Radionice Za COZ

SANJA VLAISAVLJEVIĆ
I
NADINA BALAGIĆ
ZBORNIK DEBATNIH
RADIONICA I VJEŽBI
„Stop vršnjačkom nasilju i
maloljetničkom prestupništvu“
„Ova publikacija je rezultat projekta

'Snaga argumenta umjesto argument
snage - nastavak' koji je finansirala i
podržala In fondacija - Fondacija za
unapređenje socijalne uključenosti
djece i mladih u BiH.“
IMPRESUM
Naziv djela:
ZBORNIK DEBATNIH RADIONICA I VJEŽBI "Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu"
Autor:
Sanja Vlaisavljević i Nadina Balagić
Izdavač:
Centar za kulturu dijaloga
Naslovna strana i DTP:

Nadina Balagić
Lektor i korektor:
Amela Ibrahimagić
Godina izdanja:
2015. godina
Štampa:
Facit d.o.o. Sarajevo
Tiraž:
100
------------------------------------------------
------------------------------------------------
1
Zbornik debatnih radionica i vježbi
SADRŽAJ
Debatanti istražuju: za i protiv ................................................................................................................... 3

Mediji i vršnjačko nasilje .......................................................................................................................... 75
Mediji o vršnjačkom nasilju.................................................................................................................... 104
Želite li debatirati: za debate ................................................................................................................... 108
RADIONICA: Demokracija u učionici ................................................................................................. 190
RADIONICA: Značaj debate i individualni govor ............................................................................. 191
RADIONICA: Stvaranje veze.................................................................................................................. 192
RADIONICA: Simulacija debate - šta su ljudska prava? .................................................................. 193
RADIONICA: 17 gesti koje će uvrijediti pripadnike isto toliko naroda - da li smo osjetljivi na običaje
drugih?.......................................................................................................................................................... 194
RADIONICA: Predrasude i stereotipi ................................................................................................... 199
RADIONICA: Civilno društvo – građansko društvo ......................................................................... 200
RADIONICA: Prepreke u komunikaciji............................................................................................... 203
Ljudska prava u učionici .......................................................................................................................... 204
RADIONICA: Od dominacije učitelja do razreda usmjerenog na dijete ....................................... 204
RADIONICA: Učitelj koji potiče učenika na učenje .......................................................................... 205
RADIONICA: Znati o onima koje podučavamo ................................................................................. 207
RADIONICA: Argumenti ........................................................................................................................ 208
RADIONICA: Argument i struktura argumenta ................................................................................. 210
RADIONICA: Greške u argumentaciji ................................................................................................. 211
RADIONICA: Struktura debate; uloga i značaj plana u debati (Policy debatni format) .......... 214
RADIONICA: Argumentacija i struktura debatnog KPP formata - uloga i značaj kritičkog
mišljenja za debatu ................................................................................................................................... 216
RADIONICA: Aktivno slušanje ............................................................................................................. 217
RADIONICA: Grupni rad........................................................................................................................ 218
RADIONICA: Poštujmo pravila grupnog rada ................................................................................... 220
RADIONICA: “Dvorac” ........................................................................................................................... 221
RADIONICA: Konferencija za štampu ................................................................................................. 222
RADIONICA: Javno zagovaranje........................................................................................................... 223
RADIONICA: Zagovaranje za strategiju .............................................................................................. 225
RADIONICA: Impromptu govor............................................................................................................ 226
RADIONICA: Improvizirani govor ....................................................................................................... 227
RADIONICA: Vježbajmo impromptu govor - modeli ....................................................................... 228
RADIONICA: Vježbajmo improvizirani govor - modeli .................................................................. 229
RADIONICA: Osnovi govora ................................................................................................................. 230
RADIONICA: Kreiranje govora ............................................................................................................. 231
RADIONICA: Javni govor ....................................................................................................................... 233
RADIONICA: Izlaganje ........................................................................................................................... 234
RADIONICA: Usmena interpretacija .................................................................................................... 235
RADIONICA: Unakrsno ispitivanje...................................................................................................... 236
RADIONICA: Kazališni forum .............................................................................................................. 237
RADIONICA: Fishbowl ........................................................................................................................... 238
RADIONICA: „Riječi kao alat i oružje“ ............................................................................................... 239
RADIONICA: Etika komuniciranja u online svijetu………………………………………………...240
RADIONICA: “Etiketiranje u online komunikaciji” ......................................................................... 241
RADIONICA: “Prepoznavanje jezika mržnje u online svijetu i pravilno reagiranje na tu
pojavu” ........................................................................................................................................................ 242
RADIONICA: Kreiranje FB grupe „Reci ne govoru mržnje“ ........................................................... 242
RADIONICA: “Da sam ja Mark Zuckerberg, uradio bih ovo da spriječim govor mržnje na
Facebook-u” ................................................................................................................................................ 243
RADIONICA: Kibuc dilema ................................................................................................................... 244
1
RADIONICA: Priča sa krokodilske rijeke ........................................................................................... 245

RADIONICA: Dilema nastavnika.......................................................................................................... 246
RADIONICA: Dilema roditelja i nastavnika ....................................................................................... 247
RADIONICA: Dilema nastavnika i učenika manjinske etničke grupe .......................................... 249
RADIONICA: Pronađi greške u argumentaciji i i ostalim navedenim dijelovima
argumentacijske linije Teza: „Svi teneri debatnog programa trebaju biti certificirani“ ............. 251
RADIONICA: Upoznaj prvog do sebe .................................................................................................. 253
RADIONICA: Predstavi idealnu zemlju/grad ..................................................................................... 253
RADIONICA: Vježba vječnost ............................................................................................................... 254
RADIONICA: Limunadija ....................................................................................................................... 255
RADIONICA: EU simulacija................................................................................................................... 256
RADIONICA: Flash mob ......................................................................................................................... 257
RADIONICA: Znamo i volimo različitost ............................................................................................ 257
RADIONICA: Da li dovoljno razgovaramo sa drugima? .................................................................. 258
RADIONICA: Umijeće slušanja i govor prihvaćanja ......................................................................... 259
RADIONICA: Rad u grupi ...................................................................................................................... 260
RADIONICA: Roditelji i djeca ............................................................................................................... 261
RADIONICA: Kako radimo u grupi ...................................................................................................... 262
RADIONICA: Kako rješavati sukobe ................................................................................................... 263
RADIONICA: Rješavanje problemske situacije ................................................................................. 265
RADIONICA: Želim gledati TV ............................................................................................................. 266
RADIONICA: Prekidač ............................................................................................................................ 267
RADIONICA: Splav.................................................................................................................................. 268
RADIONICA: Pubertet i adolescencija ................................................................................................. 269
RADIONICA: Eh taj pubertet ................................................................................................................. 270
RADIONICA: Nenasilna komunikacija ............................................................................................... 272
RADIONICA: Rješavanje konflikta ...................................................................................................... 274
RADIONICA: Rješavanje konflikta II .................................................................................................. 276
RADIONICA: Analiza debate „Čovjek se rađa slobodan, a čitav život je u okovima“ A1 i N1 278
RADIONICA: Analiza debate „Aktivno zaobilaženje internet cenzure legitiman je vanjsko-
politički alat“ .............................................................................................................................................. 281
Dodatak  ................................................................................................................................................... 293
Debatni formati .......................................................................................................................................... 294
World Karl Popper Debate Format Svjetski Karl Popper Debatni Format .................................... 294
Sokratski dijalozi....................................................................................................................................... 299
Vježba: za svaki argument napišite potkrepu...................................................................................... 305
Teza: Da li bi potpomognuto samoubojstvo trebalo biti legalizirano? .......................................... 305
Rječnik debate............................................................................................................................................ 307
2
DEBATANTI ISTRAŽUJU: ZA I PROTIV

ŠKOLA: SŠC „Petar Kočić“ Srbac
DEBATANTI: Jovana Tatić i Zorana Kljajčin
TEZA: Mediji više promoviraju maloljetne prestupnike nego što podižu svijest
građana o problemu prestupništva i nasilja
ZA
KRITERIJ: Dobrobit društva

DEFINICIJE:
 Mediji: Sredstva komunikacije kao što su radio, televizija, novine, časopisi, online
portali pomoću kojih se može doći do ili utjecati na širok spektar ljudi
 Maloljetni prestupnik: Počinilac kaznenog djela ili prekršaja u dobi u kojoj
uobičajeni kazneni postupak nije moguć
 Nasilje: Svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem sticanja moći pomoću
nanošenja psihičke i/ili fizičke boli
A1: Mediji se fokusiraju samo na sam incident vršnjačkog nasilja

Potkrepa: „Vršnjačko nasilje u Bihaću: Šakama po glavi djevojčice sa poteškoćama u
razvoju“; „Novi detalji otmice u Banja Luci: Dobili batina, pa se iskalili na dječaku“; „Novi
slučaj vršnjačkog nasilja: Učenika Elektro-mašinske škole u Lukavcu mjesecima
maltretirali, tukli i pljačkali“; „Maloljetnog silovatelja otkrio pas tragač“; „Dva pokušaja
ubistva i masovna tuča – među osumnjičenima ponovo maloljetnici“
A2: Mediji ne iskorištavaju svoj uticaj na djecu i odrasle na valjan način.
PROTIV

DEFINICIJE
 MEDIJI: Sredstva komunikacije kao što su radio, televizija, novine, časopisi, online
portali pomoću kojih se može doći do ili utjecati na širok spektar ljudi
3
 MALOLJETNI PRESTUPNIK: Počinilac kaznenog djela ili prekršaja u dobi u kojoj

 NASILJE: Svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem sticanja moći
pomoću nanošenja psihičke i/ili fizičke boli
A1: Jedna od uloga medija je da utiču na javnost

Potkrepa: „Više od 70% mladih u regionu podržavaju nasilje“; „Najviše prijava vršnjačkog
nasilja“; „Teško rješiva maloljetnička delinkvencija“; „Maloljetnička delinkvencija u
porastu“
A2: Zabranjeno je promovisanje maloljetnih lica u medijima
TEZA: Zakoni u oba entiteta u BiH treba da propišu društveno koristan rad za
maloljetne prestunike i nasilnike
ZA

DEFINICIJE:
 Društveno koristan rad: rad u javnom interesu kojim se ne vrijeđa ljudsko
dostojanstvo i ne vrši se u cilju stjecanja dobiti.
PROBLEM: Velika stopa maloljetničkog prestuništva i nasilništva u BiH
A1: Vršnjačko nasilje i maloljetničko prestupništvo izmiču kontroli

Potkrepa: „BiH: Sve više nasilja u osnovnim školama“
A2: Postojeće zakonske mjere nisu dovele do smanjenja stope vršnjačkog nasilja i
maloljetnog prestuništva
A3: Posljedice vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva su velike i ozbiljne
PLAN:
Plan koji ćemo vam izložiti podrazumijeva
uvođenje društveno korisnog rada kao jedne od
mjera za maloljetne prestupnike i nasilnike u
krivične zakone oba entiteta. KO: U realizaciji
ovog plana najvažniju ulogu ima Ministarstvo
pravde BiH. Također, bitnu ulogu u ovome ima
lokalna zajednica jer bi se društveno koristan
rad izvršavao upravo u zajednici iz koje dolazi
okrivljeni. Lokalna zajednica bi na zahtjev suda
određivala društveno koristan rad. Taj rad treba
da doprinese lokalnoj zajednici i da bude
4
prihvatljiv za obavljanje od strane maloljetnika. U slučaju vršnjačkog nasilja određivanje

društveno korisnog rada obavlja škola. ŠTA: Naš plan podrazumijeva uvođenje društveno
korisnog rada u Krivični zakon oba entiteta BiH umjesto odgojnih mjera, kazne popravnog
doma ili kazne maloljetničkog zatvora. Kazneni postupak se neće pokretati protiv
maloljetnika osim ako se ustanovi da društveno koristan rad nije donio korist i da
maloljetnik nije izvukao lekciju iz toga, odnosno da nije popravio ponašanje. Kako ovi
zakoni podrazumijevaju samo maloljetno prestupništvo, škole će određivati društveno
koristan rad za maloljetne nasilnike. Škole su mjesto u kojima djeca provode veliki dio
svog vremena. KAKO: Ministarstvo pravde podnosi zahtijev za izmjenu postojećih
odjeljaka postojećih krivičnih zakona oba entiteta (U Federaciji to je deseta glava, a u RS
šesta glava). Izmjenom tog zakona maloljetnik se ne bi slao na sud, već bi mu se izricala
mjera društveno korisnog rada. Naravno,
maloljetnik će društveno koristan rad
obavljati određen vremenski period sa
postojećim brojem sati po sedmici u skladu
sa sposobnostima. Ova mjera važi i za
djevojke i za mladiće. Vremenski period
obavljanja društveno korisnog rada
određuju stručne osobe. U slučaju
vršnjačkog nasilja to će obavljati pedagozi i
psiholozi škole u koju maloljetnik ide, a u
slučaju maloljetne delinkvencije stručna
lica centra za socijalni rad. Nakon
obavljenog društveno korisnog rada
maloljetnik odlazi na stručnu procjenu. Ukoliko se odredi da je program uspješno obavljen
šalje se izvještaj sudu da nema potrebe da se pokrene kazneni postupak. Ukoliko program
nije uspješno obavljen, maloljetnik se šalje na sud i dalje se izriču kazne prema već
postojećim članovima Kaznenog zakona. Društveno koristan rad će biti praćen od strane
stručnih lica. KOLIKO: Ovaj plan ne košta ništa jer Krivični zakon FBiH i RS već postoje, te
bi se samo izvršila mala izmjena zakona. KOLIKO TRAJE: Za realizaciju našeg plana
najviše je potrebna jedna godina. ZAŠTO: Ovaj plan će funkcionirati zato što ga je lako
ostvariti s obzirom da postoje zakoni o maloljetnom prestupništvu, ne košta ništa i
ostvariv je u kratkom vremenskom periodu. KORIST: Korist našeg plana je višestruka.
Prije svega, društveno koristan rad bi doprinijeo cijeloj zajednici jer kao što mu sam naziv
kaže on je koristan. Društveno koristan rad doprinosi pravilnom razvoju maloljetnia i
socijalizaciji i jačanju lične odgovornosti. Maloljetnicima se pruža zaštita od kazne
maloljetnog zatvora ili popravnog doma.
PROTIV

DEFINICIJE:
5
PROBLEM: Velika stopa maloljetničkog prestuništva i nasilništva u BiH
A1. Društveno koristan rad neće dovesti do smanjenja maloljetnog prestupništva i

nasilništva.
A2: Po pitanju maloljetnog prestupništva i nasilja već se radi dovoljno.

