Solarni Projekti

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br. 2295
SMJERNICE ZA IZRADU PROJEKTNE
DOKUMENTACIJE FOTONAPONSKOG
SUSTAVA SPOJENOG NA
ELEKTROENERGETSKU MREU
Tihomir Pehar

Zagreb, listopad 2009.

Tihomir Pehar
0036412407
i

Saetak
Povoljan geografski poloaj Hrvatske i sustav poticaja za proizvodnju elektrine
energije iz obnovljivih izvora poveali su interes za izgradnjom fotonaponskog
sustava snage do 30kW te njegovog prikljuenja na elektroenergetsku mreu.
U prvom djelu rada obraeno je Sunevo zraenje, fotonaponske elije i vrste
fotonaponskih sustava. U drugom djelu obraeno je sve to treba sadravati
projekt fotonaponskog sustava spojenog na elektroenergetsku mreu, kao to je:
procjena proizvodnje elektrine energije, tehniki opis i karakteristike
fotonaponskog sustava, analiza isplativost projekta te nain prikljuka na
elektroenergetsku mreu.

ii

Sadraj
1. Uvod .......................................................................................................... 1
2. Sunevo zraenje ...................................................................................... 2
2.1. Ekstraterestiko zraenje .................................................................... 2
2.2. Procjena Sunevog zraenja .............................................................. 4
2.3. Sunevo zraenje na plohu pod kutom ............................................... 5
3. Osnovni parametri fotonaponskih elija ..................................................... 7
3.1. Serijski i paralelni otpor fotonaponske elije ...................................... 8
3.2. Napon praznog hoda .......................................................................... 9
3.3. Struja kratkog spoja .......................................................................... 10
3.4. Karakteristini otpor i snaga fotonaponske elije .............................. 11
3.5. Djelotvornost fotonaponske elije ..................................................... 13
3.6. Materijali za proizvodnju fotonaponskih elija ................................... 13
4. Fotonaponski moduli ............................................................................... 15
4.1. Premosna dioda ................................................................................ 16
5. Vrste fotonaponskih sustava.................................................................... 18
5.1. Samostalni (autonomni) sustav ......................................................... 18
5.2. Hibridni FN sustavi ............................................................................ 19
5.3. Pasivni i aktivni mreni FN sustav ..................................................... 20
6. Photovoltaic Geographical Information System ....................................... 22
6.1. Podaci o intenzitetu sunevog zraenja na podruju Makarske ........ 23
6.2. Procjena proizvodnje elektrine energije........................................... 27
6.3. Postavljanje fotonaponskih modula ................................................... 31
7. Fotonaponski sustav spojen na mreu .................................................... 34
7.1. Smjernice za projektiranje fotonaponskih sustava ............................ 36
iii

7.1.1. Upute za odabir opreme fotonaponskog sustava ....................... 36
7.2. Tehniki opis fotonaponskog sustava ............................................... 37
7.2.1. FN moduli BP 4175S .................................................................. 39
7.2.2. Kabeli za spajanje fotonaponskih modula .................................. 40
7.2.3. Izmjenjiva .................................................................................. 41
7.3. Zatita od atmosferskih i induciranih prenapona ............................... 44
7.4. Kljune norme na podruju fotonaponskih sustava ........................... 47
8. Trokovi i isplativost fotonaponskog sustav ............................................. 48
8.1. Analiza trokova ulaganja u fotonaponsku opremu ........................... 48
8.2. Isplativost projekta ............................................................................ 49
8.3. Trokovi opreme i radova fotonaponskog sustava ............................ 50
8.4. Naknada za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije (OIE) ......................................................................................... 52
8.5. Isplativost fotonaponskog sustava .................................................... 53
9. Distribuirana proizvodnja ......................................................................... 54
9.1. Prikljuenje fotonaponskog sustava na mreu .................................. 55
9.1.1. Tehniki uvjeti za prikljuenje FN sustava na mreu .................. 56
9.2. Potrebna dokumentacija za prikljuak FN sustava na mreu ............ 58
9.3. Utjecaj fotonaponskog sustava na distribucijsku mreu .................... 59
9.4. Nadzor fotonaponskog sustava ......................................................... 59
10. Osvrt na iskustva u prikljuku FN sustava u Njemakoj .......................... 61
10.1. Inteligentno iskljuenje/ukljuenje ureaja ........................................ 62
10.2. Tehniki mogue, trino upitno ........................................................ 63
11. Zakljuak ................................................................................................. 65
12. Literatura ................................................................................................. 66
iv

Popis oznaka i kratica
AC izmjenino (engl. alternating current)
CO
2
ugljik dioksid
DC istosmjerno (engl. direct current)
DHMZ dravni hidrometeoroloki zavod
Engl. Engleski
EU Evropska Unija
ETHZ Swiss Federal Institute of Technology Zurich
IEC meunarodna elektrotehnika komisija (engl. International
Electrotechnical Commission)
IEEE institut inenjera elektrotehnike i elektronike (engl. Institute of
Electrical & Electronics Engineers)
H
2
O voda
MPP toka maksimalne snage (engl. maximum power point)
MPPT sustav za praenje optimalne radne toke (engl. maximum power
point tracker)
NASA Amerika svemirska agencija
ODS Operatora distribucijskog sustava
O
3
ozon
Opt. optimalan
PVGIS Photovoltaic Geographical Information System
RH Republika Hrvatska
Si silicij
THD harmonino izoblienje

v

Popis tablica
Tablica 1. Podaci o Sunevom zraenju ............................................................... 23
Tablica 2. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa fiksnim kutom
............................................................................................................................. 28
Tablica 3. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa dvoosnim
sustavom za praenje prividnog kretanja Sunca .................................................. 29
Tablica 4. etiri poloaja modula .......................................................................... 30
Tablica 5. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa jednoosnim
praenjem, (4 stupnja horizontalnog pomicanja) .................................................. 30
Tablica 6. Karakteristike ugraenog modula [10] .................................................. 39
Tabela 7. Karakteristike izmjenjivaa [10] ............................................................. 42
Tablica 8. Trokovi materijala fotonaponskog sustava ......................................... 51
Tablica 9. Poticajna cijena elektrine energije ...................................................... 52

vi

Popis slika
Slika 1. Ekstraterestiko zraenje (AM 0) i zraenje na povrini Zemlje (AM 1,5)[3]
............................................................................................................................... 3
Slika 2. Visina Sunca, zenitni kut Sunca, Sunev azimut i kut upada ..................... 6
Slika 3. Ekvivalentna elektrina shema fotonaponske elije ................................... 7
Slika 4. Utjecaj a) serijskog b) paralelnog otpora na I-U karakteristiku ................... 9
Slika 5. Strujno-naponska (I-U) karakteristika FN elije ........................................ 10
Slika 6. Ovisnost I-U karakteristike o jakosti Suneva zraenja ............................ 11
Slika 7. Maksimalna snaga idealne i realne FN elije ........................................... 12
Slika 8. Kapsuliranje fotonaponskih elija ............................................................. 15
Slika 9. Spajanje fotonaponski modula u polje ..................................................... 17
Slika 10. Samostalni FN sustav za istosmjerna i izmjenina troila ...................... 19
Slika 11. Hibridni FN sustav za istosmjerna ili izmjenina troila .......................... 20
Slika 12. Pasivni mreni FN sustav ...................................................................... 20
Slika 13. Aktivni mreni FN sustav ....................................................................... 21
Slika 14. Graf mjesenog optimalnog kuta ........................................................... 24
Slika 15. Graf Sunevog zraenja za razliite plohe ............................................. 25
Slika 16. Cilindrini Sunev dijagram [7] ............................................................... 25
Slika 17. Godinja ozraenost na horizontalnu plohu za RH [7] ........................... 26
Slika 18. Prikaz proizvodnje za sva tri poloaja modula ....................................... 31
Slika 19. Visina Sunca i minimalni razmak modula ............................................... 33
Slika 20. Putanje u mreu samo suvine energije .............................................. 35
Slika 21. Putanje u mreu svu proizvodnu energiju ............................................ 35
Slika 22. Jednopolna shema fotonaponskog sustava ........................................... 38
Slika 23. U-I karakteristika solarnog modula BP 4175S........................................ 40
Slika 24. Zatita FN sustava uzemljenjem i odvodnicima prenapona ................... 45
Slika 25. FN sustav na kui sa gromobranskom instalacijom ............................... 46
Slika 26. Nacrt suelja i prikljuka na mreu fotonaponskog sustava ................... 56
Slika 27. Povezivanje izmjenjivaa sa raunalom ................................................. 60
Slika 28. Tarifa elektrine energije iz FN sustav predane u mreu i potroene
lokalno [18] ........................................................................................................... 62
vii

Slika 29. Optimalno gospodarenje elektrinom energijom u kuanstvu pomou
inteligentnog brojila ............................................................................................... 63
Slika 30. Verzije tokova elektrine energije iz mree i FN sustava ....................... 64

Uvod
1

1. Uvod
U dananje vrijeme obnovljivi izvori energije imaju sve veu vanost u
elektroenergetskom sustavu, a razvijene zemlje u velikoj mjeri potiu njihovu
upotrebu. Razlog tome treba posebno istaknuti u visokoj cijeni fosilnih goriva uz
njihov stalni porast, kao i veliko oneienje okolia koje utjee na klimatske
promjene. U obnovljive izvore energije spadaju energija vode, vjetra, biomase,
Sunevo zraenja i geotermalna energija.
Hrvatska ima veoma povoljan geografski poloaj to se tie iskoritavanja
Suneve energije. Postoje uglavnom tri naina upotrebe Suneve energije:
pretvorba u toplinsku energiju i elektrinu energiju te biomase. Suneva energija
se moe na vie naina pretvoriti u elektrinu, a najjednostavnija je izravna
pretvorba pomou fotonaponskih (solarnih) elija. Princip rada sunane elije
temelji se na izravnoj pretvorbi Suneve energije u elektrinu energiju na temelju
fotoelektrinog efekta.
Fotonaponski sustavi imaju brojne prednosti kao to su: Suneva energija je
besplatna i praktiki neiscrpna, tehnologija pretvorbe energije je ista, mogue je
napajanje potroaa na mjestima gdje nema izgraenog elektroenergetskog
sustava, karakterizira je visoka pouzdanost i mali pogonski trokovi, a osigurava
se dugogodinji vijek trajanja fotonaponskih modula (>25 godina). Nedostatci
fotonaponskog sustav su ti to proizvodnja ovisi o osunanosti, potrebne su velike
povrine za vee elektrane, tehnologija pretvorbe Suneve energije u elektrinu
energiju je jo uvijek skupa, a sve to uz malu efikasnost. Time su ulaganja u
solarne elektrane teko isplativa bez dodatnih poticaja. Iako se u Republiku
Hrvatsku uvozi preko 30 % elektrine energije, od poetka listopada 2008. godine
instalirano je samo pet fotonaponskih sustava, a samo je jedan Solarni krov
pansko-Zagreb, dobio svu potrebnu dokumentaciju glede stjecanja statusa
povlatenog proizvoaa elektrine energije [1].
Sunevo zraenje
2

2. Sunevo zraenje
Pri proraunavanju i projektiranju sunanih ureaja potrebno je poznavati
Suneva zraenja koje upada na plohu kolektora.
Sunce je zvijezda koja se nalazi u sreditu naeg planetarnog sustava,
Sunevog sustava, te je neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoloive
energije na Zemlji. Velikim je djelom sastavljeno od vodika i helija. U unutranjosti
Sunca vodik se nuklearnim reakcijama fuzije pretvara u helij to izaziva
oslobaanje velikih koliina energije, a temperatura u samoj jezgri premauje
15000000 K. Zraenje iz unutranjosti u velikom dijelu apsorbira sloj vodika blii
povrini pa je na povrini Sunca temperatura oko 6000 K (tonije, 576250 K), a
spektar Sunca priblino odgovara spektru crnog tijela ugrijanog na temperaturu
5760 K. Stoga se temperatura od 5760 K moe uzeti kao efektivna temperatura
Suneve povrine, a pomou nje se primjenom Stefan-Boltzmannova, Wienova i
Planckova zakona mogue proraunati energijski spektar Suneva zraenja.
Snaga Sunevog zraenja iznosi oko 3,8 10
23
kW, od ega Zemlja dobiva 1,7
10
14
kW. Zemlja od Sunca godinje dobiva oko 4 10
21
kJ energije to je nekoliko
tisua puta vie nego to iznosi ukupna godinja potronja energije iz svih
primarnih izvora. To znai da Zemlja u jednom satu od Sunca primi dovoljno
energije za zadovoljenje svih svojih godinjih energetskih potreba [2].
2.1. Ekstraterestiko zraenje
Sunevo zraenje na ulazu u Zemljinu atmosferu naziva se ekstraterestiko
zraenje. To zraenje opisujemo gustoom energijskog toka koji upada na
povrinu okomitu na smjer upadnih Sunevih zraka. Ta veliina je kratkovalno
zraenje koje Zemlja dobiva od Sunca, a izraava se u W/m
2
. Kako se Zemlja
oko Sunca giba po eliptikoj putanji, tako se i njihova meusobna udaljenost
mijenja pa gustoa snage na ulazu u Zemljinu atmosferu nije konstantna ve se
mijenja od najmanje vrijednosti od 1307 W/m
2
do najvee 1399 W/m
2
. Srednja
vrijednost Sunevog zraenja dobivena je mjerenjem, a iznosi oko 1367 W/m
2
[2].
Za razliku od ekstraterestikog zraenje ije su promjene vrlo male, Sunevo
Sunevo zraenje
3

zraenje na povrini Zemlje zbog atmosferskih utjecaja, te lokalnih promjena u
atmosferi kao to su vodena para, oblaci i smog, je promjenjivo.
Ulaskom u atmosferu, zbog apsorpcije i rasprenje, zraenje oslabi i poprimi
drugaiji oblik spektra od ekstraterestikog zraenja. Do rasprenja dolazi zbog
interakcije zraenja s esticama ili velikim molekulama plinova prisutnih u
atmosferi to uzrokuje promjenu izvorne putanje zraenja. Apsorpcija Sunevog
zraenja nastaje kad molekule u atmosferi apsorbiraju energiju odreenih valnih
duljina, pri emu su za apsorpciju uglavnom odgovorni ozon (O
3
), vodena para
(H
2
O) i ugljini dioksid (CO
2
). Ozon u potpunosti apsorbira ultraljubiasto zraenje
valnih duljina od 0.20m do 0.36m koje je tetno po zdravlje, a apsorpcija ovisi i
o debljini sloja ozona koji se mijenja tijekom godine. Ugljini dioksid apsorbira
infracrveno zraenje veih valnih duljina, a vodena para apsorbira znatan dio
infracrvenog zraenja malih valnih duljina. Atmosferski plinovi apsorbiraju samo u
strogo ogranienom podruju spektra fotona odreene valne duljine pa se takva
apsorpcija naziva selektivna apsorpcija (slika1).[3]

