Inventar Stanja Poljoprivrednog Zemljišta I Njegovog Korištenja U Regiji Hercegovine

INVENTAR STANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA I
NJEGOVOG KORITENJA U REGIJI HERCEGOVINE

Mostar, travanj/april 2014.

2
Ovaj inventar izraen je u okviru projekta Podrka razvoju poljoprivrede u Hercegovini,
financiranog sredstvima Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID).

Inventar stanja poljoprivrednog zemljita i njegovog koritenja u regiji Hercegovine
pripremili: Agronomski i prehrambeno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Mostaru i
Agromediteranski fakultet Univerziteta "Demal Bijedi" Mostar.
STRUNI TIM: doc.dr.sc. Radica ori, voditeljica ispred Agronomskog i
prehrambeno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru,
doc.dr.sc. Danijela Petrovi,
mr.sc. Paulina aravanja,
mr.sc. Elma Sefo,
Nikolina Kaji, dipl. ing. agr.,
Ana Mandi, dipl.ing.agr.,
Leona Pulji, dipl. ing. agr.
prof. dr. sc. Nezir Tanovi, voditelj ispred Agromediteranskog fakulteta
Univerziteta "Demal Bijedi" Mostar,
doc.dr. Alma Leto,
mr.sc. Alisa Hadiabuli,
mr.sc. Vedrana Komlen,
mr.sc. Aida ukali,
dipl.in. Aleksandra upljeglav-Juki.

IZDAVA: UG Neto Vie

TIRA: 1000

tampa:__________

Stavovi izraeni u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stavove Amerike agencije za
meunarodni razvoj niti Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.

3
SADRAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 5
1. INVENTAR 23 OPINE REGIJE HERCEGOVINE ........................................................... 7
1.1 Ukupna povrina zemljita i povrina poljoprivrednog zemljita .................................... 7
1.2 Ukupne povrine kultivisanog i nekultivisanog zemljita................................................ 8
1.3. Pregled poljoprivrednog zemljita po kategorijama koritenja ....................................... 9
1.4. Pregled deponija komunalnog otpada na podruju Hercegovine .................................. 10
1.5. Vlasnitvo nad poljoprivrednim zemljitem ................................................................. 12
1.6. Raspolaganje poljoprivrednim zemljitem .................................................................... 13
1.7. Minirano i minski sumnjivo zemljite ........................................................................... 15
1.8. Naini koritenja poljoprivrednog zemljita u biljnoj proizvodnji (voarstvo,
povrtlarstvo i ratarstvo) ........................................................................................................ 17
1.8.1. Koritenje poljoprivrednog zemljita u voarstvu ..................................................... 17
1.8.2. Koritenje poljoprivrednog zemljita u povrtlarstvu ................................................. 30
1.8.3. Koritenje poljoprivrednog zemljita u ratarstvu ...................................................... 38
2. ZNAAJKE GLAVNIH TIPOVA TALA NA PODRUJU HERCEGOVINE ................. 44
2.1. Automorfna tla .............................................................................................................. 47
2.1.1. Litosol (Kamenjari) ................................................................................................... 47
2.1.2. Regosol ...................................................................................................................... 47
2.1.3. Kalkomelanosol ......................................................................................................... 48
2.1.4. Rendzina .................................................................................................................... 49
2.1.5. Ranker ........................................................................................................................ 49
2.1.6. Vertisol ...................................................................................................................... 50
2.1.7. Terra rossa ................................................................................................................. 51
2.1.8. Kalkokambisol ........................................................................................................... 51
2.1.9. Eutrini kambisol ....................................................................................................... 52
2.1.10. Luvisol ..................................................................................................................... 53
2.1.11. Distrini kambisol (Distrino smee tlo) ................................................................ 54
2.1.12. Deposoli ................................................................................................................... 55
2.2. Hidromorfna tla ............................................................................................................. 55
2.2.1. Fluvisol ...................................................................................................................... 55
2.2.2. Humofluvisol ............................................................................................................. 56
2.2.3. Euglej (Movarno glejno) .......................................................................................... 57
2.2.4. Histosol ...................................................................................................................... 58
2.2.5. Humoglej (Ritska crnica ) .............................................................................................. 59
2.2.6. Gleysol ....................................................................................................................... 59

4
3. KONVENCIONALNA, INTEGRALNA I ORGANSKA PROIZVODNJA ...................... 60
3.1. Konvencionalna poljoprivreda ...................................................................................... 60
3.2. Integralna proizvodnja ................................................................................................... 60
3.3. Organska proizvodnja ................................................................................................... 61
Osnovni pojmovi i definicija organske proizvodnje ..................................................... 61
4. KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE ........................................................... 65
4.1. Koristi dobre poljoprivredne prakse .............................................................................. 65
4.2. Praktina provedba kodeksa dobre poljoprivredne prakse ............................................ 65
4.3. Tlo Temeljni princip dobre poljoprivredne prakse .................................................... 66
4.3.1. Izvori kontaminacije .................................................................................................. 66
4.3.2. Posljedice kontaminacije tla ...................................................................................... 66
4.4. Emisija kritinih zagaivaa tla .................................................................................... 67
4.5. Zatita tla ....................................................................................................................... 69
4.5.1. Plodnost tla ................................................................................................................ 69
4.5.2. Bioloka aktivnost tla ................................................................................................ 69
4.5.3. Organska materija u tlu ............................................................................................. 70
Organska ubriva .................................................................................................................. 72
vrsti stajnjak ...................................................................................................................... 72
Osoka ................................................................................................................................... 73
Teni stajnjak ....................................................................................................................... 73
Kompost ................................................................................................................................ 74
4.5.4. Kiselost tla (pH) ........................................................................................................ 74
4.5.5. Sadraj hraniva u tlu .................................................................................................. 75
4.5.6. Tekstura i struktura tla ............................................................................................... 75
4.6. Erozija tla ...................................................................................................................... 76
5. SMJERNICE KORITENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA U BILJNOJ
PROIZVODNJI ........................................................................................................................ 78
5.1. Smjernice koritenja poljoprivrednog zemljita u voarstvu ........................................ 78
5.2. Smjernice koritenja poljoprivrednog zemljita u povrtlarstvu .................................... 81
5.3. Smjernice koritenja poljoprivrednog zemljita u ratarstvu .......................................... 86
LITERATURA ......................................................................................................................... 90

5
UVOD

Predmet ovog istraivanja je poljoprivredno zemljite regije Hercegovine u cilju
inventarizacije njegovog stanja i koritenja te zatite i pravilnog gospodarenja.
Navedenim istraivanjem obuhvaeno je poljoprivredno zemljite u svim opinama u regiji
Hercegovine i to: Mostar, apljina, itluk, Jablanica, Konjic, Neum, Prozor/Rama, Ravno,
Stolac, Grude, Ljubuki, Posuje, iroki Brijeg, Kupres, Livno, Tomislavgrad, Berkovii,
Bilea, Gacko, Istoni Mostar, Nevesinje, Trebinje i Ljubinje.
Metodika samog istraivanja obuhvatala je slijedee metodoloke radnje:
Prikupljanje zvaninih relevantnih podataka iz opina u regiji Hercegovina.

Analiza i interpretacija podataka sa aspekta stanja poljoprivrednog zemljita, njegovog
koritenja i vlasnitva te raspolaganja istim. Naime, sistematino i pregledno dati su
podaci, po opinama, o ukupnoj povrini zemljita i povrini poljoprivrednog
zemljita, ukupnoj povrini obradivog i neobradivog poljoprivrednog zemljita. U
sklopu ukupne povrine poljoprivrednog zemljita, po opinama, dat je i pregled
poljoprivrednog zemljita po kulturi: oranice, vonjaci, livade, panjaci, vinogradi, i
dr. Prikazano je i stanje vlasnitva nad poljoprivrednim zemljitem (dravno,
privatno), raspolaganje poljoprivrednim zemljitem (dravno: pod koncesijom,
zakupom i slobodno; privatno zakup; ostalo: zadruge, nedefinisano i sl.) te stanje
koritenja poljoprivrednog zemljita u biljnoj proizvodnji (ratarstvo, povrtlarstvo i
voarstvo).

Prikaz stanja miniranog i minski sumnjivog zemljita na podruju Hercegovine.

Prostorna distribucija i opis glavnih tipova tala razvijenih na podruju Hercegovine.
Na temelju postojeih kartografskih podloga (pedoloke karte i legende), dobivene od
strane Federalnog agropedolokog zavoda, dat je opis grae profila i osnovnih
fizikalno-kemijskih znaajki glavnih tipova tala, a navedeni su i osnovni kriteriji za
odreivanje njihove upotrebne vrijednosti, odnosno pogodnosti u poljoprivrednoj
proizvodnji.

Na osnovu prikupljenih podataka o koritenju poljoprivrednog zemljita, dan je prikaz
smjernica njegovog koritenja u biljnoj proizvodnji (ratarstvo, povrtlarstvo i
voarstvo).

Takoer, u radu je, radi zatite i pravilnog koritenja, dan i prikaz kodeksa dobre
poljoprivredne prakse u gospodarenju poljoprivrednim zemljitem.

6
Uesnici u okviru ovog projekta vjeruju da e podaci dobiveni kroz ovaj projekt pridonijeti
ukupnom razvoju poljoprivrede na podruju Hercegovine, uz potivanje principa dobre
poljoprivredne prakse i zatite okolia. Naravno, u cilju dobivanja detaljnijih podataka o
povrini i znaajkama poljoprivrednih tala/zemljita te utvrivanju pogodnosti
poljoprivrednog tla/zemljita za pojedine grane poljoprivredne proizvodnje, preporuamo da
se u skoroj budunosti planiraju i provedu detaljna pedoloka istraivanja u okviru pojedinih
opina u regiji Hercegovine.

7
1. INVENTAR 23 OPINE REGIJE HERCEGOVINE

1.1 Ukupna povrina zemljita i povrina poljoprivrednog zemljita

Podruje regije Hercegovina zauzima juni i jugozapadni dio Bosne i Hercegovine i prostire
se na 12.276 km
2
, to ini 24% ukupne povrine Bosne i Hercegovine. Raznolike prirodne i
geografske karakteristike ovog podruja, od plodnih polja i nepreglednih panjaka, rijeka i
jezera pa do listopadnih i zimzelenih uma pruaju obilne mogunosti za ivot i ekonomski
razvoj. Jedinstvena ljepota Hercegovine je u tome to je u isto vrijeme i kontinentalna i
primorska, nizinska i planinska. Zapadni dio Hercegovine je tipino krako podruje.
Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na taj dio imaju vrlo malo utjecaja.
Na podruju centralnog dijela Hercegovine, prepliu se izmjenjeno mediteranski i
kontinentalni klimatski uticaji. Prostor pripada izmjenjenoj mediteranskoj klimi, sa izuzetkom
visokih planina. U jugoistonom dijelu preovladava brdski kameniti teren, prekriven preteno
niskim rastinjem, izmeu koga se prostiru kraka polja. Sjeveroistoni dio regije je brdsko-
planinsko kontinentalno podruje prekriveno umama i panjacima.
Temeljem podataka dobivenih od strane nadlenih opinskih slubi, u tablici 1 je prikazana
ukupna povrina zemljita i povrina poljoprivrednog zemljita po opinama, koje se nalaze
na podruju regije Hercegovine.

Tabela 1: Ukupna povrina zemljita i povrina poljoprivrednog zemljita po opinama (izraena u
ha) (Izvor: Nadlene opinske slube)

Red.broj Opina God. Ukupna
povrina
opine
Povrina
ukupnog
poljoprivrednog
zemljita
1. Berkovii 2012. 25.600 16.212
2. Bilea 2012. 63.300 40.640
3. apljina 2012. 25.535 13.500
4. itluk 2012. 18.099 7.479
5. Gacko 2012. 73.600 49.665
6. Grude 2012. 22.079 11.220
7. Ist.Mostar 2012. 8.700 n/d
8. Jablanica 2012. 30.100 7.877
9. Konjic 2012. 116.900 48.184
10. Kupres 2012. 56.980 43.405
11. Livno 2012. 99.405 79.299
12. Ljubinje 2012. 32.100 11.795
13. Ljubuki 2012. 29.272 17.635
14. Mostar 2012. 117.500 60.652
15. Neum 2012. 22.550 15.010
16. Nevesinje 2012. 89.800 51.859
17. Posuje 2012. 46.110 12.167
18. Prozor/Rama 2012. 47.700 21.245

8
19. Ravno 2012. 32.303 20.708
20. Siroki Brijeg 2012. 38.759 11.622
21. Stolac 2012. 33.100 27.904
22. Tomislavgrad 2012. 96.734 5.449
23. Trebinje 2012. 85.800 20.106

Prema podacima prezentiranim u tabeli 1 moe se zakljuiti da je ukupna povrina opina u
sastavu regije Hercegovine 1.211.926,01 ha. Pregledom stanja zemljinih povrina po
opinama zakljuuje se da ukupna povrina iznosi 1.211.926,01 ha, od ega na poljoprivredne
povrine otpada 567.775,1 ha ili 32%.
Za podruje opine Istoni Mostar u okviru ovog rada nisu navedeni relevantni podaci zbog
nepostojanja slubenih informacija.
U poreenju sa dostupnim opinskim podacima iz 1991. godine, moe se rei da je u veini
opina ostala ista povrina poljoprivrednog zemljita, izuzev opine itluk, gdje je
zabiljeeno smanjenje od 700 ha, i apljine sa smanjenjem od 1.600 ha. Treba istaknuti
poveanja povrine poljoprivrednog zemljita koja su zabiljeena u opinama Ljubuki i
Konjic, od toga u Ljubukom od 5.000 ha; a posebno istiemo Konjic, gdje je zabiljeeno
poveanje od skoro 50% u odnosu na 1991. godinu tj. 20.000 ha.
Poljoprivrednim zemljitem u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljitu smatraju se
poljoprivredne povrine: oranice, vrtovi, livade, panjaci, vonjaci, maslinici, vinogradi,
ribnjaci, trstici i movare, kao i drugo zemljite koje se uz gospodarski opravdane trokove
moe privesti poljoprivrednoj proizvodnji
1.2 Ukupne povrine kultivisanog i nekultivisanog zemljita

U cilju sagledavanja stanja zemljinih poljoprivrednih povrina prema kategorijama
obradivog i neobradivog zemljita, dobiveni su podaci iz nadlenih opinskih slubi i
prikazani u tablici 2.
Tabela 2: Ukupne povrine obradivog i neobradivog zemljita po opinama u 2012. godini (izraene u
ha) (Izvor: Nadlene opinske slube)
Red.broj Opina Obradivo
zemljite
Neobradivo
zemljite
1. Berkovii 8.712 7.500
2. Bilea 5.153 35.487
3. apljina 5.500 8.000
4. itluk 4.380 4.029
5. Gacko 14.944 34.721
6. Grude 22.079 6.933
7. Ist.Mostar 0 8.819
8. Jablanica 2.731 5.145
9. Konjic 29.963 10.988
10. Kupres 21.629 21.770
11. Livno 31.182 48.117
12. Ljubinje 1.745 10.050
13. Ljubuki 6.155 11.480
14. Mostar 8.742 51.910
15. Neum 853 14.057
9
16. Nevesinje 16.406 35.453
17. Posuje 1.630 3.719
18. Prozor/Rama 8.855 12.390
19. Ravno 12.949 7.759
20. Stolac 13.266 4.074
21. iroki Brijeg 6.166 5.456
22. Tomislavgrad 96.734 5.449
23. Trebinje 7.266 12.840

Kao to se vidi u tabeli 2, ukupne povrine obradivog zemljita iznose 327.040 ha, a
neobradivog 366.146 ha, ili 53 %. Sve ovo ukazuje na malo uee obradivih poljoprivrednih
povrina u odnosu na neobradivo zemljite.
Na podruju opine Tomislavgrad je najvei udio obradivog zemljita, a najmanji na podruju
opina Posuje i Ljubinje. to se tie neobradivog poljoprivrednog zemljita, najvea takva
povrina se nalazi na podruju opina Mostar i Livno, a najmanja na podruju opina itluk i
Posuje.

1.3. Pregled poljoprivrednog zemljita po kategorijama koritenja

Poljoprivredno zemljite je prirodno bogatstvo koje uiva posebnu zatitu i koristi se za
poljoprivrednu proizvodnju i ne moe se koristiti u druge svrhe.
Tabela 3: Pregled poljoprivrednog zemljita po kategorijama koritenja (izraene u ha)
(Izvor: Nadlene opinske slube)
Red.broj Opina god. oranice vonjaci vinogradi panjaci livade movare,
bare,
trstici,
ume
1. Berkovii 2012. 2.601 28 6 10.805 1.393 n/d
2. Bilea 2012. 3.124 15 5 35.487 2.009 n/d
3. apljina 2012. 3.800 400 393 2.800 5.000 n/d
4. itluk 2012. 2.547 40 647 4.029 213 n/d
5. Gacko 2012. 5.617 7 0 34.721 9.320 n/d
6. Grude 2012. 4.165 7 115 5.575 1.358 0
7. Ist.Mostar 2012. n/d n/d n/d n/d n/d n/d
8. Jablanica 2012. 3.494 9.138 0 4.162 651 n/d
9. Konjic 2012. 10.322 1012 1.615 6.760 999 3,8
10. Kupres 2012. 435 0 0 21.000 13.210 770
11. Livno 2012. 11.953 40 0 48.117 19.189 0
12. Ljubinje 2012. 1.100 30 15 10.050 600 n/d
13. Ljubuki 2012. 2.271 186 558 11.480 3.140 n/d
14. Mostar 2012. 5.263 730 772 22.017 4.111 n/d
15. Neum 2012. 853 4,6 45,6 14.157 48 1.920
16. Nevesinje 2012. 11.017 358 0 35.453 5.031 n/d
17. Posuje 2012. 5.349 15 12 4.857 1.934 6.754
18. Prozor/Rama 2012. 3.800 236 14 12.390 4.805 n/d
19. Ravno 2012. 10.322 1.012 1.615 6.760 999 n/d
20. Stolac 2012. 1.448 61 147 15.500 n/d n/d

10
21. iroki Brijeg 2012. 3.641 76 264 5.456 2.145 0,2
22. Tomislavgrad 2012. 13.433 53 3 48.221 9.498 25.526
23. Trebinje 2012. 5.775 46 175 12.840 1.270 n/d

Iz tabele 3 se moe vidjeti presjek stanja poljoprivrednog zemljita po kategorijama
koritenja. Najvea povrina pod oranicama u odnosu na ukupnu povrinu opine se nalazi na
podruju opine Ravno i iznosi 50% od ukupne povrine poljoprivrednog zemljita, a
najmanja u Kupresu i iznosi samo 2%. Uzevi u obzir cjelokupnu povrinu regije
Hercegovina, najvea povrina pod oranicama se nalazi u Tomislavgradu i iznosi 13.433 ha.
Najvea povrina pod vonjacima u odnosu na ukupnu povrinu opine se nalazi na podruju
opine Jablanica i iznosi 52%, dok ih u pojedinim opinama nema nikako. Najvea povrina
pod vonjacima u odnosu na kompletnu povrinu Hercegovine se nalazi u Jablanici.
Najvea povrina pod vinogradima u odnosu na ukupnu povrinu opine se nalazi na podruju
opine itluk i iznosi 9%, a zatim na podruju opine Ravno 8%, dok u pojedinim opinama
nema nikako vinograda, to je u skladu sa agroekolokim uslovima. Najvea povrina pod
vinogradima u odnosu na kompletnu povrinu Hercegovine se nalazi u opini Ravno.
Najvee panjake povrine u odnosu na ukupnu povrinu opine se nalazi na podruju
opina Bilea, Ljubinje i Kupres. Najvea povrina pod panjacima u odnosu na kompletnu
povrinu Hercegovine se nalazi u opinama Tomislavgrad i Livno.
Najvea povrina pod livadama u odnosu na ukupnu povrinu opine se nalazi na podruju
opine Kupres i iznosi 38%. Najvea povrina pod livadama u odnosu na kompletnu povrinu
Hercegovine se nalazi u opini Livno.

1.4. Pregled deponija komunalnog otpada na podruju Hercegovine

U tabeli 4 dat je pregled deponija po opinama na podruju Hercegovine. One
podrazumijevaju slubene deponije komunalnog otpada. Treba naglasiti da se obilaskom
terena moe primijetiti odreen broj tzv. divljih deponija krutog otpada. Takve deponije ne
zadovoljavaju osnovne higijensko-sanitarne uslove i nisu navedene u tabeli.
Tabela 4: Prikaz deponija po opinama (izraene u ha) (Izvor: Nadlene opinske slube)
Red. broj OPINA Deponija
1. BERKOVII Deponija Kuba
2. BILEA Deponija Mirilovii
3. APLJINA Ne postoji slubena deponija
4. ITLUK Deponija Stranica
5. GACKO Deponija Zlatice
11
6. GRUDE Ne postoji slubena deponija
7. KUPRES Ne postoji slubena deponija
8. LJUBINJE Ne postoji slubena deponija
9. MOSTAR Deponija "Uborak"
10. NEUM Deponija Klepovica
11. NEVESINJE Ne postoji slubena deponija
12. RAVNO Ne postoji slubena deponija
13. STOLAC Ne postoji slubena deponija
14. IROKI BRIJEG Deponija Izbino
15. TREBINJE Deponija Obodina
16. TOMISLAVGRAD Deponija Pakline
17. ISTONI MOSTAR Ne postoji slubena deponija
18. JABLANICA Ne postoji slubena deponija
19. KONJIC Ne postoji slubena deponija
20. PROZOR/RAMA Odlagalite Duka kosa
21. LJUBUKI Ne postoji slubena deponija
22. LIVNO Ne postoji slubena deponija
23. POSUJE Ne postoji slubena deponija

U opini Berkovii, deponija pokriva povrinu od 0,2 ha i nalazi se na udaljenosti od 12 km
od naselja, dok deponija Mirilovii u opini Bilea zauzima povrinu od 1,8 ha i locirana je na
udaljenosti od 6 km od samog grada. Na podruju opine apljina, odlaganje otpada se vri
na podruju Ade (juno od mosta) uz sam rub rijeke Neretve na nadmorskoj visini od 4 m, na
povrini od cca 500 m
2.
Deponija u opini itluk je povrine 3 ha, i nalazi se u K.O. Gradnii,
K.O. Dobro Selo. Opinska deponija komunalnog otpada u Jablanici je otvorenog tipa i to je
prostor koji ne zadovoljava uslove sanitarne deponije, niti je propisno pripremljen za tu
namjenu. Deponija u Mostaru ima kapacitet od 42 ha. Opina Kupres odlae otpad na
nekoliko odlagalia koja ukupno zauzimaju povrinu od 10 ha, ali nijedno nije slubena
deponija. Deponija opine Neum ima povrinu od 2.2 ha. Na podruju opine Nevesinje za
odlaganje otpada se koristi privremena lokacija "Biina", a predvieno je povezivanje sa
regionalnom deponijom u Gacku. U opinama Ravno i Stolac ne postoje slubene deponije; u

12
Ravnom se za tu svrhu koristi jedna duboka rupa povrine 1ha, a u Stocu takoer divlja
deponija. Odlagalite za opinu iroki Brijeg je smjeteno u naputenom kopu boksita i
udaljeno je od rijeke Litice 5 km. Deponija za opinu Trebinje pokriva podruje od 21 ha
povrine. Opina Tomislavgrad ima odlagalite povrine 21 ha. Na prostoru opine Ljubuki
nema kvalitetno ureene deponije za kruti otpad to ini poseban problem, jer se pojavljuju
manje ili vee "divlje" deponije, koje pored zagaivanja okolia daju i lou sliku o opini.
Ovaj problem je rijeen na nain da se otpad iz Ljubukog organizirano odvozi na
odgovarajuu deponiju Uborak, kod Mostara.
Drugi projekat upravljanja vrstim otpadom u Bosni i Hercegovini u iznosu od 40 miliona
USD, uz sufinansiranje BIH od 3,5 mil USD, odobren od strane Svjetske Banke 25. novembra
2008. godine. Projekat je pripremljen kao II faza uspjeno realizovanog projekta Upravljanje
vrstim otpadom, a na osnovu naglaene potrebe Vlada oba entiteta za nastavkom rjeavanja
pitanja upravljanja otpadom i u skladu sa vaeom legislativom, tj. stategijom upravljanja
otpadom za BIH, kao i sa entitetskim strategijama. U regiji Mostar u toku su aktivnosti oko
eventualnog ukljuenja u regiju opina Konjic, Jablanica, Stolac, itluk i apljina, ime bi
deponija u Mostaru postala regionalna sanitarna deponija. Odrano je vie sastanaka vezano
za ukljuenje nabrojanih opina za formiranje meuopinskog vijea.
1
Regija Livno je
stvorila pretpostavku za ukljuenje u projekat nakon to su opine Livno, Glamo i Grahovo
krajem 2011. godine donijele odluke o ueu u Drugom projektu upravljanja vrstim
otpadom. Regija Kupres, Tomislavgrad i Prozor/Rama, kao nova regija, potpisala je
Supsidijarni kreditni sporazum na iznos od 100.000,00 SDR (stotisua/hiljada specijalnih
prava vuenja) IDA sredstava, uz izdavanje garancija od strane navedenih opina, budui da
je ispunila traene uvjete. Oekuje se da e zavretkom realizacije ovih aktivnosti biti rijeeni
problemi sa odlaganjem otpada na velikom dijelu Hercegovine.