Potkrepa: „Strategija za borbu protiv nasilja nad djecom u BiH“; „U Nevesinju održan
okrugli stol o prevenciji nasilja“; „Zdravo da ste – Priručnik program prevencije
vršnjačkog nasilja u školama“
TEZA: Debatni klubovi u BiH trebaju da kreiraju trogodišnju strategiju

preventivnih aktivnosti na suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničkog
prestupništva
ZA
KRITERIJ: Liječimo uzroke, a ne posljedice
DEFINICIJE
 Strategija – utvrđivanje dugoročnih ciljeva pojedinaca i/ili organizacija i/ili
državnih institucija i koraka za njihovo postizanje
 Preventivne aktivnosti – aktivnosti ranijeg reagiranja na uobičajeni problem kako bi
bila spriječena određena štetna posljedica
 Suzbijanje – Niz aktivnosti kojima se određeni problem nastoji riješiti ili smanjiti
PROBLEM: Velika stopa vršnjačkog nasilja u školama
UZROK: Brojna istraživanja pokazuju da

su porodično funkcionisanje i naučeni
obrasci ponašanja u porodici u direktnoj
vezi sa nasilnim ponašanjem djeteta.
Nedostatak roditeljske ljubavi i pažnje,
grube kazne i preteran autoritet
sprečavaju djete da razvija socijalno
prihvatljive oblike ponašanja. Prisutnost
nasilnog ponašanja u okviru porodice
doprinosi da dijete usvoji isti model
ponašanja, što dovodi do nasilja koje je
transgeneracijiski prenosi. Sa druge
strane su roditelji koji i pretjerano štite
svoju djecu, potpuno im vjeruju i
izbjegavaju međusobne konflikte usled čega djeca ne uspjevaju da u okviru svoje porodice
razviju vještine za rješavanje konfliktnih situacija. Zbog svih navedenih podataka
neophodna je udružena reakcija škole i porodice u cilju prepoznavanja i tretiranja nasilnog
ponašanja kod djece. Saradnja sa roditeljima i upućenost u porodično funkcionisanje je od
krucijalnog značaja za uspješpno rješavanje ovog problema na nivou škole.
6
PLAN:
KO: U implementaciji našeg plana ključnu ulogu ima Cenatr za kulturu dijaloga. Vizija i
ciljevi CKD-a su, prije svega, edukativni i uključuju, ali nisu ograničeni na, njegovanje
otvorenog društva kroz pomoć aktivnostima koje promoviraju slobodnu razmjenu ideja,
toleranciju, kritičko mišljenje, regionalnu i međunarodnu suradnju.Jedna od vizija CKD-a
jeste izvršavati, organizirati, koordinirati, podržavati i učestvovati u obrazovnim i drugim
programima i aktivnostima koji su od javnog interesa, bez obzira da li su aktivnosti CKD-a
ili drugih fizičkih i/ili pravnih lica ili pododjela.
Neki od ciljeva CKD-a su:

 Stimuliranje razvoja kulture dijaloga, osposobljavajući mlade i sve zainteresirane da
postanu nosioci pozitivnih promjena prije svega u obrazovnom sistemu, a u svrhu
promicanja demokratskih modela komunikacije i donošenja odluka,
 Promoviranje i zaštitu ljudskih prava za sve građane BiH podjednako,
 Prikupljanje dokumentacije, distribuiranje i javno prezentiranje informacija o
mladima, obrazovanje o ljudskim pravima, kulturi, nauci i društvu, generalno,
 Promoviranje prava djece i svih aspekata zaštite djece, marginaliziranih i ugroženih
skupina u BiH
 Podržavanje osnaživanja i savjetovanja vijeća učenika u školama u BiH,
 Iniciranje, podržavanje i kreiranje javnih debata u cijeloj Bosni i Hercegovini,
 Objavljivanje časopisa, knjiga, zbornika i drugih publikacija u vezi sa ciljevima
Udruženja i obrazovanja mladih i šire javnosti.
Upravo zbog toga CKD treba da se uključi u

suzbijanje vršnjačkog nasilja. Pored CKD-a
važnu ulogu imaju debatni klubovi CKD-a,
odnosno članovi debatnih klubova, treneri
profesori, psiholozi i sami učenici. Niko drugi u
realizaciji našeg plana ne bi bio dovoljno
adevatan osim debatnih klubova koji su kao
članovi CKD-a, imali brojne uspjehe i već godina
uspjesno ucestvuju u javnim debatama,
seminarima, takmicenjima kao sto je i ovo koje se
danas održava. CKD se tokom svojih aktivnosti bavio, i bavi se i danas, tematikom
vršnjačkog nasilja,a u tim aktivnostima učestvuju upravo debatni klubovi. ŠTA: Naš plan
podrazumijeva participiranje što više škola da postanu članice CKD-a, odnosno da
formiraju svoje debatne klubove. U okviru trogodišnje strategije biće isplanirane aktivnosti
koje imaju za cilj prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja u školama. Aktivnosti koje
mogu doprinijeti suzbijanju vršnjačkog nasilja su jave debate u školama koje neće imati
samo takmičarski karakter, već prije svega edukacijski, zatim međuklupska druženja i
razmjena iskustava, takmičenja, predavanja članova debatnih klubova i njihovh trenera na
časovima odjeljenske zajednice. U sklopu tih aktivnosti od značaja je i uključenje samih
nasilnika i žrtava nasilja koji su prošli kroz sve to i koji iz prve ruke mogu i znaju svojim
vršnjacima iznijeti svoja iskustva u vezi s tim. Pošto su ta iskustva negativna, vršnjaci će
uvidjeti da takvo ponašanje nije dobro i prije će poslušati nekog svojih godina nego
odrasle.
7
KAKO: CKD trenutno broji 39 debatnih klubova

iz srednjih škola Bosne i Hercegovine od ukupno
185 srednjih skola u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ovom broju treba dodati još dvije nove članice, a
to su: Karađoz-begova medresa Mostar i Srednja
škola „Pere Zečevića“ Odžak. CKD će svojim
dosadašnjim aktivnostima i radom motivisati što
više škola da se priključe debatnom program i
aktivno učestvuju u suzbijanju vršnjačkog nasilja.
Dosadašnji rezultati su dovoljan motiv školama.
ZA 16 GODINA RADA CKD JE ZA VAS
PRIPREMIO 2773 RAZLIČITE AKTIVNOSTI.
Neki od dosadašnjih seminara CKD-a na temu
vršnjačkog nasilja su: TRENING ZA
NASTAVNIKE I UČENIKE "Nasilje ne počinje kada ga vidimo" TUZLA (15.02.2015.),
TRENING ZA NASTAVNIKE I UČENIKE "Nasilje ne počinje kada ga vidimo" MOSTAR
(14.02.2015.). Državno takmičenje 2014. godine je također bilo održano na temu vršnjačkog
nasilja. U interesu škole mora biti suzbijanje vršnjačkog nasilja te će se i one priključiti
debatnim klubovima. Strategija uključuje brojne aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje
vršnjačkog nasilja. Aktivnosti podrazumijevaju javne debate za sve učenike škole,
predstavnike lokalne zajednice, profesore, pedagoge i psihologe, socijalne radnike i drugi
stručni kadar. Debatanti bi iskoristili materijal o vrsnjackom nasilju koje posjeduje
pedagoško - psihološka služba i materijal dostupan na internetu te bi održavali radionice i
predavanja na časovima odjeljenske zajednice o problematici vršnjačkog nasilja. Također,
međuklupska druženja škola koje su blizu jedna drugoj imaju za cilj razmjenu iskustava i
napredak u provođenju strategije. U ove aktivnosti je poželjno povremeno uključiti žrtve
nasilja koje mogu svojim vršnjacima iznijeti negativno iskustvo kroz koje su prošli i
poručiti svima da ne čine vršnjačko nasilje. Također, učenici koji su činili nasilje, a postali
su svjesni da je to loše, mogu učestvovati u tome. Učenici će se prije obratiti za pomoć
svojim vršnjacima nego pedagozima, odnosno odraslim osobama. Zbog toga će članovi
debatnih klubova uvijek biti dostupni svima koji se žele obratiti za pomoć. Na ovaj način
bi se bar malim dijelom rasteretili pedagozi i psiholozi škole koji imaju brojne druge
obaveze osim edukacije učenika o vršnjačkom nasilju. Primarni cilj jeste prevencija
edukacijom učenika i razmjenom iskustava.
KOLIKO KOŠTA: Realizacija plana ne zahtijeva dodatna novčana sredstva jer će učenici
raditi volonterski, a edukacijski materijal imaju u svojim školama i na internetu. Za
realizaciju ovog plana potrebna je aktivnost CKD-a, debatnih klubova, članova debatnih
klubova i škole.
KOJE SU PROMJENE: Promjene koje će donijeti aktivnosti strategije debatnih klubova jesu
suzbijanje i prevencija vršnjačkog nasilja. Ovo je malo neformalniji i efikasniji način borbe
sa vršnjačkim nasiljem.
KORIST: Benefiti našeg plana su višestruki. Prije svega, glavna korist jeste smanjenje
vršnjačkog nasilja. Zajedničkim djelovanjem debatnih klubova motivišemo i druge da se
uključe u debatne klubove. Edukacijom podižemo svijest učenika o problemu vršnjačkog
8
nasilja, posljedicama koje ono ostavlja, prisutnosti vršnjačkog nasilja u školama i ulozi
škole u istom problem. Ono sto je bitno naglasiti jeste da je plan ekonomski isplativ jer ne
zahtijeva dodatna novčana sredstva. Ovo je jedan dobar način da se efikasno i jeftino radi
na suzbijanju vršnjačkog nasilja. Učenici postaju samouvjereniji, otvoreniji,
komunikativniji. Pored ovih koristi, tu su sve koristi koje sama debata donosi sa sobom, a
to je razvijanje kritičkog mišljenja, retoričkih sposobnosti, gestikulacije, takmičarskog
duha.
A1. Debatni klubovi se već bave vršnjačkim nasiljem

Potkrepa: „U Behram-begovoj medresi održana javna debata posvećena problemu
vršnjačkog nasilja“
A2. Debatni klubovi su dio vaspitno – obrazovnog sistema
A3. Velika stopa vršnjačkog nasilja u školama
TEZA: Aktuelne politike i preventivne aktivnosti u školama uspješno doprinose

smanjenju vršnjačkog nasilja
ZA
KRITERIJ: Stvaranje sigurnije i ljepše atmosfere za učenike
DEFINICIJE:
 Preventivne aktivnosti: aktivnosti ranijeg reagiranja na uočeni problem kako bi bila
spriječena određena štetna posljedica
 Nasilje: svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem sticanja moći pomoću
A1. Uočen pad stope vršnjačkog nasilja
A2. Uloga nevladinih organizacija

Potkrepa: „Kako nastavnici i stručni
saradnici treba da se ponašanju u slučaju
nasilja među djecom“; „Edukacijom osoblja
srednjih škola uticati na pojavu vršnjačkog
nasilja“;
A3. Doprinos razvoju sporta

Potkrepa: „Strategija razvoja sporta u BiH“
PROTIV
KRITERIJ: Stvaranje sigurnije i ljepše

atmosfere za učenike
9
DEFINICIJE:
 Preventivne aktivnosti: aktivnosti ranijeg reagiranja na uočeni problem kako bi bila
 Nasilje: svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem sticanja moći pomoću
A1. Vršnjačko nasilje u školama je i dalje u porastu

Potkrepa: „Sve više slučajeva vršnjačkog nasilja u BiH“; „U Mostaru sve češće nasilje
među djecom“
A2. Škole nisu dovoljno uključene u smanjenje vršnjačkog nasilja
A3. Doprinos razvoju sporta
TEZA: Preventivne aktivnosti rodno zasnovanog nasilja u školama i omladniskim

grupama u lokalnim zajednicama uspješno preveniraju rodno nasilje
ZA
KRITERIJ: Zdravo i sigurno društvo

DEFINICIJE:
 Rodno zasnovano nasilje: Bilo koji oblik nasilja koji se vrši nas osobom samo zbog
pripadnosti određenom polu upotrebom fizičke ili psihičke sile, uključujući
silovanje, fizičko nasilje, seksualno uznemiravanje, incest i pedofiliju.
 Preventivne aktivnosti: Aktivnosti ranijeg reagiranja na uočeni problem kako bi bila
A1. Rodino zasnovano nasilje nije toliko čest oblik vršnjačkog nasilja
Potkrepa: „Istraživanje – rodno zasnovano nasilje u osnovnim i srednjim školama u BiH“
A2. Nasilje nad vršnjacima je u opadanju
PROTIV
KRITERIJ: Zdravo i sigurno društvo

DEFINICIJE:
 Rodno zasnovano nasilje: Bilo koji oblik
nasilja koji se vrši nad osobom samo
zbog pripadnosti određenom polu
upotrebom fizičke ili psihičke sile,
uključujući silovanje, fizičko nasilje,
seksualno uznemiravanje, incest i
pedofiliju.
 Preventivne aktivnosti: Aktivnosti
ranijeg reagiranja na uočeni problem
kako bi bila spriječena određena štetna
posljedica
10
A1. Rodino zasnovano nasilje je sve češći oblik nasilja
A2. Škole i omladinske grupe nemaju mnogo preventivnih aktivnosti u vezi rodnog nasilja
ŠKOLA: MSŠ Srebrenik

DEBATANTI: Lejla Mujanović, Amila Bričić
TEZA: Mediji više promoviraju maloljetne prestupnike nego što podižu svijest građana
o problemu prestupništva i nasilja
ZA
KRITERIJ: Pravilan poredak prioriteta medija.

DEFINICIJE:
 Mediji: sredstva komunikacije, kao što su radio, televizija, novine, časopisi, online
portali, pomoću kojih se može doći do ili uticati na širok spektar ljudi.
 Maloljetni prestupnik-počinilac kaznenog djela ili prekršaja u dobi u kojoj
uobičajeni kazneni postupak nije moguć.
 Nasilje-svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću
nanošenja psihičke ili fizičke boli.
Danas je poredak prioriteta u medijima savim poremećen jer su se mediji okrenuli

trendovima skandala i komercijalizaciji, te iznose vijesti koje povećavaju prodaju,
slušanost, gledanost, a ne iznose problem onakav kakav je u stvarnosti.
A 1 : Mediji su fokusirani ka komercijalizaciji i prodaji, više nego ka podizanju svijesti o

problemima.
Potkrepa 1.: Mediacentar Sarajevo je na zahtjev Save the Children UK, proveo opsežno
istraživanje analize sadržaja natpisa o maloljetničkoj delikvenciji 6 dnevnih i 3 sedmične
bosanskohercegovačke novine u prva tri mjeseca 2004. godine. Među brojnim zaključcima
temeljito provedenog i metodološki ispravnog istraživanja, potrebno je posebno istaknuti
ove: -Mediji su skloni senzacionalističkom i simplificiranom izvještavanju, posebno u
samim naslovima tekstova gdje se ističu negativne strane, informacije se vade iz konteksta,
11
i uopšte se problem maloljetničkog prestupništva nepotrebno dramatizuje. Istraživanje

smo pronašli na: www.media.bajmcsonlinejbsjtekstjistrazivanje-mediji-o-maloljetnicima-u-
sukobu-sa-zakonom
Potkrepa 2.: Dnevni avaz u prilogu naslovljenom "Pronađen maloljetnik koji je ranio
džudistu" 3. prosinca 2009. navodi ime i prezime malodobne osobe za koju se sumnja da je
počinila krivično djelo.
Potkrepa 3.: Nezavisne novine obično donose inicijale maloljetnika, ali i mnoštvo
podataka iz kojih okolina može zaključiti o komu se radi, a povremeno, kao 5. listopada
2009. u prilogu „Maloljetnik izboden u trolejbusu" navodi puno ime i inicijal prezimena
maloljetnog počinitelja te ime i podatke njegova starijeg brata, kako ne bi bilo zabune o
komu se radi. Svi podaci su preuzeti iz članka: Senzacionalizam i kršenja prava djece
(www.media.bajsitesjdefaultjfilesjjacanje_maloljetnicke_pravde_publikacija.pdf)
A2 : Nepostojanje objektivnosti novinara

Potkrepa 1.: Utvrđeni rezultati
istraživanja pokazuju da su
bosanskohercegovački mediji u
izvještavanju o maloljetničkoj
delinkvenciji 2004. kršili i odredbe
Konvencije o pravima djeteta i Kodeks
časti BH novinara. Spominjanje imena i
prezimena ili podataka koji omogućuju
užoj ili široj okolini identificiranje
malodobnog prijestupnika, otežava toj
djeci mogućnost stjecanja druge prilike
jer ih okolina stigmatizira kao zle i
nepopravljive. (http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/istrazivanje-mediji-o-
maloljetnicima-u-sukobu-sa-zakonom)
Potkrepa 2.: Korištenje diskriminirajućih i pežorativnih oznaka poput "lopov, kradljivac,
razbojnik, provalnik, vandal, ubica, napadač", ali i termina, "delinkvent", ne samo da
ukazuje na tendenciju ka senzacionalizmu, već može pogubno uticati na osobnost i
identitet stigmatiziranih osoba. Stigmatiziranje, odnosno negativno obilježavanje i
obezvređivanje maloljetnika, često pogoduje učvršćivanju delinkventnog ponašanja.
(Heatherton, Kleck, Hebl, & Hull, 2000)
Potkrepa 3.: Imenovanje maloljetnika "problematičnim" te preuranjeno donošenje
zaključaka o njihovoj krivici, može voditi ka izoliranju od strane okoline, povlačenju u
sebe, razvoju depresije i anksioznosti. Maloljetnici na kraju mogu usvojiti procjene drugih
o sebi te se početi ponašati u skladu sa identitetom "delinkventa" koji im je pripisan.
Nužno je da mediji obrate pozornost na upotrebu odgovarajuće terminologije i u
slučajevima kada je izvršenje prijestupa utvrđeno sudskom odlukom. Preporučljivo je
koristiti izraz "maloljetni počinitelji prijestupa", a nipošto "vandali", "kriminalci" ili
"delinkventi". (Ivana Drača „Kako dekonstruirati sliku maloljetnog 'predatora'")
A3: Neprikladan način pisanja i slanja vijesti u javnost

