TURISTIKA GEOGRAFIJA

1. kolokvij
UVOD
- globetrotter putnik koji putuje oko svijeta
- tur. geografija jedna od disciplina koja se bavi prouavanjem turizma
- znanstvena disciplina koja prouava kretanje turista
- posebno prouava utjecaj turizma na gospodarski i drutveni razvoj te transformaciju
prostora
- objekt prouavanja tur. geografije:
o horizontalna dimenzija prostora u kojoj bitno znaenje imaju prostorne
varijable(lokacija, udaljenost, dostupnost)
o prostorni resursi kao imbenici razvoja turizma
o naini vrednovanja i valorizacije resursa
o elementi i faktori turistikih kretanja
o turistiki promet
o izdvajanje(makro i mikro regionalizacija) i definicija tipova turistikog
prostora
o utjecaj turizma na drutveni i gospodarski razvoj
o transformacija prostora pod utjecajem turizma i odrivost turistikih prostora
o izavanje podruja koja generiraju turiste
o odnose izmeu destinacije i mjesta porijekla turista
o turizam kao fenomen podruj
- rezident graanin neke zemlje koji ivi u drugoj dravi, izvedenica kojom se koriste
zapadne drave a podrazumijeva turista koji putuje u inozemstvo
GEOFRAFSKO-TURISTIKI POLOAJ HRVATSKE
- s matematikog aspekta Hrvatska je smjetena u sredinjem dijelu sjeverne hemisfere,
a veina dravnog prostora okupljena je oko 16.meridijana
- smjetena je na dodiru panonsko-peripanonske, dinarske i sredozemne prirodnogeografske cjeline
- zajednike znaajke europskog Mediterana, pored bogatstva prirodnim resursima je
velika koncentracija starih luka i gradova
-

pojam geografsko-turistikog poloaja oznaava poloaj destinacije u prostoru i njenu

povezanost s emitivnim tritima
pri razmatranju utjecaja geog.-tur. poloaja na turizam posebno se analiziraju prometni
koridori vani za turistike tokove, udaljenost destinacije ili resursa od glavnih
gravitirajuih izvora tur. potranje te poloaj prema komplementarnim ili
konkurentskim resursima i destinacijama
destinacija sinonim za odredite, ili sinonim za tur. lokalitet(zonu, regiju, zemlju ili
ak kontinent)
prometni poloaj Hrvatske, u kontekstu europskih koridora afirmiran je tek 1997. na
treoj paneuropskoj prometnoj konferenciji u Helsinkiju
tada je odreeno deset paneuropskih prometnih koridora
oni vani za Hrvatsku su:

o koridor X Salzburg Ljubljana Zagreb Beograd Solun(prikuplja turiste

iz Njemake, Austrije, sjeverne Italije, dio Slovenije)
o ogranak X.a Zagreb Maribor Graz
o ogranak V.b Budimpeta Zagreb Rijeka(turisti iz Maarske, eke,
Slovake, Poljske)
o ogranak V.c Budimpeta - Osijek Sarajevo Ploe
o plovni koridor VII na plovnom koritu Dunava
-

udaljenosti su svojevrsna konkurentska prednost jer geografsku blizinu Hrvatske

emitivnom tritu njeni konkurenti ne mogu dostii ili prestii

vanjska dostupnost oznaava udaljenost odreenog turistikog odnosno rekreacijskog

sredita od podruja vee koncentracije stnovnitva
pri vrednovanju vanjske dostupnosti u obzir se uzima i procjena kvalitete postojee
prometne infrastrukture

unutranja dostupnost oznaava stupanj povezanosti odreenih toaka unutar

tur.podruja

ZNAAJKE DOSADANJEG PROSTORNOG RAZVOJA HRVATSKE I KORITENJE

PROSTORA
- Hrvatska je proglasila neovisnost 25.lipnja 1991., dok je meunarodno priznata 15.
sijenja 1992. g.
- Dravnopravni okvir prostor ili podruje jedne drave obuhvaa kopnenu povrinu i
povrinu obalnog mora. Podruni kad se odnosi na jedan dio drave
- Povrinu ine kopno 56 594 km2 i obalno more 31 067 km2, odn. ukupno 87 661 km2
- Posebno vrijedni resursi:
o Zatiena podruja prirode
o Spomenika graditeljska batina
o Razvedenost morske obale
o Prirodne ume i nezagaena tla
o Rezerve pitke vode i termalni izvori
o Heterogen krajobraz
-

upravno-teritorijalni ustroj je vaan imbenik za uinkovito gospodarenje prostorom,

koritenje resursa i razvoj djelatnosti
prema zakonima koji su temeljeni na Ustavu RH osnovne jedinice upravnoteritorijalnog ustroja su upanije, opine, gradovi i naselja
Hrvatska ne raspolae ni s jednim primarnim energentom za zadovoljavanje
cjelokupnih sadanjih i buduih potreba za energijom