Slika 1. Ekstraterestiko zraenje (AM 0) i zraenje na povrini Zemlje (AM
1,5)[3]
itav spektar Sunevog zraenja koji dolazi do povrine Zemlje obuhvaa valne
duljine od 300 nm do 2500 nm.
Sunevo zraenje
4

Ukupno oko 51% upadnog ekstraterestikog zraenja dolazi do povrine
Zemlje, 26% se raspri ili reflektira na oblacima i atmosferskim esticama, 19 %
zraenja se apsorbira, a oko 4% se reflektira od Zemljine povrine nazad u svemir.
2.2. Procjena Sunevog zraenja
Temeljni ulazni podatak o Sunevom zraenju je srednja dnevna ozraenost
vodoravne plohe, koja se dobiva raznim mjerenjem. Time se bavi posebna grana
meteorologije, aktinometrija. Za praktino iskoritavanje sunane energije vani su
podaci o insolaciji (osunanju), ukupnom ozraenju horizontalne plohe i difuznom
ozraenju horizontalne plohe. Postupak procjene raspoloivog Sunevog
potencijala za odreenu lokaciju olakan je postojanjem baza podataka koje
sadre sve informacije o intenzitetu Sunevog zraenja, temperaturama okoline,
prosjenim dnevnim temperaturama itd.
Sunevog zraenja koje upada na plohe na Zemlji moe biti:
neposredno: zraenje Sunevih zraka
difuzno zraenje neba: raspreno zraenje cijelog neba zbog pojava u
atmosferi
difuzno zraenje obzorja: dio difuznog zraenja koji zrai obzorje
sunevo difuzno zraenje: difuzno zraenje blie okolice Sunevog diska
koji se vidi sa Zemlje
odbijeno zraenje: zraenje koje se odbija od okolice i pada na promatranu
plohu.
Trenutno postoji vie kvalitetnih baza podataka, a u skupinu najkoritenijih
baza podataka spadaju:
NASA surface metereology and solar energy database,
Meteonom database,
PVGIS Photovoltaic Geographical Information System.
Bitno je napomenuti da podaci o intenzitetu suneva zraenja na okomitu
plohu u prethodno navedenim bazama podataka nisu izmjereni, ve su izraunati
Sunevo zraenje
5

na osnovi satelitskih mjerenja ekstraterestike radijacije na rubu Zemljine
atmosfere. Za podruje Republike Hrvatske ukupno Sunevo zraenje na
vodoravnu plohu se izraunava iz trajanja sijanja Sunca (insolacija, osunavanje),
koje se dobilo dugogodinjim nizom mjerenja u 37 mjernih postaja Dravnog
hidrometeorolokog zavoda [4]. Za procjenu Sunevog zraenja na podruju na
kojem se nalazi fotonaponski sustav koristit e se Photovoltaic Geographical
Information System (PVGIS).
2.3. Sunevo zraenje na plohu pod kutom
Fotonaponski moduli se najee postavljaju na plohe nagnute prema
Suncu, u svrhu maksimalne ozraenosti.
U veini sluajeva u praksi, ploha fotonaponskog modula je orijentirana tono
prema jugu (na sjevernoj Zemljinoj polutci) i nagnuta pod nekim odreenim kutom
u odnosu na horizontalu, pa je potrebno znati koliki iznos Sunevog zraenja
upada na tako nagnutu plohu.
Za proraun suneve energije koja upada na plohu pod kutom najvaniji
podatak je upadni kut direktnog sunevog zraenja. Kut upada Sunca je kut
izmeu upadnih Sunevih zraka i normale na plohu na koju upada zraenje. Pri
tome je orijentacija plohe definirana njenim azimutom i nagibom plohe u odnosu
na horizontalu . Kut upada Sunca moe se izraunati poznavanjem zemljopisne
irine , satnog kuta Sunca i deklinacije i orijentacijom plohe [5].
0([, o) = cos
-1
(cos- ([, o)), ako je cos- ([, o) > (1)
0([, o) = , ako je cos- ([, o) (2)
gdje je:
cos- ([, o) =
cos |cos o(cos cos [ +cos o sin sin[)] +sin|cos o sin sin[] +
sin|sin cos [ -cos sin[ cos o] (3)
Deklinacija Sunca je glavni parametar potreban za proraunavanje poloaja
Sunca, a predstavlja kut izmeu spojnice sredita Zemlje i sredita Sunca i
ravnine u kojoj lei ekvator.
Sunevo zraenje
6

Visina Sunca
S
je kut izmeu sredita Sunevog diska i horizontalne ravnine,
a moe se izraunati iz:
y
S
= sin
-1
(sin sin o +cos cos o cos ) |] (4)
Sunev azimut
S
je kut izmeu vertikalne ravnine koja sadri smjer Sunca i
vertikalne ravnine koja prolazi smjerom sjever-jug. Sunev azimut se mjeri od juga
na sjevernoj, odnosno od sjevera na junoj polutci. Azimut ima pozitivan predznak
poslijepodne u sunanom vremenu, dok prije sunanog podneva poprima
negativne vrijednosti. Visina Sunca, zenitni kut Sunca, Sunev azimut i kut upada
Sunca prikazani su na slici 2.

Slika 2. Visina Sunca, zenitni kut Sunca, Sunev azimut i kut upada

Osnovni parametri fotonaponskih elija
7

3. Osnovni parametri fotonaponskih elija
Fotonaponska elija je elektroniki element koji Sunevu energiju koja upada
na plohu elije pretvara izravno u elektrinu na principu fotonaponskog efekta. Za
ispravan odabir fotonaponskih modula (za podruje upotrebe) potrebno je
poznavati parametre elija od kojih je stvoren. I-U karakteristika fotonaponske
elije prolazi kroz tri karakteristine toke u kojima su definirani osnovni parametri
fotonaponske elije:
1. Struja kratkog spoja I
ks
struja koja tee kad je napon na stezaljkama
fotonaponskih elija jednak nuli.
2. Napon otvorenog kruga ( praznog hoda) U
ok
napon koji postoji na
stezaljkama fotonaponske elije u reimu otvorenog kruga (tj., kad je I=0).
3. Toka maksimalne snage P
m
toka u kojoj fotonaponska elija daje
najveu moguu snagu. Maksimalna snaga P
m
odgovara najveoj moguoj
povrini pravokutnika koji se moe upisati u I-U karakteristiku. U toki
maksimalne snage vrijednost struje je I
m
, a napona U
m
.
Osim ova tri parametra, napon otvorenog kruga elije, struja kratkog spoja,
snaga FN elije, spomenut emo jo i ove parametre: karakteristini otpor FN
elije, stupanj korisnog djelovanja FN elije, ovisnost stupnja korisnog djelovanja
ili spektralni odaziv FN elije, ovisnost stupnja korisnog djelovanja elije o irini
zabranjenog pojasa, te ovisnost navedenih parametara o temperaturi. Zbog
jednostavnijeg razumijevanja parametara FN elija se prikazuje pomou
nadomjesnog strujnog kruga kao strujni izvor, to prikazuje slika 3.
Slika 3. Ekvivalentna elektrina shema fotonaponske elije
8

Struja I je jednaka struji I
L
koju proizvodi suneva svjetlost, umanjenoj za
zanemarivu struju diode I
D
i struju anta I
SH
. Serijski otpor R
S
predstavlja unutarnji
otpor toka struje, a otpor anta je obrnuto razmjeran rasipnoj struji prema zemlji.
3.1. Serijski i paralelni otpor fotonaponske elije
Serijski otpor R
S
je omski otpor na koji nailazi struja koja tee kroz eliju i kroz
povrinu elije prema kontaktima do spoja s prikljukom na vanjski krug. Na iznos
serijskog otpora utjee otpor materijala, kontakata, neistoe i dr. Najvaniji efekt
koji je posljedica postojanja serijskog otpora je smanjenje faktora punjenja, a pri
veim vrijednostima moe doi i do smanjenja struje kratkog spoja [6]. Iznos
serijskog otpora nije stalan, mijenja se kako se mijenja i cijela strujno-naponska
karakteristika sunane elije s promjenom temperature i razine ozraenja.
Kvalitetne sunane elije imaju manji serijski otpor, odnosno otrije koljeno I-U
karakteristike.
Otpor anta R
SH
(paralelni otpor) je obrnuto razmjeran rasipnoj struji prema
zemlji. Paralelni otpor posljedica je postojanja lokalnih defekata u pn spoju zbog
ega dolazi do gubitaka zbog otjecanja struja. U idealnoj fotonaponskoj eliji otpor
R
SH
je beskonaan, ali u realnim su sluajevima struje otjecanja proporcionalne
naponu na eliji. Mala vrijednost paralelnog otpora omoguuje otjecanje dijela
fotostruje, to je posebno znaajno pri manjim vrijednostima zraenja na eliju.
Gubitke zbog paralelnog otpora karakterizira nelinearnost i nestalnost pa se
razlikuju od elije do elije.
Serijski i paralelni otpor utjeu na oblik I-U karakteristike fotonaponske elije
te na ukupnu snagu. Taj se utjecaj moe zanemariti u sluaju kad je serijski otpor
puno manji od karakteristinog otpora (R
S
<<R
k
), odnosno ako je paralelni otpor
puno vei od karakteristinog otpora (R
P
>>R
k
).
Utjecaj serijskog i paralelnog otpora na I-U karakteristiku prikazan je slikom 4.
9

Slika 4. Utjecaj a) serijskog b) paralelnog otpora na I-U karakteristiku
3.2. Napon praznog hoda
Napon praznog hoda elije je elektromotorna sila koja se javlja na stezaljkama
elije prilikom otvorenog strujnog kruga (struja I = 0). Te je uz struju kratkog spoja
najvaniji parametar za opisivanje elektrine uinkovitosti pojedine elije.
Maksimalni foto-napon (U
PH
) se dobiva u praznom hodu strujnog kruga
fotonaponske elije pod punim osvjetljenjem. Ignorirajui gubitke, odnosno struju
rasipanja prema zemlji, uzimamo za I = 0 i napon iznosi:

PH
=
k1
n
I
L
I
D
+ |] (5)
gdje je:
kT/Q apsolutna temperatura izraena u voltima (300 K = 0.026 V)
I
L
foto-generirana struja
I
D
struja zasienja diode
Q = naboj = 1.6 10
-19
C
k = Boltzmannova konstanta = 1.38 10
-23J
/K
10

T temperatura u K.
3.3. Struja kratkog spoja
Struja kratkog spoja I
KS
je ona struja koja e potei kad su stezaljke elije
kratko spojene, odnosno ako je napon izmeu stezaljki jednak nuli. Ukupna struja
I
KS
rauna se prema izrazu (2):
I
KS
= I
L
-I
_
QU
PH
kT
-_ -
0
PH
R
SH
|] (6)
gdje je R
SH
otpor anta.
U gore navedenom izrazu posljednji lan izraza ( U
PH
/ R
SH
) predstavlja struju
rasipanja u zemlju, koja je znatno manja u odnosu na struje I
L
i I
D
, pa se moe
zanemariti. Struja zasienja diode moe se eksperimentalno odrediti primjenjujui
napon U
PH
u mraku i mjerei struju koja odlazi u elije. Ova struja esto se naziva
struja mraka ili obrnuta struja zasienja diode. Na ovaj se nain dobivaju dvije
granine toke u strujno-naponskoj karakteristici FN elije, a ostale se toke dobiju
mjerenjem (slika 5).

Slika 5. Strujno-naponska (I-U) karakteristika FN elije
Slika 6. prikazuje ovisnost strujno naponska (I-U) karakteristika o jakost
suneva zraenja.
11

Slika 6. Ovisnost I-U karakteristike o jakosti Suneva zraenja

3.4. Karakteristini otpor i snaga fotonaponske elije
Pomou napona praznog hoda i struje kratkog spoja definira se karakteristini
otpor:
R
k
= 0
PH
I
KS
(7)
Snaga koju daje fotonaponske elije jednaka je umnoku napona i struje
= I = _I
L
-I
QU
kT
+I
_ |] (8)
Snaga koju daje idealna fotonaponska elija je razliita u odnosu na snagu koju
moe dati realna. Raunski se moe dobiti traenjem ekstrema funkcije (4)
odnosno odreivanjem povrine pravokutnika na slici 7. koji ima maksimalnu
povrinu.
12

Slika 7. Maksimalna snaga idealne i realne FN elije
Maksimalna (vrna) snaga P
m
koju FN elija moe dati moe se prikazati i
pomou napona praznog hoda i struje kratkog spoja

m
= I
KS

PH
|p] (9)
gdje je:
=
0
m
I
m
0
PH
I
KS
(10)
Faktor punjenja (engl. Fill Factor) definiran je omjerom povrine pravokutnika
U
m
i I
m
i povrine drugog sa stranicama U
PH
i I
KS
. Faktor punjenja pokazuje koliko
je stvarna elija blizu idealnoj, po karakteristikama, odnosno koliki je utjecaj
serijskog otpora FN elije. Faktor punjenja FF opada linearno s omjerom R
S
/R
K
i
R
K
/R
P
, gdje je R
S
serijski, R
P
paralelni i R
K
karakteristini otpor FN elije i obino
iznosi 0.7< FF <0.9 [2]. Serijski otpor elije R
S
je rezultantni otpor unutranjeg
omskog otpora elije i otpora kontakata elije. Produkt serijskog otpora i povrine
elije R
S
A reda je veliine 0.0025 /m
2
za uobiajene FN elije. Paralelni otpor
elije R
P
uzrokovan je lokalnim defektima u PN spoju. Za idealnu eliju on bi bio
beskonano velik, ali u stvarnoj eliji struje gubitaka proporcionalne su naponu na
eliji.