Potkrepa l.: Izvještavanje o maloljetničkoj delinkvenciji trebalo bi doprinositi
razumijevanju tog problema, a ne zastrašivanju javnosti. Međutim, mediji rijetko govore o
uzrocima prijestupništva i rizičnom ponašanju koje mu prethodi. Umjesto da ukazuju na
12
faktore rizika i zaštitne faktore, mediji su skloniji izvještavanju o "devijantnosti"

maloljetnika, kao da je riječ o osobama koje su "prirodno" predodređene za vršenje
kaznenih dijela. (Ivana Dračo Kako dekonstruirati sliku maloljetnog "predatora")
Potkrepa 2: Iz Analize praćenja slučajeva maloljetničkog sukobljavanja sa zakonom u
štampanim medijima u BiH (2005), provedene od strane Mediacentra Sarajevo, na zahtjev
Save the Children UK, vidljivo je da se mediji u svom izvještavanju o maloljetnicima u
sukobu sa zakonom uglavnom fokusiraju na sam incident te ne navode kompleksnu
pozadinu i moguće uzroke delinkventnog ponašanja.
(http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/istrazivanje-mediji-o-maloljetnicima-u-
sukobu-sa-zakonom)
Potkrepa 3.: Istraživanja su pokazala da nedostatak informacija o kontekstu, uzrocima,
trendovima i mogućim rješenjima
problema maloljetničke delinkvencije
paralizira društvenu svijest, vodeći ka
osjećaju nesigurnosti, nemoći i apatije
(Neuman, Just, & Crigler, 1992).
Potkrepa 4.: Mediji bi trebali smanjiti ili u
potpunosti ukinuti prikazivanje agresivnih
scena, a potencirati estetiku, nauku,
umjetnost, a prije svega ljubav koja gotovo
svim maloljetnicima nedostaje tokom
njihovog cjelokupnog razvoja.
http://novovrijeme.ba/maloljetnicka-delikvencija-rjesenja-su-u-prevenciji-i-kvalitetnijim-
zakonskim-regulativama/
PROTIV
KRITERIJ: Mediji objektivno pišu o vršnjačkom nasilju i prestupništvu, međutim javnost je

nezainteresirana zaovaj problem.
DEFINICIJE:
 Mediji -sredstva komunikacije, kao što su radio, televizija, novine, časopisi, online
portali, pomoću kojih se može doći do ili uticati na širok spektar ljudi.
 Maloljetni prestupnik-Počinilac kaznenog djela ili prekršaja u dobi u kojoj
 Nasilje -Svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći
pomoću nanošenja psihičke ili fizičke boli.
A1: Mediji štite zakonom propisanu privatnost maloljetnika!

Potkrepa l.: Član 7. Glava 10. (Krivični zakon
FBiH) Zaštita privatnosti: Pravo na privatnost
maloljetnog učinioca krivičnog djela se poštuje u
svim fazama postupka tako da se u medijima
neće objaviti ime i drugi podaci koji otkrivaju
identitet maloljetnika. U skladu sa zakonom
mediji u najgorem slučaju objavljuju samo
inicijale maloljetnika.
Potkrepa 2.: "Velika većina tekstova, njih oko
83%, objavljuje samo godine maloljetnika ili
13
inicijale, ali ne otkriva identitet maloljetnika"

http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/istrazivanje-mediji-o-maloljetnicima-u-sukobu-
sa-zakonom
A2: Javnost svjesno ignorira problem maloljetničkog prestupništva i nasilništva!

Potkrepa 1.: U izvještaju o stanju bezbjednosti u Federaciji Bosne i Hercegovine za prvih
pola godine u 2010. godini o maloljetničkoj delinkvenciji se navodi sljedeće:
"...maloljetnička delinkvencija je poseban društveni problem zbog toga što se maloljetnici
pojavljuju kao prestupnici u oblasti zloupotrebe droga, a često i kao počinioci pojedinačno
ili grupno, vršeći najčešće krivična djela teške krađe u poslovne prostore, automobile,
stanove i drugo. Također, sve se češće pojavljuju i kao izvršioci težih krivičnih djela, kao
što su razbojništva, silovanja i sl. Od ukupnog broja prijavljenih lica za počinjena krivična
djela 670 (8,1%) čine maloljetnici".
(http://www.atlantskainicijativa.org/bos/index.php/newsletters/488-maloljetnika-
delinkvencija-sve-vei-problem-u-bosni-i-hercegovini.html)
Potkrepa 2.: "Poražavajuće je da mladi okreću leđa kad se nađu u situaciji da mogu
reagirati i spriječiti neko djelo. Međutim, to se ne odnosi samo na mlađu populaciju.
Povinujemo se činjenici da se to događa nekom drugom i da se ne treba miješati jer se nas
ne tiče", kaže u razgovoru za „Novo vrijeme“ Smiljana Vovna, profesorica sociologije u
Gimnaziji "Meša Selimović" u Tuzli.
Potkrepa 3.: Psiholog Džanan Berberović
naglašava da važnu ulogu u svemu tome
mogu odigrati škole i mediji. Naravno,
porodica je ključan faktor za prevenciju i
smanjivanje stope maloljetničke
delinkvencije, usljed čega bi, osim
edukativnih programa koji se organiziraju
za djecu i maloljetnike, trebalo provoditi i
edukativne programe za roditelje.
Neophodna je saradnja svih institucija
koje se na bilo koji način bave
maloljetnicima.

suzbijanju vršnjačkog nasilja.
ZA
KRITERIJ: Niža stopa vršnjačkog nasilja
DEFINICIJE:
 Preventivne aktivnosti -Aktivnosti ranijeg reagiranja na uočeni problem kako bi bila
spriječena određena štetna posljedica.
 Suzbijanje-Niz aktivnosti kojima se određeni problem nastoji riješiti ili smanjiti.
 Škola-Odgojno obrazovna ustanova.
14
 Nasilje-Svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću

nanošenja psihičke i/ili fizičke boli.
A1: Škola kao odgojna ustanova pozitivno

utiče na svijest maloljetnika
Potkrepa 1.: Učenici koji sami nisu uključeni u
nasilje već su uključeni kao promatrači prisutni
su u više od 85% slučajeva nasilja (Espelage,
2002; O'Connel, Pepler i Craig, 1999).
Međutim, iz brojnih razloga, samo 10 do 20%
njih je spremno pružiti žrtvi određeni oblik
pomoći. Ovi podaci pokazuju da vršnjaci
zapravo mogu biti naši najveći saveznici u
borbi protiv vršnjačkog nasilja, no da je
potrebna naša intervencija kojom ih možemo
osnažiti i učiniti spremnijima na reagiranje.
http://www.hrabritelefon.hr/novosti/uloga-
skole-u-prevenciji-nasilja-medu-vrsnjacima/
Potkrepa 2.: Među druge faktore koji utiču na nivo nasilja u školama svakako možemo
ubrojiti: vrstu škole i klimu u školama, odnos učenik-nastavnik. Šta je ono što škola može
uraditi: uvođenje pravila ponašanja u školu i razrede, razvoj opštih preventivnih mjera,
unapređenje školske klime u cilju smanjenja nasilja, podučavanje raznih programa i
poticanje aktivnosti, individualna podrška djeci pod rizikom da ne postanu nasilna,
podrška djeci žrtvama nasilja, podrška djeci počiniocima nasilja, sigurnosne mjere, razvoj
referalnog mehanizma za podršku u sklopu šire mreže u zajednici, kao i obuka osoblja
škole. http://www.infondacija.org/kako-smanjiti-nasilje-u-skolama
Potkrepa 3.: Istraživanja u nekim Evropskim zemljama su pokazala da vršnjačka podrška
može biti ne samo interventna već i preventivna mjera u cilju smanjenja nasilja u školama.
Vršnjaci znaju mnogo bolje od osoblja škole šta se dešava među djecom. Važnu ulogu u
razvoju bilo preventivnih ili interventnih programa imaju i sami učenici, oni trebaju biti
uključeni i trebamo ih pitati da i oni daju svoje mišljenje o novim inicijativama, jer i time
utičemo na smanjenje nasilja u školama i i doprinosimo tome da novi programi budu bolje
prilagođeni stvarnim problemima u toj školi.
A2: Nevladine organizacije sa kojima škola sarađuje uspješno preveniraju vršnjačko

nasilje.
Potkrepa 1.: Ciljevi radionica su: osvijestiti raširenost
nasilja među vršnjacima, naučiti prepoznati nasilje
među vršnjacima, podučiti učenike načinima na koji se
mogu zaštititi, podučiti učenike načinima na koji kao
promatrači mogu pomoći žrtvi i slično. Prostor za takve
radionice može se osigurati unutar satova razredne
zajednice, a stručni suradnici mogu biti od velike
pomoći u njihovom razvijanju. Temi vršnjačkog nasilja
može se pristupiti na različite načine, koji će
prvenstveno ovisiti o dobi i interesima učenika.
http://www.hrabritelefon.hr/novosti/uloga-skole-u-prevenciji-nasilja-medu-vrsnjacima/
15
Potkrepa 2.: Projekat "Suzbijanje i prevencija vršnjačkog nasilja" Institut za razvoj mladih -
KULT U okviru projekta" Suzbijanje i prevencija vršnjačkog nasilja" koju provode učesnici
obuke Uči, misli, djeluj, a uz finansijsku pomoć udruženja "KULT" u osnovnoj školi
"Aleksa Šantić" u Vojkovićima 05.03.2011. godine održana je radionica za učenike viših
razreda. Radionici je prisustvovalo 25 učenika i tri voditelje (trenera radionice).
http://www.mladi.org/index.php?option=com_content&view=article&id=700%3Asuzbij
anje-i-prevencuja-vrnjakog-nasilja&catid=91%3Aucesce-mladih-u-strateskom-
razvoju&Itemid=1&lang=en
Potkrepa 3.: Edukacija u školama MUP RS
od prošle školske 2010/2011. godine provodi
Plan preventivnih aktivnosti na sprečavanju
i suzbijanju maloljetničke delinkvencije u
osnovnim i srednjim školama na području
RS čiji je cilj da kroz predavanja o štetnosti
narkotika, duvanskih proizvoda i alkohola,
posljedicama vršnjačkog nasilja,
opasnostima na Internetu i drugim temama,
učenike edukuje i tako preventivno djeluje
na njih. U prošloj školskoj godini ova
predavanja odslušalo je oko 25.000 učenika.
A3: Učenike koji pokazuju znakove delikventnog ponašanja uključiti u vannastavne

aktivnosti
Potkrepa l.: Vannastavne aktivnosti se utvrđuju prema planu rada škole (Izvor: Zakon o
osnovnom i srednjem obrazovaju Brčko Distrikta, član 42 (2), Zakon o osnovnom
obrazovanju KS, član 38).
Potkrepa 2.: Plan rada Behram-begove medrese,
školska 2013/2014. školska godina u kojem se
navodi da je svaki učenik dužan da izabere
minimalno jednu sekciju te da bude aktivan do
kraja školske godine u toj vannastavnoj
aktivnosti. Ova odluka traje već 5 školskih
godina, a u tom periodu, prema vrednovanju
Pedagoškog zavoda TK, Behram-begova medresa
je osvojila prva mjesta u svakoj od tih pet godina
u rangu gimnazija (izjava mr. Mensura Husića,
pomoćnika direktora za nastavu u Behram-
begovoj medresi)
PROTIV
KRITERIJ: Vraćanje školi status odgojne ustanove.

DEFINICIJE:
 Suzbijanje -Niz aktivnosti kojima se određeni problem nastoji riješiti ili smanjiti.
 Škola -Odgojno obrazovna ustanova.
16

nanošenja psihičke i/ili fizičke boli.
A1: Škola kao odgojno obrazovna ustanova, zanemaruje svoju ulogu u odgoju
maloljetnika.
Potkrepa l.: Nastavnici i stručni suradnici su
osobe koje su svakodnevno prisutne u
djetetovom životu, utječu na dijete svojim
djelovanjem i oblikuju djetetovu okolinu, što ih
čini jednom od najvažnijih karika u borbi protiv
vršnjačkog nasilja.
http://www.hrabritelefon.hr/novosti/uloga-
skole-u-prevenciji-nasiIja-medu-vrsnjacima/
Potkrepa 2.: Najveći dio nasilništva među
vršnjacima zapravo se događa u školi, a ne na
putu do škole ili iz škole (Olweus, 1998).
Potkrepa 3.: Medutim, kad je u pitanju škola, profesorica Smiljana Vovna ističe da, obimni
nastavni planovi i programi ostavljaju malo vremena i prostora nastavnicima da se
posvete odgojnom elementu u školi. Kad bi nastavnici imali malo više slobodnog
vremena, sigurno bi se mogli posvetiti razgovoru i prevenciji delinkvencije. Nažalost,
smatra Vovna, kontrola iz pedagoških zavoda, ministarstava obrazovanja, pedagoga,
direktora pa i šire zajednice ne ostavlja prostor za ovo.
http://novovrijeme.ba/maloljetnicka-delikvencija-rjesenja-su-u-prevenciji-i-kvalitetnijim-
zakonskim-regulativama/
A2: Nedostatak preventivnih aktivnosti i stručnog kadra u školama!

Potkrepa 1.: "Za rješavanje svakog problema najbitniji je dijalog, i preventivno se
organizirati. Dijalog rješava sve", ocijenila je profesorica psihologije Azra Bubić.
http://balkans.aliazeera.net/viiesti/tesko-riesiva-malolietnicka-delikvenciia
Potkrepa 2.: " U djeci vrije neka agresija koju oni imaju, a koja potiče iz škole, odnosno iz
porodice jer roditelji ne odgajaju djecu. Društvo mora da reaguje. Moramo ovo vrlo
ozbiljno shvatiti i okrenuti se prevenciji, radu sa djecom i radu u porodici. Škole ne smiju
biti samo edukativne ustanove, one moraju da budu i vaspitne ustanove. (Branka Antić -
Štauber, Radio Slobodna Evropa)
A3: Politika škole je uglavnom bazirana na liječenje posljedica vršnjačkog nasilja nego na
sprječavanje istog.
Potkrepa 1.: "Ako im se ne ukaže odgovarajuća institucionalna pomoć i pažnja, postoji
opasnost da odu u delinkventna ponašanje. Nedovoljno i neadekvatno djelovanje
porodice, škole, socijalnih, zdravstvenih i drugih institucija i nevladinih organizacija,
najčešći su razlozi okretanja mladih ka različitom kriminogenom ponašanju u posljednje
vrijeme" http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-medu-djecom-2/
Potkrepa 2.: " Veliki problem je što sama djeca, a da ne govorimo o roditeljima i
nastavnicima, ne prepoznaju oblike nasilja zbog toga neblagovremeno reaguju i onda
takvi oblici poprimaju teške oblike nasilja nad djecom, čak i satežim tjelesnim ozljedama."
Direktorica Udruženja "Zemlja djece", Mirsada Bajramović
17
Teza: Preventivne aktivnosti rodno zasnovanog nasilja u školama i omladinskim

grupama (centrima, NVO-ima...) u lokalnim zajednicama uspješno preveniraju
rodno nasilje
ZA
KRITERIJ: Nastaviti uspješno prevenirati rodno-zasnovano nasilje (među mladima)

