ARTUR SOPENHAUER

Artur se djelimicno nastavlja na tradiciju njemackog klasicnog idealizma , najprije na Kanta, a djelimicno odrazava duhovnu krizu gradjanskog covjeka u koju on u tom period vec postepeno ulazi. Za njega se moze reci da je I metafizicar I platonovac ali I pessimist.On postaje preteca nadolazecih decenija I to ne samo po naglasenom pesimizmu vec I po naglasavanju antihegelovskog I antiracionalnog momenta . On je dosta razmatrao motiv volje koja je po njemu izvorna tacka svakog bitka . On tvrdi da subjektivni voljni poriv (htjenje, zeljenje kao I odbijanje nije samo bit nasega subjekata vec I bit svega postojeceg, svake stvari. ! nasoj se samosvjesti javlja volja kao dio "#A$O%&' koja je izvor svega sto jest. ! antitezi prema (egelovoj koncepciji po kojoj je svijet u biti logos, um, ideja po )openhaueru je svijet u biti bezumna, slijepa pravolja koja nezadovoljena uvijek za necim tezi I tako vjecno pokrece zivot prema necem sto jos nije. *o pak kretanje nije neki konacni smisao zivota vec cilj kome zivot kao zivot bez jedinstvenog smisla tezi. *akodje on istice da se javlja I sprjecena volja I da je to ustvari +O%. +ol je neizbjeziva I svijet je uvijek u stanju bola. ,edjutim pored bola svijet je uvijek I u stanju teznje za nedostiznom ugodom I srecom. A kada se ta ugoda I postigne, smatra )openhauer , ako se slucajno I produzi odmah se pretvara u -O)A-!. A iz dosade proizilazi nova vrsta mucenja I nezadovoljstva. Osnovni poriv svakog bica je volja za zivotom. ,,$olja predstavlja gospodara a intelekt slugu.. )openhauer u podrucja svjesne volje ubraja sve emocionalne motive, pa sui z tog ugla zanimljiva njegova izlaganja kako ljubav I mrznja potpuno odlucuju nasim sudovima. *akodje navodi das u predrassude jace od rasudjivanja pa )openhauer navodi niz primjera kako predrasude staleza, klase, nacije, sekte itd.cine intelekt slijepim za sve sto protivrjeci interesima tih skupina. Kako kaze ,,)to protivrjeci srcu, ne ulazi u glavu.. $olja je , doduse osnovna I odlucna u svemu sto intelekt odlucuje. /aravno, ima izuzetaka ali to su 0'/I&I1 /asuprot ove svjesne volje, postoji bezumna, bezrazlozna koja takodje ljude tjera u akcije I u ovom slucaju covjek nikada ne moze doziveti srecu jer pravolja ostaje nezadovoljena. 2ovjek je, stoga nuzno nesrecan I ostaje pitanje sta jedan drugome moze uciniti, u cemu I kako mu moze pomoci. !kratko, u cemu je smisao etickog djelovanja3 I takodje, navodi da je istorija covjecanstva u stvari bojiste tih bezumnih teznji koje se vjecno sukobljavaju I u kome svako razdoblje zavrsava u neuspjehu I smrti. Za njega je svijet cijim djelovanjem odlucuje bezumna volja najgori od svih moogucih pomisli o svijetu. Konacno, )openhauerova filozofija istorije je bila ona koja je probdila kritici duh protiv koncepcije da istorija ostvaruje sudbinski odredjen I nuzni progress a pogotovo otklonila svaku pomisao daa bi istorijski tok nuzno vodio do stadijuma spasenja.

!ticao je dosta I na #icarda $agnera I njegove ideje, a $agner se smatra njegovim ucenikom.

