ANALIZA POKAZATELJA USPJENOSTI POSLOVANJA NA TEMELJU PODATAKA IZ FINANCIJSKIH IZVJEA

Uvod u analizu financijskih izvjetaja

upravljanje poslovanjem i razvojem da bi se osiguralo uvjete za razvoj i opstanak poduzea
poduzeima koja nemaju razvijen efikasan sustav analize i kontrole opasnost od pogreaka koje direktno utjeu na cjelokupno poslovanje te mogu ugroziti i opstanak

analiza poslovanja upravljanje

informacije za

cjelovita analiza ukljuuje obuhvat svih relevantnih informacija i vrijednosnih i koliinskih i kvantitativnih i kvalitativnih analiza financijskih izvjetaja okrenuta vrijednosnim/novanim, kvantitativnim izrazima
2

 raunovodstveni sustav dio IS

proces prikupljanja financijskih podataka, njihova procesiranja i sastavljanja financijskih izvjetaja usmjerenih donoenju poslovnih odluka

karakteristike raunovodstvenih informacija, elementi financijskih izvjetaja te priznavanje i mjerenje pozicija u financijskim izvjetajima moraju biti u funkciji ostvarivanja ciljeva financijskog izvjetavanja ciljevi financijskog izvjetavanja moraju zadovoljiti informacijske potrebe korisnika financijskih izvjetaja

 temeljni ciljevi financijskog izvjetavanja (FASB

Financial Accounting Standards Bord; Odbor za standarde financijskog raunovodstva):

1. informacija treba biti razumljiva korisnicima treba osigurati upotrebljive informacije sadanjim i potencijalnim kreditorima i investitorima te ostalim korisnicima za donoenje racionalnih odluka
orijentiranost na investitore i kreditore

2. osigurati informacije o novanim tokovima osigurati informacije koje e pomoi sadanjim i potencijalnim kreditorima i investitorima te ostalim korisnicima u procjenjivanju iznosa, vremena i neizvjesnosti buduih primitaka od dividendi, kamata, prodaje,
orijentiranost na novane tokove

3. osigurati informacije o ekonomskim resursima poduzea, funkciji tih resursa i nainu uporabe, efektima transakcija i promjeni resursa, potrebama za dodatnim resursima,
orijentiranost na resurse poduzea, njihovu uporabu i promjenu

 financijski izvjetaji ostvarivanje ciljeva

izvor informacija za

informacije o ekonomskim resursima; informacije o financijskom poloaju bilanca informacije o financijskom rezultatu, o uspjenosti poslovanja RDG informacije o izvorima i koritenju novanih sredstava izvjetaj o novanom toku informacije za potrebe kontrole sva tri navedena izvjea osiguranje objanjenja i interpretacija informacija svi financijski izvjetaji, ukljuujui i izvjetaj o promjenama kapitala i biljeke uz financijske izvjetaje
neophodna usuglaenost s raunovodstvenim naelima i standardima; realnost i objektivnost podataka temelj za ostvarivanje ciljeva niti jedan cilj se ne moe ostvariti razmatranjem jednog financijskog izvjetaja pojedinano ve kao dijelova jedinstvene cjeline

 u osnovi financijskih izvjetaja polazni raunovodstveni model tri jednadbe:

model financijskog poloaja - BILANCA
IMOVINA = OBVEZE + VLASNIKA GLAVNICA

model rezultata poslovanja - RDG

PRIHODI RASHODI = DOBITAK

model novanog toka - INT

PRIMICI IZDACI = NETO NOVANI TOK

model financijskog poloaja i rezultata poslovanja temelji se na obraunskoj osnovici Accrual Accounting Basis model novanog toka temelji se na novanoj osnovici Cash Accounting Basis
6

 sukladno Okviru za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja (MRS):

Cilj financijskih izvjetaja je da prue informaciju o financijskom poloaju, poloaju uspjenosti i promjenama financijskog poloaja poduzea to je korisno irokom krugu korisnika u donoenju ekonomskih odluka. Meutim, financijski izvjetaji ne pruaju sve informacije koje bi korisnici mogli zatrebati pri donoenju ekonomskih odluka, budui da oni uglavnom daju sliku financijskih uinaka prolih dogaaja i obino ne pruaju nefinancijske informacije. informacije

 raunovodstvo poslovni jezik

informacije o poslovanju za razliite namjene nije samo sebi svrha mora zadovoljiti informacijske potrebe razliitih korisnika financijske izvjetaje treba prilagoditi potrebama korisnika

 raunovodstvene informacije predouje se u obliku financijskih izvjetaja korisnici financijskih izvjetaja:

interni - menadment eksterni investitori i kreditori (sadanji i potencijalni), vladine institucije
vlasnike i potencijalne investitore zanima stopa povrata ulaganja (rentabilnost) povezana s rizikom ulaganja, te informacije o bonitetu; kratkorone investitore likvidnost i novani tokovi, vladu financijski izvjetaji zbog porezne politike, zaposlenici, menadment koji mora osigurati plae, dividendu vlasnicima, kamate kreditorima, porezna davanja

 kvaliteta raunovodstvenih informacija razmatra se u kontekstu korisnika raunovodstvenih informacija

(amerika praksa FASB-Financial Accounting Standards Board; SFAC-Statements od Financial Accounting Concepts, No.2-Kvalitativne karakteristike raunovodstvenih informacija Hijerarhija kvalitete raunovodstvenih informacija)

informacija je kvalitetna ako je korisna u procesu poslovnog odluivanja

dvije razine kvalitete raunovodstvenih informacija:

razina primarne kvalitete informacija je korisna ako je:
vana (relevantna) ona informacija koja ima vrijednost predvianja (sagledavanje budunosti), povratne veze (korekcija odvijajuih procesa) i koja je pravovremena pouzdana ona informacija koja je dokaziva, objektivna (nepristrana) i istinita (realna)

razina sekundarne kvalitete

informacija je korisna ako je:

usporediva (komparabilna) vremenska usporedivost i prostorna usporedivost (s drugim poduzeima) konzistentna (dosljedna) povezano s problemom vremenske usporedivosti te zahtjeva dosljednu primjenu usvojenih postupaka i modela pri biljeenju poslovnih promjena i sastavljanju financijskih izvjetaja

10

 kvalitativna obiljeja informaciju predoenu u financijskim izvjetajima ine upotrebljivom za korisnika (Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja, MRS):
razumljivost financijski izvjetaji trebaju biti sastavljeni tako da budu razumljivi korisnicima vanost (relevantnost) podrazumijeva korisnost informacija u financijskim izvjetajima za donoenje poslovnih odluka;
u kontekstu vanosti razmatra se i znaajnost informacija je znaajna ako njezino izostavljanje ili krivo izvjee moe utjecati na ekonomske odluke korisnika koje oni donose na temelji financijskih izvjetaja

pouzdanost podrazumijeva ispunjenje sljedeih zahtjeva: vjerno predoavanje, sutina vanija od forme, neutralnost, opreznost i potpunost usporedivost vremenska i prostorna istinito i fer prikazivanje u financijskim izvjetajima zadaa financijskih izvjetaja je da istinito i fer predouju financijski poloaj, uspjenost i promjene u financijskom poloaju poduzea

11

Financijska analiza
omoguava razumijevanje financijskih izvjetaja, tj. poslovanja zapisanog u financijskim izvjetajima kvalitetna informacijska podloga za donoenje poslovnih odluka prevodi raunovodstveni jezik u razumljivu podlogu za donoenje odluka
mogue opstati i razvijati se ukoliko menadment potrebno efikasno i efektivno upravlja poduzeem mjerenje performansi

12

 ukazuje na kritina podruja te na temelju podataka o prolosti okree se budunosti ukazuje na sigurnost i uspjenost poslovanja za potrebe menadmenta mora obuhvatiti analizu financijskih rezultata, financijskih uvjeta, financijske strukture i promjena u strukturi da bi se osigurala financijska stabilnost potrebno planirati budue financijske uvjete, prepoznati dobre osobine i slabosti poduzea planiranje financijskih menadera zapoinje analizom financijskih izvjetaja
13

 analiza financijskih izvjetaja proces primjene razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih se podaci iz financijskih izvjetaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje ispituje ekonomsko i financijsko stanje i rezultat poslovanja neke jedinice raunovodstvenog obuhvaanja na temelju njezinih raunovodstvenih izvjetaja
primarno se koriste novana mjerila i pokazatelji temeljeni na vrijednosnim omjerima
14

 obuhvaa bitne elemente za poslovno odluivanje, ali ne obuhvaa cjelinu

osigurava informacije na temelju kojih je mogue prosuivanje poslovanja u svrhu upravljanja i donoenja odluka
uzeti u obzir da te informacije ipak nisu sveobuhvatne samo financijske informacije

korisnici informacija:
menaderi investitori, analitiari, revizori,
ovisno o interesima pojedinog korisnika, naglaava se pojedini segment ukupne analize financijskih izvjetaja (kreditore zanima likvidnost, dugorone investitore zaduenost, vlasnike profitabilnost,)

15

 pokazatelji uspjenosti poslovanja mnogobrojni sloena problematika, razne analize najee se za potrebe analize koriste: podaci iz financijskih izvjetaja opi iskustveni podaci slue kao kontrolna mjera eksterni podaci

16

 uobiajena analitika sredstva i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvjetaja:

komparativni financijski izvjetaji omoguuju uoavanje promjena tijekom vremena (vie obraunskih razdoblja) strukturni financijski izvjetaji uoavanje tendencija promjena pomou serije indeksa; analiza pomou pokazatelja (pojedinani pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi pokazatelja, zbrojni pokazatelji) specijalizirane analize predvianje novanih tokova, analiza promjena u financijskom poloaju, analiza toke pokria,
17

 vrste analiza: analiza odnosa bilannih pozicija i pozicija u RDiG Ratio Analysis horizontalna analiza apsolutnih i relativnih promjena u pozicijama financijskih izvjetaja vertikalna analiza analiza strukture analiza trendova kretanja performanse analiza indeksa prikazuje kretanje performanse izraene u postocima u odnosu na neku baznu veliinu koja se oznaava sa 100%.

podaci za vie godina dijele se podatkom iz bazne godine te se na taj nain dobiva postotni odnos performanse odreene godine s baznom godinom

analiza novanih tijekova

18

 financijska analiza temelj za procjenu trenutnoga stanja poduzea i donoenje odluka o poduzimanju daljnjih akcija
bilanca i raun dobiti i gubitka kljuni izvori podataka za potrebe ocjene financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja poduzea

