38 1 MAGAZINE 51 1 MAGAZINE INTELIGENCE

o se
krije iza

lika Silje
Ova ce biti jedna ad najzanimljivijih prica koju ste
ikada procital i. Saga o nesretnom Sarajliji fascinant-
nog slikarskog dara s licem koje izaziva mucninu
kod onih koji ga gledaju. Je li moguce da je nas
sunarodnjak postao inspiracija za Disneyevog lika
Silju? I aka jeste, eva zasto to nije veselo
M
alobrojni znaju o Ja-
kobu Esalovieu. Covjeku
a Siljinim licem. Pailjivi
istraiivac sarajevskih arhiva, Karim
Zaimovic, uCinio je da ova prica ugleda
svjetlo dana. Kako pripovijeda, arhivi
sadrie zastrasujuce precizno faktograf-
sko svjedocenje o Jakobovu iivotu.
Bijase to covjek od krvi i mesa, ro-
dila ga majka AkSamica Rizalovic, a
otac mu se zvao Egon Esalovic. Sas-
vim sigurno je roden 1893. godine. U
izvodima iz Maticnog ureda koji su
pohranjeni u Gradskoj upravi stoji da
je datum rodenja 18. mart, dok u spi-
sima Vise policijske uprave se navodi
23. maj. Bilo kako bilo, njegov dolazak
na svijet izazvao je veliku painju sa-
rajevske carsije, posebno malobrojnih
* Pise Elameri Skrgic Mikulic
doktora i ljudi od nauke. Nairne, mali
Jakob je bio roden bez lica, odnosno
na mjestima gdje trebaju biti oCi,
nos i usta, nalazili su se mali prorezi.
Prema izvjestaju Hamdije Seranovica,
tadasnjeg nacelnika Pedijatrijskog
odjela u Zemaljskoj bolnici u Sarajevu
(kako stoji u tekstu Karima Zaimovica
u knjizi ,Tajna diema od malina"), on
nije pokazivao nikakve znake zdravst-
venih problema. Njegovi roditelji su ga
prigrlili onakvog kakav jeste i dali mu
svu painju i ljubav ovog svijeta.
Danismrti
Kada je Jakob imao oko pet go-
dina, njegovo lice je naprasno pocelo
dobivati konture. Ali kakve!, Bilo je
izobliceno, ali ne bez nekog skrivenog
reda, od kojeg su ljudi redom dobijali
mucninu. Umjesto nosa izraslo mu je
jedno veliko ispupcenje, zavrsavajuCi
se nosnicom veliCine kestena, koja je
bila bljestece erne boje. Oci mu bijahu
oble,jajasto nasadene iznad nosa. Usta
su mu bila cudnovata, ali usi su bile
najbizarniji clio Jakobova lica. Bile su
izduiene, poput nekoristenih rukava i
padale su ispod lica, pa sve do ramena!
Sacuvana je jedna fotografija iz tog
perioda i svi koji su je vidjeli mislili su
da se radi o fotomontaii. Medutim,
analize fotografskih strucnjaka potvr-
dile su autenticnost snimka.
Prema iskazu doktora Jovica, koji je
ostavio potpunije vjestacenje novoiz-
raslog Jakubovog lica, njemu slicnog
/
nije bilo. Odnosno, medicinska histo-
rija nije zabiljeiila njegov pandan nig-
dje u svijetu. Doktor sve to nije mogao
objasniti. Do 10. godine zavrseno je
formiranje Jakubovog lica i pocelo
je prokletstvo. N:oyprije mu je nesret-
nim slucajem poginula majka, a za-
tim je otac poceo piti. RukovodeCi se
carsijskim pricama i razumom neob-
darenim roditeljima - skola je izbacila
Jakoba sa nastave. Vjerovatno iz istih
razloga je i njegov otac ubrzo dobio
otkaz u firmi Kohn i sinovi i potpuno
se predao alkoholu.
Nakon majCine smrtiJakob se povlaci
u sebe, a kako je i otac izgubio posao,
preselili su se u trosnu kucu na Ali-
fakovcu. Komsije su u to vrijeme
svjedocile cudnim stvarima iz kuce
u kojoj su iivjela dvojica nesretnika.
Nocu su dopirali svakojaki zvukovi,
dopirala je neprirodna svjetlost, a tek
poslije se saznalo da je uzrok tome
stanoviti Angelico Domiani, u to vri-
jeme najperspektivniji egzorcista. An-
gelico bijase prijatelj Jakubovog oca.
