JU I SREDNJA KOLA "Dr.

Husein Dani" VELIKA KLADUA

MATURSKI RAD
Tema: Izvori elektrine struje

Mentor: Alijagi Emir dipl.ing.ma

Kandidat: Jai Adis IIIA

1. UVOD Za normalan rad motora, a samim tim i sjelokupnog motornog vozila mora postojati izvor elektrine struje. Da bih motor mogao da izvri pogon mora postojati neki izvor elektrine struje, koji pokree alternato, odnosno preko klinastog remena i sam motor. Meutim, elektrina struja se vremenom troi na mnogobrojne potroae kod motornog vozila i da nepostoji dinama koja e pri radu motornog vozila proizvoditi struju, elektrina struja u akumulatorima bi se brzo potroila i nebi mogli pokrenuti vozilo. Dakle dinama koristi da bi konstantno proizvodila elektrinu struju pri radu vozila i time puni akumulator, gdje takoer zadovoljava potrebe ostalih potroaa.

2. BATERISKO PALJENJE Ovo paljenje je na automobilima u mnogo veoj upotrebi nego magnetsko paljenje. Baterisko (akumulatorsko) paljenje obuhvata sljedee elemente: - generator koji proizvodi struju, napaja razne aparate i slae struju u akumulator (bateriju); - akumulator koji prihvata struju da je razailje kada, gdje i koliko treba; - indukcioni kalem koji struju niskog napona iz akomulatora pretvara u struju visokog napona; - prekida koji u pogodnom momentu prekida kolo struje niskog napona; - razvodnik paljenja koji razvodi struju visokog napona; - svjeice na ijim se principima u cilindrima motora pojavljuje varnica; - sprovodnici koji vezuju meusobno pojedine elemente.

Slika 1. ema bateriskog paljenja 2.1. Indukcioni kalem

Indukcioni kalem se sastoji iz jednog jezgra (meko gvoe) oko koga je namotana izolovana deblja ica. Krajevi ice su vezani za prikljuke na akomulatoru. Postavljeno je i kolo struje i jedan prekida koji moe kolo da prekine. Ovaj namotaj zove se primarni namotaj.

Preko primarnog namotaja je namotana tanja izolovana ica, koja nema nikakve veze sa primarnim namotajem, i naziva se sekundarni namotaj. Ovaj namotaj ima mnogo vei broj navoja. Na jednom mjestu je prekinut i krajevi su mu priblieni ali se ne dodiruju. Kad se pusti struja iz akumulatora ona proe kroz primarni namotaj i proizvede u jezgru indukcionog kalema magnetsko polje. Napon ove struje je obino 6 volti. Ako se kolo primarne struje naglo prekine (prekida= onda se i magnetsko polje naglo izgubi. Ali usljed toga se u sekundarnom kolu (namotaju) pojavi nova indukovana struja (sekundarna struja) vrlo visokog napona, 10.000 volti i vie. Ta sekundarna struja jurne kroz sekundarno kolo i kad naie na prekinuto mjesto ona prosto preskoi i ode dalje. Tu gdje je struja preskoila pojavila se varnica. Na automobilskom motoru je udeeno da ovo preskakanje varnice bude ba na pipcima svijeice. Kad je kolo primarne struje prekinuto, struja koja je kroz ovo kolo tekla, ima tenju da produi da tee i da preskoi s jednog vrka prekidaa na drugi. Zato je tu kondenzator koji je tako postavljen (vezan paralelno za oba pipka) da se ta struja sjuri u kondenzator, koji poslui kao rezervoar da tu struju primi. Kad se kontakti prekidaa opet spoje ta struja se vrati u kolo. 2.2. Prekida

U primarno kolo struje ukljuen je prekida. Prekida se sastoji iz jednog ekia i nakovnja, na kojima su kontakti. Jedan kraj primarnog kola vezan je za eki, a drugi za nakovanj. Kad su njihova dugmad jedno na drugome kolo je zatvoreno. Kad se oni razmaknu, kolo je otvoreno (prekinuto). Da bi se ovo prekidanje izvrilo kad treba postoji jedan brijeg koji je na jednoj osovini, u vezi sa motorom, i kad se isti obre, udara po jednom noktu na ekiiu, podie ga i tako razmie kontakte. Struja je tada prekinuta. Oblik brijega zavisi od broja cilindara. Ako je za 4 cilindra onda je etverougaon. Ako je za 6 onda je estougaon. Ako ima vie od 8 cilindara onda se obino prave dva kontakta sa jednim brijegom koji ima upola manje uglova. Okretanje osovine na kojoj je brijeg, u vezi je sa radom motora i regulisan je tako da se prekidanje vri u momentu kad varnica na svijeici treba da se pojavi, a to je pred sam kraj hoda sabijanja. Jedna mala opruga vraa ekii na svoje mjesto poslije svakog prekidanja.