19

Bilanca statiki financijski izvjetaj stanje imovine, obaveza i kapitala na dan bilanciranja temeljna zadaa - utvrditi imovinsko stanje, odnosno, financijsku situaciju poduzea kroz meuodnose osnovnih elemenata bilance imovine, obveza i kapitala ukazuje na financijsku snagu poduzea, razinu likvidnosti, zaduenost te poloaj u odnosu na poduzea iz grane

20

Raun dobiti i gubitka dinamiki financijski izvjetaj

prikaz ostvarenih prihoda i rashoda i njihove razlike - financijskog rezultata u promatranom obraunskom razdoblju ukazuje na uspjenost poslovanja - temelj za izraun pokazatelja profitabilnosti poduzea povezanost s bilancom
zajedno predstavljaju konanu bilancu poslovanja

21

HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

pri analizi financijskih izvjetaja koriste se razliiti postupci temeljeni na ralanjivanju i usporeivanju podataka iz izvjetaja: horizontalna analiza na temelju komparativnih financijskih izvjetaja vertikalna analiza na temelju strukturnih financijskih izvjetaja

22

horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvjetaja puni smisao dobivaju tek stavljanjem u odnos pojedinih ekonomskih veliina formiranjem i analiziranjem financijskih pokazatelja prava slika kvalitete poslovanja poduzea razmatranje sigurnosti i uspjenosti poslovanja objanjava se kroz razliite kategorije pokazatelja

23

HORIZONTALNA FINANCIJSKA ANALIZA komparativni financijski izvjetaji - temelj za provedbu horizontalne analize
analitiki postupak usporeivanja za utvrivanje tendencija i dinamike promjena pojedinih pozicija financijskih izvjetaja
usporedbe svake godine sa prethodnom; moe se odabrati i jedna bazna godina s kojom e se usporeivati ostale godine

na temelju toga prosuuje se kakva je uspjenost i sigurnost poslovanja iskazuje se apsolutne i relativne podatke o poveanju/smanjenju pozicija u odnosu na prethodnu/baznu godinu
24

Komparativna bilanca horizontalna analiza

Oznake POZICIJA AKTIVA Potraivanja za upisani a neuplaeni kapital Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda UKUPNO AKTIVA PASIVA A B C D E Kapital i rezerve Dugoro na rezerviranja Dugoro ne obveze Kratkoro ne obveze Odgo eno plaanje trokova i prihod buduega razdoblja UKUPNO PASIVA 108.169.209,37 3.919.140,85 13.288.532,32 125.376.882,54 116.550.037,18 3.919.140,85 11.661.921,75 132.131.099,78 8.380.827,81 -1.626.610,57 6.754.217,24 7,75 -12,24 5,39 2010 Iznos 2011 Iznos % iznos pove anja/smanjenja pove anja / 58.442.371,02 73.649.481,07 39.247,69 132.131.099,78 -5.506.456,54 12.247.254,80 13.418,98 6.754.217,24 -8,61 19,95 51,95 5,39

A B C D

63.948.827,56 61.402.226,27 25.828,71 125.376.882,54

25

 ukupna kratkotrajna imovina poveava se za 19,95%, a kratkorone obveze se smanjuju za 12,24% to ukazuje na poveanje likvidnosti poduzea ukupna aktiva/pasiva poveana je za 5,39%, dok je vlasnika glavnica poveana za 7,75% to ukazuje na smanjenje zaduenosti, odnosno poveanje udjela vlastitog financiranja

26

horizontalni presjek bilance

2010. AKTIVA Dugotrajna imovina IZNOS PASIVA IZNOS 112.088.350,22 D. IZV. > DI 63.948.827,56 Dugoroni izvori

Prvi presjek: Viak ili manjak dugoro nih izvora (+48.139.522,66) Kratkotrajna imovina (obrtna sredstva+AVR) 61.428.054,98 Kratkoro ne obveze

KO < KI
13.288.532,32

Drugi presjek: Viak ili manjak kratkoro nih izvora (-48.139.522,66) 125.376.882,54 UKUPNA PASIVA 125.376.882,54 UKUPNA AKTIVA 2011. AKTIVA IZNOS PASIVA IZNOS Dugotrajna imovina 58.442.371,02 Dugoroni izvori 120.469.178,03

Prvi presjek: Viak ili manjak dugoro nih izvora (+62.026.807,01) Kratkotrajna imovina (obrtna sredstva+AVR) 73.688.728,76 Kratkoro ne obveze 11.661.921,75

Drugi presjek: Viak ili manjak kratkoro nih izvora (-62.026.807,01) 132.131.099,78 UKUPNA PASIVA 132.131.099,78 UKUPNA AKTIVA

27

 omjer kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza (tekui omjer = KI / KO) trebao bi biti minimalno1,8:1 do 2:1, odnosno kratkorone bi obveze trebale pokrivati do 50% kratkotrajne imovine dugoroni izvori znaajno vei od dugotrajne imovine dugotrajnu imovinu potrebno je financirati iz dugoronih izvora koeficijent pokrivenosti dugotrajne imovine dugoronim izvorima (stupanj pokria II = dugoroni izvori / DI) >1 sukladno standardnoj veliini kratkotrajna imovina je vea od kratkoronih obveza koeficijent pokrivenosti kratkotrajne imovine kratkoronim izvorima iznosi 0,2 (KO / KI < 0,5) u kontekstu likvidnosti vana je veliina radnog kapitala razlika izmeu kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza
postojanje radnog kapitala znai da poduzee dio KI financira iz dugoronih izvora nuno za odravanje likvidnosti u primjeru poduzee posjeduje radni kapital koji se poveava 2011. u odnosu na 2010. godinu povoljno u kontekstu likvidnosti

28

2010 Oznake POZICIJA Iznos

2011 Iznos

Komparativni RDG horizontalna analiza

% iznos pove anja pove anja/smanjenja / smanjenja

A B C D

POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI FINANCIJSKI PRIHODI FINANCIJSKI RASHODI

80.304.664,60 68.293.117,12 4.125.802,01 956.465,70 84.430.466,61 69.249.582,82 84.430.466,61 69.249.582,82 15.180.883,79 3.125.683,35 12.055.200,44

79.742.618,89 70.546.691,93 3.493.329,02 608.550,08 83.235.947,91 71.155.242,01 83.235.947,91 71.155.242,01 12.080.705,90 2.495.367,30 9.585.338,60

-562.045,71 2.253.574,81 -632.472,99 -347.915,62 -1.194.518,70 1.905.659,19 -1.194.518,70 1.905.659,19 -3.100.177,89 -630.316,05 -2.469.861,84

-0,70 3,30 -15,33 -36,38 -1,41 2,75 -1,41 2,75 -20,42 -20,17 -20,49

Ukupni prihodi iz redovitog poslovanja Ukupni rashodi iz redovitog poslovanja E F IZVANREDNI PRIHODI IZVANREDNI RASHODI UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI Dobit prije oporezivanja Porez na dobit G DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

29

 poslovni prihodi su se neznatno smanjili (-0,7%) te je dolo do poveanja poslovnih rashoda od 3,3%; uz to dolo je i do smanjenja financijskih prihoda i rashoda, te u konanici do smanjenja ukupnih prihoda od 1,41% i poveanja ukupnih rashoda od 2,75% navedene promjene rezultirale su smanjenjem dobiti prije oporezivanja od 20,42%, odnosno neto dobiti od 20,49%

30

VERTIKALNA FINANCIJSKA ANALIZA strukturni financijski izvjetaji - temelj za provedbu vertikalne analize
analitiki postupak ralanjivanja usporeivanje podataka u jednoj godini uvid u strukturu financijskih izvjetaja postotni udio svake stavke financijskog izvjetaja u odnosu na odgovarajui zbroj kod bilance pojedini elementi strukture aktive promatraju se u postotnom udjelu ukupne aktive, odnosno pojedini elementi strukture pasive u postotnom udjelu ukupne pasive kod rauna dobiti i gubitka struktura prihoda i rashoda promatra se u odnosu na ukupne prihode (ukupni prihodi su iskazani 100%; ostale pozicije u postotku od ukupnih prihoda) ili, ee, prihode od redovitog poslovanja
31

 strukturni izvjetaji izuzetno korisni:

pri usporeivanju financijskih izvjetaja dvaju poduzea razliitih veliina gdje usporedba apsolutnih iznosa nema smisla u uvjetima visoke inflacije kada nije mogue usporeivati apsolutne iznose eliminira potrebu za prepravljanjem financijskih izvjetaja u uvjetima inflacije

32

Strukturna bilanca poduzea vertikalna analiza

2010 Oznake POZICIJA Iznos % 2011 Iznos %

1 A B C D

AKTIVA Potraivanja za upisani a neuplaeni kapital Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda UKUPNO AKTIVA 63.948.827,56 61.402.226,27 25.828,71 125.376.882,54 51,01 48,97 0,02 100,00 58.442.371,02 73.649.481,07 39.247,69 132.131.099,78 44,23 55,74 0,03 100,00

2 A B C D E

PASIVA Kapital i rezerve Dugoro na rezerviranja Dugoro ne obveze Kratkoro ne obveze Odgo eno plaanje trokova i prihod buduega razdoblja UKUPNO PASIVA 108.169.209,37 3.919.140,85 13.288.532,32 125.376.882,54 100,00 3,13 10,60 86,28 116.550.037,18 3.919.140,85 11.661.921,75 132.131.099,78 100 2,97 8,83 88,21

33

 bilanna struktura
udio kratkotrajne imovine u ukupnoj imovini 48,97% u 2010., te 55,74% u 2011. godini poveanje kratkorone obveze iznose 10,60% u 2010., te 8,83% u 2011. godini poveanje kratkotrajne imovine i smanjenje kratkoronih obveza ukazuje na poveanje likvidnosti poboljanje sigurnosti poslovanja vlastiti izvori iznose u ukupnim izvorima financiranja znaajan udio koji se dodatno poveao s 86,28% na 88,21% smanjuje se zaduenost

34

2010 Oznake POZICIJA Iznos

3

2011 % Iznos
5

Strukturni RDG poduzea vertikalna analiza

A B C D

POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI FINANCIJSKI PRIHODI FINANCIJSKI RASHODI

80.304.664,60 68.293.117,12 4.125.802,01 956.465,70 84.430.466,61 69.249.582,82 84.430.466,61 69.249.582,82 15.180.883,79 3.125.683,35 12.055.200,44

