1. Tko je izumitelj diferencijalnog stroja i na kojem principu je radio taj stroj?

-prvi diferencijski stroj izumio je Charles Babbage 1821. god. Sluio je za izradu logaritamskih tablica. Stroj je bio pokretan vodenom parom i bio je potpuno automatiziran. 2. Navedite osnovna obiljeja raunala ENIAC? -ENIAC (Electronic Numeral Integrator and Computer) je razvijen za vojne potrebe. To je bilo prvo elektroniko raunalo koje je radilo. Sastojalo se od 17468 elektronskih cijevi, bilo je teko 30t, snage 174 kW, koriten za rjeavanje balistikih problema i 1000 puta bre od Mark I 3. Skicirajte i ukratko objasnite funkcijski von Neumannov model raunala?

SPREMNIK- radna memorija, sastoji se od RAM-a (radne memorije), to ne stane na RAM odlazi na tvrdi disk. Procesor- obrauje instrukcije, dekodira ih, izvodi zadanu operaciju i pohranjuje rezultat. Upravljaka jedinica koordinira radom svih dijelova raunala (dekodira instrukcije, povezuje registre i odreuje vrstu operacije) Aritmetiko-logika jedinica - izvodi aritmetike i logike operacije i prosljeuje rezultat. 4. Skicirajte tri glavna dijela von Neumannove arhitekture raunala i objasnite njihovu ulogu. SREDINJA JEDINICA ZA OBRADU (CPU) MEMORIJA

ULAZNO IZLAZNI SKLOPOVI (U/I)

SREDINJA JEDINICA ZA OBRADU obrauje podatke, upravlja i nadzire protok podataka izmeu pojedinih dijelova sustava, te usklauje pravilan rad cijelog raunala. MEMORIJA pohranjuje podatke i programe, te ih po potrebi stavlja na raspolaganje ostalim dijelovima raunala ULAZNO-IZLAZNI SKLOPOVI omoguuju prijenos podataka izmeu raunala i okoline

5. Koja su osnovna obiljeja raunala na bazi poluvodia? Pojavom poluvodia i razvojem tranzistora dolazi do prvog raunala na bazi poluvodia. -smanjuju se dimenzije raunala (poveala gustoa pakiranja log. Sklopova) -poveanje brzine rada (vie tranzistora, vea brzina) -smanjena potronja i zagrijavanje -nia cijena, vea dostupnost raunala 6. to je mikroprocesor? -Mikroprocesor je elektroniki ureaj izveden u nekoj naprednoj poluvodikoj tehnologiji koji obavlja aritmetike, logike, organizacijske i ostale instrukcije nad podacima te koordinira radom mikroprocesorskog sustava. 99% mikroprocesora je vienamjensko (koriste se u sloenim ureajima, bankomati, zrakoplovi itd), 1% ih zavri u raunalima. 7. to je mikroprocesorski sustav? -Nastaje kada se mikroprocesoru dodaju memorijski elementi, ureaj za pohranu podataka (diskovi), te U-I jedinice. Ukoliko te U-I jedinice odgovaraju potrebama korisnika radi se o mikroraunalnom sustavu tj. osobnom raunalu. Za ugodan rad korisnik treba dodati primjerenu koliinu memorije i diskovskog prostora. 8. Usporedite prema broju tranzistora mikroprocesor Intel Pentium i Intel Pentium 4. -Snaga procesora zavisi o broju tranzistora. Prva raunala imala su tisue tranzistora, danas imaju milijune. Pentium je imao oko 5.5 milijuna tranzistora, dok se Pentium 4 sastoji od 42 milijuna tranzistora. Danas najnovija raunala imaju i preko 200 milijuna tranzistora. 9. to odreuje i u kojim jedinicama se iskazuje snaga mikroprocesora? Frekvencija koraka ili takta (engl. clock), jer ona obrauje podatke u koracima (Pentium 4 (478) 2 GHz). Koliina bitova koju istodobno moe obraditi CPU (8, 16, 32, 64 - bitni mikroprocesori). Graa (arhitektura) i osobito nain na koji dobavlja i obrauje podatke Jedinice mjere snage CPU: MIPS (engl. Mega instructions per seconds) MFLOPS (engl. Mega floating points instructions per seconds) 10. Kako dijelimo programsku podrku? Navedite barem po dva predstavnika pojedine podskupine? Sustavska (System) - namijenjena je pokretanju raunala i zatim to djelotvornijem iskoritenju. (operacijski sustavi, prevodioci) Primjenska (Application) - namijenjena je rjeavanju konkretnih korisnikih poslova. (programi za pretraivanje, formatiranje, obradu teksta, slika) 11. Skicirajte slojeve operacijskog sustava?