13

3.5. Djelotvornost fotonaponske elije
Djelotvornost fotonaponske elije definira se kao omjer izmeu maksimalne
snage koju elija moe dati P
m
i snage Suneva zraenja koje upada na eliju P
u
:
p =
P
m
P
u
=
P
m
LA
=
0
m
I
m
LA
(11)
gdje je E ozraenje povrine, a A povrina fotonaponske elije. Uvrtavajui
izraz za maksimalnu snagu iz (9):
p =
0
ph
I
ks
LA
(12)
Djelotvornost fotonaponske elije je vei to je faktor punjenja blii jedinici i to
je vea struja kratkog spoja. Tipine vrijednosti silicijske elije priblino iznose:
FF= 0.82, = 10%. Najvea djelotvornost fotonaponske elije pri odreenom
ozraenju i temperaturi postie se ukoliko je na sunanu eliju spojen optimalni
iznos potroaa.
3.6. Materijali za proizvodnju fotonaponskih elija
Prema tehnologiji izrade fotonaponski moduli mogu se podijeliti u dvije glavne
kategorije:
Moduli temeljeni na ploicama kristala silicija
Moduli izraeni u tankoslojnoj tehnologiji, kao to su tankoslojni silicij,
bakar/indij/galij-selenid/sulfid , amorfni silicij i kadmij-telurid.
Prva komercijalna fotonaponska elija od kristala silicija izraena je 50-ih
godina prolog stoljea, a do danas je tehnologija proizvodnje fotonaponskih
modula temeljena na ploicama od kristala silicija ostala u prednosti u odnosu na
module izraene u tankoslojnoj tehnologiji.
Fotonaponske elije od kristala silicija se izvode u vie morfolokih oblika, kao
monokristalne i polikristalne.
Za proizvodnju monokristalnih Si elija potreban je apsolutno isti poluvodiki
materijal. Monokristalni tapii se izvade iz rastaljenog silicija i reu na tanke
14

ploice. Takav nain izrade omoguuje relativno visoki stupanj iskoristivosti. Ovaj
tip fotonaponske elije proizvodi vie elektrine energije od polikristalnih Si elija.
Proizvodnja polikristalnih Si elija je ekonomski efikasnija u odnosu na
monokristalne. Tekui silicij se ulijeva u blokove koji se zatim reu u ploe.
Tijekom skruivanja materijala stvaraju se kristalne strukture razliitih veliina na
ijim granicama se pojavljuju greke, zbog ega solarna elija ima manju
iskoristivost.
Jedna od tankoslojnih tehnologija koje se sve intenzivnije istrauju je
tehnologija proizvodnje sunanih elija od amorfnog silicija. Proizvodnja je
relativno jednostavna, zasniva se na nanoenju tankog sloja silicija u amorfnom
stanju na podlogu. Debljina sloja iznosi manje od 1 m, stoga su trokovi
proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Meutim iskoristivost
amorfnih elija je puno nia u usporedbi s drugim tipovima elija. Detaljniji opis
pojedinih tehnologija izrade fotonaponske elije moe se nai u literaturi [2].

Fotonaponski moduli
15

4. Fotonaponski moduli
Fotonaponske elije proizvode mali napon reda veliine 0.5V, uz gustou struje
oko 20mA/cm
2
[6]. Da bi se dobila eljena vrna snaga (npr. 170,175 W i viih
itd.) i dani napon (obino 12 ili 24 V) potrebno je FN elije povezivati serijski,
paralelno ili najee kombinacijom oba naina. Ukupni iznos napona na izlazu iz
modula proporcionalan je broju serijskih spojenih elija, dok je izlazna struja
proporcionalna broju paralelno spojenih elije. Tako spojene FN elije ine FN
modul. Pakiranje FN elija u vee fotonaponske module (panele) provodi se za
osiguravanje dugotrajnije i pouzdanje zatite od atmosferskih i fizikih oteenja
(slika 8.).
elije se laminiraju izmeu slojeva kaljenog stakla i bijelog tedlara koji pruaju
idealnu vodootpornu zatitu. Kaljeno staklo visoko je transparentno i optimalno
hvata direktnu i difuznu svjetlost. Tako izraeni modul postavljaju se u aluminijski
okvir, a time se postie potrebnu robusnost te mogunost praktinog i
jednostavnog postavljanja na eljenu povrinu.

Slika 8. Kapsuliranje fotonaponskih elija
Fotonaponski moduli
16

Za opis izlazne karakteristike fotonaponskog modula moe se upotrijebit model
jedne sunane elije ako se pretpostavi elektrika jednakost svih elije od kojih je
modul sastavljen [2]. Karakteristika modula je funkcija temperature i ozraenja.
Promjena temperature oituje se na U,I-karakteristici kao pomak po strujnoj i
naponskoj osi i promjeni zakrivljenosti koljena krivulje. S porastom temperature
raste i struja kratkog spoja, ali ta je promjena praktiki neznatna u usporedbi sa
promjenom ostalih parametara. Kod porasta temperature dolazi do mnogo veeg
pada napona otvorenog kruga, to za posljedicu daje pad maksimalne snage elije
za oko 0.5% po svakom 1C porasta temperature. Iz toga slijedi zakljuak da FN
moduli za razliku od solarnih kolektora moraju biti montirani tako da se osigura
dobra prozranost, prirodna konvekcija topline zrakom i prirodna ventilacija
vjetrom. Proizvoa fotonaponskih modula obino daje U,I-dijagrame koji
odgovaraju razliitim razinama ozraenja pri normalnoj temperaturi, odnosno
razliitim temperaturama pri normalnom ozraenju, a pomou kojih je mogue
odrediti karakteristine toke (I
ks
, U
ok
, U
m
, I
m
).
4.1. Premosna dioda
Premosne ili tako zvane bypass diode se koriste kako bi se izbjeglo
pregrijavanje najloije elije u pojedinim modulima, koje bi tijekom sunanog dana
ostala u sjeni i poela bi se ponaati kao dioda sa suprotnim prenaponom, za
razliku od ostalih elija koje bi se dalje ponaale ko generator. Ovaj efekt se
naziva vrua toka na modulu [7]. Takve loe elije ili elije u sjeni bi tada troile
struju koju proizvode ostale elije. Kao rezultat potronje struje, fotonaponske
elije u sjeni bi se grijale do temperature 100C to materijal kuita ne bi mogao
izdrat i moe doi do oteenja cijelog modula.
To posebno predstavlja problem kod veih modula, gdje energija koju bi takva
elija pod visokoj temperaturi trebala predavati okolici u jedinici vremena moe
biti vrlo velika. Premosne diode u takvom sluaju predstavljaju premosnicu koja
ograniava snagu modula i preventivno spreava trajno oteenje modula.
Spajanje fotonaponskih modula u polje i koritenje premosne diode prikazano je
na slici 9.
Fotonaponski moduli
17

Slika 9. Spajanje fotonaponski modula u polje
Prenosne diode se ugrauju u samoj proizvodnji fotonaponskog modula. Osim
prenosnih dioda u autonomnim sustavima koji nisu mreno vezani koriste se i
blok-diode koje spreavaju nono pranjenje akumulatora posredstvom FN
modula.

Vrste fotonaponskih sustava
18

5. Vrste fotonaponskih sustava
Fotonaponski sustavi (FN sustavi) predstavljaju integrirani skup FN modula i
ostalih potrebnih komponenata. Projektiran je tako da prima Sunevu energiju i
izravno je pretvara u konanu elektrinu energiju kojom se osigurava rad
odreenog broja istosmjernih (DC) i/ili izmjeninih (AC) troila, samostalno ili
zajedno s priuvnim izvorom.
U najjednostavnijem sustavu FN sustav napaja samo istosmjerna troila, a ako
se u FN sustav doda izmjenjiva tada takav sustav moe proizvoditi elektrinu
energiju za sva izmjenina troila.
Ovisno o nainu rada, postoje sljedee vrste FN sustava:
1. samostalni (autonomni), za iji rad mrea nije potrebna
2. mreni, spojeni na elektrinu mreu:
o pasivni, kod kojih mrea slui (samo) kao priuvni izvor
o aktivni (interaktivni), kod kojih mrea moe pokrivati manjkove, ali i
preuzimati vikove elektrine energije iz FN modula
3. hibridni, koji su zapravo samostalni povezani s drugim (obnovljivim)
izvorima.
5.1. Samostalni (autonomni) sustav
Samostalni (autonomni) sustavi za svoj rad nemaju potrebu spajanja na
elektrinu mreu. Kod njihove primjene, kad elektrinu energiju treba isporuivati
tijekom noi ili u razdobljima s malim intenzitetom Sunevog zraenja nuan je
akumulator (baterija) koji slui kao spremnik elektrine energije. Tom se sustavu
pored akumulatora mora dodati regulator za kontrolirano punjenje i pranjenje
baterije, a dodavanjem izmjenjivaa (=12 V / ~230 V) autonomni sustavi mogu
zadovoljiti i sve vrste tipinih mrenih potroaa, kojima je potreban izmjenini
napon kao to su perilice, hladnjaci, crpke, motori, televizori, raunala, usisavai,
mali kuni aparati i druga troila. Takvi su sustavi pogodni za osiguravanje
potrebnih koliina elektrine energije za udaljene (izolirane) potroae kao to su
ruralna (izolirana) ili primorska vikend-naselja te za brojne pojedinane objekte
19

razliitih namjena (npr. razne vrste signalizacija i upozorenja, rasvjetu,
telekomunikacijske releje, svjetionike, sustave nadgledanja itd.). Primjer ovog
sustav prikazan je na slici 10.

Slika 10. Samostalni FN sustav za istosmjerna i izmjenina troila

5.2. Hibridni FN sustavi
Hibridni FN sustavi nastaju povezivanjem samostalnih (osobito veih) s drugim
alternativnim (priuvnim) izvorima elektrine energije, kao to su vjetroturbine,
hidrogeneratori, pomoni plinski ili dizelski agregati. U dananje vrijeme
vjetroturbine i fotonaponski sustavi se mogu povezati pomou zajednikog
izmjenjivaa. Takva rjeenja daju veu sigurnost i raspoloivost isporuke
elektrine energije te omoguavaju manje kapacitete akumulatora kao spremnika
elektrine energije. Kod rjeenja koja koriste plinske i dizelske agregate sustavi se
dimenzioniraju tako da se agregati koriste malo sati u godini ime se tedi gorivo,
smanjuju trokovi odravanja i produava vijek trajanja. Primjer hibridnog
fotonaponskog sustava prikazan je na slici 11.
20

Slika 11. Hibridni FN sustav za istosmjerna ili izmjenina troila
5.3. Pasivni i aktivni mreni FN sustav
Pasivni mreni FN sustavi elektrinu mreu koriste samo uvjetno, u razdobljima
kada FN moduli ne mogu proizvesti dovoljne koliine elektrine energije, primjerice
nou kada su istodobno akumulatori elektrine energije prazni (slika 12).

Slika 12. Pasivni mreni FN sustav

Aktivni, odnosno interaktivni mreni FN sustavi mreu koriste interaktivno,
uzimajui je u sluaju veih potreba ili vraajui je u sluaju vikova elektrine
energije proizvedene u FN modulima (slika 13).
21

Slika 13. Aktivni mreni FN sustav

Oba mrena sustava na izlazu iz modula mogu koristiti i istosmjerno-
istosmjerne pretvornike napona kojima se mogu podeavati naponske razine za
potrebe istosmjernih troila koja rade na naponu razliitim od 12V i 24V ili se mogu
podesiti na napon baterije koje rade na veim istosmjernim naponima.

Photovoltaic Geographical Information System
22

6. Photovoltaic Geographical Information System
Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS) prua popis solarnih
energetskih resursa i procjenu proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskih
sustava temeljen na geografskoj karti u Europi, Africi i jugozapadnoj Aziji. On je
dio SOLAREC (Solar Electricity Action) akcije koja doprinosi implementaciji
obnovljivih izvora energije u Europskoj Uniji kao odrivog i dugoronog izvora
energije [8]. Diljem Europe postoji stotine meteorolokih mjernih postaja gdje se
direktno ili indirektno mjeri solarno zraenje. Vrste podataka spremljenih u PVGIS
bazi podataka za Europski subkontinent sadri tri grupe slojeva rezolucije 1km x
1km :
1. geografski podaci: digitalni model visine, administrativne granice, gradovi
2. prostorno neprekinuti klimatski podaci:
dnevna ozraenost horizontalne plohe
omjer difuznog i globalnog ozraenja
optimalni kut nagiba FN modula za maksimalizaciju iskoritenja energije
3. regionalni prosjeci za izgraena podruja:
godinja suma ozraenosti (horizontalna, vertikalna i optimalno nagnuta
ploha)
godinja suma predviene proizvodnje elektrine energije (horizontalna,
vertikalna i optimalno nagnuta ploha)
optimalni kut nagiba FN modula za maksimalno iskoritenje energije
kroz cijelu godinu
Baza podataka za Mediteranski bazen, Afrika i jugozapadna Azija sadri prve
dvije grupe rasterskih slojeva kao i za Europski subkontinent (navedeno iznad)
rezolucije 2 km x 2 km.

