Uvod u laboratorijski rad

Rad u laboratoriju predstavlja bazu za dobijanje podataka za: - naucno istrazivacki rad - primjenu u industriji. Postovanje osnovnih pravila u laboratoriji je neophodno zbog dobijanja konkretnih rezltata i sigurnosti istrazivaca. Hemijska laboratorija moze da bude izuzetno opasno mjesto narocito ako se u njoj radi nemarno i nepazljivo. Najcesce opasnosti su: vatra, toksicna isparavanja, opekotine i sl. PRAVILA PRI RADU U LABORATORIJI: - nositi mantil, zastitne naocare i rukavice - sve eksperimentalne podatke s datumom unijeti u dnevnik rada praktikum - u laboratoriji se ne smije, jesti, piti, pusiti niti primati posjete - nije preporucljivo nositi, stikle, nakit niti imati duge nokte zbog lakseg kretanja i rukovanja - nositi zatvorene cipele koje nisu klizave - radni stolovi moraju biti cisti, svaka prosuta hemikalija mora se odmah ukloniti. Prosute kiseline i baze treba prvo razblaziti velikom kolicinom vode pa tek onda ukloniti. - ako se u laboratoriji nadje nesto zapaljivo potrebno je skloniti izvor plamena - nikada ne pipetirati ustima nego koristiti propipetu - slomljeno staklo i porcelan otkloniti u posebne korpe odvojene od papira i mekog otpada. - boce sa hemikalijama moraju biti ciste. Ako se prospe sadrzaj postaju klizave i lako ispadaju iz ruku. - sve hemikalije treba da su jasno oznacene cak i kada se nalaze u normalnim sudovima ili casama. - ne dozvoliti da hemikalije dodju u dodir s kozom, u slucaju da se to desi mjesto isprati obilnom kolicnom vode i potraziti strucnu pomoc nakon ukazane prve pomoci. - ne smije se zavirivati u otvor posuda u kojima se odvija eksperiment. - ako hemikalija dodje u kontakt s ocima, oko ispirati vodom 3-4 minute a zatim se obratiti ljekaru za pomoc. - uvijek je potrebno provjeriti naziv hemikalije na boci jer pogresno uzeta hemikalija moze izazvati nesrecu. - ukoliko treba mirisom ispitati hemikaliju to radimo tako sto se boca odmakne od lica i dlanom se priblize pare do nosa - prilikom otvaranja boce u kojoj se nalazi jako isparljiva tecnost, bocu treba drzati podalje da se ne udisu pare. - eksperimenti kod kojih se razvija otrovan plin ili eksperimenti prilikom kojih se oslobadja previse plina izvode se u digestoru - nikada ne dodavati vodu u koncentrovanu kiselinu, nego kiselinu uvijek postepeno dodavati u vodu. Nikada VUK. - u laboratoriji nije preporucljivo nositi kontaktne lece jer materijal od koga su izradjene kontaktne lece moze apsorbovati pare hemikalija te izazvati nadrazenost oka. - nije preporucljivo nositi nakit jer se moze ostetiti prilikom dodira sa hemikalijama.

- organske rastvarace (benzen, eter) ne bacati u slivnik nego u otpadne boce za to predvidjene jer su odvodne cijevi ulavnom gradjene od slabih materijala koje pod djelovanjem organskih rastvaraca mogu biti ostecene i na taj nacin ugroziti i druge prostorije. Kiseline i baze prvo dosta razblaziti vodom pa tek onda baciti u slivnik. - ne ostavljati neidentifikovane hemikalije u casama jer mogu biti toksicne, korozivne i zapaljive.

Toksicne supstance su sve one supstance koje dovode do trovanja unosenjem u organizam preko organa za varenje, disanje ili apsorpcijom koze. Korozivne hemikalije su one supstance koje ostecuju tkiva ili materijal s kojim su u dodiru. Najcesce korozivne hemikalije s kojim se radi u laboratoriji su kiseline, baze i jaka oksidaciona sredstva. Zapaljive hemikalije su supstance cije se pare mogu zapaliti nekim izvorom toplote.