SOREN KIERKEGARD (SEREN KJERKEGOR) "ored )openhauera, Kjerkegor je svakako najizrazitiji protivnik (egelova racionalizma. Za njega se kaze da je pionir nihilizma koji ce nadoci a koji ce /ice jos rasvijetliti. *o je nihilizam koji ce se roditi iz osjecaja straha I ocajanja kao posljedica ratova, revolucija I neuspjeha koje je gradjanski covjek prozivljavao. /jegova ideja I/-I$I-!A%IZ,A I iz nje izvedene misli o zadacima, ulogama I odgovornosti svakog pojedinca unutar zajednice toliko su ga okupirale da je postao prootivnik svake spekulativne filozofije. )am kaze ,, )ta mi koristi ako pronadjem tzv.objektivnu istinu, ako ona za mene samoga I za moj zivot nema neko dublje znacenje.3 -anas se nijedan filozof prosloga vijeka toliko ne citira I uzima kao izvor novih ideja kao Kjerkegor. A on cak I nece da bude filozof . On svoje spise pise anonimno ili pod razlicitim pseudonimima. ! polemici protiv snazne crkvene organizacije I protiv javnog misljenja koje se ocitavalo u novinstvu,Kjerkegor otkriva jedan novi faktor, koji se u to doba poceo vec snazno javljati, a to je javno mnjenje neprijateljskih masa koje su stajale kao sile iza novinstva. *o jedinstvo crkvene organizacije koja je po Kjerkegoru vec davno izdala hriscanstvo I njegove ideale otkrivalo je u tematici Kjerkegoru sve vise problem pojedinca I njegove tragicne sudbine. *ako ce "O&'-I/A2 postati jedna od osnovnih tema Kjerkegorovih zivotnih razmatranja. Kjerkegor iznosi nepomirljive I neotklonive suprotnosti ljudskih bica, koja se nalaze pred novim problemima. &edna od takvih suprotnosti su 2A) I 2&'%I/A koji su najcesce protivrjecni I to je jedna od neotklonivih zivotnih antiteza. *akodje jednu od suprotnosti predstavljaju Z+I%&A I I-'A%. Zatim, jedna od antiteza u kojoj covjek zivi je I $#','/I*O)* I $&'2/O)* ./a ovom dualistickom rasponu Kjerkegor postavlja temelje paradoksalne filozofije. )trah I smrtna bolest kojom svaka egzistencija neminovno zavrsava putevi su koji Kjerkegora vode do jednog religioznog zavrsnog stava. Kjerkegor u covjekovom samorazvijanju navodi tri stadijuma4 ')*'*)KI, '*I2KI I #'%I0IOZ/I. Zapravo, to su tri moguca usavrsavanja ljudske egzistencije a Iz jednog se skokovito dolazi u drugi. ')*'*)KI stadijum je obiljezen samovoljom, igrom fantazije, promjenom raspolozenja I vezanjem na vise ideale I trajnije odnose kao sto su prijateljstvo, brak itd. u cemu doticni nalazi svoje zadovoljstvo . /asuprot njemu '*I2KI predstavlja izbor po kome covjek sam sebe obavezuje na odredjeni kontinuitet. A treci stadijum #'%I0IOZ/O)*I sastoji se u tome da pojedinac kao svoj zivotni cilj uzima A")O%!*/O $AZ'/&' . /a ovom mjestu Kjerkegor najjasnije pokazuje da je covjek bice dva svijeta koji se katkad pomiruju u covjeku ali se nikada ne mogu definitivno

pomiriti. I zato je najradikalnija koncepcija da ovaj svijet koji je konkretan treba negirati da bi se ostvario onaj drugi vrijedniji iako je jos nepoznat I nevidljiv. Iz straha kao osnovnog ljudskog raspolozenja I iz trpnje izvire trazenje dusevnog mira I +oga odvija se taj kako ga Kjerkegor naziva #'%I0IOZ/I )*A-I& zivota. )am Kjerkegor ce reci da u posljednjih nekoliko godina zivota, kritikovan I progonjen u javnom zivotu dozivljava upravo takvo mucenje. Zivot se unatrag moze razumjeti a unaprijed samo zivjeti I zato predvidjeti sta se moze desiti u buducnosti predstavlja samo promaseni pokusaj . On je kao pjesnik najvise uticao na pjesnike tako da oni stvaraju pod njegovim uticajem. ,ozda jedan od poznatijih koji je stvarao pod uticajem Kjerkegora je #I%K'. On je cak ucio danski da bi mogao studirati u cjelini Kjerkegora. '0ZI)*'/2I&A%IZA, ima u Kjerkegru ima svog zacetnika I trajnog ucitelja.

