Prijedlog Četverogodišnjeg Plana I Programa Rada Zagrebačkog Kazališta Mladih

Snjeana Abramovi Milkovi
Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada

Zagrebakog kazalita mladih
Zagreb, listopad 2014.
Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

SADRAJ:
MOTIVACIJSKO PISMO .................................................................................................. 4
O KAZALITU ................................................................................................................... 6
ZKM U SLJEDEE ETIRI GODINE ............................................................................. 8
SWOT analiza sadanjeg stanja .......................................................................................... 9
PEST analiza sadanjeg stanja.......................................................................................... 11
SKICA OSNOVNIH ELEMENATA STRATEGIJE KAZALITA U SLJEDEE
ETIRI GODINE .............................................................................................................. 14
PUBLIKA .......................................................................................................................... 16
UILITE ......................................................................................................................... 19
REPERTOARNI PLAN ZA SLJEDEE ETIRI GODINE .......................................... 21
Programske smjernice.......................................................................................................... 21
1. Istraivanje dramskog teksta ............................................................................................ 22
1.1. Hrvatska suvremenost ........................................................................................... 24
1.2. Budunost je ovdje: predstavljanje i produkcija novih dramskih tekstova i tekstova
za mlade ................................................................................................................ 25
1.3. Suvremena europska drama ................................................................................... 25
2. Autorski i redateljski teatar te izvedbeno pismo ............................................................... 26
3. Vesela znanost ................................................................................................................. 28
4. S druge strane iluzije literatura u teatru ......................................................................... 28
4.1. Svjetski klasici na suvremeni nain ....................................................................... 29
4.2. Neka nova lektira (Suvremena svjetska literatura) ................................................. 29
5. Intermedijalnost pismenost 21. stoljea ......................................................................... 30
6. Poseban program ............................................................................................................. 32
7. Ciklus europskog kazalita .............................................................................................. 32
DETALJAN PROGRAM PO SEZONAMA .................................................................... 33
UMREAVANJE I GOSTOVANJA ................................................................................ 35
PROSTORNO-TEHNIKI I ADMINISTRATIVNI PLAN ZA ETIRI GODINE ...... 36
1. Prostorno-tehniki plan .................................................................................................... 36
2. Ljudski resursi i promjena u organizacijskoj shemi za sljedee etiri godine .................... 37
2.1 Ciljevi i zadaci kadrovskog plana tijekom etiri godine .......................................... 39
MARKETING I ODNOSI S JAVNOU........................................................................ 41
1. Poslovno obrazovanje suradnika ...................................................................................... 41
2. Strateki marketinki plan ................................................................................................ 42
3. Sponzori .......................................................................................................................... 42
4. Komunikacije .................................................................................................................. 42
5. Promocija ........................................................................................................................ 43

6. Kulturno obrazovanje konzumenata ................................................................................. 43

7. Prodaja ............................................................................................................................ 44
FINANCIJSKA ANALIZA ZKM-a.................................................................................. 45
FINANCIJSKI PLAN ZA ETIRI GODINE .................................................................. 46
IVOTOPIS ...................................................................................................................... 49

MOTIVACIJSKO PISMO
Nakon godina bavljenja kazalinim pozivom i karijere koju sam ostvarila unutar struktura
nezavisne kulturne scene, uz kontinuirani razvoj umjetnike karijere na podruju
prvenstveno plesne, ali i dramske umjetnosti (plesaica suvremenog plesa do 2002. godine,
koreografkinja i suradnica za scenski pokret te asistentica reije) te iskustvo rada na
produkciji Festivala plesa i neverbalnog kazalita Svetvinenat, Mediteranskog plesnog
centra i produkciji predstava Zagrebakog plesnog ansambla, smatram da sam pogodan
kandidat za mjesto ravnateljice Zagrebakog kazalita mladih.
Kao dugogodinja umjetnika voditeljica i producentica Zagrebakog plesnog ansambla,
osnivaica i selektorica meunarodnog Festivala plesa i neverbalnog kazalita
Svetvinenat te idejna zaetnica i voditeljica Mediteranskog plesnog centra, posjedujem
znanja o kulturnom menadmentu i vjetine poslovanja u umjetnikoj programaciji,
produkciji, odnosima s javnou i marketingu.
U zadnje 22 godine producirala sam 21 ansambl predstavu suvremenog plesa te 6
predstava manjeg formata, u kojima su esto gostovali i glumci hrvatskog glumita,
organizirala sam 15 izdanja spomenutog festivala u sklopu kojih je gostovalo 150
inozemnih i hrvatskih grupa s preko 190 radova koje je kroz to vrijeme pogledalo priblino
40.000 posjetitelja. Organizirala sam i meunarodne koprodukcijske projekte sa
suradnicima iz panjolske, Njemake, Slovenije i Izraela, ukljuujui koprodukcijsku
predstavu Prepoznavanje krajolika iz 1996. godine koju je Vijee Europe proglasilo
jednim od 10 najboljih europskih projekata na podruju kulture te je dobila i potporu
Vijea Europe iste godine. Takoer, organizirala sam i mnogobrojna gostovanja
Zagrebakog plesnog ansambla na relevantnim svjetskim festivalima i u kazalinim
kuama u Koreji, Izraelu, Meksiku, Egiptu, Njemakoj, Italiji, Sloveniji, Austriji, Poljskoj,
Slovakoj, Francuskoj, Belgiji, Rusiji, Litvi, Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini, a
aktivno sudjelujem u radu razliitih platformi za internacionalno umreavanje (IETM,
Aerowaves, American Dance Abroad).
Osim kroz razvoj vlastitih projekata, kao dugogodinja aktivna lanica scene, lanica irija
na koreografskim natjecanjima u inozemstvu i, tijekom godina, lanica razliitih Vijea za
procjenu kvalitete prijava projekata pri dravnoj i gradskoj upravi, upoznata sam s
razliitim nainima funkcioniranja kazalinog sustava.

Kandidiranjem na mjesto ravnateljice Zagrebakog kazalita mladih namjera mi je svoje

umjetnike i produkcijske kapacitete predstaviti i dati na raspolaganje kazalinoj ustanovi
koju izuzetno cijenim i ije djelovanje sam, vjerujem, sposobna unaprijediti. Smatram
vanim naglasiti da dvadeset i dvije godine svakodnevno dolazim na probe u ZKM, a isto
toliko Zagrebaki plesni ansambl, koji umjetniki vodim, koristi scenu ZKM-a, tako da
dobro poznajem i zaposlenike, ali i nain funkcioniranja, odnosno unutarnji ustroj
kazalita.

O KAZALITU
ZKM (Zagrebako kazalite mladih) osnovao je Grad Zagreb, a registriran je na
Trgovakom sudu u Zagrebu za djelatnost javnog izvoenja dramskih, glazbeno-scenskih i
drugih scenskih djela te prosvjetno-kulturne djelatnosti.
ZKM je osnovan prije ezdeset i est godina kao Pionirsko kazalite i kroz to dugo
razdoblje mijenjao je svoje organizacijske i umjetnike modele te prostor djelovanja, ali
bio je i ostao kazalite koje njeguje osim scenskog, i umjetniko-pedagoki rad, odnosno
kazalite u kojem se okupljaju mladi narataji publike. Upravo kreativni rad s mladima bio
je razlog osnivanja Pionirskog kazalita 29. oujka 1948. godine, u poratno vrijeme kada je
kreativnost trebala biti moralno psiholoka potpora u doba neimatine. Smatram da i danas,
u vremenu velike moralne i drutvene krize te dugotrajne recesije u zemlji, kreativnost
moe pomoi u konstruktivnom okretanju budunosti.
Dananji, suvremeni ZKM, renomirano je kazalite prepoznato samo u Hrvatskoj, nego je
upisano na kulturnoj mapi prestinih kazalinih kua i uglednih kazalinih festivala u
Europi, te je znaajan predstavnik hrvatske kulture u svijetu. ZKM je specifino i
jedinstveno kazalite u Zagrebu upravo po svojoj programskoj orijentaciji, repertoaru
namijenjenom mladima, kao i promicanju suvremenih dramskih tekstova te prezentaciji
suvremenih praksi iz domene plesa, novog cirkusa, crossover anrova i ostalih novih
pravaca u izvedbenoj umjetnosti.
ZKM je vana toka u zagrebakom kulturnom miljeu u kojoj se publika moe informirati
o novim svjetskim izvedbenim trendovima, i to kroz predstave vlastitog dramskog
ansambla te brojnim hrvatskim i svjetskim gostovanjima. ZKM je kazalite ije su
programske smjernice polivalentne i upravo injenica da je ZKM otvoren prema
vaninstitucionalnoj sceni i utjecaju crossover anrova u izvedbenim umjetnostima ini ga
jedinstvenom kulturnom institucijom u zemlji.
Rije je o kazalitu u kojem se godinama njeguje inscenacija suvremenih hrvatskih
tekstova kroz suvremena vienja i promiljanja stvarnosti s izuzetno zanimljivim
glumakim ansamblom koji ima veliko iskustvo rada s razliitim redateljskim pristupima i
poetikama.

ZKM je samo u proloj, 2013. godini, imao 248 izvedbi premijernih i repriznih naslova na
vlastitoj sceni te 13 izvedbi koprodukcijskih projekata, ugostio je 18 inozemnih predstava i
predstavio 46 programa ostalih dogaanja (to ukljuuje i produkcije Uilita), koje je
vidjelo 34.841 gledatelja. Realizirana su tri gostovanja u zemlji i 16 u inozemstvu na
relevantnim festivalima i u kazalinim kuama. Biva ravnateljica ga Dubravka Vrgo
svakako je na nov nain brendirala ZKM i otvorila vrata brojnim koprodukcijama i
gostovanjima u svijetu.
ZKM osim kvalitetnog dramskog ansambla i vlastitih produkcija ostvaruje dugogodinju
suradnju s vaninstitucionalnom scenom: kazalinom, plesnom i novocirkuskom (Bacai
sjenki, Montastroj, Zagrebaki plesni ansambl, Studio za suvremeni ples, Bad.Co itd.) te s
festivalima poput Tjedna suvremenog plesa, Eurokaza, Perforacija i Festivala novog
cirkusa. Osim toga, upravo se kroz ZKM iznjedrio znaajan Festival svjetskog kazalita.
Takva dugogodinja programska orijentacija zasigurno je razvila publiku koja prepoznaje
ZKM kao otvoreni prostor za kazalina istraivanja definiran jedinstvenim repertoarom te
usmjeren ka prezentaciji relevantnih europskih i svjetskih umjetnika.
Vaan segment kazalita je Uilite ZKM-a koje sustavno radi na razvoju kreativnosti kod
djece i mladih kroz dramske, plesne i lutkarske radionice i upravo je ono nukleus iz kojeg
se razvija budua kazalino obrazovana publika, ali i profesionalci u umjetnosti.
S obzirom da Strateki plan, niti osnovni elementi poput misije, vizije i vrijednosti ZKM-a
jo nisu izraeni, polazite za poglavlje O kazalitu odnosi se na zadane programske
smjernice koje je definirao Grad Zagreb te moje vlastito vienje trenutnog stanja ovog
kazalita. U prethodnom tekstu osvrnula sam se na vrijednosti kazalita koje su izuzetne, a
svakako su vidljive izvana.

ZKM U SLJEDEE ETIRI GODINE

Namjera mi je u sljedee etiri godine profilirati i etablirati ZKM koji e se odlikovati
originalnim izvedbeno-scenskim produkcijama, istraivanjem novih formi i trendova te
isticanjem performativne snage glumakog ansambla, progovaranjem o suvremenim
temama jezikom suvremene dramske literature, ali i obradom klasine literature na
suvremen nain, te spremnou na suradnju podjednako s novim, kao i ve etabliranim
autorskim imenima i redateljima. Posebnu pozornost obratit u na njegovanje kazalinog
izraza za mlade, odnosno publiku koja nije obuhvaena repertoarom kazalita "za odrasle"
niti repertoarom djejih kazalita u Zagrebu (vie u poglavlju Publika).
Nastojat u pokrenuti suradnju s novim, mladim umjetnicima, dat u akcent novom
promiljanju o kazalitu kao prostoru za istraivanje koji pored produkcija prua i
mogunost rada na edukaciji profesionalnih umjetnika. Posebnu pozornost posvetit u i
razvoju umjetnikog potencijala ansambla, i to ne samo kroz izvedbeni ve i autorski
angaman, ime e se otvoriti novi pristup ve uhodanom nainu rada, inzistirajui
na jaem kreativnom angamanu umjetnika koje to kazalite ine.
Kvalitetan umjetniki program i otvorenost prema novim kazalinim praksama i nainu
promiljanja kazalita bit e moj imperativ tijekom idue etiri godine. Vodit u se
naelom odgovornog i savjesnog poslovanja te nastaviti rad na izgradnji ZKM-a kao
ugledne kulturne institucije, znaajne za kulturnu scenu Zagreba i cijele regije te jo
prisutnije na kulturnoj karti Europe i svijeta. U financiranju ZKM-a nastojat u se sve vie
oslanjati na sredstva programa Europske unije te u nastaviti razvijati koprodukcijske
modele sa uglednim kazalinim kuama u zemlji, regiji i inozemstvu, kao i organizirati
gostovanja na uglednim festivalima i kazalinim kuama u zemlji i inozemstvu.