Bit ce da ga je ovaj zamolio da dode
i istjera davla iz nesretnog djecaka.
Naravno da je rastrojeni stari Esalovic
bio u krivu, ali Angelco je pokusao.
U svakom slucaju u malom Jakobu
Jakob je bio roden bez
lica, odnosno na mjestima
gdje trebaju biti oci,
nos i usta, nalazili su
se mali prorezi. Prema
izvjestaju Hamdije
Seranovi6a, tada8njeg
nalelnika Pedijatrijskog
odjela u Zemaljskoj
bolnici u Sarajevu on nije
pokazivao nikakve znake
zdravstvenih problema.
Njegovi roditelji su ga
prigrlili onakvog kakav
jeste i dali mu svu paznju
i ljubav ovog svijeta
se krila svojevrsna moe koja je im-
presionirala Domianija. Nakon tri
dana provedena na Alifakovcu An-
gelico je otisao u Vatikan, gdje se
povukao u meditaciju. Nikad nije
htio niti rijec progovoriti o svom
iskustvu. Tek u svojoj knjizi ,Moj
krstaski rat" o svemu tome napisao
je jednu jedinu recenicu: ,Sarno jed-
nom u iivotu osjetio sam pravi strah
i uias. Sarno jednom".
v
Cudesne
. .

Nakon neuspjeha s egzoricizmom
Egon Esalovic potpuno zapusta sina,
kao i svoj iivot. Prepusta se kockanju i
pijancenju, a ne postoje pouzdani podaci
kako je to uticalo naJakobovu psihu.Ali
pronadeno je pismo koje datira iz 1903.
godine kojeg je Erdal Utrubic, istaknuti
sarajevski slikar pejzaiista, inace pra5ki
student, poslao u Paris Jean Giraffeu
Stoulloneu, svom prijatelju i docentu na
Sorboni. U pismu se o Jakobu pise na
krajnje intrigirajuCi naCin. Evo dijela tog
pisma:
, Talenat Cudesne imaginacije, ali i
zastraJujufe vizije podjednako izbijqju sa
slika mladog Jakoba Esalovica. Kao Ito ti
rekoh Jeane, mladic je najveCi talenat kqjeg
sam ikada sreo, takav i toliki da se pitam
jesam li ifta vife od neukog djeteta pred onim
Ito donoseJakobove slike. Uz malo kontrole
i dodatnog rada, momak bi mogao postati
senzacionalan. Ali, krasi ga Cudan i nepre-
dvidiv karakter. Motivi i vizije Ito ih obli-
kuje su neopisivi, dragi Jeane. ZastraJujufi,
nagovjeftavajufi, opominjuCi, cak i morbid-
ni, rekao bih, te kao takvi neupotrebijivi za
prezentaciju Iirim krugovima. Mladi Jakob
40 1 MAGAZINE 51 1 MAGAZINE INTELIGENCE
ima vrlo Cudne psihiike S'l!J"etonazore i up-
r:Jmo tvrdi da na svqjim s!ikama pokazuje
dogarfaje kqji ce se desiti u buduenosti, da su
to vizije iz sna. Ne znam fta da kaiem o
svemu ovome. ]a limo pokufat {u ne bi !i se
]akobov ta!enat izbrusio i izveo na pravi
put, ali bqjim se, fanse za takvo fto, male su. "
Ovako je Utrubic opisivao Jakobove
radove, ali naZalost nismo puno saznali
o tome sta je slikao. Ipak, cudesna igra
historije h ~ e d e nam ostaviti bizamu
zabiljesku o jednom Jakobovom radu
iz tog perioda. Ezra Siledar bija5e trgo-
vac slikarskim materijalima i Jakob je
od njega kupovao boje, kistove i platna.
Toliko je bio impresioniran jednom Ja-
kobovom slikom da je napravio kratku
biljesku na unutra5njoj strani korica svoje
racunovodstvene knjige. Evo sta je pisalo:
, Grandiozna s!ika ... ve!iki format,
dramatiCna kompozicija. Prikazuje
mnoftvo svijeta u panici. Nikada ne vi-
qjeh takvu realnost u prikazivanju emo-
cija. U sredini guive je ve!iki automobil
Na cesti pored vozila, su opruiena dva
tije!a: mufkarac u uniformi i iena u sku-
pocjenqj svdanqj haijini. Obqje kao da
na tijelu imaju rane od metaka. Dok pos-
matrah ovu s!ikariju, obuze me strahotni
uias. Svakog cas a sam oiekivao da se platno
rascjepi te i ja u!etim unutra iii da prizor sa
slike jednostavno iscuri - to!iko je sve bi!o
zastrafujuee, rea/no, mada ne dokuiih fta
ova s!ika zapravo predstavija.,
Nije trebalo cekati dugo da se pr-
iwr sa slike obistini. Nekoliko go-
dina kasnije, 1914. godine na ulicama
Sarajeva ubijen je prestolonasljednik
Austro - Ugarske Monarhije. Vee
Covjek s kojim se
sudbina krvavo
poigrala, na koncu
je ostao zivjeti u liku
tupavog smotanka.