RUKOVANJE OPASNIM HEMIKALIJAMA podrazumijeva rad sa toksicnim, korozivnim i zapaljivim supstancama. RAD SA TOKSICNIM HEMIKALIJAMA korozivne i zapaljive hemikalije ne mozemo staviti bilo gdje. Treba ih drzati u laboratorijskoj kapeli ili digestoru. Digestor ili kapela je izdvojeni dio laboratorije opremljen efikasnim sistemom za ventilaciju. RAD SA NAROCITO TOKSICNIM HEMIKALIJAMA Rastvorljivi cijanidi i vodonik cijanid predstavljaju smrtnu opasnost ako se unesu u organizam jer djeluju na nervni sistem za samo nekoliko minuta. Brzo preduzimanje pomoci u slucaju trovanja je neophodno. Trenutni protuotrov je amil nitrit. Protuotrov se primjenjuje tako sto se ampula razbije a sadrzaj udahne. Poslije je potrebno obratiti se ljekaru za pomoc. BENZEN Skoro sve pare uobicajenih organskih rastvaraca su toksicne ali su pare benzena ipak najopasnije. Zbog toga treba sprijeciti isparavanje benzena u laboratoriji i koristiti digestor. ZIVA Ziva ima mali napon pare pa na sobnoj temperaturi isparavanjem daje veoma otrovne pare. Zbog toga nikada ne treba ostavljati zivu izlozenu atmosferi i ukoliko se prospe odmah je pazljivo prikupiti. Aparaturu u kojoj se nalazi ziva treba drzati u plasticnoj tacni tako da se u slucaju prosipanja moze lahko pokupiti. Ako se ziva prospe, kontaminiranu povrsinu ocistiti elementarnim sumporom.

Svaka laboratorija bi trebala da ima aparat za gasenje pozara, tecnost za ispiranje ociju u slucaju kontakta sa hemikalijama te tus na izlazu ukoliko dodje do kontaminacije cijele laboratorije. RAD SA KOROZIVNIM MATERIJAMA U laboratoriji je pored mantila potrebno koristiti zastitne naocare i rukavice. Postupci u slucaju ako: - se korozivna hemikalija prospe na odjecu, odmah skinuti nakvaseni dio - hemikalija dospe do koze, nakvaseno mjesto odmah isprati obilnom kolicinom vode - koza dodje u dodir s kiselinom, isprati vodom i neutralisati sodom bikarbonom - koza dodje u dodir s bazom, isprati vodom i neutralisati razblazenom bornom kiselinom - ako hemikalija dospije u oci, oci ne treba otvarati jer se time samo korozivna materija siri po vecoj povrsini oka, treba kapke isprati vodom, zatim otvoriti oci i isprati ih velikom kolicinom vode.

RAD SA ZAPALJIVIM HEMIKALIJAMA Tacka paljenja je definitivna temperatura na kojoj je napon pare tecnosti dovoljan za gradjenje zapaljive smjese sa vazduhom. Uobicajeni organski rastvaraci imaju tacku paljenja ispod sobne temperature. Pare organskih tecnosti su gusce od vazduha i dospijevaju na znatna rastojanja od izvora. Ako takve pare dodju u kontakt sa plamenom ili drugim izvorom toplote, vatra se brzo siri. Opasnost predstavljaju samozapaljive supstance.

Mjere opreza: - koristiti digestor - ne koristiti ih u blizini plamena - ne bacati koncentrovane kiseline ili baze u slivnik - ukoliko u laboratoriji dodje do vatre ne gasiti krpom ili papirom jer ce se plamen samo prosiriti. Ne stvarati paniku, pokusati obavijestiti asistenta, pokusati ugasiti vatru prirucnim sredstvima. Za gasenje male vatre koristiti aparat za gasenje sa ugljen dioksidom ili pokrivac jer sprecava kontakt plamena sa oksigenom. Nikada ne upotrebljavati aparat za gasenje sa pjenom na elektricnim instalacijama, nego onaj sa ugljen dioksidom.