1.5. Vlasnitvo nad poljoprivrednim zemljitem

Zakonom je propisano da se poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave moe staviti u
promet u obliku zakupa, koncesije i zamjene, ali iskljuivo radi primarne poljoprivredne
proizvodnje. U iznimnim sluajevima, kada Parlament Federacije BiH utvrdi opi interes,
poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave moe se prodavati. Zakon propisuje postupke,
mjerila i kriterije za pojedine oblike prometa poljoprivrednog zemljita, a sve s ciljem zatite,
namjenskog koritenja i privoenja zaputenog poljoprivrednog zemljita poljoprivrednoj
proizvodnji.
Tabela 5: Pregled dravnog i privatnog vlasnitva po opinama u ha
(Izvor: Nadlene opinske slube)
Red.broj Opina Dravno Privatno
1. Berkovii 14.100 11.250
2. Bilea 3.221 4.738
3. apljina 5908 7.592
4. itluk 3.574 4.786,00
5. Gacko 31.894 17.669

1
Izvjetaj o napretku projekta Drugi projekat upravljanja vrstim otpadom, Federalno Ministarstvo okolia i
turizma
13
6. Grude n/d n/d
7. Ist. Mostar n/d n/d
8. Jablanica 494 7.383
9. Konjic 17.270 30.000
10. Kupres 30.020 13.385
11. Livno 49.383 29.916
12. Ljubinje 15.770 16.868
13. Ljubuki 10.535 7.100
14. Mostar 27.652 33.000
16. Neum 750 14.259
15. Nevesinje 10.371 41.485
17. Posuje 18.921 27.189
18. Prozor/Rama 5.810 15.435
19. Ravno 49.27 10.891
20. iroki Brijeg 3.636 7.986
21. Stolac 13.104 14.800
22. Tomislavgrad 64.498 32.236
23. Trebinje 10.000 10.106

Pregledom podataka u tabeli 5, moe se primijetiti da se najvea povrina dravnog zemljita
nalazi na podruju opina Tomislavgrad i Livno, dok se najvea povrina zemljita u
privatnoj svojini nalazi na podruju opina Nevesinje i Mostar. Uzevi u obzir ukupnu
povrinu poljoprivrednog zemljita i odnos izmeu privatnog i dravnog vlasnitva, udio
zemljita u privatnom vlasnitvu je najvei u opini Neum i ini 95% ukupne povrine.
1.6. Raspolaganje poljoprivrednim zemljitem

Poljoprivredno zemljite se mora odravati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Vlasnici
i posjednici poljoprivrednog zemljita duni su poljoprivredno zemljite obraivati
primjenjujui potrebne agrotehnike mjere ne umanjujui njegovu vrijednost.
Transparentni postupak davanja zemljita u zakup provodi se u slijedeim opinama:
apljina, Tomislavgrad, Konjic, Livno, i Kupres, a ostale opine se nisu izjasnile po ovom
pitanju.
Problem usitnjenosti proizvodnih estica zemljita velik je i ograniavajui faktor za dalji
razvoj poljoprivrede u Hercegovini. U sklopu agrarne politike, mora se poeti voditi rauna o
nunosti okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita kao osnovnog preduslova ekonomine
poljoprivredne proizvodnje. Usitnjeni poljoprivredni posjedi predstavljaju velik problem za
poljoprivrednike u ovom podruju. Na podruju Trebinja se planiraju koraci u tom pravcu, ali
najvei poblem stvara velika razlika u kvalitetu zemljita na ovom podruju.
Poticaji za okrupnjivanje zemljita, za sada, postoje samo u opini Ravno.
Poticaji od strane opina za ureenje poljoprivrednog zemljita postoje u samo dvije opine i
to u Jablanici i Ravnom. Pretvaranja neplodnog u plodno zemljite nije bilo ni u jednoj opini,
osim u itluku na povrini od 3 ha.

14
Akcije poumljavanja niskoproduktivnog zemljita zabiljeene su u slijedeim opinama:
Tomislavgrad - 100 ha; Jablanica - svake godine se zasadi oko 20.000 sadnica; Prozor/Rama -
svake godine se zasadi oko 6.000 sadnica; Konjic - redovno poumljavanje vri preduzee
umarstvo Prenj; Kupres - 15-20 ha; itluk - 2 ha. Na podruju hercegovakih opina u
Republici Srpskoj nema organizovanog poumljavanja.
Mjere ureenja zemljita, a koje su finansirane od strane opina su slijedee: apljina -
sufinansiranje projekta Viika kaseta na povrini od oko 1250 ha; Tomislavgrad - ienje
kanala hidromelioriranog zemljita; Jablanica - putne komunikacije; Livno - provedba
komasacije; Kupres - uklanjanje divljih deponija.
Sistematska kontrola plodnosti zemljita u dravnoj svojini provodi se u tri opine i to:
apljini, Tomislavgradu i Kupresu.
Niti u jednoj opini ne postoje registrovane laboratorije za kontrolu plodnosti tla.
Monitoring eventualnog oneienja zemljita provodi se samo u tri opine i to: apljini,
Tomislavgradu i Kupresu, dok se u opini itluk monitoring provodi samo oko deponija
komunalnog otpada.
Razvoj ekoturizma potiu opine: Ljubuki, Jablanica, Prozor/Rama, Posuje, Ravno,
Trebinje i Nevesinje.
Temeljem, dobivenih podataka iz nadlenih opinskih slubi, savjetodavne poljoprivredne
slube postoje u opinama apljina i Jablanica, dok u Trebinju postoji Podruna savjetodavna
jedinica koja obuhvata i opine Nevesinje, Gacko, Berkovii, Bilea i Ljubinje.
Tabela 6: Broj registriranih udruenja poljoprivrednika i registriranih poljoprivrednika
Red.
broj
Opina Broj
registriranih
udruenja
poljoprivrednika
Broj
registriranih
poljoprivrednika
1. Berkovii 1 345
2. Bilea 1 205
3. apljina 3 540
4. itluk 3 132
5. Gacko 1 768
6. Grude 9 295
7. Ist. Mostar 0 0
8. Jablanica 3 62
9. Konjic 7 751
10. Kupres 2 152
11. Livno 1 900
12. Ljubinje 2 444
13. Ljubuki 4 1200
14. Mostar 522* 57
15. Neum 2 66
16. Nevesinje 2 1000
17. Posuje 6 698
18. Prozor/Rama 6 103
19. Ravno 2 6
20. iroki Brijeg 8 472
21. Stolac 3 500
22. Tomislavgrad 3 920
23. Trebinje 6 950
*Broj podrazumijeva ukupan broj registriranih pravnih lica koja se bave poljoprivrednom djelatnou
15
1.7. Minirano i minski sumnjivo zemljite

Stanje povrina miniranog i minski sumnjivog zemljita
U razdoblju od 1998. do 2014. godine, svim protuminskim akcijama reducirana je minski
sumnjiva povrina na podruju BiH, no i pored mnogo uloenog napora i znaajnog napretka
u rjeavanju problema miniranosti zemljita, injenica je da su minska polja jo uvijek
prisutna i da predstavljaju jednu od glavnih prepreka kako za sigurnost ljudi tako i za
socioekonomski razvoj BiH.
Temeljem podataka BH MAC-a, u tablici 7 su prikazane minski sumnjive povrine na
podruju istraivanih opina u regiji Hercegovine u travnju 2014.
Tabela 7: Minski sumnjive povrine u regiji Hercegovine u travnju 2014.

Opina

Sumnjiva
povrina
km
2

Mostar
29,029
apljina

0,3425
itluk
-
Jablanica

6,0337
Konjic
92,3796
Neum

2,0809
Prozor/Rama
9,4195
Ravno

15,5793
Stolac
12,9673
Grude

-
Ljubuki
-
Posuje

0,7409
iroki Brijeg
-
Kupres

29,0986
Livno
11,9212
Tomislavgrad

2,2671
Berkovii
3,8982
Bilea

-
Gacko
2,4224
Istoni Mostar

-
Nevesinje
2,4734
Trebinje

12,1778
Ljubinje
2,3686

Vidljivo je da najvie minsko sumnjivih povrina ima na podruju opine Konjic (92,3796
km
2
), potom u opini Kupres (29,0986 km
2
), Mostar ( 29,029 km
2
) i Trebinje ( 12,1778 km
2
).

16
Nia zastupljenost minsko sumnjivih povrina je na podruju opine apljina (0,3425km
2
) i
na podruju opine Posuje (0,7409km
2
), a na podruju opina itluk, Grude, Ljubuki,
iroki Brijeg, Bilea i Istoni Mostar nema zvanino zabiljeenih minsko sumnjivih povrina.
Na slici 1 prikazani su aktualni podaci o stanju miniranih podruja u Hercegovini u travnju
2014.
Slika 1: Karta minske situacije Hercegovine
Naalost, minski sumnjivu povrinu zemljita namijenjenog za poljoprivredu nije mogue
tono procijeniti, zbog injenice da se minski sumnjiva povrina tretira operacijama
generalnog izvianja, pri emu se projektiraju dalje operacije humanitarnog razminiranja,
odnosno odreuje se prioritet - namjena zemljita. Jako je bitno da se najnoviji podaci o
miniranom i razminiranom poljoprivrednom zemljitu stalno nadopunjuju i aktualiziraju, a
planove razvoja poljoprivrede na pojedinim podrujima treba uskladiti s podacima kojima
raspolae Centar za uklanjanje mina u BiH - BH MAC. Smatramo da bi to trebao biti
primarni zadatak dokumenata na nioj razini planiranja: operativnih i akcijskih planova
upanija/kantona, gradova i opina jer je samo tako mogue ostvariti sigurno gospodarenje
poljoprivrednim zemljitem te promiljati ispravne strategije i programe gospodarenja
poljoprivrednim zemljitem.
17
Preporuamo da se temeljem postojeih karata agrozona te karata miniranih i minski
sumnjivih povrina izrade karte prioriteta razminiranja poljoprivrednog zemljita na podruju
BiH.
1.8. Naini koritenja poljoprivrednog zemljita u biljnoj proizvodnji (voarstvo,
povrtlarstvo i ratarstvo)

1.8.1. Koritenje poljoprivrednog zemljita u voarstvu

Zahvaljujui povoljnim ekolokim uvjetima, podruje Hercegovine ima dugu povijest uzgoja
razliitih vonih vrsta. Ovo podruje je ve odavno poznato po prvim plodovima treanja,
ukusnim i mirisnim plodovima bresaka i kajsija, kao i drugih vonih vrsta.
Za procjenu zastupljenosti pojedinih vonih vrsta u proizvodnji na podruju Hercegovine
koriteni su relevantni podaci Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Republikog zavoda za
statistiku RS.
Zbog nepotpunih statistikih podataka za uzgajane vone vrste po pojedinim opinama i
godinama, kao i nepodudarnosti statistikog praenja u opinama na podruju FBiH i RS, nije
bilo mogue dati uniforman prikaz o zastupljenosti pojedinih vonih vrsta u svim
hercegovakim opinama koje su bile obuhvaene ovom analizom.
Zastupljenost pojedinih vonih vrsta na podruju Hercegovine koji pripada FBiH je prikazana
kao ukupna proizvodnja vonih vrsta (tona) u tri upanije/kantona (tabela 6).
Ovom analizom su bile obuhvaene tri upanije/kantona: Hercegovako-neretvanska upanija
(HN), Zapadno-hercegovaka upanija (ZH) i upanija 10 (Kanton 10) u vremenskom
periodu od 2010. do 2012. godine.

Iz tablinih podataka (tabela 6) se uoava da je ukupna proizvodnja voa bila najvea na
podruju Hercegovako-neretvanske upanije u sve tri analizirane godine. Po ukupnoj
proizvodnji breskve, ljive, jabuke i trenje, Hercegovako-neretvanska upanija zauzima
prvo mjesto, a potom slijede Zapadnohercegovaka upanija i upanija 10.
U Zapadno-hercegovakoj upaniji u ukupnoj proizvodnji voa su najvie zastupljene
breskva, jabuka i trenja, dok su u upaniji 10 najzastupljenije vone vrste ljiva, jabuka i
orah.
Vinja i kruka su slabije zastupljene u ukupnoj proizvodnji voa u sve tri upanije, dok
kajsija i breskva nisu uope zastupljene u prizvodnji u upaniji 10.
Promatrano kroz tri godine moe se uoiti da je proizvodnja jabuke, kruke, ljive, breskve,
oraha, trenje, vinje i kajsije u Hercegovako-neretvanskoj upaniji porasla u 2011. godini u
odnosu na 2010. godinu, a potom je u 2012. godini uslijedio pad proizvodnje.
U Zapadno-hercegovakoj upaniji proizvodnja vonih vrsta kroz sve tri analizirane godine je
imala slino stanje kao i u prethodno spomenutoj upaniji, dok je u upaniji 10 openito,
zabiljeen pad proizvodnje svih vonih vrsta u periodu od 2010. do 2012. godine (tabela 6).

18
Tabela 8: Ukupna proizvodnja vonih vrsta u (t) u hercegovakim upanijama na podruju FBiH
God upanija/Kanton jabuka kruka ljiva orah breskva trenja vinja kajsija
2
0
1
0
.

HN 1865 483 8462 190 7522 1540 195 437
ZH 127 26 41 62 121 144 33 41
UP.10 202 93 1431 94 0 21 21
2
0
1
1
.

HN 3726 635 9085 203 7337 1529 286 581
ZH 126 30 64 62 132 161 41 41
UP.10 110 52 598 103 0 20 20
2
0
1
2
.

HN 1653 189 1464 57 6822 1473 227 522
ZH 119 27 47 59 127 150 39 41
UP.10 114 37 190 62 0 10 7
Izvor: Federalni zavod za statistiku FBiH

U narednom grafikonu (grafikon 1) prikazana je zastupljenost ukupnih povrina pod
vonjacima u hercegovakim opinama podruja FBiH u 2012. godini.

Grafikon 1: Ukupne povrine pod vonjacima u hercegovakim opinama podruja FBiH u 2012.

Prema opinskim podacima, najvei udio povrina pod vonjacima u ukupnom
poljoprivrednom zemljitu u 2012. godini su imale opine:
Ravno 1012 ha (4,89 % od ukupnog poljoprivrednog zemljita opine),
apljina 400 ha (2,96 % od ukupnog poljoprivrednog zemljita opine),
Ljubuki 186 ha (1,05 % od ukupnog poljoprivrednog zemljita opine).
Slijedei grafikon (grafikon 2) prikazuje zastupljenost ukupnih povrina pod vonjacima u
hercegovakim opinama podruja Republike Srpske u 2013. godini.

0
200
400
600
800
1000
1200
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2012.
19

Grafikon 2: Ukupne povrine pod vonjacima u hercegovakim opinama podruja RS 2013.
Izvor: Republiki zavod za statistiku RS

Prema opinskim podacima najvei udio povrina pod vonjacima u ukupnom
poljoprivrednom zemljitu u 2013. godini su imale opine:
Ljubinje 258,5 ha (1,53 % od ukupnog poljoprivrednog zemljita opine),
Nevesinje 210 ha (0,89 % od ukupnog poljoprivrednog zemljita opine),
Trebinje 141 ha (0,72 % od ukupnog poljoprivrednog zemljita opine).

U slijedeoj tablici je prikazana zastupljenost pojedinih vonih vrsta u hercegovakim
opinama na podruju Republike Srpske za vremenski period od 2010. do 2012. godine
(tabela 9).
Tabela 9: Ukupna proizvodnja vonih vrsta u (t) u hercegovakim upanijama na podruju RS
Izvor: Republiki zavod za statistiku RS
Iz statistikih podataka je uoljivo da su u ukupnoj proizvodnja voa na podruju
hercegovakih opina Republike Srpske najzastupljenije jabuka i ljiva, a potom slijede vinja
i kruka.
U sve tri analizirane godine, jabuka je najzastupljenija u ukupnoj proizvodnji voa na
podruju opina Trebinje i Ljubinje, a ljiva na podruju opina Bilea i Nevesinje. Vinja je
neto vie bila zastupljena u ukupnoj proizvodnji voa na podruju opina Trebinje i Ljubinje,
0
50
100
150
200
250
300
Berkovii Bilea Gacko Ist.Mostar Ljubinje Nevesinje Trebinje
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2013.
Opina
Godina
2010. 2011. 2012.
jabuka kruka ljiva vinja jabuka kruka ljiva vinja jabuka kruka ljiva vinja
Berkovii 85 30 48 50 20 41 70 60 18 31 40 47
Bilea 37 32 106 69 44 35 144 72 40 35 134 76
Gacko 5 1 17 - 5 1 16 - 8 1 15 -
Ist.Mostar - - - - - - - - - - - -
Ljubinje 105 2 8 20 45 2 8 90 45 2 8 130
Nevesinje 42 21 132 0 15 15 70 0 75 29 165 1
Trebinje 190 12 66 116 156 12 49 111 145 6 38 50

20
dok je kruka bila najmanje zastupljena u ukupnoj proizvodnji voa na podruju svih opina
Republike Srpske (tabela 9).
Promatrano kroz tri godine (2010. - 2012.) moe se uoiti da se proizvodnja jabuke na
podruju opina Trebinje, Ljubinje i Berkovii smanjivala, dok proizvodnju ljive nije
biljeila takvo smanjenje na podruju opina Bilea i Nevesinje. Podruje opine Gacko ima
najmanju zastupljenost svih analiziranih vonih vrsta u ukupnoj proizvodnji voa u odnosu na
sve ostale hercegovake opine Republike Srpske.
Slijedi grafiki prikaz zastupljenosti pojedinih vonih vrsta u ukupnoj proizvodnji voa po
pojedinim hercegovakim opinama FBiH.

Grafikon 3: Ukupna proizvodnja jabuke (t) u hercegovakim opinama FBiH (2010. - 2012.)
Iz grafikona 3 je uoljivo da je proizvodnja jabuke zastupljena u svim analiziranim
hercegovakim opinama FBiH. Najvea proizvodnja jabuke kroz tri analizirane godine je
zabiljeena na podruju opina Ravno, Konjic, apljina i Prozor/Rama. Najmanja
zastupljenost jabuke u proizvodnji voa je zabiljeena na podruju opina Neum, itluk i
Posuje. U 2011. godini najvea proizvodnja jabuke je zabiljeena na podruju opine Ravno
u iznosu od 2.000 t. Iz statistikih podataka je uoljiv pad proizvodnje jabuke na podruju
analiziranih opina u 2012. godini u odnosu na 2010. godinu
0
100
200
300
400
500
600
p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010. 2011. 2012.
21

Grafikon 4: Ukupna proizvodnja kruke (t) u hercegovakim opinama FBiH (2010. - 2012.)
Od analiziranih vonih vrsta kruka je najvie zastupljena u ukupnoj voarskoj proizvodnji na
podruju opina Konjic i Prozor/Rama za promatrano vremensko razdoblje (grafikon 4).
Najmanja proizvodnja kruke je zabiljeena na podruju opina Posuje, Neum i Jablanica.
Najvea proizvodnja kruke je zabiljeena u 2011. godini na podruju opine Konjic i iznosila
je 504 t. Vidljiv je pad proizvodnje kruke u ukupnoj voarskoj proizvodnji za promatrano
razdoblje (2010. - 2012.).

Grafikon 5: Ukupna proizvodnja ljive (t) u hercegovakim opinama FBiH (2010. - 2012.)
Najvea proizvodnja ljive je bila na podruju opina Prozor/Rama, Konjic, apljina i Stolac,
dok je najmanja proizvodnja bila na podruju opina Neum, itluk i Posuje. Proizvodnja od
6.600 t je zabiljeena na podruju opine Prozor/Rama u 2011. godini. Inae treba spomenuti
da je spomenuto podruje poznato po tradicionalnom uzgoju ljive. Isto tako treba istaknuti da
je na podruju opina apljina i Stolac zabiljeen rast proizvodnje ljive za promatrano
vremensko razdoblje (grafikon 5).
0
100
200
300
400
500
600
p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010. 2011. 2012.
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
P
r
o
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010. 2011. 2012.

22

Grafikon 6: Ukupna proizvodnja oraha na podruju hercegovakih opina FBiH(2010. - 2012.)
Od svih analiziranih vonih vrsta, orah je najslabije zastupljena vrsta u ukupnoj voarskoj
proizvodnji, ali ne i manje vrijedna. Najvea proizvodnja oraha je zabiljeena na podruju
opine Konjic i to u 2011. i 2010. godini. Nikakva znaajnija proizvodnja oraha nije
zabiljeena na podruju opine Neum (grafikon 6).

Grafikon 7: Ukupna proizvodnja breskve na podruju hercegovakih opina FBiH(2010. - 2012.)
Na podruju opina apljina i Stolac je zabiljeena najvea prozvodnja breskve kroz sve tri
promatrane godine. U 2011. godini priozvodnja breskve se kretala od 1.444 t na podruju
opine Stolac do 5.798 t na podruju opine apljina. Najmanja vrijednost proizvodnje
breskve je zabiljeena na podruju opina Neum i Prozor/Rama (grafikon 7).

0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
P
r
o
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010. 2011. 2012.
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010. 2011. 2012.
23

Grafikon 8: Ukupna proizvodnja trenje na podruju hercegovakih opina FBiH(2010. - 2012.)
Trenja se najvie uzgaja na podruju opina Mostar i Stolac (grafikon 8). Potom slijede
opine apljina, Konjic i Ljubuki. Na podruju opine Mostar je zabiljeena proizvodnja od
606 t treanja u 2012. godini, to je i najvea zabiljeena vrijednost za promatrano razdoblje.
Mostarsko podruje je i tradicijsko podruje uzgoja trenje. Najmanja zastupljenost trenje u
proizvodnji je zabiljeena na podruju opina Neum, Tomislavgrad i Livno.

Grafikon 9: Ukupna proizvodnja vinje na podruju hercegovakih opina FBiH (2010. - 2012.)
Iz grafikona 9 je uoljivo da se vinja najvie uzgaja na podruju opina Stolac, Mostar i
apljina, a najmanje na podruju opina Livno, Tomislavgrad, Ravno i Jablanica. Najvea
proizvodnja vinje od 90 t je bila zabiljeena u 2011. i 2012. godini na podruju opine
Stolac. Takoer, treba istai da se proizvodnja vinje poveavala na podruju opina Stolac,
Mostar, itluk i apljina kroz promatrano vremensko razdoblje.
0
100
200
300
400
500
600
700
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010. 2011. 2012.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010. 2011. 2012.

24

Grafikon 10: Ukupna proizvodnja kajsije na podruju hercegovakih opina FBiH (2010. - 2012.)
Dominantna i daleko najvea proizvodnja kajsije u odnosu na ostale opine, je zabiljeena na
podruju opina Stolac i apljina. Na podruju opine Stolac u 2011. godini proizvodnja
kajsije je iznosila 384 t. U ostalim hercegovakim opinama FBiH, kajsija je bila slabije ili
nikako zastupljena u proizvodnji, to se moe objasniti njezinim specifinim klimatskim
zahtjevima (grafikon 10).
Tablini podaci (tabela 8.) prikazuju zastupljenost vonih vrsta: jabuke, kruke, ljive i oraha
u proizvodnji, i to u obliku ukupnog prinosa (t) i prinosa po stablu za sve hercegovake
opine FBiH.
Tabela 10: Prinosi analiziranih vonih vrsta u hercegovakim opinama na podruju FBiH
(2010. - 2012.)
Opina God.
Jabuka Kruka ljiva Orah
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
apljina
2010 24 0,4 6 30,0 300 50,0 2 5,0
2011 455 3,4 6 30,0 330 55,0 20 5,0
2012 569 3,8 8 15,0 360 60,0 - -
itluk
2010 9 10,0 5 9,0 12 12,0 10 8,0
2011 5 5,0 2 4,0 6 6,0 3 2,0
2012 5 4,0 3 4,0 6 5,0 3 2,0
Mostar
2010 49 6,2 30 5,2 68 8,9 37 7,2
2011 57 7,5 30 5,6 66 8,8 32 7,1
2012 30 4,0 20 3,8 32 4,2 28 6,2
Jablanica
2010 35 10,0 - - 300 15,0 36 20,0
2011 53 15,0 - - 300 15,0 36 20,0
2012 18 5,0 6 2,5 - - 2 1,0
Konjic
2010 425 5,0 360 5,0 1.000 5,0 63 3,0
2011 595 7,0 504 7,0 1.400 7,0 84 4,0
2012 255 3,0 144 2,0 200 1,0 21 1,0
0
50
100
150
200
250
300
350
400
apljina itluk Mostar Jablanica Neum Stolac Grude Ljubuki
P
r
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010. 2011. 2012.
25
Neum
2010 1 5,0 1 4,0 0 7,0 0 5,0
2011 1 5,0 1 4,0 0 7,0 0 5,0
2012 1 5,0 1 3,0 0 7,0 0 5,0
Prozor-
Rama
2010 230 20,0 81 13,0 6.412 20,0 34 8,0
2011 400 20,0 91 13,0 6.600 20,0 28 8,0
2012 15 2,0 8 1,3 504 2,0 3 0,8
Ravno
2010 1.000 10,0 - - 20 10,0 - -
2011 2.000 20,0 - - 20 10,0 - -
2012 600 10,0 - - - - - -
Stolac
2010 92 20,0 - - 350 25,0 8 12,0
2011 160 20,0 - - 363 25,0 - -
2012 160 20,0 - - 363 25,0 - -
Grude
2010 42 6,0 12 4,0 16 3,0 19 5,0
2011 42 6,0 16 5,0 26 4,0 20 5,0
2012 40 5,0 14 4,0 20 3,0 18 4,0
Ljubuki
2010 77 20,0 14 12,0 20 13,0 39 17,0
2011 77 20,0 13 11,0 29 14,0 38 17,0
2012 76 20,0 13 11,0 21 10,0 37 17,0
Posuje
2010 8 1,7 1 0,5 6 0,7 4 3,0
2011 7 1,7 1 1,2 9 0,8 4 3,0
2012 3 0,5 0 0,2 6 0,5 4 3,0

(2010. - 2012.)
Opina God.
Jabuka Kruka ljiva Orah
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
iroki
Brijeg
2010 - - - - - - - -
2011 - - - - - - - -
2012 - - - - - - - -
Kupres
2010 - - - - - - - -
2011 - - - - - - - -
2012 - - - - - - - -
Livno
2010 12 3,5 3 3,2 55 2,5 21 3,0
2011 15 4,5 4 3,5 86 4,0 35 5,0
2012 8 2,3 2 1,8 44 2,0 18 2,5
Tomi-
slavgrad
2010 45 5,0 20 5,0 45 5,0 15 10,0
2011 50 5,0 20 5,0 50 5,0 44 4,0
2012 30 3,0 12 3,0 30 3,0 33 3,0

26

Tablini podaci (tabela 10) prikazuju zastupljenost vonih vrsta: breskve, trenje, vinje i
kajsije u proizvodnji i to u obliku ukupnog prinosa (t) i prinosa po stablu za sve hercegovake
opine FBiH.