DEFINICIJE:
Preventivne aktivnosti: Aktivnosti ranijeg reagiranja na uočeni problem kako bi bila
Rodno zasnovano nasilje: Bilo koji oblik nasilja koji se vrši nad osobom samo zbog
pripadnosti određenom polu, upotrebom fizičke ili psihičke sile, uključujući silovanje,
fizičko nasilje, seksualno uznemiravanje, incest i pedofiliju.
A1: Mnoge nevladine organizacije na nivou lokalnih zajednica bave se problemom rodno-
zasnovanog nasilja.
Potkrepa 1.: Uspješno realizovan projekat POVUCI LINIJU (Prevencija rodno zasnovanog
nasilja) - U toku 8 mjesecitrajanja ovog projekta, od strane IN Fondacije iz Banjaluke i
Fondacije tuzlanske zajednice, podržano je ukupno 11 omladinskih inicijativa iz 11 općina
sjeveroistočne Bosne. Mladi su kroz svoje male ali značajne projekte preventivno djelovali
na pojavu nasilja a koje nastaje na osnovu rodnih stereotipa i uloga u našem društvu.
Preuzeto sa: http://www.fondacijatz.org/index.php/novosti/231-uspjesno-reaIizovan-
projekat-povuci-liniju-prevencija-rodno-zasnovanog-nasilja
Potkrepa 2.: Projekat: Inicijativa
mladića za prevenciju rodno-
zasnovanog nasilja (2012-2014)
Sinergija je ovaj projekat sprovela u
2012. i početkom 2014. u Kosovskoj
Mitrovici. Reč je o regionalnom
projektu koji se provodio u još nekoliko
gradova širom Balkana (Beograd,
Banjaluka, Sarajevo, Mostar, Zagreb,
Priština). Projekat je obradio teme
nasilja, alkoholizma, rodne
ravnopravnosti, narkomanije, kao i
druge važne teme koje se tiču mladih
ljudi i njihovog razvoja, i to kroz niz radionica iz poznatog priručnika koji se bavi tim
pitanjima. Preuzeto sa: http://oek-sinergija.orgl?pageid=18
Potkrepa 3.: Treneri UŽ "Derventa" edukovale su razredne starješine kako bi na časovima
odjeljenske zajednice uspješno realizovali teme vezane za prevenciju rodno zasnovanog
nasilja nad djevojčicama.Učesnici seminara su dobili Priručnik u kome su obrađene teme
za rad sa učenicima, a realizaciju tema na časovima odjeljenske zajednice pratiće
supervizor-rekla je predsjednik Udruženja, Jovanka Popović. Preuzeto sa:
http://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Prevencija-rodno-zasnovanog-nasilja-
nad-djevojcicama/lat/l02349.html
18
A2: Mladi, osnovci i srednjoškolci pokazuju zainteresovanost za edukaciju o prevenciji

rodno zasnovanog nasilja
Potkrepa 1.: U okviru projekta POVUCI LINIJU (Prevencija rodno zasnovanog nasilja
među mladima) kojeg implementira Fondacija Tuzlanske zajednice, održan je trodnevni
trening za mlade iz 10 općina sjeveroistočne Bosne ( Brčko, Srebrenik, Lukavac, Kalesija,
Tuzla, Živinice, Srebrenica, Ugljevik, Doboj Istok, Gradačac). Cilj ovog treninga je bio da
grupa mladih dobije znanje o uzrocima i posljedicama rodno zasnovanog nasilja među
mladima, te da se dovoljno osnaže kroz pisanje projektnih aplikacija o preventivnom
djelovanju na ovaj negativni društveni fenomen.
Preuzeto sa: http://www.fondacijatz.org/index.php/novosti/201-povuci-liniju
Potkrepa 2.: Udruženje Vesta je odlučilo implementirati projekat „Prevencija rodno
uvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama i
promocija vrijednosti ravnopravnosti spolova
među adolescentima“ za čiju je realizaciju
sredstva odobrio UNIFEM. Projektna realizacija
je bila usmjerena ka otkrivanju pojavnosti rodno
uvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama, te
ukazivanju na obim problema. Preuzeto sa:
http://www.vesta.ba/files/Rodno%20zasnovan
o%20nasilje%20u%20adol.%20vezama_%20final.
pdf
A3: Edukacije o prevenciji rodno-zasnovanog nasilja imaju ciljane grupe to jest učenike
osnovnih i srednjih škola koji se educiraju o tom problemu i samim tim ga uspješno
preveniraju.
Potkrepa 1.: Jedan od zadataka Genesis projekta je: jačanje kapaciteta škole da reaguje na
nasilje kroz definisanje uloga i odgovornosti na nivou škole, definisanje saradnje sa
zajednicom, povećanje tehničkih znanja i vještina školskog osoblja, roditelja i djece;
Potkrepa 2.: Centar za edukaciju CEM je u saradnji sa IN Fondacijom, a uz podršku
Kinderpostzegelsa u periodu od 24.-26. jula sa osnovcima i srednjoškolcima održao obuku
o rodno-zasnovanom nasilju. Kako kažu, najbolje je preventivno djelovati, upravo sa
mlađim osobama, i to rodno nasilje prevenirati a ne liječiti problem. Preuzeto sa:
http://www.bug.ba/mladi-iz-sbk-a-uce-kako-se-boriti-protiv-rodno-zasnovanog-nasilja-
a-za-to-ce-dobiti-i-10-000-km.htmI
Potkrepa 3.: U zgradi općine Bugojno održana je
radionica za mlade koji žele raditi na prevenciji rodno-
zasnovanog nasilja u svojoj zajednici, u organizaciji sa
CEM-om. Vijeće mladih Bugojno pripremilo je mini
grantove "Obojimo svijet“ namijenjene mladima. Mladi
na ovaj način dobijaju priliku prevenirati rodno-
zasnovano nasilje. Preuzeto sa:
http://www.bug.ba/mini-grantovi-za-mlade-koji-zele-
raditi-na-prevenciji-rodno-zasnovanog-nasilja.html
Potkrepa 4.: CARE partnerska organizacija Snaga
Mladih/Youth Power iz Mostara je 10.12.2014. godine u
Mepas Malu u periodu od 13:00 do 16:00 sati organizirala potpisivanje deklaracije za
prevenciju rodno zasnovanog nasilja. Preuzeto sa:
http://youngmeninitiative.net/ba/?page=42&kat=1&vijest=183
19
PROTIV
KRITERIJ: Veći broj preventivnih aktivnosti

DEFINICIJE:
 Rodno zasnovano nasilje: Bilo koji oblik nasilja koji se vrši nad osobom samo zbog
pripadnosti određenom polu, upotrebom fizičke ili psihičke sile, uključujući
A1: Zanemarivanje problema rodno-zasnovanog nasilja od strane škola i viših organa

vlasti (ministarstva)
Potkrepa 1.: Nijedno ministarstvo obrazovanja (entitetskog ili kantonalnog nivoa) se nije
pozabavilo izradom Programa prevencije rodno uvjetovanog nasilja u adolescentskim
vezama za srednje škole u vrijeme kada u Bosni i Hercegovini sve češće čujemo o
brutalnim ubistvima djevojaka od strane njihovih bivših mladića. Samo u Tuzlanskom
kantonu, prošle godine se desilo više ubistava od kojih je najtragičnije ono u kojem je
djevojka ubijena, nakon čega se počinilac, njen bivši mladić, i sam ubio. Oboje su imali po
18 godina. Amra Selesković, direktorica Udruženja Vesta Preuzeto sa:
http://www.vesta.ba/files/Rodno%20zasnovano%20nasilje%20u%20adol.%20vezama%2
0final.pdf
Potkrepa 2.: BANJALUKA -Ministarstvo unutrašnjih
poslova /MUP/ Republike Srpske je u prošloj godini
u Srpskoj evidentiralo 24 krivična djela protiv polnog
integriteta kojim su oštećena lica mlađa od 18 godina,
za koja su nadležnim tužilaštvima podneseni izvještaji
protiv izvršilaca. Provođenjem niza operativno-
taktičkih radnji i mjera, i posebnih istražnih radnji,
MUP Srpske vrši određene aktivnosti radi otkrivanja
krivičnih djela protiv polnog integriteta kojima su
oštećena lica mlađa od 18 godina.
A2: Nedovoljno baziranje na ovaj problem što dovodi do neuspješnih pokušaja prevencije
rodno-zasnovanog nasilja
Potkrepa 1.: Iako se određeni broj nevladinih organizacija na području cijele Bosne i
Hercegovine bavi problemom nasilja nad ženama, još uvijek nije objavljeno niti jedno
zvanično istraživanje o pojavnim oblicima rodno uvjetovanog nasilja u adolescentskoj
dobi. Amra Selesković, direktorica Udruženja Vesta Preuzeto sa:
http://www.vesta.ba!files!Rodno%20zasnovano%20nasilje%20u%20adol%20vezama%20f
inal.pdf
Potkrepa 2.: Donedavno, na rodno zasnovano nasilje gledalo se kao na privatni problem,
ili problem porodice/obitelji. Međutim, sada je već općeprihvaćeno da je rodno zasnovano
nasilje društveno-zdravstveni problem koji zadire u sve pore jednog društva. Žene su
podložne diskriminaciji i nasilju, unutar društva, zajednice, u školi, na poslu, u kući. ..itd.
Očigledno je da žene imaju manje opcija pri zapošljavanju, da su u većem stepenu
nezaposlenosti i samim tim su podložne i ranjive diskriminacijama, nasilju, trgovini
ljudima, seksualnom nasilju i/ili prinudi. Tradicionalni patrijarhatski običaji i norme na
nivou zajednice obično ne govore o nivou nasilja kroz koji žene prolaze. Iako je rodno-
20
zasnovano nasilje postao problem svjetskih razmjera, još uvijek se nedovoljno obraća
pozornost na njega. Ne prevenira se ili se neuspješno prevenira. Preuzeto sa:
http://www.16dana.ba/wp-content/uploads/2014/11/16DANA EbookBOS.pdf
Potkrepa 3.: Veliki broj mladih ne prijavljuje pojavu nasilja u svojim odnosima. Glavni
razlozi koje oni navode su: stid (34%), strah od osvete (19%), strah da bi partner mogao
prekinuti vezu (13%), is osjećaj da su sami odgovorni jer su izazvali nasilje (13%). Preuzeto
sa: http://www.16dana.ba/wp-content/uploads/2014/11/16DANA EbookBOS.pdf
maloljetne prestupnike i nasilnike.
ZA
KRITERIJ: Uvođenje društveno korisnog rada kao zamjenu za kaznu maloljetničkog

zatvora.
DEFINICIJE:
 Društveno koristan rad-Društveno koristan rad je rad u javnom interesu kojim se ne
vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne vrši se u cilju stjecanja dobiti.
 Maloljetni prijestupnik-Počinilac kaznenog djela ili prekršaja dobi u kojoj uobičajeni
kazneni postupak nije moguć.
PROBLEM: Neprikladno kažnjavanje maloljetnika

1. Nepostojanje zatvora i ustanova za resocijalizaciju
registriranih maloljetnih prestupnika, zatim veliki broj
djece prepuštene ulici, djece bez adekvatnog
roditeljskog staranja, vaspitno zapuštenih maloljetnika
itd. mogli bi se označiti čestim uzrocima učešća
maloljetnika u kriminalitetu u ovom obimu. Stoga je
neophodno putem nadležnih institucija osigurati da se
maloljetni izvršioci krivičnih djela stave pod
odgovarajući oblik vaspitne kontrole. Maloljetni
prestupnici najčešće prođu nekažnjeno upravo zato što
ih sud nema gdje smjestiti ili im se izriče neadekvatna
kazna (poput novčane). Novčanu kaznu smatramo neadekvatnom jer se ovime kažnjavaju
roditelji maloljetnika, koji nisu uvijek glavni odgovorni za njegovo ponašanje, a ne sam
maloljetnik.
Potkrepa 1.: "Maloljetnička delinkvencija problem je u BiH koji poprima sve veće razmjere.
Osim nedovoljnih mjera prevencije, poseban problem predstavlja i manjak ustanova za
smještaj maloljetnih prestupnika." http://www.slobodnaevropa.org/content/tezak-put-do-
resocijalizacije-maloljetnih-prestupnika/2692369S.html
Potkrepa 2.: Zavod za vaspitanje muške djece i omladine u Sarajevu jedina je ustanova u
Federaciji BiH koja se bavi odgojom i resocijalizacijom maloljetnih počinitelja kaznenih
djela.
http://www.slobodnaevropa.org/content!tezak-put-do-resocijalizacije-maloljetnih-
prestupnika/26923695.html
Potkrepa 3.: "Maloljetnička delinkvencija u BiH sve je veći problem. Osim nedovoljnih
mjera prevencije, poseban problem predstavlja manjak ustanova za smještaj maloljetnih
21
prestupnika.. U posljednje vrijeme se sve češće predlaže primjena alternativnih mjera u

odnosu na dosadašnja rješenja u oblasti maloljetničkog prestupništva." Sanel Kajan, AI
Jazeera.
A1: Kazne koje se trenutno koriste negativno utiču na maloljetnike.
Potkrepa 1.: Policija, sud, zatvor - to je put
kojim se rješavaju slučajevi kriminala. No, iz
policijske statistike zanimljiv je podatak da
gotovo 45% kaznenih djela čine povratnici u
kriminal i nakon što je proveden kazneni
postupak. Stotine problematičnih tinejdžera u
sarajevskom Disciplinskom centru za
maloljetnike prolazi razne programe terapije i
resocijalizacije, više od 15 posto mladih iz ovog
centra ponovno čini kaznena djela i nakon
programa. http://balkans.aliazeera.netlviiestilveliki-broj-povratnika-u-kriminaI
Potkrepa 2.: Gavrić je rekao da vaspitne preporuke predstavljaju oblik alternativnih mjera
koje nadležni tužilac ili sudija za maloljetnike, na osnovu krivičnog djela, primjenjuju
prema maloljetnom počiniocu krivičnog djela, vršeći tako preusmjeravanje od redovnog
krivičnog postupka, kako bi se izbjegli negativni efekti na ličnost maloljetnika i njegov
razvoj. http://www.klix.ba/vijesti/bih/breko-drustveno-koristan-rad-za-maloljetne-
prestupnike/1110260S9
A2: Proces resocijalizacije je uspješnije kada se radi o vrsti kazne kao što je društveno
koristan rad
Potkrepa l.: Selvadu Liliću iz Sarajeva
je prije 12 godina kao maloljetniku
suđeno kao odraslom zbog pljačke
pošte, a dvije sedmice nakon što je
pušten iz zatvora Selvad je revolverom
pucao po prolaznicima u svojoj ulici i
ponovo je osuđen.
http://www.sou ree.balelana
k/S7080121
Potkrepa 2.: Potpuno suprotno od
prvog primjera uzet ćemo dvojicu
maloljetnika koji su prije dvije godine takođe opljačkali poštu u Doboju. Oni za razliku od
Selvada umjesto kazne zatvora dobili su odgojne preporuke. Danas ovi maloljetnici ne
samo da nisu delinkventi nego i pomažu policiji pri održavanju predavanja o prevenciji
maloljetničke delinkvencije.
Potkrepa 3.: "Ako je neko počinio jednom krivično djelo, ne mora značiti da će ga počiniti i
drugi put. Nego da mu se pruži ta prilika da ne dođe ponovno u situaciju zbog tih
različitih riziko-faktora koji mogu utjecati na njega da on ponovno počini to krivično djelo"
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/veliki-broj-povratnika-u-kriminal
A3: Društveno koristan rad stvara vrstu odgovornosti kod maloljetnika i gradi ličnost.
Potkrepa 1.: Humanitarni rad pomagao je maloljetnicima da svoje ponašanje sagledaju iz
drugog aspekta, a za njih je pozitivno bilo što su dobili poruku da je nekome važno
22
njihovo ponašanje, da nisu samo broj, koji će ući u nečiji ured, dobiti iznos novčane kazne
ili rješenje o ukoru i izaći van. http://www.vecernji.hr/hrvatska/umjesto-kazni-i-ukora-
mlade-ceka-rad-za-opce-dobro-517392
Potkrepa 2.: Javno komunalno poduzeće Čapljina, Dom za stare i iznemogle Čapljina i
Crveni križ Čapljina su tri institucije u kojima će maloljetni prijestupnici s područja
čapljinske općine odrađivati kazne u vidu društveno-korisnog rada.
http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/maloljetni-capljinski-prijestupnici-
kazne-ce-izdrzavati-drustvenokorisnim-radom/111231
PLAN:
ŠTA? Uvođenje odredbe u krivični zakon Federacije i Republike
Srpske "društveno koristan rad za maloljetne prestupnike i
nasilnike" KAKO? Uputa inicijative u Parlament Federacije i
Narodne skupštine RS-a. KOLIKO? Oko 3000 KM. KAD? Odmah.
KORIST: Izmijenili bi zakon te bi kazna za maloljetnike bile
prilagođene uzrastu i ekonomskom stanju, također proces
resocijalizacije bi bio lakši te bi bila manja stopa maloljetnika koji se
vraćaju prestupništvu.
PROTIV
KRITERIJ: Sprovođenje već postojećih odredbi u krivičnom zakonu.