12. to je i koju ulogu ima operacijski sustav? - operacijski sustavi se nadograuju na sklopovsku opremu i s njom direktno komunicira ovo je najsloenija i najznaajnija vrsta programa u raunalnom sistemu OPERACIJSKI SUSTAV je skup programa koji vode kontrolu koritenja resursa raunalnog sustava, kao to su procesor, glavna memorija, eksterna memorija, U-I jedinice ULOGA: je upravljanje zadacima obrade i obraun koritenja sustava je efikasno koritenje sustavnih resursa zatita korisnikovih programa i datoteka brzo i efikasno otklanjanje softverskih i hardverskih kvarova, ponovni start (restart)

13. Komentirajte razliku izmeu Unix i Windows XP operacijskog sustava prema osnovnim obiljejima? Osnovna obiljeja OS su: vrsta korisnikog suelja: tekstualno (UNIX) i grafiko (WIN XP) broj korisnika: jednokorisniki i viekorisniki (oba su viekorisnika) istovremeno izvoenje podataka (jednozadani, viezadani oba su viezadana)

Osnovna razlika je u upravljanju operacijskim sustavom. XP ima grafiko suelje do se radu u UNIX-u izvodi iskljuivo preko komandi ukucanih u konzolu. UNIX je napisan u C jeziku i mogue ga je staviti na bilo koje raunalo.

14. to ini raunalnu mreu? - Raunalnu mreu sainjava skup raunala, sklopovlje i programska podrka koja omoguuje meusobnu komunikaciju izmeu dva ili vie raunala. 15. Kako dijelimo raunalne mree prema opsegu? - lokalne mree (Local Area Networks - LAN) - gradske mree (Metropolitan Area Network - MAN) - globalne mree (Wide Area Networks - WAN) 16. Skicirajte osnovnu organizaciju raunala.

17. U nekoliko koraka objasnite korake izvoenja programa u mikroprocesoru. Osnovni koraci izvoenja programa su dohvati, dekodiraj i izvravanje instrukcija programa. Mikroprocesor ita instrukcije iz programske memorije preko podatkovne alje je u instrukcijski registar procesora, tamo je dekodira i preko adresne i upravljake sabirnice izvodi. Pri tome se svi prijenosi podataka obavljaju preko podatkovne sabirnice sve dok postoji instrukcija. 18. Kako dijelimo sabirnicu mikroprocesorskog sustava? Adresna sabirnica sainjena od skupa jednosmjernih linija prenosi adresu sklopa ili registra koji trenutno komunicira s procesorom (npr. memorijsku adresu) adresa koja je na adresnoj sabirnici odreuje izvor ili odredite podataka poslanih po sabirnici podataka Podatkovna sabirnica prenosi podatke izmeu razliitih komponenti raunala to je dvosmjerna sabirnica Upravljaka sabirnica prenosi upravljake signale izmeu mikroprocesora i ostalih komponenti mikroraunalnog sustava tipini signal na sabirnici su: itaj/pii, zahtjev za prekid, reset i sl.

19. Logikom funkcijom i tablicom stanja objasnite nain rada logikih sklopova I, ILI, NE, NI, NILI, EX-ILI, EX-NILI. NE sklop inventira stanje sa ulaza na izlaz A=A' I sklop na izlazu daje 1 samo ako su svi ulazi u jedinici ILI sklop na izlazu daje logiku 1 ako je barem jedan od ulaza jedinica NI sklop na izlazu daje 0 samo ako su svi ulazi jedinica, a ako je jedan ulaz jedinica, daje 1 NILI na izlazu e dati 1 ako su oba ulaza nula EX-ILI daje na izlazu 1 iskljuivo ako je jedan od ulaza jedinica EX-NILI daje na izlazu 1ako su svi ulazu u nuli ili svi ulazi u jedinici