95,11 80,89 4,89 1,13 100,00 82,02

79.742.618,89 70.546.691,93 3.493.329,02 608.550,08 83.235.947,91 71.155.242,01 -

95,80 84,76 4,20 0,73 100,00 85,49

Ukupni prihodi iz redovitog poslovanja Ukupni rashodi iz redovitog poslovanja E F IZVANREDNI PRIHODI IZVANREDNI RASHODI UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI Dobit prije oporezivanja Porez na dobit G DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

100,00 82,02 17,98 3,70 14,28

83.235.947,91 71.155.242,01 12.080.705,90 2.495.367,30 9.585.338,60

100,00 85,49 14,51 3,00 11,52

35

 struktura RDG
poslovni rashodi su u strukturi porasli sa 80,89 na 84,76% uz neznatno poveanje udjela poslovnih prihoda s 95,11 na 95,80% to je utjecalo na smanjenje neto dobiti u strukturi prihoda s 14,28% na 11,52%

potrebna je detaljnija analiza kako bi se moglo donijeti sud o sigurnosti i uspjenosti poslovanja poduzea razmotriti likvidnost poduzea i zaduenost te aktivnost (koeficijente obrtaja imovine te trajanje naplate potraivanja), kao i rentabilnost imovine i kapitala
36

horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvjetaja puni smisao dobivaju tek stavljanjem u odnos pojedinih ekonomskih veliina
prava slika kvalitete poslovanja poduzea formiranjem i analiziranjem razliitih financijskih pokazatelja razmatranje sigurnosti i uspjenosti poslovanja
37

Pokazatelji analize financijskih izvjetaja

financijski izvjetaji - strukturna podloga za izraunavanje razliitih financijskih pokazatelja
odnosi izmeu odreenih veliina slue za predvianje buduih poslovnih rezultata

znaajan instrument analize financijskih izvjetaja pojedinani pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi pokazatelja, zbrojni ili sintetiki pokazatelji u literaturi razliito grupirani u osnovi se radi o istim pokazateljima
38

 pokazatelj odnosni broj jedna ekonomska veliina dovodi se u odnos s drugom, sukladno preduvjetima ispravnosti pokazatelja s obzirom na vremensku dimenziju dvije skupine
jedna skupina obuhvaa razmatranje poslovanja unutar odreenog vremenskog razdoblja (1 god.) i temelji se na podacima iz RDG druga skupina odnosi se na tono odreeni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilance i ukazuje na financijski poloaj poduzea u tom trenutku

39

Analiza odnosa bilannih pozicija i pozicija u raunu dobitka i gubitka Ratio Analysis
kljuni odnosi koji ukazuju na financijske performanse poduzea analiza profitabilnosti - profitna mara, i povrat na investirano (ROI) analiza obrtaja aktive - koliko jedna novana jedinica aktive stvara novanih jedinica prihoda, analiza solventnosti i likvidnosti, likvidnosti analiza investicijskog potencijala - pokazatelji efikasnosti investiranja dioniara u redovne dionice dioniarskog drutva, izraunavanje ukupnog izraza uspjenosti Zeta Zetascore, score , analiza dodatne vrijednosti Value Added

40

 pomae u definiranju pokazatelja uspjenosti:

prua podatke o profitabilnosti, efikasnosti upravljanja aktivom, solventnosti i investicijskom potencijalu osigurava konzistentnu bazu podataka za praenje trendova u poslovanju i istraivanje promjena omoguuje usporedbu pokazatelja uspjenosti poduzea (benchmarking; naspram planiranom); omoguuje usporedbu poslovanja po dijelovima poduzea

41

 s obzirom na informacijske zahtjeve i interes korisnika informacija financijske pokazatelje poslovanja mogue podijeliti u sljedee skupine: pokazatelji likvidnosti likvidnost = svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokrie preuzetih obveza; uvjetovana je prije svega protokom kratkotrajne imovine (obrtnih sredstava) kroz poslovni ciklus; likvidnost e omoguiti poduzeu podmirivanje dospjelih obveza pokazatelji likvidnosti ukazuju u kojoj je mjeri poduzee sposobno da podmiri svoje dospjele kratkorone obveze, pokazatelji zaduenosti i financijske stabilnosti - iskazuju u kojoj se mjeri poduzee financira iz tuih izvora, pokazatelji aktivnosti - mjere kako efikasno poduzee upotrebljava vlastite resurse, pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda iskazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda, pokazatelji profitabilnosti - mjere povrat uloenog kapitala pokazatelji investiranja - mjere uspjenost ulaganja u obine dionice
42

FINANCIJSKI POKAZATELJI
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI POKAZATELJI ZADUENOSTI POKAZATELJI AKTIVNOSTI POKAZATELJI EKONOMINOSTI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI POKAZATELJI INVESTIRANJA

SIGURNOST POSLOVANJA

USPJENOST POSLOVANJA

TEMELJNI KRITERIJI DOBROGA POSLOVANJA

43

 dobro upravljanje podrazumijeva da su zadovoljena dva kriterija:

sigurnosti uspjenosti / efikasnosti

pokazatelji likvidnosti i zaduenosti i financijske stabilnosti mogu se smatrati pokazateljima sigurnosti poslovanja pokazatelji koji opisuju financijski poloaj poduzea pokazatelji ekonominosti, profitabilnosti i investiranja pokazatelji uspjenosti poslovanja pokazatelji aktivnosti mogu se smatrati i pokazateljima sigurnosti i uspjenosti
koeficijent obrtaja imovine utjee na likvidnost i financijsku stabilnost, a s druge strane izravno i na rentabilnost poslovanja

44

 pokazatelji sigurnosti i uspjenosti kratkorono suprotstavljeni, no dugorono, sigurnost uvjetuje uspjenost i obrnuto pokazatelji sami po sebi ne daju pravu informaciju ukoliko se ne dovedu u odnos s odreenom standardnom veliinom
standardi temelj usporede pokazatelja

najee koritene standardne veliine pokazatelja:

planirani pokazatelj za analizirano razdoblje kretanje veliine pokazatelja tijekom vremena veliina pokazatelja u slinom poduzeu koje pripada istoj grupaciji prosjena vrijednost pokazatelja ostalih poduzea koja pripadaju istoj grupaciji

45

Likvidnost
svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u novana sredstva dostatna za pokrie preuzetih obveza unovivost imovine
sposobnost da obre radno raspoloivi kapital i pretvara nenovani radni kapital u novac u kojoj je mjeri likvidan pojedini oblik imovine odreeno je vjerojatnou da se u kratkom roku moe pretvoriti u novac te da postigne odreenu cijenu

sposobnost podmirivanja tekuih obaveza omoguit e kontinuitet u odvijanju poslovnog procesa

podmirenje tekuih obveza vano da ne bi dolo do zastoja u nabavkama resursa te blokada novanih rauna u kljunim trenucima za poslovanje

46

mjere kojima se moe procjenjivati likvidnost:

mjere utemeljene na odnosu tekue aktive i tekue pasive (kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza) mjere koje ukazuju na mogunost pretvaranja tekue nenovane aktive u novac (obrtaj zaliha i unovenje potraivanja)

47

Mjere utemeljene na odnosu tekue aktive i tekue pasive (kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza): Radno raspoloivi kapital (working capital) = kratkotrajna imovina kratkorone obveze Tekui odnos (current ratio - likvidnost III. stupnja) = kratkotrajna imovina / kratkorone stupnja obveze Brzi odnos (quick ratio - likvidnost II. stupnja) stupnja = odnos brze aktive i kratkoronih obveza, tj. (novac + utrivi vrijednosni papiri + potraivanja od kupaca) / kratkorone obveze Trenutna likvidnost (cash ratio - likvidnost I. stupnja)= novac / kratkorone obveze stupnja

48

Radno raspoloivi kapital:

Radno raspoloivi kapital = kratkotrajna imovina kratkorone obveze

ukazuje na prekoraenje tekue aktive nad tekuom pasivom dio kratkotrajne imovine koja se financira dugorono informacije o imovini koja stoji na raspolaganju za udovoljavanje tekuim obvezama i neoekivanim novanim izdacima
radni kapital = 0 radni kapital > 0 radni kapital < 0 poduzee granino likvidno likvidno AKTIVA PASIVA nelikvidno kratkorono
tekua imovina financiranje dugorono financiranje

stalna imovina

Koeficijent tekue likvidnosti:

Tekui omjer = kratkotrajna imovina / kratkorone obveze

opa likvidnost u kojoj mjeri tekua imovina pokriva kratkorone obveze u kojoj mjeri radno raspoloivi kapital daje sigurnost da e sve tekue obveze biti podmirene usporediti s drugim poduzeima u grani nia vrijednost u odnosu na industrijski prosjek ukazuje na mogue probleme po pitanju likvidnosti
zadovoljavajua vrijednost koeficijenta je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka vrijednost znaajno vea od industrijskog prosjeka moe znaiti da poduzee ne koristi efikasno svoja sredstva

ukoliko industrijski prosjek nije poznat omjer bi trebao iznositi min 1,8 do 2:1

 kratkotrajna imovina mora biti barem dvostruko vea od kratkoronih obveza

tradicionalno pravilo koef. koef .2 kruto, ovisi o vrsti djelatnosti (visoki pokazatelj ne mora uvijek znaiti i da je poduzee solventno npr. zalihe sa sporim obrtajem u proizvodnji alkoholnih pia u odnosu na dospjele obveze; poslovna politika moe biti takva da se proizvodi samo prema narudbi,) koeficijent tekue likvidnosti <1,5 ukazuje na mogunost da poduzee ostane bez sredstava za podmirenje kratkoronih obveza koef. tekue likvidnosti 1 poduzee granino likvidno radni kapital = 0
zlatno pravilo likvidnosti dugotrajnu imovinu treba financirati uskladiti ivotni vijek imovine i trajanja iz dugoronih izvora njezina financiranja za odranje tekue likvidnosti vano postojanje neto radnog kapitala
51

 uzeti u obzir strukturu kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza jer visoki pokazatelj moe biti i zbog velikog udjela zaliha koje se sporo obru, a da je istovremeno udio kratkoronih obveza koje dolaze u najkraem roku na naplatu velik pa se usprkos visokom pokazatelju ukupne likvidnosti mogu oekivati problemi s podmirivanjem obveza

52

Koeficijent ubrzane likvidnosti:

Brzi odnos = (novac + utrivi vrijednosni papiri + potraivanja od kupaca) / kratkorone obveze odnosno Brzi odnos = (kratkotrajna imovina - zalihe) / kratkorone obveze

odnos brze aktive i tekuih obveza sposobnost poduzea da u kratkom roku osigura potrebnu koliinu novca ima li poduzee dovoljno kratkotrajnih sredstava da podmiri dospjele obveze bez prodaje zaliha poeljna vrijednost pokazatelja je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka

 razliita stajalita o referentnim vrijednostima ukoliko industrijski prosjek nije poznat omjer bi trebao iznositi min 1:1
koef 1 (ameriko stajalite)

europska praksa

minimalna vrijednost

koef. 0,8 (ili ak 70-80%)

praktino pravilo 1:1 je prekruto i u praksi neprimjenjivo za sve tvrtke i grane

npr. koef. 0,5 pokazuje da poduzee najvjerojatnije ne bi moglo zadovoljiti veu iznenadnu potrebu za novanim sredstvima

54

Koeficijent trenutne likvidnosti:

trenutna likvidnost = novac / kratkorone obveze

odnos novca kao najlikvidnijeg oblika imovine i kratkoronih obveza ukazuje na trenutnu platenu sposobnost primjerenost ovoga pokazatelja paljivo razmotriti -uzeti u obzir suvremenu tehnologiju i efikasnije naine plaanja nego nekad pa je potrebno manje gotovine za operativno poslovanje
oprez kod uzimanja u obzir granica prihvatljivosti ovog pokazatelja i tumaenja standardnog pravila o potrebi 50% pokrivenosti kratkoronih obveza s novanim sredstvima (0,5)

prema grubim pravilima vrijednosti pokazatelja bi trebala iznositi izmeu 0,1-0,3 (10%-30%)
u praksi se najee kree oko 10%

 ako je vrijednost pokazatelja nia od donje granice optimalnog intervala trenutnu likvidnost se smatra nedovoljnom poduzee e imati problema s podmirivanjem svojih kratkoronih obveza ako je vrijednost pokazatelja visoka dovoljno sredstava za pokrivanje kratkoronih obveza, ali previe kratkotrajne imovine slobodno u novcu, umjesto da je iskoritena u investicijske svrhe

56

 kod interpretacije pokazatelja potrebno utvrditi kretanja u minimalno trogodinjem razdoblju

tendencija pribliavanja optimalnim vrijednostima odraava snagu poduzea udaljavanje od optimalnih vrijednosti odraava slabost poduzea

57

Mjere koje ukazuju na mogunost pretvaranja tekue nenovane aktive u novac:

Broj obrtaja zaliha u vremenu = trokovi prodanih zaliha / prosjeno stanje zaliha
ovaj pokazatelj iskazuje koliko se puta u toku godine zalihe pretvore u potraivanja od kupaca koliko je vremena potrebno da bi se novac uloen u zalihe ponovno realizirao uzeti u obzir i vrijeme podmirivanja obveza prema dobavljaima i vrijeme potrebno za naplatu potraivanja

Prosjeno vrijeme unovenja potraivanja = potraivanja od kupaca / prosjena dnevna naplaena potraivanja
prosjena dnevna naplaena potraivanja = ukupna naplaena potraivanja tijekom razdoblja / 365 naplaena potraivanja poetnom stanju potraivanja od kupaca pribrojiti prihod od prodaje te umanjiti za potraivanja od kupaca na kraju razdoblja
58

Solventnost i zaduenost
solventnost sposobnost poduzea kao dunika da u nekom duem vremenskom razdoblju udovoljava svojim financijskim obvezama po njihovu dospijeu mjere solventnosti usmjerene promatranju dugorone financijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne strukture (dugoroni kapital vlastiti kapital i dugorone obveze) ) i financijske strukture poduzea (ukupna pasiva) te kroz odnose pojedinih pozicija te strukture s aktivom
59

Koeficijent financijske stabilnosti

koef. financijske stabilnosti = dugotrajna imovina / (kapital + dugorone obveze)

izraava dugotrajniju mogunost financiranja poduzea bez veih problema omjer dugotrajne imovine i dugoronih izvora pokrie dugotrajne imovine dugoronim izvorima dugotrajnu imovinu financirati iz dugoronih izvora te iz dijela dugoronih izvora financirati kratkotrajnu imovinu zlatno pravilo financiranja
koef. < 1 ako je koef > 1 dugotrajna imovina financirana iz kratkoronih obveza - postoji deficit radnog kapitala (postojanje neto radnog kapitala znai da je dio kratkotrajne imovine financiran iz dugoronih izvora nuno za odravanje likvidnosti)

60

udjel tueg kapitala u ukupnim dugoronim izvorima = odnos dugoronih obveza i ukupnih dugoronih izvora (dugorone obveze / dugorone obveze + vlastiti kapital); cca 30-35% koeficijent zaduenosti (odnos ukupnih obveza i imovine; koliko se dio imovine financira iz tuih izvora) koeficijent vlastitog financiranja (odnos vlastitog kapitala i imovine) koeficijent financiranja (odnos ukupnih obveza i vlastitog kapitala) zaduenost u odnosu na vrijednost kapitala odnos pokria kamata (dobit prije poreza i trokova kamata, tj. operativna dobit / kamate); koliko su puta trokovi kamata pokriveni ostvarenim dobitkom

61

navedeni pokazatelji su pokazatelji uporabe financijske poluge operativno poslovanje posuenim novcem ako posueni kapital donosi veu zaradu od kamata koje na njega treba platiti neto dobitak i povrat na vlastiti kapital e porasti ako je kamata na posueni kapital vea od stope povrata na ukupnu aktivu posueni kapital umanjuje neto dobit ne isplati se
financijska poluga

62

Koeficijent zaduenosti:
debt ratio, leverage ratio, indebtedness coefficient

ukazuje do koje mjere poduzee koristi zaduivanje kao oblik financiranja koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem
koef. koef . zaduenosti = ukupne obveze / ukupna imovina

vei odnos duga i imovine

vei financijski rizik

rizik kod fiksnih trokova financiranja - rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom nee pokriti kamate na dugove poduzea i/ili rizik koji proizlazi iz stupnja zaduenosti poduzea rizik da poduzee nee biti u mogunosti vratiti dug

63

 konzervativno stajalite koef. koef . 0,5 (tj (tj. . 50%) suvremena poslovna ekonomija, zbog koritenja efekata financijske poluge, poluge ide u smjeru poveanja zaduenosti - kritinom vrijednou smatra do 0,7 (70 %) znai da postotni udio tuih izvora financiranja ne bi smio premaiti cca 2/3 ukupnih izvora

vrijednost razmatrati u kontekstu djelatnosti poduzea i specifine situacije

praenje vremenskog razvoja ukupne zaduenosti i usporedba s drugim poduzeima iste grane zaduenost vea od 50% prisutna je kod poduzea kod kojih se veliki dio imovine odnosi na nekretnine (zemljita i zgrade), stoga je normalno da ona imaju i veu stopu zaduenosti njihova imovina predstavlja solidan temelj za osiguranje kredita

64

Koeficijent vlastitog financiranja: koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala

koef. koef . vlastitog financiranja = vlastiti kapital / ukupna imovina

razlikuje se s obzirom na djelatnost poduzea, karakter proizvodnje kao i dostupnost kredita porast ovoga koeficijenta ukazuje na jaanje financijske stabilnosti poduzea

65

 konzervativno stajalite koef. koef . 0,5 (tj (tj. . 50%) suvremena poslovna ekonomija kritinom vrijednou udjela vlastitog kapitala smatra 0,3 (30 %) ide u smjeru poveanja zaduenosti zbog koritenja efekata financijske poluge
no voditi rauna o potencijalnoj opasnosti od nelikvidnosti, jer pad udjela vlastitih izvora ispod 30% izuzetno je rizino

postoje miljenja kako najnia razina udjela vlastitog kapitala nije strogo definirana
ovisi o kvaliteti ulaganja u koja se ulau obveze ako su ulaganja visoko profitabilna, i malo vlastitog kapitala je dovoljno za nesmetano poslovanje, no uslijed pada profitabilnosti ili zastoja u naplati potraivanja vrlo brzo opasnost od nelikvidnosti uzeti u obzir kritinu vrijednost

66

 potrebno identificirati najoptimalniji stupanj samostalnosti u financiranju poduzea u konkretnim uvjetima, jer visoki udio vlastitih izvora ne znai ujedno i idealnu poslovnu situaciju
poduzee u odreenim uvjetima moe fleksibilnije reagirati koritenjem tuih izvora (npr. pri razvoju poslovanja)

naelno vea vrijednost pokazatelja samofinanciranja ipak odraava zdravu strukturu izvora nisko samofinanciranje, odnosno, visoka zaduenost dokazano su prvi i najei uzrok poslovne krize i steaja

67

 Financijska poluga (financial leverage) se koristi u istraivanju optimalnih odnosa izmeu vlastitog i tueg financiranja
ukazuje na stupanj zaduenosti drutva i koritenje tuih izvora sredstava pravilo financijske poluge isplati se koritenje tuih izvora financiranja sve dok se poslovanjem ostvaruje stopa rentabilnosti vea od ponderirane kamatne stope po kojoj se plaaju kamate na tui kapital rentabilnost vlastitog kapitala pod utjecajem je efekta poluge i ovisi o obujmu tueg financiranja

68

 efekt poluge porastom tueg financiranja poveava se rentabilnost vlastitog kapitala ako je rentabilnost ukupnog ulaganja vea od kamatne stope na tui kapital pozitivan efekt ansa poluge porastom zaduivanja pada stopa rentabilnosti vlastitog kapitala ako je rentabilnost ukupnog ulaganja ispod stope trokova koritenja tueg kapitala vodi negativnom djelovanju poluge rizik poluge
posljedica je rasta kamata na tui kapital ili smanjenja rentabilnosti ukupnog ulaganja
69

 financijska poluga pokazatelj koji predoava do koje mjere poduzee pokriva svoju imovinu vlastitim izvorima (kapitalom) koliko je ono sposobno vlastitim sredstvima financirati poslovanje (koliki se dio imovine financira iz vlastitog kapitala temeljnog kapitala, rezervi i zadranog dobitka)
obrnuta vrijednost pokazatelja financijske samostalnosti poduzea (koeficijent vlastitog financiranja) financijska poluga = imovina / vlastiti kapital ako se poe od stajalita suvremene poslovne ekonomije prema kojem se graninom vrijednou smatra i do 70 % udjela tueg kapitala financijska poluga bi tada trebala iznositi maksimalno do cca 3,3 ako se vrijednost ovog pokazatelja smanjuje poduzee koristi previe kapitala iz vlastitih izvora ako vrijednost ovog pokazatelja raste udio vlastitih izvora u ukupnim izvorima poduzea je nedovoljan visoki omjer znai da ak manji gubici vrlo brzo ugroze poduzee postaje nestabilno