EDMUND HUSERL On je najznacajniji filozofski mislilac na prelazu u nas vijek. -ok je na jednoj strani dominirala pozitivisticka misao a na drugoj novokantovski idealizam, (userl je pokusao te komponente ne pomiriti nego svesti na dublji zajednicki nazivnik. /jegova filozofska misao sadrzi u sebi tri razvojna nivoa i to4 deskriptivnu fenomenologiju, transcedentalnu fenomenologiju i transcedentalnu egologiju. ,edjutim one nisu kao sto izgleda tri razlicite nego jedna te ista fenomenologija koja filozofsku tematiku sve dublje i svestranije osvjetljuje. Osvjetljuje je tako sto prva postavlja teziste na samu kriticku deskripciju odnosa subjekta i objekta, druga pokazuje granice i mogucnosti spoznaje u subjektu, a treca naglasava da kada je rijec o subjektu ne misli na neku posebnu svijest, nego svijest uopste. Za njega je, mozda i najznacajniji pojam fenomenologije koja je ujedno pokusaj fundiranja sveukupne filozofske misli koja se nalazi na pocetku svog naseg znanja o postojecem. (userl je nosen jasnom idejom da on postavlja temelje jednog novog nacina filozofiranja koje tek omogucuje otkrivanje prave stvarnosti. A fenomenologija je u stvari I/)*#!,'/* toga misljenja. (userl ustaje protiv tadasnjih struja filozofije4 protiv pozitivizma, filozofje zivotnog nazora i protiv istoricizma a uz to jasno proklamuje smisao svoje fenomenologije. 5I%OZO5I&! KAO ZI$O*/I /AZO# odbacuje jer ona predstavlja zbrku ciljeva koje sebi postavlja nekriticki covjek u potrazi potrebi za najcesce naivnim smislom zivota. (userl je vec u svojim ,,%ogickim istrazivanjima. izrazio antipsihologisticki stav. On pokazuje kako se logika nikako ne moze temeljiti na empirijskim psihologijskim zakonitostima jer bi njene zakonitosti ile tek slutnje psihickhnjenica i u biti bi bile besmislene. ! (userlovoj se fenomenologiji od prvih rasprava o matematici i logici pa do njegovih ozbiljnijih djela u stvari radi o sistematskoj primjeni njegovog ,'*O-I2KO0 principa koji je sadrzan u korelativnom nacinu promatranja. "od 'I-'*IKO, on misli na fenomenoloski postupak u kome se u svjetskoj egzistenciji postojeci individualni predmeti oslobadjaju svih mogucih atributa i shvataju u njihovoj originalnoj biti.

Za njega rijec 5'/O,'/ ne znaci ono iza cega se krije nesto nespoznatljivo vec je fenomen od grcke 5AI/'*AI6pojavljuje se, u stvari predmet spoznajne redukcije po kojoj se otkriva njegova vise ili manje sakrivena nit. (userlova fenomenoloska skola danas predstavlja jednu od najznacajnijih filozofskih skola koja se jos uvijek nalazi u fazi razvoja. /jegovi nastavljaci su prosirili tematiku na podrucje sociologije, psihologije, etike, estetike, filozofije religije itd. Ono sto je jos bitno jeste cinjenica da ne samo na podrucju flozofije i njenih grana vec na sirem podrucju naucnih istrazivanja (userlova fenomenologija nalazi svoju primjenu. MAKS SELER )elerov poduhvat spade medju prve znacajne prodore ka novim horizontima i oznacava odlucniju prekretnicu ka filozofiji nasih dana. )tupanjem u fenomenoloski krug on je u vrijeme prvoga svjetskoga rata zagrijao se za ,,genija rata. i prezirno osudjivao engleski duh kao ,,ekonomiju. . )pisi koje je on publikovao nisu sistematski nego su fragmenti uvijek novih shvatanja, izvrsni filozofski eseji. ! svom razvoju prosao je tri faze4 fenomenolosku, augustinovsku i antropolosko6metafizicku. +ez obzira i sto je (userlovo misljenje dozivilo transformacije njegovo misljenje je ostalo do kraja zaokupljeno fenomenom )"OZ/A&' i filozofije kao stoge /A!K' . )eler je iako se umnogome oslanjao na njega ipak posao drugim putem. ! srediste problematike stavio je, ne spoznaju nego emociju. -oduse, on je razmatranje emocionalnih fenomena poduzeo sa namjerom da utemelji novu etiku ali ipak njegovo glavno djelo ostalo 5O#,A%IZA,. )voju emocionalnu filozofiju religije )eler je gradio na pojmu ljubavi kao jedinom putu kojim se dohvaca bit druge osobe i u toj se ljubavi osniva neposredan odnos prema +ogu. Isto tako on smatra da zajednistvo i solidarnost sa drugim ljudima postizemo samo ukoliko i sami budemo prave osobe, odnosno put drugima void preko naseg srca. &az izmedju duha i zivota znatno se smanjilo u njegovim posljednjim spisima. ! njegovom posljednjem clanku koji je objavio dvije sedmice pred smrt )eler je nabacio nacrt sistematskog sklopa svog misljenja i da je imao vremena vjerovatno bi ga i razradio . Ovaj nacrt donosi in eke nove elemente. Iznad bitnog znanja prve filzofije stavlja se ,'*A5IZIKA kao spasonosno znanje koje se racva na metafiziku prvog i drugog reda. )elerovo misljenje sasvim sigurno pripada onom /O$O, u nasem vremenu i kako on kaze ako je covjek prvi put u situaciji da vise ne zna sta je, on ujedno zna da nista ne zna. KARL JASPERS &aspers se dosta bavio pitanjem smisla ljudskog opstanka i ljudskom egzistencijom. ,edjutim, on egzistenciju ne shvata kao puki opstanak covjeka nego kao nacin njegovog zivota, njegovo ispunjenje. /jegovo djelo se suprostavlja pozitivizmu i idealizmu , obraca se pojedincu i trazi izvornu komunikaciju medju ljudima. 5ilozofija