TEMELJNI TURISTIKI RESURSI HRVATSKE

- resursi opi naziv za prirodne i proizvedene stvari, kao i ljudska znanja i
sposobnosti kojima se moe koristiti kao sredstvima za zadovoljavanje potreba
neposredno u potronji ili posredno u proizvodnji, sva sredstva koja se mogu privesti
korisnoj svrsi
- tur. resursi definirani su kao sva ona sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi u
turizmu nekog podruja

genetski se razlikuju prorodni i antropogeni(koje je stvorio ovjek

kvalitativno se razlikuju izravni i neizravni
turistike atrakcije su prostorno obiljeene brojem
kad se radi o manjem broju znamenitosti li dogaaja koji imaju veliku privlanu mo
tada govorimo o atrakcijama

PRIRODNI RESURSI
- podrazumijevaju se svi prirodni elementi i faktori visokog stupnja privlanosti, koji su
odraz geografske sredine, a koji se mogu turistiki valorizirati
- prema genetskom svojstvu mogu se podijeliti na geomorfoloke, klimatske,
hidrografske, biogeografske i pejsane
- oni su glavna komparativna prednost hrvatskog turizma(Jadransko more i njegova
obala)
GEOMORFOLOKI RESURSI
- ine ih sve pojave i procesi vezani za genezu, rairenost i suvremenu dinamiku reljefa
- sloena turistika atrakcija Hrvatske su nadmorske visine odnosno pojedinani reljefni
oblici
- raspodjela reljefa prema visini pokazuje da je Hrvatska preteito nizinski prostor
budui da visine do 500 m zauzimaju 81, 51% njezine povrine
- visine do 500 m najrasprostranjenije su u panonskom i peripanonskom prostoru
-

znaajna je i krka struktura prostora

od pojedinanih povrinskih krkih oblika brojna su polja u kru a podzemnih spilje

OBALE
- u najirem smislu pod obalom se podrazumijeva onaj dio kopna koji se vidi s broda
dolazei s otvorena mora
- to je najznaajniji element prostora jer se na njima odvija glavni dio tur. aktivnosti
- poeljne su obale umjerene reljefne energije koje omoguavaju vertikalnu
dierencijaciju korisnika i bolje vizure
- razlikuju se na visoke i niske
- za kupalini turizam znaajne su plae(morsko kupalite)
- one su klasificirane na pjeane, ljunane, kamene ploe i plae obrasle travom
- posebno su cijenjene plae koje su u lagunama
-

za naseljavanje i boravak posebno je znaajan fli

flina pobra i fline udoline nalaze se u Istri, Vinodolu, Krku, Rabu, Ravnim
kotarima i Konavlima
ako su pobra karakterizira ih spiranje, jaruanje i klienje
udolinski fli je naplavina
vrlo je vaan za poljoprivredu i znaajan po nalazima vode

OTOCI
- prema najnovijem geodetskom premjeru u obalnom moru RH zabiljeeno je 79 otoka,
525 otoia i 642 hridi ili grebena, ukupno 1246
- Cres ima najveu povrinu
- morfostruktura naziv u geomorfologiji koji se koristi pri klasifikaciji reljefa
o otoci imaju opseg obale vei od 10 km
o otoii opseg obale izmeu 1,5 i 10 km
o hridi stjenovite uzvisine, bez tla i vegetacije
o grebeni podvodne i nadvodne strme i esto usamljene stijene otog sljemena
i bez tla, opseg obale uvijek je manji od 1 km
-

otoci Brusnik i Jabuka su vulkanskog porijekla, Susak je graen od lesa, a svi ostali
otoci su karbonatne grae
pored prirodnog bogatstva temeljni resursi na nastanjenim otocima su stara naselja i
nekretnine, a na nenastanjenim(pustice) autentini panjaci i aktivno poljodjelstvo