23

6.1. Podaci o intenzitetu sunevog zraenja na podruju
Makarske
Podaci o intenzitetu Suneva zraenja potrebni su za proraun proizvodnje
elektrine energije fotonaponskog sustava. Zemljopisna irina i duina
specificiraju lokaciju objekta na kojem se nalazi fotonaponski sustav. Posebice
zemljopisna irina predstavlja vanu varijablu pri solarnim kalkulacijama. Takoer
predstavlja vanu varijablu pri izraunu Sunevog ozraenja povrine postavljene
pod odreenim kutom (FN modula). Makarska se nalazi se na 43 17' 38"
sjeverne zemljopisne irine i na 171' 20" istone zemljopisne duine. Podaci o
Sunevom zraenju na podruju Makarske uzeti su iz PVGIS-ove baze podataka.
Tablica 1. Podaci o Sunevom zraenju
Makarska
Zemljopisna irina [N]: 4317' 38"
Zemljopisna duina [E]: 171' 20"
Mjeseci H
h
(Wh/m
2
)
Hopt
(Wh/m
2
)
H(90)
(Wh/m
2
)
I
opt
() T
24h
(C)
Sijeanj 1670 2910 2990 65 7.3
Veljaa 2410 3620 3290 57 8.0
Oiljak 3770 4820 3670 45 10.8
Travanj 5020 5560 3360 30 14.3
Svibanj 6050 6040 2940 18 19.3
Lipanj 6640 6310 2710 12 23.2
Srpanj 7090 6910 3010 15 25.7
Kolovoz 6140 6580 3570 26 25.4
Rujan 4790 5960 4200 41 21.1
Listopad 3140 4580 3960 54 17.7
Studeni 1850 3070 3030 62 12.6
Prosinac 1390 2500 2630 66 8.8
Godinji
prosjek
4170 4910 3280 36 16.2
24

Gdje je:
H
h
: dnevno Sunevo zraenje na horizontalnu plohu (Wh/m
2
)
H
opt
: dnevno Sunevo zraenje na optimalnu kosu plohu (Wh/m
2
)
H(90): Sunevo zraenje na plohu 90(Wh/m
2
)
I
opt
: mjeseni optimalni kut ()
T
24h
: srednja mjesena temperatura (C).
Zemljopisni poloaj, vremenski uvjeti te blaga mediteranska klima pruaju
optimalne uvjete za koritenje Suneve energije na podruju june Dalmacije, a
grad Makarska spada u sam vrh raspoloivog Sunevog potencijala u Hrvatskoj.
Podaci za grad Makarsku su sljedei:
prosjena godinja insolacija iznosi oko 1.52 MWh/m
2
godinje,
prosjean broj Sunanih sati iznosi 2553.
Na osnovi stvarnih i proraunatih podataka moe se zakljuiti da je lokacija
grada Makarske izrazito povoljna za postavljanje fotonaponskog sustava.

Slika 14. Graf mjesenog optimalnog kuta

0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Makarska
Zemljopisna irina [N]: 43 17' 38"
Zemljopisna duina [E]: 17 1' 20"
Iopt ()
mjeseci
25

Slika 15. Graf Sunevog zraenja za razliite plohe

Slika 16. Cilindrini Sunev dijagram [7]

0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
W
h
/
m
2
mjeseci
Makarska
Zemljopisna irina [N]: 43 17' 38"
Zemljopisna duina [E]: 17 1' 20"
Hh (Wh/m2)
Hopt (Wh/m2)
H(90) (Wh/m2)
26

Slika 17. Godinja ozraenost na horizontalnu plohu za RH [7]

27

6.2. Procjena proizvodnje elektrine energije
Pomou PVGIS-a izvrit e se procjena proizvodnje elektrine energije za
fotonaponski sustav sa fiksnim kutom, fotonaponski sustav sa jednoosnim
sustavom za praenje prividnog kretanja Sunca i fotonaponski sustav sa
dvoosnim sustavom za praenje prividnog kretanja Sunca koji su spojeni na
mreu. Podaci o intenzitetu Suneva zraenja potrebni su za proraun
proizvodnje elektrine energije fotonaponskog sustava nalaze se u PVGIS-ovoj
bazi podataka. Prema PVGIS podatcima optimalni kut se za podruje RH kree
od 33na sjeveru do 37na jugu. Valja imati na umu da se optimalni kut mijenja
tijekom godine zbog prividnog kretanja Sunca. Kod fiksnih instalacija je potrebno
odabrati optimalni kut za maksimalnu godinju energiju ili za maksimalnu energiju
tijekom razdoblja u kojem nam je potrebna vea proizvodnja elektrine energije.
Najbolje je rjeenje je sa dvoosnim praenjem prividnog kretanja Sunca. Time se
moe poveati dobivena energija za 25-40%.
Budui da se radi o istoj lokaciji fotonaponskog sustava u sva tri sluaja, podaci
koji su vezani uz specifinu lokaciju, u ovom sluaju Sunevo zraenje ostaje isto.
Tehniki podaci koji su vezani uz FN sustav (vrsta modula, izmjenjiva) takoer
ostaju isti. Proraun proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskog sustava
izvrit e se za podruje grada Makarske. Fotonaponski sustav je snage 9.9750
kW.
Sustav praenja kretanja Sunca (engl. tracking system) je ponuen kao opcija.
U sluaju odabira takovog sustava potrebno je izmeu ponuenih opcija naznaiti
kakvu vrstu praenja Sunevog kretanja elimo koristiti. Kut nagiba PV modula
(engl. slope) je zakrenutost modula naspram horizontale. Moe se osobno upisati
fiksni kut ili odabrati opciju da sam PVGIS postavi optimalni fiksni kut tijekom
cijele godine. Azimut slui kao pokazatelj zakrenutosti PV sustava. Da bi se dobio
maksimum iz PV sustava koji je postavljen pod fiksnim kutom on mora biti
orijentiran prema jugu. Za sjevernu zemljinu polutku azimut je najee 0.
U PVGIS-u gubitci fotonaponskog sustava zbog poviene temperature sa
modulima postavljenim uz sam krov kue iznose 15,2%, a sa modulima
postavljenima na nosivu konstrukciju 10,5% [8]. Razlog tome je zbog vee
28

prozraenosti, a samim tim manji pad maksimalne snage modula. Tu se jo
nalaze gubitci zbog refleksije 2,4% i gubitci izmjenjivaa i kabela od 4%. Iz tri
razliita FN sustav moe se vidjeti razlika u koliini suevog zraenja na FN
modul, a samim tim i razlika u proizvodnji elektrine energije FN sustava.
E
d
-Prosjena dnevna proizvodnja elektrine energije iz danog sustava (kWh)
E
m
- Prosjena mjesena proizvodnja elektrine energije iz danog sustava (kWh)
H
d
- Prosjeni dnevni zbroj globalnog zraenja po kvadratnom metru dobivena po
modulima danog sustava (kWh/m2)
H
m
- Prosjena suma globalnog zraenja po kvadratnom metru dobivena po
modulima danog sustava (kWh/m2)
Tablica 2. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa fiksnim
kutom
Makarska
fotonaponski sustav postavljen fiksno pod kutom od 36
Mjeseci E
d
E
m
H
d
H
m

Sijeanj 26.20 813 2.91 90.4
Veljaa 32.10 899 3.62 101
Oujak 41.50 1290 4.82 149
Travanj 46.90 1410 5.56 167
Svibanj 49.70 1540 6.04 187
Lipanj 50.80 1520 6.31 189
Srpanj 55.20 1710 6.91 214
Kolovoz 52.60 1630 6.58 204
Rujan 49.00 1470 5.96 179
Listopad 38.70 1200 4.58 142
Studeni 27.00 811 3.07 92.1
Prosinac 22.50 697 2.50 77.6
Mjeseni
prosjek
41.1 1250 4.91 149
Ukupno
15000 1790
29

Tablica 3. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa dvoosnim
sustavom za praenje prividnog kretanja Sunca
Makarska
FN sustav sa dvoosnim praenje prividnog kretanja Sunca
Mjeseci E
d
E
m
H
d
H
m

Sijeanj 32.70 1010 3.68 114
Veljaa 39.20 1100 4.46 125
Oujak 51.30 1590 5.99 186
Travanj 60.10 1800 7.12 213
Svibanj 64.70 2000 7.85 243
Lipanj 68.90 2070 8.54 256
Srpanj 75.80 2350 9.48 294
Kolovoz 69.30 2150 8.67 269
Rujan 62.70 1880 7.62 229
Listopad 48.20 1500 5.74 178
Studeni 33.30 998 3.81 114
Prosinac 27.90 863 3.14 97.3
Mjeseni
prosjek
52.9 1610 6.35 193
Ukupno
19300 2320

Sustav sa jednoosnim praenjem kretanja sunca, izveden je tako da se
horizontalno moe pomicati u 4 razliita poloaja. Zavisno o kojim se mjesecima
radi fotonaponski moduli se postavljaju u jedan od etiri mogua poloaja. U
tablici 1. su dana 4 mogua poloaja pomicanja fotonaponskih modula.

30

Tablica 4. etiri poloaja modula
stupanj Mjeseci Nagib modula ()
I. 6,7 10
II. 5,8 25
III. 3,4,9 40
IV. 10,11,12,1,2 60

Tablica 5. Podaci o proizvodnji elektrine energije za FN sustav sa jednoosnim
praenjem, (4 stupnja horizontalnog pomicanja)
Makarska
FN sustav sa jednoosnim praenjem, (horizontalno pomicanja)
Mjeseci I
opt
() E
d
E
m
H
d
H
m

Sijeanj 60 29.00 900 3.25 101
Veljaa 60 33.70 950 3.82 107
Oujak 40 41.70 1290 4.85 150
Travanj 40 46.70 1410 5.53 166
Svibanj 25 51.30 1590 6.23 193
Lipanj 10 54.50 1640 6.73 202
Srpanj 10 58.30 1810 7.25 225
Kolovoz 25 53.30 1650 6.66 207
Rujan 40 49.20 1480 5.98 179
Listopad 60 40.00 1240 4.75 147
Studeni 60 29.50 890 3.37 101
Prosinac 60 25.20 780 2.82 88
Mjeseni
prosjek
42 1302 5.01 155.5
Ukupno
15630 1866

31

Iz dobivenih procjena o proizvodnji elektrine energije iz FN sustava vidi se da
je najvea proizvodnja elektrine energije iz sustav sa dvoosnim praenjem
prividnog kretanja sunca i iznosi 19300kWh, dok kod jednoosnog praenja
kretanja sunca po mjesecima (4 stupnja) procjena o proizvodnji iznosi 15630kWh,
dok sustav sa fiksnim kutom ima najmanju proizvodnju od 15000kWh. Moe se
rei da na podruju grada Makarske za FN sustava, sa modulima postavljenim
pod fiksnim kutom od 36, za instaliranu snagu od 1kW moe se dobiti 1500kWh
godinje.

Slika 18. Prikaz proizvodnje za sva tri poloaja modula

U PVGIS-u se pretpostavlja da moduli rotiraju po vertikalnoj i horizontalnoj osi
u toku dana tako da je kut upada sunevog zraenja optimalan (uz pretpostavku
da se kut nee mijenjati stalnom brzinom tijekom dana).
6.3. Postavljanje fotonaponskih modula
Veina fotonaponski moduli se postavljaju fiksno na nosivu konstrukciju pod
nekim optimalnim kutom, koja je orijentirana prema jugu. Druga opcija
postavljanja modula je sa mogunou rotiranja modula. Fotonaponski sustavi
0
500
1000
1500
2000
2500
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
fiksni kut Em
(kWh)
dvoosnon praenje
Em(kWh)
jednoosno praenje
Em(kWh)
E
m
(
k
W
)
E
m
(
k
W
)
mjeseci
32

koji mogu rotirati FN module omoguuju im da prate (engl. track) kretanje sunca
na nebu. Na taj nain moemo poveati koliinu suevog zraenja na FN modul, a
time se poveava proizvodnja FN sustava. Ta kretanja mogu biti izvedena na
nekoliko razliitih naina. Ovdje emo pojasniti tri mogua naina:
jednoosna rotacija po vertikalnoj osi: Moduli su montirani tako da rotioraju
po vertikalnoj osi za odreeni kut, (istok-zapad), a raspon kuta se kree od
0do 90.
jednoosna rotacija po horizontalnoj osi: Moduli su montirani tako da rotiraju
u odnosu na horizontalnu os ( [0-90], sjever-jug).
dvoosna rotacija : Moduli su montirani na sustav koji moe pomicati
module u smjeru istok-zapad i mijenjati kut nagiba modula u odnosu na
horizontalu, tako da e moduli uvijek biti optimalno okrenuti prema suncu.
Montiranje FN modula na konstrukcije koje omoguavaju dvoosno praenje
Sunca tijekom dana moe se dobiti solarni doprinosi i do 140% u odnosu na
fiksnu montau. Jednoosno praenje je puno jednostavnije , ali je doprinos puno
manji i ne prilaze 115%. Manji FN sustavi koji imaju samo nekoliko modula u nizu
mogu postii uinak jednak 95% onog kod dvoosnog praenja Sunca, ako se
samo dva puta (sredinom jutra i sredinom dana) provede korekcija Sunevog
azimuta, uz jedno tromjeseno namjetanje modula prema jugu. Slini uinci se
mogu postii postavljanjem FN modulima smjetenim na okomitim ili priblino
okomitim zidovima i dijelovima krova zgrade, ako se ispred njih postave reflektori
nagnuti pod kutom od oko 5prema ekvadoru.
Kod postavljanja modula na nosivu konstrukciju pod nekim kutom
0
, veoma je
vaan minimalni razmak modula (slika 19.), razlog tome je da prethodni modul ne
pravi sjenu na sljedei.
33

Slika 19. Visina Sunca i minimalni razmak modula
Razmak izmeu modula moe se dobiti pomou sljedee formule.
I
mn
= o
sIno
tanu
+cos (13)
Gdje je:
a duina modula,
kut nagiba modula,
- kut upada Sunevog zraenja.