3. AKUMULATOR (BATERIJA) Akumulator je ureaj u kome se sakuplja elekrina struja da bi se uvijek imala na raspolaganju. Ako struju mnogo i esto troimo akumulator e se brzo isprazniti i treba ga puniti. Na automobilu akumulator se puni strujom koju proizvodi generator. Akumulator daje struju za mnoge svrhe na automobilu: za paljenje motora, za opaljivanje, za osvjetljenje, za zvuni ureaj itd. Predvieno je tako da, im se malo isprazni, generator ga dopunjava strujom, a im se napuni, generator prestaje da mu daje struju. Princip akumulatora lei u jednoj elektrohemiskoj radnji koja se u njemu zbiva. Kad se akumulator puni tj. struja spolja dolazi u njega, onda se vri jedna elektrohemiska radnja. Kad se prazni tj. alje struju u koji od pomenutih organa onda se u njemu opet vri jeda elektrohemiska radnja obrnuta od prve, i to tako stalno. Svako punjenje troi po malo akumulator, emu dosta doprinose vibracije u vozilu. Najvie struje troi opalja (starter) te zato ga ne treba suvie esto i na due vrijemena upotrebljavati. 3.1. Sastavni dijelovi akumulatora

Na automobilima se upotrebljavaju gotovo iskljuivo olovni akumulatori od 6 volti tj. sastavljeni iz 3 elije od kojih svaka daje oko 2 volta. Djelovi akumulatora su sljedei: Sud od ebonita (tvrde gume) podjeljen na tri nezavisne pregrade, u svakoj je po jedna elija. Ploe Su ustvari olovni okviri u koje je nabijena aktivna materija. Aktivna materija kod pozitivnih ploa je od olovnog superoksida i mrke su boje (boje okolade). Akivna materija negativnih ploa je suho sunerasto olovo i one su svijetlo sive boje. Vie pozitivnih i negativnih ploa ine jednu eliju ili elemenat. Ploe sumeusobno rastavljene separatorima tj. pregradama od specijalno preraenog drveta ili od tvrde gume. Separatori moraju biti izolatori ali prozirni ili izbueni da omoguavaju prolaz tenosti. Sve pozitivne ploe jedne elije vezane su jednim olovnim mostom, koji nosi na sebi olovni stubi (pozitivni pol). Isto tako i negativne ploe imaju svoj negativni pol.
5

Ovi polovi tre iz suda kroz poklopac i za njih se vezuju prikljuci za odvod struje. Na dnu suda su rebra na koja se elije oslanjaju a izmeu kojih se skuplja talog.

Slika 2. Dijelovi akumulatora A pozitivna ploa B negativna ploa C element (elija) D polovi elije

Pokopac je od ebonita. Ima dvije rupe za polove. Na njemu takoe postoje rupice koje slue za nadopunjavanje tenosti. Spojne ipke. Tri elije su vezane u seriju tj. pozitivni pol jedne vezan je sa negativnim polom susjedne, pomou olovnih spojnih ipki, koje se natiu na polove i zaliju olovom. Jedan pol prve i drugi pol posljednje elije ostali su slobodni i oni slue kao pozitivan i negativan pol cijelog akumulatora.

Slika 3. Akumulator u presjeku 1. Sud akumulatora 2. Pregradni zid elija 3. Poklopac elije 4. Masa kojom se zalijevaju poklopci 5. Mosti sa polom 6. Spojna poluga polova dvije elije 7. Krajnji pol 8. Nivo tenosti 9. Gornja ivica ploa 10.Rebra na dnu elija 11. Prostor za skupljanje blata

Tenost (elektrolit) se sastoji od razblaene sumporne kiseline odreene jaine. Poto sumporna kiselina rastvara metale to se rastvor kiseline pravi samo u destilisanoj vodi a nikako u obinoj vodi, niti kinici. Isto tako smije se u akumulator dolijevati samo destilovana voda. Prikljuci na polove za odvod struje iz akumulatora mogu biti razliitog oblika. Pozitivni pol oznaen je sa (+) a negativni sa (-).