SWOT analiza sadanjeg stanja

Analizu sadanjeg stanja skraeno sam uobliila u SWOT analizu, sa svim elementima
koje ine slabosti, prijetnje, ali i prednosti te potencijal koji ima ZKM, koja mi je posluila
kao ishodite za plan i program budueg rada kazalita.
SLABOSTI
-
neprilagoenost dramskog
programa iroj publici,
elitizam programacije,
jaka financijska ovisnost o
proraunskim sredstvima,
premalo tehnikog osoblja na
rasvjeti u odnosu na broj
izvedbi predstava,
premali produkcijskoorganizacijski tim,
premali broj mladih glumaca
nerazmjeran broj zaposlenika
po pojedinim sektorima.
PRIJETNJE
-
SNAGE
-
jaka tradicija u produkciji

suvremenih predstava,
kvalitetan glumaki ansambl,
prepoznatljivost ZKM-a kao
jedinstvenog branda,
iskustvo i tradicija
meunarodnih gostovanja,
pozitivan imid unutar
kazaline struke,
duga tradicija djelovanja
ZKM-ovog Uilita,
veliki broj polaznika Uilita
kao nukleus budue publike i
profesionalaca,
lanstvo u relevantnim,
kazalinim mreama poput
European Theatre Convention.
ekonomski nestabilno stanje u

zemlji i slaba kupovna mo
stanovnitva,
sve slabije mogunosti financiranja
iz lokalne samouprave i dravnog
prorauna,
jednogodinje financiranje i
nemogunost viegodinjeg
planiranja,
novi porezni nameti (npr. poput
uvoenja PDV-a na bruto honorare
inozemnih umjetnika),
mali broj zainteresiranih sponzora
koji podravaju kazalinu djelatnost,
nepostojanje poreznih olakica za
sponzore.
PRILIKE
-
diversifikacija programa,
razvoj kazalita kao kreativne
platforme,
razvoj publike kroz rad u lokalnoj
zajednici, kulturalno ukljuivanje i
proireni marketing,
"oslukivanje" stajalita i potreba
publike preko razgovora s
gledateljima te uvoenja i obrade
anketa,
profesionalno usavravanje
ansambla i zaposlenika,
promidba novih hrvatskih
kazalinih imena,
razvoj volonterske mree,
financiranje iz EU fondova (npr.
Creative Europe i Europe for
Citizens),
mogunost koprodukcijskih suradnji
s relevantnim akterima nezavisne
scene,
jaanje suradnje s dravnim

institucijama u kulturi,
irenje mree partnera i suradnika,
aktivno ukljuivanje u rad
meunarodnih kazalinih mrea te
povezivanje sa slinim
organizacijama u Europi,
fundraising organiziran prema
specifinim projektima, mogunost
okupljanja razliitih sponzora i
donatora po predstavi s obzirom na
razliitost cjelokupnog programa i
osobine pojedinih projekata,
planiranje programa nekoliko
sezona unaprijed u svrhu izvrsnosti i
mogunosti prijave na EU fondove
te fundraising kod potencijalnih
sponzora,
angaman strunjaka u produkciji i
odnosima s medijima u svrhu
razvoja programa,
organiziranje Kazalinog kluba,
mjesta za druenje i razmjenu
iskustva,
uvoenje tehnolokih inovacija,
osuvremenjivanje kazaline opreme
te uvoenje interaktivnih suelja
(touch screen s mogunou
pregledavanja repertoara i kupnje
ulaznica) za potencijalne posjetitelje
u okolici kazalita,
uvoenje hot spota za publiku,
intenzivnija komunikacija s
korisnicima preko drutvenih mrea
te olakanje koritenja usluge preko
mogunosti online rezervacije i
kupovine ulaznica.
10

PEST analiza sadanjeg stanja

Izradila sam i PEST analizu jer rad kulturne institucije poput ZKM-a ovisi o drutvenopolitikom i ekonomskom kontekstu sredine u kojoj djeluje.
P (politiko-pravno
okruenje):
VARIJABLE:
Zakonodavni okvir
Vrednovanje programa
povezano s politikom
E (ekonomsko okruenje):
VARIJABLE:
Mogunosti sponzorstava
Porast reijskih trokova
Slabija platena mo korisnika
- osniva i vlasnik ZKM-a je Grad Zagreb,

- kazalite je registrirano kao javna ustanova u kulturi,
- od ulaska u Europsku uniju esto je usklaivanje
propisa s propisima Europske unije te su mogue
este promjene u poslovanju,
- trenutno je na snazi Naputak o zabrani
zapoljavanja u gradskim ustanovama koje se
financiraju iz prorauna Grada Zagreba,
- aktualno radno i kazalino zakonodavstvo je
neprecizno, neusuglaeno i nesreeno,
- koritenje sredstava za poticanje zapoljavanja
mjerama aktivne politike zapoljavanja iz
nadlenosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje.
- djelovanje ZKM-a dominantno se financira iz

gradskog budeta, to podrazumijeva ovisnost o
politikom kontekstu i o gradskom proraunu,
- godinji proraun kazalita zadnjih godina iznosi u
prosjeku 27 milijuna kuna. Pritom je najvei dio
subvencija iz prorauna Grada Zagreba (gotovo
78%), dok se ostatak odnosi na subvencije
Ministarstva, sredstva koproducenata i sredstva
meunarodnih organizacija (4%) te vlastita sredstva
(18%),
- od pristupnog razdoblja i konanog ulaska u
Europsku uniju, laka je mogunost pristupa
specijaliziranim fondovima, poput programa
Kreativna Europa, te programa za cjeloivotno
uenje i obrazovanje, angairanje volontera i razvoj
publike (Lifelong Learning Programme). Kazalite
je ve koristilo programe Culture Programme 2007.2013.,
- s obzirom na ekonomsku krizu u dravi potencijalni
posjetitelji kazalinih predstava tee se odluuju na
kupnju ulaznica,
- cijene ulaznica (30-70 kn) usklaene su s kazalinom
ponudom u lokalnoj sredini - gotovo su jednake kao
u GK Gavella, povoljnije od HNK Zagreb te
neznatno skuplje od ulaznica u GK Komedija
(dramske predstave) te Teatru &TD
- prema izvjeima ZKM-a prosjena cijena ulaznice
11

nije visoka i iznosi izmeu 30,67 i 39,71 kn, iz ega

proizlazi da veinu gledatelja ini populacija koja
ostvaruje popuste (studenti te grupe u organiziranom
posjetu),
- tee pronalaenje sponzora zbog recesije u
gospodarstvu openiti pad sponzorskih ulaganja u
kulturnim ustanovama u Zagrebu,
- opasnost od uvoenja novih poreznih nameta koje
utjee na ukupno financiranje (primjerice, uvoenje
PDV-a na bruto honorar stranih umjetnika),
- porast trokova tzv. hladnog pogona poskupljenje
trokova grijanja i struje.
S (drutveno okruenje):
VARIJABLE:
Kvaliteta ivota
Mediji
Konkurentno okruenje
- prema prvim rezultatima popisa stanovnitva iz

2011. godine, u Zagrebu ivi 526.710 osoba izmeu
10 i 59 godina starosti koji ugrubo predstavljaju
najvei broj ciljnih skupina ovog kazalita.
Prosjena starost stanovnitva je 41,6 godina,
- prema ranijem popisu stanovnitva (2001.) u
Zagrebu ivi 79.343 osoba sa zavrenim fakultetom
ili akademijom u dobi od 20 do 59 godina te prema
slubenim podacima GUKOS Grada Zagreba iz
kolske godine 2013./2014. ukupno 28.204 uenika
viih razreda osnovnih kola (5. do 8.razred), 38.592
uenika srednjih kola (ukljuujui strukovne kole i
gimnazije). Broj upisanih studenata na Zagrebakom
sveuilitu, prema Izvjeu o radu za akademsku
godinu 2011./2012. bio je 74.783. Ukupnim zbrojem
dolazimo do ire slike najveeg broja ciljne skupine
kojoj se kazalite obraa, a
to je 220.922
stanovnika,
- graani imaju sve manje slobodnog vremena zbog
duljine radnog vremena, velikog broja obaveza i sve
ubrzanijeg tempa ivota,
- u zadnjim sezonama i godinama biljei se porast
broja scensko izvedbenih sadraja i produkcija u
Gradu Zagrebu koji se obraaju istim ciljnim
skupinama gledatelja,
- zbog nedovoljne i neadekvatne edukacije na
podruju scensko-izvedbenih umjetnosti gledatelj
esto nije u stanju prepoznati kvalitetan kulturni
sadraj i sklon je odabiru sadraja zabavnog
karaktera prije kulturno vanog programa,
- iz istog razloga, nedostatne edukacije i
razumijevanja umjetnosti, oblikuje se negativno
javno miljenje kod proraunskih korisnika.
12

T (tehnoloko okruenje):
VARIJABLE:
Opa tehnoloka spremnost
organizacije
Suvremena tehnoloka
opremljenost produkcija i
primijenjena tehnologija u
kazalitu
- razvoj interneta, posebice postojanje drutvenih

mrea, donijelo je novitete i za kazaline subjekte;
mogunost bre komunikacije s korisnicima i
inovativnih naina samopromocije,
- sve vea internetska pismenost graana i razvoj
tehnologije omoguuje koritenje internetskih
sustava za online rezervaciju i kupovinu ulaznica te
animaciju publike na nove, inovativne naine
- tehniko-tehnoloke prilike u ZKM-u su vrhunska
tonska i rasvjetna oprema,
- s obzirom na tehnoloke inovacije, pojavljuje se
potreba dijela populacije za koritenjem novih
tehnologija u predstavama to je esto skupo,
- zbog ubrzanog razvoja tehnologije, potrebno je
redovno osuvremenjivati kazalinu opremu,
- povezanost s ostalim dijelovima grada je
jednostavna zbog dobre pozicije kazalita u centru i
blizine javnog prijevoza. Problem je parkiralite koje
ne postoji, a oblinja garaa je vrlo skupa.
13

SKICA OSNOVNIH ELEMENATA STRATEGIJE

KAZALITA U SLJEDEE ETIRI GODINE
Na temelju elemenata SWOT i PEST analize kreirala sam elemente strategije kazalita u
sljedee etiri godine.
Napomena: Tijekom prve godine mandata svakako bih napravila Strateki plan
ZKM-a. Strategiju bih napravila sa najuim suradnikim timom u upravi kazalita,
uz eventualno konzultiranje vanjskih strunjaka po potrebi. Poredbena referenca
(benchmark) u tom stratekom planu bilo bi Slovensko mladinsko gledalie u
Ljubljani.
ZKM namjeravam dalje izgraivati kao najvanije regionalno kazalite koje
a) promie nove i beskompromisne scenske jezike i poetike kroz:
-
razvoj repertoara koji obuhvaa predstave veeg formata, kao i repertoar za mlade,
njegovanje redateljskog kazalita,
razvoj kreativnog potencijala glumakog ansambla kroz mogunost vlastitog

autorskog rada,
otvaranje novih kazalinih formi te razvoj novih tehnologija i digitalnih umjetnosti

(projektima koji ukljuuju multimedijalnost),
koncertna itanja tekstova novih hrvatskih autora;
b) je otvoreno promociji hrvatskih dramskih pisaca, redatelja, glumaca, performera,

plesaa i drugih talentiranih umjetnika koji ZKM smatraju prostorom suradnje,
dijaloga i kreacije;
c) postavlja zdrave i dugotrajne modele suradnje s vodeim europskim kazalinim
kuama i festivalima kroz koprodukcije, umreavanje i gostovanja,1 uz njegovanje
ve uspostavljenih suradnji;
d) se razvija kao mjesto znanja i kazalinog obrazovanja kroz rad Uilita, ali i
povezivanjem s Akademijom dramske umjetnosti;
e) se posveuje odgoju mlade i odgovorne, informirane i osvijetene publike;
U tom smislu kanim inicirati suradnje i razmjene sa uglednim europskim kuama slinih estetskih i
produkcijskih modela poput Slovenskog stalnog gledalia (SSG) u Trstu, Kaaitheatra u Briselu, Hebbel Am
Ufer u Berlinu, Voruuit u Gentu, Rabenhof Theater u Beu, NYLA, New York itd., sa svim navedenim
kazalinim kuama imam osobni kontakt.
14

f) inzistira na novim modelima razvoja publike, kroz komunikativnost svojih autora i

projekata s publikom, te ih razvija u dijalogu s gledateljima, ali i kroz program To
je moje kazalite koji obuhvaa razvoj publike u obrazovnim institucijama Grada
Zagreba;
g) osmiljava programe koji ukljuuju rad s djecom i mladima, pripadnicima
manjinskih grupa i osobama s invaliditetom te djecom i mladima iz socijalno
ugroenih skupina;
h) razvija nove modele financiranja i samoodrivosti rebrendiranjem kazalita i
privlaenjem novih sponzora te njeguje stalnu suradnju s postojeim sponzorima
i) aktivno sudjeluje u kulturnim programima Europske unije poput Creative Europe,
Europe for Citizens, Lifelong Learning Programme, European Cultural Foundation
(Balkans Arts and Culture Fund).
15

PUBLIKA
Jedan od glavnih zadataka svakako e biti sustavni rad na jaem razvoju publike tijekom
idue etiri godine. Glavna smjernica ZKM-a bit e otvorenost prema zagrebakoj publici
koja e se nanovo vraati u kazalite, ali i dovoenje publike iz oblinjih gradova
organiziranim prijevozom. Prosjena popunjenost predstava ZKM-a u 2013. godini bila je
80,3 %, to je zadovoljavajue veliki postotak, ali smatram da se u budunosti moe i treba
poveati.
Zadaci:
-
senzibilizacija publike s rubnih dijelova grada na suvremeno kazalite,
inzistiranje na neelitizmu kulturne ponude, razumijevanju kazalinog teksta i

uenju o kazalinoj tehnologiji i procesu rada na predstavi,
otvorenost kazalita prema publici kroz razgovore poslije predstava,
razvoj ciljane publike odnosno definiranje publike prema specifinom

kazalinom programu,
dostupnost kazalinog programa mladoj publici,
izlazak kazalita iz zgrade u site-specific prostore, izvoenje predstava u

eksterijeru,
dovoenje publike na izvedbe iz oblinjih gradova i mjesta,
dostupnost kazalita djeci i mladima iz socijalno ugroenih obitelji, razvoj

kazalita koje e biti dostupno svima, bez obzira na socijalni status i financijsku
sposobnost,
inkluzija osoba s invaliditetom i manjinskih grupa u programski rad,
mobiliziranje publike koja prati novocirkuske predstave, suvremeni ples i druge

vrste programa vaninstitucionalne scene u ZKM-u u stalnu publiku ZKM-a,
prijenos predstava na znakovnom jeziku za gluhe osobe i osobe s oteenim

sluhom,
titlovi na engleskom jeziku za strane turiste.
Ciljne skupine:
-
uenici i studenti - populacija gledatelja od 13 do 19 godina;
urbana publika sa smislom za suvremenu umjetnost populacija od 20 do 59

godina;
publika iz lokalne zajednice koja nema naviku odlaska u kazalite (razvoj).
16