Fotonaponski sustav spojen na mreu
34

7. Fotonaponski sustav spojen na mreu
Postoje razni razlozi spajanje fotonaponskih sustav na distribucijsku mreu.
Neki od glavnih razloga su: ograniavanje emisije CO
2
i zatita okolia,
izbjegavanje dodatne izgradnje mrea i velikih proizvodnih jedinica, diversifikacija
izvora elektrine energije, poveavanje kvalitete elektrine energije i raspoloivosti
distribucijske mree, poticanje trinog natjecanja itd. Naravno postoje i loi
utjecaji FN sustava spojenih na distribucijsku mreu, a tu treba spomenuti
poveavanje struje kratkog spoja, naruavanje osjetljivosti zatite u
elektroenergetskoj mrei, utjecaj na kvalitetu elektrine energije, raspoloivost
distribucijske mree, te gubitci u mrei. Naravno, svi ti utjecaji ovise o snazi
distribuiranog izvora (FN sustava), njegovoj potronji na mjestu prikljuka i osobini
pogona, te karakteristikama distribucijske mree na koju se spaja. Povezivanje FN
sustava na mreu predstavlja i nove izazove za mrene operatore koji sada imaju
tokove snage u dva smjera, a ne samo prema potroau kao to su navikli.
Hrvatska je, kao i mnoge druge zemlje, potpisnica Kyoto protokola ime se
obvezala smanjiti emisiju CO
2
koji uzrokuje efekt staklenika i dovodi do globalnog
zatopljenja [9]. Nakon to se u Republici Hrvatskoj uveo poticaj u sklopu donesene
zakonske regulative u 2007. godini, te stalnog pada cijene opreme interes za
izgradnjom mrenih FN sustava stalno raste. Integracija FN sustava na
elektrinu mreu pokriva se standardima o sigurnost i kvaliteta napona, o kojima
e biti govora u daljnjem testu. Sigurnost osoblja i zatita opreme najvanija su
pitanja FN sustava.
Fotonaponski sustavi spajaju se preko izmjenjivaa na distribucijsku mreu i
sami proizvode istosmjernu struju koju treba naknadno pretvoriti u izmjenini
napon mrene frekvencije kako bi napajali troila ili radili paralelno s
elektroenergetskom mreom. Karakteristina osobina fotonaponskih sustava je ta
to imaju iznos poetne struje kratkog spoja priblian iznosu nazivne struje
izmjenjivaa, to je dobro u pogledu opasnosti od struje kratkog spoja na mjestu
prikljuka na mreu.
35

FN sustavi mreno povezani rade tako da ih mrea vodi, odnosno odrava
frekvenciju i napon, gdje se u sluaju nestanka mrenog napona prekida rad
izmjenjivaa.
Kod FN sustava na krovu kue osim proizvodne elektrine energije predane u
mreu, postoji i potronja elektrine energije obiteljske kue. Spajanje s mreom
moe se oblikovati na dva naina. U prvom nainu spajanja FN sustava na mreu,
izlazna struja iz sustav slui za snabdijevanje potroaa u kuanstvu, a
proizvedeni viak se mjeri i daje u mreu (slika 20.). Drugi mogui nain spajanja
je taj da se FN sustav nakon izmjenjivaa i mjernog brojila direktno spaja na
mreu, tj sva proizvedena elektrina energija se daje u mreu, a potroa se
napaja preko drugog voda koji ima svoje brojilo (slika 21.). Drugi nain je povoljniji
za potroae obzirom da se proizvodnja iz FN sustava financijski potie, pa se
tako moe vie zaraditi putajui svu elektrinu energiju u mreu.

Slika 20. Putanje u mreu samo suvine energije

Slika 21. Putanje u mreu svu proizvodnu energiju
Odreeni broj fotonaponskih modula zavisno o potrebnoj snazi i raspoloivoj
povrini krova, spajaju se su u seriju i paralelu. Solarni moduli se pomou kablova
36

spajaju sa solarnim izmjenjivaima u razdjelnom ormariu. Razdjelni ormari
opremljen je odvodnicima prenapona i istosmjernim prekidaima. Solarni
izmjenjivai pretvaraju istosmjernu struju solarnih modula u izmjenini napon
reguliranog iznosa i frekvencije, sinkroniziran s naponom mree.
7.1. Smjernice za projektiranje fotonaponskih sustava
Kao to je ve reeno postoji niz fotonaponskih sustava, kao to su:
mali autonomni sustavi za istosmjerna troila
mali autonomni sustavi za istosmjerna troila i izmjenina troila
autonomni sustavi za izmjenina troila
mreno povezani sustavi.
Fotonaponski sustavi vrlo se razlikuju od svih konvencionalnih izvora elektrine
energije, a ponajvie po:
odabiru individualnog i nipoto rutinskoga tehnikog rjeenja
kritinom odabiru veliine fotonaponskog i konvencionalnog sustava, o
emu najvie ovisi ekonominost
vrlo kritinom odabiru opreme koja bez popravka mora odraditi 25g.
vrlo vano kome podvrgnuti izvoenje radova. [7]
Ukupna cijena ulaganja je posebna pria za svaki pojedini fotonaponski sustav.
U ovom radu e se navesti neke smjernice za projektiranje mreno povezanog
fotonaponskog sustava.
7.1.1. Upute za odabir opreme fotonaponskog sustava
Najvaniji dio svakog fotonaponskog sustava su fotonaponski moduli, koji
moraju zadovoljiti odgovarajua tehnika svojstva. To znai da mora postojati sva
potrebna tehnika dokumentacija kojom se dokazuju ispitivanja, funkcionalnost i
godinja proizvodnja po tono odreenim uvjetima.
Kriteriji za odabir opreme su:
poznato podrijetlo opreme
tehnika dokumentacija opreme
37

atesti i tehnika jamstva opreme
upute za upravljanje i montau
ugovor o tehnikim i proizvodnim jamstvima za opremu
odreena cijena, rok i nain plaanja, trajanje jamstva
popis referenci proizvoaa ili njihovog ovlatenog zastupnika
7.2. Tehniki opis fotonaponskog sustava
Na junu stranu krova kue postavljeni su fotonaponski moduli BP 4175S pod
kutom od 36. Fotonaponski moduli spojeni su u tri grupe po 19 modula snage
175W. Moduli u svakoj grupi, njih 19 spojeni su serijski na svaki izmjenjiva
(ukupno tri takva izmjenjivaa) Sunny Boy, Tip SB 4200TL HC, koji tako imaju
ukupnu snagu 19x175 = 3325Wp. To je vrna ulazna snaga za svaki izmjenjiva.
Nazivan snaga svakog izmjenjivaa iznosi 4200 VA. Ukupna snaga fotonaponskog
sustava iznosi 9.9750 kW. Povrina koju zauzimaju moduli iznosi 71.73 m
2
, dok je
ukupna teina modula 877.8 kg.
Fotonaponski moduli se spajaju kabelima tipa H07RN-F ( EPN-50 ), koji se
potom od niza fotonaponskih modula uvode u razdjelni ormari modula. U
razdjelnom ormariu se dovodi od svake grupe fotonaponskih modula razvode
prema solarnim izmjenjivaima. Razdjelni ormari opremljen je odvodnicima
prenapona i istosmjernim prekidaima.
Sustavno su primijenjene sigurnosne i zatitne mjere u skladu sa svim vaeim
hrvatskim i europskim normama za ovakve sustave. Za zatitu modula koriteni su
istosmjerni prekidai od 20A, te automatski osigurai od 16A i 25A tipa B za
izmjenjiva, kao to je preporueno od samog proizvoaa. Potrebna su dva
obraunska mjerna brojila, jedno za mjerenje proizvodnje elektrine energije iz FN
sustava, te dvotarifno brojilo za tarifnog kupca elektrine energije. Tri interna
brojila koja su: brojilo proizvedene energije, potroene energije i brojilo koje mjeri
viak elektrine energije predane u mreu spojena su na raunalo radi praenja
rada FN sustava.
Pomou PVGIS-a prethodno je procijenjeno da e se ovim FN sustavom
godinje dobiti oko 15000 kWh elektrine energije. Sustav je u paralelnom
38

pogonu s distribucijskom mreom, gdje je proizvedena elektrina energija iz
fotonaponskog sustava napajanje za opskrbu elektrinom energijom troila u kui i
viak predavati u elektrodistribucijsku mreu. Jednopolnu shemu fotonaponskog
sustava prikazuje slika 22.
Detaljni opis karakteristika pojedinih elemenata bit e opisane u daljnjem tekstu.
Druga grupa solarni
modula
Trea grupa solarni
modula
Prva grupa solarni
modula
Mreni izmjenjivai
SMA Sunny Boy
SB 4200TL HC
Snage 4.2kW
kWh
kWh
kWh
interno brojilo
proizvedene el.
energije
interno brojilo
primljene el.
energije
interno brojilo
predane
elektrine
energije nakon
podmirenja
vlastitih potreba
Kuni
prikljuak
kWh kWh kWh
obraunsko
brojilo
primljene el.
energije
obraunsko
brojilo
proizvedene el.
energije
Prikljuno
sabirniko polje
16A
20A 20A 20A
16A 16A
25A
50A
50A
Kuna elektrina instalacija
Sabirniko spojno
polje
3L,N,PE
3x230/400V
50Hz
3L,N,PE
3x230/400V
50Hz
3L,N,PE
3x230/400V
50Hz
Prekida za
odvajanje mE
35A
2
2
2
2 2
2
2 2 2
4
4
3
4

Slika 22. Jednopolna shema fotonaponskog sustava
39

7.2.1. FN moduli BP 4175S
Osnovni element svakog fotonaponskog sustava su fotonaponski moduli.
Moduli se sastoje od velikog broja fotonaponskih elija koji su povezani u
kombinaciju (serijski i paralelno) da bi se dobio odgovarajui napon odnosno
snaga. Njihove osnovne karakteristike su dugovjenost, visoka uinkovitost, te
velika mehanika i atmosferska otpornost. Najvaniji faktor koji utjee na
proizvodnju elektrine energije svakog solarnog modula je njegova snaga. Snaga
solarnih modula ovisi o starosti modula, te o vremenskim uvjetima. Smanjuje se s
porastom temperature, a poveava snienjem temperature. Prilikom usporedbe
razliitih tipova solarnih modula, vano je usporediti njihove minimalne snage.
Bitan pokazatelj ope kvalitete proizvoaa fotonaponskih solarnih modula,
zasigurno je iznos odstupanja od nazivne snage u ovisnosti o prije spomenutim
faktorima, temperaturi i starosti.
Za realizaciju fotonaponskog sustava uzeti su fotonaponski moduli BP 4175S
snage 175W proizvoaa BP Solar, SAD. Module BP 4175S sainjen od
monokristalnih Si elija s anti-refleksivnom prevlakom. Posjeduje visok stupanj
iskoristivosti (preko 15%) i dugog je ivotnog vijeka sa jamstvom na snagu od 25
godina. Karakteristika ugraenih modula dana je u tablici 6.
Tablica 6. Karakteristike ugraenog modula [10]
Modul BP Solar, SAD BP 4175S
Maksimalna snaga P
max
175 W
Napon pri maksimalnoj snazi U
mp
35,4 V
Struja pri maksimalnoj snazi I
mp
4,9 A
Struja kratkog spoja I
sc
5,5 A
Napon otvorenog kruga U
oc
44,3 V
Maksimalni napon sustava 600 V
Dimenzije 1593 x 790 x 50 mm
Teina 15,4 kg
Broj modula 57 kom

U-I karakteristika modula BP 4175S prikazana je na slici 23. Ovisnost snage o
temperaturi ovog tipa solarnih modula iznosi -(0.5 0.05)% /C, ovisnost napona o
40

temperaturi iznosi -(16020)mV/C, dok ovisnost struje o temperaturi iznosi
(0,0650,015)%/ C.