KLASIFIKACIJA STETNIH SUPSTANCI

-Otrovi se oznacavaju: 1. Znakovima opasnosti 2. Znakovima upozorenja 3. Znakovima obavijesti Svako pakiranje otrova u prometu mora biti oznaeno odgovarajuim znakovima opasnosti i oznakama upozorenja i obavijesti. Znakovi opasnosti oznacavaju se sibolima obojenim u crno-narandzasto-bijelu boju. Mogu oznacavati : - vrlo jaku otrovnost -otrovnost -stetnost -nagrizajuce djelovanje -nadrazujuce djelovanje -eksplozivnost -oksidativnost -vrlo laku zapaljivost -laku zapaljivost -opasnost po okolis -sadrzaj azbesta ( oznaka a) -Znakom za vrlo jaku otrovnost (T+) i simbolom oznauju se otrovi iz Skupine I. Simbol je grafiki prikaz mrtvake glave s prekrienim kostima, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis vrlo jaki otrov. -Znakom za otrovnost (T) i simbolom oznauju se otrovi iz Skupine II. Simbol je grafiki prikaz mrtvake glave s prekrienim kostima, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis otrov. -Znakom za tetnost (Xn) i simbolom oznauju se otrovi iz Skupine III. Simbol je Andrijin kri crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis tetno. -Znakom za nadraujue djelovanje (Xi) i simbolom oznauju se otrovi koji trenutnim, produenim ili ponovljenim dodirom s koom ili sluznicom izazivaju upale. Simbol je Andrijin kri, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis nadraujue. -Znakom za nagrizajue djelovanje (C) i simbolom oznauju se otrovi koji u dodiru s organskim i anorganskim tvarima izazivaju njihova oteenja. Simbol je grafiki prikaz dviju epruveta iz kojih kaplje tekuina na ruku i metal. Simbol je crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis nagrizajue. -Znakom za eksplozivnost (E) i simbolom oznauju se otrovi koji pod utjecajem plamena ili drugih toplinskih izvora eksplodiraju, ili kod kojih je opasnost od eksplozije zbog udarca, tlaka ili trenja vea nego kod dinitrobenzena. Simbol je grafiki prikaz bombe koja se rasprskava, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis eksplozivno.

-Znakom za oksidirajue djelovanje (O) i simbolom oznauju se otrovi koji u dodiru s drugom tvari daju jaku egzotermnu reakciju (oslobaanje topline) ili pri tome nastaju druge promjene koje poveavaju stupanj opasnosti. Simbol je grafiki prikaz plamena iznad prstena, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis oksidirajue. -Znakom za vrlo laku zapaljivost (F+) i simbolom oznauju se otrovi koji se pod normalnim tlakom (1013 mbara) i na normalnoj temperaturi (20C )mogu zapaliti, dovesti do pojave poara ili potpomagati gorenje (tekuine vrlo niskog plamita i vrelita, te plinovi koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom). Simbol je grafiki prikaz otvorenog plamena, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis vrlo lako zapaljivo. -Znakom za laku zapaljivost (F) i simbolom oznauju se otrovi koji se lako zapale u dodiru s izvorom vatre, otrovi koji se pale u dodiru sa zrakom bez posredovanja drugih tvari (samozapaljivi otrovi) te otrovi koji u dodiru s vodom ili vlanim zrakom razvijaju zapaljive plinove. Simbol je grafiki prikaz otvorenog plamena, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis lako zapaljivo. -Znakom opasnosti za okoli (N) i simbolom oznauju se otrovi koji su opasni za biljke i ivotinje, organizme u tlu, pele, ozonski omota i dr. Simbol je grafiki prikaz stabla i ribe, crne boje na naranastoj podlozi. Pokraj znaka stavlja se natpis opasno za okoli. -Otrov moe biti obiljeen najvie sa dva znaka od kojih jedan oznauje opasnost za zdravlje ljudi ili ovjekovu okolinu (otrovnost, tetnost po zdravlje, nagrizajue i nadraujue djelovanje), a drugi ostale vrste opasnosti (eksplozivnost, oksidativnost i zapaljivost). R oznake (fraze, izrazi), engl. Risk Phrases su definisani trecim aneksom uputstva propisanim od strane EU. R 1 Eksplozivno u suhom stanju R 2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu uzrokovati eksploziju R 3 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu vrlo lako uzrokovati eksploziju R 4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalima R 5 Zagrijavanje moe uzrokovati eksploziju R 6 Eksplozivno u dodiru ili bez dodira sa zrakom R 7 Moe uzrokovati poar R 8 U dodiru sa zapaljivim materijalom moe uzrokovati poar R 9 Eksplozivno u smjesi sa zapaljivim materijalom R 10 Zapaljivo R 11 Lako zapaljivo R 12 Vrlo lako zapaljivo R 13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plin R 14 Burno reagira s vodom R 15 U dodiru s vodom oslobaa vrlo lako zapaljive plinove R 16 Eksplozivno u smjesi s oksidirajuim tvarima R 17 Samozapaljivo u dodiru sa zrakom R 18 Pri uporabi moe nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para-zrak R 19 Mogu nastati eksplozivni peroksidi R 20 tetno ako se udie R 21 tetno u dodiru s koom R 22 tetno ako se proguta