ZKM kao kazalite za prvenstveno mladu publiku ima posebnu odgovornost prema
osjetljivoj populaciji gledatelja od 13 do 19 godina, a to su tinejderi, odnosno budua
zagrebaka kazalina publika, publika koja je u prilici zavoljeti ili ne zavoljeti kazalite.
Kazalite poput ZKM-a ima veliku odgovornost kazaline edukacije upravo takve
populacije. Ova ciljna skupina nije pokrivena kazalitima za djecu niti javnim kazalitima
"za odrasle". Tu pripadaju razne kategorije gledatelja (prema dobnom, obrazovnom i
ekonomskom profilu), ali u isto vrijeme rije je o irem generacijskom krugu povezanom
zajednikim kulturalnim, estetskim i tehniko/tehnolokim preferencijama. Izazov je
promatrati tu skupinu kao cjelinu, ali uz visoku svijest o raznovrsnosti i "niama" unutar
skupine. Ipak, senzibilizacija na kazalite vana je ve u kolskom razdoblju.
Razvoj publike namjeravam ostvariti kroz program To je moje kazalite, koji bi ukljuivao
srednjokolce u rad kazalita, ne samo preko inscenacija lektire prenesenih na scenu, nego
i kroz posjete kazalitu i gledanje proba, kroz mogunost razgledavanja kazalita iznutra,
mogunost praenja procesa nastajanja predstave i razgovora s umjetnicima. Vaan su dio
pribliavanja kazalita srednjokolcima gostovanja umjetnika (glumci i redatelji,
kostimografi i scenografi) u kolama i osmiljena priprema publike za predstave koje e
gledati u kazalitu, povratna informacija o vienim predstavama te razgovor o
oekivanjima, eljama i interesima mladih.
Takoer bih predloila organiziranje radionica u kolama i s nastavnicima i profesorima na
kojima bi se, kroz prezentacije predstava ZKM-a, kazalite pribliilo i profesorima i djeci,
kao neka vrsta sata kazalinog odgoja. Projekt bi se realizirao u suradnji s glumakim
ansamblom ZKM-a koji bi sudjelovao u stvaranju i provedbi programa.
Navedene metode pomogle bi da u budunosti, nakon evaluacije rada sa suradnicama,
detaljnije razraujemo marketinke aktivnosti i osmiljavamo sve konkretnije i tonije
pristupe ciljnim grupama gledatelja.
Dugoroni razvoj publike planiram kroz znanstveno-istraivaki projekt Istraivanje i
gradnja publike, u suradnji sa srednjim kolama, Filozofskim fakultetom te Uiteljskim
fakultetom i Fakultetom za edukaciju i rehabilitaciju. Istraivale bi se reakcije
srednjokolaca i studenata na viene predstave te njihove potrebe, potaknulo bi se kreiranje
programa drukijeg pristupa klasinoj literaturi hrvatske i svjetske dramske i prozne
17

batine, na nain prilagoen novim naratajima gledatelja i novim oblicima edukacije, kroz
razgovore, tribine, radionice, istraivanja i ankete.
Ovaj poseban projekt prijavili bismo na program EC Creative Europe za program
financiranja razvoja publike.
18

UILITE
Iz biveg Pionirskog kazalita (PIK-a) i kreativnog rada s djecom u poratno vrijeme poslije
II. svjetskog rata razvilo se Zagrebako kazalite mladih. Velik broj uglednih pedagoga
radio je vie od ezdeset godina s tisuama djece u Zagrebu, ne odgajajui samo neke od
znaajnih hrvatskih umjetnika, ve djelujui kao platforma za razvoj budue kazaline
publike.
Uilite je vaan dio ZKM-a, neprocjenjiva kreativna platforma za priblino 1400 djece
koja se svake godine upisuju u Dramski, Plesni i Lutkarski studio. Programi Uilita, osim
to umjetniki obrazuju djecu, kreativno osmiljavaju njihovo slobodno vrijeme, svakako
pomau u otkrivanju darovite djece i daju poticaj razvoju umjetnike pedagogije.
Uilite djeluje kao platforma za razvoj kazalinih znalaca i publike, kao i platforma za
razvoj buduih profesionalaca u izvedbenim umjetnostima.
Zadaci Uilita u buduem programskom razdoblju su:
-
integriranje darovitih polaznika dramskog studija u profesionalne predstave,

ako se ukae mogunost i potreba,
suradnja s Akademijom dramske umjetnosti na usavravanju metodologije

pedagoga, kao i na integraciji mladih buduih profesionalnih glumaca i
polaznika Uilita,
mogunost integriranja najuspjenijih predstava Uilita u repertoar ZKM-a,
rad pedagoga Uilita na metodolokom usavravanju,
educiranje polaznika Uilita o radu na predstavi gledanjem proba

profesionalnog ansambla,
organizacija nedjeljnih matineja u koje bilo ukljueno i Uilite u sklopu All

Family programa. Taj program bio bi dio kulturnog obrazovanja za cijelu
obitelj, a ukljuivao bi gledanje predstava i radionice pod vodstvom pedagoga
Uilita, promiui meugeneracijski dijalog te istraujui kako najmlai i
najstariji lan obitelji doivljavaju kazalite i poruke koje ono prenosi,
edukacija cirkuskih vjetina u sklopu Uilita otvaranje zasebnih izvedbenih

grupa kojima bi u sreditu istraivanja bio scenski pokret oplemenjen cirkuskim
tehnikama.
19

Kako je to novi programski segment rada Uilita dodatno ga obrazlaem; uz

dramske, plesne i lutkarske grupe, ZKM e za potrebe edukacije djece i mladih u
suvremenim izvedbenim tehnikama otvoriti mogunost pohaanja grupa kojima e
fokus biti na cirkuskim vjetinama poput ongliranja, ekvilibrizma, akrobatike,
zrane tehnike, klaunerije koje bi im prenosili hrvatski cirkuski umjetnici. Uz
gostovanja meunarodnih novocirkuskih produkcija, u suradnji s Festivalom novog
cirkusa organizirat emo i edukacijske radionice za lanove Uilita, kao i za
pedagoge koje bi vodili inozemni umjetnici predstavljeni na spomenutom festivalu.
U nedostatku cirkuske edukacije u Hrvatskoj ovaj edukacijski modul moe postati
prepoznatljiv mehanizam stvaranja buduih artistikih kadrova u Zagrebu, kao i
ZKM-ova budueg kadra koji bi mogao udovoljiti razliitim potrebama scenske
prisutnosti.
20

REPERTOARNI PLAN ZA SLJEDEE ETIRI GODINE

Programske smjernice
Osobitosti programa i programska orijentacija:
a) ZKM kao kreativna platforma hrvatskih i svjetskih umjetnika;
b) razvoj autorskog scenskog pisma, odnosno redateljskog teatra;
c) razvoj teatarske, drutvene svijesti izborom repertoara;
d) teatar za mlade i sa mladima s akcentom na obrazovnom aspektu u tematici
predstava za mlade i najmlae (borba protiv nasilja, ovisnosti, razvoj socijalne
osjetljivosti, solidarnosti, ekoloke osvijetenosti);
e) inkluzija osoba s invaliditetom u program - posebni programi za osobe sa
invaliditetom: primjerice, titlovi na hrvatskom jeziku za publiku sa slunim
problemima, izvedbe predstava s prijenosom teksta na znakovnom jeziku, suradnja
sa Kazalitem slijepih i slabovidnih Novi ivot na produkcijama;
f) jaanje uloge ansambla - ukljuivanje ansambla u repertoarnu politiku i
preuzimanje odgovornosti za stvaranje pojedinih programa i programskih
smjernica.
Programska orijentacija podijeljena je u slijedee tematske i produkcijske cjeline:
1. Istraivanje dramskog teksta
1.1. Hrvatska suvremenost
1.2. Budunost je ovdje
1.3. Suvremena europska drama
2. Autorski (redateljski) teatar te izvedbeno pismo
3. Vesela znanost
4. S druge strane iluzije
1.1. Svjetski klasici na suvremeni nain
1.2. Neka nova lektira (Suvremena svjetska literatura)
5. Intermedijalnost, pismenost 21. stoljea
6. Poseban program
21

1. Istraivanje dramskog teksta

U posebnom repertoarno-organizacijskom ciklusu iznimnu pozornost posvetit u
prezentaciji, produkciji i sustavnom ulaganju u razvoj suvremenog dramskog pisma, s
naglaskom na nove, inovativne autore i autorice koji na originalan nain promiljaju i
hrvatsku i kompleksnu, europsku stvarnost. U tu repertoarnu smjernicu ukljuit u i
adaptacije suvremenih hrvatskih, ali i svjetskih romanopisaca, u suradnji sa autorima
romana, ali i zainteresiranim dramaturzima mlae generacije.
Pokuat u uiniti ZKM mjestom za prouavanje i njegovanje novih tendencija u podruju
hrvatske i svjetske drame i to kroz:
stalne i repertoarno obrazloene inscenacije ponajboljih recentnih tekstova mladih

dramskih pisaca na Sceni Istra, Sceni Polanec, ali i u svim drugim raspoloivim
prostorima kazalita;
organizaciju kontinuiranih javnih itanja i manjih inscenacija radova studenata i

novih autora;
povezivanje mlae generacije redatelja, glumaca, dramskih pisaca i dramaturga

kroz radionice na tekstovima u nastajanju, itanja, davanje feedbacka i izravnu
komunikaciju dramskih pisaca i glumaca, lanova ansambla, pri doradi novih
tekstova;
suradnju sa Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu na predstavljanju radova

najmlae generacije hrvatskih autora, studenata i dramaturga
koji su tek
diplomirali.
njegovanje neuobiajenih formata izvedbe i privlaenje nove publike. Poseban

naglasak bit e dan razgovoru dramskih pisaca i publike nakon izvedbi ili itanja
novih tekstova;
pojaan rad na vidljivosti i medijskom praenju praizvedbi novih dramskih tekstova

elja mi je otvoriti medijski prostor autorima s kojima emo suraivati te im
pomoi u plasmanu na kazalinoj sceni;
povezivanje s kazalitima, institucijama i kazalinim grupama u regiji koje njeguju

inovativne modele predstavljanja novih dramskih tekstova:
22

rad na povezivanju domaih dramskih pisaca sa kolegama i izdavaima u Europi te

predstavljanje radova mlaeg narataja u europskom kontekstu kroz koprodukcijske
modele suradnje s europskim partnerima;
suradnje s francuskim (Institut Franaise), njemakim (Goethe Institut),

panjolskim (Instituto Cervantes, Aula Cervantes), austrijskim (Austrijski kulturni
forum), britanskim (British Council) kulturnim institutima i predstavnitvima radi
predstavljanja suvremenog europskog dramskog pisma i dramatiara iz navedenih
zemalja;
njegovanje principa interkulturalnosti u pokuaju da hrvatske tekstove zdruimo s

europskim redateljima te da europske dramske pisce predstavimo u radikalnim i
inovativnim itanjima hrvatskih redatelja, vodei rauna o tematskim i anrovskim
poveznicama izmeu internacionalnih, regionalnih i hrvatskih dramskih pisaca;
naglasak na edukativnom aspektu programa u kojem se prevenira nasilje meu

mladima i ovisnosti, a potie se graanski odgoj, graanski aktivizam, ekologija,
socijalna osjetljivost i solidarnost.
Pokuat u izbjei delegiranje redateljskih imena i spajanje s odreenim naslovom, a

vie je razloga za tu odluku. Naime, eljela bih stvoriti prostor u kojem se redatelj
istinski susree s dramskim autorom i potencijalima koje donosi dramski tekst te
njime biva inspiriran, a ne namee mu se izbor istog. Isto tako, u budunosti bih
voljela ostaviti otvorenu mogunost za otkrivanje i oslukivanje novih redateljskih
imena kako hrvatskih tako i inozemnih. Takoer u pozvati na suradnju velika imena
regionalnog i europskog redateljskog teatra, a za realizaciju takve suradnje uvijek
treba odreeno vrijeme.
U nastavku teksta, nabrojana su imena redatelja/ica iji rad cijenim i koje bih voljela
angairati u kazalitu, ako se ukae mogunost. Redateljska imena, kao i odabrani
naslovi, paljivo su promiljena i smisleno kombinirana s pojedinom programskom
jedinicom, ali su nabrojena u veem broju s obzirom na to da ih vidim tek kao
mogunost.
23

1.1. Hrvatska suvremenost

U hrvatskom kazalinom prostoru, domai dramski pisci jo uvijek su zanemareni, a djela
im se ne postavljaju dovoljno esto te jo krae ostaju na repertoaru. Ne postoji suvisla i
kontinuirana suradnja cijele kazaline zajednice oko naina prezentacije radova hrvatskih
dramskih autora, bez obzira na sporadine i individualne napore.
Pri odabiru repertoarnih jedinica vodila bih se uspostavom paradigme novog hrvatskog
dramskog pisma koju s jedne strane omeuje opus Ivana Vidia, a s druge strane kazalini
eksperimenti Ivane Sajko. Radovi Ivana Vidia jo uvijek predstavljaju prototipe recentnog
hrvatskog dramskog pisma, koje se ne libi odgovorne kritike hrvatske realnosti, politikog
i medijskog nasilja stvarnosti, no pri tom ne bjei niti od ludikog poigravanja s
konvencijama dramske realnosti i karaktera, igri govora, rascijepljenosti jezika i poziva na
zaigranu glumaku igru. S druge strane, Ivana Sajko predstavlja izniman glas u europskom
dramskom pismu svojim iskuavanjem dramske forme te osobitim strukturiranjem
intimnih scenskih svjetova subjekata koji nastanjuju njezine postdramske tekstove.
Upravo predstavljanju tih autora i njegovanju kontinuiteta suradnje s njima posvetit u
posebnu panju kroz praizvedbe njihovih djela, a voljela bih postaviti recentni tekst Ivana
Vidia Noni ivot te Uliare Ivane Sajko.
U pomalo suprotstavljenim polovima recepcije ta dva autora smjestila bih itav niz novih
dramskih glasova, koji kombiniraju strategije tih autora i/ili uspostavljaju vlastite. Svakako
bih voljela postaviti (Pret) posljednju pandu ili statiku, prvonagraeni tekst na natjeaju
Ministarstva kulture RH iz 2013., autora Dine Peuta, koji je ve suraivao sa ZKM-om
zadnjih sezona. Predstavila bih i adaptaciju nagraivanog Hotela Zagorje Ivane Simi
Bodroi, ali zamiljam i suradnju s itavim nizom autora i autorica poput Vedrane
Klepice, Diane Meheik, Lane ari, Nine Goji, Maje Hrgovi, Kristine Gavran itd.
Naslovi:
-
Dino Peut: (Pret)posljednja panda ili statika, dvorana Istra;
Maja Hrgovi: Prekrasne ruevine, scena Polanec;
Ivan Vidi: Noni ivot, praizvedba, dvorana Istra;
24