Slika 23. U-I karakteristika solarnog modula BP 4175S
7.2.2. Kabeli za spajanje fotonaponskih modula
Fotonaponski moduli zbog atmosferskih utjecaja, kie, sunevog zraenja i
visoke temperature, meusobno se spajaju kabelima H07RN-F.
Graa kabela H07RN-F (EPN-50) je od finoinog (pokositrenog) vodia s
izolacijom od posebne gumene smjese (EI 1) i platem od kloroprenske gume.
Zahvaljujui izvanrednoj mehanikoj vrstoi H07RN-F kabel idealan je za
upotrebu pri srednjim i tekim mehanikim optereenjima, u suhim i vlanim
uvjetima, u uvjetima sa viih temperatura od standardnih i velikom Sunevom
zraenju, u slobodnom prostoru i pogonima gdje postoji opasnost od eksplozija.
Taj kabel je proizveden koritenjem spojeva koji imaju puno bolje ponaanje nego
standardni kabeli. Ova injenica ini H07RN-F kabel vienamjenski za napona do
1kV.
41

7.2.3. Izmjenjiva
Solarni izmjenjivai pretvaraju istosmjerni napon solarnih modula u izmjenini
napon reguliranog iznosa i frekvencije, sinkroniziran s naponom mree [9].
Izmjenjivai koji se koriste za povezivanje FN sustava s mreom dijele se na
naponske izmjenjivae i strujne izmjenjivae, dok se obzirom na regulaciju
dijele na strujno upravljane (egl. current-controlled inverter) i naponski
regulirane izmjenjivae. Openito se u praksi koristi vie tipova izmjenjivaa
za mreno povezivanje FN sustava, kao to su [6]:
Linijski komutirani izmjenjiva
Samokomutirani izmjenjiva
FN izmjenjiva sa visokofrekventnim transformatorom
Karakteristike mrenih izmjenjiva su:
Vrijeme odziva
Faktor snage
Frekvencijska regulacija
Harmonine karakteristike
Sinkronizacija
Doprinos struji kratkog spoja
Injekcija DC snage
Zatita.
Minimalni zahtjev za ostvarivanje paralelnog rada je taj da zatita izmjenjivaa
proradi (tj. da djeluje na sklopku) i da izolira FN sustav od mree ako se pojavi
odstupanje od napona (prenapon ili podnapon) ili frekvencije (nadfrekvencija ili
podfrekvencija). Granice mogueg odstupanja su tvorniki postavljene ili
programibilne za svaki pojedini izmjenjiva. Zahtjevi za zatitnim funkcijama i
granice podeavanja izmjenjivaa moraju ispunjavati norme EU, o emu e bit
govora kod distribuirane proizvodnje.
Ugraeni izmjenjivai u FN sustav su Sunny Boy, Tip SB 4200TL HC,
proizvoaa SMA iz SR Njemake ije su karakteristike dane u tablici 7.
42

Tabela 7. Karakteristike izmjenjivaa [10]
TEHNIKI PODACI SB 4200
Ulazne veliine
Maksimalna PV snaga P
pv
W
p

Maksimalna DC snaga P
DC, max
4400 W
Maksimalni DC napon U
DC, max
750 V
PV napon, MPP-podruje U
PV
125-750 V
Maksimalna struja I
PV. max
11 A
DC napon brujanja U
SS
< 10 %
Maksimalni broj u nizu (paralelno) 2
DC strana odspajanja utini spoj
Prenaponska zatita Da
Nadziranje kvara uzemljenja Da
Zatita zamjene polova Da

Izlazne veliine
Maksimalna AC snaga P
AC, max
4200 W
AC nazivna snaga P
AC, nom
4000 W
Ukupno harmonijsko izoblienje struje < 4 %
Radno podruje, Napon mree U
AC
198-260 V
Mogue podruje, Napon mree 180-265 V
Frekvencija mree f
AC
49,8-50,2 Hz
Mogua frekvencija mree 45,5-54,5 Hz
Fazni pomak cos 1
Otporan na kratki spoj Da
Mreni prikljuak utini spoj

Stupanj korisnog djelovanja
Maksimalni stupanj korisnosti
max
96,2 %
Europski stupanj korisnosti
euro
95,4 %

Vlastita potronja
Potrebna snaga pri pogonu < 10 W
Snaga kod nonog pogona < 0,25 W

Vrsta zatite
Prema DIN EN 60529 IP65

Temperatura okolia, doputena -25 do +60 C

Mehanike veliine
Dimenzije 470x460
x225
Mm
Teina 31 Kg

43

Izmjenjivai su od renomiranog proizvoaa i u sebi objedinjuju sve sklopove
potrebne za siguran i pouzdan rad na niskonaponskoj mrei u paralelnom reimu
rada.
Izmjenjiva Tip SB 4200TL HC je opremljen sa:
sustavom za praenje rada mree,
ureajem za automatsku sinkronizaciju postrojenja i mree,
zatitnim ureajem sa mogunou podeavanja u granicama dozvoljenih
odstupanja od nazivnih vrijednosti, (U<, U>, f<, f>)
sustavom zatite od injektirane istosmjerne struje u mreu,
ureajem za iskljuenje odnosno ukljuenje na mreu, (iskljuenje u
sluaju odstupanja od zadani vrijednosti odnosno ukljuenja kad se ispune
uvjeti).
Izmjenjivaa Tip SB 4200TL HC ima dva ulaza oznaeni sa String A i String
B svaki sa svojim MPP podrujem rada. to znai da se maksimalno moe na
izmjenjiva spojiti dva niza FN modula, koji su prethodno spojeni u seriju. Ulazni
istosmjerni napon ulazi u sustav za praenje optimalne radne toke (MPPT, eng.
Maximum Power Point Tracking), kojim se osigurava da FN moduli u bilo kojim
uvjetima rada, bez obzira na intenzitet Sunevog zraenja ili njegovu radnu
temperaturu, uvijek rade na istom maksimalnom naponu. Istosmjerni napon koji se
dobije spajanjem FN modula za izmjenjiva Tip SB 4200TL HC mora biti izmeu
125-750V, a maksimalna ulazna struja ne smije biti vea od 11A za svaki ulaz,
String A i String B.
Maksimalna izlazna struja izmjenjivaa tipa SB 4200TL HC je 19A, a proizvoa
preporuuje da izmjenjiva mora biti tien osiguraem jakosti 25A tipa B [11].

44

7.3. Zatita od atmosferskih i induciranih prenapona
Da bi se osigurao siguran i neprekidani rad FN sustava kroz njegov ivotni vijek
potrebno je predvidjeti cjelokupnu zatitu od atmosferskih i induciranih prenapona
ve u fazi projektiranja FN sustava i provedbi projekta. Zatita mora biti osigurana
ne samo na izlaznoj strani izmjenjivaa, ve i na izlaznoj strani fotonaponskih
modula. Fotonaponski sustavi su obino instalirani na krovovima kua ili na velikim
zelenim povrinama, to u startu predstavlja veu vjerojatnost od udara groma
(atmosferskih prenapona). Posljedice udara groma na fotonaponske module imat
e posljedice i na ostalu elektrinu opremom, zbog elektrine povezanost izmeu
fotonaponski sustav i elektrine instalacije u kui, to dovodi do financijskih
gubitaka. Nadalje, rizik od financijskog gubitka prilikom udara groma treba uzeti u
obzir pri razmatranju ulaganja u fotonaponske panele.
U skladu s normom EN 62305-2 u oekivane rizike oteenja fotonaponskog
sustava spadaju direktni ili ne direktni udari groma. Zatita fotonaponskih sustava
od atmosferskih i induciranih prenapona mora biti u skladu sa normama Evropske
Unije EN 60364-7-712 (Elektrina instalacija fotonaponskog sustava), EN 61173
(zatita od prenapona nastalih u fotonaponskom sustavu) i grupa standarda EN
62,305 (gromobrani) [12].
Jezgru fotonaponskog sustav ini izmjenjiva, tako da e zatita od groma i od
prenapona biti usmjerena na izmjenjiva, a u isto vrijeme u zatitu od groma i
induciranih prenapona bit e ukljuen cijeli fotonaponski sustav. Ako je udaljenost
izmeu prikljuno sabirnikog polja fotonaponskih modula i izmjenjivaa manja od
25m tada je dovoljno da se samo na jednom mjestu ugradi odvodnik prenapona, a
u protivnom se mora ugraditi na oba mjesta. Na slici 24. je prikazan fotonaponski
sustav sa ugraenim odvodnicima prenapona u neposrednoj blizini izmjenjivaa i
prikljunog sabirnikog polja fotonaponskih modula.

45

Slika 24. Zatita FN sustava uzemljenjem i odvodnicima prenapona

Kod postavljanje fotonaponskih modula na krov kue sa postojeom
gromobranskom instalacijom, oteenje fotonaponskog sustava se minimaliziraju
dozvoljenom udaljenou izmeu fotonaponskih modula i gromobranske
instalacije, kao to prikazuje slika 25.
46

Slika 25. FN sustav na kui sa gromobranskom instalacijom
Udaljenost izmeu fotonaponskih modula i gromobranske instalacije na krovu
treba biti vea od 0.5m. Ako nije mogue ostvariti udaljenost veu od 0.5m, tada je
potrebno fotonaponske module vodljivo spojiti sa gromobranskom instalacijom
koja je spojena sa uzemljenjem. Svrha toga je da struja udara groma ne tee
konstrukcijskim okvirom fotonaponskih modula. Ako konstrukcija fotonaponskih
modula nije vodljivo spojena sa gromobranskom instalacijom ili sama kua nema
gromobransku instalaciju tada je potrebno konstrukciju fotonaponskih modula
direktno spojit sa uzemljenjem. Uzemljenje omoguuje brzo pranjenje naboja u
okolno tlo, a za uzemljenje se primjenjuju duboko zabijene eline ili bakrene
ipke ili ploe.
Izmjenjiva se titi odvodnikom prenapona na DC strani (na slici oznaeno
brojem 1) i odvodnikom prenapona na AC strani (na mjestu oznaenom sa brojem
47

5 ili brojem 3). Odvodnici prenapona na DC strani odabiru se prema naponu
praznog hoda fotonaponskog izvora (cjelokupni spoj modula).
7.4. Kljune norme na podruju fotonaponskih sustava
Nositelji normizacije na podruju fotonaponskih sustava su IEC i IEEE-SA, a
kljune norme na podruju fotonaponskih sustava su:
IEC 61730 Photovoltaic Module Safety
IEC 61215 Crystalline silicon terrestrial photovoltaic (PV) modules - Design
qualification and type approval
IEC 61646 Thin-film terrestrial photovoltaic (PV) modules - Design
qualification and type approval [13].
Norma IEC 61730 opisuje temeljne konstrukcijske zahtjeve za fotonaponske
module. Njihov cilj je osigurati siguran mehaniki i elektrini rad tijekom
predvienog ivotnog vijeka. Normo IEC 61215 i norma IEC 61646 opisuje tip
modula i zajedno sa normom IEC 61730 definira temeljne zahtjeve na konstrukciju
fotonaponskih modula.
IEEE SCC21 je razvio niz normi, smjernica i preporuka u svezi funkcionalnih i
pogonskih zahtjeva za rad fotonaponskih sustava i opreme.
IEEE 1262 Recommended Practice for Qualification of Photovoltaic (PV)
Modules
IEEE 1374 Guide for Terrestrial Photovoltaic Power System Safety
IEEE 928 Recommended Criteria for Terrestrial Photovoltaic Power
System [13].

Trokovi i isplativost fotonaponskog sustava
48

8. Trokovi i isplativost fotonaponskog sustav
8.1. Analiza trokova ulaganja u fotonaponsku opremu
Cijena malih fotonaponskih sustava znaajno je vea od cijene ostalih
konvencionalnih tehnologija koje koriste fosilna goriva. Za velike fotonaponske
sustave potrebne su velike slobodne povrine, pri tome se daje sve vie prednost
malim distribuiranim izvorima, pri emu se koriste sve raspoloive povrine kao to
su proelja, verande i krovovi kua. Pri tome te povrine i dalje zadravaju svoje
glavne funkcije. Istodobno se ostvaruju primjena Suneve energije za proizvodnju
elektrine energije i zatita od prevelikog zagrijavanja unutranjosti tijekom ljetnog
razdoblja. Fotonaponski moduli tada postaju integrirani dio pojedinih graevinskih
elemenata i tada manje utjeu na trokove izgradnje fotonaponskog sustava.
Prednost ovakve distribuirane proizvodnje elektrine energije jest i to to se
elektrina energija proizvodi na mjestu potronje, pa je njena stvarna cijena
jednaka prodajnoj, a ne proizvodnoj cijeni kao u nekom od termoenergetskih
postrojenja. Korisnici mreno povezanog sustava imaju izravnu (mikroekonomsku)
korist koja nastaje na temelju dravnih poticaja, subvencija i naknada za
isporuenu zelenu energiju. Mikroekonomski gledano smanjuje se uvoz
elektrine energije i fosilnih goriva, a postie se i velika ekoloka prednost kroz
stalni trend smanjenja emisije staklenikih plinova.
Trokovi ulaganja u fotonaponsku opremu naelno se mogu podijeliti na:
trokovi ulaganja u fotonaponske module
trokovi ulaganja u izmjenjivae
trokovi ulaganja u regulatore napona i punjenje baterija
trokovi ulaganja u akumulatore
trokovi ulaganja u ostalu opremu
trokovi projektantsko-konzultantskih usluga
trokovi montae opreme.

49

Trokovi autonomnih sustava, takozvanih otonih sustava su dva puta vei od
fotonaponskih sustava prikljuenih na mreu. Razlog je taj to fotonaponski
sustavi spojeni na mreu nisu potrebne neke komponente kao to su
akumulatorske baterije, regulator punjenja i pranjenja, kao ni regulator
istosmjernog napona. Razlog u manjoj investiciji je i u tome to je mreni pretvara
jednostavniji po funkciji i znaajno je manje snage nego kod autonomnih sustava.
Osim manjih poetnih investicija tu se jo smanjuju trokovi pogona i odravanja,
jer nije potrebno mijenjati i odravati akumulatorske baterije.
8.2. Isplativost projekta
Osnovni pokazatelji isplativosti projekta su novani tijek te izvjetaj o neto
financijskim i ekonomskim koristima. Oni sadre projekcije godinjih primitaka
i izdataka za vrijeme vijeka korisnosti projekta. Isplativost projekta se moe dobiti
pomou vie metoda, a neke od njih su:
Metoda razdoblja povrata
Metoda neto (iste) sadanje vrijednosti
Metoda interne stope povrata (IRR).
Za prikaz isplativosti projekta koristit e se metoda razdoblja povrata. Otplatni
period je razdoblje potrebno da se investicijsko ulaganje pokrije oekivanim
pozitivnim gotovinskim tijekovima. Broj godina potrebnih za nadoknadu ulaganja je
jednako poetnom ulaganju kroz godinji novani primitci.
I = _
t
t
p
t=1
(14)
gdje je:
I - investicijski trokovi
T
p
- razdoblje povrata
V
t
isti novani tok po godinama t
Da bi se projekt usvojio treba se ispunit uvjet da je razdoblje povrata investicije
unutar razdoblja ivotnog vijeka projekta.