70

Koeficijent financiranja:
odnos duga i vlastitog kapitala

koef. koef . financiranja = ukupne obveze / vlastiti kapital

konzervativno stajalite omjer do 1:1 (koef 1) prema tradicionalnom konzervativnom stajalitu ne bi se trebalo zaduivati iznad vrijednosti kapitala
20-tih godina prolog stoljea potivanje ovog standarda svakako znai sigurnost za davatelje kapitala

suvremena poslovna ekonomija zastupa stajalite prema kojemu je zbog koritenja financijske poluge prihvatljiv omjer 70:30 u korist obveza (poveanje zaduenosti) 2,3
no, voditi rauna o rizinosti - visoka zaduenost moe uzrokovati krizu

visoka vrijednost pokazatelja ukazuje na mogue potekoe pri vraanju posuenih sredstava i plaanju kamata vaan pokazatelj financijskog rizika poduzea jer kada njegova vrijednost raste i financijski se rizik poveava

71

 faktor zaduenosti pokazatelj koji odraava dinamiku likvidnost i zaduenost

ako se ostvaruje niski novani tok, tada i niska zaduenost moe prestavljati teret poduzeu faktor zaduenosti = obveze / novani tok prema brojnim istraivanjima najbolji dijagnostiki i prognostiki pokazatelj ako nema podataka o novanom toku, mogue ga je utvrditi neizravnom metodom kao zbroj neto dobiti i amortizacije (iako nije u potpunosti precizno) referentna vrijednost do 3,5
obveze bi trebale biti najvie 3,5 puta vee od novanog toka, tj. poduzee se smije zaduiti najvie do granice prema kojoj u 3,5 godina moe podmiriti sve svoje obveze orijentir za prosudbu dinamike likvidnosti poveanje faktora zaduenosti iznad 3,5 ukazuje na slabljenje likvidnosti, razmatrano dinamiki

72

Stupnjevi pokria I i II:

ukazuju na pokrie dugotrajne imovine dugoronim izvorima, tj. kapitalom
stupanj pokria I = (vlastiti kapital / dugotrajna imovina)*100

referentna vrijednost > 1 reciprona vrijednost pokazatelja pokria imovine vlastitim izvorima (dugotrajna imovina/vlastiti kapital) ija je referentna vrijednost < 1
zlatno bilanno pravilo dugotrajna imovina treba biti financirana iz vlastitih izvora (ovaj pokazatelj ima malu praktinu vrijednost, no moe ukazivati na promjene) stupanj pokria II = dugoroni izvori / dugotrajna imovina

reciprona vrijednost pokazatelja financijske stabilnosti mora biti > 1 proizlazi i iz koef. financijske stabilnosti koji mora biti < 1
zlatno pravilo financiranja - dugotrajna imovina treba biti financirana iz dugoronih izvora

dio dugoronih izvora, zbog odranja likvidnosti, mora biti iskoriten za financiranje kratkotrajne imovine mogu se razmatrati i u kontekstu likvidnosti znai da kratkotrajna imovina premauje kratkorone obveze, odnosno, da postoji vei dio radno raspoloivog kapitala koji e osigurati da e sve kratkorone obveze biti podmirene

73

Pokrie trokova kamata:

dinamika zaduenost poduzea
pokrie trokova kamata = dobit prije poreza + tr. kamata / kamate

sagledava sposobnost poduzea da iz ostvarene operativne dobiti (dobiti prije odbitka trokova za kamate i poreza) podmiruje trokove kamata s temelja koritenja tuih izvora ukazuje hoe li poduzee moi osigurati plaanje kamata na posuena sredstva u budunosti >1 radi sigurnosti uobiajeno je pravilo da pokrie trokova kamata treba biti najmanje 4 puta vee od trokova kamata

74

 niska vrijednost ovog pokazatelja upozorava kreditore na visoki rizik neplaanja kamate ukoliko bi u budunosti prihodi padali vei pokazatelj pokria trokova kamata vea sigurnost da e poduzee svojim poslovanjem osigurati pokrie kamata kao fiksnog troka te da nee zbog toga ostvariti gubitak

75

Iskustveni standardi uravnoteenosti bilance

odnos dugotrajne imovine i vlastitog kapitala i kumulativni odnosi izmeu pozicija aktive i pasive ukljuuje sve utvrene odnose i na temelju iskustvenih normi definira strukturu aktive i pasive tekua i dugotrajna imovina 5050-50 50% % tekue obveze 50% vrijednosti tekue imovine, tj. tj . 25% ukupne pasive dugorone obveze 25% ukupne pasive vlastiti kapital 50% ukupne pasive

76

BILANCA AKTIVA TEKUA IMOVINA 50% PASIVA TEKUE OBVEZE manja sposobnost pokria kamata vea sposobnost pokria kamata DUGORONE OBVEZE RDiG Prihodi - Trokovi prodanog - Trokovi uprave i prodaje Operativni dobitak

manja sposobnost pokria kamata vea sposobnost pokria kamata

:
kamate

DUGOTRAJNA IMOVINA 50%

VLASTITI KAPITAL 50% vrijednosti aktive

77

 optimalnu bilannu strukturu, meutim, nemogue odrediti bez detaljne analize optimalna struktura ona koja uz racionalno i optimalno koritenje resursa daje rezultate koji osiguravaju budunost potrebno analizirati kroz dulje razdoblje promjena u strukturi moe znaiti potekoe, ali i nove uvjete i ciljeve koji uvjetuju nove poslovne odluke koje utjeu i na financijski poloaj

78

 za ispravno tumaenje bilanne strukture potrebno znati sljedee:

kakva je bilanna struktura u odnosu na planiranu na temelju racionalnih oekivanja i iskustva kakav je trend promjene bilanne strukture u odnosu na protekle godine kakva je bilanna struktura u odnosu na konkurente iz iste grane potrebno poznavanje strukture konkurenata

svaka djelatnost ima specifinosti koje se odraavaju i na strukturi bilance (razliite bilance poduzea u turizmu od poduzea u trgovini, osiguranju, graevinarstvu, proizvodnji)
79

Pokazatelji aktivnosti
kako efikasno poduzee upotrebljava vlastite resurse upuuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu i njezinu sposobnost da ostvaruje prihode pokazatelji aktivnosti se iskazuju kroz dvije skupine pokazatelja:
pokazatelji obrtaja prikazuju koliko se tijekom jedne godine imovina poduzea obrne (koliko je puta odgovarajua imovina pretvorena u novana sredstva tijekom promatranog razdoblja, obino godine dana) pokazatelji vremena trajanja obrtaja prikazuju koliko je prosjeno dana potrebno da bi se odgovarajua imovina obrnula, odnosno koliko je prosjeno trajanje obrtaja (prosjeni dani vezivanja)

koeficijent obrtaja imovine i dani vezivanja

80

 s aspekta sigurnosti i uspjenosti koeficijenti obrtaja bi trebali biti to vei dani vezivanja kratkotrajne imovine u operativnom ciklusu to krai
transformacija pojedinih oblika imovine od kupnje zaliha sirovina i materijala proizvodnja i gotovi proizvodi prodaja gotovih proizvoda naplata potraivanja plaanje dobavljaima to su vei koeficijenti obrtaja vea efikasnost poslovanja i manje potrebe za radnim kapitalom

81

 Najee koriteni omjeri su:

koeficijent obrtaja ukupne imovine koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine koeficijent obrtaja zaliha koeficijent obrtaja potraivanja

analiza odnosa izmeu prihoda i imovine koeficijent obrtaja imovine koliko jedna novana jedinica imovine stvara novanih jedinica prihoda

82

Koeficijent obrtaja ukupne imovine: govori koliko puta se ukupna imovina obrne u toku jedne godine koliko poduzee uspjeno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda ukazuje na veliinu imovine potrebne za obavljanje odreene razine prodaje, odnosno ukazuje koliko svaka kuna imovine donosi kuna iz prodaje
koef. obrtaja ukupne imovine = prihod / imovina vijednost imovine moe se utvrditi i kao prosjek imovine na poetku i na kraju razdoblja
83

 moe se izraunati na temelju nabavnih cijena ili, ee, sadanje (neto knjigovodstvene) vrijednosti optimalne vrijednosti koje ovise o vrsti poduzetnike djelatnosti poduzea korisnost informacije pokazatelja je via ako usporedimo vie poduzea iste grupe visoka vrijednost pokazatelja ukazuje na orijentiranost poduzea trgovini (vrijednost > 1), niska vrijednost pokazatelja ukazuje na to da poduzee ulae veu koliinu sredstava ili da ima veliki iznos imovine nerealiziran (znaajne zalihe, znaajna nenaplaena potraivanja,)
84

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine: govori koliko puta se kratkotrajna imovina obrne u toku jedne godine mjeri relativnu efikasnost kojom poduzee rabi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda
koef. obrtaja kratkotrajne imovine = prihod / kratkotrajna imovina

85

Koeficijent obrtaja zaliha:

izraava efektivnost koritenja nabavljenih zaliha poduzea, tj. njihovu sposobnost da budu pretvorene u novac analiza zaliha provodi se stavljanjem u odnos prihoda od prodaje ili trokova prodane robe (proizvoda) prema vrijednostima zaliha oitanih iz bilance za izraun koeficijenta obrtaja zaliha koristiti prosjek zaliha na poetku i na kraju razdoblja aritmetika sredina stanja zaliha na poetku i na kraju promatranog razdoblja
poduzea koje karakterizira brzi razvoj u kojem zalihe prate nagli rast prodaje, mogu upotrijebiti samo zalihe sa kraja razdoblja
86

 s obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik imovine, poeljna je vea vrijednost koeficijenta

ali koeficijent koji je puno vei od prosjeka industrije mogao bi znaiti smanjenje prodaje tvrtke zbog neadekvatne zalihe robe
koeficijent obrtaja zaliha = prihod od prodaje ili tr. zaliha prodanih proizvoda / pros. stanje zaliha