Ivana Simi Bodroi: Hotel Zagorje (autorska dramatizacija romana),

dvorana Istra;
Ivana Sajko Uliari, scena Polanec;
Izbor tekstova iz posebnog programa Budunost je ovdje.
U ovoj programskoj jedinici eljela bih navedene tekstove i autore spojiti s nizom
redatelja, od novije generacije preko ve etabliranih i ZKM-u poznatih redatelja poput Olje
Lozice, Sae Boia, Helene Petkovi, Paola Tiljaria iz Hrvatske, Miloa Lolia, Ive
Miloevi, Nejca Gazvode, Selme Spahi i Andraa Urbana iz regije te Nurkana
Erpulata i Judith Depaule iz Europe.
1.2. Budunost je ovdje: predstavljanje i produkcija novih dramskih tekstova i

tekstova za mlade
Budunost je ovdje program je koji e se ostvariti preko bienalnog natjeaja za novi
dramski tekst koji bi se anrovski, tematski i sadrajno obraao mladima te bi se izvodio u
suradnji ansambla i mladih glumaca s ADU. Prva nagrada ukljuivala bi izvedbu teksta u
produkciji ZKM-a, dok bi za tekstove druge i tree nagrade organizirali koncertna itanja.
Taj projekt u cijelosti bi realizirao ansambl ZKM-a (u smislu izbora tekstova, reije te
izvedbi) u suradnji s mladim glumcima i dramaturzima s ADU. Naime, eljela bih razvijati
jau povezanost glumaca ansambla s tekstovima koji se produciraju te delegirati nove,
nehijerarhijske procese u prezentiranju novih tekstova u kojima glumaki ansambl ZKM-a
preuzima odgovornost za izbor i njihovo predstavljanje.
1.3. Suvremena europska drama
Namjeravam nastaviti i intenzivirati aktivnosti oko predstavljanja suvremene europske
drame u ZKM-u, koja je i do sada bila predstavljana (Sarah Kane, Biljana Srbljanovi,
Pascal Rambert, itd.). U sljedee etiri godine tom u programskom segmentu dati
znaajniji akcent, i to kroz njegovanje suradnje s europskim kulturnim predstavnitvima
poput Goethe Instituta, Francuskog kulturnog Instituta ili British Councila te Austrijskog
kulturnog foruma. elim razviti kontinuiranu suradnju i predstaviti autore koji jo nisu
predstavljeni u Hrvatskoj, poput zvijezde berlinske kulturne scene Falka Richtera i
njegovog sad ve kultnog teksta Bog je DJ, panjolskog dramskog pisca Rodriga Garcie i
njegove radikalne Povijesti Ronalda, klauna iz McDonaldsa, pa sve do novijih glasova iz
25

susjednih zemalja. elja bi mi bila predstaviti i amblematske Pullitzerom nagraene

Anele u Americi Tonyja Kushnera, Spaljeni vrt najprevoenijeg panjolskog dramatiara
Juana Mayorge koji govori o graanskom ratu i tranziciji kroz priu o likovima u
izoliranom sanatoriju i The Fever, zanimljivi tekst amerikog glumca i pisca Wallaca
Shawna. Zajedniko obiljeje svim tekstovima je radikalno preispitivanje drutvene zbilje
i naina na koji se ona prelama u percepciji pojedinca, bez obzira na ponuene anrovske
modele koje tekstovi nose.
Naslovi :
-
Juan Mayorga: El jardin quemado (Spaljeni vrt), hrvatska premijera, uz

potporu Accin Cultural Espaola (ACE/PICE), dvorana Istra;
Falk Richter: Gott ist ein DJ (Bog je DJ), hrvatska premijera, uz potporu
Goethe instituta, scena Polanec;
Rodrigo Garcia: Povijest Ronalda, klauna iz McDonaldsa, hrvatska

premijera, scena Polanec;
Tony Kushner: Aneli u Americi, uz potporu Veleposlanstva SAD-a,

dvorana Istra;
Wallace
Shawn:
The
Fever,
hrvatska
premijera,
uz
potporu
Veleposlanstva SAD-a, Bona scena.

eljela bih reije stranih autora ponuditi domaim redateljskim snagama poput Franke
Perkovi, Natae Lueti, Mirana Kurspahia, Anice Tomi te Tomija Janeia i Dina
Mustafia iz regije, dok bi Falk Richter reirao vlastiti tekst Bog je DJ.
2. Autorski i redateljski teatar te izvedbeno pismo

Od svojih poetaka ZKM ponajvie, uz Teatar &TD, prati neobino snanu liniju
autorskog teatra u zadnjih dvadeset godina. Suradnja s autorima i kazalinim kolektivima
koji su beskompromisno odani istraivanju novih scenskih jezika i naina komunikacije s
publikom, jedna je od osobina ZKM-ovskog branda; sjetimo se samo suradnji sa autorima
poput Bobe Jelia, Renea Medveeka, Montastroja i drugih, u ne tako davnoj prolosti.
U ovom repertoarnom segmentu, eljela bih:
-
predstaviti radove novih autorskih imena na hrvatskoj kazalinoj sceni,
26

njegovati stalnu suradnju sa autorima i kolektivima koji su ve suraivali sa

ZKM-om, u smislu brendiranja kazalita,
inicirati koprodukcijsku suradnju i izabrane autore jo vie povezati sa

europskom izvedbenom scenom,
povezati izabrane autore s ansamblom ZKM-a, osiguravajui dublju i trajnu

suradnju koja moe obogatiti i autorski rad, ali i donijeti nove izazove pred
glumce ansambla,
predstaviti zanimljive autore i kolektive iz Europe, dajui im priliku za

koprodukcijsku suradnju i rad sa ansamblom, to je do sada bio rijedak sluaj.
Pri odabiru repertoarnih jedinica eljela bih pratiti daljnji rad autora Bobe Jelia, koji je
svojim radovima ponajvie obiljeio prethodno razdoblje, predstavivi ZKM na najveim
europskim kazalinim festivalima i smotrama. Takoer bih voljela uspostaviti suradnju sa
Saom Boiem, iji autorski i ko-autorski projekti, poput Love will tear us apart, gostuju
na bitnim europskim festivalima zadnjih godina. Od europskih umjetnika na ZKM-ovom
repertoaru vidim i njemako-britanski kolektiv Gob Squad, iji radovi osvajaju europske
pozornice kombinacijom interaktivnog kazalita i real-time video montae, istraujui kroz
pop-kulturne fenomene kompleksnost svakodnevnice. Zanimljiva njemaka izvedbena
scena bila bi predstavljena suradnjom s Reneom Polleschom, jo jednim umjetnikom koji
dolazi sa trenutano najzanimljivije Akademije za izvedbene umjetnosti, one u Giessenu, a
iji radovi, poput nagraivanog World Wide Web-Slums 1-10, svoje koproducente nalaze u
europskim kazalinim metropolama: Berlinu, Hamburgu, Zurichu, Beu.
Poseban bih naglasak stavila na uspostavi suradnje navedenih i drugih autora s dramskim
piscima i mladim dramaturzima, kako bismo njegovali i razvijali modele novih
dramaturkih formi te kreirali nove izvedbene tekstove, koji ne moraju nuno zaivjeti
kroz navedene projekte, nego mogu i supostojati kao autonomni predloci za daljnje
izvedbe. U tom smislu eljela bih navedene autore povezati s dramaturzima poput Dina
Peuta, Jasne mak, Nine Goji, Rone ulj, Gorana Fereca i ostalih. U nadolazeim
kazalinim sezonama postavila bih djela sljedeih autorskih timova:
- Bobo Jeli,
-
Saa Boi i Ksenija Zec,
Gob Squad,
27

Rene Pollesch,
Inkubator, autorski projekti lanova ansambla ZKM.
3. Vesela znanost
Program pod nazivom Vesela znanost, prema glasovitom Nietzscheovu naslovu, koristio bi
kazalite za popularizaciju znanosti meu mladima na umjetniki vrijedan i zabavan nain,
oslanjajui se na britansku tradiciju edutainmenta (obrazovanje kroz zabavu) i na taj nain
kolarce zainteresirati i pribliiti im znanost i znanje.
Naslovi (dramatizacije i adaptacije slavnih djela popularne znanosti):
-
Bill Bryson: Kratka povijest gotovo svega, prijevod Milica Luki, kultna
knjiga za populariziranje znanosti, dvorana Istra;
Douglas Adams: Vodi kroz galaksiju za autostopere, prijevod Milena

Benini, dvorana Istra;
Jostein Gaarder: Sofijin svijet - roman o povijesti filozofije, prijevod Iva

Klara Andersson;
Crveno-bijela Guja (radni naslov), prema britanskoj tv seriji Crna Guja hrvatska povijest u camp i grotesknom obliku.
U ovom segmentu programa eljela bih pozvati ve etablirane autore u podruju

inovativnog kazalita za mlau populaciju poput hrvatskih redatelja Marija Kovaa, Dore
Rudjak Podolski, Matka Ragua, Nore Krstulovi te Dalije Ain, Mateje Kolenik i
Anje Sue iz regije. Na suradnju bih pozvala irskog redatelja Micka Gordona,
umjetnikog ravnatelja danskog Aarhus theatre, proslavljene kompanije poznate po
inovativnim djelima za djecu i mlade.
4. S druge strane iluzije literatura u teatru

Adaptacije razliitih anrova nedramske literature, veinom romana, posebna su
programska cjelina na koju elim u buduem razdoblju staviti naglasak. ZKM je uvijek bio
mjesto za adaptacije klasika romaneskne literature, sjetimo se Kicine Knjige o dungli,
slavnih Parovih Zastava ili novije Ane Karenjine. Kazaline dramatizacije i adaptacije
plodno su tlo za razvijanje redateljskih itanja i autorskih poetika, koje romaneskno tkivo
koriste za preispitivanje zbilje, ali i ogledanje inicijalnih tema i motiva u kompleksnosti
28

kazaline i drutvene zbilje. U buduem razdoblju elim kontinuirano razvijati upravo

takav tip scenskog pisma, i to veim brojem naslova te suradnjom s mladim hrvatskim
dramatiarima u inovativnim adaptacijama izabranih djela. Neki naslovi ujedno su i
obvezna lektira u srednjim kolama, a neki naslovi neizostavno su tivo za ljubitelje
knjievnosti. Birani naslovi nisu uope do sada ili su rijetko dramatizirani u
hrvatskom kazalitu.
Ova programska cjelina podijeljena je u dva dijela:
4.1. Svjetski klasici na suvremeni nain
-
Honore de Balzac: Otac Goriot, prijevod Sanja Lovreni, dvorana Istra;
William Faulkner: Krik i bijes, prijevod Nada oljan, dvorana Istra;
Klaus Mann: Mephisto, prijevod Vera iin-ain, dvorana Istra;
J.D.Salinger: Lovac u itu, prijevod Nikola Kri, dvorana Istra.
4.2. Neka nova lektira (Suvremena svjetska literatura)

-
Markus Zusak: Kradljivica knjiga, prijevod Lada Silain, dvorana Istra,
Agota Kristof: TRILOGIJA, prijevod Saa Sirovec, Zlatko Wurzberg, dvorana

Istra,
Alice Munro: Svemirski brodovi su sletjeli, dramatizacija odabranih pria o

djetinjstvu i mladosti (prie Otii iz Maverleya, Wenlock Edge, ljunak, Lice,
Utoite, Svemirski brodovi su sletjeli, Djeja igra, Oko, No), prijevod Maja
oljan, scena Polanec.
Autorska iitavanja klasika literature navedenih pod 4.1. i
4.2. zahtijevaju iskusne
redatelje prepoznatljivog rukopisa. Na suradnju bih pozvala Janua Kicu, Kreimira

Dolenia i Ivicu Buljana iz Hrvatske; Jerneja Lorencija, Diega De Breu, Sama
Streleca i Eduarda Milera iz Slovenije, Belu Pintera iz Maarske, lana proslavljene
belgijske kompanije TG Stan,
Johna Collinsa, kunog redatelja slavne kompanije
Elevator Repair Service iz New Yorka, poznatog po neuobiajenim adaptacijama klasika.