R 23 Otrovno ako se udie R 24 Otrovno u dodiru s koom R 25 Otrovno ako se proguta R 26 Vrlo otrovno ako se udie R 27 Vrlo otrovno u dodiru s koom R 28 Vrlo otrovno ako se proguta R 29 U dodiru s vodom oslobaa otrovni plin R 30 Pri uporabi moe postati lako zapaljivo R 31 U dodiru s kiselinama oslobaa otrovni plin R 32 U dodiru s kiselinama oslobaa vrlo otrovni plin R 33 Opasnost od uinka nakupljanja R 34 Izaziva opekotine R 35 Izaziva teke opekotine R 36 Nadrauje oi R 37 Nadrauje dini sustav R 38 Nadrauje kou R 39 Opasnost od vrlo tekih trajnih oteenja R 40 Mogua opasnost od trajnih oteenja R 41 Opasnost od tekih ozljeda oiju R 42 Udisanje moe izazvati preosjetljivost R 43 U dodiru s koom moe izazvati preosjetljivost R 44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoru R 45 Moe izazvati rak R 46 Moe izazvati nasljedna genetska oteenja R 47 Moe izazvati oteenja ploda kod sisavaca R 48 Opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju R 49 Moe izazvati rak ako se udie R 50 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi R 51 Otrovno za organizme koji ive u vodi R 52 tetno za organizme koji ive u vodi R 53 Moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 54 Otrovno za biljke R 55 Otrovno za ivotinje R 56 Otrovno za organizme u tlu R 57 Otrovno za pele R 58 Moe dugotrajno tetno djelovati na okoli R 59 Opasno za ozonski sloj R 60 Moe smanjiti plodnost R 61 Moe tetno djelovati na plod R 62 Mogua opasnost smanjenja plodnosti R 63 Mogua opasnost tetnog djelovanja na plod R 64 Moe tetno djelovati na dojenad preko mlijeka R 65 Moe izazvati oteenje plua ako se proguta R 14/15 Burno reagira s vodom i razvijaju se vrlo lako zapaljivi plinovi R 15/29 U dodiru s vodom razvijaju se otrovni vrlo lako zapaljivi plinovi R 20/21 tetno ako se udie i u dodiru s koom R 20/22 tetno ako se udie i ako se proguta R 20/21/22 tetno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta R 21/22 tetno u dodiru s koom i ako se proguta R 23/24 Otrovno ako se udie i u dodiru s koom

R 23/25 Otrovno ako se udie i ako se proguta R 23/24/25 Otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta R 24/25 Otrovno u dodiru s koom i ako se proguta R 26/27 Vrlo otrovno ako se udie i u dodiru s koom R 26/28 Vrlo otrovno ako se udie i ako se proguta R 26/27/28 Vrlo otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta R 27/28 Vrlo otrovno u dodiru s koom i ako se proguta R 36/37 Nadrauje oi i dini sustav R 36/38 Nadrauje oi i kou R 36/37/38 Nadrauje oi, dini sustav i kou R 37/38 Nadrauje dini sustav i kou R 39/23 Otrovno: ako se udie opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/24 Otrovno: u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/24/25 Otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 40/20 tetno: udisanjem mogua opasnost trajnih oteenja R 40/21 tetno: u dodiru s koom mogua opasnost trajnih oteenja R 40/22 tetno: ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja R 40/20/21 tetno: udisanjem i u dodiru s koom mogua opasnost trajnih oteenja R 40/20/22 tetno: udisanjem i ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja R 40/21/22 tetno: u dodiru s koom i ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja R 40/20/21/22 tetno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja R 42/43 Moe izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s koom R 48/20 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem R 48/21 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe R 48/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R 48/20/21 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem koe R 48/20/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R 48/21/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i gutanjem R 48/20/21/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem koe i gutanjem R 48/23 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem R 48/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja pri duljem izlaganju putem koe