87

 pokazatelj vremena trajanja obrtaja zaliha koliko je dana potrebno da bi se zalihe obrnule
koliko protekne vremena (u danima) od dolaska zaliha u skladite poduzea sve do njihova odlaska iz poduzea u obliku realnog proizvoda poduzee koje se bavi trgovinskom djelatnou radi se o vremenu od nabave robe sve do njezine isporuke kupcu u poduzeima koje se bave proizvodnom djelatnou vrijeme trajanja obrtaja zaliha obino dulje u odnosu na poduzea trgovinske djelatnosti - zbog samog dugotrajnijeg procesa proizvodnje
88

trajanje obrtaja zaliha = broj dana u godini (365 ili 366) / Kob zaliha

problem moe biti injenica to prihodi odraavaju knjigovodstvenu vrijednost robe, a zalihe su obino izraene u nabavnim cijenama takoer, prihodi predstavljaju intervalnu vrijednost, dok zalihe predstavljaju trenutanu veliinu zato preporuljivo izraziti vrijednost zaliha prosjenom veliinom
89

Koeficijent obrtaja potraivanja:

omjer prihoda od prodaje i potraivanja

koeficijent obrtaja potraivanja = prihod od prodaje/ prosjeno stanje potraivanja

uzima se u obzir naplaena potraivanja (od prodaje, ukljuujui ekove, mjenice) stupanj unovivosti potraivanja udio naplaenih potraivanja u jednoj godini
koeficijent obrtaja potraivanja = naplaena potraivanja / stanje potraivanja

90

 trajanje naplate potraivanja vano s aspekta usklaivanja novanih primitaka i izdataka te sposobnosti poduzea da generira novane tokove
koliko dugo mora poduzee prosjeno ekati od trenutka prodaje do naplate potraivanja trajanje naplate potraivanja = broj dana u godini (365 ili 366) / Kob potraivanja

91

 optimalnim vremenom naplate potraivanja moe se smatrati rok do 30 dana (kod tuzemnih kupaca) odnosno do 60 dana (kod inozemnih kupaca)

92

Pokazatelji ekonominosti
odnos prihoda i rashoda koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda mora biti >1 to vei ako je < 1 poduzee posluje s gubitkom ekonominost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi / ukupni rashodi ekonominost prodaje = prihodi od prodaje / rashodi od prodaje ekonominost financiranja = financijski prihodi / financijski rashodi
93

Pokazatelji profitabilnosti
odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i investicijama, a ukupno promatrani ukazuju na ukupnu uinkovitost poslovanja poduzea mjere profitabilnosti su sljedee:
profitna mara povrat na investirano (stopa povrata imovine; stopa povrata vl. kapitala)

94

Profitna mara:
profitna mara (mara dobitka) = dobitak / prihod odnos dobiti i prihoda; rentabilnost prihoda mnoenjem sa 100 pokazuje postotak ostvarenog dobitka prema vrijednosti cjelokupnog posla izraenog kroz ostvareni prihod u odreenom razdoblju, ili za svaki pojedinani posao, ovisno o tome koja se kategorija dobiti i prihoda koristi mogue utvrivati prema razliitima kategorijama dobiti:
bruto profitna mara operativna profitna mara profitna mara prije oporezivanja neto profitna mara neto profitna mara = neto dobitak + tr tr. . kamata / prihod bruto mara profita = dobitak prije oporeziv.+ tr tr. . kamata / prihod

95

 bruto dobit prihodi od prodaje troak prodanih zaliha tj. rashod bruto dobit umanjena za operativna dobit trokove uprave, administracije i prodaje koji su neproizvodni trokovi dobit prije oporezivanja operativna dobit umanjena za trokove financiranja, tj. kamate, teajne razlike neto dobit dobit prije oporezivanja umanjena za porez na dobit

96

 Bruto profitna mara

pokazuje koliko prostora u prihodu ostaje za pokrie poslovne nadogradnje nakon to se odreeni proizvod dovede do realizacije na tritu;
tvrtki nakon pokria proizvodnih trokova ostaje n% prihoda za pokrie trokova uprave i prodaje, financiranja te ostvarenja dobiti

ukazuje na mogunost racionaliziranja ukupnih trokova (tr.U,A,P) kod benchmarkinga upuuje na potrebu analize trokova i Pc;

97

 Operativna profitna mara

pokazuje da poduzeu nakon podmirenja svih trokova, osim trokova financiranja, ostaje n% prihoda za pokrie trokova financiranja i dobitak; koliko bi dobitka prije oporezivanja ostvarili ako bi se poduzee financiralo iz vlastitih sredstava bez kreditiranja i zajmova;

98

 Profitna mara prije oporezivanja

koliko poduzeu ostaje %prihoda za dobitak, nakon podmirenja svih trokova (prije oporezivanja porezom na dobit); kod estih promjena porezne politike za usporedbu u razliitim razdobljima ili poreznim reimima za poduzea koja posluju u razliitim dravama

99

 Neto profitna mara

koliko % od prihoda ostaje dobitka kojim moe raspolagati po slobodnoj volji; taj dio dobitka poslije oporezivanja poduzee moe rasporediti na dividendu ili dio moe prenijeti na zadrani dobitak; najprecizniji podatak o konanim efektima obavljenog i realiziranog posla

100

 ako se maru profita pomnoi s koeficijentom obrta ukupne imovine, kao rezultat e se dobiti pokazatelj rentabilnosti imovine
znai da se rentabilnost moe poveati poveanjem koeficijenta obrta i/ili poveanjem mare profita

101

Rentabilnost: mjeri se sposobnost poduzea da generira profit na temelju uloenog kapitala, tj. investirane imovine efikasnost koritenja raspoloivih resursa mjeri efikasnost poslovanja poduzea s gledita vlasnika relativni pokazatelji
rentabilnost imovine = neto dobit + tr tr. . kamata / imovina rentabilnost kapitala = neto dobit / vlastiti kapital

102

 s obzirom na razliite kategorije dobitka u brojniku:

bruto rentabilnost (ili profitabilnost) u brojniku dobitak prije oporezivanja za usporedbu profitabilnosti razliitih poduzea s razliitim poreznim optereenjem neto rentabilnost u brojniku dobitak poslije oporezivanja najee se koristi jer je neto dobitak rezultat kojim poduzee moe dalje slobodno raspolagati

ostale kategorije rentabilnosti specificira se prema nazivniku

ako je u nazivniku prihod pokazatelj profitabilnosti je pokazatelj profitne mare (rentabilnost prihoda, prometa; koeficijent dobiti; stupanj dobiti) ako je u nazivniku imovina pokazatelj rentabilnosti imovine ako je u nazivniku vlastiti kapital pokazatelj rentabilnosti vlastitog kapitala
103

rentabilnost ukupne imovine:

ROA Return On Assets povrat od uloene imovine, aktive ukazuje da li poduzee efektivno koristi sva sredstva vezana u poduzeu koliki iznos profita poduzee moe ostvariti temeljem jedinice imovine u svom vlasnitvu (npr. ROA=0,2

poduzee zarauje 0,2 novanih jedinica na 1 novanu jedinicu imovine)

u brojniku se koristi neka od veliina koje odraavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvean za iznos plaenih kamata) ROA (povrat na imovinu) = neto dobit / imovina ili ROA =neto mara profita x Kob ukupne imovine

104

 prinos na imovinu se bitno razlikuje ovisno o industriji ili djelatnosti poduzea pokazatelj je vrlo koristan pri usporedbi drutava iz iste industrije
poduzea koja zahtijevaju velika ulaganja u imovinu (kapitalno kapitalno intenzivna) intenzivna imaju u pravilu nizak prinos na imovinu, posebice uz visoke trokove odravanja imovinu imovine kod industrija s malim potrebnim ulaganjima u imovinu (niska niska intenzivnost imovine imovine), prinos na imovinu e u pravilu biti vei

ope pravilo
sve vrijednosti pokazatelja ispod 5% odnose se na visok stupanj intenzivnosti imovine vrijednosti iznad 20% oznaavaju nisku intenzivnost imovine
105

 pri razmatranju ovog pokazatelja takoer voditi rauna i o starosti imovine poduzea sa starijom imovinom e imati vee stope rentabilnosti imovine od poduzea koja se koriste novom zbog knjigovodstvene vrijednosti kao posljedica utjecaja amortizacije

106

rentabilnost vlastitog kapitala:

ROE ili Return on equity povrat na vlastiti kapital koliki profit drutvo generira koristei novac koji su vlasnici investirali u njega koliko poduzee ostvari dobiti na 1 kn uloenog vlastitog kapitala
ROE (povrat na vl. vl. kapital) = neto dobit / vlastiti kapital

107

 pokazatelj zanimljiv potencijalnim ulagaima potrebno je polaziti od injenice da bi rentabilnost vlastitog kapitala trebala biti najmanje ravna kamatnoj stopi banaka na deponirana sredstva, jer samo u takvom sluaju je rentabilnije iskoristiti sredstva za poslovanje u odnosu na oroavanje sredstava u banci

108

 na temelju usporedbe rentabilnosti vlastitog kapitala i rentabilnosti ukupne imovine te kamatne stope koja odraava cijenu koritenja tueg kapitala mogue je doi do zakljuaka o stupnju koritenja financijske poluge, odnosno isplativosti koritenja vlastitim ili tuim kapitalom

109

 rentabilnost mogue objasniti kroz deduktivni sustav pokazatelja promatranje poslovanja kroz pojedinane pokazatelje uvelike ograniava donoenje kvalitetnih odluka s obzirom da ne daje cjelovitu sliku poslovanja
sagledati kroz jedan cjeloviti skup pokazatelja koji su u meusobnoj uzrono-posljedinoj povezanosti

110

 deduktivni princip podrazumijeva definiranje sustava pokazatelja na nain koji polazi od vrnog pokazatelja kao temeljnog cilja poduzea (primjerice rentabilnost imovine) te se na njega nadograuje odreeni broj pomonih pokazatelja
potrebno dopuniti pokazateljima likvidnosti i zaduenosti koji predstavljaju temeljne initelje efikasnosti poslovanja

111

 Du Pontov sustav pokazatelja polazi od rentabilnosti imovine ili kapitala kao temeljnog cilja poduzea koji se ralanjuje na
rentabilnost prometa (profitna mara ili stopakoeficijent dobiti iz osnovne aktivnosti) = Dob. / PR i koeficijent obrtaja ukupne imovine = PR / IMOV

rentabilnost imovine proizila iz uzajamnog djelovanja profitne mare (koeficijent dobiti) i koeficijenta obrtaja imovine Dob. / IMOV rentabilnost vlastitog kapitala ukoliko se rentabilnost imovine promatra u odnosu na zaduenost poduzea (odnosno samofinanciranje financijska poluga = imov./kapital)