Veliko bi mi zadovoljstvo bilo ugostiti prvi put u Hrvatskoj Franka Castorfa, istinsku
veliinu europskog kazalita i ravnatelja berlinskog Volksbuehnea.
29

5. Intermedijalnost pismenost 21. stoljea

Ova programska smjernica ukljuuje projekte postdramskog kazalita, neverbalnog
kazalita i suvremenoga plesa, novog cirkusa, performansa i intermedijalnog kazalita u
koprodukciji sa znaajnijim hrvatskim i europskim koprodukcijskim kuama naklonjenim
produkciji ovog specifinog tipa teatra. Suradnja ukljuuje subjekte s urbanim izvedbenim
programima te rastuom vaninstitucionalnom scenom i umjetnicima.
5.1. Suradnja s produkcijskom kuom Eurokaz
Kozmiki ongleri prema tekstu Kalmana Mesaria u reiji Roystena Abela, Indija:
revalorizacija segementa nae dramske literature za koje, ini se, jo uvijek nije pronaen
izvedbeni modus. Dvije avangardno-ekspresionistike drame Ka(lmana) Mesaria,
napisane poetkom 20-ih godina prologa stoljea svojim scenskim sredstvima i gnjevnom
kritikom drutveno etikih odnosa ni danas nisu izgubile aktualnost. Povezujui u njima
elemente kabarea, varijetea i cirkusa s elementima teatralizacije, Kalman Mesari kao da
pie u sklopu suvremenih kazalinih trendova. Roysten Abel, roen u Kerali u Junoj
Indiji, ima u svojoj zemlji status redateljske zvijezde. Osnovao je Indian Shakespeare
Company, koja eksperimentira sa Shakespeareovim dramama, a poznat je i po projektima u
kojima spaja razliite etnike zajednice, kao i pripadnike odbaenih i rubnih drutvenih
grupa.
5.2. Suradnja sa Zagrebakim plesnim ansamblom
U sklopu suradnje sa Zagrebakim plesnim ansamblom planiramo produkciju predstave
radnog naslova Voids (Praznine) maarske koreografkinje Adrienn Hod s autorskim
suradnicima iz zemlje te u izvedbi plesaa ZPA i glumaca ZKM-a.
Kroz dosadanji rad, koreografkinja Adrienn Hod stekla je iroko znanje i iskustvo
koritenja razliitih plesnih stilova i kazalinih pristupa koji joj omoguuju da svoju
pozornost fokusira na izvoae i dekonstrukciju/rekonstrukciju njihovih vlastitih pokreta/
plesnih materijala.
Metode improvizacije bit e baza kreativnog procesa. Bit e to kreativni proces
propitivanja socijalnih interakcija, obrazaca ponaanja i dobro poznatih konvencija.
Adrienn Hd (1975.), maarska je koreografkinja i pedagoginja poznata po radikalnom
pristupu tijelima i prostoru, eksperimentalnoj glazbi te meusobnim odnosima navedenog,
ukljuujui i publiku. Njezina predstava Basse Danse izabrana je 2012. od mree
30

Aerowaves kao jedna od najboljih produkcija suvremenog plesa, to se ponovilo sa

predstavom Pirkad (Zora) 2014. Njezini radovi nekoliko su puta nominirani za nagradu
Rudolfa Labana, a 2012. nagradu je osvojila s predstavom Basse Danse. Uz svoj kreativni
autorski rad u podruju suvremenog plesa, redoviti je predava tehnika improvizacije na
Budapest Contemporary Dance Academy.
5.3. Suradnja s udrugom Domino
Suradnja s Dominom realizirat e se preko nekoliko zajednikih aktivnosti:
-
Bespectative europski projekt s rezidencijama koje se bave raznim oblicima

razvoja publike (od razgovora post-show, preko praenja procesa rada
predstava, do formiranja zainteresiranih grupa i edukacije).
Queer gostovanja i radionice.
Re-generation projekt koji spaja starije umjetnike i mlae u zajednike

suradnje.
5.4. Suradnja s Malom performerskom scenom

Suradnja s Malom performerskom scenom ostvariti e se kroz Ciklus svjetskog cirkuskog
kazalita (gostovanja) i suradnje glumakog ansambla s inozemnim cirkuskim
umjetnicima i redateljima na konkretnim produkcijskim projektima. ZKM e i u vlastite
produkcije ugraditi suvremene cirkuske prakse, osobito one koje se odnose na upotrebu
akrobatskog vokabulara, manipulaciju objektima, novomagijske i multimedijske efekte te
suvremenu klauneriju. Suradnju planiramo u obliku u kojem e se pojedini cirkuski
umjetnici i redatelji, redom znaajna imena europske i svjetske scene, angairati za
suradnju na projektima u ZKM-u. Ni jedno hrvatsko kazalite nije se znaajnije otvorilo
programiranju suvremene cirkuske umjetnosti izvan programa Festivala novog cirkusa.
ZKM, kao predvodnik progresivnog i urbanog programa u kazalinoj praksi treba poveati
i prisutnost tzv. cirkuskoga teatra u svome programu, tim vie to je on danas jedna od
osobito multidisciplinarnih izvedbenih praksi, koja se u potrazi za osuvremenjivanjem
svojeg jezika posebno okree multimediji i novim medijima.
5.5. Suradnja sa Studijem za suvremeni ples
U suradnji s SSP-om realizirati e se nova predstava naslova FLYOUT koreografa Jan
Martensa. Tematska odrednica tog djela utemeljena je na fizikom djelovanju skoka. To
je ponavljajui san iz groznice, iscrpljujua bitka u kojoj je plesa prikazan kao uzaludna,
31

ustrajna i isto izvravajua vrsta koja tei za savrenstvom. Kao u borbi s bikovima
publika gleda dolje, dok se plesa bori i znoji u areni. Ova grupna koreografija postavljena
bi bila na tankoj liniji izmeu umjetnosti i zabave, radikalna, fiziki jaka i bez ikakvih
kompromisa, ali na kraju duboko (ne)ljudska.
Jan Martens (Belgija, 1984.) studirao je na Fontys Dance Academy u Tilburgu, a
diplomirao je na konzervatoriju za ples Artesis u Antwerpenu 2006. godine.
Napomena: Ove navedene suradnje ne iskljuuju i druge subjekte s nezavisne scene
koji bi imali zanimljive koprodukcijske ideje i potencijal za suradnju.
6. Poseban program
Poseban program sastojat e se od prigodnih obiljeavanja datuma koji imaju posebnu
vanost za mlade, kao to su:
-
Meunarodni dan mladih (12.8.), iako je izvan redovite kazaline sezone

mogue je u suradnji s Turistikom zajednicom realiziranje prigodnih programa
za sve vei broj mladih turista (backpackera) u Zagrebu sadraji kao to su
povijest Zagreba, kulturne i povijesne posebnosti Zagreba
Meunarodni dan ljudskih prava (10.12.)
Meunarodni dan tolerancije, (16.11.)
Meunarodni dan pismenosti (8.9.)
Meunarodni dan demokracije (15.9.)
Meunarodni tjedan obrazovanja (17.-23.11.)
Boi (25.12.)
Dan grada Zagreba (31.5.)
Razliite humanitarne aktivnosti
Te programe u cijelosti osmiljava i realizira ansambl ZKM-a.
7.
Ciklus europskog kazalita
Nastavila bih prikazivanje relevantnih europskih predstava kroz Ciklus europskog kazalita
(koje je uvela ga Dubravka Vrgo) tijekom sezone, to daje vanu informaciju publici o
zbivanjima na recentnoj europskoj sceni, ali ima i vanost kao platforma za razmjenu
ZKM-a s gostujuim kazalitima.
32

DETALJAN PROGRAM PO SEZONAMA

Sezone
Mjesto izvedbe
2015./16.
ISTRA
1.
Dino Peut:
(Pret)posljednja panda
ili statika
2.
J.D.Salinger: Lovac u
itu
3.
Agota Kristof:
TRILOGIJA
4.
Ivan Vidi: Noni ivot
POLANEC
Inkubator, autorski
projekti lanova
ansambla ZKM-a
BONA SCENA ili neki

drugi prostor
Jostein Gaarder: Sofijin

svijet
Autorski projekt: Bobo

Jeli
2016./17.
1.
Markus Zusak:
Kradljivica knjiga
Maja Hrgovi:
Prekrasne ruevine
Wallace Shawn: The

Fever
2.
Autorski projekt - Saa

Boi i Ksenija Zec
Falk Richter: Gott ist

ein DJ (Bog je DJ)
Izbor iz programa
Budunost je ovdje
3.
Kalman Mesari:
Kozmiki ongleri
4.
Juan Mayorga: El jardin

quemado (Spaljeni vrt)
Rodrigo Garcia:
Povijest Ronalda,
klauna iz McDonaldsa
Autorski projekt Gob

Squad
Crveno-bijela Guja
(radni naslov)
Inkubator autorski
projekt glumaca ZKMa
Ivana Sajko: Uliari
Izbor iz programa
Budunost je ovdje
2017./18.
1.
2.
Tony Kushner: Aneli u

Americi
Honore de Balzac: Otac
Goriot
3.
Bill Bryson: Kratka

povijest gotovo svega
4.
Klaus Mann: Mephisto
2018./19.
1.
Ivana Simi Bodroi:

Hotel Zagorje
33

2.
Douglas Adams: Vodi

kroz galaksiju za
autostopere
3.
Autorski projekt Rene

Pollesch
4.
William Faulkner: Krik i

bijes
Alice Munro: Svemirski

brodovi su sletjeli
U navedenom rasporedu programa nisu uvrteni i programi koji su u

koprodukcijskoj suradnji, a s podruja su plesa i novog cirkusa, s obzirom na to da
ZKM kao koproducent nudi samo prostor i tehniku. Takoer postoji mogunost da
neki programi budu izvedeni i u site specific prostorima.
Vana napomena: Svakako u potivati repertoar za sljedeu godinu, ako je
dogovoren, odnosno potpisane ugovore v. d. Ksenije Marinkovi, jer mislim da je
odgovorno i profesionalno poslovanje potivanje rada prethodne uprave bez obzira
na umjetnike smjernice kojima teim.
34

UMREAVANJE I GOSTOVANJA
ZKM ima veliko iskustvo na planu meunarodnih koprodukcija i gostovanja koje je
zapoela prethodna ravnateljica Dubravka Vrgo i koje namjeravam proiriti nekim novim
imenima. Ovdje nabrajam ugledne europske i svjetske kazaline kue, potencijalne
partnere za model koprodukcije i razmjene slinih estetskih i produkcijskih modela:
Kaaitheater u Briselu (osobni kontakt), Hebbel Am Ufer u Berlinu (osobni kontakt), NYLA,
New York (osobni kontakt), Voruuit u Gentu (osobni kontakt), Rabenhof Theater u Beu
(osobni kontakt), Slovensko stalno gledalie u Trstu (osobni kontakt), Mittelfest u
Cividaleu (osobni kontakt), Teatro Elfo Puccini u Milanu, Slovensko narodno gledalie,
Slovensko mladinsko gledalie, Ljubljana, Grips, Berlin (kazalite za djecu),
Jugoslavensko dramsko pozorite, Beograd, Oslo International Theatre, Norveka, itd.
Od festivala na kojima namjeravam plasirati predstave ZKM-a izdvojila bih:
-
svjetske festivale Theater der Welt Njemaka; Grec Festival, Barcelona;

Wiener Festwochen, Austrija; PAMS, Seul, Koreja; Festival/Tokyo, Japan;
International Theatre Festival of Kerala, Indija, Edinbourgh International
Festival, kotska, Salzburger Festspiele, Austrija itd.
regionalne festivale MESS, Sarajevo, BITEF, Beograd, MOT, Skopje; Budva

Theatre Festival itd.
hrvatske festivale Dubrovake ljetne igre, Splitsko ljeto. Marulovi dani,

Meunarodni festival malih scena, Rijeka, Meunarodni festival Zlatni lav,
Umag, Bok fest, Bjelovar, Festival glumca, Vinkovci itd.
35

PROSTORNO-TEHNIKI I ADMINISTRATIVNI PLAN ZA

ETIRI GODINE
1. Prostorno-tehniki plan
ZKM je veliki kazalini kompleks koji ima dvije dvorane za probe i dvije dvorane za
izvedbe ukupne kvadrature, od podruma do treeg kata, od 3127,06 m2, s pravom
koritenja zajednikih dijelova ukupne povrine 1534,40 m2, te prostore za rad,
uvjebavanja programa i djelatnost Uilita u Preradovievoj ulici povrine 995 m22.
Prostorni kapacitet je uglavnom potpuno iskoriten zbog velikog broja korisnika; od
glumakog ansambla, vie od 1400 polaznika Uilita, do plesne scene koja tamo
svakodnevno radi (Zagrebaki plesni ansambl i Studio za suvremeni ples) te on kao takav
trai temeljito odravanje i povremeno obnavljanje.
Budui da vie od dvadeset godina svakodnevno imam probe u ZKM-u, imam dobar uvid
u to to bi se jo trebalo urediti i promijeniti u sljedee etiri godine, s obzirom na to da je
biva ravnateljica ga Dubravka Vrgo ve dosta toga unaprijedila ukljuujui svjetlosnu i
tonsku opremu te ureenje blagajne, foyera, toaleta i glumake sobe za sastanke te
sanaciju krovita.
U samoj zgradi bi se kroz etiri godine trebali izvesti sljedei radovi ureenja:
-
proirenje dvorane Polanec, spajanje svjetlo kabine s dvoranom, to bi

omoguilo laku komunikaciju tehnikom vodstvu predstave;
uvoenje automatske kotlovnice i automatske dojave poara te suvremene

protupoarnu zatitu;
nabava teleskopske tribine za dvoranu Polanec;
pristupni put invalidima u dvoranu Polanec i u prostorije Uilita;
presvlaenje stolaca u gledalitu u dvorani Istra;
zvuna izolacija prostora prema dvorani Polanec (zbog mogunosti paralelnog

odvijanja programa i proba) te kafiima Atrij i Kolding (zbog probijanja zvuka
tijekom predstava iz navedenih kafia);
promjena glavnih vrata na ulazima dvorane Istra;
rjeavanje problema skladitenja scenografije i kostima;
nabava novih plesnih podova u Preradovievoj dvorani;
Podatak iz 1992. godine
36

preureenje pokusne dvorane za ugodniji svakodnevni rad
obnova kunog razglasa u dvoranama za probe;
promjena parketa u dvorani Poly;
uvoenje profesionalne unutarnje komunikacije inspicijenta s garderobama i

kabinama, razvoenje video i audiosignala po kazalitu (obnova intercom
veze);
nabava dodatnih kvalitetnih tonskih i svjetlosnih pultova,
ureenje vlastitog tonskog studija (iji prostor ve postoji) i nabava opreme za

snimanje ime bi eliminirali potrebu za vanjskim uslugama snimanja;
nabava video opreme koja je sukladna sve veoj potranji za video produkcijom
(projektori sa izmjenjivim optikama, kamere, platna, video mikseri...);
nabava modularnih aluminijskih elemenata koji se mogu koristiti viekratno

zbog izbjegavanja izrade scenografija od eljeznih elemenata koji se bacaju;
financiranje radova i nabave planiram iz Gradskog prorauna i Ministarstva

kulture RH, programa za investicije, ali i sponzorskim i donatorskim putem.
2. Ljudski resursi i promjena u organizacijskoj shemi za sljedee etiri

godine
Za ostvarenje moje vizije kazalita ZKM potrebno je motivirati kolektiv kao homogen i
ambiciozni tim. Biti motiviran, ali i postii odline rezultate te uinkovito rjeavati
probleme, pojedinano i zajedno kroz na etverogodinji rad, bit e moj cilj.
Moto kojim u se pritom voditi je Kolektiv ZKM-a kao njegov najvei kapital.
Glumaki ansambl ZKM-a ve dugo njeguje vrijedna iskustva i znanja kroz repertoar
kazalita ali i brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu, to dokazuje i reputacija koju
su stekli i izvan granica Hrvatske, ali i hrabrost suoavanja s novim, drugaijim pristupom
dramskom tekstu i nainu rada. Planiram iskoristiti glumaki kapacitet ansambla kroz
razvoj autorstva i delegiranjem umjetnike odgovornosti.
Ostali dio kolektiva ZKM-a su ljudi koji imaju iskustvo u radu na velikom broju predstava
vlastitog ansambla, ali i brojnih gostujuih trupa koje su u posljednjih 25 godina
predstavljene u ZKM-u, tako da su ve navikli na suoavanje s izazovima tehnikih
zahtjeva svjetskih kazalinih grupa.
37