DEFINICIJE:
 Društveno koristan rad-Društveno koristan rad je rad u javnom interesu kojim se ne
vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne vrši se u cilju stjecanja dobiti.
PROBLEM: Društveno koristan rad nije adekvatna sankcija za sva krivična djela koja
počine maloljetni prestupnici i nasilnici.
1. Društveno koristan rad je dobra
sankcija ali samo u pojedinim
situacijama, kada se ne radi o težem
krivičnom djelu. Ali u ovakvom obliku
već postoji u krivičnom zakonu pod
dijelom odgojne preporuke, što znači da
ovo može biti sankcija samo za pojedine
slučajeve i to pod određenim uslovima.
U slučaju težih krivičnih djela društveno
koristan rad nije dobra sankcija jer ne
djeluje na prestupnika kako bi trebao, tj.
ne pruža tražene rezultate i maloljetnik
ne odgovara za svoja zlodjela.
Potkrepa 1.: Krivični zakon FBiH, Glava X, Uvjeti su primjene odgojnih preporuka:
maloljetnikovo priznanje krivičnog djela i njegova izražena spremnost za pomirenjem s
oštećenim. Odgojne preporuke jesu: a) osobno izvinjenje oštećenom; b) naknada štete
23
oštećenom; e) redovito pohađanje škole; d) rad u korist humanitarne organizacije ili

lokalne zajednice; e) prihvaćanje odgovarajućeg zaposlenja;
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanskilzakoni/2003/zakoni/47bos.htm
A1: Postojanje odredbi koje propisuju društveno koristan rad za maloljetnike u određenim
situacijama.
Potkrepa 1.: Krivični zakon FBiH i RS.
Potkrepa 2.: Dva maloljetnika iz Doboja su nakon što su kao
kaznu dobili društveno koristan rad izvršili svoju "kaznu" a
zatim nastavili pomagati policiji pri održavanju predavanja o
prevenciji maloljetničke delikvencije.
A2: Društveno koristan rad nije adekvatna kazna za većinu
krivičnih djela.
Potkrepa 1: "Društveno koristan rad se može uzeti kao sankcija
za manja krivična djela, međutim za teža krivična djela
je,potrebno maloljetnike kazniti tako da odgovaraju za svoja
zlodjela inače bi se samo vratiki kriminalu."
PLAN:
ŠTA? Provođenje već postojećih odredbi za maloljetnike u krivičnom zakonu. KAKO?
Poslati zahtjev u parlament FBiH i NSRS-a koji zahtijeva da se zakon počne provoditi.
KOLIKO? Ne košta. KAD? Odmah. KORIST: Primjena zakona i adekvatno kažnjavanje
maloljetnih prestupnika, te samim tim i smanjenje stope maloljetničke delikvencije.
TEZA: Debatni klubovi u BiH treba da kreiraju trogodišnju strategiju preventivnih

aktivnosti na suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva.
ZA
KRITERIJ: Niža stopa vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva. Aktivniji

maloljetnici.
DEFINICIJE:
 Strategija -utvrđivanje dugoročnih ciljeva pojedinaca i/il organizacija i/ili državnih
institucija i koraka za njihovo postizanje.
 Preventivne aktivnosti -aktivnosti ranijeg reagiranja na uočeni problem kako bi bila
 Suzbijanje - niz aktivnosti kojima se
određeni problem nastoji riješiti ili
smanjiti. Nasilje -niz aktivnosti kojima se
određeni problem nastoji riješiti ili
smanjiti.
PROBLEM: Visoka stopa vršnjačkog nasilja i

maloljetničkog prestupništva u BiH. Nedostatak
preventivnih mjera.
24
1. Ovaj problem dovodi i do pojave straha kako kod maloljetnika tako i kod starijih
građana. Iako su svi svjesni problema, svi ga odlučno ignorišu jer ne žele biti iduća žrtva.
Također zbog nepoštivanja zakona koji maloljetnicima određuje maloljetnički zatvor za
određena zlodjela, te zbog loše komunikacije,
većina prestupnika prođe nekažnjeno te
nastavlja sa kriminalnim radnjama. Na samo
postojanje problema nam ukazuje stopa
vršnjačkog nasilja koja je u konstantnom
porastu, a također i činjenica da se i kažnjeni
maloljetnici u većini slučajeva vraćaju kriminalu.
Problem je rasprostranjen u cijeloj BiH ali je
naročito izražen u velikim i najnaseljenijim
kantonima poput TK i KS. Problem počinje od
porodice, koja ne vodi brigu o djetetu, jednom
kada se dijete nađe na ulici, posebno u doba adolescencije učinilo bi sve kako bi se
dokazalo. Upravo zbog toga imamo povišenu stopu maloljetnika koji pljačkaju, siluju, pa
čak i ubijaju, a sve ovo zbog kasne reakcije javnosti, krenimo od porodice pa škole,
sredine, medija i vlasti. Svi su usmjereni na to da maloljetnike koji su već počinili krivično
djelo kazne, međutim niko ne razmišlja o prevenciji i staroj dobroj izreci "bolje spriječiti
nego liječiti". Ovo predstavlja problem zato što niko ne vodi brigu o maloljetnicima iako se
prvi znaci maloljetničkog prestupništva i vršnjačkog nasilja mogu primijetiti na početku.
Znaci poput laganja, agresivnog ponašanja, udaljavanja od porodice i prijatelja jasno
pokazuju da sa maloljetnikom nešto nije u redu, međutim, zahvaljujući našem mentalitetu
svi ga pravdaju riječima da je to doba promjena. Međutim, upravo iz tog razloga trebamo
obratiti više pažnje, jer tada maloljetnik nije siguran šta sa sobom, a da ne pričamo o
ljudima i stvarima koje se dešavaju oko njega. U praksi ovaj problem susrećemo na
svakom koraku, u školi, na ulicama, kod kuće, u kafićima. Međutim svi kao da smo
programirani da okrećemo glavu od problema.
Potkrepa 1.: Iako može zvučati smiješno, činjenica da su građani Sarajeva odlučili zaposliti
superjunaka Batrnena (u konkursu za posao objavljenom na portalu market.ba) koji bi ih
spasio od stope kriminala koja je u porastu.
http://www.atlantskainicijativa.org/bos/index.php/newsletters/488-maloljetnika-
delinkvencija-sve-vei-problem-u-bosni-i-hercegovini.html
Potkrepa 2.: Nemamo razvijene preventivne mjera za suzbijanje maloljetničkog
prijestupništva, Dobre i učinkovite preventivne mjere zahtijevaju svakodnevno
proučavanje oblika kriminaliteta, razvijenu kriminalnu fenomenologiju, i proučavanje
faktora koji dovode do kažnjavanja, odnosno razvijenu kriminalnu etiologiju. I tu SIno u
deficitu, jer policija ne može razvijati kriminalnu profilaksu, zbog nečinjenja vlasti: koja ne
želi svojim organima osigurati uvjete za njihov rad u punom kapacitetu. Armin
Kržalić, preuzeto sa http://www.abcportal.info/clanak/maloljetnicka-delikvencija-
postaje-bh-svakodnevnica
Potkrepa 3.: Dakle da bismo uticali na unapređenje mentalnog zdravlja, a posebno
mentalnog zdravlja mladih, trenutna situacija zahtjeva uključivanje svih instanci vlasti da
kroz svoje instrumente (ministarstva, ustanove, sektore, službe i sl.) djeluje na
preventivnom radu, odnosno, razrješenju uzroka nastanka gore navedenih fenomena kod
mladih ljudi, što bi dugoročno gledano doprinijelo i uspješnijem radu sa posljedicama
nastalih okolnostima na koje nismo imali uticaj.
25
UZROK: Krivac i glavni uzročnik za ovaj

problem je javnost, koja ignoriše isti,
krenuvši od porodice, škole, do nivoa vlasti
svi su složni da ne treba praviti problem
tamo gdje ga nema, tj. svi su složni u tome
da ga treba skrivati. To je loše iz razloga što
se tako maloljetnici koji su u sukobu sa
zakonom samo ohrabruju. Status quo
politika jeste zanemarivanje i ignorisanje
problema, kao što to radi i ostatak javnosti.
Naravno, počinju ukazivati na problem,
međutim tek onda kada se desi teško krivično djelo za koje je odgovoran maloljetnik, i
opet se samo liječe i prikrivaju posljedice, dok niko ne razmišlja o iskorjenjivanju problema
prevencijom.
PLAN:
TKO? Plan će implementirati debatni klubovi u saradnji sa nevladinim udruženjima koja
djeluju u određenom gradu, te u saradnji sa školom i policijom. Postepeno će se u
realizaciju plana uvesti i mediji te na kraju i vlast. ZAŠTO? Zato što se u debatnim
klubovima već dvije godine unazad govori o datoj temi, te su debatanti dobro upoznati sa
problemom. Također poznato je da vršnjaci najbolje utiču na vršnjake. Jer svi prolaze kroz
iste promjene, te također dobro poznaju šta se dešava oko njih. Saradnja sa NV
udruženjima bi se ostvarila zbog aktiviranja maloljetnih prestupnika, te preusmjeravanja
njihovih problema ili agresije
za dobro lokalne zajednice.
Također NVO često imaju
osposobljene mlade ljude
koji znaju kako prići
maloljetnim prestupnicima,
te kako uticati na njih.
Saradnja sa školom bi bila
potrebna jer sami debatni
klubovi djeluju u okviru
škola u BiH, a također i iz
razloga da se većina
vršnjačkog nasilja dešava upravo u školama. ŠTA ĆE SE REALIZIRATI U SKLOPU
IMPLEMENTACIJE PLANA? U sklopu implementacije plana će se u toku 3 godine
konstantno održavati razne radionice koje za cilj imaju prevenciju vršnjačkog nasilja i
maloljetničkog prestupništa. Pored toga pokrenuli bi inicijativu "Budi fin" koja bi
promovisala pozitivne vrijednosti, te kreativne radionice koje se rade u svim gradovima i
školama u kojima funkcionišu debatni klubovi. Promocija bi se prvobitno vršila na
lokalnom nivou, a nakon nekog vremena kada bi se inicijativa proširila, promocija bi se
vršila i putem regionalnih pa i državnih medija. Pored toga održat će se i razne aktivnosti
koje će organizovato nevladine organizacije, policija. Koje aktivnosti?
26
1. Radionice poput osvještavanja mladih, podizanja svijesti o problemu. U saradnji sa

policijom bismo doveli maloljetne prestupnike koji su već kažnjavani, kako bi na
primjeru pokazali šta se dešava, te približili mladima važnost problema.
2. Barem dva puta mjesečno bi se održavale debate ili okrugli stolovi čija bi okvirna
tema bila vršnjačko nasilje i maloljetničko prestupništvo, naravno, na početku će
biti teško pokrenuti učenike, ali će se nakon 3-4 debate učenici opustiti te početi
surađivati.
3. Nakon svih ovih radionica bi se lokalnim medijima slali izvještaji kako bi se šira
javnost upoznala sa problemom te bila obaviještena da se nešto radi, a također i
potaknuta da više ne okreće glavu.
4. Kreativne aktivnosti koje bi se organizovale u saradnji sa nevladinim udruženjima,
a prilikom kojih bi se nešto stvaralo, popravljalo, obnavljalo, bile bi namijenjene za
sve učenike, ali posebno za one kod kojih se pojavljuje agresivno ponašanje, te koji
su prijavljivani za nasilje nad nekim ili imaju smanjeno vladanje zbog nemira. Na
ovaj način bi se višak negativne energije preusmjerio na stvaranje pozitivnih stvari,
te postepeno promijenio način razmišljanjakod ovih maloljetnika.
5. Radionice komunikacije na kojima bi sa profesorima i stručnim kadrom razgovaralo
sa učenicima te im postepeno mijenjala svijest o nasilju, te o ideji rješavanja
problemna razgovorom.
6. Nakon određenog vremena kada svi debatni klubovi krenu sa radom i
održavanjem već gore pomenutih aktivnosti pokrenuli bi inicijativu "Budi fin" koja
bi bila realizovana na nivou države. KOLIKO će koštati realizacija? Realizacija
plana bi na lokalnom nivou koštala oko 3000 KM. Zato jer prostor i neophodan
materijal za radionice možemo dobiti od škole. Zatim kreativne radionice koje će
organizovati debatni klubovi u saradnji sa NV sektorom zahtijevat će manji iznos
novca, u slučaju da materijal ne dobijemo od lokalnih sponzora. Nakon što se
projekat počne implementirati, te se na medijima čuje za njega, sponzori i mediji
koji imaju veću gledanost će se sami odazivati.
KOLIKO traje realiziranje plana do

prvog rezultata? KOJE će promjene
napraviti? Realiziraanje plana do
prvog rezultata bi trajalo oko 6-8
mjeseci.
PROMJENE koje bi ovaj plan
omogućio jesu: zdravija sredina
aktivniji srednjoškolci osviještenost
mladih ljudi o problemu te na kraju
manja stopa vršnjačkog nasilja i
maloljetničkog prestupništva
informirana javnost
KRATKOROČNA KORIST: Mladi bi
agresivnost i negativnu energiju
usmjerili ka stvaranju korisnih stvari, te bi radili za dobro lokalne zajednice Dugoročna
korist: manja stopa vršnjačkog nasilja, te bismo pokazali i aktivirali ostatak javnosti ka
preveniranju problema, a ne liječenju ili prikrivanju posljedica.
27
ŠKOLA: GIMNAZIJA MOSTAR

DEBATANTI: Lamija Aliman, Edna Voloder, Marko Bulajić
Teza: Mediji više promoviraju maloljetne prestupnike i nasilnike nego što podižu
svijest građana o problemu prestupništva i nasilja
ZA
KRITERIJ: Zdravo životno okruženje i smanjenje stope vršnjačkog nasilja

DEFINICIJE:
 Maloljetni prestupnik-Počinilac kaznenog djela ili prekršaja u dobi u kojoj
 Mediji -Sredstva komunikacije, kao što su radio, televizija, novine, časopisi, online
portali, pomoću kojih se može doći do ili utjecati na širok spektar ljudi
Argument 1: Mediji promoviraju nasilje neprikladnim programima za djecu
Kako je već definirano, mediji predstavljaju sredstvo komunikacije pomoću kojih se utječe
na velik broj ljudi. Kako među ljude spadaju i maloljetnici na koje je lakše utjecati, tako
medije možemo uslovno defiinirati i kao moguća sredstva manipulacije. Možda djeluje
kao gruba definicija, ali bit će sasvim jasna ako pogledamo neke od programa predviđenih
za djecu i poruke koje oni promoviraju. Televizijsko nasilje, bilo da se radi o užasavajucim
i uznemirujucim novostima iz svijeta i kod nas, bilo zatupljujucim i amoralnim
sapunicama neukusnih i beskorisnih poruka koje se vec decenijama bezrezervno nude
kako odraslima tako i djeci (moguce sa namjerom odvlacenja pažnje od nezavidne
stvarnosti!), te vulgarnim nastupima estradnih licnosti, nekim reklamama, kao i
nasilnickom i agresivnom ponašanju "junaka" akcionih filmova, pa i nekih crtica, kroz
covjekovu psihu zasigurno ne prolazi a da ne ostavi svoj prljavi trag. Iako se već prije
nešto više od tri decenije došlo do zaključka da postoji uzročno-posljedična veza između
televizijskog nasilja i agresivnog ponašanja (Gerbner i sur., 1979, 1980; Huston, 1983),
povezanost televizije i agresije i nadalje je cest predmet psiholoških istraživanja. Utvrdeno
je, čak, da se programski sadržaji koji za temu imaju nasilje najčešće emitiraju u okviru
vikend-programa i djeci omiljenih animiranih filmova. To saznanje ne čudi ako se
28
prisjetimo da glavni likovi iz crtića ciljeve čijem ostvarenju teže uglavnom postižu bez
obzira na druge, koristeći se pri tome agresivnim i nasilnim sredstvima. Prema Rusthonu,
gledaoci uče gledanjem televizije, a šta nauče ovisi od toga šta gledaju. Djeca, veoma
podložna negativnim utjecajima svake vrste nasilja, počinju gledati na svijet kao nasilan i
zloban, plašeći se sve više da i sami ne postanu žrtve. Vremenom, što su više izložena
nasilju u medijima, poželjet će da vide sve više nasilja, kako tokom zabavnih aktivnosti
tako i u stvarnom životu. Na taj način ona postaju manje osjetljiva na agresiju i nasilje, kao
i na one koji zbog nasilja pate, pasivno prihvatajući agresiju koja dolazi od drugih ljudi.
Gledajući na nasilje kao na prihvatljiv način rješavanja konflikta, sve više ispoljavaju
antisocijalno i agresivno ponašanje.1 „Jedna od metoda kojom nasilje u medijima može
promovisati kriminalno ponašanje jeste jednostavna imitacija. Ustanovljeno je da je 22 do
34 odsto mladih delinkventnih
Amerikanaca imitiralo tehnike zločina
koje su gledali na televizijskom
programu. Imitacija uključuje i više od
upotrebe tehnike koju je delinkvent
naučio gledajući televiziju; izmišljena
obrada zločina može inspirisati i
osnažiti potencijalne kriminalce.“2
Problem je još ozbiljniji kada je riječ o
dječijem programu. Crtačima crtanih
filmova lakše je da opišu nasilje nego
humor. Većina zapleta, koji su u suštini
nasilni, ponavljaju se od jedne serije do druge, menjaju se samo glavni likovi. U svom
izveštaju, koji je Gerbner 1993. godine predao Asocijaciji nacionalne kablovske televizije,
naglasio je da crtani filmovi i drugi dječji programi sadrže više nasilja od bilo kog drugog
programa. Američko udruženje psihijatara (APA) udružuje se sa drugim profesionalnim
organizacijama u zauzimanju stava da se smanji nasilje na televiziji i drugim medijima.
Pokazalo se da je prikazivanje nasilja vrlo rizičan faktor za mentalno zdravlje adolescenata
i dece u razvoju. Primećuje se da se nasilje prikazuje kao nešto što ne povlači za sobom
posledice ili moralne osude. Počinioci nasilja prolaze nekažnjeno u 73 odsto slučajeva, a
najdelotvomiji način da se spreči verovatnoća da će mladi gledaoci imitirati takvo
ponašanje jeste da se prikaže kažnjavanje takvog ponašanja. Na osnovu ovog problemskog
područja cilj istraživanja bio je utvrditi najčešće identifikacijske likove u najpopularnijim
crtićima s kojim se djeca susreću. Djeca su prvo trebala pogledati crtić gdje "dobri junaci"
često bivaju nagrađeni za nasilje a "loši" junaci često odgovaraju za svoje nasilje.
(Digemon, Conan), a nakon toga trebali su pogledat crtić gdje dobri junaci bivaju
nagrađena za požrtvovnost, nesebičnost, ljubav, poslušnost, tj, gdje se veliča dobro, a "loši"
junaci bivaju kažnjeni zbog nasilja, laži, prevare, krađe (Šegrt Hlapić). Nakon toga trebali
su se identificirati sa najdražim likom kroz crteže i kroz igru imitirati ga.
Ispitanici su bili djeca iz vrtića "Trešnjica"), iz Kaštel Lukšića, djeca iz vrtića "Mali Isus" iz
Kaštel Kambelovca. Rezultati pokazuju da su se djeca sklona identificirati kako sa
1 www.iltizam.org/tekstovi/read/2422
2 http://www.vreme.com/cms/view.php?id=376129
29
pozitivnim tako i sa negativnim likovima i imitirati ih kroz igru. Radije gledaju crtiće sa
puno akcije, sa puno svjetlosnih i zvučnih efekata, te crtiće sa puno "pozitivnog" nasilja.3
Negativni efekti medijskog nasilja su sljedeći:

 Djeca postaju tolerantnija prema nasilju i ono im manje smeta.
 Razvijaju krive stavove o nasilju i imaju gubitak saosjećanja prema onima koji trpe
nasilje.
 Počinju gledati svijet kao nasilan, plašeći se da će se naći u situaciji da trpe nasilje.
 Sve više ispoljavaju asocijalno i nasilno ponašanje.
 Više su izložena nasilju i imaju potrebu za više nasilja u igri.
 Konfliktne situacije pokušavaju riješiti koristeći se nasiljem kao prihvatljivim i
poželjnim.
 Žive u virtuelnom svijetu, ne razvijaju optimalno emocionalnu inteligenciju ni
samopouzdanje.
 Manjka im kreativnosti, povećava im se mogućnost razvoja depresije i nesigurnosti.
 Prisutno je nerazumijevanje pravog značenja nasilja, pa iz toga proizilazi pogrešno
zaključivanje.
 Nasilje vrši konstantan uticaj na navike i način života.
Utjecaj medija jedan je od 3 najvažnija ujtecaja na stvaranje i razvoj nasilja kod djece.
Naime, često i dugotrajno gledanje nasilja smanjuje osjetljivost na posljedice nasilja, te
smanjuje saosjećajnost.4
Medijski stručnjak George Gerbner u svojim
razmatranjima prvo naglašava činjenicu da je
društvo u kojem živimo ispunjeno
kriminalom. Po njemu na osobnom planu
javljaju se strahovi koji pridonose otuđivanju
i izolaciji. Ispitujući stupnjeve nasilja u
medijima, posebice televiziji, otkrio je da je
nasilje dominantno u serijama, ali da ga ima i
u dječjem programu. National Institute of
Mental Health još je 1982. u svojim
istraživanjima naglasio povezanost učestala
gledanja televizijskog nasilja i ponašanja
djece u društvenoj zajednici. Istraživanje ih je dovelo do ovih zaključaka: djeca moraju
postati manje osjetljiva na bol i patnje drugih; djeca postaju više uplašena; postoji veća
mogućnost da postanu agresivna i nasilna. Prema mišljenju stručnjaka tog instituta
izlaganje medijskom nasilju dovodi djecu u situaciju da gledaju nasilje kao normalan
odgovor na stres, odnosno kao na prihvatljivo sredstvo za rješavanje sukoba. Istraživači
tog instituta smatraju da mnogi medijski proizvodi koji redovito promoviraju nasilje
također promoviraju i igračke temeljene na nasilju zasićenu programu kojim potiču djecu
da oponašaju i ponavljaju u igri ponašanje viđeno na televiziji ili u filmovima. Oni tvrde
da su djeca koja promatraju nasilne, odnosno agresivne načine rješavanja problema u
3 http://www.sem.com.hr/content/view/18/2/#sthash.zbOKnBYp.dpuf
4 tstroživan]e o prisutnosti nasilja među djecom Udruga HERA Križeve;
30
medijima sklonija provjeravati to u svojim igrama, odnosno imitirati takve načine

ponašanja u stvarnom životu i okružju.5
Argument 2: Mediji ne rade dovoljno na podizanju svijesti građana o problemu

prestupništva i nasilja
Ono što nije bilo u medijima nije se ni
desilo, a način na koji mediji izveštavaju
je ključ za kreiranje javnog mnijenja.
Upravo zbog toga, neophodno je urediti
oblast izveštavanja o vršnjačkom nasilju i
uvesti standarde koji štite dostojanstvo
žrtve i doprinose podizanju svesti
javnosti o neprihvatljivosti ovog
problema. Stvarnost je, kao i obično,
nešto drugačija. "Trka za profitom i
konkurencija tera medije da, zarad
prodaje, katkad krše etički kodeks
novinaraski i ne(namerno) vređaju dostojanstvo žrtve. Usled toga, često čitamo
senzacionalističke tekstove u kojima su istaknute irelevantne činjenice sa jedinim ciljem,
da se prodaju novine,6 pokazuje istraživanje preuzeto sa stranice čiji je link naveden na
dnu stranice. O stanju u BH medijima svjedoče zaključne primjedbe UN Komiteta za prava
djece o BH medijima. Primjedbe su, nakon razmatranja prvog Izvještaja Bosne i
Hercegovine o stanju prava djeteta ujunu 2005. godine upućene BH vlastima. "UN Komitet
za prava djece je u primjedbama jasno iskazao svoju "zabrinutost zbog informacije da,
uprkos izvjesnom napretku, mediji ne rade dovoljno na suzbijanju i informiranju o
problemu vršnjačkog nasilja" -prenosi stranica http://www.media.balbs/etikaregulativa-
novinarstvo-pravda-i-sigurnost-etikalmediji-u-bih-i-prava-djeteta-pravni-osnov Također,
o prisutnosti ovog problema svjedoči i nepostojanje određenih dokumentarnih filmova ili
dodatnog medijskog sadržaja koji će informisati građane o važnosti i prisutnosti problema
vršnjačkog nasilja. Umjesto toga podizanje svijesti o navedenom problemu svedeno je na
rijetko obavještavanje o slučajevima teškog nasilja u okviru dnevnih preglednika vijesti.
Potkrepa plana zvanična stranica s pregledom programa domaćih tv-kanala.7
PROTIV
KRITERIJ: Zdravo životno okruženje i smanjenje stope vršnjačkog nasilja
Argument 1: Spominjanje maloljetnih prestupnika u cilju naglašavanja sveprisutnosti
problema odvija se uz poštovanje određenih propisa
Bosna i Hercegovina je notifikacijom o sukcesiji preuzela UN Konvenciju o pravima
djeteta (u daljem tekstu Konvencija) 23.11.1993. godine (Sl. list u RBiH, broj 25, od
15.12.1993). Konvencija je pravni akt sa snagom zakona koji obvezuje državu potpisnicu
na provedbu svih njezinih odredbi, ali i pravo UN Komiteta za prava djeteta da nadzire
njezinu provedbu u određenim vremenskim intervalima u državi potpisnici.U okviru
građanskih prava i sloboda djeteta, u članu 13. Konvencija definira medijska prava djeteta.
5 http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detaiI.aspx?sif_elanei=665#.VS-lGOGUfhk
6 http://www.medijskapismenost.net/
7 http://mojtv.hr/kanal/tv-program/25/ftv.aspx
31
Djeci se garantiraju sloboda izražavanja i sudjelovanja u medijima, kao i pravo na zaštitu u

medijima. Konvencija garantira pravo djeteta na privatnost, što je također izuzetno važno
kod medijskog izvještavanja. Potkrepa:
http://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija 200 20pravima
20djeteta.
Osim toga, novinari su dužni poštovati i druge kodekse ponašanja kao što su:
 Kodeks za štampu BiH (u daljem tekstu Kodeks) je usvojen 29.04.1999. od svih
udruženja novinara u BiH, a dopunjen 25.02.2005 i 24.08.2006. Kodeks je izveden iz
postojećih europskih standarda novinarske prakse moralno obvezujućih za
novinare, urednike, vlasnike i izdavače novina i periodičnih izdanja. U članu 11.
Kodeksa novinari se obvezuju da krajnje obazrivo postupaju sa djecom i
maloljetnicima, poštujući dobre običaje i
Konvenciju i polazeći uvijek od interesa
djeteta. Kodeks obvezuje novinare da štite
identitet djeteta u postupcima u kojima je
isključena javnost i ne otkrivaju identitet
djeteta mlađeg od 15 godina ukoliko je
umiješan u kriminalni slučaj, bilo kao
svjedok, bilo kao optuženi.
 Kodeks za emitiranje radio televizijskog
programa je na temelju ovlasti iz Zakona o
komunikacijama donijela Regulatorna agencija za komunikacije ("Službeni glasnik
BiH", broj 31/03). Njime su, pored ostalog, utvrđena pravila za osiguranje prava na
slobodu izražavanja uz poštivanje općenito prihvaćenih standarda pristojnosti,
nediskriminacije, tačnosti, zaštite maloljetnika, zaštite privatnosti.
Zakon o krivičnom postupku BH (i entiteta) propisao je da se:

 ne smije objaviti tok krivičnog postupka prema maloljetniku (jezička formulacija
"prema" a ne "protiv" ukazuje na suštinu -maloljetniku društvo nastoji pomoći
nakon što je počinio kazneno djelo.),
 da se ne može vršiti video i audio snimanje postupka,
 da se pravomoćna odluka smije objaviti, ali bez navođenja osobnih podataka
maloljetnika kako bi se sačuvao njegov identitet, te
 daje obavezno učešće organa staratelj stva u postupku.
Izvor potkrepe:
http://www.media.balbs/etikaregulativa-novinarstvo-pravda-i-sigurnost-etika/mediji-u-
bih-i-prava-dieteta-pravni-osnov
Poštovajnu ovih pravilnika govore pročitani članci na stranicama: http://bljesak.info/;

http://www.klix.ba/.
Primjeri:
 Sarajevska policija sinoć je privela tri osobe koje se dovodi u vezu sa jučerašnjom
pucnjavom u ugostiteljskom objektu Latino na Ilidži, kada su ranjena tri mladića.
32
 Kako nam je potvrđeno u MUP-u Kantona Sarajevo, privedeni su maloljetni V. M.

(1996), K.S. (1994) i M. G. (1995), svi sa Ilidže. Maloljetni V. M. osumnjičen je za
teško krivično djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, dok su K. S. i
 M. G. osumnjičeni za nasilničko ponašanje.
 Sva trojica će danas biti saslušani u policiji, nakon čega će biti odlučeno o daljnjim
mjerama protiv njih.
 "Policija je u prostoru devastiranog objekta čarapare na Ilidži pronašla pištolj kojim
je najvjerovatnije počinjeno krivično djelo", rečeno je za Klix.ba u policiji.
 U jučerašnjoj pucnjavi ranjeni su B.O. (1994), M. M. (1992) i B.A. (1992). Prema
riječima glasnogovornice Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu Selme Mulić, B.
A. je zadobio povrede šake i nakon ljekarske intervencije je pušten na kućno
liječenje. B. O. je ranjen u lijevu i desnu potkoljenicu, a M. M. u lijevu potkoljenicu
te su zadržani na liječenju u bolnici.
Argument 2: Maloljetičko prestupništvo i

vršnjačko nasilje, kao niti bilo koji drugi oblik
kršenja određenih prava i zakona se ne
premoviše samim iznošenjem činjenica
Zadatak medija je iznijeti ispitani problem u
javnost kako bi se šire narodne mase
informirale o njegovom postojanju. Samim
tim spominjanje maloljetničkog prestupništva
i vršnjačkog nasilja kao takvo ne može biti
promocija, jer promocija u osnovu
podrazumijeva neko svečano predstavljanje.8
O adekvatnom izvještavanju novinara na temu vršnjačkog nasilja i zaštiti maloljetnika u
istom govori i straživanje sprovedeno od prof. dr Zorica Mršević detaljno objašnjeno u
Kvalitativnoj analizi medijskog izveštavanja o vršnjačkom nasilju'", kao i navedeni
primjeri na dnu stranice.9
maloljetne prestupnike i nasilnike
ZA
KRITERIJ: Poštovanje postojećih zakonskih regulativa što neminovno vodi ka prevenciji

širenja maloljetničkog prestupništva i nasilništva kroz izricanje mjera društveno korisnog
rada. Ovakvo što za posljedicu ima sigurnije i zdravije društvo, bez nasilja i prestupništva.
DEFINICIJE:
uobičajeni kazneni postupaknije moguć
8 http://www.hrleksikon.info/definicija/promocija.htmI
9 Kvalitativna analiza medijskog izveštavanja o vršnjačkom nasilju, prof. dr. ZoricaMršević
33
PROBLEM: Na samom početku vrlo bitno je naglasiti da su postojeći zakonski akti na

entitetskim nivoima vrlo savremeni i napisani po uzoru na slične zakone zemalja zapadne
Evrope koje imaju izrazito uređenu oblast maloljetničkog prestupništva . To su Zakon o
zaštiti i postupanju sa maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH, te istoimeni zakon u
RS-u. Oba ova zakona, s obzirom da su gotovo identični predviđaju mjere društveno
korisnog rada za maloljetna lica u članovima 25. i 26. Međutim, problem nastaje kod
njihove primjene, odnosno neprimjene. Naime, vaspitne mjere propisane pomenutim
članovima 25. i 26. Vrlo rijetko se propisuju maloljetnim licima. Naročito kada je riječ o
mjeri društveno korisnog rada ili uključivanja u rad, bez naknade, u humanitarne
organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja kako to propisuje stav 1.
tačka g člana 25-og. Ipak u prilog činjenici da su vaspitne mjere društvenog rada najbolje
rješenje za prevenciju maloljetničkog nasilja, govore i sljedeći argumenti.
A1. Maloljetnoj osobi treba omogućiti posebne uslove pri rehabilitaciji od prestupništva,
zbog njenog trenutnog ali i kasnijeg psiho-fizičkog razvoja.
Potpuno je jasno, a i zakonima definisano da postoji razlika u ličnostima maloljetnika i
punoljetnih lica. Maloljetnici su psihički još uvijek nezreli, ne promišljaju uvijek racionalno
i razumno, nisu u stanju razgraničiti dobro od zla, vrlo su povodljivi te lako upadaju u
loše društvo i zapadaju s druge strane zakona. Kao potkrepu ovom argumentu navodimo
riječi doc.dr. Milene Pašić profesorice na Odsjeku za psihologiju Univerziteta u Banjaluci,
koja u jednom od svojih istraživanja navodi: djeca su još od ranog djetinjstva izložena
raznim uticajima što pozitivnim što negativnim. Tako da postoje i negativni faktori
okoline koji, još uvijek nezrelu djecu, potiču na prestupništvo. Među najvažnijim
izdavajaju se: porodica, škola, društvo, literatura, štampna, film, radio, Internet, koji je
dostupan svima. Međutim kada djeca dođu u kontakt sa nekim od njegovih negativnih
sadržaja, to može da ostavi veliki trag na ponašanju djeteta.
A2. Ekonomska isplativost ovakvog vida kažnjavanja. Lako razumljivo i vrlo jednostavno za
objasniti jeste da za izricanje društveno korisnog rada nisu potrebna nikakva dodatna
sredstva.
Tu su već postojeći sudovi za maloljetnike,
koji će izreći presudu, već postojeći centri
za socijalni rad koji nadzirati odrađivanje
propisanog društveno korisnog rada.
Naravno cjelokupna lokalna zajednica će
imati više koristi jer dobija besplatnu radnu
snagu na poslovima javnih radova ( npr.
čišćenja, raspremanja, nošenja ... ) To znači
da se predviđa da u okviru društveno
korisnog rada obavljaju poslove za
"Gradsko zelenilo ", "Čistoću" i slične
komunalne firme. To bi moralo da se uradi i za maloljetnike čim se usvoje podzakonska
akta objašnjava dr Nikolić. Prema njegovim riječima, upućivanje maloljetnih delinkvenata
na društveno koristan rad najviše je razvijeno u SAD i skandinavskim zemljama. Tamo je
tako zakonski uređeno da maloljetni prestupnik boravi kod kuće, ide u školu, ali mora da
odlazi na društveno koristan rad. Takođe, postoje kontrolori, tačnije povjerenici pri
centrima za socijalni rad ili pri sudu i maloljetnik mora stalno da im se javlja. Povjerenici,
34
naravno, kontrolišu maloljetnike i u preduzećima gdje ovi obavljaju društveno koristan

