You are on page 1of 16

TALIJANSKI J E Z I K

1. razred

Zanimanje: ekonomisti

Prvo nastavno pismo

1. nastavna cjelina
BENVENUTI!

Zagreb, 2010 1

TALIJANSKI JEZIK, prvo nastavno pismo


SADRAJ........................................................................................... . ............. 2 1. Talijanska abeceda3 1.1. Sricanje Fare lo spelling 3

1.2. Izgovor slova u rijei Pronuncia...4 2. Imenice Nomi 4 2.1. Imenice enskog roda s odreenim i neodreenim lanom 5 2.2. Imenice mukog roda s odreenim i neodreenim lanom 5 3. 4. Pridjevi. Pomoni glagoli s osobnim zamjenicama u nominativu 4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. 4.2. 4.2.1. 4.3. Prezent pomonog glagola essere C'e' ci sono Upoznavanje.. 7 8 8 9 9

Odakle si/ste? prijedlog DI. 9 Prezent pomonog glagola avere.. 9 Biti gladan, edan, pospan /avere fame, avere sete, avere sonno 10 Upitne rijei/Chi, Che cosa,Quanto,Dove, Quando, Quale.10

Zadaci i ponavljanje.

11

Konzultirani udbenici.14

1. ABECEDA - L'alfabeto SLOVO A,a B,b C,c D,d E,e F,f G,g H,h I,i L,l M,m N,n O,o P,p Q,q R,r S,s T,t U,u V,v Z,z IZGOVOR (a) (bi) (ci) (di) (e) (effe) (gi) (acca) (i) (elle) (emme) (enne) (o) (pi) (qu) (erre) (esse) (ti) (u) (vu,vi) (zeta)

Samo u stranim rijeima: J,j (i lunga) K,k (kappa) W,w (doppia vu) X,x (ics) Y,y (ipsilon)

Koja slova se pojavljuju samo u stranim rijeima?

Talijanska abeceda se sastoji od 21 slova, plus 5 slova koja se pojavljuju, kao to je ve navedeno na desnoj strani tabele, gotovo iskljuivo u stranim rijeima. Slovo H,h se nikada ne izgovara, ali ga se treba pisati gdje to gramatika propisuje. 1.1. SRICANJE fare lo spelling/ sillabare Kada se naemo u situaciji da nas osoba s kojom razgovaramo ne razumije dobro, pokuamo si pomoi sricanjem rijei koja se nije dobro razumjela . Na primjer: rije ranjii, koja je sigurno teko razumljiva jednom Talijanu, sricat (fare lo spelling, sillabare) emo na sljedei nain: erre a zeta enne i lunga i ci i. Iz primjera se vidi da smo za naa slova i iz talijanske abecede upotrijebiti slova z i c i tako emo za nae slovo uzeti slovo s, a za /d uzet emo d.

Koje slovo se nikada ne izgovara a mora se pisati?

1.2 IZGOVOR SLOVA U RIJEI - Pronuncia U talijanskom jeziku rijei se izgovaraju onako kako su napisane, ali postoje i neke osobitosti, pa pogledajmo: Pojedinano slovo/sloeno C Ch C Ci G Gh G Gi Gl Gn Qu Sc (+ a, o, u) Sch (+ e, i ) Sc Sci (+ e, i) (+ a, e, o, u) (+ a, o, u) (+ e, i) (+ e, i ) (+ a, o, u) (+ a, o, u) ( e, i ) (+ e, i) (+ a, o, u) Izgovor /k/ Primjer: Carlo, collana, cuccu' che, chi ceco, ciclo ciarla, ciocca, ciuco gabbia, gola, gustoso ghetto, ghirlanda gesso, Gino gia', gioco, giusto figli, figlie, gnocchi, signore quello, quando scatola, sconforto, scusa scherzo, schiaffo pesce, pesci sciare, scientifico, sciocco, sciupato

/e, i/ /a, o, u/ /g/ /de,di) /da, do, du/ /lj/ /nj/ /ku/ /sk/

//

Dupli suglasnici: mamma, penna, mazzo, azzurro, notte, trebaju se naglasiti, a samoglasnik koji prethodi je kratak.