112

rentabilnost kapitala (ROE) = (rentabilnost imovine) x (imovina / kapital) rentabilnost imovine (ROA) = (neto profitna mara) x (koeficijent obrtaja imovine)
neto profitna mara = (dobit / prihod) x 100 koeficijent obrtaja imovine = prihod / ukupna imovina

rentabilnost imovine = (dobit / ukupna imovina) x 100 rentabilnost kapitala = (dobit / kapital) x 100

113

RENTABILNOST IMOVINE

KOEFICIJENT DOBITI

KOEFICIJENT OBRTAJA

DOBIT

PRIHOD

PRIHOD

IMOVINA

PRIHODI

RASHODI

STALNA

TEKUA

Poslovni prihod

Poslovni rashod +

Materijalna ulaganja + Nematerijalna ulaganja + Financijska ulaganja

Gotovina i vrijednosni papiri

+ Potraivanja + Zalihe + Aktivna vremenska razgranienja

Prihod financiranja + Izvanredni prihod

Rashod financiranja + Izvanredni rashod

114

Pokazatelji investiranja
uspjenosti ulaganja u redovne (obine) dionice poduzea osim podataka iz financijskih izvjetaja, potrebni i podaci o dionicama, posebice o broju i trinoj vrijednosti dionica
dobit po dionici - EPS dividenda po dionici - DPS ukupna rentabilnost dionice = dobit po dionici / trina cijena dionice dividendna rentabilnost dionica = dividenda po dionici / trina cijena dionice
115

dobit po dionici EPS:

earnings per share EPS odnos neto dobiti i broj dionica izraava iznos dobiti ostvarene po jednoj dionici predstavlja atraktivnost ulaganja u poduzee izraava njegovu sposobnost da stvara dobit dobit po dionici = neto dobit / broj dionica

116

dividenda po dionici - DPS:

dividends per share DPS izraava iznos dividende koji e dioniar dobiti za svaku dionicu koju posjeduje
dividenda po dionici = dio neto dobiti za dividende / broj dionica

117

odnos isplate dividendi:

dividend payout ratio - DPR odnos dividende po dionici i dobiti po dionici
dividenda po dionici = dividenda po dionici / dobit po dionici u pravilu je taj pokazatelj <1 zbog ranije navedene karakteristike politike poslovanja prema kojoj dio se dobiti zadrava
odnosno, dobit po dionici > dividende po dionici, no mogue i obrnuto znai da je dividenda isplaena iz zadrane dobiti iz prethodnih razdoblja

118

Ukupna rentabilnost dionice: price earnings ratio - P/E

ukupna rentabilnost dionice = dobit po dionici / trina cijena dionice

119

Dividendna rentabilnost dionice: prinos po dividendi

dividendna rentabilnost dionice = dividenda po dionici / trina cijena dionice

odnos pokazatelja ukupne i dividendne rentabilnosti dionice ovisi o tome da li su dividende isplaene iz zadrane dobiti kumulirane u prethodnim obraunskim razdobljima
najznaajniji pokazatelji investiranja

120

Financijski pokazatelji na temelju novanog toka

u suvremenim uvjetima poslovanja sve se vie razmatraju uz klasine temeljene na bilanci i RDG analiza izvjetaja o novanom toku osigurava spoznaju o uspjenosti poslovanja novcem i novanim ekvivalentima u obraunskim razdobljima ovom analizom nastoje se procijeniti novani tokovi u budunosti kako bi se stvorio temelj za planiranje i izradu optimalnoga budeta koji osigurava nesmetani tijek poslovanja i maksimalnu zaradu

121

 INT - govori o izvorima i uporabi novca i omoguuje utvrivanje vika raspoloivih ili manjka nedostatnih sredstava informira o sposobnosti subjekta u stvaranju NT zbog obavljanja poslovnih aktivnosti, mogunosti investiranja i isplate dividendi vlasnicima te servisiranja vjerovnika
informira o novanim resursima te o sposobnosti savladavanja rizika kroz osiguravanje likvidnosti i solventnosti poduzea; daje podatke o zaradi poduzea, stupnju obnovljivosti resursa, kao i o konkurentnosti na poziciji financijske sposobnosti;

u interakciji s ostalim izvjetajima daje pravu sliku stabilnosti poslovanja poduzea predstavlja temelj za izraun raznih pokazatelja uspjenosti poslovanja
122

 Novani tok - sastoji se od priljeva i odljeva novca i novanih ekvivalenata prezentira informacije o tokovima novca primicima i izdacima, te stanju novca i novanih ekvivalenata na poetku i kraju promatranog obraunskog razdoblja iskazuje sposobnost poduzea da svojim aktivnostima generira novac i potrebu poduzea za novcem informacije o mogunosti poduzea da ostvaruje likvidnost i solventnost kao temelj opstanka

123

 SVRHA informiranje korisnika o sredstvima kojima poduzee raspolae za financiranje vlastitog poslovanja, te izvorima i oblicima tih sredstava
na temelju sadanjeg stanja predoiti mogunosti poduzea u stvaranju novca u budunosti te kvalitetu ostvarenog novanog toka predoiti korisnicima odakle iz kojih izvora novac pritjee te u koju se svrhu za to troi

upotpunjuje informacije o promjenama u financijskom poloaju poduzea

124

 novac obuhvaa gotovinu u blagajni i depozite po vienju (novac na raunima) u domaoj i stranoj valuti novani ekvivalenti ukljuuju kratkotrajna visokolikvidna ulaganja koja se brzo konvertiraju u novac i nisu pod znaajnim utjecajem rizika promjena vrijednosti (ulaganja s rokom dospijea do tri mjeseca). potraivanja po kreditnim karticama, ekovi,

125

 raunovodstveni tretman transakcija prema naelu nastanka dogaaja (fakturirana realizacija, tj. obraunsko naelo) dolazi do razlike u iskazanoj uspjenosti poslovanja kroz FR i raspoloiva novana sredstva (jer novac ovisi o primicima i izdacima tj. naplaenoj realizaciji i plaanju obveza)
iskazana znaajna dobit, ali ima probleme s likvidnou (podmirenjem dospjelih obveza; nelikvidno, insolventno) razlozi tekoe u naplati potraivanja, poveanje zaliha ili ulaganja u dugotrajnu imovinu iz tekueg poslovanja iskazan gubitak, ali pozitivan prirast novanih sredstava naplata ranijih potraivanja, smanjenje i unovenje imovine, primitak kredita ili predujmova,

126

Koliko je poduzee sposobno stvarati novac iz redovitih (osnovnih) aktivnosti i je li to dovoljno za normalno poslovanje? primici i izdaci novca iz: Poslovne aktivnosti Investicijske aktivnosti Financijske aktivnosti

127

128

Poslovne aktivnosti
glavne aktivnosti poduzea koje stvaraju prihod, odnosno aktivnosti usmjerene na proizvodnju i prodaju dobara i usluga, izuzev investicijskih i financijskih aktivnosti (smanjuju/poveavaju KI i obveze prema dobavljaima te ostale obveze vezane uz poslovnu aktivnost) primici se ostvaruju naplatom prodanog, a isplate na potrebe za njihovu proizvodnju i nabavu ukljuuje se i isplatu kamata s temelja zaduivanja pokazatelj razmjera u kojem je poslovanje subjekta ostvarilo dostatne novane tokove za otplate zajma, ouvanje poslovne sposobnosti subjekta, plaanje dividendi i ostvarivanje novih ulaganja bez koritenja vanjskih izvora financiranja
129

Investicijske (ulagateljske (ulagateljske) ) aktivnosti obuhvaaju ulaganja poduzea u dunike i vlasnike vrijednosnice (dionice) te ostalu dugotrajnu imovinu, kao i prodaju navedene imovine, tj. obuhvaaju stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu ubrojena u novane ekvivalente (nematerijalna, materijalna imovina i ulaganja u VP, odobravanje zajmova, naplata glavnice danih zajmova)
ukljuuje primitke od dividendi i kamata na dane zajmove jer je to povrat na ulaganje

prikazuju veliinu nastalih izdataka za resurse (kapitalna dobra) koji su namijenjeni stvaranju budue dobiti i novanih tokova

130

Financijske aktivnosti aktivnosti uslijed kojih dolazi do promjene u veliini i sastavu kapitala te zaduivanja poduzea
emisija dionica (priljev novaca od vlasnika) i isplata udjela, dividendi dioniarima (povrat vlasnicima na uloeni kapital); otkup vlastitih dionica; zaduivanje kreditiranjem ili emisijom obveznica i povrat duga (glavnice, bez kamata)

aktivnosti pribavljanja izvora financiranja poduzea i podmirenja obveza po ovim izvorima (vlasni vlasniko i duniko financiranje poduzea) a ukljuuje izdatke za dividende jer je to troak financiranja (dobivanja sredstava) koristi onima koji osiguravaju kapital subjektu u predvianju oekivanja vezanih uz budue novane tokove
131

 od izuzetne vanosti za kvalitetno odluivanje i upravljanje poslovanjem financijski pokazatelji koji se temelje na novanom toku, posebice u uvjetima ope nelikvidnosti gospodarstva jer ostvarena visoka dobit ne znai nuno i dostatnost novanih sredstava za podmirenje obveza, kao to ni ostvareni gubitak ne podrazumijeva nedostatak novca;

132

 pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti novano pokrie kamata, tekuih obveza, ukupnih obveza i dividendi pokazatelji kvalitete dobiti odnos primitaka od poslovnih aktivnosti i prihoda od prodaje, odnos primitaka i dobiti pokazatelji kapitalnih izdataka dovode u vezu razne vrste novanih tokova i razmatraju mogunost nabave kapitalne imovine, financiranja i investiranja pokazatelji povrata novanog toka utvruju novani tok po dionici, povrat novca na ukupnu imovinu, obveze i glavnicu (novani izraz rentabilnosti)