50

Karakteristike metode razdoblja povrata su:
ne respektira dinamiku gotovinskih tijekova i vremensku vrijednost novca
tijekom otplatnog perioda
ne respektira iznos ni dinamiku gotovinskih tijekova nakon perioda otplate
ne vodi rauna o troku kapitala projekta
ne vodi rauna o maksimalizaciji bogatstva dioniara
laka je za izraun i daje jasne rezultate
daje odreenu sliku o likvidnosti i rizinosti projekta.
Isplativost svih tehnologija proizvodnje energije, pa tako i fotonaponskih
sustava, odreuju:
prihodi i utede od koritenja sustava
trokovi ulaganja (investicije)
pogonski trokovi
trokovi servisa i odravanja
trokovi raspremanja na zavretku radnog vijeka postrojenja
neizravni (preventivni i sanacijski) trokovi ouvanja okolice.
8.3. Trokovi opreme i radova fotonaponskog sustava
Popis opreme i trokovi projektiranog fotonaponskog sustava 10kW navedeni
su u tablici 8. Trokovi projektantskih, elektromontanih usluga kao i trokovi
prikljunog (istosmjernog) polja fotonaponskih modula i prikljunog (izmjeninog)
polja izmjenjivaa pretpostavljeni su na osnovi slinih projekata mreno
povezanog fotonaponskog sustava na podruju Republike Hrvatske, literatura
[14].

51

Tablica 8. Trokovi materijala fotonaponskog sustava
Redn
i broj
Materijal
Jed.
mjere
Koli-
ina
Jedinina
cijena (kn)
Iznos (kn)
Iznos
(%)
1.
FN moduli
BP 4175S snage 175W
Kom 57 7.189,00 409.773,00 77.30
2. Nosai solarnih modula
Kom

1

22.000,0

22.000,00

4.15
3.
Izmjenjiva
tip SB 4200TL HC
Kom

3

17.617,00

52.851,00

9.97

4.
Prikljuno (DC) polje
fotonaponskih modula
Kom 1 3.000,00 3.000,00 0.56
5.
Prikljuni set kabela za
fotonaponske module
Kom 1 4.100,00 5.000,00 0.77
6.
Prikljunom (AC) polje
izmjenjivaa
Kom 1 3.500,00 3.500,00 0.66
7.
Kuni prikljuno mjerni
ormari s automatskom
galvanskom sklopkom
Kom 1 14.000,00 14.000,00 2.64
8. Elektromontani radovi Kom 1 10.000,00 10.000,00 1.88
9. Projektantski radovi Kom 1 10.000,00 10.000,00 1.88
Ukupni materijal 530.124,00

Tri kljune stavke u ukupnim trokovima izgradnje fotonaponskog sustava su:
fotonaponski moduli s udjelom u trokovima od 77.3 %,
izmjenjiva s udjelom u trokovima od 9.97 %,
konstrukcija s udjelom trokova od 4.15 %.
Ukupni specifini troak odnosno cijena 1 kW instalirane snage fotonaponskog
sustava za ovaj sluaju iznosi 53.012,00 kn/kW.
52

8.4. Naknada za poticanje proizvodnje elektrine energije
iz obnovljivih izvora energije (OIE)
Kljuni imbenici pri analizi isplativosti odnosno raunanja razdoblja povrata su
trend kretanja cijene elektrine energije, iznosa poticaja i poreznih olakica. Prema
uredbi o naknadi za poticanje proizvedene elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 33/2007), koju je donijela Vlada
Republike Hrvatske, od 1. srpnja 2007. godine zapoela je naplata naknade za
poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (skraeno: Naknada za poticanje) od svih kupaca elektrine energije
u Republici Hrvatskoj.
Sredstva Naknade za poticanje koriste se za isplatu poticajne cijene koju
Hrvatski operator trita energije d.o.o. plaa povlatenim proizvoaima za
isporuenu elektrinu energiju sukladno tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji je donijela Vlada
Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 33/2007). Pravo na poticajnu cijenu
elektrine energije ima proizvoa koji elektrinu energiju proizvodi iz obnovljivih
izvora energije, u naem sluaju je to iz suneve energije. Poticajna cijena
elektrine energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije dana je u
tablici 9.
Tablica 9. Poticajna cijena elektrine energije
Tip postrojenja za 2007.g.
kn/kWh
za 2008.g.
kn/kWh
za 2009.g.
kn/kWh
Sunana elektrana instalirane snage do
ukljuivo 10kW
3,40 3,5972 3,7015
Sunana elektrana instalirane snage do
10kW do ukljuivo 30kW
3,00 3,1740 3,2660
Sunana elektrana instalirane snage
vee od 30kW
2,10 2,2218 2,2862
53

8.5. Isplativost fotonaponskog sustava
Isplativost ulaganja u izgradnju fotonaponskog sustava ovisi o mnogo
parametara poput:
veliine, poloaja prema suncu, uinkovitosti, orijentacije,
zraenja sunca,
tarifnih stavki i cijene elektrine energije
poticaja za proizvedenu elektrinu energiju,
kamatnih stopa i poreznih olakica.
Kljuni imbenici pri analizi isplativosti odnosno raunanja razdoblja povrata su
trend kretanja cijene elektrine energije, iznosa poticaja i poreznih olakica.
Podaci potrebni za sagledavanje isplativosti u sluaju projektiranog FN sustav dani
su u daljnjem tekstu. Uz prosjenu godinju proizvodnju od 15000kWh,
pretpostavku da se sva proizvedena elektrina energija preda u mree i uz iznos
poticaja od 3,7015 kn/kWh. Ukupno poetni trokovi fotonaponskog sustava
iznose 530.124,00kn + PDV, a ivotni vijek projekta je 25 godina. Za prikaz
isplativosti projekta (fotonaponski sustav) koristit e se metoda razdoblja povrata,
koja je objanjena u poglavlju 8.3., a ija formula je:
I =
t
t
p
t=1

Gdje je:
V
t
= 3,7015 kn/kWh*15000kWh porez na dobit od 20% =44.418,00kn

I = 530.124,00kn + PDV = 646.751,00kn
p
=
I
t
=
,kn
8,kngou
= .o = o
Projekt fotonaponskog sustava bi se isplatio nakon 15 godina.
Distribuirana proizvodnja
54

9. Distribuirana proizvodnja
Distribuirana proizvodnja elektrine energije (eng. DG distributed generation ili
DP distributed power) je proizvodnja elektrine energije unutar distribucijske
mree blizu mjestu potronje. Sukladno tome je distribuirani izvor svaki onaj koji je
prikljuen na distribucijsku mreu [15].
Prilikom rjeavanja situacije o prikljuenju jedinica distribuirane proizvodnje
(malih elektrana) na distribucijsku mreu, dolazi do izraaja potrebna regulativa u
obliku definiranih zakona, pod-zakonskih akata, normi i propisa. Pritom se javljaju
pitanja rjeavanja tehnikih, pravnih i ekonomskih aspekata prikljuenja takvih
objekata. Norme su potrebne da bi se proizvod mogao tehniki definirati kroz
zahtijevane karakteristike i odreene mjerne veliine.
Za prikljuenje elektrana na distribucijsku mreu potrebni su:
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07)
Opi uvjeti za opskrbu elektrinom energijom (NN 14/06)
Mrena pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06)
Pravilnik o naknadi za prikljuenje na elektroenergetsku mreu i za
poveanje prikljune snage (NN 28/06)
HEP-ovi Tehniki uvjeti za prikljuenje malih elektrana na EES (1995).
Svaka mala elektrana za prikljuak na mreu mora zadovoljiti neke minimalne
tehnike uvjete:
odstupanje frekvencije
odstupanje napona
valni oblik napona
nesimetriju napona
pogonsko i zatitno uzemljenje
razinu kratkog spoja
razinu izolacije
zatitu od kvarova i smetnji
faktor snage.
55

9.1. Prikljuenje fotonaponskog sustava na mreu
Mjesto prikljuka distribuiranog izvora ovisi o vrnoj snazi elektrane.
Fotonaponski sustavi do ukljuivo 30 kW se prikljuuju na niskonaponski vod. Kod
prikljuenja fotonaponskog sustava na mreu nije rije samo o distribuiranoj
proizvodnji, ve i o povlatenom proizvoau kojeg moramo promatrati u poloaju
proizvoaa koji isporuuje elektrinu energiju u mreu i u poloaju kupca koji iz
mree preuzima elektrinu energiju za vlastite potrebe. S tog stajalita treba vidjeti
kakvi e biti tokovi radne i jalove elektrine energije u promatranom trenutku. To
prvenstveno ovisi o tehnikim znaajkama proizvodnog postrojenja (npr. kod
fotonaponskog sustava ima li izmjenjiva ulazni transformator), od pogonskog
stanja proizvodnog postrojenja i nacrta suelja prema mrei. Mjerenja kvalitete
elektrine energije iz literature [16], [17] su potvrdila predviene pretpostavke da
rad male sunane elektrane reda veliine do 30 kW ne utjee na tokove radne i
jalove elektrine energije.
Osnovni podaci o prikljuku FN sustava do 30kW su:
nazivni napon mree: 0,4 kV
frekvencija: 50 Hz
mjesto prikljuka: niskonaponski vod
vrste prikljuka: jednofazni (do 5kW), trofazni (od 5kW do 30kW).
Vrsta sklopnog aparata za odvajanje je osigura sklopka, ostvarena zatitna
funkcija na mjestu sklopnog aparata je nadstrujna kratkospojna (osigura).
Utjecajni faktor izgleda nacrta suelja prema mrei je nain odvajanja
proizvodnog postrojenja iz paralelnog pogona sa mreom. Prema propisanim
pravilima na suelju elektrane (fotonaponskog sustava) i distribucijske mree
ugrauje se prekida za odvajanje, koji omoguuje odvajanje postrojenja elektrane
iz paralelnog pogona s distribucijskom mreom (slika 26). Upravljanje prekidaem
za odvajanje je iskljuivo u nadlenosti Operatora distribucijskog sustava (ODS).
56

Slika 26. Nacrt suelja i prikljuka na mreu fotonaponskog sustava
Povlateni proizvoa osim to je duan omoguiti ODS u svako vrijeme pristup
prikljuku proizvodnog postrojenja, duan je osigurati i pristup obraunskom
mjernom mjestu radi uvida u stanje opreme, voenja pogona i oitanja stanja
brojila.
9.1.1. Tehniki uvjeti za prikljuenje FN sustava na mreu
Kao to je ve spomenuto da svaka mala elektrana mora ispuniti tehnike
uvjete za spajanje na mreu, tako postoje i tehniki zahtjevi koje mora zadovoljiti
fotonaponski sustav.
57

Temeljni tehniki zahtjevi za prikljuak fotonaponskog sustav na mreu koje
mora zadovoljiti fotonaponski sustav su:
maksimalna dozvoljena trofazna snaga
vrsta prikljuka na niskonaponsku mreu
nain pogona
izmjenini pretvara
elektrina instalacija
mjerenje i obraun elektrine energije
ostali mjerni ureaji
kuite prikljunog mjernog ormara
ispitivanje tijekom probnog pogona
ostali uvjeti.
Prvom tokom tehnikih uvjeta utvruje se podruje primjene tehnikih uvjeta s
stajalita maksimalne prikljune snage elektrane u sluaju jednofaznog (do 5 kW) i
trofaznog prikljuka (do 30 kW). Zahtjevi kod izmjenjivaa odreuju se prije svega
zahtjevom da izmjenjiva mora ispunjavati norme EU. Takoer su utvreni zahtjevi
za zatitne funkcije i granice podeavanja izmjenjivaa:
nadnaponska (Un 1,06 Un) i podnaponska zatita (0,9 Un Un)
nadfrekventna i podfrekventna zatita (49,5 50,5 Hz)
automatsko iskljuivanje rada nakon ispada niskonaponske mree
ukljuivanje u paralelan rad s mreom nakon prethodnog prekida napajanja
(ispada) mree.
Obraunsko mjerno mjesto se odreuje prema naponskoj razini (0.4kV), vrnoj
prikljunoj elektrinoj snazi (do 30KW) i karakteristikama brojila. Karakteristike
brojila su: dvosmjerno intervalno, izravno mjerenje, mjerenje vrne snage,
daljinsko oitanje, razred tonosti za djelatnu snagu je 1, razred tonosti za jalovu
snagu je 2, jednofazno ili trofazno to ovisno o vrsti prikljuka.
Za kvalitetu elektrine energije definirani su zahtjevima za maksimalno
dozvoljenu vrijednost faktora ukupnoga harmonijskog izoblienja (THD) napona od
2,5 % i maksimalnu dozvoljenu vrijednost indeksa jaine flikera. Vrijednosti
58

indeksa jaine flikera uzrokovanih prikljuenjem proizvoaa i/ili kupca na mjestu
preuzimanja i/ili predaje mogu iznositi najvie:
za kratkotrajne flikere: 0,7,
za dugotrajne flikere: 0,5.
Tijekom probnog pogona potrebna je obaviti odreena ispitivanja, kao to su:
ispitivanja propisanih veliina pri ukljuenju i iskljuenju elektrane iz
paralelnog rada s mreom te ispitivanja podeavanja i prorade zatite
pregled i provjeru ugovorenih nazivnih vrijednosti elektrane
pregled i provjeru protokola tipskih ispitivanja izmjenjivaa
ispitivanje sustava pogonskih i obraunskih mjerenja.
Navedenim ispitivanjima utvruje se prikladnost FN sustav za paralelni pogon s
distribucijskom mreom. Konano izvjee o funkcionalnom ispitivanju paralelnog
pogona FN sustav mora jednoznano iskazati spremnost postrojenja za pogon.
9.2. Potrebna dokumentacija za prikljuak FN sustava na
mreu
Potrebna dokumentacija za prikljuak FN sustava na elektrodistribucijsku mreu
do 30kW navedena je na temelju stvarnog primjera(Solarni krov pansko-Zagreb)
[1].
Prvo je potrebno Rjeenje o upisu u Registar projekata i postrojenja za
koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlatenih proizvoaa
(Registar OIEKPP). Za to je nadleno Ministarstvo gospodarstva rada i
poduzetnitva Republike Hrvatske (MINGORP).
Drugo je potrebna Elektroenergetska suglasnost, Ugovor o koritenju mree i
Ugovor o opskrbi elektrinom energijom. Za to je nadlean Operator
distribucijskog sustava (HEP-ODS).
Tree je potrebno Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa
elektrine energije. Za to je nadlena Hrvatska energetska regulativna agencija
(HERA).
59