Profesionalna edukacija za glumce i ostale zaposlenike bit e prioritet. Glumci e imati

priliku raditi na profesionalnom usavravanju u trenutku kada ne budu angairani radom na
predstavi ili ak u sklopu rada na predstavi, i to kroz usavravanje na seminarima glume
(Cicely Berry, Chekhov metoda, master teacher metode u Hrvatskoj je ga Suzana Nikoli)
pa do radionica tjelesnog osvjetavanja (Feldenkrais, Kline technique te Body Mind
Centering metoda) i cirkuskih vjetina primijenjenih glumcima (Lee de Long i gostujui
svjetski pedagozi koji rade primijenjene metode cirkuskih vjetina za glumce). Vodit u
takoer rauna o izbalansiranosti novog, mladog kadra koji stjee prva profesionalna
iskustva s ve iskusnim starijim naratajima umjetnika.
Od izuzetne je vanosti edukacija produkcijskog, organizacijskog i tehnikog tima zbog
stalnog unaprjeenja rada na projektima i zbog zahtjevnosti koprodukcijskog modela rada,
umreavanja i fundraisinga. ZKM trenutano broji 118 zaposlenika od ega 30 glumaca
(17 glumaca i 13 glumica). Glumaki ansambl trebao bi se ojaati novim, mladim
glumakim snagama. Treba svakako uvesti i radno mjesto dramaturga, to je vano za rad
kazalita. Dramaturga vidim kao suradnika u pogledu savjetovanja oko izbora programa
koji bi, osim sudjelovanja u stvaranju programa, pratio suvremene trendove u kazalitu te
bio vana osoba za dijalog u propitivanju umjetnikih smjerova buduih projekata.
Ostali zaposlenici nisu u brojanom razmjeru u sklopu svake slube u odnosu na
suvremene potrebe poslovanja kazalita. Primjerice, broj zaposlenika u odravanju je 14,
dok su svega dva producenta i dvije osobe zaduene za prodaju. Broj zaposlenika na
rasvjeti je pet, to je nedostatno za broj programa koje ZKM godinje ostvari, ukljuujui
vlastite predstave i gostovanja (u 2013. godini izvedeno je 426 programa ukljuujui i
Uilite).
Premali je produkcijsko-marketinki tim ljudi, koji bi se s obzirom na zahtjevnost
programa trebao poveati u smislu angairanja dva nova producenta. Tim bi se trebao
sastojati od etiri producenta, jednog marketinkog strunjaka, jedne osobe zaduene za
distribuciju predstava te dvije osobe zaduene za prodaju predstava u Zagrebu, dakle
ukupno osam ljudi.
Produkcijski segment od izuzetne je vanosti za rad kazalita i budetiranje dodatnih
sredstava izvan gradskog prorauna, odnosno sve veu usmjerenost prema Europskom
38

kulturnom fondu i programu Kreativna Europa te samofinanciranju i zbog toga ga treba

to prije dobro organizirati.
Broj zaposlenika u odravanju je velik, a uzrok tome je, izmeu ostalog, i kotlovnica koja
nije automatizirana i zahtijeva redovita deurstva trojice strojara. Broj od dva stolara,
jednog tapetara i tri elektriara nesrazmjeran je koliini posla, meutim ti profili zanimanja
naslijeeni su iz prijanjih razdoblja. Potrebno je osuvremeniti nain rada usklaivanjem
broja zaposlenika prema stvarnim potrebama u praksi, ali za takve promjene treba vremena
zbog socijalne osjetljivosti problema, nakon odlaska u mirovinu pojedinih djelatnika
potrebno je zatvoriti nepotrebno radno mjesto i prebaciti ga u potrebni sektor.
Koritenjem poticaja, stipendija i fondova EU u svim segmentima i meu svim
djelatnicima poticala bi se stalna izgradnja kapaciteta kazalita i uilita kroz struno
usavravanje,
dodatno
osposobljavanje,
doivotno
uenje
odravanje
visoke
profesionalne razine strunog i profesionalnog djelovanja.

Obavezne i redovite godinje evaluacije ukazivale bi na snage i slabosti u radnom procesu
i meu djelatnicima te osiguravale stalno i profesionalno praenje i osiguranje kvalitete.
U evaluiranju bi sudjelovali svi zaposlenici i suradnici, a imali bi i uvid u rezultate.
2.1 Ciljevi i zadaci kadrovskog plana tijekom etiri godine

-
vraanje radnog mjesta dramaturga u ZKM
poveanje produkcijsko marketinkog tima
postupno ojaavanje glumakog ansambla mladim umjetnicima tijekom vie sezona
poveanje broja tehniara na rasvjeti
ukljuivanje glumaca ansambla ZKM-a u kreativne (reijske) i pedagoke projekte

s Uilitem
gradnja kapaciteta ustanove stalno poveavanje znanja, vjetina i kompetencija

kroz usavravanje i doivotno uenje umjetnikog, tehnikog i administrativnog
dijela
zaposlenika
izvaninstitucionalnog,
ZKM-a
formalnog
preko
i
kombinirano
neformalnog
institucionalnog
obrazovanja
strunog
usavravanja (stipendije, seminari, radionice, teajevi, gostujui pedagozi i

strunjaci iz prakse, uz obavezno dijeljenje iskustava djelatnika meu sobom)
39

organizacija povremenih radionica za edukaciju administracije u suradnji sa

Odsjekom produkcije ADU.
razvijanje volonterske mree mladih ljudi mogunost volontiranja na strunim

poslovima poput tehniara na rasvjeti, produkciji, na administrativnim ali i
umjetnikim poslovima
zapoljavanje uz pomo sredstava iz programa European Comission pod nazivom

European Adjustment Globalisation Fund za pomo nezaposlenima
organiziranje povremene edukacije za tehniko osoblje u suradnji s Odsjekom FiTV

snimanja ADU
obavezna godinja evaluacija rada sa suradnicima
40

MARKETING I ODNOSI S JAVNOU

Tijekom dugogodinjeg voenja umjetnike organizacije i festivala, uz izazove
programiranja umjetnikog sadraja, kontinuirano sam se susretala s izazovima promocije i
marketinga u svrhu plasmana suvremenih umjetnikih praksi, specifino suvremenog
plesa. Moji napori i poseban ar s kojim sam radila na tim podrujima rezultirali su
prepoznatljivou umjetnike organizacije i festivala koje sam vodila u zemlji ali i u
inozemstvu.
Promociju kulturnih programa suvremenih umjetnikih praksi smatram zahtjevnim
zadatkom, esto teim od promocije kulturnih sadraja u institucijama bliim
tradicionalnim ili klasinim umjetnikim formama ili s ve uhodanim i stalnim
programom.
Opi pad kupovne moi, pad proraunskog sufinanciranja i financijska nestabilnost u
zemlji ozbiljne su prijetnje bilo kojoj kulturnoj ustanovi u Hrvatskoj. Kvalitetan i
profesionalan marketinki plan i dobra promocija programa mogu u velikoj mjeri
uinkovito prevladati navedene probleme te na podruju poslovanja osigurati stabilnost
nunu za daljnji razvoj. Na podruju promocije i marketinga i bez velikih poveanja
financijskih sredstava moe se mnogo napraviti uvoenjem novih ideja, uinkovitih ali i
inovativnih alata.
S ve spomenutim planom jaanja produkcijskog tima namjeravam osmisliti strategiju
marketinga za pojedinane programe kazalita i pojedinane ciljne skupine kojima se oni
obraaju.
1. Poslovno obrazovanje suradnika

Tijekom etiri godine ponajprije planiram raditi na podruju poslovnog obrazovanja
suradnika iz podruja marketinga, to je nuno zbog savladavanja novog naina rada i
uenja o tome kako se obratiti ciljnim skupinama gledatelja, kao i sponzorima.
41

2. Strateki marketinki plan

Pristupit e se izradi marketinkog i PR stratekog plana za etiri godine unaprijed, nee se
djelovati stihijski i kratkorono ve e se razvijati dugoroni alati.
Radit e se postupno na poveanju posjeta i poveanju prihoda od prodaje ulaznica, kao i
na kvaliteti promidbe slabije posjeenih predstava. Iz spomenutih programskih smjernica
i posebnih programa kazalita osmiljenih radi ostvarenja specifinih ciljeva, iitavaju se i
razliite ciljne skupine za koje e se u budunosti kreirati specifian marketinki plan.
Svaki novi projekt, kao dio veeg programa, imat e odreene ciljne skupine, vlastitu
publiku prema ijim e se specifinostima kreirati plan komunikacije i promocije. Ono to
mi je uvijek bilo u ovom poslu izuzetno vano, kako u Hrvatskoj tako i na meunarodnoj
sceni, svakako su inovativne strategije koje su posjetitelje i javnost uspjele uvjeriti u
kvalitetu programa i nunost njihovih posjeta.
3. Sponzori
Ponovno, s obzirom na programske smjernice i kasnije detaljno specificiran program,
kazalite e moi ostvariti sponzorske suradnje po pojedinom modulu programa ili po
pojedinom projektu. Razliite tematske okosnice programa otvaraju razliite mogunosti
suradnje sa subjektima u gospodarstvu, ali i sa stranim investitorima preko direktne
komunikacije s tvrtkama ili preko veleposlanstava.
4. Komunikacije
Jaka i redovita komunikacija s publikom jedno je od najvanijih pothvata u ovom
podruju, temelj dobrog marketinga i odnosa s javnou. Obrazovanje i aktivnost ZKMovih zaposlenika razvijat e se i u smjeru community menadmenta Koristit emo internet i
druge kanale za objave i vijesti, a strateki vanu dvosmjernu komunikaciju ostvarit emo
kroz intenzivan rad i dijalog na drutvenim mreama Facebook, Twitter, Instagram, na
kojima e se objavljivati vijesti i fotografije s proba i gostovanja. Na drutvenim mreama,
kao i na internetskoj stranici kazalita, uvest e se forum kao mogunost za dijeljenje
dojmova publike, postavljanja pitanja za glumce, redatelje i upravu kazalita na koja e se
redovno odgovarati. Posebno emo uvesti i rubriku Pitaj omiljenog glumca, u kojoj bi
posjetitelji mogli postavljati pitanja svojim omiljenim glumcima.
42

U blizini kazalita organizirao bi se touch screen ekran na kojem bi se u svako doba moglo
saznati to se dogaa u ZKM-u te rezervirati ulaznice (ponajprije za turiste).
5. Promocija
Sutina programa promocije bit e atraktivan dizajn, izvorni sadraj (prie) i alati kroz koje
emo predstavljati nae djelovanje javnosti.
Svakako je vaan dio promocija u strunim teatarskim asopisima (Frakcija, Kazalite,
Hrvatsko glumite, Vijenac) i editorijalima u Hrvatskoj i inozemstvu (Maska SLO, Scena,
RO, Ludens, SRB, Theater Heute, BDR, Dialog, PL itd.), odnosno stvaranje
profesionalnog ugleda ZKM-a u strunim krugovima u Europi i svijetu.
Bitno je da programska dostignua ZKM-a odjekuju kroz medije ak i u onoj domaoj i
meunarodnoj javnosti gdje publika ne moe posjetiti predstave ZKM-a, a u svrhu irenja
ugleda institucije i stvaranja brenda.
Koristit e se i klasina oglaavanja na billboardima i jumbo plakatima u Zagrebu, u
tiskovinama i na Google AdWordsu, te hrvatskim, regionalnim i internacionalnim
portalima. Sklapanje ugovora s medijskim pokroviteljima, i to sa sluanim radijskim
postajama, tiskovinama (novine i asopisi) te vodeim portalima u zemlji, bit e prioritet u
oglaavanju.
Osim toga, vrlo vana su oglaavanja u kulturno-turistikim vodiima u Hrvatskoj, u
kojima e se isticati program ZKM-a s napomenom da pojedine predstave imaju i titl na
engleskom jeziku za strane turiste. Svakako e se uspostaviti suradnja s TZ Grada Zagreba
i HTZ-om te hotelima i hostelima u Zagrebu, gdje e se promicati program ZKM-a, s
obzirom na to da je Zagreb postao jaka turistika destinacija s brojnim stranim turistima
koji konzumiraju i kulturne sadraje.
6. Kulturno obrazovanje konzumenata

Bitno je da se podruje promocije i marketinke strategije gradi s novim pristupima i
sredstvima kroz kulturno obrazovanje konzumenata.
43