rad.
3.Mjere društveno korisnog rada ne ugrožavaju maloljetnikova prava na školovanje ili

slobodu izbora vannastavnih aktivnosti i sl. Takođe nema rizika i bojazni od promjene
okoline ili društva. Iz svega ovoga jasna je pedagoška nota izricanja vaspitne mjere
društveno korisnog rada.
...maloljetni prestupnik boravi kod kuće, ide u školu, ali mora da odlazi na društveno
koristan rad. Takođe, postoje kontrolori, tačnije povjerenici pri centrima za socijalni rad ili
pri sudu Dakle, pod kontrolom stručnih osoba, pedagoga i u okruženju u kojem se i ranije
kretalo nema sumnje da bi dijete imalo puno bolji tretman i u mnogome potpuniju sliku o
počinjenog djelu, odgovornosti koje ono sa sobom nosi, ašto bi rehabilitaciju učinilo
potpunijom.
PLAN: Naš plan je usmjeren ka pobuđivanju svijesti o dobrobitima i svim pozitivnim

aspektima izricanja mjera društveno korisnog rada. U tom cilju predlažemo edukaciju,
tačnije jedan vid informisanja stručnih kadrova i službi. U prvom redu sudova i sudija za
maloljetnike u oba entiteta, zatim socijalnih radnika i centara za socijalni rad, ali i
nadležnih lica u školama i MUP-ovima. Evidentno je da dobri zakoni postoje, imaju
potrebne mjere ispisane u svojim članovima i tačkama. Međutim, evidentno je i to da se
zbog manjka informisanosti o svim prednostima ovakvog kažnjavanja mjere društveno
korisnog rada izriču dosta rijetko, gotovo pa nikako. Mi kao
debatanti i članovi debatnih sekcija(klubova) bismo mogli
pokrenuti opsežnu akciju informisanja i to stručnih lica. Plan
jeste dosta ambiciozan, međutim uz predan rad je ostvariv.
Potrebno je izvršiti brojna istraživanja i anketiranja
maloljetnika te ih uporediti sa iskustvima psihologa,
sociologa i maloljetničkih sudova. Na osnovu rezultata tih
istraživanja izradili bismo konačni dokument ili platformu
obenefitima društveno korisnog rada, kao rehabilitacione
mjere za maloljetne prestupnike. Sa tako izrađenim
dokumentom izašli bismo u javnost. Što bi bio indirektan poziv za struku da se oglasi
povodom rezultat našeg rada. To bi svakako izazvalo polemiku u javnosti i stvorilo
povoljnu klimu za otvaranje pandorine kutije zvane „maloljetničko kažnjavanje u
krvičnopravnom sistemu". Naš cilj bi bio ostvaren jer problem stigao do onih koji su
odgovorni za njegovo rješavanje, tj. koji jesu u moći da ga riješe. Za kraj treba spomenuti
da provođenje plana zahtjeva minimalna novčana izdvajanja od svega nekih par stotina
konvertibilnih maraka koje bismo dobili iz školskog budžeta, takođe neophodna je svaka
podrška menadžmenta škole te vrijedan i predan rad svih uključenih u izradu pomenute
platforme.
KORIST: Korist od realizacije jednog ovakvog plana i izrade naše platforme je višesutruka.
Stručni ljudi, sudije, sociolozi i pravnici, će dobiti na uvid prijedlog rješenja njihovih
pogrešaka pri radu, zbog kojih je stopa maloljetničkog prestupništva u konstantnom
porastu. Sami prestupnici će dobiti bolji i kvalitetniji način rehabilitacija što će smanjiti
postotak povratka u kriminal u protivzakonite radnje. U konačnici cijelo društvo će imati
koristi jer smanjenjem stope maloljetničkog prestupništva postaje sigurnije, mirnije i sa
35
boljom budućnosti za buduće maloljetnike, koji neće krenuti putem prestupa i

delikvencije.
RS: Zakon o zaštiti i postupanju sa maloljetnicima u krivičnom postupku.

 Starijim maloletnicima mogu se izreći vaspitne mere, a izuzetno može se izreći
kazna maloletničkog zatvora.
 Lice mlađe od 14 godina: Kad javni
tužilac za maloletnike utvrdi da lice
protiv koga je podneta krivična
prijava nije navršilo četrnaest
godina, odbaciće krivičnu prijavu
rešenje o odbacivanju dostaviće se
organu starateljstva radi
preduzimanja mera u okviru
njegovih nadležnosti.
 Maksimalna zatvorska kazna za maloljetno lice jeste 5 godina zatvora.
FBiH: Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku.

Član 16.
Sudija za maloljetnike i vijeće za maloljetnike
 U sudovima prvog stepena postoji odjeljenje za maloljetnike koje se sastoji od
jednog ili više sudija za maloljetnike i jednog ili više stručnih savjetnika.
 U sudovima prvog i drugog stepena postoji vijeće za maloljetnike sastavljeno od
trojice sudija (vanraspravno vijeće). ( ovo je razlika od RS gdje samo drugostepeni
sudovi imaju vijeća za maloljetnike) Član 23. je član 22. zakona RS-a Članovi 25. i
26. su identični. Svi ostali navedeni članovi su identični. Maksimalna kazna zatvora
za maloljetno lice jeste 10. godina zatvora.
STATISTIKA: (Nekoliko statističkih podataka, brojeva i činjenica, koje su bitne i usko

povezane sa temom, te bi nam kao takve mogle koristiti)
 U Tuzlanskom kantonu tokom 2012. godine evidentirano je oko 300 krivičnih djela
koja su počinili maloljetnici i to su najčešće bila razbojništva i krađe. (NEZAVISNI
KALESIJSKI PORTAL)
 Govoreći o ovoj problematici, veoma je značajno pitanje da li je moguća normalna
komunikacija djece sa delinkventnim vršnjacima. Odgovor na to pitanje dijelom
daje prof. dr. Ruža Tomić, u knjizi "Komunikacija sa djecom delinkventnog
ponašanja". Provedeno ispitivanje kaže da "o odnosu delinkventne djece prema
vršnjacima kod naših ispitanika su podijeljena mišljenja. Većina iznosi da su bili kao
i ostali drugovi. Ovako se izjasnilo 67 ili 45,58% ispitanika. Da su bili grubi,
agresivni, drski, izjasnilo se 35 ili 23,81% ispitanika, a da su bili veoma ljubazni
izjasnilo se 35 ili 23,81% ispitanika." (Novinar.me)
 Preciznije, u našoj zemlji na 100.000 stanovnika 74 su maloljetna počinioca krivičnih
djela. Prema riječima Dževdetbegovića, pomenuti broj u zemljama regiona je
dvostruko veći. "Oko 600 do 700 maloljetnika je u zemljama kakve su Njemačka,
Austrija, (Tip. Info)
36

aktivnosti na suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva
ZA
KRITERIJ: sredina sigurna za odrastanje, ostvariva samo smanjenjem stope vršnjačkog
nasilja i maloljetničkog prestupništva
DEFINICIJE:
 Strategija: Utvrđivanje dugoročnih ciljeva pojedinaca i/ili organizacija i/ili
državnih institucija i koraka za njihovo postizanje
 Suzbijanje: Niz aktivnosti kojima se određeni problem nastoji riješiti ili smanjiti.
PROBLEM:
Trenutno aktuelni problem koji ćemo
razmatrati u debatovanju ove teze je
visoka stopa vršnjačkog nasilja i
maloljetničkog prestupništva u našoj
zemlji. Kada je riječ o vršnjačkom
nasilju onda imamo pojavu da jedno ili
više djece uzastopno i namjerno
uznemiruje, verbalno, fizički, psihički,
emocionalno ili čak fizički napada ili
ozljeđuje drugo dijete koje se ne može
odbraniti. Kod vršnjačkog nasilja
razlikujemo direktno nasilje koje
podrazumjeva otvorene napade na
dijete uključujući ruganje, ponižavanje, naređivanje, kritikovanje, prozivanje, naguravanje,
prijetnje, iznuđivanje, zahtjev za podređenošću, davanje podrugljivih imena i ostalo.
Nasilništvo među učenicima (eng. bullying) je specifičan vid agresivnog ponašanja, proces
koji kod svakog učesnika može dovesti do ozbiljnih i dalekosežnih posljedica kako
fizičkih, tako i u socijalnom i emocionalnom životu. Da je vršnjako nasilje zaista problem
potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija koja je nasilje među vršnjacima uvrstila u
istaknuti istaknuti javnozdravstveni problem koji ugrožava i fizičko i mentalno zdravlje
djece. Također je provedeno i istraživanje o raširenosti školskog nasilništva, te dobiveni
rezultati pokazuju sljedeće:
 Postotak školske djece koja su žrtve nasilništva u školi u većini zemalja je sličan; u
Australiji 17%, u Engleskoj 19%, Japanu 15%, Norveškoj 14%. Španjolskoj 17%,
SAD-u 16%. Najčešće se događa od 4. do 8. razreda OŠ.
(www.bullyingstatistics.org/content/bullying-and-suicide.html)
Kako mi ovdje govorimo o problemu u Bosni i Hercegovini, onda je bitno navesti i

statističke podatke za našu zemlju. Stoga ćemo navesti analizu vršnjačkog nasilja koju je
radila nevladina organizacija iz Banjaluke "Zdravo da ste".
Rezultati do kojih su došli, ne ohrabruju. Direktorica organizacije Nada Uletilović:

"Rezultati su pokazali da je vršnjačko nasilje u porastu u našim školama. Kao nasilje se
doživljava samo fizičko nasilje. Psihičko, verbalno, seksualno uznemiravanje, socijalno
isključivanje djece se kao nasilje ne doživljava. U školama ne postoje procedure i pravilnici
-što da se radi u slučajevima vršnjačkog nasilja." Da su vršnjačko nasilje i maloljetničko
37
prestupništvo u porastu potvrđuju i u Centru za socijalni rad, potvrdila socijalni pedagog

na poslovima maloljetničke delinkvencije Snježana Vuksan kao i u Asocijaciji XY, prema
sprovedenom istraživanju psihologije Zvjezdane Jakić. Vukasan dodaje da je za lakše
oblike nasilja škola je koja obavještava socijalni rad dok za teže oblike informacije dolaze
od tužilaštva: " Onaj koji je posvećen svom učeniku, razredni starješina koji poznaje svako
djete, koji je 4 godine sa njima, može da uoči mnoga odstupanja što ne može ni roditelj ." A
svoje objašnjenje problema dala je i psihologinja Jakić: "Živimo u vremenu gdje je sve
dopušteno, a s druge strane postoje i sredine koje su izrazito konzervativne. Mladi ljudi su
osjetljivi i pod uticajem su vršnjaka. Ukoliko vide da se njihovi vršnjaci ponašaju
agresivno, takav način ponašanja će svi da prihvate". S obzirom na trenutne,prethodno
navedene posljedice koje fizičko nasilje ostavlja, kao i dugoročne posljedice koje nanosi
kako fizički tako i svaki drugi vid nasilja, važnost rješavanja ovog problema za cijelu
zajednicu sasvim je očigledna.
UZROK:
Kao i svaki drugi kompleksan problem i ovaj ima više uzroka. Naravno da je nepobitan
utjecaj porodice ili individualnih osobina pojedinca, ali kako je već djelomično razrađeno i
u opisu problema, važnost u stvaranju ili sprečavanju nasilja i maloljetničke delinkvencije
ima i školsko, te vršnjačko okruženje. Samim tim nedostatak ili nepravilnosti u djelovanju
ovog faktora mogu se smatrati uzrokom navedenog problema. "Školsko okruženje je
također vrlo važno za pojavu nasilnog ponašanja. Nedostatak bliskosti, osjećaja
prihvaćenosti svih učenika te međusobnog poštovanja između nastavnika i učenika i
obrnuto, dovode do nasilničkog ponašanja u školi. Nereagiranje nastavnika i stručnih
suradnika na agresivna ponašanja učenika i loš nadzor u određenim dijelovima škole
(igralište, hodnici ...) samo olakšavaju nasilnim učenicima da budu agresivni i zastrašuju
druge učenike"-navodi se u istraživanji Mreže mladih savjetnika Ombudsmana za djecu
Republike Srpske. Kako bi se ostvario vrhovni kriterij, odnosno smanjio evidentirani
problem, potrebno je izliječiti njegov uzrok, odnosno aktivirati i/ili poboljšati rad
postojećih školskih organizacija u cilju smanjenja vršnjačkog nasilja. Jednim od manjih
problema koji uzrokuju već navedeni, ključni problem visoke stope nasilja i delikvencije,
smatramo i neadekvatno funkcioniranje debatnih organizacija na nivou škole. Kao
potrkrepu, možemo navesti primjer Gimnazije Mostar, u čijem debatnom klubu ne
učestvuju učenici (potencijalni)10 prestupnici, jer ih takva vrsta angažmana ne zanima.
Samim tim vjerovatnoća rješavanja ovog važnog problema svedena je na minimum.
PLAN:
Plan za rješavanje ovog problema u principu je jednostavan, jer ne iziskuje posebne
finansije ili komplikovana odobrenja viših organa vlasti. Kako bismo potpomogli
suzbijanje vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva možemo da djelujemo i sami.
Naime, debatni klubovi u BiH, koji su već osnovani i djeluju unutar škole, treba samo da
promijene i prilagode način djelovanja. Naš plan podrazumijeva aktivaciju svih učenika,
uključujući (potencijalne) prestupnike u debatne klubove, na sljedeći način:
 Za početak potrebno je istražiti posebna interesovanja i hobije učenika jedne škole,
u smislu upitnika koji će potvrditi šta većinu učenika najviše zanima (sport,
10Izraz potencijalni prestupnik odnosi se na osobu koja je zbog porodičnog ili nekog drugogo okruženja
sklona prestupništvu i/ili to već ispoljava u manjoj mjeri
38
muzika, politika, seksualno obrazovanje, istospolni brakovi ili nešto slično), te