PODMORJE
- turistiko ronjenje u RH je dozvoljeno do dubine od 40 m
- u reljefu Jadranskog podmorja istiu se razlike izmeu dubljeg jugoistonog i plieg
sjeverozapadnog dijela
- dno podmorja je krka zaravan potopljena transgresijom
- transgresija je permanentno obiljeje kao posljedica pomicanja obale odn. povrine
pojedinih otoka, godinje iznosi oko 1mm
PLANINE
- planine su reljefna uzvienja koja imaju vee nadmorske visine od 500 m
- postoji i podjela po kojoj su uzvienja do 500 m brjegovi, od 500 do 1000 m su gore, a
planine su preko 1000 m nadmorske visine
- u Hrvatskoj postoji 45 planina iji su vrhovi vii od 500 m
- najvii vrh je Dinara(1831m) na Dinari(navii vrh planine je Troglav 1913m, i nalazi
se u BiH)
- najnii vrh je Veliki Petrovac(512m) na Petrovoj gori
- visinske razlike koje se mogu ostvariti na dvadeset najviih planinskih vrhova u RH
nalaze se izmeu 1000 i 1200 m
- prema kriterijima koji se koriste u grani zimskog sportskog turizma te visine nisu
dovoljno konkurentne alpskim terenima
-

planinski prijevoji su pogodni za izgradnju vidikovaca

za izletniki turizam prikladni su predjeli naglaene relativne nadmorske visine te
velike okrenosti
koncepcija koritenja takvih resursa koja je ula u veinu regionalnih prostornih
planova primorskih upanija svodi se na povezivanje podnoja i vrhova iarom

NIZINE
- najzastupljeniji reljefni oblici su poloji, terasne nizine i lesne (praporne) zaravni, a
njihova krajobrazna osnova su ravne linije

KR
-

prirodno je pravilo da turisti takav prostor doivljavaju kao reljef bez efekta
iznenenja
poloji su vrlo vani i movarni ekosustavi a njihov status ima strategijsko znaenje za
razvoj turizma
znaajan prirodni potencijal panonsko-peripanonskog reljefnog prostora su
geomorfoloke pojave
one su uzrokovane razmjerno ivom tektonskom aktivnosti, tuda se prua nekoliko
rasjednih linija du kojih su nastali brojni termomineralni izvori
skup reljefnih oblika nastalih na stijenama koje su podlone kemijskoj eroziji
granica koja dijeli june krke prostore od sjevernih nekrkih je Karlovac
razlikujemo povrinske i podzemne krke krajolike
najvei krki oblici su polja u kru i zaravni koji su najee kompleksan turistiki
resurs
podzemni krki oblici su jame i spilje
spilje imaju nagib od 45 stupnjeva, a jame vei
u RH su dvije jame dublje od 1000m i 44 dublej od 250m
od spilja u RH su najpoznatije Modra i Medvjea spilja na Bievu, Manita pe u
Paklenici, Cerovake spilje kod Graaca, Biserujka na Krku, Lokvarka u Lokvama i
spilja Baredine kod Porea
u svim valoriziranim spiljama(izuzev Bieva) nalaze se sige u obliku
stalaktita(taloine sa svoda), stalagmita(taloine s poda), i stalagmata(spojeni stalaktiti
i stalagmiti)
resursno su znaajni i krki oblici koji nastaju reverzibilnim procesima, posebno
sedra(traventin) koja je glavni fenomen Korane i Krke
sedra nastaje taloenjem otopljenog kalcijevog karbonata u odreenim uvjetima na
rijenoj vegetaciji

KLIMATSKI RESURSI
- prema Kppenovoj klimatskoj regionalizaciji, na prostoru RH je nekoliko klimatskih
tipova:
o Csa mediteranska klima s vruim ljetima
o Cfa umjereno topla vlana klima s vruim ljetima
o Cfb umjereno topla vlana klima s toplim ljetima
o Df snjeno umska (borealna) klima
-

obiljeja tipova klima su standardizirana te se klime istih obiljeja svugdje u svijetu

oznaavaju istim slovima
velikim slovom oznaen je klimatski razred
prvi mali znak oznaava vlanost(f nema sue, s sua ljeti)
drugi mali slovni znak oznaava ljetne temperature(a vrue ljeto, b toplo ljeto)
arenilo klimatskih tipova na relativno malom prostoru posljedica je orografskih
razlika kao i utjecaja kopna i mora
kako su klimatske razliitosti turistiki resurs korisno je naglasiti da su razlike
pogotovo velike na predjelima koji su naznaeni kao mogue lokacije planimora
planimor skraenica od planine i more, koncepcija razvoja turizma po kojoj turisti
dan provedu na moru, a no u planini, odn. dnevna kombinacija mora i planine