Ipak, Jakob Disneyu
nije ostao duzan.
Mnogo godina n()kon
premijere lika Si&e
poslao je bivsem
mentoru crtez. J os
jedan vizionarski. 1Va
crtezu je Walter Disney
nacrtan na santi leda.
Kao sto znamo, njegova
poslJednja Zelda je bila
da se nakon smrti
zamrzne
povr5ni pogled fotodokumentacije
sa mjesta zloCina nepobitno upucuje
na srodnost sa opisanom Jakobovom
slikom. Slucajno?
Pakt s Walterom
Disney em
Moida bi Jakob postao 5\jetski slavan
slikar da tragedija nije u potpunosti
izmjenila njegov iivot. Nairne, 06. maja
1912. godine njegov otac se vratio pijan
kuru. Dok je palio kandilo ispala mu je
sibica i zapalila trosnu kuru. Izg01jela je
kompletna kuca, skoncao i njegov otac,
ali i Jakobove slike - sve sto je imao
od svog iivota. Nakon toga smjestili
su Jakoba na psihijatrijski sanatorij na
Kosevu. Nakon kapitualcije austrijskog
carstva u Sarajevu je doslo do kraceg
rasula. Pacijenti psihijstrijske klinike
su se razbjeiali, a Jakob, koji zbog svog
zastrasujuceg lica je morao nositi masku,
nije mogao proCi nezapaien. Domogao
ga se Douglas Simpkins, dopisnik lista
,Paris Sorem", koji je Citav Prvi 5\jetski
rat proveo iz\je5tavaja6 sa balkanskih
ratista. Ali Douglas nije bio do bar covjek.
On je prokrijumcario jadnog Jakoba iz
Sarajeva, sve do Amerike. Zlom novi-
naru, prosjeenog clara nije trebalo mno-
go da ostvari svoj naum jos iz Sarajeva.
Organizirao je tumeju diljem SAD-a,
MAGAZINE INTELIGENCE 1 JANUAR/SIJECANJ 1 2012 1 41
Talenat cudesne imaginacije, alii zastrasujuie
vizije podjednako izbijaju sa slika mladog J akoba
Esalovica. Kao sto ti rekoh Jeane, mladicje najve6i
talenat kojeg sam ikada sreo, takav i toliki da se
pitam jesam li ista vise od neukog djeteta pred
onim sto donose J akobove slike
prikazujuCi Jakoba u cirkuskoj satri,
drieCi ga u lancima i u kav=.
U reklarni za ovu bizamu predstavu
bijaiie receno da je Jakob zvijer -
izopacenje prirode, Boiija kazna za pakt
s ciavolom. 1 aravno da su sve to bile
gluposti, ali prirnitivna publika hrlila je
u Simpkinsovu satru i vee kroz neko-
liko godina vidimo njega kao bogatog
i slavnog covjeka. Jakob od svega ovog
nije imao nikakve koristi. Vjerujemo da
je molio nebesa da ga prime k sebi.
Godine su taka prolazile. Pod imenom
,Cudesna tacka doktora Simpkinsa sa
cudovistem ulovljenim u pustinjama
africkih prostranstava", Simpkins je
dalje naokolo vodao Jakoba, do jedne
predstave u Los Angelesu, gdje je ovog
ubogog cmjeka vidio jedan mladi crtac
i animator po imenu Walter Disney.
Mladi Walter bio je i veliki humanista,
pa je digao lokalnu javnost da se oslobodi
Jakob, ipak ljudsko biee. Na svu sreeu
bio je uspjesan, Senatski sud Californije
oduzeo je svu imovinu koju je Simpkins
stekao na Jakobovoj muci, te rijesio ga
ropstva. Ali eto nove muke. Opcije za Ja-
koba bile su psihijstrijska klinika ili sana-
torij. Ipak, Walter koji biva sve u*cajniji
zbog animatorskih uspjeha, zakonski
dobiva skrbnistvo nad nesretnim Sara-
jlijom. 0 toj epizodi, mada sturo, moie
se proCitati u Disneyevim posthumno
objavljenim memoarima.