Slika 4. Prikljuci sprovodnika na polove akumulatora 3.2. Rad akumulatora

Kad se npr. upali osvjetljenje na automobilu elektrina struja polazi sa pozitivnog pola akumulatora, prolazi kroz lampe i vraa se natrag na negativni pol. Tako je zatvorila svoje kolo struja. Za to vrijeme se u samom akumulatoru razvija jedna hemijska radnja: elektrolit djeluje na aktivnu materiju ploa i mjenja im sastav, a i sam elektrolit se mijenja. To se produava sve dok sva aktivna materija ploa nije promjenjena. Akumulator se ispraznio. Punjenje akumulatora vri se istim putem. Pozitivni pol generatora vezuje se za pozitivni pol akumulatora, a negativni opet za negativni. Struja prolazi i sad povraa aktivnu materiju u svoje prvobitno stanje. 3.3. Odravanje akumulatora

Najvanija stvar kod odravanja akumulatora za ofera-mehaniara je da nivo elektrolita (tenosti) ne spadne. Znai dolijevati s vremena na vrijeme po malo destilisane vode u svaku eliju. Za obinu vonju po gradu dovoljno je ovo initi jedan put mjeseno. Treba imati na umu da se sumporna kiselina ne isparava te nju ne treba dolijevati. Normalno akumulator se puni generatorom na samom vozilu. Ako se (npr. zimi) suvie mnogo struje troi na starter i na svijetla, a uz to vozilo
7

ne vozi dovoljno, moe akumulator djelimino da se isprazni. Mogue je tada regulisati generator da vie puni. Dobro je prije dodavanja destilisane vode izmjeriti areometrom gustinu tenosti. Ako je akumulator pun na areometru treba da bude oko 1300 (znai da je voda 1,3 puta tea od od vode). Ako je ispod 1250 akumulator je djelomino ispranjen te ga treba pniti ili je u ravom stanju. Ako je 1000 znai da se sva kiselina pretvorila u vodu. Ako akumulator mora da stoji van upotrebe treba ga ostaviti napunjenog. Ako stoji vie od mjesec dana opet ga dopuniti. Kiselina nagriza kou, odjelo i obuu. uvati se. Za sluaj da kane ili se raspe odmah mjesto oprati vodom, zatim jakim rastvorom sode bikarbone i vode i opet vodom. 3.4. Namjetanje akumulatora na vozilo

Ako je akumulator bio skinut pa se ponovo namjeta na svoje mjesto na vozilu treba strogo voditi rauna da bude pravilno vezan a to znai da polovi budu vezani za odgovarajue kablove. Jedan pol je vezan za sprovodnik koji dolazi iz generatora a drugi je vezan za masu. Kod evropskih vozila je obino pozitivan pol akumulatora vezan za generator a negativni za masu. Kod amerikih vozila je obrnuto.

4. OPALJA (STARTER) Za startanje (stavljanje u pogon) automobilskog motora na svim automobilima postoji odgovarajui elektrini ureaj starter. To je ustvari jedan elektromotor koji se napaja strujom iz akumulatora. Da bi pokrenuo motor i dao mu izvjesnu turau da prihvati i dalje sam krene potrebna je prilina snaga. Starter izvue iz akumulatora za svako startanje prosjeno izmeu 150 i 300 ampera. Iz toga vidim kako akumulator moe lahko da crkne, ako se vri suvie esto startanje.

Slika 5. Opalja starter u presjeku Ureaj za startanje se sastoji iz: akumulatora koji daje struju, dugmeta za kontakt i samog startera tj. elektrinog motora. Motor obuhvata magnete, kotvu sa navojima i etkice.

Slika 6. Starter sa kvailom

Kad se pritisne pedala za startanje zatvori se veza izmeu akumulatora i startera i struja pojuri u starter. Najprije doe u navoje oko magneta. Ovi se odmah namagnetiu. Iz ovih navoja pree struja preko pozitivne etkice doe u navoje kotve i namagnetie jezgro kotve. Poznato je iz magnetizma da se raznorodni magnetski polovi privlae a istorodni odbijaju. Ovo vai i za elektro-motor i to privlaenje i odbijanje ini da se kotva okree, a sa njom i pogonski zubanik. Nain na koji se pogonski zupanik startera ukljuuje i iskljuuje od zamajca ima vie a najpoznatiji su tzv. bendix nain i starter sa kvailom. Bendix nain prikazan je na slici 6.

10

5. GENERATOR (DINAMA) Generator ili dinama je maina koja pretvara mehaniku snagu u elektrinu. Generator, dakle, ne moe uopte proizvoditi elektrinu struju ako se ne pokree nekom vrstom mehanike snage. U sluaju automobila ovu snagu daje sam automobilski motor. Proizvedena struja je jednosmjerna.