SREDOZEMNA REGIJA
- temperature zraka su ravnomjerne ljeti i u proljee, a razlike su zimi i u proljee
- blage zime i ljeta koja nisu pretopla
- insolacija najea jedinica mjere za osjeaj ugode turista na odreenom prostoru
- najsunaniji su vanjski otoci srednjeg Jadrana(Vis, Lastovo, Bievo i Svetac) i
zapadne obale Hvara i Korule
- srednji i juni Jadran imaju vie sunca od sjevernog
- trajanje sijanja sunca smanjuje se od mora prema kopnu i s porastom nadmorske visine
- prevelik broj padalina je rasporeen na studeni i lipanj
PLANINSKO-KOTLINSKA REGIJA
- razvoj turizma opravdan je na planinama koje imaju niske temperature, povoljan smjer
vjetrova, malo naoblake, dugotrajnu insolaciju i snjene padaline
- skijaki rentabilnim smatraju se oni tereni kojima se snjeni pokriva u tijeku tur.
sezone zadre 90 i vie dana
- povoljne se temperature za zimski turizam nalaze na veim visinama(-3C na visini od
1160m)
- brzine vjetra su manje nego na obali, a prema jaini najee su rangirani kao slabi do
umjereni
- stanje vlanosti je esto blizu zasienosti
- srednje trajanje snjene zime (razdoblje od prvog do posljednjeg dana sa snjenim
pokrivaem) na planinskom prostoru varira od 83 do 185 dana, a prosjeno trajanje
snjenog pokrivaa veeg od 10 cm je 75, 7 dana
UMJERENO-KONTINENTALNA REGIJA
- prostire se na panonsko-peripanonskom podruju
- ljeti temperature rastu od zapada prema istoku, a zimi obrnuto
- posebno negativan element klime je magla koja se zimi zadri i nekoliko tjedana
- najpovoljniji biometeoroloki utjecaji su u proljee i jesen kada je klima svjea i
ugodna
- istoni prostor regije je sunaniji od zapadnog i manje je vlaan
- mala koliina padalina
HIDROGRAFSKI RESURSI
- za razvitak turizma primarno znaenje imaju vodoopskrbljenost turista, taktilna
svojstva morske vode i vizualni kontakt izmeu turista i razliitih pojavnih oblika
vode
- pitka voda usporavajui je imbenik razvoja turizma na udaljenim otocima jer oni
nemaju javni vodovod
MORE
- fiziko-kemijska svojstva morske vode koja joj odreuju vrijednost kao turistikom
resursu su temperatura, slanost i prozirnost
- znaajna su i gibanja morske vode valova i morskih mijena koja isto tako utjeu na
ponaanje gostiju
- temperatura je 18-26 C

slanost je 3.7 %, Jadransko more pripada slanijim morima na svijetu

najvea prozirnost mora je kod Dubrovnika te izmeu Loinja i Unija gdje iznosi 5055 m
prozirnost je sloeno optiko svojstvo koje ujedno upuuje na siromatvo organskim
svijetom
cvjetanje mora uzronik rijeka Po

VODA NA KOPNU
- glavno izvorino podruje je sredinji planinski prostor a najvea gustoa tekuica je
na panonskom prostoru
- veim dijelom otjecanje je orijentirano prema Crnomorskom slijevu i porjeju Dunava
- glavni spremnik podzemne vode su krki tereni a voda u njima okvalificirana kao
obnovljiva
- od prirodnih jezera posebno se istiu Plitvika jezera, Modro i Crveno jezero, Vransko
jezero na otoku Cresu..
- najpoznatiji ribnjaci(umjetna jezera) su Jasinje ili Jelas kod Broda, Siani kod azme
i Konanica kod Grubina polja, od akumulacijskih najvee je Peruko jezero
-

ako se koristi voda za kupanje mora zadovoljiti sljedee kriterije:

o kriterij o istoi
o minimalna dubina vode za kupanje od 80 cm
o temperatura u sezoni kupanja vea od 18 C
o fiziki kvalitetna obala i obalno dno