(2010. - 2012.)
Opina God.
Breskva Trenja Vinja Kajsija
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
apljina
2010 4.957 19,1 91 13,2 20 20,0 93 30,0
2011 5.798 19,0 158 14,0 50 25,0 158 45,0
2012 5.310 18,6 150 12,8 50 25,0 158 45,0
itluk
2010 8 10,0 15 15,0 15 5,0 3 7,0
2011 5 4,0 17 16,0 24 6,0 3 8,0
2012 4 4,0 18 14,0 23 5,0 4 6,0
Mostar
2010 83 5,0 532 8,5 51 5,4 18 4,0
2011 88 5,2 564 10,5 55 6,7 26 5,9
2012 63 3,5 606 11,0 61 6,0 30 6,8
Jablanica
2010 - - 25 10,0 - - 8 10,0
2011 - - 25 10,0 10 9,5 8 10,0
2012 - - 30 12,0 - - - -
Konjic
2010 - - 105 5,0 - - - -
2011 - - 105 5,0 - - - -
2012 - - 84 4,0 - - - -
Neum
2010 1 7,0 1 4,0 - - 3 5,0
2011 1 7,0 1 4,0 - - 3 5,0
2012 0 5,0 1 4,0 - - 3 5,0
Prozor-
Rama
2010 1 8,0 81 18,0 20 15,0 - -
2011 2 8,0 90 18,0 57 15,0 - -
2012 0 0,8 14 3,0 4 2,0 - -
Ravno
2010 1050 15,0 150 10,0 5 10,0 - -
2011 - - - - - - - -
2012 - - - - - - - -
Stolac
2010 1.424 20,0 540 30,0 84 20,0 313 25,0
2011 1.444 20,0 570 30,0 90 20,0 384 30,0
2012 1.444 20,0 570 30,0 90 20,0 320 25,0
Grude
2010 8 4,0 35 5,0 9 3,0 7 6,0
2011 12 6,0 42 6,0 9 3,0 6 5,0
2012 12 5,0 42 6,0 9 3,0 6 5,0
Ljubuki
2010 113 19,0 87 19,0 20 14,0 34 15,0
2011 120 20,0 99 20,0 29 20,0 35 15,0
2012 115 19,0 94 19,0 28 14,0 35 15,0
27
Posuje
2010 - - 22 8,0 4 4,0 - -
2011 - - 20 7,0 3 7,0 - -
2012 - - 14 5,0 2 2,0 - -
Tabela 13:Prinosi analiziranih vonih vrsta u hercegovakim opinama na podruju FBiH
(2010. - 2012.)
Opina God.
Breskva Trenja Vinja Kajsija
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/sta
blu)
iroki
Brijeg
2010 - - - - - - - -
2011 - - - - - - - -
2012 - - - - - - - -
Kupres
2010 - - - - - - - -
2011 - - - - - - - -
2012 - - - - - - - -
Livno
2010 - - 9 10,0 1 7,0 - -
2011 - - 10 11,0 1 7,0 - -
2012 - - 8 8,8 1 5,6 - -
Tomi-
slavgrad
2010 - - 2 5,0 1 2,5 - -
2011 - - 2 5,0 1 2,5 - -
2012 - - 2 5,0 1 2,5 - -

Slijedi grafiki prikaz zastupljenosti pojedinih vonih vrsta u ukupnoj proizvodnji voa po
pojedinim hercegovakim opinama Republike Srpske.

Grafikon 11: Ukupna proizvodnja jabuke na podruju hercegovakih opina RS (2010. - 2012.)
Jabuka sudjeluje u ukupnoj voarskoj proizvodnji na svim analiziranim podrujima opina
Republike Srpske (grafikon 11). Najvea koliina jabuka je bila proizvedena na podruju
opina Trebinje, Ljubinje i Berkovii u promatranom vremenskom razdoblju. Najmanja
koliina jabuka, od svega 5 t, je bila proizvedena na podruju opine Gacko.
0
50
100
150
200
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010 2011 2012
Berkovii Bilea Gacko Ljubinje Nevesinje
Trebinje

28

Grafikon 12: Ukupna proizvodnja kruke na podruju hercegovakih opina RS (2010. - 2012.)
Kruka je u proizvodnji zastupljena u svim opinama Republike Srpske, ali u vrlo maloj
koliini (grafikon 12). Najvea proizvodnja kruke zabiljeena je u opini Berkovii za
promatrani vremenski period.

Grafikon 13: Ukupna proizvodnja ljive na podruju hercegovakih opina RS (2010. - 2012.)
Na podruju analiziranih opina Republike Srpske, ljiva zauzima vano mjesto u ukupnoj
voarskoj proizvodnji. Proizvodnja ljive se kretala od 8 t u Ljubinju do 165 t u Nevesinju
unutar promatrane tri godine (grafikon 13).

0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
P
r
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010 2011 2012
Berkovii Bilea Gacko Ljubinje Nevesinje Trebinje
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010 2011 2012
Berkovii Bilea Gacko Ljubinje Nevesinje Trebinje
29

Grafikon 14: Ukupna proizvodnja vinje na podruju hercegovakih opina RS (2010. -2012.)
Najvea proizvodnja vinje je zabiljeena na podruju opine Ljubinje, a najmanja na
podruju opine Nevesinje. U 2012. godini proizvodnja vinje je iznosila 130 t u opini
Ljubinje. U opini Trebinje proizvodnja vinje ima znaajan udio u voarskoj proizvodnji, s
tim da je u 2012. godini zabiljeen pad proizvodnje u odnosu na prethodne dvije godine
(grafikon 14). Vinja je, kao i kruka, slabije zastupljena vrsta u ukupnoj voarskoj
proizvodnji analiziranih hercegovakih opina Republike Srpske.
Tablini podaci (tabela 12) prikazuju zastupljenost vonih vrsta: jabuke, kruke, ljive i vinje
u proizvodnji, i to u obliku ukupnog prinosa (t) i prinosa po stablu za sve hercegovake
opine Republike Srpske.
Tabela 14: Prinosi analiziranih vonih vrsta u hercegovakim opinama na podruju RS
(2010. - 2012.)
Opina God.
Jabuka Kruka ljiva Vinja
ukupan
prinos
(t)
prinos
(kg/st
ablu)
ukupan
prinos
(t)
prino
s
(kg/st
ablu)
ukupan
prinos
(t)
prino
s
(kg/st
ablu)
ukupan
prinos
(t)
prino
s
(kg/st
ablu)
Berkovii
2010 85 10,0 30 15,0 48 8,0 50 20,0
2011 20 12,0 41 17,0 70 10,0 60 20,0
2012 18 10,0 31 11,9 40 5,0 47 15,0
Bilea
2010 37 10,0 32 9,0 106 11,0 69 19,0
2011 44 12,0 35 10,0 144 15,0 72 20,0
2012 40 10,9 35 10,0 134 14,0 76 21,0
Gacko
2010 5 38,0 1 42,0 17 41,0 - -
2011 5 31,4 1 41,7 16 38,1 - -
2012 8 32,0 1 25,0 15 35,7 0 0,0
Istoni
Mostar
2010 - - - - - - - -
2011 - - - - - - - -
2012 - - - - - - - -
Ljubinje 2010 105 3,7 2 10,0 8 10,0 20 10,0
0
20
40
60
80
100
120
140
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

(
t
)
2010 2011 2012
Berkovii Bilea Ljubinje Nevesinje
Trebinje

30
2011 45 10,0 2 10,0 8 10,0 90 1,3
2012 45 10,0 2 10,0 8 6,2 130 1,6
Nevesinje
2010 42 3,0 21 3,0 132 4,0 0 0,0
2011 15 1,0 15 2,0 70 2,0 0 0,0
2012 75 5,0 29 4,0 165 5,0 1 3,9
Trebinje
2010 190 8,0 12 4,0 66 5,0 116 4,2
2011 156 5,7 12 4,0 49 4,0 111 4,0
2012 145 1,1 6 1,9 38 3,0 50 2,5
Izvor:Republiki zavod za statistiku RS

1.8.2. Koritenje poljoprivrednog zemljita u povrtlarstvu

Podruje Hercegovine je rajon gdje se tradicionalno i uspjeno proizvodi povre. Osnovna
komparativna prednost ovoga podruja jeste povoljnost klimatskih uvjeta, prije svega sa
aspekta obilja topline i visokog intenziteta suneve insolacije. Proizvodnja povra je najee
organizirana na manjim povrinama u odnosu na stvarne mogunosti proizvodnje na
raspoloivim oraninim povrinama. Za procjenu zastupljenosti povrtlarske proizvodnje
posluit e podaci o ukupno zasijanim povrinama pod povrem.
Radi nepotpunih statistikih podataka za uzgajane vrste povra po pojedinim opinama i
godinama, kao i nepodudarnosti statistikog praenja u opinama na podruju FBiH i RS, nije
mogue dati uniforman prikaz o ukupno zasijanim povrinama na svim hercegovakim
opinama koje su obuhvaene ovom analizom.
Iz podataka o zasijanim povrinama 2009. - 2012. godine uoava se da se povre u
hercegovakim opinama (FBiH) najvie uzgaja na podruju Hercegovako-neretvanske
upanije, gdje je u 2011/2012. godini pod povrem 71,8% ukupno zasijanih oraninih
povrina. U sve tri prikazane upanije evidentno je godinje poveanje povrina pod povrem.

Tabela 15: Zasijane povrine povra u hercegovakim upanijama
upanija/Kanton 2009/2010 2010/2011 2011/2012
Hercegovako-neretvanska 3.859 4.860 4.883
Zapadno-hercegovaka 2.127 2.113 2.126
Hercegbosanska 965 998 1.134
(Izvor: Federalni zavod za statistiku)

31

Grafikon 15: Zasijane povrine povra u pojedinim hercegovakim opinama
na podruju FBiH (Izvor: nadlene opinske slube)

Prema raspoloivim opinskim podacima, najvee povrine pod povrem u ukupnoj oraninoj
povrini u 2012. godini imale su tri opine:
Ljubuki 980 ha (43,15 % od ukupnih oraninih povrina),
apljina 783 ha (20,61 % od ukupnih oraninih povrina),
itluk 582 ha (22,85 % od ukupnih oraninih povrina).

Na slijedeem grafikonu prikazana je zastupljenost ukupnih povrina pod povrem u
hercegovakim opinama na podruju Republike Srpske (2010. 2013.).

Grafikon 16: Zasijane povrine povra u hercegovakim opinama na podruju RS (Izvor: Republiki
zavod za statistiku RS, Federalni zavod za poljoprivredu)
Prema statistikim podacima najvee povrine pod povrem u ukupnoj oraninoj povrini u
2012. godini imale su tri opine:
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2012
0
100
200
300
400
500
600
700
p
o
v
r
i
n
e

(
h
a
)
2010 2011 2012 2013

32
Nevesinje 663 ha (23,2% od ukupnih oraninih povrina),
Bilea 470 ha (44,6% od ukupnih oraninih povrina),
Trebinje 364 ha (41,3% od ukupnih oraninih povrina).
Slijedi grafiki prikaz udjela povrina najzastupljenijih vrsta povra u ukupnoj strukturi
oranine sjetve u opinama na podruju FBiH.
Najvee povrine pod povrem za cjelokupno promatrano razdoblje 2010. - 2012. godine
otpada na krumpir. Nema veih variranja po povrinama krumpira (ha) po pojedinim
godinama, izuzev opine Mostar gdje su povrine u 2012. godini (762 ha) znatno poveane u
odnosu na 2010. godinu (420 ha). Pored opine Mostar, znatne povrine pod krumpirom su
zastupljene u opinama itluk i Grude, a od viih podruja istie se opina Posuje sa 342 ha
u 2012. godini.

Grafikon 17: Zasijane povrine krumpira u hercegovakim opinama na podruju FBiH (Izvor:
Federalni zavod za statistiku)

Grah spada u pet najzastupljenijih vrsta povra u strukturi ukupne oranine sjetve. Najvee
ukupno zasijane povrine za cjelokupno razdoblje su na podruju opine Mostar, gdje je u
2011. godini grah zasijan na 128 ha, zatim slijede opine Ljubuki, Posuje i Konjic.
Najmanje ukupno zasijane povrine pod grahom su na podruju opina Ravno i Stolac.
0
100
200
300
400
500
600
700
800
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
33

Grafikon 18: Zasijane povrine graha u hercegovakim opinama na podruju FBiH (Izvor: Federalni
zavod za statistiku)
Luk se nalazi na treem mjestu po ukupno zastupljenim povrinama pod povrem. Najvee
ukupne povrine u cjelokupnom razdoblju su zastupljene na podruju opine Konjic, gdje je u
2012. zasijano 155 ha luka. U opinama Ljubuki (130-125 ha) i Mostar (67-112 ha), takoer
su zastupljene vee povrine pod ovom povrtnom kulturom.

Grafikon 19: Zasijane povrine luka (crni) u hercegovakim opinama na podruju FBiH (Izvor:
Kupus je povre koje se po zastupljenosti u ukupnim oraninim povrinama nalazi odmah iza
krumpira. U analiziranim opinama u periodu 2010. - 2012. godine zasijano je ukupno 1.826
ha kupusa. Najvee povrine pod kupusom su u opini Posuje (130-132 ha), zatim u
opinama apljina (100-120 ha) i Ljubuki, iako su u 2012. godini smanjene povrine (90-70
ha).
0
20
40
60
80
100
120
140
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
0
50
100
150
200
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012

34

Grafikon 20: Zasijane povrine kupusa u hercegovakim opinama na podruju FBiH (Izvor:
Rajica je povre koje je najvie zastupljeno u niim toplijim podrujima. Najvee povrine
su zastupljene na podruju opine Ljubuki, gdje je u cjelokupnom promatranim periodu pod
rajicom zasaeno 160-155 ha, to je znaajno vie u odnosu na ostale opine. Zatim slijede
opine Mostar, apljina i Konjic. Sukladno biolokim karakteristikama vrste, najmanje
povrine su u opini Tomislavgrad, po 1 ha u sve tri godine, zatim neznatno vee povrine u
opinama Posuje i Livno.

Grafikon 21: Zasijane povrine rajice u hercegovakim opinama na podruju FBiH (Izvor:

0
20
40
60
80
100
120
140
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
0
20
40
60
80
100
120
140
160
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
35

Grafikon 22: Zasijane povrine paprike u hercegovakim opinama na podruju FBiH (Izvor:
U hercegovakim opinama s podruja Republike Srpske takoer se uoava razliita
rajonizacija povrina pod povrtnim vrstama.
Kao i u opinama na podruju FBiH, krumpir je povre koje zauzima najvee povrine.
Prema podacima za 2013. godinu, krumpir je zasijan na ukupno 982 ha, zatim slijede kupus i
kelj 177 ha, luk crveni 176 ha, rajica 51 ha, grah 41 ha i ostale vrste povra sa znatno
manjim ukupnim povrinama na svim opinama.
Povrine krumpira su najvie zastupljene u opini Bilea (365 ha), zatim u opinama
Nevesinje (273 ha) i Trebinje (160 ha). Najvee povrine pod kupusom i keljom su u opini
Nevesinje (114 ha), gdje su i najvee povrine pod lukom (107 ha), grahom (10 ha) i mrkvom
(55 ha). Opina Trebinje se izdvaja po najveim povrinama rajice (30 ha), lubenice (15 ha) i
dinje (10 ha), a opina Berkovii po najveim povrinama paprike (20 ha). Salata je vrlo malo
zastupljena, najvie na podruju opina Trebinje i Nevesinje (po 5 ha).

Grafikon 23: Zasijane povrine pojedinih vrsta povra u hercegovakim opinama na podruju RS
(2013) (Izvor: Federalni zavod za poljoprivredu)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
0
10
20
30
40
50
60
70
80
p
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
Berkovii Bilea Gacko Istoni Mostar
Ljubinje Nevesinje Trebinje

36
Izraeno u postotku od ukupno zasijanih povrina pod povrem, povrine pod krumpirom su
zastupljene na podruju opine Bilea (77,5 %), Ljubinje (64,5%), Istoni Mostar (62,5%),
Gacko (57,2%), Berkovii (51,8%), Trebinje (42,9%) i Nevesinje (42,3%).
Slijedi tablini prikaz ostvarene ukupne proizvodnje (t) i prinosa (t/ha) za opine koje su
obuhvaene ovom studijom.

Tabela 16: Proizodnja i prinosi odabranih vrsta povra u hercegovakim opinama na podruju FBiH
(2010. - 2012.)
Opina God.
Krumpir Grah Luk crni Kupus Rajica
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prinos
(t/ha)
apljina
2010 3.600 30,0 - - 90 30,0 4.500 45,0 3.000 50,0
2011 6.000 30,0 - - 125 25,0 5.400 45,0 4.000 50,0
2012 5.000 25,0 - - 210 30,0 4.800 48,0 5.000 50,0
itluk
2010 3.600 9,0 - - 90 3,0 160 8,0 260 13,0
2011 2.870 7,0 - - 64 2,0 52,0 4,0 210 10,0
2012 2.520 6,0 2 1,0 660 20,0 53,0 3,5 220 10,0
Mostar
2010 4.620 11,0 142 2,5 489 7,3 1.200 20,0 483 7,0
2011 9.162 12,2 346 2,7 850 7,8 1.276 22,0 648 7,2
2012 6.477 8,5 156 1,7 538 4,8 936 18,0 276 3,0
Jablanic
a
2010 1.320 12,0 20 2,0 240 8,0 280 8,0 160 8,0
2011 1.380 12,0 20 4,0 150 6,0 280 8,0 200 8,0
2012 1.150 10,0 5 1,0 150 5,0 240 8,0 250 10,0
Konjic
2010 2.100 10,0 30 1,0 1.000 10,0 2.125 25,0 1.800 30,0
2011 33.00 15,0 18 1,2 1.650 11,0 325 26,0 7.569 87,0
2012 2025 9,0 8 0,8 2.480 16,0 180 18 3.367 37,0
Neum
2010 455 7,0 11 1,0 77 7,0 48 8,0 40 5,0
2011 520 8,0 11 1,0 77 7,0 48 8,0 72 9,0
2012 390 6,0 - - 80 8,0 48 8,0 35 5,0
Prozor-
Rama
2010 8.500 25,0 20 1,5 560 20,0 288 16,0 850 25,0
2011 8.500 25,0 35 1,5 560 20,0 288 16,0 875 25,0
2012 2.500 12,5 5 0,5 250 10,0 160 8,0 362 12,0
Ravno
2010 240 12,0 - - 30 6,0 - - 36 18,0
2011 140 14,0 - - 12 6,0 - - 40 20,0
2012 42 1,4 - - 2,4 0,6 - - 30 10,0
Stolac
2010 1.620 9,0 5 2,5 45 6,0 82 8,2 72 8,8
2011 1.900 10,0 7 2,5 42 6,0 90 8,2 60 7,0
2012 1.900 10,0 5 2,5 42 6,0 90 8,2 75 8,8
Grude
2010 1.710 4,5 14 2,0 75 3,0 80 4,0 60 3,0
2011 1.845 4,5 40 2,0 60 4,0 125 5,0 60 4,0
2012 1.755 4,5 30 2,0 70 3,5 110 5,0 76 4,0
Ljubuki
2010 5.115 16,5 23 1,5 1.092 8,4 1.692 18,8 1.760 11,0
2011 5.490 18,0 33 1,5 1.105 8,5 1.640 20,0 2.170 14,0
2012 5.400 18,0 23 1,5 1.025 8,2 1.400 20,0 2.015 13,0
37
Posuje
2010 510 1,5 37 1,7 50 2,5 325 2,5 8 2,0
2011 546 1,6 34 1,7 50 2,5 304 2,3 6 2,0
2012 308 0,9 18 1,3 38 1,9 182 1,4 5 1,7
iroki
Brijeg
2010 - - - - - - - - - -
2011 - - - - - - - - - -
2012 - - - - - - - - - -
Kupres
2010 200 10,0 - - 0,3 3,0 16 8,0 - -
2011 180 10,0 - - 0,3 3,0 12 8,0 - -
2012 180 10,0 - - 2 3,0 12 8,0 8 -
Livno
2010 2.310 10,5 31 2,2 72 4,8 480 16,0 12 4,0
2011 2.475 11,0 26 2,2 91 4,8 560 16,0 16 4,0
2012 1.840 8,0 22 1,6 51 3,4 363 11,0 18 2,8
Tomi-
slavgrad
2010 3.250 25,0 3 1,5 120 30,0 1.500 30,0 20 20,0
2011 3.500 25,0 3 1,5 150 30,0 1.680 30,0 20 20,0
2012 2.550 15,0 2 1,2 100 20,0 1.200 20,0 - -
(Izvor: Federalni zavod za statistiku, bez podatka za opinu iroki Brijeg)
Kod veine vrsta povra proizvodnja je u 2011. godini vea u odnosu na 2010. godinu, ali je u
2012. godini ostvarena manja ukupna proizvodnja u odnosu na 2011. godinu. Takoer, u
2012. godini kod velikog broja vrsta povra ostvareni prinosi (t/ha) su bili nii ili su
stagnirali. Spomenuta godina je bila klimatski nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju, to
se negativno odrazilo na ostvarene prinose.
Ukupna proizvodnja (t) i ostvareni prinosi iste vrste povra (t/ha) imaju drugaije vrijednosti
u razliitim opinama i na podruju FBiH i RS, to je prvenstveno vezano za razliite
ekoloke uvjete proizvodnje, a samim time i zastupljenost u proizvodnji.
Prema raspoloivim opinskim podacima za 2012. godinu, najvie lubenice je proizvedeno u
opinama Ljubuki - 2275 t (35 t/ha) i apljina 1200 t (48t/ha). U istim opinama
proizvedeno je i najvie dinje - Ljubuki 600 t (20 t/ha) i apljina 300 t (30 t/ha). To su
opine koje su ostvarile i najveu proizvodnju paprike- Ljubuki 875 t (25 t/ha) i apljina
5500 t (55 t/ha).
Na podruju opine Nevesinje ostvarena je najvea ukupna proizvodnja krumpira, kupusa i
kelja, crvenog luka i mrkve. Opina Trebinje istie se sa najveom ukupnom proizvodnjom
rajice, graha, dinje i lubenice. Najvie paprike se proizvelo na podruju opine Berkovii, a
krastavca na podruju opine Istoni Mostar.

Tabela 17: Proizodnja i prinosi odabranih vrsta povra u hercegovakim opinama na podruju RS
(2013)
Opina
Krumpir Kupus i kelj Rajica Paprika Luk crveni
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
Berkovii 300 6,0 20,0 5,0 50,0 10,0 400,0 20,0 36,0 12,0
Bilea 1.332 3,6 110,0 4,8 18,0 2,6 14,0 2,3 35,0 2,1
Gacko 190 2,4 6,0 1,5 3,0 0,8 2,0 0,7 8,0 1,3
Istoni
Mostar
120 8,0 50,0 50,0 80,0 80,0 20,0 20,0 5,0 5,0

38
Ljubinje 480 12,0 10,0 10,0 15,0 15,0 15,0 15,0 91,0 13,0
Nevesinje 6.781 24,8 830,0 7,3 3,0 1,0 1,0 0,5 545,0 5,1
Trebinje 1.280 8,0 450,0 15,0 300,0 10,0 60,0 6,0 280,0 8,0
Opina
Grah Krastavac Lubenice Dinje Mrkva
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
proiz-
vodnja
(t)
prinos
(t/ha)
Berkovii 2 2,0 0,5 1,0 90,0 60,0 10,0 20,0 1,0 1,0
Bilea 2,5 0,4 6,0 1,5 0,0 0,0 3,0 3,0 15,0 1,4
Gacko 11 1,6 4,0 0,7 0,0 0,0 0,0 0,0 9,0 2,3
Istoni
Mostar
10 10,0 40,0 40,0 0,0 0,0 0,0 0,0 10,0 10,0
Ljubinje 1 1,0 11,0 11,0 24,0 12,0 20,0 20,0 8,0 8,0
Nevesinje 9 0,9 2,0 1,0 0,0 0,0 0,0 0,0 500,0 9,1
Trebinje 35 2,5 20,0 4,0 225,0 15,0 120,0 12,0 30,0 6,0
(Izvor: Federalni zavod za poljoprivredu)
1.8.3. Koritenje poljoprivrednog zemljita u ratarstvu

Ratarska proizvodnja, kao opirna poljoprivredna proizvodnja, predstavlja temelj
opstanka ljudske populacije. Kao takva, podrazumijeva odreene specifinosti kako u
klimatskim tako i u biolokim zahtjevima pojedinih skupina kultura. Dostupni podaci sa
podruja pojedinanih opina kao i slubenih statistikih publikacija ukazuju da se ratarska
proizvodnja na podruju Zapadnohercegovake, Hercegovako-neretvanske i Hercegbosanske
upanije bazira na uzgoju jedne skupine ratarskih kultura odnosno itarica.
Spomenute upanije se znaajno meusobno razlikuju, a razlog tome su u prvom redu
ekoloki imbenici koji karakteriziraju odreeni prostor. Nedostatak te lo raspored godinjih
oborina kao i uestala pojava ljetnih sua, na podruju pojedinih opina
Zapadnohercegovake i Hercegovako-neretvanske upanije uzrok su nedovoljnoj
proizvodnji i niskim prinosima. Uz ve navedeno, sitne i razbacane parcele su takoer razlog
ak etiri puta manjoj povrini zasijanoj ratarskim kulturama u odnosu na Hercegbosansku
upaniju, to je evidentno i iz grafikona 24.

Grafikon 24: Zasijane povrine itaricama u pojedinim opinama u FBiH (ha) (Izvor: nadlene
opinske slube)

0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
2012
39
Prema opinskim podacima iz 2012. g., najvee povrine su na podruju opine Livno sa
ukupno 3075 ha zasijanih itaricama, to ini 25,72% u ukupnoj oraninoj povrini te opine.
Opina Kupres biljei najmanju povrinu pod itaricama, koja iznosi 432 ha, sa
zastupljenou itarica od 99,31 %.