Slika 7. Generator (dinama) u presjeku Rad generatora moe se ukratko opistai na sljedei nain. Elektrina struja iz izvora pusti se da proe kroz namotaje magnetskih polova. Magnetski polovi se magnetiziraju i dobiju time izvjesnu magnetsku silu. Magnetske silnice prelaze s jednog pola na drugi. Izmeu polova se okree kotva sa svojim namotajem. Kotvu okree motor preko osovine generatora. Rekli smo ve da se namotaji okreu u magnetskom polju i sjeku magnetske silnice i u namotajima e se javiti indukovana struja. Ova struja iz namotaja kotve prelazi u ipke kolektora odnosno sabiraa struje. Jedan dio ove indukovane struje ide preko tzv. tree etkice u namotaje magnetskih polova, pojaava koliinu struje u njima, dakle pojaava magnetizam u polovima. Drugi dio ove struje , dakle sav ostatak, skuplja pozitivna etkica sa kolektora i preko svog nosaa i sprovodnika sprovede je na pozitivni prikljuak generatora. Odatle kroz sprovodnike ide struja da opslui: osvjetljenje, sirenu, paljenje a ono to pretekne ide kroz pozitivni prikljuak akumulatora u sam akumulator.

11

5.1.

Regulisanje rada generatora

Pri hladnom vremenu startanje motora je tee i esto ga treba ponoviti vie puta. Iz akumulatora se troi vie struje. Kad je hladno onda je i dan krai te se i za osvjetljenje vie upotrebljava. Da bi se akumulatoru poto je motor upaljen i poeo da radi, vratila to prije utroena struja predvien je u kolu namotaja magnetskih polova generatora jedan termostat. Njegov rad je u sljedeem: kad je generator hladan termika ploica se oslanja na kontakt i kroz namotaj magnetskih polova prolazi jaka struja koja proizvodi jak magnetizam, dakle i jaku indukovanu struju koja brzo puni akumulator. Ali im se generator zagrije termika ploica se ispravi i odmakne sa kontakta. Struja tada mora da prolazi, ne direktno preko ploica i kontakta ve kroz jedan otpornik. Time se koliina struje, koja prolazi kroz namotaj magnetskih polova smanjuje, ovo smanjuje njihov magnetizam to znai smanjuje koliinu struje kojau daje generator a to se i eljelo postii.

12

6. ZAKLJUAK Akumulator je ureaj u kome se sakuplja elekrina struja da bi se uvijek imala na raspolaganju. Ako struju mnogo i esto troimo akumulator e se brzo isprazniti i treba ga puniti. Na automobilu akumulator se puni strujom koju proizvodi generator. Akumulator daje struju za mnoge svrhe na automobilu: za paljenje motora, za opaljivanje, za osvjetljenje, za zvuni ureaj itd. Predvieno je tako da, im se malo isprazni, generator ga dopunjava strujom, a im se napuni, generator prestaje da mu daje struju. Za startanje (stavljanje u pogon) automobilskog motora na svim automobilima postoji odgovarajui elektrini ureaj starter. To je ustvari jedan elektromotor koji se napaja strujom iz akumulatora. Da bi pokrenuo motor i dao mu izvjesnu turau da prihvati i dalje sam krene potrebna je prilina snaga. Starter izvue iz akumulatora za svako startanje prosjeno izmeu 150 i 300 ampera. Iz toga vidim kako akumulator moe lahko da crkne, ako se vri suvie esto startanje. Generator ili dinama je maina koja pretvara mehaniku snagu u elektrinu. Generator, dakle, ne moe uopte proizvoditi elektrinu struju ako se ne pokree nekom vrstom mehanike snage. U sluaju automobila ovu snagu daje sam automobilski motor. Proizvedena struja je jednosmjerna.

13

LITERATURA 1. 2. ''Motori SUS'' ante kovai Beograd 1985. www.google.com

14

15

Sadraj:
1. UVOD 2. BATERISKO PALJENJE 2.2. Indukcioni kalem 2.2. Prekida 3. AKUMULATOR (BATERIJA) 3.1. Sastavni dijelovi akumulatora 3.2. Rad akumulatora 3.3. Odravanje akumulatora 3.4. Namjetanje akumulatora na vozilo 4. OPALJA (STARTER) 5. GENERATOR (DINAMA) 5.1. Regulisanje rada generatora 6.ZAKLJUAK LITERATURA 1 2 2 3 4 4 6 6 7 8 10 11 12 13

16