BIOGEOGRAFSKI RESURSI
- od prirodnih uma u primorju su relevantne ume makije i ouvane pojedinane vrste
borova
- zbog irenja poljoprivrednog zemljita ravniarskih uma je ostalo malo, a ostale su
umske zajednice na sredinjem planinskom prostoru
- znaajna je i uzgojena vegetacija koja obiljeava kulturni krajobraz odreenog
kraja(oranice panonski prostor, vonjaci peripanonski, maslinici primorski)
ZATIENA PRIRODNA BATINA
- prema slubenoj statistici RH u prirodne turistike znamenitosti spadaju: nacionalni
parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, posebni rezervati, park ume, zatieni
krajolici, spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture
-

nacionalni park je preteito neizmjenjeno podruje iznimnih i viestrukih prirodnih

vrijednosti, a obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekolokih
sustava
prvenstveno je namijenjen ouvanju geolokih, morfolokih, paleontolokih,
hidrolokih, floristikih, faunistikih i drugih vrijednosti i znamenitosti
pokazuju znanstvenu, kulturnu, odgojno-obraznovnu i turistiku komponentu
RH ima 8 NP, najvei nacionalni parkovi su Plitvika jezera i Kornati, najmanju
povrinu imaju Brijuni i Mljet
park prirode je prostrano prirodno ili samo dijelom kultivirano podruje kopna(mora,
jezera) s ekolokim obiljejima meunarodne i nacionalne vanosti s naglaenim
krajobraznim, kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima
RH ima 11 parkova prirode

strogi rezervat je podruje s neizmjenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom

prirodom, a namijenjen je iskljuivo znanstvenom istraivanju kojim se ne mijenja
bioloka raznolikost i izvornost prirode te ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih
procesa
to su Hajduki i Roanski vrhovi na Sj.Velebitu i Bijele i Samarske stijene na Velikoj
Kapeli
posebni rezervat je podruje na kojem je posebno izraen jedan ili vie neizmijenjenih
sastojaka prirode, a osobite je znanstvene vanosti i namjene
moe biti botaniki, zooloki, geoloki, hidroloki i rezervat na moru
RH ima 79 rezervata
park uma je prirodna ili saena uma vee pejsane vrijednosti a namijenjena je
odmoru i rekreaciji
RH ih ima 38
zatieni krajolik prirodni ili kultivirani predio vee estetske ili kulturno-povijesne
vrijednosti ili krajolik karakteristian samo za pojedino podruje
postoje 69 zatienih krajolika u RH
spomenik prirode je pojedinani neizmjenjeni dio ili skupina dijelova ive ili neive
prirode koji ima znanstveno, estetsko ili kulturno-povijesno znaenje
moe biti geoloki, geomorfoloki, hidroloki, botaniki, prostorno mali botaniki i
zooloki
RH ima 103 spomenika prirode
spomenik parkovne arhitekture je umjetniki oblikovan prostor kao to je perivoj,
botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored..
temeljni uvjet je da spomenik ima veu estetsku, stilsku, umjetniku, kulturnopovijesnu ili znanstvenu vrijednost
RH ima 135 spomenika parkovne arhitekture

ANTROPOGENI RESURSI
- turisti koji posjeuju antropogene tur.resurse najee su vie obrazovne i kulturne
razine
- antropogene resurse prema njihovom genetskom porijeklu klasificiramo na kulturna
dobra te etnosocijalne, umjetnike i ambijentalne resurse
- prema statikim obiljejima i volumenu kulturna dobra mogu biti nepokretna,
pokretna i nematerijalna
- u RH je 3951 nepokretno kulturno dobro, a njih 461 je meunarodnog ranga, a 5 je
upisano u UNESCO-vu listu svjetske kulturne batine
-

kulturna batina koja dolazi na UNESCO-ov popis mora udovoljiti barem jednom od
kriterija Konvencije o zatiti kulturne i prirodne batine tj. kulturni spomenik mora biti
autentian, mora imat velik utjecaj na kulturu i razvoj u odreenom razdoblju, mora
biti jedinstven primjer odreenog stila, mora biti povezan s idejama ili vjerovanjima
od opeg znaaja ili mora biti primjer tradicionalnog naina ivota karakteristinog za
neku kulturu