Grafikon 25: Zasijane povrine pojedinim vrstama itarica u opinama na podruju RS u
2013.g.(ha) (Izvor: Federalni zavod za poljoprivredu)
Iz grafikona o zasijanim povrinama, po pojedinim kulturama, na podruju opina na
teritoriju Republike Srpske, moe se zakljuiti da se radi o relativno malim povrinama pod
itaricama. Ukupne zasijane povrine uglavnom ne prelaze povrinu od 100 ha. Jedina se
izdvaja opina Nevesinje, u ijoj je proizvodnji najzastupljenija penica na povrini od 120
ha.
Promatrat e se grafiki prikazi pojedinih vrsta itarica u ukupnoj strukturi oranine sjetve u
opinama FBiH u razdoblju od 2010. 2012. g.
Openito se moe rei da je najzastupljenija itarica na promatranim podrujima jeam i to u
opini Livno, koja se izdvaja sa konstantnom proizvodnjom na povrinama od 2120 ha u sve
tri promatrane godine. Znaajnije zasijane povrine pod jemom ima jo i opina
Tomislavgrad sa proizvodnjom na oko 500 ha, dok se najmanje povrina pod ovom kulturom
biljei u opini apljina.
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
P
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
Penica Ra Jeam Zob Kukuruz

40

Grafikon 26: Zasijane povrine jema u opinama na podruju FBiH

Slijedea kultura po zastupljenosti je penica, ija se znaajnija proizvodnja odvija na
povrinama u opinama Livno i Tomislavgrad. U sve tri promatrane godine proizvodnja ne
varira znaajnije u opini Livno, dok u opini Tomislavgrad dolazi do naglog pada zasijanih
povrina u 2011. god. Povrina zasijana penicom u 2012. god. nadmauje onu zabiljeenu u
2010.god. Najmanje zasijanih povrina biljee opine apljina, Konjic, Prozor/Rama te
Kupres, i taj trend niske proizvodnje je evidentan tijekom sve tri promatrane godine.

Grafikon 27: Zasijane povrine penice u opinama na podruju FBiH

I ra se najvie sije na podruju upanije Hercegbosanske, tj. u opinama Livno i
Tomislavgrad, uglavnom na povrinama do 200 ha. Zasijane povrine pod rai su konstantne
iz godine u godinu, bez veih oscilacija u opini Livno, dok opina Tomislavgrad ima
znaajno vie zasijanih povrina u 2011. i 2012. u odnosu na 2010. god. Opina Prozor/Rama
ima izuzetno malo zasijanih povrina rai, sveukupno 1 ha.
0
500
1000
1500
2000
2500
P
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
0
100
200
300
400
500
600
700
P
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
41

Grafikon 28: Zasijane povrine rai u opinama na podruju FBiH

Opina Ljubuki biljei izuzetno vie zasijanih povrina sa zobi u odnosu na druge
promatrane opine, uz napomenu da su dostupni podaci samo za jednu promatranu godinu.
Uglavnom je proizvodnja konstantna iz godine u godinu, a najmanje se sije u opinama
apljina, Mostar, Prozor/Rama i Posuje.

Grafikon 29: Zasijane povrine zobi u opinama na podruju FBiH

Zasijane povrine kukuruzom izdvajaju se u opinama Grude, Ljubuki i Posuje. Nema
znaajnije promjene u zasijanim povrinama u promatranom razdoblju, uglavnom se kree na
povrinama od 150 ha. U opinama Hercegovakoneretvanske upanije proizvodnja
kukuruza je organizirana na povrinama oko 10 ha.
0
50
100
150
200
P
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
0
20
40
60
80
100
120
140
160
P
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012

42

Grafikon 30: Zasijane povrine kukuruza u opinama na podruju FBiH

Tabela 18: Povrine i prinosi odabranih vrsta itarica u pojedinim opinama na podruju FBiH
(2010. - 2012.)
Opina God.
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
Prinos
(t/ha)
apljin
a
2010
20
4,0 - -
28
3,5
-
-
25
5,0
2011
20
4,0 - -
15
3,0
-
-
25
5,0
2012
153
3,6 134 2,1
15
3,0
-
3,0
-
-
itluk
2010
375
3,0 - -
192
3,2
9
1,7
135
3,0
2011
330
3,0 - -
75
1,5
7
1,3
80
2,0
2012
225
3,0
-
-
45
1,5
6
1,5
36
1,8
Mostar
2010
42
1,9
7
1,8
12
1,7
3
1,5
40
2,0
2011
61
2,1
10
1,9
5
1,8
2
1,7
23
1,8
2012
103
2,2
24
2,0
17
1,9
13
1,9
8
1,2
Jablani
ca
2010
-
-
-
-
100
5,0
40
5,0
150
5,5
2011
-
-
-
-
100
5,0
40
5,0
150
5,5
2012
-
-
-
-
20
1,0
4
1,0
23
0,8
Konjic
2010
12
2,0
5
2,5
300
2,5
40
2,0
75
3,0
2011
10
2,5
6
3,0
180
3,0
30
2,5
66
3,0
2012
5
0,5
2
1,0
35
0,5
7
0,5
17
0,8
Neum
2010
188
2,5
20
2,0
178
2,5
-
-
56
7,0
2011
225
3,0
40
4,0
284
4,0
-
-
63
7,0
2012
210
3,0 50 5,0
280
4,0
-
4,0
54
6,0
Prozor-
Rama
2010
15
2,5
2
2,0
40
2,0
1
1,0
120
4,0
2011
21
3,5
4
3,5
66
3,0
3
3,0
120
4,0
2012
20
2,0
1
1,0
15
1,5
1
1,5
60
2,0
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
P
o
v
r
i
n
a

(
h
a
)
2010 2011 2012
43
Ravno
2010
80
4,0 - -
75
2,5 15 1,5
50
5,5
2011
100
5,0 - -
80
4,0 40 4,0
-
-
2012
120
4,0 - -
80
4,0 40 4,0
-
-
Stolac
2010
270
3,0
-
-
120
3,0
16
2,5
6
0,6
2011
285
3,0
-
-
135
3,0
16
2,5
60
6,0
2012
270
3,0
-
-
12
3,0
16
3,0
60
6,0
Grude
2010
240
3,0
-
-
400
2,5
-
-
-
-
2011
352
3,2
-
-
336
2,8
-
-
360
2,4
2012
357
3,1
-
-
335
2,7
-
-
432
2,4
Ljubu
ki
2010
456
2,4
-
-
357
2,3
-
-
510
3,4
2011
463
2,5
-
-
372
2,4
-
-
-
-
2012
456
2,4
-
-
368
2,3
-
-
495
3,3
Posuje
2010
411
2,4
4
2,2
195
2,1
2
2,2
112
0,7
2011
408
2,4
4
2,2
20
2,2
2
2,1
129
0,8
2012
256
1,6
3
1,4
125
1,3
2
1,8
64
0,4

Opina God.
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
prino
s
(t/ha)
proizvo
-dnja
(t)
Prinos
(t/ha)
Kupres
2010
-
- 24 2,0
255 1,5 33
1,5 - -
2011
8
2 20 2,0
225 1,5 38
1,5 - -
2012
6
2,0 27 2,0
225 1,5 54
1,2
-
-
Livno
2010
1300
2,3
240
2,4
3392 1,6 48
1,2
16
1,6
2011
1311
2,3
240
2,4
3392 1,6 52
1,3
17
1,7
2012
1344
2,1
231
2,2
3180 1,5 48
1,2
17
1,7
Tomi-
slavgra
d
2010
1857
4,5
600
4,0
1575 3,5 60
3,0
-
-
2011
1320
4,4
880
4,4
1520 3,8 64
3,2
-
-
2012
2200
4,0
800
4,0
1500 3,0 56
2,8 - -

Generalno se moe rei da proizvodnja za promatrane vrste itarica stagnira ili ima tendenciju
opadanja, to je izraenije u 2012. god. za sve kulture, na podrujima opina koje su
izloenije nepovoljnijim vremenskim uvjetima.
Iz dostupnih podataka o prinosima pojedinih kultura moe se zakljuiti da su uglavnom
daleko nii od prosjenih i na podruju Federacije BiH i teritorija Republike Srpske. To je
povezano sa ukupnom malom proizvodnjom itarica na pojedinim od spomenutih podruja pa
se ne ulae u unapreenje agrotehnikih mjera to bi rezultiralo poveanjem prinosa.
Kako je ve spomenuto, najveom proizvodnjom istie se podruje opine Livno, i to
proizvodnjom jema sa oko 3392 t u 2010. i 2011. g. i blagim padom proizvodnje na 3180 t u
2012. g. Prinosom se istie opina Neum sa 7 t/ha proizvedenog kukuruza u sve tri
promatrane godine, to znai da je ovo podruje izuzetno pogodno za proizvodnju ove
kulture.

44
2. ZNAAJKE GLAVNIH TIPOVA TALA NA PODRUJU
HERCEGOVINE

Pojava velikog broja tipova tala/zemljita na podruju Hercegovine uvjetovana je
heterogenou geoloke grae i drugim pedogenetskim imbenicima i procesima.
Prostorna distribucija tala na podruju Hercegovine prikazana je pedolokom kartom, slika 2.
Navedena Pedoloka karta podruja Hercegovine, s legendom, dobivena je od strane
Federalnog agropedolokog zavoda, a izraena je temeljem podatka Osnovne pedoloke karte
BiH u mjerilu 1:50 000 iz odgovarajuih listova i tumaa.
U legendi pedoloke karte (tabela 19) navedene su kartirane jedinice, njihova povrina i
zastupljenost. Vidno je da je ukupno izdvojeno ezdeset kartiranih jedinica, a od tog tri
kartirane jedinice predstavljaju vodene povrine (ukupno zauzimaju 1,37% prostora
Hercegovine), jedna kartirana jedinica predstavlja naselja (0,07% ), a preostale kartirane
jedinice, dakle njih 56, predstavljaju kartirane jedinice tla na podruju Hercegovine.
Navedene kartirane jedinice tla veinom su sloene zemljine kombinacije sastavljene od
jedne do tri jedinice, tipa, tla.

45
Slika 2: Pedoloka karta podruja Hercegovine

46
Tabela 19: Legenda pedoloke karte podruja Hercegovine
ID
kartirne
jedinice Tip tla po Nacionalnoj klasifikaciji Povrina u ha
Procenti
zastupljenos
ti
1 Deposoli-Deponija 147,67 0,01
2 Dystric Kambisol 29.242,16 2,43
3 Dystric Kambisol+Regosol 296,97 0,02
4 Eugley 20.317,57 1,69
5 Eugley+Eutric Kambisol 83,77 0,01
6 Eutric Kambisol 35.791,03 2,97
7 Eutric Kambisol+Fluvisol+Eugley 774,22 0,06
8 Eutric Kambisol+Luvisol 519,72 0,04
9 Eutric Kambisol+Regosol 1.401,10 0,12
10 Eutric Kambisol+Terra Rossa 3.272,68 0,27
11 Fluvisol 31.109,12 2,59
12 Histosol (niski treset) 6.310,43 0,52
13 Humofluvisol 2.844,70 0,24
14 Humogley 1.062,42 0,09
15 Humogley+Dystric Kambisol 791,54 0,07
16 Jezero 9.498,25 0,79
17 Kalkokambisol 130.240,22 10,82
18 Kalkokambisol+Kalkomelanosol 17.369,37 1,44
19 Kalkokambisol+Kalkomelanosol+Regosol 13.887,61 1,15
20 Kalkokambisol+Luvisol 1.259,99 0,10
21 Kalkokambisol+Regosol 10.557,33 0,88
22 Kalkokambisol+Terra Rossa 9.362,67 0,78
23 Kalkokambisol+Terra Rossa+Regosol 47.395,91 3,94
24 Kalkomelanosol 111.002,31 9,22
25 Kalkomelanosol+Dystric Kambisol 316,54 0,03
26 Kalkomelanosol+Kalkokambisol 220.846,24 18,35
27 Kalkomelanosol+Kalkokambisol+Eugley 51,98 0,00
28 Kalkomelanosol+Kalkokambisol+Gleysol 2.377,65 0,20
29 Kalkomelanosol+Kalkokambisol+Regosol 126.830,34 10,54
30 Kalkomelanosol+Kalkokambisol+Terra Rossa 7.336,53 0,61
31 Kalkomelanosol+Ranker 2.284,28 0,19
32 Kalkomelanosol+Regosol 22.208,42 1,85
33 Kalkomelanosol+Regosol+Kalkokambisol 74.253,89 6,17
34 Litosol 49.332,19 4,10
35 Litosol+Eutric Kambisol 1.644,52 0,14
36 Litosol+Kalkomelanosol 12.468,21 1,04
37 Litosol+Kalkomelanosol+Kalkokambisol 8.289,06 0,69
38 Litosol+Kalkomelanosol+Regosol 20.487,18 1,70
39 Litosol+Ranker+Dystric Kambisol 1.774,45 0,15
40 Luvisol 2.249,47 0,19
41 More 2.362,96 0,20
42 Naselje 875,75 0,07
43 Ranker 4.136,89 0,34
44 Ranker+Dystric Kambisol 15.410,96 1,28
45 Ranker+Eutric Kambisol 3.494,18 0,29
46 Ranker+Eutric Kambisol+Dystric Kambisol 1.335,44 0,11
47 Regosol 21.505,81 1,79
48 Rendzina 10.053,99 0,84
49 Rendzina+Eugley 1.384,50 0,12
50 Rendzina+Eutric cambisol+Regosol 769,70 0,06
51 Rendzina+Eutric Kambisol 45.066,40 3,75
52 Rendzina+Eutric Kambisol+Regosol 1.450,49 0,12
53 Rendzina+ranker+Dystric Kambisol 1.806,36 0,15
47

Temeljem podataka iz prethodne tablice vidno je da strukturu kartiranih jedinica tla ini
ukupno osamnaest tipova tala koji spadaju u dva odjela, i to automorfni i hidromorfni odjel
tala.
2.1. Automorfna tla dominiraju u ukupnim povrinama tala/zemljita Hercegovine, a to su
tla koja se nalaze izvan domaaja poplavnih i podzemnih voda. Pojedini tipovi automorfnog
odjela tala opisani su u nastavku.
2.1.1. Litosol (Kamenjari) su vrlo plitka tla (do 20 cm), a preteno su sastavljena od
rastroenog skeleta i neto sitnice (do 10%). Nastaju preteno fizikim troenjem i
erodiranjem finih estica i skeleta. Tip grae profila litosola je (A)-R. To su vrlo suha tla s
niskim kapacitetom za vodu i niskom razinom hranjiva. Usljed suhoe i vrlo malih koliina
organske tvari i bioloka aktivnost je vrlo slaba.
Koritenje litosola u biljnoj proizvodnji je vrlo oteano, a osnovna ogranienja su dubina
profila, sadraj sitnog tla, te nagib terena.

Slika 3: Litosol (Kamenjar) (Izvor: ori R.)

Litosol na podruju Hercegovine zauzima znaajnu povrinu, javlja se kao jedni tip tla na
podruju kartirane jedinice br. 34 (4,10%), a kao dominantni lan zemljine kombinacije u
kartiranim jedinicama broj 35, 36, 37, 38 i 39.
2.1.2. Regosol (Sirozem), za razliku od kamenjara, nastaje na rastresitim matinim
supstratima i njihova je pedoloka dubina vrlo mala, ali je ekoloka dubina vea pa je i
plodnost ovog tla u odnosu na litosol vea. Tip grae profila je (A)- C.
54 Rendzina+Ranker+Eutric Kambisol 4115,01 0,34
55 Rendzina+Regosol 301,57 0,03
56 Rijeka 4.538,28 0,38
57 Terra Rossa 42.025,47 3,49
58 Terra Rossa+Kalkokambisol 4598,72 0,38
59 Terra Rossa+Regosol 190,59 0,02
60 Vertisol+Kalkokambisol 589,08 0,05
Ukupno 1.203.301,82 100,00

48
Prema kemijskom sastavu mogu biti vrlo razliita, to naravno ovisi o supstratu na kojem je
nastalo ovo tlo, to se naroito odnosi na reakciju tla koja moe biti od kisela do alkalina.
Humusa imaju vrlo malo, manje od 1%, te ukoliko se ova tla privode kulturi humizacija je
temeljna agrotehnika mjera, u cilju podizanja plodnosti. Prikladna su za vinograde, maslinike
i povrtne kulture, ukoliko je osigurano navodnjavanje.
Na podruju Hercegovine sirozem se javlja kao jedini tip tla u kartiranoj jedinici broj 47, a
kao sporedni lan u kartiranim jedinicama 3 ,9, 19, 21, 23, 29, 32, 38, 50, 52, 55 i 59. Najvee
povrine ovog tipa tla u Hercegovini nalaze se na podruju opine Mostar.

Slika 4: Regosol na fliu (Izvor: kori, A. 1977.)

2.1.3. Kalkomelanosol (Vapneno dolomitna crnica) je plitko tlo, dubine do 30 cm. Ovo tlo
uglavnom se razvija u planinskoj zoni iznad 900 m n.v. do 1600 m n.v., no moe se nai i na
niim terenima, posebno na strmim padinama i liticama.
Kalkomelanosol je tlo ija dubina ne prelazi 25 cm, ima molini (Amo) ili organini (O)
horizont koji lei neposredno na tvrdom i istom vapnencu ili dolomitu. Tlo je nekarbonatno i
bogato humusom (usljed ega ima tamnosmeu do crnu boju). Organogene crnice mogu imati
vie od 25%, organomineralne crnica imaju nii sadraj humusa, a posmeene jo nii sadraj
humusa.

Slika 5: Kalkomelanosol (Izvor: Resulovi i sur. 2008.)

49
Ovo tlo posebno je siromano u sadraju fizioloki aktivnog fosfora, dok je kalijem srednje
opskrbljeno, posebno kalkomelanosoli razvijeni na dolomitima.
Dobro su aerirana, propusna i strukturirana tla i openito moemo kazati da su pedofizikalne i
pedokemijske znaajke kod kalkomelanosola dobre, tj. Povoljne, no zbog plitke ekoloke
dubine, a esto i izraenog nagiba terena, ovaj tip tla nije pogodan za intenzivnu biljnu
proizvodnju.
Na podrujima na kojima je razvijena vapnenako dolomitna crnica dominantno se nalaze
planinski panjaci.
Kalkomelanosol na podruju Hercegovine je veoma rasprostranjeno tlo, zauzima znaajne
povrine, dolazi u kartiranoj jedinici 24 kao jedini tip tla (9,22%), kao dominantni tip tla u
kartiranim jedinicama 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32 i 33 te kao sporedni lan u kartiranim
jedinicama 18, 19, 37 i 38.
2.1.4. Rendzina je tip tla koji se razvija na rastresitim karbonatnim supstratima te je poveana
ekoloka dubina ovih tala. Tip grae profila je A-AC-C. To su tla dobrih fizikalnih osobina,
ilovaste do ilovasto glinaste teksture, esto skeletna, stabilne strukture, propusna i topla tla.
Rendzine su dosta do jako humozna tla. Reakcija tla im je neutralna do slabo alkalna, a imaju do
20% karbonata. Dobre je vodopropusnosti i prozranosti. Biljnim hranjivima su dosta dobro
opskrbljene. Rendzine razvijene na laporima su najplodnije rendzine, a najmanje su plodne
rendzine na vapnencima i dolomitima iako su na rendzinama na dolomitu dobri planinski
panjaci. Na povoljnim reljefnim pozicijama pogodne su za uzgoj raznih poljoprivrednih
kultura.
Kao jedini tip tla rendzina na podruju Hercegovine dolaze u
kartiranoj jedinici broj 48 (0,84%), a kao dominantni u kartiranim
jedinicama 49, 50, 51, 52, 53, 54 i 55. Najvee povrine ovog tipa
tla nalaze se na podruju opina Livno i Tomislavgrad.

Slika 6: Rendzina (Izvor: ori R.)
2.1.5. Ranker (Humusno silikatno tlo) se razvija na nekarbonatnim, vrstim i rahlim
matinim supstratima te ima A-C ili A-R tip grae profila. To je plitko tlo, dubine 10-40 cm, a
ponekad rahli supstrat produbljuje ekoloku dubinu tla.
Tlo je najee skeletno, a sitnica tla je najee ilovasta. Vrlo su propusna i malog su
kapaciteta za vodu.. Kemijske osobine su najee povoljne, izuzev reakcije tla kod distrine
forme.
Rankeri na rastresitim supstratima s veom ekolokom dubinom mogu koriste se kao oranino
tlo, najee za proizvodnju jarih itarica i krumpira.

50
Na podruju Hercegovine se javlja u 43. kartiranoj jedinici kao jedini tip tla, u 44, 45 i 46 kao
dominantni, a sporedni u kartiranim jedinicama 31, 53 i 54. Najvee povrine ovog tipa tla u
Hercegovini nalaze se na podruju opina: Tomislavgrad, Kupres, Konjic i Prozor/Rama.

Slika 7: Ranker na serpentinu (Izvor: kori, A. 1977.)

2.1.6. Vertisol (Smonica) ima A-C tip grae profila, a razvija se na glinama preteito
smektitnog tipa. Iako su glinasta tla, imaju relativno dobre pedofizikalne osobine, propusna su
i plastina. Sadre dosta humusa, a reakcija tla je neutralna do slabo alkalna ( pH 6,5-8,0).
Vertisoli su pogodni za uzgoj ratarskih kultura iako se najee nalazi na blago valovitom do
breuljkastom podruju. Ukoliko klimatski uvjeti nekog podruja zadovoljavaju, mogu biti i
dobra stanita za vinograde, a posebno za vonjake.

Temeljem podatka dobivenih iz Federalnog agropedolokog zavoda, vertisol na podruju
Hercegovine javlja se kao dominantni tip tla u kartiranoj jedinici broj 60 i to samo na
podruju opine Nevesinje (zauzima 0,63% povrine opine).

Slika 8: Vertisol (Smonica) (Izvor: Resulovi i sur. 2008.)

51
2.1.7. Terra rossa (Crvenica) je tip tla koji se razvija na vrstim vapnencima i dolomitima,
na podruju do 500 m n.v. Na podruju Hercegovine javlja se u vie varijeteta i to kao: plitka
(do 40 cm), srednje duboka (40-70 cm) i duboka (>70 cm), a prema podtipu mogu biti tipine
i lesivirane crvenice.
Prema fizikalnim znaajkama crvenice su dobra tla i unato tome to uglavnom imaju tei
mehaniki sastav, glinastu ilovau do ilovastu glinu, one imaju dobru propusnost i topla su
tla. Prema reakciji to su slabo kisela do neutralna tla s pH vrijednou od 5,5-6,5. Ukoliko
sadre utruske vapnenca, onda crvenice mogu biti i slabo karbonatne. Crvenice imaju svega
1-2% humusa, vrlo slabo su opskrbljene fizioloki aktivnim fosforom, a neto bolje fizioloki
aktivnim kalijem.

Slika 9 i slika 10: Terra rossa (Izvor: ori R.)

Plitke crvenice nisu pogodne za oraninu proizvodnju zbog dubine, a jo vie zbog
stjenovitosti, dok su srednje duboke, a pogotovo duboke crvenice, vrlo pogodne za razne
vidove poljoprivredne proizvodnje (za vinogradarstvo, duhan i voarstvo, naroito za
kotuniavo voe). Navodnjavanjem poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na crvenicama
postiu se izvanredni rezultati.
Terra rossa dolazi kao jedini tip tla u kartiranoj jedinici broj 57 (3,49%), u kartiranim
jedinicama 58 i 59 kao dominantni tip tla, a sporedni u kartiranim jedinicama 10, 22, 23 i 30.
Najvee povrine ovog tipa tla u Hercegovini nalaze se na podruju opina: Ljubuki
(najzastupljeniji tip tla), Grude, iroki Brijeg, itluk (najzastupljeniji tip tla) i Mostar.
2.1.8. Kalkokambisol (Smee na vapnencima i dolomitima) je tip tla koji se razvija na
vapnencima i dolomitima, na razliitim nadmorskim visinama ali uglavnom dolazi na gorskim
i planinskim podrujima koja su esto stjenovita i kamenita. Graa profila kalkokambisola je
A- (B)rz - R. To je openito vrlo heterogeno tlo po dubini (koja se kod plitkih tala kree do 40
cm, srednje dubokih 70 cm, a dubokih preko 70 cm), stjenovitosti i skeletnosti.
Kalkokambisol je, uz vapneno-dolomitnu crnicu, najrasprostranjenije tlo na podruju
Hercegovine. Naravno, situacija je ista ili drugaija ukoliko se analizira njihova zastupljenost
u okviru pojedinanih opina na podruju Hercegovine ( najzastupljeniji je tip tla u odnosu na
ukupnu povrinu opine, na podruju opina iroki Brijeg, Grude i Istoni Mostar).
Pedofizikalne znaajke kalkokambisola su dobre, a karakteristian je ilovasti ili tei
mehaniki sastav i veoma dobro izraena poliedrina struktura tla.
Cijeli solum je nekarbonatan, a reakcija tla je slabo kisela, obino izmeu 66,5, a sadri
malo fizioloki aktivnog fosfora, a osrednje fizioloki aktivnog kalija.

52
Proizvodne znaajke ovog tipa tla uvjetovane su dubinom soluma, stjenovitou, nagibom
terena te povrinom elementarnih areala tla. Duboki i srednje duboki kalkokambisoli koji se
nalaze na niim blagim pozicijama koriste kao oranice, inae su ova tla obrasla umom.

Slika 11. i 12 : Kalkokambisol (Smee na vapnencu) (Izvor: Resulovi i sur. 2008.)
(Izvor: ori R.)
Na pedolokoj karti podruja Hercegovine kalkokambisol je izdvojen u katrtiranoj jedinici br.
17 kao jedini tip tla, kao dominantni u kartiranim jedinicama 18, 19, 20, 21, 22 i 23, a
sporedni u kartiranim jedinicama 26, 27, 28, 29, 30, 33, 37, 58 i 60.
2.1.9. Eutrini kambisol (Eutrino smee tlo) razvija se na vrlo razliitim stijenama,
karbonatnim ili bazama bogatim, jedino se ne razvija na vapnencu, a iskljuene su i kisele
stijene. Po mehanikom sastavu to su uglavnom ilovasta do glinasto ilovasta tla u A
horizontu, a glinasto ilovasta u (B) horizontu. Struktura je povoljna i stabilna, to pospjeuje
propusnost i dobre vodozrane odnose ovoga tla. Ova tla mogu biti duboka i preko 100 cm, a
ako nisu, rastresiti supstrat produbljuje njihovu ekoloku dubinu.
Kemijske osobine su vrlo povoljne, posebno je povoljna reakcija tla koja je neutralna do vrlo
slabo kisela (pH u vodi od 6-6,5), to je vrlo povoljno stanite za veinu kulturnih biljaka.
Openito, eutrino smee tlo spada u red najpogodnijih tala za biljnu proizvodnju na podruju
Hercegovine.
53

Slika 13: Eutrini kambisol (Eutrino smee tlo (Izvor: ori R.)

