih poetaka UDA IDOVSKE POVIJESTI - ivot Abrahama, Izaka i Jakova - nastanak idovskog naroda izlaskom iz Egipta i primanje Tore - preivljavanje nesrea - babilonsko ropstvo - grka, perzijska i rimska okupacija - progon iz europskih zemalja - optube za obredna umorstva holokaust

13 TEOLOKIH NAELA POKUAJI ZAPISIVANJA TEOLOKIH NAELA 1. Filon 5 naela O stvaranju svijeta 2. Rav Sedaja Gaon O vjerovanjima i miljenjima 3. Rambam naveo 13 naela i dao im je dogmatsko znaenje kao vjerskim postavkama koje svaki idov mora prihvatiti 1. POSTOJANJE STVORITELJA - Stvoritelj je iznad prirode i pokree ju - Stoji iznad ljudskog razuma koji ga pokuava dokuiti

28

Ljudski um je ogranien u mogunosti primanja pa ne moe shvatiti nijednu duhovnu silu, Boju misao ili Njegovu veliinu Prirodne zakonitosti kao dokaz Bojeg postojanja: a) moralni imbenik u ovjeku: najvia razina spoznaje je ona koja ne treba dokaz b) duhovni pojmovi kao dio ovjekove osobnosti misao, spoznaja, osjeaj, moral, volja nadmaterijalna duhovna dimenzija c) sloenost tijela ovjeka i ivotinja d) ustroj svemira e) nepromjenjivost prirodnih zakona

2. JEDINSTVO STVORITELJA - jedan i jedini - Abraham otac monoteizma 3. BOJA BESTJELESNOST - Bog nije od materije i nema oblika 4. STVORITELJ JE PRETHODIO SVEMU - prethodnost Boga je apsolutna, ontoloka (uzrok svemu prouzroenomu) 5. SAMO SE BOGU SMIJE SLUITI - nitko se ne moe postaviti izmeu Boga i ovjeka - ovjek smije molitve upuivati samo Bogu (znai ne svecima, anelima, mrtvima!) - Bog nema predstavnika (nije sveenik bogomdan za otputanje grijeha!) 6. PROROKOVANJE - Bog se na Sinaju objavio cijelome narodu od 3 milijuna idova - Cijeli narod se uspeo na razinu proroka - Najvei prorok: Mojsije duom i tijelom predan Bogu, idealan narodni voa - Razina proroka: tjelesna, duhovna i moralna potpunost - Prorok je utjelovljenje Bojeg nadzora nad ljudima, uzor narodu, predstavlja Boje ponaanje svojim djelima - Jedino je Mojsije primio prorotvo pri stanju potpune svijesti - Tri posljednja proroka: Hagaj, Zaharija i Malahija - Preduvjet za prorokovanje je bio da veina idova ivi u Izraelu a za ove trojice idovi su bili u Babilonu ili dalje u progonstvu (od 370. pr. Kr., od dana kad je sruen I. Hram) - Isus nije prihvaen kao prorok zato to se pojavio nakon ovog razdoblja i zato se njegovo prorokovanje protivi Tori 7. UZVIENOST MOJSIJEVOG PROROKOVANJA - razlozi: a) primio proroanstvo izravno od Boga, bez posrednika (anela)

29

b) prorokovanje se dogodilo danju, u budnom stanju (ostali u snu ili privienju) c) prorokovanje nije bilo popraeno tekim tjelesnim stanjem (slabost, strah, drhtanje zbog pobuenja mate) d) prorokovao u trenucima koje je sam odreivao 8. TORA JE S NEBA - Boje otkrivenje cijelom narodu - Sadraj Tore kao svjedok o njenom boanskom izvoru: a) etika razina etika naela iz Tore nisu poznata u drugim kulturama zatita slabima u drutvu (siroad, stranci, udovice i sirotinja) b) teoloka razina c) razina znanja Tora iskazuje mnoga znanja o tijelu, za koja se ne zna kako bi mogla biti dostupna u ono vrijeme; znanje o astronomiji 9. POTPUNOST TORE - potpuna i vjena - ne smije joj se nita dodavati ni oduzimati - nepromjenjiva je 10. BOG ZNA TO LJUDI INE - providnost - slobodna volja i izbor Bog poznaje sva naa djela i misli 11. NAGRADA I KAZNA - idovska povijest vraa dobrima dobro, a kanjava zlo 12. DOLAZAK MESIJE - kraj vremena, potpuno jednobotvo, zaustavljena bol, savrenstvo svega u svemiru - Mesija: obian ovjek, rodit e se na uobiajen nain a ovjeanstvo toga nee biti svjesno, s oeve strane mora biti iz loze kralja Davida - Zadaa Mesije: a) sakupljanje idovskog naroda u Svetu zemlju i odreivanje porijekla unutar idovskog naroda (levit, izrael) b) gradnja treeg Hrama c) vrhovni sudac meu narodima d) nee biti raznih religija e) uskrsnue umrlih 13. USKRSNUE UMRLIH - jedna od zadaa Mesije - kazna za nevjerovanje u uskrsnue je odsijecanje od ivota u buduem svijetu