Iznimno je vano i anketiranje meu posjetiteljima, kako bi se omoguilo preciznije

traenje mogue publike i podizanje kvalitete komunikacije s publikom kroz razgovore s
umjetnicima nakon predstave. Organizirali bismo i ZKM klub za posjetitelje, koji bi
prilikom ulanjenja dobili popust na ulaznice i mogunost sudjelovanja na generalnoj
probi, razgledavanja kazalita i razgovora s glumcima ili redateljem predstave.
Uvest emo predstavljanje umjetnika direktnim konzumentima, srednjim kolama, kroz
razgovore o znaaju teatra i iskustvu rada na pojedinim dramskim tekstovima, odnosno
radit emo na pribliavanju kazalita mladima preko posjeta srednjim kolama i
radionicama na kojima e sudjelovati i profesori.
Producirat emo dokumentarne filmove o radu kazalita i radu na pojedinim predstavama,
o portretima glumaca te emo ih plasirati na HTV-u i lokalnim televizijama, to e imati i
obrazovni karakter, s obzirom na to da u Hrvatskoj takva praksa nije uobiajena (takvo
iskustvo rada na dokumentarnim filmovima imam kroz rad na Festivalu koji sam vodila).
7. Prodaja
Cijene ulaznica kreu se od 70 kn za individualni posjet, 45 kn za organizirani posjet i 30
kn za ake, studente i umirovljenike. Svakako treba uvesti obiteljski popust za obiteljski
posjet kazalitu, kao i odreeni broj besplatnih ulaznica koje bi se izdvojile na mjesenoj
bazi mladim, nezaposlenim ljudima, bez prihoda.
Osim individualne prodaje ulaznica organizirali bi se, kao i dosad, grupni posjeti osnovnih
i srednjih kola na podruju Zagreba i raznih tvrtki. Takoer bi se organizirali posjeti s
prijevozom gledatelja i iz oblinjih mjesta, tako da bi se putovanje iskoristilo za
upoznavanje publike s autorom odnosno piscem i sadrajem djela (mogunost direktnog
predstavljanja hrvatskih autora), pod nazivom Kreativno putovanje.
44

FINANCIJSKA ANALIZA ZKM-a

Kao potencijalna kandidatkinja za mjesto ravnateljice ZKM-a, preuzela sam izvjea iz
uprave kazalita, meu kojima i Izvjetaje prorauna za period 1. 1. - 31. 12. 2013. te 1. 1.
- 30. 9. 2014. godine. Ovi izvjetaji, zajedno s programskim pokazateljima za ista razdoblja
koji ukazuju na broj i vrstu izvedenih djela, broj prodanih i gratis ulaznica te ukupnu
posjeenost programa, jedini su dokumenti koje mogu koristiti kao polazite za analizu
financijskog poslovanja dosadanje uprave. S obzirom na to da raunovodstveni obrasci
izvjetaja nisu usuglaeni s uobiajenim produkcijskim budetiranjem, nije mogue
donijeti konkretne zakljuke o trokovima pojedinih programa, pojedinim trokovima
hladnog pogona, pojedinanim plaama zaposlenika i dr. Iz dobivenih dokumenata, u
usporedbi s javno objavljenim rezultatima natjeaja javnih potreba u kulturi Grada Zagreba
(kao financijera s najveim udjelom u budetu programa ZKM-a) i Ministarstva kulture
RH mogue je zakljuiti da ZKM posluje pozitivno i nije u financijskim dugovima.
Iz objavljenih rezultata Javnih natjeaja Ministarstva kulture i Grada Zagreba, vidljivo je
da je u 2012. godini ZKM sufinanciran sa 2.990.000,00 kn za program iz gradskog
prorauna za programsku djelatnost te 253.576,04 kn iz dravnog prorauna, odnosno
Ministarstva kulture. Za 2013. godinu sufinanciran je ponovno s 2.990.000,00 kn za
program iz gradskog prorauna te neto vie iz dravnog prorauna, u iznosu od
374.768,00 kn. U 2014. godini ZKM je iz gradskog prorauna financiran ponovno u iznosu
od 2.990.000,00 kn, dok su sredstva iz dravnog prorauna podignuta na 556.275,00 kn. U
navedene iznose ubraja se i financiranje Festivala svjetskog kazalita. Iz toga zakljuujemo
da je ZKM do sada stabilno financiran iz gradskog i dravnog prorauna.
Navedeni podaci i analiza materijala dobivenih na uvid upuuju na injenicu da kazalite
posluje pozitivno i u skladu s potrebama te da ZKM ostvaruje znaajni iznos u vlastitim
prihodima. Iz dokumentacije nije mogue razluiti omjere utroenih sredstava u realizaciju
programa u odnosu primjerice, uloena sredstva u marketing.
45

FINANCIJSKI PLAN ZA ETIRI GODINE

U skladu s financijskim okvirom sredstava predvienih Projekcijom prorauna Grada
Zagreba u razdoblju za nadolazee godine, od kojih dio iznosa odlazi na plae, dio na
materijalne trokove, a dio na program, nastojat u kvalitetnim i promiljenim poslovanjem
osigurati dodatna sredstva kroz suradnje s inozemnim kulturnim institutima koje sam
navodila u tekstu i koprodukcijske modele suradnje s europskim i svjetskim kazalitima ali
i umreavanje s kazalitima slinih profila iz kojih se mogu povui sredstva programa
Kreativna Europa. Znaajan dio prihoda namjeravam ostvariti i prodajom predstava na
gostovanjima, prodajom ulaznica, kotizacijom za programe Uilita, sponzorskim i
donatorskim ugovorima te iz drugih izvora u skladu sa zakonima RH. S obzirom na
ekonomsku situaciju u zemlji ZKM e se sve vie okretati novim izvorima financiranja,
kao i poveanju samofinanciranja. Tablice u nastavku prikazuju prijedlog trokovnika za
sljedee godine, s polazitem u dobivenim financijskim dokumentima te ne predstavljaju
finalni prijedlog budetiranja koji bi se napravio u suradnji sa zaposlenicima kazalita.
Plan prihoda i rashoda za 2015. godinu
Plan rashoda
Trokovi zaposlenih (bruto plae, porezi, davanja i ostali)
Trokovi programa (produkcija predstava, reprize i gostovanja)
Trokovi edukacije zaposlenika
Materijalni trokovi administrativnog i umjetnikog poslovanja
Trokovi marketinga
2015.
17.500.000,00 kn
4.150.000,00 kn
80.000,00 kn
1.200.000,00 kn
550.000,00 kn
Trokovi "hladnog pogona" i investicijskog odravanja te ulaganje u

infrastrukturu i opremu
SVEUKUPNO rashodi
2.500.000,00 kn
25.980.000,00 kn
Plan prihoda
A. IZRAVNO FINANCIRANJE / redovna djelatnost i programska sredstva
Proraun Grada Zagreba
Vlastita sredstva
Sponzori i donatori
EU programi
Javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture
Ostala sredstva iz lokalnog i dravnog prorauna
B. NEIZRAVNO FINANCIRANJE / IN-KIND
Sredstva koprodukcijskih partnera, sponzorske kontribucije u materijalima i
uslugama te volonterski rad
SVEUKUPNO prihodi
Razlika prihoda i rashoda u 2015.
20.095.100,00 kn
4.849.900,00 kn
70.000,00 kn
50.000,00 kn
300.000,00 kn
150.000,00 kn
465.000,00 kn
25.980.000,00 kn
0,00 kn
46

Plan prihoda i rashoda za 2016. godinu

Plan rashoda
Trokovi marketinga
2016
18.000.000,00 kn
4.565.000,00 kn
93.000,00 kn
1.320.000,00 kn
605.000,00 kn

SVEUKUPNO rashodi
2.700.000,00 kn
27.283.000,00 kn
Plan prihoda
A. IZRAVNO FINANCIRANJE / redovna djelatnost i programska sredstva
Vlastita sredstva
Sponzori i donatori
EU programi
B. NEIZRAVNO FINANCIRANJE/IN-KIND
20.551.000,00 kn
4.995.000,00 kn
82.000,00 kn
760.000,00 kn
315.000,00 kn
165.000,00 kn

SVEUKUPNO prihodi
510.000,00 kn
27.378.000,00 kn
95.000,00 kn
Plan prihoda i rashoda za 2017. Godinu

Plan rashoda
Trokovi marketinga
2017
18.000.000,00 kn
5.021.500,00 kn
115.000,00 kn
1.320.000,00 kn
665.500,00 kn

SVEUKUPNO rashodi
2.600.000,00 kn
27.722.000,00 kn
Plan prihoda
A. IZRAVNO FINANCIRANJE/redovna djelatnost i programska sredstva
Vlastita sredstva
Sponzori i donatori
EU programi
21.065.000,00 kn
5.145.000,00 kn
90.200,00 kn
760.000,00 kn
330.000,00 kn
47


182.000,00 kn

SVEUKUPNO prihodi
540.000,00 kn
28.112.200,00 kn
390.200,00 kn
Plan prihoda i rashoda za 2018 .godinu

Plan rashoda
Trokovi marketinga
2018
18.000.000,00 kn
5.523.650,00 kn
135.000,00 kn
1.320.000,00 kn
732.050,00 kn

SVEUKUPNO rashodi
Plan prihoda
A. IZRAVNO FINANCIRANJE/redovna djelatnost i programska sredstva
Vlastita sredstva
Sponzori i donatori
EU programi
SVEUKUPNO prihodi
2.500.000,00 kn
28.210.700,00 kn
21.500.000,00 kn
5.299.000,00 kn
99.220,00 kn
760.000,00 kn
347.000,00 kn
200.000,00 kn
590.000,00 kn
28.795.220,00 kn
584.520,00 kn
48

IVOTOPIS
OSOBNE INFORMACIJE

Pamanska 19a, 10 000 Zagreb (Hrvatska)
+38591/2527-455
zpa@zg.t-com.hr, zagrebdancecompany@gmail.com
http://www.zagrebackiplesniansambl.hr, http://www.svetvincenatfestival.com
Datum roenja 02/11/1961
RADNO ISKUSTVO
2014
lanica meunarodnog irija na koreografskom natjecanju Dance Fest

Skopje
Skopje Dance Theater, Skopje
2013. danas
lanica kolskog odbora kole za klasini balet u Zagrebu

kola za klasini balet, Zagreb
2013. danas
lanica Kazalinog vijea Hrvatskog narodnog kazalita u Zagrebu

Hrvatsko narodno kazalite, Zagreb
2013. danas
lanica Vijea za kazalinu djelatnost pri Gradskom uredu za kulturu,

obrazovanje i sport Grada Zagreba
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Zagreb
2011. danas
Osnivaica Mediteranskog plesnog centra

Svetvinenat
Mediteranski plesni centar (MPC) umjetnicima omoguuje prostor i vrijeme za umjetnika
istraivanja koja e rezultirati novim znanjima i vjetinama u suvremenoj plesnoj umjetnosti te
kao krajnji cilj doprinijeti kreiranju i redefiniranju hrvatske plesne prakse. Misija MPC-a je
aktivno pomaknuti granice izvrsnosti u svim aspektima plesne umjetnosti; izvedbenim,
obrazovnim, teorijskim, kritikim. Jedini je plesni centar izvan Zagreba ime se decentralizira
ples u Hrvatskoj.
2011.
lanica meunarodnog irija na Festivalu koreografskih minijatura

Udruenje baletnih umjetnika Srbije, Beograd
2009. 2012.
lanica Vijea za meunarodnu suradnju pri Gradskom uredu za

obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Zagreb
2009.
lanica meunarodnog irija na Festivalu koreografskih minijatura

Udruenje baletnih umjetnika Srbije, Beograd
2008. 2011.
lanica Kulturnog vijea za meunarodnu suradnju pri Ministarstvu kulture
49

RH
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb
2007. danas
lanica Umjetnikog vijea Meunarodnog djejeg festivala ibenik

Meunarodni djeji festival, ibenik
Selekcija predstava i festivalska programacija Meunarodnog djejeg festivala u ibeniku.
2006. 2011.
Predsjednica Udruge plesnih umjetnika Hrvatske

Udruga plesnih umjetnika Hrvatske, Zagreb
Afirmacija i promocija plesne umjetnosti, unaprjeenje i zatita zajednikih interesa lanova,
razvoj plesne umjetnosti, njegovanje postojeeg i razvoj novih plesnih izraza.
2004.
lanica Kulturnog vijea za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti pri

Ministarstvu kulture RH
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb
2003. danas
Koreografkinja samostalnih plesnih predstava

Koreografira cjeloveernje predstave:
Zagrebako kazalite mladih, Zagreb
- Rekvijem za Z., ZPA u koprodukciji sa ZKM-om, 2014.
- Interface, ZPA u koprodukciji sa ZKM-om 2010. (2012. Nagrada hrvatskog glumita za
najbolju predstavu i Nagrada hrvatskog glumita za najbolju koreografiju).
- Ogoljeno/Stripped, ZPA u koprodukciji sa ZKM-om, 2007. (2008. Nagrada hrvatskog
glumita za najbolju predstavu).
BITEF Dance Company, Atelje 212, Beograd
- Ako bismo svi malo utihnuli, 2011. (3. nagrada publike na BITEF festivalu).
panski borci, Ljubljana
- 10 minuta: istono, En Knap u koprodukciji sa ZPA, 2009.
Zagrebako kazalite lutaka, Zagreb
- Chronostasis, produkcija Cantus, 2005.
Teatar ITD., Zagreb
- Neto, moda,sasvim osobno, produkcija ZPA, 2003.
2001. 2009.
Koreografije za televizijski program

Eurosong HTV 2013.; otvorenje Porina, 2009.; Eurosong HRT 2009. i 2006.; Dora, 2002. i
2001.
2000. danas
Umjetnika direktorica i osnivaica Festivala plesa i neverbalnog kazalita

Svetvinenat
Festival plesa i neverbalnog kazalita svojom se dugom tradicijom pokazao kao omiljeno
okupljalite plesnih strunjaka i ljubitelja plesne umjetnosti. Festival je predstavio vie od 150
grupa iz Hrvatske i svijeta s vie od 190 produkcija, to ga ini najvanijim ljetnim plesnim
festivalom u regiji. Festivalski ciljevi sastoje se od prezentiranja recentnih inozemnih i
domaih ostvarenja iz podruja plesa, edukacije novih generacija publike, promocije
interkulturalnog dijaloga i transnacionalne mobilnosti suvremenog plesa. Festival je posjetilo
vie od 40.000 gledatelja.
2000.
Koreografski rad na filmu