prirodna batina se moe uvrstiti na popis ako je primjer za razvoj zemlje ili ivota na
zemlji, ako je obitovalite ugroenih ivotinjskih vrsta ili rezervat divljih ivotinja,
zatita moe biti i zbog iznimne ljepote mjesta

podjela nepokretnih tur. atrakcija na:

o spomenike cjeline
o arheoloka nalazita
o memorijalna podruja i objekte
o pojedinane sakralne objekte
o pojedinane profane objekte
o objektne vrtne arhitekture

spomenike cjeline su ouvana povijesna naselja ili njihov dio

arheoloka nalazita se prema poziciji nalazita podijeljena na podvodna, podzemna i

nadzemna, a prema razdoblju na prapovijesna, antika i srednjovjekovna

pojedinani profani objekti obuhvaaju stambene objekte, gospodarske objekte,

fortifikacijske objekte, javne zgrade, prometne objekte, vodoprivredne i poljodjelske
objekte

pokretna kulturna dobra mogu biti sastavni dio nepokretnog kulturnog dobra ili se
uvaju u kulturnim ustanovama ili kod graana

nematerijalna kulturna dobra su razni oblici kulturnog stvaralatva to se prenose

predajom(jezik, folklorno stvaralatvo, obredi, obiaji, tradicijka umijea i obrti)

ETNOSOCIJALNI RESURSI
- izvedenica od onog to je posebno svojstveno jednom narodu a istovremeno je resurs
- folklor, narodne nonje, rukotvorine, gastronomske vjetine
-

brend ime pod kojim se nalazi prepoznatljiv proizvod ili vie proizvoda na tritu,
koje kupci prepoznaju po njihovoj kvaliteti, vizualnom identitetu i imenu

UMJETNIKI RESURSI
- popis umjetnosti: muzika, drama, knjievnost, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film,
ples i strip
- turisti najee dolaze do umjetnikih djela posredstvom kulturnih institucija
AMBIJENTALNI RESURSI
- pod ambijentalnim resursima podrazumijevamo graditeljske sadraje koji ciljano
dopunjuju druge tur. atrakcije u tur. destinaciji (hotelski, gospodarski, stambeni,
sakralni i portski objekti te prometnice i hortikultura)

PROMETNI RESURSI
- promet je podijeljen na cestovni, eljezniki, cjevovodni, pomorski, zrani, potanski,
telekomunikacijski i svemirski
- obino se razlikuju tri komponente sudjelovanja prometa u turistikom gospodarenju
o prvom komponentom obuhvaen je prijevoz turista do destinacije
o drugom kretanje po destinaciji
o treom promet koji u kombinaciji s drugim uslugama sudjeluje u stvaranju
turistikog proizvoda destincije
-

pendolino dizelski vlak s ugraenom nagibnom tehnikom koji ne mora koiti i

usporavati pri ulasku u kolosijene zavoje

7 meunarodnih zranih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Rijeka, Zadar, Pula i Osijek
3 zrana pristanita (Bra, Loinj i Vrsar)

brodski promet nositelj turizma na otocima

IZRAVNI TURISTIKI RESURSI

- obuhvaaju turistiko-ugostiteljske objekte i pratee turistike sadraje
- pratei tur. sadraji povezani su s dopunskom ponudom unutar i izvan smjetajnih
objekata u tur. destinacijama
DEMOGRAFSKI POTENCIJAL
- detaljno e upoznaje prouavanjem njegovih kvantitativnih i kvalitativnih strukturnih
karakteristika
- pri tome se posebno analiziraju trendovi rasta ukupnog broja stanovnika,
ravnomjernost spolno.dobne strukture, udjel visokoobrazovanih kadrova i njihova
prostorna pripadnost
- poveanje udjela starog stanovnitva
- deagrarizacija naputanje poljoprivrede
- neadekvatno obrazovana struktura
POSEBNO
- 5. lipanj svjetski Dan zatite okolia
- Najstariji nacionalni park na svijetu je Yellowstone, proglaen 1892. g.
2000.godine prvi put flairana voda u ponudi