Eutrino smee tlo kao dominantni tip tla javlja se u kartiranoj jedinici broj 6 (2,97%), u
kartiranim jedinicama broj 7,8,9 i 19 kao dominantni lan, a kao sporedni lan zemljine
kombinacije u kartiranim jedinicama broj 35, 45, 46, 50, 51 i 52. Najvee povrine ovog tipa
tla u Hercegovini nalaze se na podruju opina: Mostar, Konjic, Prozor/Rama, Nevesinje,
itluk, Livno i Stolac. Dakle, vidna je velika prostorna distribucija ovog tipa tla, a nain
njegovog koritenja (izbor kultura) je uvelike ovisan o klimatskim uvjetima na pojedinim
podrujima..
2.1.10. Luvisol (Lesivirano tlo) je tip tla koje karakterizira graa profila A E B C ili
A E B R, a razvija se na rastresitim ili vrstim matinim supstratima kao to su fli,
lapor, kalkareniti ili vrsti mezozojski vapnenci. To je tlo koje se ispire, eluvira u gornjem
dijelu profila, a u dubljim zonama profila, koje se obogauju glinenim esticama, usporava se
cijeenje vode.
Fizikalna svojstva luvisola su relativno povoljna, dok su kemijska nepovoljna. Osnovno
ogranienje predstavlja poveana zbijenost u iluvijalnom horizontu, nestabilnost strukturnih
agregata, kisela reakcija tla te nedostatak organske tvari.
Ova se tla obino nalaze na ravnim ili donekle ravnim poloajima i zato se veina njih koristi
za oranine povrine, vonjake, a ukoliko klimatski uvjeti dozvoljavaju, zasaeni su vinovom
lozom.
Naravno, prije podizanja naprijed navedenih nasada neophodno je provesti neophodne
agrotehnike mjere pripreme tla/zemljita.

54

Slika 14: Lesivirano tlo iz smeeg (Izvor: ori R.)

Na podruju Hercegovine javlja se kao dominantni tip tla u kartiranoj jedinici broj 40
(0,19%), a kao sporedni lan u kartiranim jedinicama broj 8 i 20. Temeljem podataka iz OPK
BiH najvee povrine ovog tipa tla u Hercegovini nalaze se na podruju opine Mostar, a
dodatnim istraivanjima (ori, 2009.) utvreno je da se znaajne povrine ovog tipa tla
nalaze se i na podruju opine itluk i iste su zasaene uglavnom vinovom lozom.
2.1.11. Distrini kambisol (Distrino smee tlo) se razvija se na kiselim stijenama, pa otud
mu potjee i naziv kiselo smee tlo. Karakterizira ga humusni horizont, koji je ohrini -
Aoh ili obino u viim nadmorskim zonama umbrini, ispod kojeg slijedi kambini (B)v
horizont.
Openito, distrini kambisol ima povoljne fizikalne osobine, dok su kemijske osobine
nepovoljne to se prvenstveno odnosi na reakciju tla koja je kisela (vrijednosti pH u vodi su
ispod 5,5) te tlo nije pogodno za uzgoj veine poljoprivrednih kultura.
Podruja na kojima je razvijen ovaj tip tla prvenstveno su pogodna za uzgoj uma (na njima
se postie visok bonitet jelovih, bukovo-jelovih i smrekovih uma), zatim travnjaka, a samo
dublja, teksturno povoljnija te prema reljefu i nadmorskoj visini prikladnija koriste se u
poljoprivrednoj proizvodnji. Od poljoprivrednih kultura uzgajaju se preteno krumpir, zob,
ra, kupus i neke vrste voa (acidofilne vrste).
55

Slika 15: Distrini kambisol (Izvor: kori, A. 1977.)

Distrini kambisol na podruju Hercegovine javlja se u kartiranoj jedinici broj 2 (2,43%) kao
jedini tip tla, kao dominatni u kartiranoj jedini broj 3, a kao sporedni lan u 15, 25, 39, 44, 46
i 53. Najvee povrine ovog tipa tla u Hercegovini nalaze se na podruju opina: Konjic (na
drugom mjestu po zastupljenosti), Gacko (na drugom mjestu po zastupljenosti), Nevesinje i
Kupres.
2.1.12. Deposoli (Tla deponija) su nastali nasipavanjem razliitih materijala koji se kopaju
prilikom raznih zemljanih i drugih kopova u rudnicima, elektranama, ruenjem graevina itd.
Tu se ubraja i otpad iz domainstva. To je vrlo razliit materijal po morfolokim, fizikalnim i
kemijskim osobinama.
Mjere rekultivacije su glavne mjere popravke deposola.
Na priloenoj pedolokoj karti deposol je prikazan kartiranom jedinicom broj 1 (0,01%).

Slika 16: Deposol (Izvor: Resulovi i sur. 2008.)

2.2. Hidromorfna tla nastaju usljed prekomjernog vlaenja oborinskom vodom ili stranim
vodama razliitog podrijetla (slivene i/ili poplavne i/ili podzemne vode).
2.2.1. Fluvisol (Aluvijalno tlo) se javlja uz rijeke, zatim u poljima koja su poplavljena i sada
ili do skore prolosti (Livanjsko, Popovo polje, Mostarsko blato i dr.) te uz jezera. Dakle za
nastanak ovog tipa tla vani su vodotoci i slivno podruje. Profil fluvisola karakteriziraju
slojevi, osim na povrini gdje se nalazi slabo razvijeni inicijalni humusno akumulativni
horizont ili antropogeni horizont kod tala koja se obrauju.

56
Ovo tlo je preteito karbonatno i alkalne je pH reakcije, sadri vrlo malo humusa, vrlo malo
fosfora, neto vie kalija i niske vrijednosti duika.
Aluvijalna tla prema teksturi mogu biti pjeskovita, ilovasta i glinasta. Dubina do ljunka je
razliita, od vrlo plitke (do 40 cm) do vrlo duboke, preko 120 cm. Nemaju razvijenu
strukturu, ali ako nisu poplavljivana imaju vrlo povoljna vodozrana svojstva.
Upotrebna vrijednost ovih tala ovisi prije svega o uestalosti i trajanju poplava te o dubini tla
do ljunka. Da bi se poveala upotrebna vrijednost ovih tala potrebno je urediti vodni reim
tala ireg prostora, sprijeiti naglo isputanje vode iz hidroelektrana i zaustaviti plavljenje.
Ukoliko je ureen vodni reim ireg podruja, ova tla imaju vrlo znaajnu proizvodnu
vrijednost.

Slika 17: Fluvisol (Izvor: ori R.) Slika 18: Fluvisol, antropogeni
(Izvor: Resulovi i sur. 2008.)

Fluvisoli na podruju Hercegovine javljaju se u kartiranoj jedinici broj 11 (2,59%), a najvee
povrine ovog tipa tla nalaze se na podruju opina Tomislavgrad, apljina, Trebinje,
Ljubuki, Mostar, Grude i Ravno.
2.2.2. Humofluvisol (Fluvijalno livadsko tlo) je tlo uzdignutih dijelova rijenih dolina, pa je
pojava vode i njena dinamika u profilu topografski uvjetovana. Vano je istai da na
povrinske dijelove profila ne utjee prekomjerna voda.
U A-C-G grai profila na povrini je humusno akumulativni molini horizont, debljine 15-40
cm, a ispod je slojeviti supstrat, koji se moe sastojati i do 10-ak i vie tanjih slojeva razliite
stratigrafske grae.
Fizikalna i kemijska svojstva humofluvisola su jako dobra. Naime, humofluvisoli su preteno
dobre teksture i strukture, jer prevladavaju ilovaste forme s mrviastom i stabilnom
strukturom koja omoguava dobru propusnost tla za vodu i zrak i zato na ovim tlima obino
ne lei voda.
Kemijska svojstva su takoer povoljna. Imaju povoljnu reakciju tla pH 7,0-8,2. Najee su
karbonatna tla, kao i fluvisoli. Humusa sadre 3-5%.
57
Prema nainu koritenja, to su iskljuivo oranice (ratarske i povrtne kulture), rijetko livade.
Na podruju Hercegovine humofluvisol je izdvojen u kartiranoj jedinici br. 13 kao jedini tip
tla (zauzima 0,24% podruja Hercegovine), a najvee povrine se nalaze na podruju opine
Ljubuki (1575 ha to ini 5,33% od ukupne povrine).
2.2.3. Euglej (Movarno glejno)
Ovo tlo karakterizirano je prekomjernim vlaenjem unutar 1 metra dubine tla prvenstveno
podzemnim i stagnirajuim povrinskim vodama te mjestimino i povremeno poplavnim i
slivenim vodama koje pothranjuju podzemne vode. Ovaj tip tla razvijen je na najniim
reljefnim pozicijama. Sklop profila je stoga A Gso - Gr.
Temeljno ogranienje ovih tala je nepovoljni vodni reim. Porozitet ovih tala je visok, ali je
nerazmjer izmeu kapaciteta tla za vodu i zrak. Naime, vrijednosti kapaciteta za zrak su
minimalne, pa su potrebne intenzivne melioracije mjere kako bi se odvodila suvina voda.
Kemijske znaajke ovog tipa tla su dobre. To su neutralna do slabo alkalna tla, pH vrijednosti
se kreu od 7-8,5. Koliina humusa je vrlo velika, iznosi od 5-10% kod mineralnih i preko
10% kod humoznih varijeteta. Humus nije uvijek najbolje kvalitete i ima znaajke akvatinog
humusa. Humusni horizont je dosta dubok, moe biti do 40 cm debljine. Karbonata imaju do
20%.
Movarno glejno tlo je uvjetno pogodno tlo, vrlo male upotrebne vrijednosti, visoke
potencijalne plodnosti i niske stvarne plodnost koja se hidromelioracijama moe popraviti.
Dakle, za intenzivnije koritenje movarno glejnih tala neophodno je odvesti suvine vode.
Javlja se u kartiranoj jedinici broj 4 kao jedini, u kartiranoj jedinici broj 5 kao dominantni tip
tla te kao sporedni tip tla u kartiranim jedinicama 7, 27 i 49.

Slika 19: Humofluvisol (Izvor: kori, A. 1977.)

58

Slika 20: Movarno glejno tlo (Izvor: Resulovi i sur. 2008.)

2.2.4. Histosol (niski treset) je tip tla kojeg karakterizira akumulacija preko 30% slabo
razgraene organske tvari u anaerobnim uvjetima. Tip grae profila treseta je T-G.
Tresetna tla su vododrna, upijaju i po nekoliko puta vie vode od svoje teine. Koliina
organske tvari je razliita, kao i debljina tresetnog horizonta. Prirodne niske tresete dijelimo
na plitke, tresetni horizont od 30-50 cm, srednje duboke 50-100 cm i duboke tresete preko
100 cm debljine tresetnog horizonta.
Na pedolokoj karti Hercegovine tresetno tlo izdvojeno je u kartiranoj jedinici broj 12 kao
jedini tip tla (zauzima 0,52% podruja Hercegovine) i to na podruju opina: Livno (3749,80
ha), apljina (2058,75 ha) i Stolac (501,88 ha).
U krkim poljima treseti se mogu meliorirati, dok je iz tresetnih tala u kriptodepresijama
(Hutovo blato) nemogue odvesti vodu koja se slijeva sa svih strana pa su to vrlo dobri
ekoloki rezervati ptica movarica i divljai

Slika 21: Hutovo blato (Izvor: http://www.bljesak.info)
59
2.2.5. Humoglej (Ritska crnica )
Temeljem podataka Federalnog agropedolokog zavoda, humoglej je na podruju
Hercegovine izdvojen samo na podruju opine Gacko i to u kartiranoj jedinici broj 14 kao
jedini tip tla, a u kartiranoj jedinici broj 15 kao dominantni tip tla.
Humoglej ima Amo,a-Gso-Gr tip grae profila.
Vodni reim je najvee ogranienje kod ovog tla, jer je podzemna voda preko zimsko-
proljetnog dijela godine pri povrini.
Nakon provoenja detaljnih hidromelioracijskih mjera, ova tla su, zbog visoke potencijalne
plodnosti, veoma pogodna za uzgoj oraninih kultura.

Slika 22: Humoglej (Ritska crnica ) (Izvor: Resulovi i sur. 2008.)

2.2.6. Gleysol
Ovaj tip tla javlja se kao sporedni lan zemljine kombinacije u kartiranoj jedinici broj 28. S
obzirom da na podruju Hercegovine Gleysol zauzima vrlo malu povrinu u ovom radu nee
biti detaljnije opisivan.

60
3. KONVENCIONALNA, INTEGRALNA I ORGANSKA PROIZVODNJA
3.1. Konvencionalna poljoprivreda

Konvencionalna poljoprivredna proizvodnja, uz industriju i promet, najvei je zagaiva
prirodne sredine. Za takvu poljoprivredu moemo konstatovati da je i rtva intenzivnog
utjecaja zagaivaa okolia, ukljuujui i hemizaciju zemljita.
Konvencionalna poljoprivreda je uzrok i drugim ekolokim degradacijama, poput smanjene
aktivnosti i raznovrsnosti biljnog i ivotinjskog svijeta, erozije tla i gubitka humusa,
eutrofikacije voda i drugih vidova degradacija. Intenzivna - konvencionalna proizvodnja
tretira tlo kao supstrat koji snabdijeva biljke hranjivima, ne vodei rauna o odravanju
plodnosti, odnosno gubitku humusa, gubitku i naruavanju strukture tla, smanjenju efektivne
dubine tla, inputima ostataka tekih metala i rezidua pesticida.
Problem u konvencionalnoj poljoprivredi je i acidifikacija tla (zakiseljavanje), do koje dolazi
prvenstveno zbog upotrebe mineralnih gnojiva. U konvencionalnoj proizvodnji veliki broj
povrina je pod utjecajem solinizacije koju uzrokuje prekomjerno navodnjavanje.
Ispiranje hraniva iz mineralnih gnojiva, rezidua pesticida u podzemne vode, takoer je
posljedica konvencionalne poljoprivrede. Poseban problem je ispiranje azota, koji u vodi za
pie postepeno dovodi do posljedica po ovjekovo zdravlje.

3.2. Integralna proizvodnja

U savremenim pristupima konvencionalna poljoprivreda se ne moe apriori odbaciti, ali se
sve vie preispituju neke okoline negativne posljedice koje nije mogue ignorisati. Stoga,
neki alternativni oblici proizvodnje hrane imaju veliku ansu u budunosti, jer je
konvencionalna poljoprivredna proizvodnja zasnovana na primjeni sintetikih hemijskih
sredstava radi poveanja biolokog potencijala.
Savremeni razvoj u poljoprivredi podrazumijeva integraciju privrednog razvoja i okolia,
rukovodei se naelom da zagaenja ne treba biti, pri emu se standardi prilagoavaju
saglasno kapacitetu i najboljim moguim opcijama za okoli. Sauvani okoli je temeljni
okvir koji odreuje prostor i smjer razvoja, odnosno definira trajna i vrsta ogranienja tom
razvoju.
Prema standardima koji se koriste u razvijenim zemljama, integralna - odriva poljoprivreda
zasniva se na naelima prilagoavanja uzgoju bilja staninim uvjetima i optimalnom
koritenju agroekosistema. Ovaj koncept razvoja poljoprivrede nastao je pod pritiskom
energetske krize i potreba racionalnog odnosa prema raspoloivim izvorima energije, a jo
vie pod pritiskom tetnog uticaja intenzivne konvencionalne poljoprivrede na prirodne
resurse, prije svega na tlo i vodu.
Integralna poljoprivreda podrazumijeva privredne i politike mjere i aktivnosti usmjerene ka
integraciji socio ekonomskih naela sa brigom za okoli, tako da se istovremeno ispunjavaju
slijedei uslovi:
odrava se ili se poveava dostignuti nivo proizvodnje,
smanjuje se rizik proizvodnje (sigurnost),
titi se prirodni resurs i spreava degradacija tla i vode,
osigurava se ekonomska opravdanost (ekonominost),
osigurava se socijalna prihvatljivost sistema.

Praktina rjeenja na liniji navedenih zahtjeva nisu kruto odreena. Uzgojni zahvati u
proizvodnji variraju, ali se temelje na slijedeim naelima :
61
plodored mora potiskivati korove, uzronike bolesti i tetoine, bezuslovno ukljuivanje
leguminoza koje obezbjeuju snabdijevanje azotom kroz proces fiksacije i smanjenje
rizika od erozije,
strategija zatite bilja mora biti bezopasna za prirodne ekosisteme, susjedna
poljoprivredna dobra i konzumente, to ukljuuje integralnu zatitu bilja koja smanjuje
potrebu za pesticidima, koritenje rezistetnih kultivara te bioloku borbu protiv
tetoina,
provoenje konzervacije tla i maksimalno koritenje organskog ubriva i zelene
gnojidbe,
vriti izbor i primjenu sintetikih hemijskih sredstava koji provjereno nisu tetni za
ljudsko zdravlje,
integralna - odriva poljoprivreda i u okviru nje proizvodnja ekoloki kontrolisane
hrane.

Integralna poljoprivreda, pa i svi njeni alternativni oblici, oslanjaju se na prirodne uslove
stanita. Standardi odrive poljoprivrede u zemljama EU su veoma zaotreni.
Evropski trend u zatiti ivotne sredine poprima sve ire razmjere, a u poljoprivredi, bez
obzira o kojem obliku proizvodnje se radi, opte usvojeni principi nastoje se staviti pod
kontrolu putem monitoringa, inspekcijskog nadzora, postupcima certifikacije i sl., a posebno
mineralna ubriva, odnosno hraniva:
pesticidi (hlorirani ugljikovodonici, organski fosfati i karbonati),
polihlorirani bifenili (PCB),
teki metali, potencijalno toksini elementi (Cd, Hg, Pb, Mo, As, Co, Ni, Cu, Zn, Mn,
Ag),
bio- stimulatori,
lijekovi (antibiotici, sulfonamidi i sl.).

S obzirom na optu sloenost i karakter difuznog zagaenja sa stanovita poljoprivrede kao
potencijalnog izvora zagaenja, jedino primjenom dobrih poljoprivrednih praksi mogue je
osigurati hranu za ovjeanstvo i sauvati prirodne resurse od degradacije i zatite ukupnog
ekosistema, a samim tim i unaprjeenja kvaliteta ivota na Zemlji.

3.3. Organska proizvodnja

Osnovni pojmovi i definicija organske proizvodnje

O organskoj poljoprivredi se puno govori. Bitno je naglasiti da se organska proizvodnja hrane
temelji na ravnotei u sistemu: zemljite - vazduh - voda - biljke.
Neophodno je definirati ta je to organska, ekoloka ili bioloka poljoprivreda. Moe se rei
da je to takva poljoprivreda koja djeluje korisno na tlo, ovjeka, ivotinje i biljke, koja ne
remeti prirodnu ravnoteu i skladan razvoj u prirodi, koja ne uzrokuje nestanak biljnih i
ivotinjskih vrsta, koja daje proizvod uzgajan na prirodan nain. Prirodan podrazumijeva
uzgoj onakav kakav se odvija u prirodi, spontano i uz intervencije ovjeka koje ne remete
prirodne procese.

62
U svjetskim organizacijama dominantne su slijedee definicije:
Evropska Unija uredba Savjeta broj 2092/91 (lan 2): Poljoprivreda u kojoj su
poljoprivredni i prehrambeni proizvodi dobiveni na bazi organskih materija i bez
upotrebe sintetiko-hemijskih materija oznaava se kao: organska, bioloka ili
ekoloka.
FAO Organizacija UN za hranu i poljoprivredu i WHO Svjetska zdravstvena
organizacija: Ekoloka (organska, bioloka) poljoprivreda je cjelovit sistem
upravljanja proizvodnjom koji unaprjeuje i poveava biodiverzitet, bioloke cikluse i
bioloku aktivnost zemljita.
Ministarstvo poljoprivrede USA: Organska poljoprivreda je sistem proizvodnje koji
izbjegava ili znatno iskljuuje primjenu sintetikih mineralnih ubriva, pesticida,
regulatora rasta u biljnoj proizvodnji i aditiva za stonu hranu.
U Bosni i Hercegovini prihvaen je i ustaljen naziv organska poljoprivreda.

Organska (ekoloka, bioloka) poljoprivreda je vrlo irok koncept koji je prema IFOAM-u
(International Foundation for Organic Agriculture, Meunarodna udruga za organsku
proizvodnju, www.ifoam.org), sustav odrivoga gospodarenja u poljoprivredi i umarstvu.
Obuhvaa uzgoj biljaka i ivotinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu
primarnih proizvoda. Podrazumijeva ekoloki, gospodarski i drutveno opravdane i
najpovoljnije proizvodno-tehnoloke metode, zahvate i sustave koji koriste plodnost tla i
raspoloive vode, prirodna svojstva biljaka, ivotinja i krajobraza. Cilj organske poljoprivrede
je unaprijediti zdravlje i produktivnost uzajamno zavisnih zajednica, ivota zemljita, biljaka,
ivotinja i ljudi. Ovaj oblik proizvodnje danas je reguliran dravnim, regionalnim i
meunarodnim standardima. Svi koraci u proizvodnji od polja do stola su kontrolirani i
dokumentirani te proizvodi oznaeni na odgovarajui nain. Tonije, u veini zemalja da biste
proizvod plasirali kao organski (ekoloki ili bioloki), proizvodni proces mora biti predmet
certifikacije i nadzora te kvalitet garantiran od strane treeg nezavisnog lica.
Meunarodna definicija ekolokih proizvoda data je meunarodno prihvaenim standardima
sa dvije glavne referentne toke: Komisija Codex Alimentarius, zajednika meunarodna
inicijativa Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN (FAO) i Svjetske zdravstvene
organizacije UN (WHO), a koja se bavi sigurnou hrane i pitanjima etiketiranja. Stoga se
organska poljoprivreda i hrana definira kao proizvodnja, rukovanje, prerada i distribucija
hrane koja je organizirana, certificirana i oznaena u skladu sa zakonima i standardima.
U FBiH nije donesen zakon o organskoj poljoprivredi, to u praksi znai da svatko moe
oznaiti i nazvati svoj proizvod organskim, ekolokim ili bio, bez obzira je li on doista
nadziran i je li mu kvaliteta potvrena certifikatom ili ne. Za razliku od Federacije, Republika
Srpska ima donesen Zakon o organskoj proizvodnji hrane (Slubeni glasnik Republike
Srpske broj 75/04). Registar proizvoaa organske proizvodnje je predvien pak zakonom o
poljoprivredi u Federaciji i Republici Srpskoj. Takoer, Zakon o novanoj potpori u
primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji FBiH navodi potporu, izmeu ostalog, za organsku
proizvodnju, a ona je i ostvarivana posljednjih godina u vidu pokrivanja trokova certifikacije
ili kao projekti pod stavkom ruralni razvoj, iako, kako je ve navedeno, nema Zakona o
organskoj proizvodnji pa samim time niti pravilnika koji bi se odnosili na certifikaciju i
registriranje organske proizvodnje i proizvoaa. Novane potpore za organsku proizvodnju
se ostvaruju i u Republici Srpskoj, gdje se mogu ostvariti za pripremu i uvoenje certifikacije
te premija na certificiranu biljnu proizvodnju uz zadovoljenje uvjeta kao to je povrina, a to
pravo ostvaruju i u prijelaznom periodu, odnosno periodu od prihvaanja i uvoenja normi do
63
stjecanja certifikata. Iako u Federaciji ne postoji zakon, organska poljoprivreda je prisutna
dulji niz godina kroz nevladin sektor. Na teritoriju cijele BiH djelovalo je i djeluje nekoliko
meunarodnih certifikacijskih tijela, kao i domaih.
Na podruju Hercegovine djelovalo je vie meunarodnih kua koje su se bavile auditom i
certificiranjem organske proizvodnje, kao to je vedski KRAV (ARANEA), talijanska ICEA,
njemaki IMO itd. Tu su i bosanskohercegovake certifikacijske kue: Organska kontrola,
koja je akreditirana od strane IFOAM-ove agencije IOAS (International Organic Acreditation
Service), i to u skladu sa IAC (IFOAM akreditacijskim kriterijima) i ISO 65 te priznata za
certificiranje organskih proizvoda u treim zemljama, namijenjenih za prodaju na tritima
zemalja lanica EU u skladu sa regulativom EC No 834/2007 i EC 1235/2008, BeHaBiocert.
Ove certifikacijske kue, samostalno ili u suradnji sa europskim, pruaju usluge certifikacije
za podruje BiH, EU, SAD-a, Japana. Dok se u Federaciji proizodi mogu nazivati i oznaavati
kao organski bez obzira na certifikaciju, kod izvoza to nije mogue, jer su ova proizvodnja i
njeno oznaavanje u inozemstvu regulirani propisima.
Organska proizvodnja moe znaiti biljnu proizvodnju, stoarstvo, pelarstvo, preradu i
rukovanje, ali i sakupljanje i preradu samoniklog bilja i umskih plodova. Certifikacija
sakupljanja i prerade samoniklog bilja zauzimaju znaajan udio u organskoj proizvodnji u
BiH pa tako i u Hercegovini. Glavnina organske proizvodnje koja se izvozi iz BiH otpada
upravo na samoniklo bilje i umske plodove. U Hercegovini je zastupljena proizvodnja
eteriih ulja iz samoniklog bilja, kao i suenje i usitnjavanje za ajeve i/ili zainsko bilje. Pri
tomu se rijetko radi o krajnjem proizvodu, ve se prodaje sirovina za dalju preradu u krajnje
proizvode i to veinom u zemlje EU i SAD. Na podruju Hercegovine ima vie kompanija
koje se bave otkupom samoniklih proizvoda (sekundarnih umskih proizvoda), preradom i
prodajom. Oni okupljaju vei broj sakupljaa, a nerijetko na branju rade cijele porodice. Na
podruju Hercegovine sakupljaju se: kadulja, smilje, vrisak, gljive, lovor, juniperusi i ostalo
samoniklo bilje. Radi certificiranja samoniklih proizvoda esto se navode vee povrine pod
organskom proizvodnjom u BiH, nego to one doista jesu. Tu se radi o povrinama na kojima
je doputeno sakupljanje, koje su udaljene od izvora zagaenja, kao industrije, prometnica,
konvencionalne poljoprivrede, nisu tretirane pesticidima, niti su koritena umjetna gnojiva u
gnojidbi. Najee su to ume i umska dobra te se ne radi o povrinama pod organskom
proizvodnjom, ve povrinama na kojima se sakuplja samoniklo bilje i umski plodovi. Od
kompanija koje djeluju na podruju Hercegovine su Aneli s podruja Trebinja, Roing
Ljubuki, Pinus Blidinje.
Osim sakupljakih aktivnosti te prerade samoniklih proizvoda, u Hercegovini je prisutna
organska biljna proizvodnja, dok stoarstva gotovo i nema. Proizvoai ili uzgajivai su
certificirani kao samostalni ili su udrueni oko neke udruge, odnosno nekog pravnog lica u
grupe. Proizvodnja se odvija na malim parcelama ili u zatienim prostorima s vie razliitih
kultura, a izbor ovisi o podruju uzgoja. Tako je u niskoj Hercegovini, odnosno opinama sa
submediteranskom klimom, kao to su Mostar i Stolac, prisutna proizvodnja povra: rajica,
paprika, patlidani, krastavac, rani krumpir, pinat, blitva u jesenskoj sjetvi, luk, mahuna i to
najee u zatienim prostorima te lubenice, bostan (dinja), tikve na otvorenom. Budui je u
tim podrujima prisutna intenzivna, konvencionalna proizvodnja istih kultura, a posjedi su
veinom usitnjeni i rascjepkani, teko je nai pogodne parcele koje su udaljene i zatiene od
mogue kontaminacije sa susjednih parcela pa je i tee organizirati organsku proizvodnju.
Takoer je teko organizirati plodored radi malih parcela, a i veina vrsta interesantnih za
uzgoj potjee iz istih biljnih porodica. To je i jedan od razloga zato u pojedinim opinama
Hercegovine, kao npr. u apljini, organska, biljna proizvodnja nije uope prisutna, ili je
prisutna ali proizvoai teko zadovoljavaju sve potrebne uvjete radi ega mogu biti dulji niz
godina u prijelaznom razdoblju, to je sluaj u opinama Mostar i Stolac. to se tie