20. Kako nazivamo osnovne elemente za pamenje koji grade memoriju raunala? Osnovni elementi za pamenje podataka su bistabili (SR, JK, D, T bistabil) 21. Koliko podataka pamti jedan bistabil? Bistabil je sklop koji ima dva stabilna stanja, pamti jedan bit podataka i moe biti 0 ili 1

22. Skicirajte pojednostavljenu grau CPU

Akumulator -koristi se za privremeno pohranjivanje jednog operanda Programsko brojilo -sadri adresu slijedee instrukcije Instrukcijski registar -sadri operacijski kod instrukcije koja se izvodi Brojilo podataka -sadri adresnu memorijsku lokaciju gdje se nalazi operand (16-bitni registar Privremeni registar slui za privremenu pohranu jednog od podataka koji sudjeluje u aritm-log operaciji (8-bitni registar). Izravno spojen na ALU ALU- izvrava osnovne aritmetike i logike operacije (zbrajanje, posmak, komplementiranje, logike operacije I i ILI) Skup registara ope namjene-primjenjuju se za privremenu pohranu operanda, meurezultata i rezultata Interna sabirnica-skup linija za prijenos podataka. Izvedena na samom mikroprocesorskom ipu. Preko meuregistara povezana sa vanjskom sabirnicom. Upravljaka jedinica-sastoji se od upravljakih sklopova i sklopova za dekodiranje instrukcije 23. Skicirajte osnovnu grau ALU.

24. to je kod? Navedite barem dva primjera kodova. Kod je pravilo koje skupu znakova jedne abecede pridruujemo znakove druge abecede. ASCII kod, BCD kod.. 25. Napiite tablicu 8421-BCD koda.

26. Pretvorite broj 4510 u BCD zapis (mijenjati broj) 0100 0101 27. Pretvorbe brojeva zapisanih u razliitim brojevnim sustavima (cijeli i razlomljeni brojevi). Prikazati postupak. DEC, BIN, OCT, HEX

15 3 76 38 19 9 4 2 1 0

: 2 : : : : : : : 2 2 2 2 2 2 2

1 0 0 1 1 0 0 1

15 3 19 2 0

: 8 1 : 8 3 : 8 2

15 3 9 0

: :

1 6 1 6

9 9

153(10) = 10011001(2)
76543210

153(10)=231(8)

153(10) = 99(16)

10011001(2) = 127 + 026 + 025 + 124 + 123 + 022 + 021 + 120 = 1128 + 064 + 032 + 116 + 18 + 04 + 02 + 11 = 153(10)
210

231(8) = 282 + 381 + 180 = 264 + 38 + 11 = 153(10)

1 0

99(16) = 9161 + 9160 = 153(10) 231(8) = 010|011|001(2) 99(16) = 1001|1001(2)

28. to je registar? Registar je skup memorijskih elemenata koji pamte znamenke binarnog broja, to znai da je za odreeno raunalo unaprijed propisana duina registra, a time i brojevno podruje unutar kojeg se kreu brojevi. 29. Prikazati broj -34 u obliku dvojnog komplementa. (mijenjati broj) -34:2 = 0 17:2 = 1 8:2 = 0 4:2 = 0 2:2 = 0 1:2 = 1 00100010 11011101 1 11011110

30. Prikazati broj +45 u obliku dvojnog komplementa. (mijenjati broj) +45:2 = 1 22:2 = 0 11:2 = 1 5:2 = 1 2:2 = 0 1:2 =1 00101101

31. Pretvoriti dvojni komplement 10011110 u broj s predznakom (mijenjati broj) 10011110 126 + 125 + 121 = + 98 01100001 + 1 01100010j 32. Napiite opi oblik broja u nekom brojevnom sustavu. Brojevni sustav S s bazom broja B ima znamenke 0,1,2,,B-1 Npr. B=10 DEC 0,1,2,10-1 B=8 OCT 0,1,2,8-1 B=2 BIN 0,2-1

B=16

HEX

0,1,2.E,F 16-1

33. to govori baza brojevnog sustava? Govori da neki brojevni sustav sa bazom B ima znamenki koje slijede sve do B-1 to znai kao 0,1,2, ,B-1 tj. govori s koliko znamenki raspolae taj sustav s time da je prva znamenka 0.