2. IMENICE - Nomi Imenice mogu biti mukog i enskog roda u jednini i mnoini. Uz imenicu u talijanskom jeziku najee ide lan koji moe biti odreeni i neodreeni u jednini i mnoini, ovisno o imenici. Forma lana, odreenog ili neodreenog, se mijenja u odnosu na rod i broj imenice, kao i u odnosu na poetno slovo kojom imenica poinje. Vidi nastavak: 4

2.1 IMENICE ENSKOG RODA S ODREENIM I NEODREENIM LANOM jednina mnoina imenica i odreenih lanova
1. la mamma

jednina mnoina imenica i neodreenih lanova una mamma unamica una madre una citta delle mamme delle amiche delle madri delle citta

le mamme le amiche le madri le citta

2. lamica 3. la madre 4. la citta

Imenice enskog roda najee u jednini zavravaju na a, a u mnoini na e. 1. Imenice koje poinju suglasnikom dobivaju odreeni lan la za jedninu i le za mnoinu i neodreeni lan una za jedninu i delle za neodreenu mnoinu. 2. Imenice koje poinju samoglasnikom gube a iz odreenog lana, dok se mnoina nikada ne apostrofira. Isto vrijedi za neodreeni lan u jednini. 3. Rekli smo da imenice enskog roda u jednini najee zavravaju na a. U treem primjeru vidimo da imenice enskog roda mogu zavravati u jednini i na e, i tada u mnoini zavravaju na i. 4. Pod tokom 4 vidimo imenice koje nose akcent na zadnjem vokalu. Radi se o tzv. okrnjenim imenicama i one nikada ne mijenjaju nastavke u mnoini. Samo po lanu vidimo radi li se o jednini ili o mnoini. Radi vjebe: STAVITE ISPRED NAVEDENIH IMENICA ODREENI I NEODREENI LAN, JEDNINU I MNOINU, citta, facolta, amica, aurora, finestra, porta, sedia, luna, gonna, bottiglia, sorella, madre, mamma, nonna, zia, cugina, casa, cassa, cassetta, penna, cravatta, camicia, classe, aula, lampada, nave, bicicletta, stanza, terra, autostrada, stazione, capitale, nazione, chiave, borsa, ragazza, donna, favola, rivista, americana, inglese, francese, croata, studentessa, allieva, famiglia, figlia, scarpa, lezione, musica, signora, isola, mattina, sera, notte, lingua, lettera, domanda, risposta, fame, sete. 2.2 IMENICE MUKOGA RODA S ODREENIM I NEODREENIM LANOVIMA jednina mnoina jednina mnoina

imenica i odreenih lanova

imenica i neodreenih lanova

1. il figlio 2. lamico 3. il padre 4. il caffe

i figli gli amici i padri i caffe

un figlio un amico un padre un caffe

dei figli degli amici dei padri dei caffe

Imenice mukog roda u jednini najee zavravaju na o, a u mnoini na i. 1. Imenice mukog roda koje poinju suglasnikom dobivaju odreeni lan -il u jednini a -i u mnoini, odnosno neodreeni lan un za jedninu i dei za mnoinu. 2. Kao to vidimo i imenice mukog roda mogu poeti sa samoglasnikom i onda se i kod njih odreeni lan mijenja u l' za jedninu i u gli za mnoinu, odnosno neodreena jendina je un a mnoina degli. 3. Nadalje, vidimo da i imenice mukog roda mogu u jednini zavravati na e , pa u mnoini zavravaju na i. 4. Kao i kod imenice enskog roda, i kod imenica mukog roda imamo okrnjene imenice. Pravilo je isti kao i kod imenica enskog roda. Promjena lana radi izgovora: ako imenice mukog roda poinju neistim s (neisto s se smatra ako iza s dolazi bilo koji suglasnik); sa ps, y, z, x i gn lan se mijenja u lo, odnosno uno: lo studente lo psicologo lo yogurt lo zio lo xilofono lo gnocco gli studenti gli psicologi gli yogurt gli zii gli xilofoni gli gnocchi uno studente uno psicologo uno yohurt uno zio uno xilofono uno gnocco degli studenti degli psicologi degli yogurt degli zii degli xilofoni degli gnocchi

Radi vjebe:
STAVITI ODREENI I NEODREENI LAN jedninu i mnoinu ispred ovih imenica: albero, amico, straniero, giardino, spagnolo, professore, compagno, libro, sbaglio, orologio, gesso, errore, voto, francese , francese (m), istituto, zucchero, spirito, zero, soffitto, sale marino, olandese, studio, zaino, articolo, capitolo, uomo * pl. gli uomini, compito, cane, collega (m), ordine, stivale (m), armadio, occhiali , giornale, giorno , zingaro, idioma, porto,