R 48/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R 48/23/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem koe R 48/23/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R 48/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i gutanjem R 48/23/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem koe i gutanjem R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 51/53 Otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 52/53 tetno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi

Znacenje znakova obavijesti: S 1 uvati pod kljuem S 2 uvati izvan dohvata djece S 3 uvati na hladnom mjestu S 4 uvati izvan naseljenih mjesta S 5 uvati uz ove uvjete... (tekuinu propisuje proizvoa) S 6 uvati uz ove uvjete... (inertni plin propisuje proizvoa) S 7 uvati u dobro zatvorenim spremnicima S 8 uvati spremnike na suhom S 9 uvati spremnike na dobro provjetrenom mjestu S 10 uvati sadraj vlanim S 11 Sprijeiti dodir sa zrakom S 12 Ne smije biti hermetiki zatvoren S 13 uvati odvojeno od hrane, pia i stone hrane S 14 uvati odvojeno od ... (inkompatibilni materijal navodi proizvoa) S 15 uvati od topline S 16 uvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno puenje S 17 uvati odvojeno od zapaljivog materijala S 18 Paljivo rukovati i paljivo otvarati spremnike S 19 Ne uvati spremnike hermetiki zatvorene S 20 Pri rukovanju ne jesti i ne piti S 21 Pri rukovanju ne puiti S 22 Ne udisati prainu S 23 Ne udisati plin/dim/pare/aerosol S 24 Sprijeiti dodir s koom S 25 Sprijeiti dodir s oima S 26 Ako doe u dodir s oima odmah isprati s puno vode i zatraiti savjet lijenika S 27 Odmah skinuti svu zagaenu odjeu S 28 Nakon dodira s koom odmah isprati s dovoljno... (sredstvo propisuje proizvoa) S 29 Ne izlijevati u kanalizaciju S 30 Ni u kojem sluaju proizvodu ne dodavati vodu S 31 uvati odvojeno od eksplozivnog materijala S 32 Oprezno rukovati spremnikom S 33 Poduzeti mjere protiv pojave statikog elektriciteta S 34 Izbjegavati udaranje i trenje S 35 Ostaci tvari i spremnici moraju biti odloeni na siguran nain