34. Navedite korake nastanka programske podrke. Kraci nastanka programske podrke su: 1. Definiranje zadatka 2. Utvrivanje ulaza i izlaza u programu 3. Zapis rjeenja u obliku algoritma 4. Programiranje u odreenom programskom jeziku 5. Ispravljanje i dotjerivanje programa 6. Dokumentiranje ili slaganje dokumentacije 35. to je algoritam? Algoritam je slijed koraka (uputa) kojima se definira nain rjeavanja nekog problema ili zadatka, moe se rei da je to slijed uputa kako jednoznano, u vremenu i tono rijeiti zadatak. 36. Koja svojstva mora zadovoljavati algoritam? 1. konanost napisanim postupkom trebamo doi do konanog rjeenja 2. preciznost (determiniranost) pojedini koraci algoritma propisuju tono to trebamo izvriti u pojedinim uvjetima 3. uinkovitost (efektivnost) algoritam treba troiti to manje kapaciteta procesora, memorije raunala i ostalih resursa 37. to je jezik za zapisivanje algoritma? Jezik za zapisivanje algoritma obino je podskup rijei govornog jezika koje jednoznano opisuje zahvate koje algoritam mora obaviti nad podacima. Kada algoritam postane program tada govorimo o strojnom jeziku i viim programskim jezicima kao jezici za zapis algoritma 38. Navedite naine zapisa algoritma? Specijalizirani primjenjuju se samo na pojedine poetne objekte Openiti dozvoljavaju razliite vrijednosti poetnih objekata, te se kod njih definira klasa ulaznih objekata koji su dozvoljeni u izvoenju 39. Navedite osnovne elemente pseudo-jezika u hrvatskom jeziku. Dok je, initi, vratiti, ako je, onda, inae, poetak, kraj, ulaz, itaj, izlaz, ispii 40. Objasnite to je vremenska sloenost algoritma? Vremenska sloenost algoritma je broj osnovnih operacija koje treba izvesti da bi se dolo do konanog i tonog rjeenja. 41. Kako se oznaava sloenost algoritma? Objasnite rijeima na primjeru. Ako je trajanje algoritma proporcionalno s brojem ulaznih vrijednosti, piemo da je njegova sloenost 0(n), za n ulaza mora provesti n koraka. Npr. zbrojiti n broj s tipkovnice n=5, pet puta zbroji, pet puta treba ponoviti tu operaciju. ( Ako algoritam traje jednako bez obzira na broj ulaznih varijabli, tj. sloenost algoritma je konana bez obzira na broj ulaznih varijabli piemo 0(1).

42. Napiite u pseudo-jeziku algoritme za: div, mod, abs, max, min, nzm

div ( X , Y ) R := Y ; Q := 0 ; dok je R >= X initi R := R X ; Q := Q + 1; vratiti (Q) ; kraj.

mod ( X , Y ) R := Y ; Q := 0 ; dok je R >= X initi R := R X ; Q := Q + 1; vratiti (Q) ; kraj.

abs (X) ako je X < 0 onda Y := -X inae Y := X ; vratiti (Y) ; kraj . max ( X, Y ) ako je X > Y onda Z := X inae Z := Y ; vratiti (Z) ; kraj . min ( X, Y ) ako je X > Y onda Z := Y inae Z := X ; vratiti (Z) ; kraj .

nzm ( X, Y ) dok je X = Y initi U := min ( X, Y ) ; V := max ( X, Y ) ; X := U ; Y := V U ; vratiti ( X ) kraj

43. Napiite Gaussov algoritam sloenost O(n). Koliko koraka traje njegovo izvoenje? O(N) ulaz (N); brojeva. S:< O za I := 1 do n initi; S:= I * I; X:= S+X; izlaz (S); Ako je N = 100 Gaussov algoritam izraunava kvadrate prvih n Unosimo brojeve: 1. izraunamo kvadrate 2. dodamo kvadrate prethodnoj sumi

broj koraka je dvostruko vei jer se odvijaju dvije operacije * i +

44. Napiite Gaussov algoritam sloenosti O(1). Koliko koraka traje njegovo izvoenje?

S=

n(n + 1)(2n + 1) 6

O(1) ulaz (N); X:=N+1 S:=N * N X:=X + N S:=S * X S:=div (S,6); izlaz (S);