ovdje ima ulogu terapije4 uvid u promaasenost, slabost i nepouzdanost svijeta. Interes koji odredjuje &aspersova djela ima dva pola i to psihologiju i kritiku kulture. )voja shvatanja &aspers je nekoliko puta sistematski izlagao i vremenim preoblikovao ali se u cijelom djelu jasno ocrtavaju psihijatrijsko6psiholoska faza, faza filozofije egzistencije i faza filozofske vjere. Zapocevsi svoj zivotni put kao psihij&atar on je isticao das u ga k filozofiji natjerali nalazi koje je otkrio kao doctor. On je lijecio dusevne bolesnike i dosao je do zakljucka da dusevna oboljenja izrazavaju raznovrsne tipove krize cijele licnosti i njezine slike svijeta. %judski opstanak je po njemu u promjenljivim situacijama ali stalno ogranicen ii ma takvih situacija kada on neizbjezno udara o svoju granicu. *o su 0#A/I2/' )I*!A2I&' 4borba , smrt, slucaj, krivnja. /jima smo potreseni do dna i dovedeni do ocaja ali ipak nam te situacije pruzaju mogucnost da osjetimo slobodu izbora nase vlastitost. Ono sto odlikuje ove granicne situacije jeste u stvari njihova neizbjeznost. One se ne mogu otkloniti. Kritika vremena zauzima znatan prostor u svim &aspersovim spisima. ,edju problemima sto ih je prvi put dotakao 7897.glavno pitanje je 4Kamo ide 'vropa3 /ajvecu opasnost za covjeka &aspers je vidio u masovnom poretku. On je upozorio na totalitarnu opasnost koja se nadvila nad njegovu zemlju i postal evropska ozbiljnost. Koliko vidovita &aspersova slika vremena je bila i ogranicena. On je is am postao zrtva te prijetnje i morao je otici sa sveucilista i prestati objavljivati. MARTIN HAJDEGER "ostoje ljudi koji ga hvale kao i oni koji ga jeftino opovrgavaju. /jegovo glavno djelo je +I*AK I $#I&',' i otkada ga je objavio ne prestaje biti u centru paznje savremene filozofske diskusije. ! njegovim najranijim spisima osjeca se uticaj #ikerta , a ima i Kjerkegora. ! kasnijim radovima osjecao se uticaj /icea. $eliki prostor on je dao analiizi *!+I*KA i on kaze da njegova bit lezi u njegovoj egzistenciji tako da on nije neutralni primjerak nekog roda, vec naprotiv. /jegova temeljna struktura je +I*AK ! )$I&'*! koji bivstvuje tako da je uvijek vec zbrinjavanje.)vjetovnost svijeta se sastoji od prirucnih orudja kojima covjek rukuje kao alatima. *ako se npr.cekic nikada ne moze shvatiti u svojoj prirucnosti ako se sa njim ne rukuje. -okle god egzistira tubitak je nezavrsen i svoju cjelinu on postize samo smrcu kao koncem. )mrcu se objavljuje posljednja mogucnost tubitka da je on konacan. 'gzistencijalna pozadina njegove filozofije u cjelini je u stvari ogorcenost na depersonalizaciju savremenog covjeka koja izvire iz njegove pobune protiv omasovljenja. -va su pola za (ajdegera odlucna u cijem se rasponu zbiva nase doba. /a jednoj strani je tehnika , gdje bitak postaje naprava i pritom ne stedi ni covjeka, a na drugoj strani je umjetnost cija je fundamentalna karakteristika pjesnistvo. /ajtezi prigovor (ajdegerovom misljenju pogadja nesklad izmedju +I*KA I +I2A koji on

nije uspio prevazici. Kao sto je ,,rani (ajdeger. opteretio evropskog covjeka dajuci mu odluku o sudbini Zapada , tako ga je ,,kasni (ajdeger. lisio svake odgovornosti.