64
voarstva, od poetka nadzora i certifikacije uzgajivai su prijavljivali gotovo sve kulture koje
se i inae uzgajaju: breskve, marelice, trenje, ljive, jabuke, jagode, ipak, smokva, vinova
loza. Od navedenih vrsta najpogodnije za uzgoj u organskoj proizvodnji su ipak i smokva
radi malog broja tetoina koje ih napadaju. Neke od navedenih vrsta imaju veliki broj
tetoina u naim uvjetima i njihov uzgoj zahtijeva znatno vie znanja i sredstava. Problemi
su i ovdje blizina parcela sa konvencionalnom proizvodnjom, paralelna proizvodnja, odnosno
uzgoj istih kultura u konvencionalnoj i organskoj proizvodnji, jer su proizvoai oprezni i ne
ele svu proizvodnju organizirati po principima organske poljoprivrede. Takoer se esto
organizira proizvodnja povra u blizini ili u samom vonjaku izmeu redova, da bi se
iskoristile raspoloive obradive povrine.
Znaajniji proizvoa u organskoj proizvodnji je EcoLine koji okuplja vei broj proizvoaa
s organskom proizvodnjom voa i povra na podruju cijele Hercegovine. Uz proizvodnju
voa i povra, tu je i proizvodnja sirupa od ipka, kadulje i zove, a pored organske
proizvodnje, naglasak je na tradicionalne proizvode Hercegovine kao suha smokva, pekmezi,
slatko. Tu su i drugi manji proizvoai sa proizvodnjom voa i povra.
Opine na viim nadmorskim visinama, kao Nevesinje, pojedina mjesta u opini
Prozor/Rama, sa hladnijom klimom i panjakom vegetacijom, su vie orjentirane na ratarske
kulture kao: krumpir, kukuruz, ito, ali i povre: mrkva, cikla, kupusnjae kao i ostalo na
manjim povrinama (najee vrtovi uz kue), ili se radi o neobraenim povrinama sa
prirodnom vegetacijom. Ova su podruja pogodnija u smislu manjeg broja tetoina te veih
obradivih povrina i najee su susjedne parcele naputene i neobraene. Nedostaci su kratka
vegetacija i ogranien broj vrsta za uzgoj.
Problem s kojima se susree openito organska biljna proizvodnja u BiH jest problem
sjemena i sadnog materijala koji bi, prema zahtjevima, trebao poticati iz organske
proizvodnje, ili u sluaju nepostojanja istog moe se raditi o konvencionalnom netretiranom
materijalu, to je gotovo nemogue za itarice i krumpir.
U stoarskoj proizvodnji i preradi se esto govori o domaim ekolokim ili organskim
proizvodima, ali certificirane proizvodnje gotovo i nema. Na tritu se mogu nai domai
proizvodi oznaeni kao eko ili bio, ali kako je navedeno, isti nisu u sustavu certifikacije.
Standardi i zakoni su tu neto sloeniji i tee ih je zadovoljiti. Proizvoa bi prvo trebao imati
certificiranu biljnu proizvodnju ili se udruiti s nekim drugim proizvoaem koji e mu
osigurati hranu za stoku. Takoer, proizvoai ne mogu ispotovati standarde koji se odnose
na odlaganje i rukovanje tekuim i krutim gnojivima.
Organska poljoprivreda openito je na podruju Hercegovine nedovoljno zastupljena.

65
4. KODEKS DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

Temeljni principi dobre poljoprivredne prakse openito obuhvataju razliite aspekte koji
doprinose u konanici kvalitetu proizvoda, ouvanju ivotne sredine i zdravlja ljudi. To su
prije svega: tlo, voda, zrak te aspekti biljne proizvodnje, zatite bilja, animalna proizvodnja,
zdravlje ivotinja i dr. Kodeks poljoprivredne prakse poinje od tla i obuhvata optimalnu
kombinaciju agrotehnikih mjera, ukljuujui primjenu sredstava za zatitu bilja s ciljem
sauvanja prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljita, sprjeavanja oneienja okolia,
prekomjerne upotrebe mineralnih i organskih gnojiva i drugih agrokemikalija te da uzgojeno
bilje ili biljni proizvodi namijenjeni za prehranu sadre to je mogue manje ostataka tekih
metala, rezidua pesticida i drugih sredstava, odnosno aditiva. Naela dobre poljoprivredne
prakse preoblikovane u integriranu poljoprivrednu proizvodnju ukljuuju nadzor, koji
propisuje uvjete proizvodnje, mehanizme inspekcije i certifikaciju proizvoda s ciljem
osiguravanja sigurnosti i kvaliteta u poljoprivrednoj proizvodnji te ublaavanje tetnih efekata
poljoprivrede na okoli i osiguravanje odgovornog odnosa prema stanovnitvu.
Dobra poljoprivredna praksa podrazumijeva primjenu znanja u koritenju prirodnih resursa na
odrivim principima kako bi se proizvela sigurna, zdravstveno-ispravna hrana i drugi
poljoprivredni proizvodi, na human nain i uz obezbjeenje ekonomske isplativosti i
drutvene stabilnosti. Potrebno je poznavati, razumjeti, planirati, mjeriti, biljeiti, kontrolisati
i upravljati proizvodnim sistemom kako bi se ostvarili utvreni proizvodni i ekoloki ciljevi.
Metodologija dobre poljoprivredne prakse odnosi se na specifine proizvodne problem, kao
to su koritenje metoda integralne zatite i odrive poljoprivrede.
4.1. Koristi dobre poljoprivredne prakse

Korist od proizvodnje na temeljima dobre poljoprivredne prakse imaju:
poljoprivredni proizvoai, kroz dodatnu vrijednost svojih proizvoda i laki pristup
lancima prodaje;
potroai, kroz bolji kvalitet i sigurniju hranu, proizvedenu na odrive naine;
privreda i industrija, kroz dodatni profit od boljih proizvoda;
svi, kroz bolje okruenje.
Principi dobre poljoprivrede definisani su parametrima i vrijednostima koji se moraju
potovati u okviru proizvodnog sistema i koje periodino kontroliraju nadlene institucije.
Vodei se principima dobre poljoprivrede, moe se definisati nain rada i proizvodnje za
svaki proizvodni sistem, potujui specifian agro-ekosistem u kom je smjeten.

4.2. Praktina provedba kodeksa dobre poljoprivredne prakse

Za uspjenu provedbu kodeksa dobre poljoprivredne prakse neophodno je potovati principe:
profil poljoprivredne proizvodnje treba da bude izabran prema zemljitu i
agroekolokim uvjetima za specifinu oblast;
degradacija tla treba da bude izbjegnuta, a prethodno degradirano tlo treba da bude
postepeno oporavljeno;
plodnost tla treba da bude odravana ili poboljana odabiranjem odgovarajue metode
uzgoja biljne vrste i obrade;

66
uzorkovanje tla u cilju utvrivanja fiziko hemijskih osobina, ukljuujui i
zagaenja tekim metalima i drugim organskim polutantima (PAH) da bi se dobio
pouzdan podatak o stanju, plodnosti i potrebama za njegovim poboljanjem.

4.3. Tlo Temeljni princip dobre poljoprivredne prakse

Tlo u poljoprivredi ima vanu proizvodnu funkciju i kao neobnovljiva vrijednost iziskuje
posebnu panju tokom koritenja i maksimalnu brigu o plodnosti, strukturi, eroziji i
zagaivanju. Poljoprivredne povrine svakog podruja, predstavljaju nezamjenjiv, neumnoiv
i ogranien prirodan resurs koji je od strateke vanosti za ukupan privredni i drutveni
razvoj.

4.3.1. Izvori kontaminacije

Kada se govori o kontaminaciji tla uglavnom se koriste dva termina. Pod terminom
kontaminacije uglavnom se podrazumijeva sadraj polutanata u tlu znatno iznad graninih
vrijednosti. Termin oneienja tla oznaava sadraj nekog polutanta u tlu u koliinama
koje jo ne ugroavaju egzistenciju ljudi, odnosno proizvodnju hrane.
Brojnim zahvatima ovjek stalno ugroava i zagauje tlo raznim otpadnim materijalima i
otrovnim supstancama kao to su pesticidi, vjetaka i organska gnojiva, nekontrolisano
odlaganje komunalnog otpada i dr. Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi, defolijanti,
desikanti, rodenticidi, akaricidi i dr.) se koriste u relativno velikoj mjeri u poljoprivredi i
sadre znatnu koliinu tekih metala, prije svega: Cu, Hg, Mn, Pb ili Zn. Primjeri
prekomjerne kontaminacije tla tla su fungicidi koji sadre bakarne sprejeve kao to su bakarni
sulfat i bakar oksihlorid. Unoenje brojnih vrstih organskih ubriva (npr. stajnjaka,
komposta, mulja iz otpadnih-komunalnih voda) u tlo, dovodi do nakupljanja tekih metala kao
to su: As, Cd, Cr, Cu, Pb, Hg, Ni, Se, Mo, Zn, Ti i Sb.
Ove vrste zagaenja unitavaju ivi svijet rastresitog sloja tla, prekidaju bioloke tokove, a
posebno ugroavaju one organizme (bakterije, gljive, gliste i dr.) koji djeluju na organske
materije i pretvaraju ih u mineralne supstance neophodne za proces fotosinteze. Osnovne
ovjekove aktivnosti koje najvie degradiraju tlo odnose se prvenstveno na intenzivnu
urbanizaciju, izgradnju industrijskih kompleksa i saobraajnica, kao i deponovanje otpadnog
materijala.

4.3.2. Posljedice kontaminacije tla

Kontaminacija tla tekim metalima i organskim zagaivaima uglavnom se pominje i poima u
negativnom kontekstu. Po definiciji, teki metali su svi metali ija je gustoa jednaka ili vea
od 5g/cm
3
. Prema tome, od osamdeset metala, koliko ih ima u periodnom sistemu elemenata,
njih dvadeset i tri smatraju se tekim metalima. Neki od njih (esencijalni) neophodni su za rast
i razvoj ivih organizama (Co, Cu, Fe, Se, Mn, Zn, Cr, Mo,...), dok su neki toksini (As, Hg,
Cd, Pb,...) i neophodno ih je izbjegavati u svakodnevnom ivotnom okruenju, posebno u
67
ishrani. Teki metali u tlo dospijevaju na vie naina, prije svega kao rezultat pedogenetskih
procesa (raspadanja minerala), ili su antropogenog porijekla.
Najznaajniji pedogenetski procesi su oslobaanje mineralne materije iz matinog supstrata te
translokacija i akumulacija sastojaka u tlu na koloidnoj frakciji. Razgradnja minerala
matinog supstrata deava se pod utjecajem kemijskih procesa, prije svega: hidrolize,
hidratacije, oksidacije, redukcije, razmjene jona i drugih procesa. Metali koji se na ovaj nain
oslobaaju iz matinog supstrata mogu se akumulirati u razliitim slojevima profila tla, a to
su prije svega: kadmijum, olovo, arsen, kalij, iva, ili u niim slojevima eljezo, aluminij,
magnezij, natrijum, nikl, titan i dr.
Kada su polutanti u tlu prisutni u veim koncentracijama, postoji rizik da uu u lanac ishrane i
uzrokuju zdravstvene probleme kod biljaka, ivotinja i ovjeka. Posljedice kontaminacije se
mogu oekivati i na ivi svijet tla (edafon). Najprije se promjene odraavaju na
mikroorganizmima, a zatim na pedofauni. Nakon toga, promjene se mogu manifestirati i na
pogoranju kemijskih i fizikih svojstava tla. U ekstremnim sluajevima mogu se desiti
promjene u stabilnosti agregata tla, vodopropusnosti, smanjenja sadraja krupnih pora,
promjeni kvalitete humusa, svojstava adsorptivnog kompleksa, a u nekim sluajevima moe
doi i do erozionih procesa.
Inventarizacija stanja oneienosti i oteenosti tla, uspostavljanje sistema trajnog
monitoringa i zemljinog informacijskog sistema (ZIS) preduvjeti su za razvijanje
opredjeljenja i odabira mjera kvalitetne zatite tla i sprjeavanja daljih negativnih procesa, a
samim tim i pravilne provedbe kodeksa dobre poljoprivredne prakse.

4.4. Emisija kritinih zagaivaa tla

Nitrati i nitriti
U tlu i akvatinim sistemima, duik se nalazi u obliku nitratnih, nitritnih i amonijum jona i u
tim oblicima ga primarni producenti i asimiliraju iz sredine. Nitrati i nitriti su produkti
oksidacije duika (N2) koji ini 78% vazduha. Nitrat je stabilnija forma oksidovanog azota, ali
se moe redukovati mikrobnom aktivnou do nitrita. Nitrati se, dakle, prirodno javljaju u tlu,
vodi i biomaterijalu (biljke i ivotinje). Usljed zagaenja, nalaze se i u zraku, ali u malim
koncentracijama (1-40 g/m
3
). U tlu, a time i u vodi (ne vie od 10 mg/l), mogu se poveati
koncentracije ovih oblika duika usljed primjene ubriva i odlaganja razliitog otpada.

Nitratna direktiva
Nitratna direktiva (Council Directive 91/676/EEC) je propis Europske unije, koji se odnosi na
zatitu voda od zagaenja nitratima iz poljoprivrednih izvora. Direktiva trai od zemalja
lanica Europske unije da definiu podruja koja su osjetljiva na zagaenje voda nitratima iz
poljoprivrede te da osmisle i primjene operativne programe sprjeavanja takvih zagaenja.
Fosfati
Fosfati se prirodno nalaze u stijenama i drugim mineralnim depozitima. U toku prirodnih
procesa moe doi do oslobaanja fosfatnih jona kao oblika rastvornih u vodi. Pored
prirodnih izvora fosfati mogu dospjeti u ivotnu sredinu usljed razliite antropogene
aktivnosti kao to je na primjer primjena ubriva u poljoprivredi. Fosfati se mogu javiti u

68
obliku ortofosfata, metafosfata ili polifosfata i organski vezanih fosfata. U akvatinim
ekosistemima ove forme se nalaze u obliku slobodnih iona ili kao slabo vezani, kemijski
vezani za sediment ili kao mineralizovane komponente u sedimentu.
Pri aerobnim uvjetima prirodno kruenje materije je u balansu sve do poveanja koncentracija
nitrata i fosfata, a pri tome dolazi do procesa eutrofikacije. Bakterije koje razgrauju organsku
materiju oslobaaju fosfate iz ovog materijala, a koji se jednim dijelom precipitiraju i
skladite u sedimentu, odakle mogu biti osloboeni ako se razviju anaerobni uvjeti.
U anaerobnim uvjetima koji se javljaju usljed intenzivne potronje kisika za oksidaciju
organske materije anaerobne bakterije nastavljaju procese degradacije, to vodi ka produkciji
metana umjesto CO2 i vodikovog sulfida H2S.
Pesticidi
Pesticidi, ili sredstva za zatitu bilja, je zajedniko ime za sva ona jedinjenja koja su
proizvedena za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji da bi se sprijeili ili ograniili tetni
efekti biolokih agenasa, kao to su insekti, glodari, prouzrokovai biljnih bolesti, nepoeljne
biljne vrste (korovi) i dr. Meutim, primjenu pesticida esto prati rizik od neeljenih
posljedica za ivotnu sredinu jer sve vei broj podataka govori da se tragovi pesticida mogu
nai svuda gdje ivimo i radimo; u zraku koji diemo, u vodi koju pijemo, u hrani koju
jedemo. Oni mogu kontaminirati povrinske i podzemne vode; mogu ispoljiti tetne efekte na
gajenim biljkama, korisnim organizmima u zemljitu, korisnim artropodama, sitnim sisarima i
pticama; mogu se nai kao ostaci u hrani i mogu prouzrokovati pojavu rezistentnosti biolokih
agenasa. Poto su pesticidi, sami po sebi, vie ili manje toksine supstance, prirodno je da
postoji interes za istraivanje njihovog prisustva u ivotnoj sredini i djelovanja na zdravlje
ljudi i kvalitet ivotne sredine.
Ostali zagaivai
Svaki poremeaj koliine odreenih kemijskih ili biolokih materija ili fizikih osobina u
odnosu na prirodne, pod uslovom da se moe odreenim postupcima vratiti u prvobitno
stanje, naziva se oneienje, dok zagaenje predstavlja trajan oblik promjene sastava i
osobina okolia. Oneienja su rezultat prije svega ljudske aktivnosti. Razvojem industrije i
upotrebom uglja u proizvodnji energije dolazi do poveanja isputanja ugljinih, sumpornih i
duikovih oksida. Novi val oneienja dolazi upotrebom nafte i naftnih derivata.
Pod pojmom hemijskog oneienja podrazumijeva se namjerno ili nenamjerno isputanje u
okoli hemijskih materija koje nisu svojstvene prirodnom okoliu te svojim djelovanjem
mijenjaju fizike, hemijske i bioloke karakteristike okolia. Jedan od estih izvora zagaenja
je poljoprivreda. Poljoprivredna zemljita se zagauju direktnim hemijskim tretmanom radi
suzbijanja korova, patogena i drugih tetnika. Prekomjernim ubrenjem poljoprivredno
zemljite se zagauje razliitim neorganskim jedinjenjima.
Bioloko oneienje je posljedica razvoja neke vrste organizama (ili mikroorganizama) na
osnovi hemijskog ili biohemijskog oneienja. Organizmi (ili mikroorganizmi) se hrane
hemijskom materijom (najee organskog porijekla) te razmnoavanjem uzrokuju znaajnu
promjenu u okoliu, pri emu mogu utjecati na zdravlje biljaka, ivotinja i ljudi.
Radioaktivna oneienja su posljedica koritenja radioaktivnih materija koje usljed ljudske
pogreke dolaze u okoli. No, postoji i namjerno isputanje radioaktivnih materija u obliku
nuklearnog oruja. Nakon kontaminacije tla radioaktivnim materijama, tlo je dugo godina
nemogue koristiti u poljoprivredne ili druge svrhe.
69
Otpad je skup materija mehanikog, hemijskog, biolokog ili nuklearnog porijekla. Nastaje
iskljuivo ljudskom djelatnou. Nepodesan je za dalju upotrebu i zahtijeva nove naine
obrade i prerade. Dijelimo ga na gasoviti, tekui i vrsti otpad. Otpad moe biti inertan,
neopasan i opasan otpad. Dugoroni cilj je smanjiti koliine otpada na deponijima primjenom
odgovarajuih postupaka. Aktivnosti u tom cilju su: prevencija nastanka otpada, odvajanje,
recikliranje, spaljivanje, odlaganje otpada i obrazovanje javnosti. U sluaju zagaenja tla
neophodno je:
provesti analizu tla,
utvrditi uzrok i nivo zagaenja,
osigurati odvoenje zagaenog tla na doputenu deponiju,
osigurati navoenje novog istog tla,
nai druge namjene,
uvesti kontinuirani pregled.

4.5. Zatita tla

Tlo u poljoprivredi ima vanu proizvodnu funkciju i kao neobnovljiva vrijednost iziskuje
posebnu panju tokom koritenja i maksimalnu brigu o plodnosti, strukturi, eroziji i
oneienju tla.

4.5.1. Plodnost tla

Doprinos tla produktivnosti proizvodnje oznaava njegovu plodnost. Plodnost tla se definie
kao njegov kapacitet da zadovolji potrebe prirodne uravnoteene populacije, a njegova je
jedinstvena sposobnost obezbjeenja biljke vodom, zrakom i hranivim materijama prijeko
potrebnim za rast i razvoj biljke. Vana je za osnovnu proizvodnju organske materije,
hemijskih promjena - fotosinteze, kao kljunog procesa za ivot na Zemlji. Na tom procesu
temelji se uzgoj bilja u poljoprivredi koja osigurava hranu za ljude i krmu za ivotinje. Dobro
planiran plodored usjeva moe imati viestruke koristi. Smanjuje se upotreba sredstava za
zatitu bilja od insekata, bolesti i korova, poboljava se iskoristivost gnojiva i poveava
koliina i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda.

4.5.2. Bioloka aktivnost tla

Tla sadre mnogo ivih organizama, od bakterija i gljiva do sitnih ivotinja. Njihova uloga u
odravanju prirodnih procesa tla presudna je za odravanje hemijske i fizike plodnosti tla.
Prisutnost korisnih ivih organizama dobar je pokazatelj stanja, oni mogu imati vanu ulogu u
proiavanju tla i biolokoj kontroli insekata. Pojedinim sredstvima za zatitu bilja
kontroliramo tetoine, ali njihovom neodgovarajuom primjenom moemo istovremeno
negativno djelovati na razliite korisne organizme u tlu. Zajedno s drugim organizmima one
su osjetljive na teke metale, hemikalije i oneienja koja se unose u tlo.
Prekomjerne koliine organskog ubriva, koje sadre visok udio duika u obliku amonijaka,
kao to je amonijev sulfat te neka stajska gnojiva, mogu smanjiti broj glista u tlu. Poveana

70
bioloka aktivnost osigurava se dodatnim izvorima hrane u tlu. Primjenom kompostiranih
materijala, zrelog stajnjaka, ukljuivanjem trava u plodored i zaoravanjem etvenih ostataka,
stvaraju se preduvjeti za razvoj mikroorganizama i drugih ivih organizama u tlu korisnih za
uspjenu proizvodnju. Sjetvom postrnih i pokrovnih usjeva tokom zime takoer se poveava
populacija korisnih organizama u tlu. Bioloka aktivnost tla poveava sva ostala svojstva tla
bitna za njegovu plodnost - pogodna hemijska reakcija, dobar odnos vode, zraka i visok udio
organske materije.
Preporuke za ouvanje bioloke aktivnosti tla:
pravilnim izborom, nainom i vremenom primijeniti sredstva za zatitu bilja,
izbjegavanjem primjene tenog gnojiva na mokrom i slabo propusnom tlu,
primjenom organskih gnojiva, komposta ili zreloga stajskoga ubriva,
plodoredom u koji je ukljuena biomasa - biljka,
zaoravanjem etvenih ostataka, a ne spaljivanjem,
plitkim kultiviranjem tla umjesto oranjem,
sjetvom postrnih usjeva i pokrovnih usjeva zimi.

4.5.3. Organska materija u tlu

Koliina i vrsta organske materije u gornjem sloju tla utjee na njegova fizika, hemijska i
bioloka svojstva, strukturu tla, obradu, kapacitet za vodu i dostupnost hraniva usjevima.
Promjene u obradi tla mogu uzrokovati porast ili smanjenje organske materije. Glavni cilj
trebao bi biti odravanje organske materije u tlu kao osnove za nesmetan rast usjeva. Koliina
organske materije ovisit e o tlu i nainu obrade. U obraivanim tlima koliina organske
materije nia je nego na trajno zasijanim povrinama, osobito ako je niska koliina biljnih
ostataka koji se unose u tlo. Mijeanje dubokim oranjem gornjih slojeva tla s donjim
slojevima osiromauje gornji sloj tla organskom materijom. Stabilni prinosi u biljnoj
proizvodnji mogui su jedino ako se organska materija u tlu odrava kontinuirano na
zadovoljavajuem nivou.
Preporuke za ouvanje organske materije u tlu:
izbjegavati nepotrebnu obradu tla i duboko oranje,
gnojidba stajskim ubrivom,
zaoravanjem etvenih ostataka, a ne njihovim spaljivanjem,
uvoenjem u plodored meuusjeva za zelenu gnojidbu.

Humus

Hranjivi humus je organska materija, tamne boje, nastao procesima humifikacije i sintezom
kompleksnih organskih jedinjenja, koja se u zemljitu lako razgrauju (korijenje, plodovi,
etveni ostaci, zelenino ubrivo itd.). Hranjivi humus biljnog porijekla ima slijedei sastav:
Ugljikohidrati (celuloza, eeri, skrob 50%);
Lignin (odrvenjeli i odumrli podzemni dijelovi biljaka 1040%);
Duine materije 10%.