133

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI novano pokrie kamata = NT od poslovnih aktivnosti rashodi od kamata NT od posl.aktivn. - isplaena dividenda prosjene obveze obraun.razdoblja NT od posl.aktivnosti divid.povlat.dion. novani izdaci za divid.obinim dioniarima NT od posl.aktivnosti nov.izd.za ukupne dividende

novano pokrie obveza =

nov. pokrie divid. obinim dioniarima =

novano pokrie za ukupne dividende =

134

 Novano pokrie kamata sigurnost vjerovnika s aspekta plaanja kamata Novano pokrie obveza sposobnost podmirenja obveza empirijski podaci u razvijenim zemljama pokazali da NT od poslovnih aktivnosti kod zdravih poduzea iznosi min 40% od tekuih obveza (NT od P.A. / KO) ili min 20% od ukupnih obveza otklanja slabost statikog iskazivanja likvidnosti Novano pokrie za dividende sposobnost podmirenja dividendi iz NT iz poslovnih aktivnosti

135

POKAZATELJI KVALITETE DOBITI kvaliteta realizacije (prodaje) = novani primici s temelja prodaje ukupna prodaja NT od poslovne aktivnosti kvaliteta dobiti = dobit od redovne posl.aktivnosti (operativ.dobit) NT od poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza dobit prije kamata, poreza i amortizacije

kvaliteta dobiti =

kvaliteta realizacije (prodaje) - eliminira se razlika izmeu principa nastanka poslovnog dogaaja i novane osnove

136

POKAZATELJI KAPITALNIH IZDATAKA NT od posl.aktiv - nov.izd.za dividende nov.izd.za nabavu dug.kapitalne imovine NT za investic.aktivnosti NT od financ.aktivnosti NT za investic.aktivnosti pokazatelj financiranja = NT od poslov.i financ.aktivnosti

pokaz.nabave kapitalne imovine =

pokazatelj investiranja =

pokazatelj nabavke kapitalne imovine - sposobnost poduzea da kapitalne izdatke financira iz novanog toka od P.A. pokazatelj investiranja - pokazatelj financiranja investicijskih aktivnosti iz tuih izvora pokazatelj financiranja - pokrivenost investicijskih aktivnosti ukupno raspoloivim sredstvima (vlastitim i tuim) 137

POKAZATELJI POVRATA NOVANOG TOKA NT od posl.aktivnosti nov.izd.za povlat.dion. ponderirani prosjeni broj obinih dionica NT od posl.aktivnosti prije kamata i poreza prosjena ukupna imovina NT od posl.aktivnosti povrat novca na dugove i glavnicu = prosjeno stanje dionike glavn.i obveza NT od posl.aktivnosti prosjena dionika glavnica

NT po dionici =

povrat novca na uloenu imovinu =

povrat novca na dioniku glavnicu =

138

 NT po dionici - raspoloivi novani tok od poslovnih aktivnosti koji se moe isplatiti po dionici povrat novca na uloenu imovinu - broj jedinica novanog toka na jedinicu imovine (sposobnost imovine da generira odreeni novani tok) povrat novca na dugove i glavnicu sposobnost ostvarivanja novanog toka koji moe izvriti povrat dugova i povrat dioniarima povrat novca na dioniku glavnicu - sposobnost ostvarivanja novanog toka koji moe izvriti povrat investiranog dioniarskog kapitala

Zeta Score - induktivni sustav pokazatelja

nastoji se pronai zajedniki pokazatelj ukupne uspjenosti koji bi bio jedinstven za izraunavanje poslovne uspjenosti te koji bi omoguio usporedbu izmeu razliitih drutava razvoj modela za predvianje poslovnog neuspjeha Altman 1968. razvio tehniku raunanja ukupnog izraza uspjenosti drutva
analizirao proizvodna trgovaka drutva koja kotiraju na burzi

metoda je rezultat multivarijantnog istraivanja odnosa izmeu financijskih pokazatelja i vjerojatnosti za steaj od izraunatih 22 pokazatelja izdvojeno pet koji su potvreni kao najbolja kombinacija za razlikovanje uspjenih poduzea od onih koja se nalaze pred steajem
140

Z = 1,2 X1 + 1,4 X2 + 3,3 X3 + 0,6 X4 +1,0 X5

X1 = tekua imovina kratkorone obveze / ukupna imovina X2 = zadrana dobit / ukupna imovina X3 = bruto dobit / ukupna imovina X4 = trina vrijednost dionikog kapitala / obveze X5 = prihod od prodaje / ukupna imovina

izvorni model primijenjiv samo na poduzea ije su dionice plasirane na tritu (ako je trina vrijednost dionica 0 jer se ne trguje njima model netoan, iskrivljena slika) revidirao izvorni model: Z = 0,717 X1 + 0,847 X2 + 3,107 X3 + 0,420 X4 +0, 998 X5
X1 = tekua imovina kratkorone obveze / ukupna imovina X2 = zadrana dobit / ukupna imovina X3 = bruto dobit+tr.kamata / ukupna imovina X4 = vlastiti kapitala / obveze X5 = prihod od prodaje / ukupna imovina

141

 Z > 2,9 financijska situacija poduzea u budunosti je dobra, odnosno poduzee je uspjeno i ne prijeti mu steaj 1,2 Z 2,9 tzv. siva siva zona zona u koju spadaju poduzea koja se ne mogu svrstati niti u skupinu uspjenih, niti u skupinu neuspjenih poduzea; a nije sigurna mogunost steaja odnosno sadanja i budua financijska situacija poduzea jest prosjena financijska situacija poduzea u Z < 1,2 budunosti je loa, poduzeu vrlo vjerojatno prijeti steaj

142

NAZIV POKAZATELJA
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI koeficijent trenutne likvidnosti koeficijent ubrzane likvidnosti koeficijent tekue likvidnosti koeficijent financijske stabilnosti POKAZATELJI ZADUENOSTI koeficijent zaduenosti koeficijent vlastitog financiranja koeficijent financiranja POKAZATELJI AKTIVNOSTI koeficijent obrta ukupne imovine koeficijent obrta kratkotrajne imovine koeficijent obrta potraivanja POKAZATELJI EKONOMINOSTI ekonominost ukupnog poslovanja ekonominost poslovanja (prodaje) ekonominost financiranja ekonominost izvanrednih aktivnosti POKAZATELJI PROFITABILNOSTI neto mara profita bruto mara profita neto rentabilnost imovine bruto rentabilnost imovine rentabilnost vlastitog kapitala POKAZATELJI INVESTIRANJA dobit po dionici dividenda po dionici odnos isplate dividendi odnos cijene i dobiti po dionici ukupna rentabilnost dionice divedendna rentabilnost dionice

BROJNIK

NAZIVNIK

novac novac + potraivanja kratkotrajna imovina dugotrajna imovina ukupne obveze glavnica ukupne obveze ukupni prihod ukupni prihod prihodi od prodaje

kratkorone obveze kratkorone obveze kratkorone obveze kapital + dugorone obveze ukupna imovina ukupna imovina glavnica ukupna imovina kratkotrajna imovina potraivanja

ukupni prihodi prihodi od prodaje financijski prihodi izvanredni prihodi

ukupni rashodi rashodi prodaje financijski rashodi izvanredni rashodi

neto dobit + kamate dobit prije poreza + kamate neto dobit + kamate dobit prije poreza + kamate neto dobit neto dobit dio neto dobiti za dividende dividenda po dionici trina cijena dionice dobit po dionici dividenda po dionici

ukupni prihod ukupni prihod ukupna imovina ukupna imovina vlastiti kapital broj dionica broj dionica dobit po dionici dobit po dionici trina cijena dionice trina cijena dionice

143

vano u to ranijoj fazi otkriti nepoeljan razvoj poslovanja jer je tada i vea vjerojatnost ozdravljenja i opstanka poduzea zanemarivanje prvih znakova dovodi do pada ekonominosti i pojave gubitaka u poslovanju pri emu se pad ekonominosti oituje u padu likvidnosti prezaduenost

144

 usporediti pokazatelje, odnosno, financijski poloaj poduzea s prosjenim vrijednostima u nacionalnoj privredi (prosjenim vrijednostima ostvarenim od strane drugih subjekata koji posluju unutar iste grane djelatnosti) FINA iz svojih baza podataka, koje se temelje na prikupljenim financijskim i statistikim izvjetajima te drugim informacijama kojima raspolae, kreira niz proizvoda koji su dostupni putem web servisa ili u papirnatom obliku
Financijska agencija (FINA) je tvrtka u dravnom vlasnitvu koja se bavi poslovima na podruju financijskog posredovanja, ali posluje iskljuivo na trinom principu posluje s hrvatskim poslovnim bankama, Hrvatskom narodnom bankom, brojnim poslovnim sustavima i drugim subjektima poslovnog ivota aktivna vie od pedeset godina nasljednica Zavoda za platni promet (ZAP od 1993.), odnosno jo starije Slube drutvenog knjigovodstva (SDK) koja je u bivoj dravi imala iskljuivo pravo obavljati transakcije platnog prometa u tuzemstvu do 2002. godine zadrava monopol na podruju platnog prometa kroz analize, informacije o bonitetu, godinje izvjetaje, podatke o raunima mogu se, brzo i jednostavno, dobiti informacija o poslovnim partnerima

145

 FINA vri analizu godinjih financijskih rezultata poslovanja poduzetnika u Republici Hrvatskoj, pri emu poduzee moe usporediti svoje rezultate sa rezultatima i trendovima u odnosnim djelatnostima i upanijama analiza godinjih financijskih rezultata poslovanja poduzetnika u Republici Hrvatskoj obuhvaa sljedee:
stanje u hrvatskome gospodarstvu prikazano po djelatnostima, upanijama te u najveim tvrtkama u RH rang liste najuspjenijih poduzetnika broj insolventnih pravnih osoba tablice, komentari i objanjenja

146

 za usporedbu pokazatelja poslovanja pokazatelji likvidnosti, rentabilnosti, aktivnosti i zaduenosti vrijednosti pokazatelja utvrene su prema medijanu
medijan je srednja vrijednost numerikog (redosljednog) obiljeja koja elemente osnovnog skupa dijeli u dva jednaka dijela tako da se u jednom dijelu nalaze elementi koji imaju vrijednost obiljeja jednaku ili manju od medijana a u drugom se dijelu nalaze elementi koji imaju vrijednost jednaku ili veu od medijana vrijednosti pokazatelja utvrene prema medijanu omoguavaju svrstavanje subjekata meu 50% subjekata koji ostvaruju bolje rezultate, odnosno 50% subjekata koji ostvaruju gore rezultate poslovanja u okviru predmetnog sektora privrede na temelju usporedbe rezultata poslovanja odreenog subjekta s komparativnom bazom

147