etvrto to je potrebno je Ugovor o otkupu elektrine energije. Za to je
nadlean Hrvatski operator trita energije (HROTE).
Ove navedene institucije dobrim djelom nisu u suglasju, preklapaju svoja prava i
obveze te trae veliki broj nepotrebnih dokumenata [1].
9.3. Utjecaj fotonaponskog sustava na distribucijsku
mreu
Kod rada fotonaponskog sustava paralelno sa mreom vano je razmotriti
utjecaj fotonaponskog sustava na distribucijsku niskonaponsku mreu. U tu svrhu
je potrebno izvesti mjerenja utjecaja na kvalitetu napona, mjerene strujne i
naponske vrijednosti. Paralelni pogon fotonaponskog sustava s distribucijskom
mreom moe uzrokovati odreene promjene na mjestu prikljuka s
distribucijskom mreom koje su neznatne. Iz literature [16], [17] u kojoj su
obavljena mjerenja utjecaja fotonaponskog sustava na distribucijsku mreu, moe
se rei da strujno-naponske prilike ostaju zadovoljavajue i nakon prikljuenja, a
snaga tropolnog kratkog spoja neznatno se poveava. Vrijednosti harmonijskog
izoblienja napona (THD), uzrokovanog prikljuenjem fotonaponskog sustava na
mjestu prikljuenja, kao to je ve ranije spomenuto, iznose najvie 2.5%.
Mjerenjima je izmjereno da je vrijednost THD-a unutar dozvoljenih granica.
Mjerenje kvalitete elektrine energije obavljaju se prema normi EN 50160, koja
daje kvantitativne odlike kvalitete napona. Pretpostavka je da rad malog
fotonaponskog sustava reda veliine do 10 kW ne utjee negativno na kvalitetu
elektrine energije i napon distribucijske mree. Moemo sa sigurnou rei da
zadovoljavaju sve zahtjeve u skladu s EU[16].
9.4. Nadzor fotonaponskog sustava
Kod koritenja mree veoma je vaan onaj dio koji se odnosi na voenje
pogona proizvodnog postrojenja na suelju s mreom. Kod malih elektrana, danas
je uobiajeno ureajima za nadzor mree fiziki i funkcionalno pridruen prekida
ili druga odgovarajua sklopna naprava za odvajanje, koja je u nadlenost ODS-a.
Kod malih fotonaponskih elektrane prekida za odvajanje je sastavni dio
izmjenjivaa
60

Kao to je ve spomenuto fotonaponski sustavi mreno povezani rade tako da
ih mrea vodi, odnosno odrava frekvenciju i napon. U sluaju promjena napona
ili frekvencije izvan dozvoljenih granica ili ispad same mree, slijedi automatsko
iskljuivanje rada. Kad doe do odvajanja proizvodnog postrojenja fotonaponskog
sustava iz paralelnog rada s mreom, a potom se uklone uzroci naruavanja
uvjeta za paralelan rad, mogue je povratak u paralelni rad djelovanjem
automatike ili runim ukljuenjem.
Na izmjenjiva se preko serijskog kanala (RS232), kojeg posjeduje i izmjenjiva
proizvoaa Sunny Boy, moe spojiti raunalo koje slui kao povratna veza prema
proizvoau, u koji se pohranjuju sve bitne elektrine veliine i registrira
proizvedenu elektrinu energiju (slika 27).

Slika 27. Povezivanje izmjenjivaa sa raunalom

Osvrt na iskustva u prikljuku FN sustava u Njemakoj
61

10. Osvrt na iskustva u prikljuku FN sustava u
Njemakoj
Zbog sve veeg broja FN sustava spojenih na mreu i njihovog davanja
proizvedene elektrine energije u mreu, javljaju se sve vei problemi glede
regulacije od strane mrenog operatora. Taj problem se ve danas javlja u
Njemakoj, zbog toga se razmilja o novoj regulativi koja bi poticala lokalnu
potronju elektrine energije proizvedenu u FN sustavu. Novi zakon bi omoguio
da proizvoai elektrine energije iz FN sustava, elektrinu energiju koriste za
svrhe koje oni ele.
Mreni operator e plaati 25 c/kWh solarne elektrine energije FN
proizvoau za lokalnu potronju za sve sustave manje od 30kW. Ako se ukljui
uteda isporuke elektrine energije od 20 c/kWh za kuanstvo; to znai da svaki
kWh solarne elektrine energije potroen lokalno vrijedi 25 + 20 = 45 c, to je u
biti 2 c vie nego da se elektrina energija iz FN sustava alje u mreu. Ova
regulativa bi trebala poticati lokalnu potronju elektrine energije iz FN sustava,
zbog ega je taj zakon i stvoren. Pretpostavka je da e u budunosti elektrina
energija iz mree biti sve skuplja. Zbog tog razloga koritenje solarne elektrine
energije za vlastite potrebe (lokalno) e se sve vie koristiti. Od 2012. (pod
pretpostavkom porasta cijene elektrine energije od 3%) 1kWh solarne elektrine
energije koriten lokalno (ako je sustav iz 2009.) e ve vrijediti 3.85 c vie nego
da se alje u mreu (slika 28.).
62

Slika 28. Tarifa elektrine energije iz FN sustav predane u mreu i potroene
lokalno [18]
10.1. Inteligentno iskljuenje/ukljuenje ureaja
vicarski tehniki institut (ETHZ) je razvio sistem digitalne elektronike (engl.
digital-electricity), ta tehnologija ima mogunost da sva troila u zgradi iskljuuje ili
ukljuuje. Potronja se stalno prati, bez koritenja radio veze ili skupih kabela. Oni
koriste integrirani elektrini ip sa visokonaponskim ipom, tom se tehnologijom
obini elektroniki ureaji pretvaraju u pametne ureaje. Integrirana ploica se
umee u sklopku ili u mjesto samog prikljunog ureaja, uz pomo koje se preko
elektrine mree komunicira sa upravljakim ureajem u razvodnom ormariu.
Ovim dobivamo mogunost paliti i gasiti ureaje, tj. ograniiti potronju ovisno o
cijeni elektrine energije. Ideja je stabilizirati potronju u kuanstvu.
U budunosti bi izmjenjivai trebali imati digitalni ip na bazi digitalne
elektronike, pomou kojeg bi javljali trenutnu proizvodnju FN sustava upravljakom
ureaju, a upravljaki ureaj bi trebao ukljuivati/iskljuivati troila prema
prioritetnoj listi optereenja. Ti ureaji sa ipom trebali bi bit dostupni 2010., a svim
postojeim ureajima bi se naknadno dodao ip. Ova tehnika bi trebala donijeti
63

posebne pogodnosti fotonaponskim proizvoaima kod kojih se proizvedena
elektrina energija troi lokalno, zato to ova tehnologija moe raditi sa novom
vrstom tarifnog sustava (vie tarifnih sustava koji zavisno o optereenju daju
razliite cijene elektrine energije). Te nove tarife e donijeti sve vei broj
dobavljaa elektrine energije, a tarife mijenjaju cijenu elektrine energije svakih
15 minuta. Ta se cijena preko interneta prenosi do pametnog elektrinog centra,
to se dalje prosljeuje do ureaja sa integriranim ipom. Cijena elektrine
energije za krajnjeg korisnika moe varirati od 3 do 5 c izmeu skupih i jeftinih
perioda. U periodima skupe struje (obino kad Sunce sja), privatni FN proizvoai
mogu svoju proizvedenu solarnu elektrinu energiju troiti lokalno, a viak davati u
mreu sve dok je cijena iznad 45 c/kWh za vlastitu potronju. To bi dodatno
pogodovalo regulativi lokalne potronje solarne elektrine energije.
10.2. Tehniki mogue, trino upitno
Za lokalnu potronju solarne elektrine energije potrebno je pametno brojilo.
Tonije tri ureaja (brojila): prvo brojilo odreuje koliko fotonaponski sustav
proizvodi elektrine energije, drugo brojilo registrira potronju elektrine energije u
kuanstvu, a tree mjeri koliko se energije daje ili uzima iz mree (slika 29.).
Slika 29. Optimalno gospodarenje elektrinom energijom u kuanstvu pomou
inteligentnog brojila
64

Pametno brojilo alje izmjerene podatke preko interneta u bazu podataka radi
obrauna, to je potrebno radi novog tarifnog sustava koji mijenja cijenu elektrine
energije u intervalima od 15min (poglavlje 10.1.).
Slika 30. prikazuje sve mogue tokove izmeu mree, fotonaponskog sustava i
kuanstava.

Slika 30. Verzije tokova elektrine energije iz mree i FN sustava
Dok su FN proizvoai predavali svu elektrinu energiju u mreu smatrali su se
poduzetnicima i dobivali su povrat poreza. Sa novom regulativom proizvedena
elektrina energija bi se prvo troilo lokalno, zbog ega vas zakon vie ne smatra
poduzetnikom, a samim tim vie ne dobivate povrat poreza. Stoga taj model
(lokalne potronje) je financijski upitan ako se ne rijee neka vana zakonska
pitanja.

Zakljuak
65

11. Zakljuak
U diplomskom radu cilj je bio opisati fotonaponski sustav do 30 kW spojen na
elektroenergetsku mreu, te odrediti procjenu proizvodnje elektrine energije i
isplativost.
Na osnovi proraunatih podataka pomou PVGIS-a moe se zakljuiti da je
lokacija grada Makarske izrazito povoljna za postavljanje fotonaponskog sustava.
Odabir tehnikog rjeenja instalacije sustava je individualan, ali nikako rutinski
posao. Problem nastaje u visokim poetnim trokovima izgradnje, od ega su tri
kljune stavke u ukupnim trokovima:
fotonaponski moduli s udjelom u trokovima od 77.3%,
izmjenjiva s udjelom u trokovima od 9.97% i
konstrukcija s udjelom trokova od 4.15%.
Na temelju ukupnih trokova i procjene proizvodnje elektrine energije vidljiva je
isplativost projekta. Stalan pad cijena fotonaponskih modula i sustav poticaja
znaajno bi trebao poveat interes za ulaganjem u izgradnju fotonaponskih
sustava spojenih na mreu.
Spomenuti sustav do 30kW u paralelnom pogonu sa elektroenergetskom
mreom na mjestu prikljuka uzrokuje neznatne promjene. Odnosno ne utjee
negativno na kvalitetu elektrine energije i napon mree.
Proizvodnjom elektrine energije iz fotonaponskih sustava smanjuje se utjecaj
na okoli, a posebno se smanjuje emisija CO
2
. to je jo jedan od razloga za
koritenje fotonaponskih sustava.

Literatura
66

12. Literatura
[1] Solarna tehnologija, asopis broj 8, Urednik dr.sc.Ljubomir Majdandi,
dipl.ing
[2] Kulii, P., Sunane elije, kolska knjiga, Zagreb 1994
[3] Nacionalni energetski program koritenja Suneve energije SUNEN: "Atlas
Sunevog zraenja na podruju Republike Hrvatske", Energetski institut
Hrvoje Poar, Zagreb, 2004.
[4] Hrvatski klimatski motriteljski sustav, Dravni hidrometeoroloki zavod,
Zagreb, 2005.
[5] K. Scharmer, J. Greif: The European Solar Radiation Atlas, Vol. 2:
Database and exploitation software, Les Presses de lcole des Mines
2000.
[6] Luka Lugari, Mreni fotonaponski sustavi za kuanstva ,diplomski rad,
Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2007.
[7] Boris Labudovi i suradnici: Obnovljivi izvori energije, Energetika
marketing, 2002.
[8] Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS),
http://re.jrc.cec.eu.int/pvgis/, kolovoz 2009
[9] N. Dizdarevi, M. Majstorovi, S. utobradi, Distribuirana proizvodnja
elektrine energije,Energija, 52, str. 321-339, listopad 2003.
[10] Majdandi, Lj. Pilot projekt Solarni krov pansko Zagreb, prosinac
2008.
[11] Installation Guide, SBTLHCMS-11:SE2406, IME-SB42-50tlhc, kolovoz
2009.
[12] Photovoltaic system protection, www.saltek.eu/ , kolovoz 2009.
[13] R. Orlovac, A. Tunji, Tehniki uvjeti za prikljuak mikro sunanih elektrana
na niskonaponsku mrei Hrvatski ogranak meunarodne
elektrodistribucijska konferencija, HO CIRED, ibenik, svibanj 2008.
[14] I. Pipini, Solarni fotonaponski sustav za proizvodnju elektrine energije:
Solarni krov Juni Jadran, svibanj 2008
[15] Razdjelne mree i distribuirana proizvodnja, predavanja, Fakultet
elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2008.
Literatura
67

[16] J. Grao, M. Cvitanovi, A. ovi, Utjecaj sunane elektrane Solarni krov
pansko-Zagreb na distribucijsku mreu,Hrvatski ogranak meunarodne
elektrodistribucijska konferencija, HO CIRED, ibenik, svibanj 2008.
[17] D. krlec i suradnici, Elaborat optimalnog tehnikog rjeenja prikljuenja
na elektroenergetsku mreu fotonaponska elektrana Benkovako Selo
(950 kW), kolovoz 2009.
[18] Photon International, asopis, listopad 2008.
[19] Deutsche Gesellschaft fr Sonnenenergie, Planning and installing
photovoltaic systems, 2008.
[20] www.bpsolar.com, 1. kolovoza 2009.
[21] www.hrote.hr, 1. kolovoza 2009.

Solarni Projekti

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Solarni Projekti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

You might also like