Hranjivi humus ima vane funkcije:
71
Mikroorganizmima slui kao izvor hrane, time pospjeuje ukupne aktivnosti zemljita;
Povrinski rasprostranjen i u zoni korjenovog sistema pospjeuje aerobne procese u
zemljitu i razgradnju materije;
Vezane biljne materije ponovo vraa u proces kruenja i tako ih stavlja na
raspolaganje biljkama.
Hranjivi humus stavlja na raspolaganje osnovne elemente za izgradnju humidne materije
trajnog humusa.

Trajni humus se u odnosu na hranjivi humus vrlo sporo razgrauje. On je novonastali
produkt iz organske grupe supstanci od strane zemljinih mikroorganizama i formira sa
glinom koloidnu supstancu zemljita. Trajni humus gradi najvei dio organske supstance
zemljita (90%) i daje tamnu boju gornjeg sloja humusnog tla. Njegov znaaj za plodnost
zemljita je veliki zahvaljujui slijedeim funkcijama:
Na osnovu koloidne funkcije trajni humus ima mogunost vezivanja hraniva i vode i
ustupanja istih biljci;
To je najznaajniji gradivni stabilizacioni element strukture tla;
Tamna mu boja pospjeuje zagrijavanje zemljine povrine;
Sadri glavnu koliinu duika u tlu.

Sastav humusa zavisi od bio-mase, klime, vlanosti tla i njegovog koritenja. U umskim
tlima glavna masa humusa je velika pokrovna masa, a na poljoprivrednim povrinama humus
je sa mineralnim dijelovima povezan i njegov sastav opada od povrine prema dubini. Dakle,
polovina ukupne organske supstance nalazi se u obraenom zemljitu u sloju prvih 10 cm.
Odnos ugljika i duika (C : N)
Mikrobiolokom aktivnou duik se oslobaa iz organske materije, mineralizuje i postaje
pristupaan biljci za usvajanje. Humusni kvalitet se utoliko vie cijeni ukoliko je ukupna
organska supstanca bogatija duikom, odnosno ukoliko je povoljniji ugljiko-duini (C : N)
odnos.
U svjee odumrloj organskoj supstanci odnos C : N je veliki, ali ovisan o biljnim vrstama
(vrsti, starosti, itd.). Razgradnjom u tlu odnos C : N se smanjuje i pribliava vrijednosti 10 :
1, kao to je normalno za veinu tala.
Obogaivanje humusom
U zemljitu se obavlja stvaranje i razgradnja humusa. U jednom stabilnom ekosistemu (ume,
prirodne livade i panjaci) ovi se procesi deavaju stabilno (nema brzih promjena).
Obraivanjem zemljita pojaava se razgradnja humusa pa je neophodno stalno obnavljanje
organskih supstanci.
Obogaivanje zemljita humusom ovisi o:
etvenim ostacima;
namjenskom zasijavanju meuusjeva (zelenino ubrivo);
upotrebi organskog ubriva.

Poljoprivredni proizvoa moe znaajno uticati na poveanje humusa putem:
naina i koritenja zemljita,

72
planiranja plodoreda,
postupcima sa etvenim ostacima,
upotrebom organskih ubriva,
vrstom i koliinom zeleninog ubriva,
intenzitetom obraivanja zemljita.

Organska ubriva

U organskoj proizvodnji hrane upotreba mineralnih ubriva nastalih kao produkt industrijske
proizvodnje hemijskim metodama je iskljuena. Upotreba organskih ubriva je nezamjenjiva,
prije svega u obezbjeivanju mikro i makro hranjiva te poboljanju fizikih, hemijskih i
biolokih osobina zemljita. U konceptu organske proizvodnje hrane simbiotska i
nesimbiotska bakterijska ubriva imaju iroku primjenu. Organske materije koje su temelj u
proizvodnji organskog ubriva, prirodnog su porijekla.
Prema uim podjelama organska ubriva svrstavamo u tri skupine:
ubriva ivotinjskog porijekla,
ubriva biljnog porijekla,
komercijalna organska ubriva.
U odnosu na materijal od kojeg se dobivaju, organska ubriva se svrstavaju na:
stajsko ubrivo (izmet sa prostirkom),
kompost (od razliitih biljnih ostataka),
tresetna ubriva,
zelenino ubrivo,
biljni etveni ostaci (lie, slama, trava, korovi).
Kao organska ubriva koriste se: stajnjak, kompost, treset, lumbri humus, zelenino ubrivo,
osoka, drveni pepeo, biljni rastvori i druge otpadne organske materije nastale kao sporedni
proizvodi u prehrambenoj industriji.
Pored treseta i glistenjaka (lumbri humus), za organsku proizvodnju hrane koriste se neka
organska ubriva nastala biokonverzijom (koritenje mikrobiolokih kultura).
Stajsko ubrivo
Stajsko ubrivo je smjesa izmeta domaih ivotinja i prostirke (osim peradi). Prema nainu
dobivanja i sastavu razlikujemo:
vrsti stajnjak,
osoka,
teni stajnjak.
vrsti stajnjak

To je mjeavina razloenih vrstih i tenih izluevina domaih ivotinja i prostirke. U takvoj
simbiozi, prostirka koja upija tekue ivotinjske izluevine od vrstog izmeta bogate
mikroorganizmima i duikovim materijama stvara ambijent za primjenu vrstog stajnjaka u
organskoj proizvodnji hrane. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domae ivotinje, prostirke i
starosti ubriva. Konjski i oviji stajnjak pogodniji su za tea i hladnija tla, jer su zbog veeg
sadraja suhe materije topliji, a sadre i vie duika, fosfora i kalijuma. Govei i svinjski
stajnjak sadre vie vode, hladniji su i kiseliji pa se sporije razlau. Zato su pogodnija za laka
73
pjeskovita zemljita. Stajnjak se unosi prije osnovne obrade zemljita u jesen, dok se potpuno
zgorjeli stajnjak moe u zemljite unositi u proljee, neposredno pred sjetvu ili sadnju.
Koliina stajnjaka koji se koristi u organskoj proizvodnji razliitih kultura, zavisi od plodnosti
zemljita, vrste i naina gajenja usjeva. Laka zemljita ubre se svake 2-3 godine, a tea
svakih 4-6 godina, zavisno od plodoreda. Uglavnom se upotrebljava 30-40 t/ha stajnjaka.
Stajnjak ima znaajnu ulogu u ouvanju plodnosti zemljita jer se njegovom razgradnjom
formira humus. Humus je znaajan za biohemijske procese u zemljitu te razmjenu i
oslobaanje hranjivih materija u zemljini rastvor odakle ih biljka koristi preko korjenovog
sistema. Unosi se u zemljite osnovnom obradom (zaoravanje) koja se vri od septembra do
novembra. Ovo iz razloga to se nezgorjeli dio stajnjaka, unesen u zemljite, pod uticajem
zemljinih mikroorganizama razlae i fermentira (zgori), pri emu mikroorganizmi za tu
aktivnost troe duik iz zemljita. Ukoliko se stajnjak zaorava u proljee, dolazi do debalansa
duika.
Fermentacijom (zgorijevanjem) stajnjaka u zemljitu formiraju se vazdune pore koje su bitne
za razmjenu gasova i normalno disanje korjenovog sistema. Ukoliko sadraj kiseonika u
zemljitu padne ispod 10% prestaje normalan razvoj biljaka, to je esta pojava kada se
zemljite sabije i ubri stajnjakom. Vrlo je bitno poslije rasturanja stajnjaka izvriti odmah
njegovo zaoravanje. Nezaoran stajnjak rasturen po povrini zemljita, gubi za jedan dan oko
15, za dva oko 20, a za tri dana oko 30% duika. Razlaganjem stajnjaka, formira se humus
koji je osnovni i presudni inilac za stvaranje strukture zemljita. Prema tome, stajnjak utie
na vodno-vazduni reim i ukupne fiziko-hemijske i bioloke procese u tlu.
Osoka

Izluevine domaih ivotinja, odnosno smjesa izmeta, urina i manjih koliina vode, zove se
osoka. Ova smjesa, uglavnom, utie kroz reetkaste podove, ili kanalie du staje, sakuplja se
u podzemne bazene i skladiti. Osone jame, u kojima fermentira osoka uglavnom su
neposredno uz ubrita. Prave se od betona i nisu propusne. Koliina osoke koja se
primjenjuje po jedinici povrine ovisi od koncentracije hraniva. Osnovni nedostaci osoke su:
neprijatan miris u staji i na njivi pri njenom rasturanju,
veliki gubitak hraniva za vrijeme aplikacije,
oteenje strukture tla, te redukcija flore i faune,
odbijanje stoke da pase po apliciranoj povrini.
Koliina dnevno proizvedene osoke varira od 50-90 litara po jednoj kravi. Osoka se ne smije
primjenjivati po golom tlu, a kako bi se ubrzala fermentacija osoke u dno osone jame stavlja
se kompost. Za aplikaciju neophodne su cisterne. Uz pomo mjealica, osoka se mijea,
omoguuje se dotok vazduha i u njoj se stvaraju aerobni uslovi. U suprotnom, pod uticajem
anaerobnih uslova dolazi do stvaranja amonijaka i mlijene kiseline koji su uzronici
neprijatnog mirisa.
Osoka se obino primjenjuje na travnjacima 10-20 t/ha, na panjacima 30-40 t/ha. Optimalno
vrijeme za primjenu je proljee, nakon svake kosidbe ili ispae, kako bi se sprijeio gubitak
hraniva. Osoka se ne smije primjenjivati u jesen, ranu zimu ili na nagnutim terenima, a prije
primjene mora biti fermentirana i starija od tri mjeseca.
Teni stajnjak

To je urin koji se cijedi i otie od vrstog stajnjaka za vrijeme njegovog odlaganja ili direktno
u staji. Teni stajnjak ili gnojnica sadri vodu koja potie od pranja staje.

74
Ova vrsta ubriva bogata je hranivom, posebno duikom. Tako 1 m
3
sadri 5 kg duika, 2 kg
fosfora, 7 kg kalija. Teni stajnjak, kao i osoku, neophodno je mijeati zbog pristupa vazduha
i stvaranja aerobnih uslova. Ne smije se primjenjivati svje, a posebno ne u toku vegetacije.
tetni efekti na zemljite, povrinske i podzemne vode mogui su usljed nestrune primjene.
Prvenstveno se primjenjuje u predsjetvenoj pripremi, unosei ga u zemljite, iako se moe
rasipati neposredno pred osnovnu obradu tla (oranje). Moe se primijeniti i za prihranu
usjeva.
Kompost

Na ekolokim posjedima osnovni princip je kruenje hraniva od svih vrsta organskih
sastojaka spremljenih i kompostiranih i time spremnih za povrat u zemljite. U intenzivnoj
proizvodnji hrane (konvencionalnoj), velike koliine organskih materija (etveni ostaci i
druga biomasa) propadaju usljed slabog nadzora i nepravilnih procesa koji rezultiraju
nestabilnim i pogrenim produktima, to u krajnjem ishodu dovodi do zagaenja proizvoda i
okolia. Intenzivna poljoprivreda je koncepcijski usmjerena na koritenje fosilne energije koja
je direktno ovisna od hemijske industrije (mineralna gnojiva, zatitna sredstva, itd.). U
organskoj poljoprivredi organsku materiju kompostiramo, ime je vraamo u zemljite i
popravljamo njegova fizika, hemijska i bioloka svojstva. Kompostiranje je termofilna
razgradnja organske materije i njena ponovna transformacija u stabilni humus. Temperatura u
kompostnoj masi dostie i do 70 C. Tako se unitavaju patogeni organizmi, sjemenke
korovskih vrsta.
Dobre strane komposta su:
Sa kompostom unosimo u zemljite, pored hraniva, i mikroorganizme koji svojom
aktivnou popravljaju svojstva zemljita.
Unoenjem komposta u zemljite poveavamo koliinu humusa, temelja plodnosti tla.
Sa kompostom poboljavamo fiziko-hemijske i bioloke osobine, time stvaramo ambijent za
povoljan vodno-vazduni reim, sigurne i stabilne prinose.
4.5.4. Kiselost tla (pH)

Utvrivanje pH tla nain je izraavanja kiselosti ili alkalnost tla. Obino se mjeri koristei
ekstrakt vode, gdje je pH 7 neutralan, tla s niim vrijednostima od 7 su kisela, a iznad 7
alkalna. Prije sjetve pojedinih kultura vano je utvrditi pH tla. Zakiseljavanje tla prirodan je
proces u svim tlima, a moe biti poveano aktivnostima ovjeka. Stepen zakiseljavanja ovisi o
strukturi tla, unoenju u tlo atmosferskih oneienja, mineralnih gnojiva te o primjeni
agrotehnikih mjera. Ako tlo nije prirodno dovoljno obezbjeeno kalcijevim ili magnezijevim
karbonatom, pH tla se smanjuje. Vrlo kisela tla sa pH ispod 4 nisu pogodna za poljoprivrednu
proizvodnju. Uzorke tla treba redovno analizirati radi odreivanja potrebnih mjera, da bi se
utvrdilo koliko je materijala za kalcizaciju potrebno. Primjenom postupka svakako valja uzeti
u obzir neutralizirajuu vrijednost materijala za kalcizaciju te je obavljati ee s manjim
koliinama. Primjenom prekomjerne koliine materijala za kalcizaciju smanjujemo
preuzimanje veine hraniva iz tla i potiemo nepovoljne efekte na intenzitet rasta biljaka kroz
due vrijeme.
Preporuke za rjeavanje kiselosti tla:
analiza tla (pH),
odabirom kultura koja se mogu uzgajati na kiselom tlu,
75
obavljanjem kalcizacije i unoenje organske materije (stajnjaka) prije uzgoja
poljoprivrednih kultura,
eim obavljanjem kalcizacije, s manjim koliinama materijala za kalcizaciju.

4.5.5. Sadraj hraniva u tlu

Za zadovoljavajui rast i razvoj biljke trebaju uravnoteenu obezbijeenost biljnim hranivima.
Primarna hraniva duik, fosfor, kalij te sekundarna hraniva kalcij, magnezij i sumpor,
biljkama trebaju u veim koliinama, a bor, bakar, eljezo, cink, mangan, molibden i hlor
biljke trebaju u znatno manjim koliinama (mikrohraniva). Mikrohraniva se obino nalaze u
tlu, no nekad ih treba nadoknaditi iz mineralnog i organskog gnojiva. Tlo treba redovno
analizirati, svake pete godine, da bi gnojidba bila racionalna. Uravnoteenost potrebnih
hraniva prijeko je potrebna kako bi rast biljaka bio optimalan. Odravanjem odgovarajuih
vrijednosti pH tla i sadraja organskih materija u tlu, veina osnovnih zahtjeva usjeva za
hranivima moe biti zadovoljena iz rezervi u tlu ili redovnom primjenom gnojiva.
Preporuke za racionalnu gnojidbu:
redovnom analizom tla utvrditi stanje hraniva,
pravilnom primjenom gnojiva nadoknauju se nedostaci i ispravlja neuravnoteenost u
ishrani bilja,
gnojidbom prilagoenom potrebama usjeva,
pridravanjem plana gnojidbe.

4.5.6. Tekstura i struktura tla

Tekstura tla ovisna je o vrsti stijena i intenzitetu procesa raspadanja, a taj proces raspadanja
tekao je od stepena veih do manjih estica (kamenja, ljunka, pijeska, praha ili gline). Ovako
nastale estice u homogenoj mjeavini ine teksturu tla. Ovisno o udjelu pojedinih estica
razlikujemo:
teka tla koja sadre oko 40% glinastih estica;
ilovae sa jednakim koliinama gline i pijeska;
pjeskovita tla koja sadre oko 10% gline.

Struktura tla predstavlja skupine pojedinih strukturnih dijelova povezanih meusobno.
Najpogodnija je mrviasta struktura tla, u kojoj dominiraju pore ispunjene vazduhom i
vodom. estice zemljita meusobno se povezuju silom (nabojem) gline i ilovae, poput
magnetskog polja. Posebno je ta veza izraena kada se na povrini gline i ilovae nalazi kalcij.
Osim navedenog naina povezivanja, estice tla mogu se povezati i ljepilom koje potie od
eljeznih i aluminijevih hidroksida, a i smolom koja nastaje prilikom razgradnje organske
materije te ljepljivih micelija gljivica u tlu. Planiranjem proizvodnje i odabirom usjeva vodi se
rauna o obradi tla i primjeni svih agrotehnikih mjera radi izbjegavanja naruavanja strukture
tla. Uzimajui u obzir da se struktura tla moe otetiti tokom etve i/ili berbe, ve bi se pri
sjetvi trebalo paziti na stanje usjeva i uvjete na terenu tokom zime, naroito ako se planira
kasno skidanje usjeva. Zbijanje gornjeg sloja tla ili jo vie podslojeva moe ozbiljno natetiti
tlima koja se teko, vrlo sporo i uz velike trokove mogu vratiti u prvobitno stanje. Zbijanje

76
ograniava rast korijena i smanjuje prodiranje vode u tlo. Nepropusno tlo uzrokuje
poplavljivanje, eroziju i prenoenje potencijalnih zagaivaa, gnojiva i sredstava za zatitu
bilja do povrinskih voda. Smanjena dostupnost zraka u tlu utjee na bioloku aktivnost, rast
korijena i smanjenje plodnosti tla, naroito dostupnost hraniva u tlu. Zbog toga je vano
izbjei sve oblike zbijanja tala. Prirodno drenirana tla koja nisu redovno obraivana razvijaju
strukturu koja doputa rast korijena i procjeivanje vode. Upotreba poljoprivredne i druge
mehanizacije u vrijeme koje nije pogodno za obradu, tj. kada je tlo zasieno vodom, moe
ozbiljno zbiti tlo i umanjiti rast korijena.
Preporuke za ouvanje strukture tla:
obradu obavljati kad je potrebna, voditi brigu o ilovastim i glinovitim tlima,
izbjegavanjem upotrebe teke poljoprivredne mehanizacije na prevlanim tlima i
prilagoavanjem dubine oranja potrebama poljoprivrednih kultura,
nedoputanjem ispae na prevlanim tlima,
podrivanjem i zasijavanjem travnjaka te ostavljanjem tla nekada na ugaru.
Napasivanje ivotinja na tlima koja su zasiena vodom ili na tlima u kojima je trenutni nivo
podzemnih voda vrlo visok takoer oteuje strukturu tla i uzrokuje sline probleme. Uvijek
treba uzeti u obzir stanje tla kada se odluuje o vrsti i vremenu upotrebe mehanizacije za
obradu tala. Katkad radnu operaciju oranja moe zamijeniti podrivanje, ime se tlo rahli, a ne
okree.

4.6. Erozija tla

Erozija tla gubitak je estica tla djelovanjem vode i vjetra. Opasnost od erozije treba to vie
smanjiti. Biljke tite tlo od erozije. Kada njih nema, odvoenjem usjeva, napasivanjem ili
krenjem uma opasnost od erozije tla poveana je, a poveana je i tamo gdje je sadraj
organske materije nizak. Erozija uzrokuje gubitak gornjeg sloja tla i smanjuje plodnost tla
odnosei fine estice bogate hranivima. Dubina ukorjenjivanja usjeva i koliina vode u tlu
dostupna usjevu se smanjuje. teta od gubitka tla sa povrina na plitkoj podlozi mnogo je
vea nego ondje gdje su tla duboka. Osim gubitka tla, teta na poljoprivrednim usjevima moe
biti prouzrokovana ispiranjem tla s korijena ili odnoenjem tek zasijanih usjeva. Usjevi se
moraju ponovno sijati to je dodatni troak, a i prinosi su nii radi kasnije ponovljene sjetve.
Uklanjanje naplavina iz jaraka i drenova moe biti skupo. Povrinske vode mogu biti
oneiene naplavinama tla s hranivima i ostacima sredstava za zatitu bilja. Posljedice
nastale erozijom potrebno je sanirati odmah jer se tete u kratkom vremenu prenose na okolna
podruja, zemljita, ceste i uzrokuju dodatna oteenja tala.
Erozija tla vodom
Erozija vodom uzrokuje gubitak tla na obradivim povrinama kad je koliina padavina vea
od usisnog kapaciteta tla za vodu. Padavine mogu prouzrokovati pojavu potoia i vododerina
na odreenim mjestima pri velikoj koliini oborina u kratkom vremenu. Rizik erozije vodom
uvean je na nagnutim terenima koji se obrauju te u nizinama uz rijeke. Sprjeavanje erozije
poinje uoavanjem mjesta gdje postoje velike mogunosti za zastoj vode i poduzimanjem
mjera da bi se smanjili negativni efekti. Mogue erozije tla potrebno je sprijeiti, a naplavine
vratiti na mjesto odakle su odnesene. Pravovremena obrada tla znatno smanjuje opasnost od
erozije. Poeljno je izbjei duboku i uestalu obradu tla ili rad na tlu kad je visoka koliina
vlage u tlu. Nepropusno tlo uzrokuje stajanje vode i moe se razrahliti prije sjetve iduega
77
usjeva. Treba izbjegavati sjetvu kultura sitnog sjemena koje moe biti odneseno zajedno s
povrinom tla. Poveanjem organske materije u tlu osigurava se habitus biljaka, a izbjegava
oteenje tala erozijom.
Erozija tla vjetrom
Erozija tla vjetrom prije svega je opasnost za povrinski sloj tla, koji se otpuhne. Pojaava se
kada je tlo suho, slabo strukturirano, golo i ravno, a vjetar jak. Vjetar odvaja suhi humus,
glinu, prah i pijesak. Najmanje povezane estice najdalje se odnesu. estice tla lako se
razdvajaju i prenose ako je brzina vjetra vea od 20 km/h. Mokra tla, jer su tea, vjetar tee
raznosi. Efikasna mjera protiv erozije tla vjetrom jest podizanje vjetrozatitnih pojaseva,
drvoreda ili grmlja i stalna pokrivenost tla biljem. Neravnost povrine tla sprjeava eroziju
vjetrom, a moe se poveati uspostavljanjem grebenova s pomou zahvata obrade.

Preporuke za sprjeavanje erozije:
povrinu zemljita drati to due pod biljnim pokrovom i tokom zime,
zasijati povrinu travom kao pufer podrujem unutar polja na osjetljivim mjestima,
osobito na padinama i na dnu doline,
promijeniti usjev koji se uzgaja ili ukljuiti travu u plodored,
stvoriti stabilni gornji sloj tla gnojivom ili organskim materijalom,
izbjei nepotrebno duboku i prekomjernu obradu,
saditi ogradu ili napraviti jarke da se sprijei odnoenje tla, usmjeriti vode koje otjeu
dalje od podruja koja su sklona eroziji.

Erozija vjetrom sprijeit e se:
podizanjem vjetrozatitnih pojaseva,
stalnom pokrivenou tla biljem,
neravnom povrinom tla, grebenima visine 5 do 10 cm.

78
5. SMJERNICE KORITENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA
U BILJNOJ PROIZVODNJI

Mogunost koritenja tla/zemljita nekog podruja za pojedine vidove biljne proizvodnje
uvjetovana je agroekolokim imbenicima, a najosnovniji su tlo i klima.

5.1. Smjernice koritenja poljoprivrednog zemljita u voarstvu

Na podruju Hercegovine izdvajaju se dvije regije zanimljive za voarsku proizvodnju:
brdsko-planinska i mediteranska. U svakoj od ovih regija postoje iroke mogunosti
racionalnijeg koritenja komparativnih prednosti pojedinih proizvodnih prostora.
Sadanje stanje voarske proizvodnje na podruju hercegovakih opina FBiH i RS zorno
oslikavaju statistiki podaci o proizvodnji pojedinih vonih vrsta (u tonama) i prinosu plodova
(kg/stablu) (tabele 814 i grafikoni od 1-14).
Slijedom prethodno spomenutih podataka moe se vidjeti koje su vone vrste nale povoljne
uvjete uzgoja na podruju Hercegovine, a iz ega se moe zakljuiti koje su to vone vrste
kojima treba dati prednost u daljem unaprjeenju voarstva. Uglavnom su to vone vrste ve
potvrene na ovom agroekolokom podruju.
U mediteranskom podruju Hercegovine se mogu uspjeno uzgajati suptropske vone vrste
(smokva, ipak, kaki, kivi, nepola, maslina), june vone vrste (vinja maraska, japansko-
kineske sorte ljive), lupinaste vone vrste (bajam, orah). Osim toga, u mediteranskom
podruju se mogu uspjeno uzgajati kontinentalne vrste voaka (jabuka, kruka, breskva,
ljiva, trenja, jagodaste vrste, posebice jagoda) i to sorte ranog, ali i kasnog dozrijevanja.
Uzgojem suptropskog, junog i lupinastog voa moglo bi se pridonijeti smanjenju uvoza voa
sa inozemnog trita. U mediteranskom podruju, zbog specifinih klimatskih uvjeta,
vegetacija poinje ranije pa i plodovi ranije dozrijevaju. Ovo se posebice odnosi na uzgoj
jagoda u zatvorenim prostorima, ali i na otvorenom. Zanimljiva je i proizvodnja ranih sorti
bresaka, ranih sorti jabuka, kruaka i treanja. Poznato je da trenje na ovom podruju
dozrijevaju 3 - 4 tjedna ranije u odnosu na unutranjost. Dakle, rano voe popunjava prazninu
na tritu te postie veu prodajnu cijenu, to svakako pridonosi boljim ekonomskim
rezultatima proizvodnje. Ovdje svakako treba spomenuti da uzgoj vonih vrsta u ovom
podruju ima veliko znaenje za podmirivanje svjeim voem turistikog trita, a posebice
plodovima onih vonih vrsta koje dozrijevaju u vrijeme turistike sezone.
79

Slika 23:Vonjak jabuke gustog sklopa, sorta Golden Delicious
(Izvor: aravanja,P.)