Kako ete napisati: jedan prijatelj i jedna 6

occhio, spettacolo, studio, clima, programma, esempio, fratello, bacio, odio, affetto, cuoco, ubriaco, uccello, scherzo, gatto, asino, vizio .caso, libro, quaderno, nipote, cugino, occhi, occhio, caffe, bar, movimento, studente, mese,albergo, esercizio, specchio, zio, nonno, Norvegese (Norveanin), norvegese, norveki jezik, svedese vedski, Svizzero vicarac, svizzero (vicarski), sonno. 3. PRIDJEVI - Aggettivi Kao i u hrvatskom jeziku, i u talijanskom, pridjevi prate imenicu i slau se s njom u rodu i broju. Pridjevi u mukom rodu u jednini zavravaju na o, a u mnoini na i. Dok pridjevi enskog roda u jednini zavravaju na a, a u mnoini na e. Moemo rei da imaju etiri nastavka. Na primjer: un libro bello, dei libri belli/ una gonna bella, delle gonne belle. Manji broj pridjeva zavrava u jednini na e, a u mnoini na i, neovisno o tome jesu li enskog ili mukog roda. Na primjer: una ragazza grande, delle ragazze grandi/ un ragazzo grande, dei ragazzi grandi U talijanskom jeziku postoje i pridjevi samo s jednim oblikom.

prijateljica?

Neki od pridjeva s etiri nastavka: buono,a , i e = dobar, dobra, dobri, dobre piccolo, a i, e = malen, a, maleni, malene alto, a, i, e = visok, a, i, e ricco, a, i, e = bogat, a, i, e largo, a, i, e = irok, a i, e vecchio, a i, e=star, a, i, e basso, a, i, e = nizak, ska, ski, ske bruno,a,i,e= sme, a,i,e magro,a,i,e=mrav,a,i,e americano,a,i,e=Amerikanac,ka,ci,ke Neki od pridjeva s dva nastavka: verde, i = zelen, a, i, e celebre, i = poznat, a , i , e interessante, i = interesantan, grande, i = velik, a, i, e veloce, i = brz, a, i, e facile, i = lagan, a, i, e Ako napiemo l'inglese intelligente znamo li radi li 7 cattivo, a , i, e = zloest, a, i, e famoso, a, i, e = poznat, a, i, e bravo, a, i, e = hrabar, vrijedan, povero, a, i, e= siromaan italiano, a, i, e = talijan, talijanka, i, e necessario, a, i, e=potreban, a i, e biondo, a, i, e = blond,a,i,e grasso,a,i,e= debeo, li,la,le stretto, a, i, e= uzak, uska, uski, uske croato,a,i,e= Hrvat, Hrvatica, i, e

difficile, i = teak, teka , i, e francese, i = Francuz,Francuskinja olandese, i = Holananin, Holananka Neki od pridjeva samo s jednim oblikom: Blu = plav, plava, plavi, plave

intelligente, i = inteligentan, a, i, e danese, i = Danac, Dankinja cinese, i = Kinez, Kineskinja

se o enskoj ili mukoj osobi? Zato?

Marrone = kestenjast, kestenjasta, kestenjasti, kestenjaste Arrancione= naranast, naranasta, naraasti, naranaste Beige (iz francuskog ) = be Rosa = ruiast, ruiasta, ruiasti, ruiaste Viola = ljubiast, ljubiasta, ljubiasti, ljubiaste Kako glasi plural pridjeva rosa?

4. POMONI GLAGOLI s osobni zamjenicama u nominativu - Verbi ausiliari con pronomi personali soggetto U talijanskom jeziku postoje dva pomona glagola Essere (biti) i Avere (imati). Zovu se pomonim glagolima jer sudjeluju u tvorbi sloenih vremena. Spadaju u nepravilne glagole. Usput emo nauiti i osobne zamjenice u nominativu 4.1.Prezent pomonog glagola Essere

ESSERE 1. io sono (ja sam) 2. tu sei ( ti si ) 3. lui lei e' Lei (on je) (ona je) (VI ste) 1. noi siamo 2. voi siete 3. loro sono (mi smo) (vi ste) (oni,one su)