S 36 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu S 37 Nositi zatitne rukavice S 38 U sluaju nedovoljne ventilacije nositi odgovarajua zatitna sredstva za dini sustav S 39 Nositi zatitna sredstva za oi/lice S 40 Pod i sve druge oneiene predmete oistiti ... (sredstvo za ienje propisuje proizvoa) S 41 U sluaju poara i/ili ekspozije ne udisati dim S 42 Za vrijeme fumigacije ili prskanja nositi odgovarajue zatitno sredstva za dini sustav S 43 Za gaenje poara koristiti ... (navesti toan tip aparata za gaenje. Ako gaenje vodom poveava opasnost dodati ne gasiti vodom) S 44 U sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba zatraiti savjet lijenika (ako je mogue pokazati naljepnicu) S 45 U sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba hitno zatraiti savjet lijenika (ako je mogue pokazati naljepnicu) S 46 Ako se proguta hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik S 47 Ne skladititi na temperaturi vioj od ...C (propisuje proizvoa) S 48 uvati navlaeno s ... (odgovarajui materijal propisuje proizvoa) S 49 uvati samo u originalnom pakovanju S 50 Ne mijeati s ... (propisuje proizvoa) S 51 Koristiti samo u dobro prozraenim prostorijama S 52 Ne koristiti na velikim povrinama u zatvorenom prostoru S 53 Sprijeiti izloenost - prije uporabe traiti posebne upute S 54 Pri odvoenju u ureaje za proiavanje potrebno je odobrenje nadlenih tijela S 55 Prije izlijevanja u kanalizaciju ili vodotokove, obraditi prema najnovijim tehnikim mogunostima obrade otpada S 56 Tvari i ambalaa moraju biti odloeni na posebna odlagalita opasnog otpada S 57 Koristiti odgovarajuu ambalau kako bi se sprijeilo zagaivanje okolia S 58 Odloiti kao opasan otpad S 59 Od proizvoaa/dobavljaa zatraiti podatke o recikliranju/preradi S 60 Ostaci tvari i ambalaa moraju se odloiti kao opasan otpad S 61 Izbjegavati isputanje u okoli. Pridravati se posebnih uputa - sigurnosni list S 62 Ako se proguta ne izazivati povraanje, hitno zatraiti pomo lijenika i pokazati naljepnicu ili ovaj spremnik S 1/2 uvati pod kljuem i izvan dohvata djece S 3/7 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na hladnom mjestu S 3/9/14 uvati na hladnom i dobro prozraenom mjestu odvojeno od ... (inkompatibilne tvari navodi proizvoa) S 3/9/14/49 uvati samo u originalnom pakovanju na hladnom i dobro prozraenom mjestu odvojeno od... (inkompatibilne tvari navodi proizvoa) S 3/9/49 uvati samo u originalnom pakovanju na hladnom i dobro prozranom mjestu S 3/14 uvati na hladnom mjestu odvojeno od... (inkompatibilne tvari navodi proizvoa) S 7/8 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na suhom mjestu S 7/9 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na dobro prozraenom mjestu S 7/47 uvati u dobro zatvorenim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi ... C (propisuje proizvoa) S 20/21 Pri rukovanju ne jesti, piti niti puiti

S 24/25 Sprijeiti dodir s koom i oima S 29/56 Ne isputati u kanalizaciju, odloiti kao opasni otpad S 36/37 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu i rukavice S 36/37/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu, rukavice i zatitna sredstva za oi-lice S 36/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu i zatitna sredstva za oi-lice S 37/39 Nositi zatitne rukavice i zatitna sredstva za oi-lice S 47/49 uvati samo u originalnim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi ... C (propisuje proizvoa) FIZIKALNA KLASIFIKACIJA: U industriji se tetne ili otrovne tvari najee klasificiraju na sljedei nain: -Praine su krute estice razliitog oblika i veliine koje su proizvedene rukovanjem, drobljenjem, bruenjem i raznim drugim mehanikim postupcima s organskim ili anorganskim tvarima. Ove estice uslijed utjecaja elektrostatskih sila dosta dugo lebde u zraku (ovisno o veliini estica). Praina se u mirnoj atmosferi vremenom taloi pod utjecajem gravitacije. -Dimovi su krute estice nastale najee kondenzacijom para rastaljenih metala (npr.cink, kadmij). Ponekad oksidiraju s kisikom iz zraka. -Maglice (aerosoli) su sitne kapljice tekuine nastale kondenzacijom para ili na bilo koji drugi nain, rasprivanjem estica tekuine u zrak. -Pare su plinski oblik tvari koja se najee pojavljuje kao tekuina ili kruta tvar (pri normalnoj temperaturi). Mogu se ponovo kondenzirati snienjem temperature ili poveanjem tlaka. -Plinovi su estice plinovite tvari (na normalnoj temperaturi). U tekui oblik se prevode sniavanjem temperature i poveanjem pritiska. (Kritina temperatura im je ispod 25C). Ova klasifikacija je praktina, ali ne obuhvaa sve grupe tvari koje mogu biti tetne (npr. radioaktivno zraenje, bioloke tetnosti i sl.) a koje su svakako vane sa stanovita rizinosti za zdravlje radnika u industriji. KLASIFIKACIJA PREMA UINKU NA ORGANIZAM: Ova klasifikacija se dosta primjenjuje u toksikologiji. Po njoj se tetne tvari i otrovi razvrstavaju prema njihovom djelovanju na organizam. Takva podjela nije bez prigovora, jer nain djelovanja esto ovisi ne samo o vrsti tvari nego i o koncentraciji. Osim toga mnoge tvari bi se mogle, s obzirom na svoje djelovanje svrstati u vie grupa. Klasifikacija je sljedea: Zaguljivci onemoguavaju disanje. Prema mehanizmu djelovanja, dijele se na inertne (obine) i kemijske zaguljivce. Obini zaguljivci djeluju razrjeenjem kisika u zraku i na taj nain oteavaju ili onemoguavaju disanje. Normalni sadraj kisika u atmosferi je oko 21%. Ako koncentracija