DanisreCe
Jakob se brzo oporavio. Navodno mu
je veliku painju pokazivala Walterova
bratisna Emiliy. Bit ee da je Esalovie prvi
put osjetio ljubav koja mu je falila cijelog
iivota. Kako god, vee 1923. godine Ja-
kob se pojavljuje kao jedan od animatora
u studiju Walta Disneya kojem posao
naprosto C\jeta. Esalovie je pokazao svoj
raskosni talenat i ortacke sposobnosti.
Ubrzo je s mjesta pomoenog anima-
tara uznapredovao do mjesta jednog od
najbliiih Disneyevih asistenata. Cinilo se
da njegov iivot poCinje dobivati srnisao.
Radio je posao koji voli, zaboravio je
strasne vizije koje su zaokupljale njegovu
imaginaciju u Sarajevu ... ,a pored njega je
bila ona koju voli - Emili.
Godine 1925. Emili biva silovana, a po-
tom zadavljena. Glavni osumnjiceni bio
je Jakob. Iako su neki tragovi vodili do
njega, vjerovatnije je da je bio irtvom
podle urate brojnih saradnika koji su bili
ljubomorni na njegov talenat, ali i odnos
kakav je imao sa Walterom. Ono sto
znamo je da je Jakob opet nastradao ida
je za njim raspisana policijska po*rnica,
da se u potragu ukljuCio i FBI. Nisu ga
mogli pronaCi.
Skrhani Disney mucen sumnjom u Ja-
kobovu nevinost nikako nije mogao
preboljeti ovaj dogaciaj. Nekoliko godina
kasnije, prema sjeeanju na Jakobovo lice,
stvara lik Silje, sto je posljednja u nizu bi-
zamosti vezana za nesretnog Esaloviea.
Covjek s kojim se sudbina krvavo poi-
grala, na koncu je ostao iivjeti u liku
tupavog smotanka. Ipak,Jakob Disneyu
nije ostao duian. Mnogo godina nakon
prernijere lika Silje poslao je biviiem
mentoru crtei.Jos jedan vizionarski. Na
crteiu je Walter Disney nacrtan na santi
leda. Kao sto znamo, njegova posljednja
ielja je bila da se nakon smrti zamrzne.
Sta je bilo s Jakobom kasnije niko ne
zna. Vjerovatno je da se vratio u Evropu,
a potom u rodnu Bosnu. Cini se da je
sa sobom uspio odnijeti svu ustecievinu,
koja nije bila mala posebno za sara-
jevske prilike. Pregled stampe iz kasnih
20-ih proslog stoljeea ukazuje na veliko
zanimanje sarajevske carsije za stano-
vitog stranca koji je zakupio cijeli sprat
hotela Europa, prijavio se pod imenom
Jason E., kupovao velike kolirne slikar-
skog materijala i nije se druiio s ljusfuna.
Nema sumnje - bio je to Jakob. Sta je
tada slikao, ne znamo - a Cirri se da bolje
da ne znamo. Iz tog vremena datira prica
o hotelskom namjesteniku Ivanu R.
Koji je slucajno naisao na nezakljucana
vrata tajanstvenog gosta. Znatiielja ga
je na*rala da proviri. Bolje bi bilo da
nije. Nairne, samo jedan pogled na Ja-
kobove slike uCinio je da Ivan poludi.
Ostatak svog iivota lutao je po psihijatri-
jskim ustanovama, a da nije znao suvislo
ispricati sta je vidio na J akobovim slikama.
I kako je skoncao Jakob Esalovie,
covjek po kojem je Disney oblikovao
lik Silje? U kobnoj noCi izmeciu 25. i
26. novembra 1927. godine veliki poiar
je zahvatio hotel Europu. Nakon vatro-
gasne intervencije, utvrcieno da je vatra
unistila samo onaj u kom je boravio
Jakob. Jos neko vrijeme sarajevska ma-
hala je preivakavala taj dogaciaj, javljali
su se i smioni pojedinci koji su izno-
sili t= da je poiar izazvao bas Jakob
Esalovie, nekada njihov sugracianin. I
nista vise nije ostalo iza njega. Ni zapis,
ni palanacka legenda, ni sevdalinka ...