U brdsko-planinskom podruju, gdje postoje vee razlike u reljefu, postoje bitne razlike i u
klimatskim initeljima. Razlike u klimi koje bitno utjeu na proizvodnju vonih vrsta
uglavnom su u temperaturi, koliini i rasporedu oborina. U ovom podruju vegetacija poinje
kasnije pa je i dozrijevanje plodova kasnije. Vone vrste koje se mogu uspjeno uzgajati na
ovom podruju su: jabuka, kruka, dunja, trenja,vinja, ljiva, orah, jagodasto voe (jagoda,
malina, kupina, ribiz, borovnica).
Reljef ima veliki utjecaj na klimu, osvjetljenje i strujanje zraka. Za rast i razvoj stabala
voaka preporuuju se blago breuljkasti tereni (nagiba do 10%), kada je optimalan utjecaj na
zranu drenau vonjaka i temperaturu poloaja. Nagib vonjaka ne bi trebao biti vei od 10
do 15%, jer ako je vei tada se smanjuje povoljnost za proizvodnju, odnosno voke treba
saditi po izohipsama. Ako je nagib vei od 15%, znaajno se poveavaju trokovi terasiranja,
dok se poloaji s nagibom iznad 30% smatraju neprikladnim za uzgoj voaka (Miljkovi, I.,
1991).

Slika 24: Vonjak kruke gustog sklopa (vertikalni kordonac)
(Izvor: La coltura del pero per una produzione integrata, 1993, Verona)

Na svim podrujima uzgoja voa treba birati najbolja tla, jer kao viegodinje kulture vone
vrste ostaju dugi niz godina na istome mjestu. Voke zahtijevaju tla s dubljim profilom
(izuzev jagodastog voa koje je plieg prokorjenjivanja), povoljnih fizikalnih (tekstura,

80
vodozrani odnosi) i kemijskih svojstava (reakcija, organska tvar, koliina fizioloki aktivnog
vapna). U voarstvu specifini agroekoloki i pedoloki uvjeti uzgoja te izbor najprikladnijeg
sortimenta za pojedina podruja uzgoja u znaajnoj mjeri mogu poveati proizvodnost ove
gospodarske grane.
Osuvremenjivanje sortimenta je stalan proces, jer nakon sorti koje su sada aktualne dolaze
nove sorte sukladno potrebama i zahtjevima trita. Uspjean uzgoj neke vone vrste,
odnosno sorte, je odreen i podlogom (na koju je cijepljena sorta), koja ima veu ili manju
sposobnost prilagodbe na odreene agroekoloke uvjete. Primjera radi, evidentna je razliita
osjetljivost podloga na koliinu fizioloki aktivnog vapna i izborom odgovarajue podloge
moemo proiriti areal uzgoja odreene vrste.
Sukladno uvoenju novih sorti i podloga primjenjuju se i noviji uzgojni oblici, npr. za srednje
gusti sklop (panjolska vaza, vretenasti grm), za gusti sklop (vitko vreteno, vretence), koji
zahtijevaju primjenu armature, ali struni kadar koji e raditi na formiranju i odravanju
odabranog uzgojnog oblika.

Slika 25: Vonjak trenje, uzgojni oblik Tatura trelis Slika 26. Prekrivanje stabala PVC folijom radi zatite
od kie i pucanja plodova
(Izvor: Miljkovi, I., 2011.)

Uspjena voarska proizvodnja se mora temeljiti na dobro organiziranoj i uspostavljenoj
rasadniarskoj proizvodnji i na kontroli sadnog materijala od strane strunih institucija.
Kvalitetne i zdrave sadnice su osnovni preduvjet uspjene proizvodnje voa.
Suvremeno voarenje zahtijeva intenziviranje proizvodnje, to podrazumijeva: guu sadnju,
vei broj sadnica po povrini, podloge slabije bujnosti, odgovarajui sortiment,
zadovoljavajuu plodnost tla, dobru ishranjenost stabala, a to podrazumijeva redovitu
gnojidbu, odravanje plodnosti tla (jalovi ugar, kombinacija zatravljivanja ili herbicidna traka,
maliranje), redovito provoenje mjera zatite od bolesti i nametnika. U svrhu osiguranja
vee, sigurnije i kvalitetnije proizvodnje u voarstvu, navodnjavanje je neophodna mjera koja
se u podrujima sa redovitom pojavom sue, namee kao uvjet bez alternative.
81

Slika 27: Naini odravanja tla u vonjaku, (Izvor: http://www.zdravasrbija.com)

Voe se na ovim prostorima uglavnom koristi u svjeem stanju. Jedan dio uroda pojedinih
vonih vrsta se koristi za pravljenje sokova, pekmeza, slatka, rakije i za suenje.
Radi produenja konzumiranja ovih plodova, ali i lake dopreme na trite, trebali bi se
osigurati pogoni za uvanje svjeih plodova, hladnjae. Osim svjeeg voa interesantne su
razne preraevine od voa kao konani proizvodi obiteljskih gospodarstava. Rakija od ljive,
pekmez od ljive, suhe smokve i sok od ipka jesu prepoznatljivi proizvodi ovog podruja, ali
oni kao takvi trebaju i moraju imati specifinu izvornost, kvalitetu i biti ponueni kao eko-
zdrava hrana. Kada se govori o voarskoj proizvodnji, nikako ne treba zaboraviti potrebu
ouvanja zemljita i njegovih dobrih fizikalno-kemijskih svojstava, to je podloga bilo koje
poljoprivredne proizvodnje. Stoga se u planiranju voarske proizvodnje namee potreba
uspostavljanja i razvoja odrivog voarstva.

5.2. Smjernice koritenja poljoprivrednog zemljita u povrtlarstvu

Analizom sadanjeg stanja utvreno je da postoje bitne razlike u proizvodnji povra u
pojedinim opinama na podruju Hercegovine. Agroekoloke specifinosti (reljef, tlo, klima i
voda) uvjetuju rajonizaciju povrtlarske proizvodnje. Poznavanje osobina pojedinih rajona
omoguava da se klima i tlo/zemljite to bolje iskoriste prilikom proizvodnje odreenih vrsta
i sorti povra. Za organiziranje povrtlarske proizvodnje na podruju Hercegovine izdvajaju se
dva rajona: mediteranski i brdsko-planinski. U svrhu to efikasnijeg iskoritavanja i zatite
resursa unutar opina izdvojenih rajona potrebno je obaviti potpuniju rajonizaciju na lokalnoj
razini.
U opinama koje su pod utjecajem mediteranske klime (Mostar, apljina, itluk, Neum,
Ravno, Stolac, Grude, Ljubuki, iroki Brijeg, Berkovii, Bilea, Trebinje, Ljubinje) mogue
je organizirati cjelogodinju proizvodnju povra. To su podruja u kojima se zimske
temperature rijetko spuste ispod 0C te je preporuka intenzivirati zimsku i ranu proljetnu

82
proizvodnju povra. U tom periodu mogu se proizvoditi kupusnjae (kupus, kelj, cvjetaa),
endivija za berbu zimi te rano proljetno povre (mladi luk, rana salata, rani kupus, rani
krumpir, rajica, paprika, krastavac i tikvice). U ljetnom periodu proizvodnja je mogua
iskljuivo uz primjenu navodnjavanja. Ostale hercegovake opine koje su na veim
nadmorskim visinama (Jablanica, Konjic Prozor/Rama, Posuje Kupres, Livno,
Tomislavgrad, Istoni Mostar, Nevesinje, Gacko) radi zranih strujanja s okolnih planinskih
pojasa imaju karakteristike kontinentalne klime. Radi niih temperatura, kao i redovite pojave
ranih jesenjih i kasnih proljetnih mrazeva, zimska proizvodnja povra na veim povrinama
nije uobiajena te se povre uglavnom proizvodi u ljetnom periodu. U strukturi oranine
sjetve navedenih opina najee zastupljene vrste povra su krumpir, kasni kupus, grah, luk,
enjak, mrkva, cikla, pinat, blitva i salata. Uvoenje inovativnih tehnologija u proizvodnju
spomenutih vrsta povra i racionalno koritenje raspoloivih resursa pojedinih opina ima
prioritetno znaenje u poljoprivredi regije Hercegovine.
Kvaliteta tla i mogunost navodnjavanja su osnovni preduvjeti razvoja povrtlarske
proizvodnje. Kod planiranja povrtlarske proizvodnje najbolje je odabrati ravne ili blago
nagnute terene (1-2%) june ekspozicije. Uvaavajui specifine zahtjeve pojedinih vrsta
povra, za proizvodnju je potrebno odabrati kvalitetna tla visoke plodnosti sa sadrajem
humusa 3-5%. Iako se povre moe uzgajati na tlima razliitog mehanikog sastava, ipak je
najbolje odabrati srednje teka tla dobrih vodozranih odnosa. Agrotehnikim mjerama vano
je odravati povoljnu strukturu tla, to je neophodno za normalan rast i razvoj povrtlarskih
biljaka, poevi od faze nicanja i ukorjenjivanja.
U hladnijem dijelu godine povre se proizvodi u zatienim prostorima, ime je osigurana
kontinuirana opskrba trita svjeim povrem. Ovakvom vansezonskom proizvodnjom moe
se osigurati dodatni izvor prihoda te je nuno tehnolokim unaprjeenjima poticati ovaj oblik
proizvodnje. U skladu sa klimatskim uvjetima podruja potrebno je prilagoditi vrijeme
proizvodnje, tip objekta i vrstu odnosno sortu povra. Zatiene prostore treba podizati na
ravnim i prirodno zaklonjenim terenima. Neprikladne su lokacije koje su izloene jakim
vjetrovima jer sniavaju temperaturu u objektu to dovodi do poveavanja trokova za
grijanje. Svakako treba naglasiti da prednost za podizanje zatienih prostora imaju podruja
sa veim brojem sunanih dana, to je karakteristika mediteranskog dijela Hercegovine.
Proizvodnja povra u zatienim prostorima je razvijena i u opinama pod utjecajem
kontinentalne klime, gdje je jo naglaenija vanost pravilnog odabira mikrolokacije prilikom
podizanja zatienih prostora. Radi to bolje iskoristivosti zatienih prostora, kao i
ekonominosti proizvodnje, potrebno je uvesti intenzivniji plodored uz sukcesivnu smjenu
vie kultura. Kao glavnu kulturu treba odabrati one vrste povra koje su najrentabilnije, koje
daju najvee prinose uz postizanje visoke trine cijene. Kao takve kulture izdvajaju se
paprika, rajica i krastavac, koje se uzgajaju nakon vrsta koje su manje zahtjevne prema
toplini poput blitve, salate, pinata i mladog luka.
Visoke i kvalitetne prinose povra je mogue postii samo uz uvoenje suvremenih
tehnolokih postupaka. Intenzivna proizvodnja povra je mogua jedino uz primjenu
navodnjavanja, naroito u uvjetima aktualnih klimatskih promjena kada se zbog redovite
pojave sue i ekstremnih temperatura prinosi znatno smanjuju. Pri tome treba naglasiti
vanost racionalnije potronje vode u sustavima navodnjavanja te bi trebalo pokrenuti
projekte izgradnje suvremenih sustava za navodnjavanje. Kao vrlo efikasan nain
navodnjavanja povra izdvaja se metoda navodnjavanja kap po kap jer je mogue precizno
odrediti normu navodnjavanja uz istovremenu opskrbu biljaka potrebnim hranivima
(fertirigacija) u pojedinim fazama rasta.
83

Slika 28: Nasad kupusa, navodnjavanje kap po kap (Izvor: Sefo, E.)

Kljuni elementi uspjene proizvodnje povra su kvaliteta i zdravstveno stanje sjemena i
sadnog materijala odabrane sorte. Prilikom odabira sorte vani parametri su duina vegetacije,
prilagodljivost sorte na lokalne klimatske i zemljine uvjete, otpornost na bolesti i tetnike,
prinosi, ranozrelost, organoleptika svojstva, kao i dobra odrivost nakon berbe. Sjeme mora
da bude deklarirano od provjerenog i registriranog proizvoaa ili distributera koji jami za
sortnost povra.
U suvremenoj proizvodnji povra koriste se hibridne sorte kojima se uz primjerene
agrotehnike mjere ostvaruju visoki prinosi. Za svako uzgojno podruje, ovisno o tipu i
vremenu proizvodnje pojedinih vrsta povra, potrebno je vrlo paljivo odabrati pogodnu
sortu. Za ranu proizvodnju preporuuju se sorte krae duine vegetacije, dok kasne sorte
imaju duu vegetaciju. Kod odabira sorti salate namijenjenih za proljetni uzgoj cijenjeno
svojstvo je otpornost na prijevremeni razvoj cvjetne stabljike, dok je za uzgoj u zatienim
prostorima bitno svojstvo sposobnost formiranja kvalitetnih glavica u uvjetima niskog
intenziteta svjetla. Za uzgoj rajice na otvorenom sade se determinantni hibridi niskog tipa
rasta, dok su za uzgoj u zatienim prostorima predvieni indeterminantni hibridi visokog tipa
rasta. Hibridi namijenjeni za ranu proizvodnju moraju da imaju dobru sposobnost opraivanja
i oplodnje cvjetova i u nepovoljnim klimatskim uvjetima, naroito u uvjetima slabog
intenziteta svjetla. Za pospjeivanje opraivanja i oplodnje u zatienim prostorima preporuka
je u nasad unijeti konice sa bumbarima. Na taj nain se znatno poveava prinos i kvaliteta
plodova. U tu svrhu kod krastavca uputno je koristiti partenokarpne hibride s iskljuivo
enskim cvjetovima umjesto ranije najee koritenih jednodomnih hibrida, dok je u uzgoju
na otvorenom preporuka u nasad postaviti konice sa pelama.

84

Slika 29 (a, b): Konica s bumbarima u nasadu rajice u zatienom prostoru,
bumbar na cvijetu krastavca (Izvor: Sefo, E.)

Komercijalna proizvodnja veine vrsta povra zasniva se iz presadnica, ime se ostvaruju vei
i stabilniji prinosi. Najbolje je koristiti kontejnerske presadnice proizvedene u specijalno
pripremljenim supstratima u potpuno kontroliranim uvjetima. Takve presadnice imaju brzi i
ujednaeni rast nakon presaivanja, to skrauje trajanje vegetacije te povre dospijeva ranije
u odnosu na uzgoj izravnom sjetvom.

Slika 30: Proizvodnja presadnica salate u kontroliranim uvjetima (Izvor: Sefo, E.)
85

Slika 31: Kontejnerske presadnice lubenice (Izvor: Sefo, E.)

Osim obinih kontejnerskih presadnica, kod nekih vrsta povra (lubenice, rajica, paprika),
sve vie se koriste cijepljene presadnice koje imaju viestruke prednosti. Zahvaljujui bolje
razvijenom korijenu podloge, biljke bolje usvajaju vodu i hranjive tvari pa su bujnije i
otpornije na nepovoljne stresne uvjete. Koritenjem cijepljenih presadnica mogue je izbjei
ili smanjiti probleme uzgoja povra u monokulturi ili suenom plodoredu, to je veliki
problem kod uzgoja u zatienim prostorima.

Slika 32 (a,b,c): Cijepljene presadnice lubenice, rajice i paprike (Izvor: Sefo, E.)

Jedna od preporuenih metoda za dobivanje veih i kvalitetnijih prinosa povra jeste
prekrivanje tla i usjeva razliitim sintetskim materijalima. Na ovaj nain stvaraju se povoljni
mikroklimatski uvjeti za rast biljke to rezultira dva do tri tjedna ranijim dospijevanjem za
berbu.
U uzgoju mnogih vrsta povra za prekrivanje tla najee se koristi crna polietilenska folija
(PE), koja dobro uva toplinu i vlagu i onemoguava razvoj korova. Suprotan efekt ima bijela
folija koja reflektirajui svjetlost sniava temperaturu tla. Bijelim folijama tlo se prekriva u
kasnoj proljetnoj i ljetnoj proizvodnji vrsta povra koje su osjetljive na visoke temperature,

86
kao to je primjerice salata. Koristan uinak bijelih folija se manifestira i primjenom u
zatienim prostorima jer se reflektiranjem svjetlosti poveava osvijetljenost donjih dijelova
biljke, ime se poveava intenzitet fotosinteze. To je posebno vano kod biljaka poput rajice
i krastavca koje su bujne i dolazi do samozasjenjivanja. Usjev se moe prekrivati razliitim
vrstama pauinastih tankih folija (agrotekstil) koje su propusne za svjetlo, vodu, zrak i tite
usjev od niskih temperatura, to je vano kod rane proljetne i kasne jesenske proizvodnje
povra. Primjenom ovih folija mogue je obaviti sjetvu i 10-15 dana ranije, to dovodi i do
ranijeg plodonoenja.

Slika 33 (a,b): Lubenica na crnoj PE foliji, prekrivanje usjeva prozirnom PE folijom i agrotekstilom
(Izvor: Sefo, E.)

Tehnoloka razina proizvodnje povra je razliita u pojedinim opinama i svakako bi u
budeem razvoju povrtlarstva trebalo valorizirati nova tehnoloka rjeenja u odnosu na
standardnu tehnologiju u svrhu ekoloki to prihvatljivije i profitabilnije proizvodnje.

5.3. Smjernice koritenja poljoprivrednog zemljita u ratarstvu

Temeljem podataka prikazanih u poglavlju 1 ovog rada moe se zakljuiti da je ukupna
zasijanost ratarskih kultura na podruju Hercegovine niska, a openito nizak je i prinos
uzgajanih ratarskih kultura.
Uzimajui u obzir tlo kao imbenik mogunosti ratarske proizvodnje, potrebno je rei da su
najbolja tla za veinu itarica duboka, srednje teka, do laka i umjereno vlana tla. Takvih
tala/zemljita na podruju Hercegovine ima to omoguava ratarsku proizvodnju, no kao
ogranienje ovog vanog agroekolokog imbenika treba istai male povrine parcela u
posjedu, odnosno njihovu usitnjenost. Takoer, ne smijemo zanemariti injenicu da velik
utjecaj na odabir pojedinih poljoprivrednih pa tako i ratarskih kultura ima klima nekog
podruja. S obzirom da na veem dijelu podruja Hercegovine prevladava topla, neto
izmijenjena, mediteranska klima, osjetno vie temperature zraka u odreenim fazama rasta
itarica, tj. u periodu vegetacije nakon klasanja, onemoguavaju ostvarivanje ukupnog
genetskog potencijala. Ovime je, izmeu ostalog, mogue objasniti niske ostvarene prinose i
kod strnih ita pa i kukuruza na podrujima pojedinih opina. Ovakvi prinosi ne mogu biti
konkurencija na otvorenom tritu poljoprivrednih proizvoda jer su viestruko manji od onih
koji formiraju cijene tih proizvoda.
87
Da bi se ostvarili pomaci u ratarskoj proizvodnji potrebno je unaprijediti agrotehnike mjere
proizvodnje u odnosu na postojee stanje. Prelazak sa konvencionalnih sustava uzgoja na
racionalne zahtjeva brojne promjene u tehnologiji uzgoja. Mogua vea isplativost ove vrste
proizvodnje lei u prilagodbi najvanijih mjera uzgoja, tj. potrebno je reducirati obradu tla na
najmanju moguu mjeru, minimizirati normu gnojenja, prilagoditi plodored te, to je
najvanije, paljivo odabirati sorte za postojee agroekoloke uvjete.
Opine Hercegovakoneretvanske i Zapadnohercegovake upanije imaju u pravilu loije
prirodno odreene znaajke za veinu ratarskih kultura te male mogunosti za znaajniju
promjenu povrina i intenziteta proizvodnje. Promatrajui s aspekta itarica, proizvodnja se
na ovom podruju treba bazirati na proizvodnji jema za potrebe stoarske proizvodnje te je
posebno potrebno obratiti pozornost na izbor adekvatnog sortimenta u postojeim
agroekolokim uvjetima, to moe dati zadovoljavajue rezultate. Osim jema, znaajniju
ulogu u strukturi proizvodnje treba i dalje imati kukuruz, koji je u pojedinim opinama dao
izvrsne rezultate u proizvodnji i prinosu. U podrujima s niom nadmorskom visinom
najbolje rezultate su dali hibridi iz skupine 400 i 500.
Klimatski uvjeti u Hercegovini, pa time i na podrujima opina naprijed navedenih upanija,
odgovaraju uzgoju duhana poluorijentalnog tipa Ravnjak, Tane i eginovac. Nakon drugog
svjetskog rata duhan je bio dominantna industrijska biljka u Hercegovini. Posljednjih godina
proizvodnja duhana konstantno opada jer proizvoai cigareta preferiraju druge tipove pa
hercegovaki duhan postupno gubi svoje mjesto na tritu. Stoga bi bilo potrebno poraditi na
unaprjeenju proizvodnje ove kulture dodatnim ulaganjima kako bi se poveala
konkurentnost domaeg duhana na domaem tritu.

Slika 34: Nasad i suenje duhana

Iz podataka o ukupno zasijanim povrinama, opine u Republici Srpskoj biljee jako nisku
ukupnu proizvodnju itarica. Vodea kultura u strukturi proizvodnje je penica, a najvie se
sije na podruju opine Nevesinje. Ovo podruje ima prirodno povoljne preduvjete za ovu

88
kulturu. Stoga je ovu proizvodnju mogue viestruko unaprijediti u odnosu na dosadanje
rezultate uvoenjem novog sortimenta, to se u posljednje vrijeme i eksperimentalno
dokazuje.
Od ukupno promatranih podruja po opinama u Hercegovini, najvea proizvodnja ratarskih
kultura odvija se u opinama Hercegbosanske upanije (Livno i Tomislavgrad) na kojima
prevladava umjerena kontinentalna klima pa samim time i postoje povoljniji agroekoloki
uvjeti za uspjeniju proizvodnju. Sadanje stanje povrina pod ratarskim kulturama na
naprijed navedenim opinama ukazuje na nekoliko ogranienja, a jedno od najveih je
stagniranje vode u tlu/zemljitu, koja esto ugroava ozime usjeve ili prolongira sjetvu jarih
kultura. Ovaj problem se rjeava odvodnjom voda hidromeliorativnim zahvatima to iziskuje
dodatna ulaganja u proizvodnju.
U strukturi proizvodnje ovih opina poseban naglasak bi trebalo dati proizvodnji strnih
itarica. Vodea kultura je jeam koja zauzima preko 50% povrine oranica. Proizvodnja
vrijednog i kvalitetnog pivarskog i stonog jema ne znai puno jer zasad nema
odgovarajuih pogona koji bi preradili kvalitetnu sirovinu. Ova se kultura uglavnom koristi za
potrebe stoarstva pa se potrebno bazirati na odgovarajui sortiment estorednog jema od
kojeg se dobiva krmivo sa povoljnim sadrajem proteina. Osim toga, za bolje rezultate u
postizanju prinosa potrebno je voditi rauna o koritenju kvalitetnog i doraenog sjemena te
kontroli bolesti i adekvatnoj primjeni pesticida te racionalnoj gnojidbi duikom.

Slika 35: Dvoredni i vieredni jeam

Jedna od perspektivnijih kultura za uzgoj na ovom podruju, pored penice je i triticale.
Triticale je vrsta strnih itarica nastala krianjem penice i rai. Njegov potencijal rodnosti je
znatno vei od svih postojeih vrsta itarica. Prednost mu je sposobnost uspijevanja u
nepovoljnim agroekolokim uvjetima. Dobro uspijeva na siromanim tlima, otporan je na
niske temperature. Ima visok potencijal proizvodnje zrna i zelene mase vrlo dobrog kvaliteta.
Koristi se u ishrani ljudi, domaih ivotinja i u industrijskoj preradi (pahuljice). Postoje svi
preduvjeti za uzgoj triticalea na ovom podruju iji urod moe biti na razini prinosa domaih
sorti penice pa i vei.
89

Slika 36: Zreli usjev triticalea

90
LITERATURA
Brzica, K., 1982. Praktino voarstvo za svakoga, Glas, Banjaluka
ori, R., 2002.: Bonitetno vrednovanje zemljita opine itluk za uzgoj vinove loze.
Agronomski glasnik, 1-2, str. 25-41, Zagreb
ori, R., 2009.: Adsorpcijske znaajke crveninih tala na karbonatnim sedimentima,
Doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
Krpina I. i sur., 2004. Voarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb
Kurtovi, M., Malievi, A., 2006. Uzgoj maline i kupine, Poljoprivredni fakultet
Sarajevo
Camera di commercio industria artigianato e agicultoltura di Verona, La coltura
del pero per una produzione integrata, Atti del convegno nazionale, 1993, Verona
Miljkovi, I., 2003. Ope voarstvo, kolska knjiga, Zagreb
Miljkovi, I., 2011. Trenja, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb
Miljkovi, I.,1991. Suvremeno voarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb
Resulovi, H., ustovi, H., engi, I., 2008. Sistematika tla/zemljita nastanak,
svojstva i plodnost, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo
ari, T. Muminovi, . 1998. Specijalno ratarstvo, Univezitet Sarajevo
kori, A., 1977. Tipovi naih tala, Sveuilina naklada Liber, Zagreb
kori, A., 1986. Postanak, razvoj i sistematika tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti,
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb
Vego, D., 1999. Strategija razvoja poljoprivrede u Hercegovako-neretvanskoj
upaniji, Mostar
Vego, D., 1999. Voarstvo Hercegovine; perspektive razvoja, Mostar
Znaor, D., 2009. Hrvatska poljoprivreda u susret i nasuprot klimatskim promjenama.
Prilog za okrugli stol Sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom u post-Kyoto periodu,
Zagreb

Ostali izvori podataka
Federalni agropedoloki zavod
Federalni zavod za poljoprivredu
Federalni zavod za statistiku
Republiki zavod za statistiku Republike Srpske
Lokalni akcioni plan zatite ivotne sredine optine Berkovii 2012-2017
Osnovna pedoloka karte BiH, M 1:50 000
Nadlene opinske slube
Smjernice razvoja voarstva, 2008.-2013.,Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
2009.
Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljitem u Federaciji BiH, Federalno
ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, 2011.
Strategija savjetodavnih aktivnosti u poljoprivredi za period od 2011. do 2015. godine
Republika Srpska, Banja Luka 2011.
Strategija poljoprivrednog razvitka i razvitka poljoprivrede u ruralnim podrujima HN/K
(2012 2017. god.)
Drugi nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o
klimatskim promjenama, 2013.
http://www.pssrs.net/public/?page=17
http://www.grude.info/
http://fmoint.gov.ba

Inventar Stanja Poljoprivrednog Zemljišta I Njegovog Korištenja U Regiji Hercegovine

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Inventar Stanja Poljoprivrednog Zemljišta I Njegovog Korištenja U Regiji Hercegovine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

INVENTAR STANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA I

NJEGOVOG KORITENJA U REGIJI HERCEGOVINE

You might also like