padne ispod 18% poinju potekoe s disanjem. Pri sadraju kisika od 12-16% disanje je ubrzano, kucanje srca je pojaano, a koordinacija pokreta obino poremeena; koncentracije od 10-14% uzrokuju depresiju, jaki umor i oteano disanje, dok udisanje zraka sa sadrajem kisika od 6-10% dovodi do nesvjestice i smrti. Meu obine zaguljivce spadaju inertni plinovi, ugljini dioksid, vodik, duik. Kemijski zaguljivci se veu na hemoglobin (onemoguavaju vezanje kisika i prijenos putem krvi) ili blokiraju enzime (citokrome) koji sudjeluju u unosu kisika u stanice. Najpoznatiji kemijski zaguljivci su: ugljini monoksid, cijanovodik i sumporovodik. Korozivi djeluju korozivno na tkiva. Ovako djeluju jake kiseline, luine i neke tvari koje imaju jako oksidirajue djelovanje (Br2). Oni razaraju tkiva izazivajui kemijske opekline. Nadraljivci uzrokuju nadraenost i upalu sluznica oiju, nosa, grla i koe. To djelovanje se oituje u peckanju, crvenilu koe i otoku tkiva. Prema mjestu na koje djeluju mogu se podijeliti u tri skupine:
o

o o

nadraljivci koji djeluju na gornje dine putove i sluznice oiju (formaldehid, amonijak)/oni su najmanje tetni u grupi nadraljivaca, jer svojim djelovanjem upozoravaju, dok jo nisu prouzroili oteenja u pluima. nadraljivci koji oteuju gornje dine putove i plua (halogeni elementi, dimetil-sulfat) nafraljivci koji izrazito oteuju plua (fozgen, nitrozni plinovi) Ova podjela se zasniva na njihovoj razliitoj topivosti u vodi. Dobro topivi nadraljivci se osjete ve u sluznicama oiju, nosa i grla, a slabo topivi dolaze duboko u plua i polagano se otapaju, te su najee uzrok edema plua. Nadraujue djelovanje najee pokazuju neka organska otapala. Tvar koja u suhom stanju nema nadraljivo djelovanje moe postati nadraljivac, ako u reakciji s vodom stvara kiselinu (etil- acetat) ili luinu (amonijak). Anestetici i narkotici djeluju depresivno na sredinji ivani sustav. Znaci djelovanja su: pospanost, opijenost, vrtoglavica, bezvoljnost, gubitak svijesti i u krajnjem sluaju smrt. Anestetska svojstva imaju: nii predstavnici homolognih nizova alkina, alkena, alkana, alifatskih ketona, alifatskih alkohola, te esteri. U ovom nizu narkotino djelovanje im opada (najslabiji narkotici su esteri). Dietil-eter dolazi po jaini djelovanja izmeu alkena i alkana. Sistemski otrovi su one tetne tvari koje svojim djelovanjem oteuju pojedine organe u organizmu, a na mjestu ulaska najee ne ostavljaju nikakvih znakova. Halogenirani ugljikovodici (ugljik-tetraklorid, tetraklor-etan) i neki aromatski nitro-spojevi (trinitrotoluen) oteuju jetru i bubrege. Benzen i u manjoj mjeri naftalen, oteuju kotanu sr. Tvari tetne za ivani sustav su npr. metanol (oni ivac) te ugljik-disulfid. Ostale tetne tvari

o o o o

fibrogene praine: silicij-dioksid i azbest inertne praine: ugljik alergeni (uzrokuju alerg. reakcije): cvjetni pelud, drvena praina, smole i neke organske praine infektivni mikroorganizmi (uzronici raznih profesionalnih bolesti) KEMIJSKA KLASIFIKACIJA: Osnovica ovih klasifikacija je kemijska graa pojedinih tetnih tvari. Prednost ove podjele je injenica da tvari iste kemijske grupe posjeduju slina svojstva i djelovanja.