Osobne zamjenice u nominativu su: Pronomi personali soggetto: 1. io 2. tu 3. lui, lei, Lei 1. noi 2. voi 3. loro

Ovdje moramo odmah naglasiti da se u talijanskom jeziku glagol nalazi u 3. licu jednine kada se obraamo osobama iz potovanja. Znai, kada se obraamo nekome iz potovanja, umjesto da je glagol u 2. licu mnoine kao to je to sluaj u hrvatskom jeziku, u talijanskom glagol mora biti u 3. licu jednine. Na primjer:

U kojem e licu biti glagol kada se obraate osobi iz potovanja? 8

Gospoo/gospodine, Vi ste toni.! - Bravo djeco, vi ste toni!. ( U hrvatskom jeziku, u gore navedenom primjeru, glagol biti je u oba sluaja u 2. licu mnoine) U talijanskom to e, meutim, glasiti: Lei signora/Lei signore e' puntuale ! Bravo ragazzi, voi siete puntuali! 4.1.1. C'e' / ci sono Dok emo djeci rei:

Dolazi od infinitiva esserci i znai ima, nalazi se (jednina) i ima, nalaze se (mnoina). Za jedninu koristi se c'e', a za mnoinu ci sono. U razredu se nalazi jedan student. In classe c'e' uno studente. U razredu se nalaze dva studenta. In classe ci sono due studenti. Kada reenica poinje subjektom, neemo koristiti ove izraze, nego samo glagol essere: e'/sono. Jedan student se nalazi u razredu Uno studente e' in classe. Dva studenta se nalaze u razredu - Due studenti sono in classe. 4.1.2 Upoznavanje

Kod upoznavanja rei emo: Ja sam Olga, a ti? - Io sono Olga e tu? Vi ste Marko i Ivana a Vi ste Marta? Voi siete Marko e Ivana e Lei e' Marta?

4.1.3

Odakle si/ste? Prijedlog DI Kako ete pitati nekoga odakle je neformalno?

Prijedlog DI ima puno funkcija, ali sada emo se upoznati s njegovom funkcijom izraavanja podrijetla i nacionalnosti. Odakle si? Di dove sei? Ja sam iz Zagreba. Ja sam Hrvatica. Sono di Zagreb. Sono croata. Odakle ste? Di dove siete? Mi smo iz Varadina. Mi smo Hrvati. Siamo di Varadin. Siamo croati. Odakle ste gospodine/gospoo? Di dove e' signore/signora? Ja sam iz Rima, ja sam Talijanka Sono di Roma, sono italiana.

Kako ete pitati formalno nekoga odakle je?

4.2. Prezent pomonog glagola Avere

AVERE 1. io ho 2. tu hai lui 3. lei ha Lei (ja imam) (ti ima) (on ima) (ona ima) (Vi imate) 1. noi abbiamo (mi imamo) 2. voi avete (vi imate) 3. loro hanno (oni,one imaju)

4.2.1. Biti gladan (edan, pospan) - Avere fame, avere, sete, avere sonno Trebamo naglasiti tri fraze s glagolom avere, koje se razlikuju od hrvatskog: Ako elimo na talijanskom izraziti da smo gladni, edni i pospani moramo koristiti pomoni glagol avere a ne essere kao to je to sluaj u naem jeziku. Dakle fraze biti gladan, biti edan i biti pospan u talijanskom glase: avere fame, avere sete, avere sonno. Marko je gladan. Marko ha fame. One su edne. Loro hanno sete. Vi gospoo, gladni ste? Lei signora, ha fame? Ne, ja nisam gladna, ja sam pospana. No, io non ho fame, io ho sonno 4.3 Upitne rijei Chi? Che cosa? Quanto,a,i,e? Dove? Quando? Cuale? Mogu imati funkciju pridjeva, zamjenice i priloga. Za sada emo se usredotoiti na upitne rijei chi, quanto,a,i,e i quale,i. U primjeru: Chi e' il tuo assistente? (Tko je tvoj pomonik? ) chi ima ulogu zamjenice i koristi se samo za osobe. Ima isti oblik za jedninu i mnoinu, za enski i muki rod. Chi e' lei? Tko je ona? Chi sono loro? Tko su oni/one? Quanto,a,i,e koliko,a,i,e Ovaj pridjev emo iskoristiti da nauimo pitati i rei koliko imamo godina. Quanti hanni hai? Koliko ima godina? Ho vent'anni. Imam dvadeset godina. Dottor Marini, quanti anni ha? Ho quarant'anni. Quale, i ? - koji, koja, koji, koje Koji deko je Marko? Quale ragazzo e' Marko? Koja djevojka je Mara? Quale ragazza e' Mara? Koji su tvoji deki? - Quali sono i tuoi ragazzi? Koje su tvoje djevojke? Quali sono le tue ragazze? 10 Quali sono i tuoi libri? Koje su specifine fraze vezane za glagol avere?