Koreografski rad na filmu Josephine, r. Rajko Grli
50

1996.
Inicijatorica i producentica meunarodne koprodukcije Zagreb Barcelona

Projekt Zagreb - Barcelona, koprodukcija izmeu Lanonime Imperial iz Barcelone,
Zagrebakog plesnog ansambla i ZKM-a iz Zagreba, rezultirala je predstavom Prepoznavanje
krajolika. Projekt je proglaen jednim od deset najboljih kulturnih projekata od Vijea Europe
iste godine. Na Prvom ekonomskom kongresu u organizaciji Vijea Europe predstavlja projekt
u Genevi 1996.
1995, danas
Suradnica za scenski pokret

Suradnica je za scenski pokret u kazalinim predstavama relevantnih hrvatskih kazalita kao to
su:
Zagrebako kazalite mladih, Zagreb
- Mirni dani u Mixing partu, E. Loe, r. Boris Lijeevi, 2013.
- Europa, I.Sajko, r. Franka Perkovi, 2007.
- Palainke, F.Nola, r. F. Nola, 2004.
- Kraljevo, M. Krlea, r. Paolo Magelli, 2000.
HNK Zagreb, Zagreb
- Glorija, R.Marinkovi, r. Boidar Violi, 2004.
- Romeo i Julija, W. Shakespeare, r. Petar Veek, 2003.
HNK Varadin, Zagreb
- Marija Stuart, F.Schiller, r. Petar Selem, 2009.
GK Gavella, Zagreb
- Kroatenlager, M. Krlea, r. Zlatko Vitez, 2001.
- Umiljeni bolesnik, J. B. Molire, r. Zlatko Bourek, 2000.
- Mjesec dana na selu, I.S. Turgenjev, r. Paolo Magelli, 1998. (Nagrada hrvatskog glumita za
najbolju predstavu u cjelini 1998.)
- Zimska pria, W. Shakespeare r. David Farr, 1998.
- Richard III, W. Shakespeare, r. Jagoda Bui,1997.
GK Trenja, Zagreb
- Veli Joe, V. Nazor, r. Zoran Mui, 2010.
- Velika oekivanja, Ch.Dickens, r. Saa Broz, 2002.
INK Pula
- Kapetan John Peoplefox, D.Radovi, r. M. Nadarevi, 2005.
Kazalite Ulysses, Zagreb
- Play Beckett, R.erbedija / B.Vuji / S.Beckett, r. Rade erbedija, 2004.
Teatar Rugantino, Zagreb
- Prva ena, druga ena, r. Vladimir Stojsavljevi, 2006. (2008. Zlatni zub - nagrada za najbolju
predstavu u cjelini na Festivalu smijeha i komedije).
GK Kerempuh, Zagreb
- Cabaret, J. Masteroff / F. Ebb / J.Kander, r. Vlatko Duli, 2001.
- Revizor, N.V. Gogolj, r. Paolo Magelli, 1997. (1998. Zlatni smijeh - Velika nagrada Veernjeg
lista za najbolju predstavu u cjelini na 22. danima satire).
- Pir malograana, B. Brecht, r. Eduard Miler, 1996. (1997. Nagrada hrvatskog glumita za
najbolju predstavu u cjelini u kategoriji drame).
Dubrovake ljetne igre
- Orestija, Eshil, r. Ozren Prohi, 2007.
- koreografija sveanog otvorenja DLJI, 2003.
Splitsko ljeto
-koreografija sveanog otvorenja, 1994.
i kazalitima za djecu:
Zagrebako kazalite lutaka, Zagreb
- Pepeljuga, C. Perrault, r. Saa Broz, 2013.
- Pismo iz Zelengrada, N. Videk r. Zoran Mui, 2006.
ar Ptica, Zagreb
51

- Siromah i vrag, Zinka Kiseljak, r. Saa Broz, 2012.
Kazalite Virovitica, Virovitica
- E, moj Pinokio, r. Draen Ferenina, 2009.
- Make, A. E. Jarleman, r. Damir Maari, 2003.
Djeje kazalite Branka Mihaljevia, Osijek
-Grozdana na zrnu papra, A. D. Pongrai r. Draen Ferenina, 2005.
1994 danas
Koreografkinja u operama
Samostalna umjetnica
Radi u eminentnim kazalitima u zemlji te koreografira u 18 opernih naslova:
Hrvatsko narodno kazalite Ivana pl. Zajca, Rijeka
- Okretaj zavrtnja, B. Britten, r. Ozren Prohi (u koprodukciji s HNK u ibeniku), 2013.
- Gusla na krovu, J. Bock, r. Ozren Prohi, 2012.
- Casanova u Istri, A. Kabiljo, r. Kreimir Doleni, 2009.
- Seviljski brija, G. Rossini, r. Ozren Prohi, 2008.
- La Gioconda, A. Ponchielli, r. Ozren Prohi, 2006.
- Judita, M. Maruli, r. Petar Selem, 2006.
Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu
- Postolar od Delfta, B. Bersa, r. Kreimir Doleni, 2012.
- Mirjana, J. Mandi, r. Petar Selem, 2008.
- Krabuljni ples, G. Verdi, r. Plamen Kartaloff, 2007.
- Ki pukovnije, G. Donizetti, r. Kreimir Doleni, 1997.
Hrvatsko narodno kazalite Split
- Maral, S. Foreti, r. Mario Kova, 2011.
- imi, J. Strauss ml., r. Ozren Prohi, 2011.
- Macbeth, G. Verdi, r. Petar Selem (koreografkinja i asistentica redatelja), 2010.
- Faust, C. F. Gounod, r. Kreimir Doleni, 2008.
- Splitski akvarel, I. Tijardovi, r. Kreimir Doleni, 2008.
- Manon Lescaut, G. Puccini, r.Petar Selem (koreografkinja i asistentica redatelja), 2007.
- Stanac, J. Gotovac, r. Leo Katunari, Splitsko ljeto, Dubrovake ljetne igre,1996.
Hrvatsko narodno kazalite u Osijeku
- Figarov pir, W.A. Mozart, r. Ozren Prohi, 2002.
1992 danas
Umjetnika voditeljica Zagrebakog plesnog ansambla

Zagrebaki plesni ansambl, Zagreb
Producira 22 cjeloveernje plesne predstave ansambla i realizira vie od 15 koprodukcija s
kazalitima i nezavisnim grupama u zemlji i inozemstvu. Organizira gostovanja na relevantnim
festivalima i kazalinim kuama u inozemstvu te ZPA gostuje u Njemakoj, Francuskoj, Belgiji,
Rusiji, Sloveniji, Maarskoj, Italiji, Portugalu, Litvi, panjolskoj, BiH, Srbiji, Poljskoj, Meksiku,
Egiptu, Koreji i Izraelu. Iznimna reputacija Zagrebakog plesnog ansambla poiva na originalnim
radovima. Pod njezinim umjetnikim vodstvom ansambl surauje s priznatim umjetnicima iz
zemlje i inozemstva. Za rad ZPA znaajno je otvaranje prostora novom nainu razmiljanja o plesu
i prostoru za istraivanje.
1989. 2001.
Rad s hrvatskim i svjetskim plesnim i baletnim pedagozima

Kao plesaica usavrava se kod hrvatskih i svjetskih baletnih i plesnih pedagoga kao to su V.
Slamnik, N. Yoshida, S. Iannacone, J. Besprozvany, K. Cremona, J. C. Garcia, M. Sondercamp, A.
Eupierre itd.
1980. 2004
Profesionalna plesaica
Kao aktivna profesionalna plesaica suvremenog plesa nastupa u Hrvatskoj u znaajnim plesnim
produkcijama:
52

- Isto, Ksenija Zec, Teatar ITD., 2004.
- M.U.R., Ksenija Zec, Teatar ITD., 2002.
- Lovci enje, Bebeto Cidra, ZKM, 1998.
- Pohvala sladostrasti, Kilina Cremona, ZKM, 1996.
- Prepoznavanje krajolika, J. C. Garcia, ZKM,1996.
- Tango je tuna misao koja se plee, Ksenija Zec, ZKM, 1995.
- Sub Rosa, Katja imuni, ZKM, 1994.
- Ruta, Jasminka Neufeld, ZKM, 1993.
- Koraci, S. Beckett r. S.Ivi, HNK Osijek, prva ratna premijera, 1992.
- Madrid cafe, Katja Joci, Jasminka Neufeld-Imrovi, Ksenija Zec, Klub Kului, 1991.
- Travijata, r. Branko Brezovac, k. J.Besprozvany, koprodukcija Eurokaz i ZKM, 1989.
- Vilina kosa, Katja imuni, Klub Kului, 1986.
- Mansarda, Katja imuni, Klub Kului, 1983.
1998. 2001.
lanica Skuptine HZSU, predstavnica Scenskog podruja umjetnikog

stvaralatva
HZSU, Zagreb
OBRAZOVANJE I
OSPOSOBLJAVANJE
2004.
Programme Courants du Monde, (Francuska)
Dobitnica stipendije Programme Courants du Monde u organizaciji Maisones des Cultures du
Monde i Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske koji je realizirala prouavajui
produkcijske modele i naine financiranja plesnih centara u Francuskoj, kao i modele organizacije
Ministarstva kulture Francuske.
1989. 2002.
Profesionalna razina poznavanja stranih jezika

Engleski, francuski i panjolski jezik
1984. 1991.
Diplomirani inenjer biologije

Prirodoslovno - matematiki fakultet, Zagreb
Eksperimentalna biologija
1976. 1980.
Maturant gimnazije
V. gimnazija, Zagreb
1976. 1980.
Profesionalna plesaica
kola za ritmiku i ples Ana Maleti
Suvremeni ples, ritmika
53

OSOBNE VJETINE
Materinski jezik
Hrvatski
Ostali jezici
RAZUMIJEVANJE
Sluanje
itanje
GOVOR
Govorna interakcija Govorna produkcija
PISANJE
Engleski
C1
C1
C1
C1
C1
Francuski
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
panjolski
Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike
Organizacijske / rukovoditeljske
vjetine
Poslovne vjetine
Raunalne vjetine
Dugogodinje rukovoenje Zagrebakim plesnim ansamblom (1992.) i Festivalom plesa i

neverbalnog kazalita Svetvinenat (2000.), iskustvo u rukovoenju srednjih i veih timova.
Koreografska vjetina, smisao za timski rad, bavljenje kulturnom politikom, organizacijska

vjetina, produkcijska vjetina u umjetnosti.
Poznavanje Microsoft Office programa i internetskih servisa i alata
Vozaka dozvola
DODATNE INFORMACIJE
OSOBNI INTERES:
kazalite, suvremeni ples, filmska umjetnost, plesna programacija, stvaranje plesnih djela, kulturna
politika
54

Prijedlog Četverogodišnjeg Plana I Programa Rada Zagrebačkog Kazališta Mladih

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Prijedlog Četverogodišnjeg Plana I Programa Rada Zagrebačkog Kazališta Mladih

Uploaded by

Copyright:

Snjeana Abramovi Milkovi

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada

Zagreb, listopad 2014.

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

6. Kulturno obrazovanje konzumenata ................................................................................. 43

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Kandidiranjem na mjesto ravnateljice Zagrebakog kazalita mladih namjera mi je svoje

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

ZKM U SLJEDEE ETIRI GODINE

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

SWOT analiza sadanjeg stanja

jaka tradicija u produkciji

ekonomski nestabilno stanje u

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

PEST analiza sadanjeg stanja

- osniva i vlasnik ZKM-a je Grad Zagreb,

- djelovanje ZKM-a dominantno se financira iz

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

nije visoka i iznosi izmeu 30,67 i 39,71 kn, iz ega

- prema prvim rezultatima popisa stanovnitva iz

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

- razvoj interneta, posebice postojanje drutvenih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

SKICA OSNOVNIH ELEMENATA STRATEGIJE

njegovanje redateljskog kazalita,

razvoj kreativnog potencijala glumakog ansambla kroz mogunost vlastitog

otvaranje novih kazalinih formi te razvoj novih tehnologija i digitalnih umjetnosti

koncertna itanja tekstova novih hrvatskih autora;

b) je otvoreno promociji hrvatskih dramskih pisaca, redatelja, glumaca, performera,

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

f) inzistira na novim modelima razvoja publike, kroz komunikativnost svojih autora i

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

senzibilizacija publike s rubnih dijelova grada na suvremeno kazalite,

inzistiranje na neelitizmu kulturne ponude, razumijevanju kazalinog teksta i

otvorenost kazalita prema publici kroz razgovore poslije predstava,

razvoj ciljane publike odnosno definiranje publike prema specifinom

dostupnost kazalinog programa mladoj publici,

izlazak kazalita iz zgrade u site-specific prostore, izvoenje predstava u

dovoenje publike na izvedbe iz oblinjih gradova i mjesta,

dostupnost kazalita djeci i mladima iz socijalno ugroenih obitelji, razvoj

inkluzija osoba s invaliditetom i manjinskih grupa u programski rad,

mobiliziranje publike koja prati novocirkuske predstave, suvremeni ples i druge

prijenos predstava na znakovnom jeziku za gluhe osobe i osobe s oteenim

titlovi na engleskom jeziku za strane turiste.

uenici i studenti - populacija gledatelja od 13 do 19 godina;

urbana publika sa smislom za suvremenu umjetnost populacija od 20 do 59

publika iz lokalne zajednice koja nema naviku odlaska u kazalite (razvoj).

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

integriranje darovitih polaznika dramskog studija u profesionalne predstave,

suradnja s Akademijom dramske umjetnosti na usavravanju metodologije

mogunost integriranja najuspjenijih predstava Uilita u repertoar ZKM-a,

rad pedagoga Uilita na metodolokom usavravanju,

educiranje polaznika Uilita o radu na predstavi gledanjem proba

organizacija nedjeljnih matineja u koje bilo ukljueno i Uilite u sklopu All

edukacija cirkuskih vjetina u sklopu Uilita otvaranje zasebnih izvedbenih

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

Kako je to novi programski segment rada Uilita dodatno ga obrazlaem; uz

Prijedlog etverogodinjeg plana i programa rada Zagrebakog kazalita mladih

REPERTOARNI PLAN ZA SLJEDEE ETIRI GODINE