Kada iza oblika quale dolazi 3. lice jednine glagola ESSERE odbacuje se zavrni vokal e. Qual e' Marko? Koji je Marko? Qual e' Mara? Koja je Mara? .

ZADACI ZA SAMOPROVJERU ZNANJA:


1. NAVESTI OSOBNE ZAMJENICE U NOMINATIVU (ja, ti, on.)

2. Konjugirati biti i imati: Biti

Imati

1. 2. 3.

1. 2. 3.

1. 2. 3.

1. 2. 3.

Kako se kae: biti edan i biti gladan

Ja sam edna ja sam edan. Marko je gladan . Vi ste gladne? Vi gospodine, edni ste? ne, ja nisam edan , ja sam gladan.

3. STAVITE IMENICE U MNOINU I STAVITE ISPRED IMENICA ODREENE I NEODREENE L.: na primjer: il libro, i libri, un libro, dei libri quaderno francese(m) portoghese (f) finestra chiave (f) nave (f) zio zaino sole (m) sale(m) -

11

4.Zaokruite tono:

un ragazzo bello, delle ragazze belli, il studente, le case grande, una donna brutta, la gonna verdi,i bambini felici, le case piccolo, delle finestra verde.

5. Konjugirajte glagol biti prema licima I prema potrebi odgovoriti na pitanja: 1. Marta (essere)una studentessa. 2. Loro (avere fame). . 3. Lei signora (essere).felice? 4. Io (essere)..Sanja, chi (essere, ) voi? Noi (essere)..Marco e Antonia, noi (essere)di Italia. 5. Maria (avere). una casa grande. 6. Lei signore, (avere).sete? 7. I bambini (avere)..3 libri. 8. Di dove (essere)..loro? 9. Io (essere)Ana, (avere).22 anni e (essere) studentessa. 10. Rita e Sandra (avere)fame e sete.

6. Napiite mnoinu navedenih pridjeva: BelloVeloceBruttoGrandefamosabravastancostretta-

7.Odgovorite na pitanja s pravilno koritenim ce-ci sono 1. In classe (esserci)..una sedia. 2. Una sedia (esserci).in classe.

12

3. Tre ragazze (esserci)..a casa. 4. A casa (esserci)..una ragazza

Stavite u mnoinu:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

La signora e' italiana. Tu sei straniero? Il ragazzo e' qui per lavoro. La ragazza e' qui in vacanza. Lui e' al bar. Lei e' a casa. Di dove sei? Dove e' il ragazzo? Dove e' la borsa? Chi sei? Sei americano? Perche' il ragazzo e' qui?

Stavite u jedninu: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. I ragazzi sono stranieri. Le signore non sono italiane. Noi siamo a scuola. Voi siete a casa? Dove sono i libri di italiano? Chi sono? Sono stranieri? Sono straniere le ragazze? Perche' siete qui? Di dove siete? Iz mnoine u jedninu

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Abbiamo (dei) documenti. Hanno documenti? Avete (delle) fotografie? I giornali sono italiani. I professori sono giovani. I ristoranti sono chiusi oggi. Le trasmissioni sono finite. Le signorine sono francesi.

Formular za upis na teaj talijanskog jezika Un modulo da compilare: Modulo di iscrizione = formular za upis Compilare= popuniti Il nome= ime leta e la professione= dob I zanimanje

13

Il cognome= prezime Lindirizzo = adresa Conoscere = poznavati

la lingua madre= materinji jezik il telefono = telefon altre lingue= druge jezike

CULTURA ITALIANA
Modulo di iscrizione ai corsi Cognome: Nome : Eta: Nazionalita: Lingua madre: Indirizzo: Telefono: e-mail: Conosce altre lingue? Quali?: Professione:

Konzultirani udbenici: 1. Caffe Italia 2. Espresso 3. Progetto Italiano- elementare/avanzato

14

15

16

You might also like