nakon provođenja prvog dijela plana kojeg učenici učesnici debatnog kluba mogu
uraditi u vremenskom periodu od nekoliko dana, bez posebne pomoći, na prvom
času odjeljenske zajednice i bez finansijske pomoći, trebamo rezultate tog
istraživanja znati iskoristiti, odnosno postaviti teze tako da učenici na njih ne mogu
ostati ravnodušni. Ovaj dio plana izuzetno je važan i predstavlja osnovu cijelog
plana, iz vrlo prostih razloga. Sami smo svjedoci da se u našoj školi, dakle
Gimnaziji Mostar, a i u većini drugih škola u BiH većina profesora trudi napraviti
neki vid interaktivne nastave, te je debata jedan od vidova postizanja takvog rada.
Međutim, isto smo tako svjedoci da većinu učenika samo debatovanje ne privlači, te
odbijaju učestvovati u školskim debatama. Ova prva tačka našeg plana riješava taj
problem, jer ono što učenike privlači da debatuju nije princip debate, već njena
tematika. Ukoliko jako volimo Đokovića, a neko kaže da je Federer bolji teniser, ili
ne opravdavamo gay populaciju dok joj neko želi odobriti sklapanje brakova, onda
ćemo stupiti u određeni vid rasprave i bez školskog angažmana i prisile.
Pretpostavka bazirana na ličnom iskustvu učenika naše škole, što možemo koristiti
i kao potkrepu o uspješnosti ove tačke našega plana. Druga potkrepa bila bi i velik
broj komentara na internetu na svaki novi post o fudbalskom derbiju, napisanih
(nekada i pogotovo) od strane maloljetničkih
delinkvenata zaljubljenih u svoj fudbalski
klub. Osim krajnje nezanimljivih tema koje
odbijaju učenike da učestvuju u debatama,
tu se pojavljuje još jedna problem zvani
istraživački rad, koji ovaj plan također
olakšava. Prosječan učenik će mnogo
jednostavnije istražiti problem koji ga zaista
zanima (sportska utakmica) nego što će
istražiti pitanje genetski modificirane hrane.
Sada ćemo imati učenike zainteresirane da
debatuju i postavlja se logično pitanje: "Kako će debatovanje na neku sportsku temu
pomoći smanjenju vršanjačkog nasilja?" Svi oni koji znaju šta je debata, lahko će
odgovoriti na ovo pitanje. Debata je jedan vid komuniciranja i argumentovanog i
kontroliranog raspravljanja na određenu temu uz uvažavanje drugog mišljnjenja,
što je u potpunosti suprotno od maloljetničke delikvencije. Dakle, ako uspjiemo
kontrolirati emocije u razgovoru o nekom važnom sportskom događaju, onda ćemo
naučiti da kontroliramo i bijes i smanjiti vršnjačko nasilje. Također, ako uzmemo da
je jedan od uzroka maloljetničkog prestupništva potreba za pažnjom, onda je i taj
problem riješen aktivnim učestovanjem u određenim raspravama.
(http://www.psiholoskosavetovaliste.org/index.php!nasiljeeLvrsnjacko-nasilje)
 Sljedeća tačka plana je organizacija debatnih rundi, učesnika u istima i njihovog
načina održavanja. Dakle, mjesečna debata mogla bi se održavati u nekoj
zajedničkoj prostoriji škole za vrijeme trajanja nastave. Svakako bi ovaj termin
morao odobriti i direktor škole, ali s obzirom na kratko trajanje debate i njeno
rijetko održavanje to smatramo sasvim ostvarivim, a korisnim iz razloga što će
privući više učenika da posmatraju debate. U debati bi učesvovali svi učenici, a broj
zainteresiranih bi rastao u zavisnosti od uspješnosti debate što opet zavisi od teze
koju postavimo.
39
 I posljednja tačka plana su istraživanja o stopi vršnjačkog nasilja koja bi uslijedila nakon
dužeg perioda mjesečnog debatovanja od minimalno jedne godine, a dugoročno bi
pokazala smanjenju stope vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije. Ovaj plan
eliminiše jedan od uzroka ključnog problema maloljetničke delinkvencije i potpomaže
ostvarenju vrhovnog kriterija sigurne sredine za odrastanje.
KORIST:
Kada smo uočili problem i njegovu
važnost, bilo je najbitnije ispitati sve
uzroke tog problema. S obzirom da je naš
problem maloljetnička delikvencija i
vršnjačko nasilje odnosno njihova
trenutno visoka stopa u našoj državi,
uzroke smo tražili ne smao u porodici na
koju ne možemo utjecati nego i u
školskom okruženju koje smo u stanju
mijenjati. Tako smo osmislili trogodišnju
strategiju preventivnih aktivnosti na
suzbijanju ovog problema koju bi izvršili
učesnici debatnih klubova. Svoj plan
smatramo prvenstveno ostvarivim, jer za
njegovo ostvarenje ne trebamo dodatne dozvole već isključivo vlastiti angažman. To znači
da gubitak u principu ne može postojati sve i da plan iz nekih razloga ne uspije. Međutim,
neuspjeh ne razmatramo kao opciju zbog toga što smo plan osmislili poučeni vlastitim
iskustvom i logičkim povezivanjem stvari. Kako trenutno debatni klubovi ne privlače
dovoljno učenika, pogotovo ne potencijalnih
prestupnika, onda debatovanje o smanjenju
vršnjačkog nasilja do njih ne dopire. Ukoliko
bi broj zainteresiranih naglo porastao, a
zbog tema koje zanimaju većinu mladih
ljudi, to ne bi bilo teško ostvarivo, onda bi i
prevencija nasilja bila mnogo veća, što je
ujedno I glavna korist našeg plana. Pored
toga, ovaj plan omogućio bi i povećan razvoj
kritičkog mišljenja neovisno o
prestupništvu, te proširio neko opće znanje
prosječnog učenika na izuzetno zanimljiv
način, što su svakako značajne koristi ovog
plana, iako direktno ne smanjuju navedeni
problem. Još jedna važna stvar je održavanje
plana, njegovo očuvanje u narednim
godinama, što je opet izuzetno jednostavno
zbog toga što debatni klubovi uključuju
učenike iz različitih generacija te bi se njihovo znanje i umijeće oganiziranja debata moglo
prenositi iz generacije u generaciju.
40
TEZA: Aktuelne politike preventivne aktivnosti u školama uspješno doprinose

ZA
KRITERIJ: Zdravo životno okruženje
DEFINICIJE:
 Preventivne aktivnosti-Aktivnosti ranijeg reagiranja na uočeni problem kako bi bila
 Nasilje -Svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći
pomoću nanošenja psihičke i/ili fizičke boli
A1. Postojeći mehanizmi za suzbijanje vršnjačkog nasilja su maksimum koji škola može da
uradi
Škole su po zakonu dužne da reaguju u
slučajevima vršnjačkog nasilja Zakon obavezuje
školu da posjeduje adekvatan mehanizam za
sprečavanje vršnjačkog nasilja, ali i da djeluje u
slučaju ako bi došlo do samog vršnjačkog
vasilja, odnosno da primjenjuje taj mehanizam
kako bi se smanjila stopa vršnjačkog nasilja, ali i
kako bi ispunila svoj primarni cilj da kao
odgojno-obrazovna ustanova primjenjuje kako
obrazovne tako i odgojne metode. "Svi
zaposleni u školi dužni su da spriječe nasilje
koje se dešava u školi i u njenoj blizini, ali i da
reagujuu slučaju sumnje da se nasilje među djecom dešava uokviru porodice, ili nekom
drugom mjestu. U rješavanjutog problema, profesionalci u školi treba da sarađuju sa
policijom, centrom za socijalni rad, zdravstvenim institucijama, itd."11
Primjer:
 Mjere na nivou Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK Aktivno
učestovanje svih relevantnih strana u školi u kreiranju i realizaciji planova
prevencije. Uspostavljanje saradnje i partnerstva između škole, lokalne zajednice,
relevantnih institucija i struktura vlasti, nevladinih organizacija...
o Primjena i korištenje Smjernica za prevenciju maloljetničke delinkvencije i
nasilja u školama i Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u školama
o Kreiranje školskih planova preevncije koji su sastavni dio Godišnjeg plana i
programa rada škole
o Potpisivanje Protokola o saradnji ministarstva i relevantnih institucija kada je
u pitanju prevencija i suzbijanje nasilja i maloljetničke delinkvencije u HNK
o Kreirati programme odgovornog roditeljstva u cilju jačanja roditeljskih
vještina
11 Prirucnik Program prevencije vrsnjackog nasilja,doktor Ivan Zečević
41
o Zapošljavanje stručnih djelatnika u škole

o Edukacija roditelja u učenika o datoj temi;
o Angažovanost mladih u vannastavnim aktivnostima,
o Isticanje pozitivnih primjera i nagrađivanje istog u svim prilikama
o Angažovati sve elemente uključujući i političare na prevencijii i
sankcionisanju nasilja.
 ZAKONSKI OKVIR
o UN konvencija o pravima djeteta
o Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju ("Službeni glasnik BiH",
broj 18/2003)
o Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine HNK" broj
5/00.404, 4/04)
o Zakon o srednjem obrazovanju (isto, 8/00, 8/06)
o Zakon o krivičnom postupku FBiH12
o Krivični zakon FBIH
o Državna strategija za borbu protiv nasilja nad djecom 2007-2010 BiH13,
o Strategija protiv maloljetničkog prijestupništva u BiH
o Rezolucije o sprečavanju maloljetničke delinkvencije i postupanju u slučaju
nasilja među djecom i mladima
PROTIV
Izvještaj o nasilju u osnovnim i srednjim školama HNK

Analiza rezultata upitnika za direktore/pedagoge o nasilju u osnovnim školama
Ukupno je ispitano 29 direktora iz osnovnih škola. Od ukupno 29
ispitanika, njih 24 odnosno 82,75% je istaklo da ne postoje u
školama programi za rad s učenicima koji ispoljavaju nasilno
ponašanje, dok 5 (17,24) ispitanika ističu da postoje
programi:Program prevencije međuvršnjačkog nasilja, Program
raspoloživih mjera za rad s učenicima koji ispoljavaju osobine
nasilničkog ponašanja. U većini škola ne postoje programi za rad
s učenicima žrtvama nasilja, uglavnom se provode savjetodavni
razgovori, sekcije prevencije -rad na samopouzdanju,
samopoštovanju, razvijanje empatije i sl. Od ukupno 29 ispitanika
njih 8 (27,58&) ističe da ne postoji dokumentacija o učenicima koji ispoljavaju nasilno
ponašanje, dok 21 (72,41%) ispitanika ističe da u školama postoji dokumentacija o
navedenim učenicima.
Mjere koje treba poduzimati u borbi protiv delinkvencije mladih ispitanici navode: kao
najdjelotvornije mjere navode zajedničko korištenje svih mjera; rang važnosti: navedeno l.
Pedagoško-psihološke mjere 2. Poboljšanje ekonomske situacije u društvu 3. Poboljšanje
socijalne situacije 4. Pravosudne mjere: Od ustanova sa kojima škola sarađuje po ovom
12 Nacrt Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku je trenutno u

parlamentarnoj proceduri - FBiH
13 Nacrt nove Strategije je trenutno na Vijeću ministara
42
pitanju najčešće su Centar za socijalni rad, Policijska uprava, Odjel društvenih djelatnosti,
Psihološko savjetovalište, a najčešće putem ličnih kontakata i pisanih obavijesti. Većina
ispitanika (78%) nije zadovoljna saradnjom jer nema sistemskog i dugorčnog rješenja, 18% je
djelimično zadovoljno, dok je 4% zadovoljno saradnjom. Čak 90% ispitanika smatra da
društvo ne poduzima adekvatne mjere u cilju ublažavana i otklanjanja delinkventnog
ponašanja, dok 10% ispitanika smatra da društvo poduzima odgovarajuće mjere. Kao
najefikasniji načini rada s delinkventnom djecom smatraju se saradnja s Policijskom upravom
i Centrom za socijalni rad, uključivanje učenika u vannastavne aktivnosti, individualni
pristup učeniku, uvažavanje ličnosti učenika, radionice s učenicima. Kao mjere otklanjanja
delinkventnog ponašanje ispitanici navode: prevenciju i edukaciju, treba početi od porodice
preko predškolskih ustanova; zatim osnovnih i srednjih škola; formirati timove podrške
delinkventnoj djeci; kompletirati stručne službe u školama; uključiti učenike u vannastavne
aktivnosti i humanitarni rad; poboljšati socijalno-ekonomsku situaciju u društvu; pokrenuti
kampanju na državnom nivou; zabraniti
prodaju alkohola maloljenim licima; buduće
roditelje educirati; veća kontrola roditeljske
kontrole djece; saradnja svih relevantnih
institucija; otvoriti obrazovnu instituciju za
delinkventne maloljetnike. Većina ispitanika
(86,66%) smatra da se delinkventni učenici
trebaju školovati u redovnom odjeljenju
redovne škole, 6,66% ih smatra da se trebaju
educirati u specijalnom odjeljenju pri
redovnim školama, 6,66% u posebnim
specijalnim školama. Prema mišljenju nastavnika, segment koji će utjecati na prevenciju
maloljetničke delinkvencije ne može se inkorporirati u okvir dnevne pripreme za čas svakog
predmeta. Kada bi vidjeli bilo koji oblik nasilja, 72,57% bi obavijestili nekog odraslog,
međutim, 67,38% učenika se ne bi miješalo, odnosno ne bi pomogli. Srednja škola: 43,81%
profesora je odgovorilo da mu se učenik povjerio kad ga je neko maltretirao u školi, a 56,19%
je odgovorilo da im se učenici ne povjeravaju kada je u pitanju nasilje. Nastavnici su rangirali i
stavili na prvo mjeso stav nastavnika da uvijek moraju biti u pravu kao najčešći uzrok
nerazumijevanja između učenika i nastavika. Nakon toga je navedeno neobjektivno
ocjenjivanje i nesposobnost nastavnika da razumije učenika. Na kraju navode prkosan stav
učenika prema nastavniku i razlika u godinama.
Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da su u osnovnim i srednjim školama pristuni svi
vidovi nasilja. Djeca su često u porodici, putem medija i u školi svjedoci ponašanja koje sadrži
elemente nasilja. Problem nasilja u školi zahtijeva brzo djelovanje i efikasne preventivne
aktivnosti. Pored toga, potrebno je djelovati na sve aspekte društva, porodice i odgojno-
obrazovnog sistema. Ovo istraživanje pokazalo je da se edukacija o nasilju u školama provodi
bez zajedničkog plana i da njena efikasnost i privlačnost za učenike i nastavnike zavisi od
kreativnosti pojedinaca koji organizuju radionice, predavanja ili okrugle stolove. Sumirajući
sve rezultate do kojih se došlo u ovom istraživanju, predstavljamo samo neke:
 Učenici osnovnih i srednjih škola istakli su da su fizičko i emocionalno nasilje
najprisutniji oblici nasilja u školama.
 Učenici su mišljenja da su najčešći uzroci nasilja u školi i van nje: nedostatak ljubavi
i pažnje, podrška roditelja 43,78%, problemi u porodici 43,49%, popustljivost
43
roditelja prema djeci 36,42%, želja za dokazivanjem 28%, nasilje na masovnim

medijima 18%, neadekvatan odnos nastavnika prema učenicima 11%
 Potrebno je omogućiti stručnu pomoć nasilnicima
 U školama se ne vodi dokumentacija o učenicima koji ispoljavanju nasilno
ponašanje kao ni slučajevi nasilja
 Svi ispitanici (učenici, roditelji, pedagozi/direktori i nastavnici) smatraju da je
porodica najodgovornija za sve učestalije nasilje među mladima
 Velika većina učenika bi obavijestila razredika o nasilju
 82,75% pedagoga smatra da nema programa za prevenciju nasilja na nivou škole,
isto tako 78% pedagoga srednjih škola smatra da nema programa prevencije na
nivou škole;
 90% ispitanika smatra da društvo ne poduzima adekvatne mjere u cilju ublažavanja
i otklanjanja devijantnog ponašanja
"Stručnjaci iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba dobili su 2003. godine
istraživanjem o školskom nasilju u 25
osnovnih škola u 13 gradova Hrvatske
ovakve rezultate: 19% djece bilo je izloženo
nasilnom ponašanju svakodnevno, 8% djece
bili su izloženi nasilnom ponašanju, ali su
istovremeno bili i počinitelji nasilja, a 8%
djece bilo je nasilno prema drugoj djeci (Bilić
i Karlović,2004.). "
"U istraživanju provedenom na 276 odraslih
osoba (u dobi od 15 do 66 godina) u
Engleskoj koja su bila izložena zlostavljanju
u djetinjstvu, približno polovica sudionika
istraživanja izvijestila je da ima dugotrajne
psihološke posljedice, najčešće na području osobnih odnosa"
(http://www.poliklinika-djeca.hr/pllblikacije/nasilje-preko-intemeta/)
"Istraživanje u 50 škola pokazuje da polovina učenika

osmog razreda smatra da je seksualno uznemiravanje
devojčica šala. Podatak koji šokira je i da čak više
devojčica-njih 69 odsto krivi žrtvu za seksualno
uznemiravanje. U Srbiji je 70 odsto učenika i učenica
osnovne i 74% učenika srednjih škola odgovorilo da su
najmanje jednom doživeli neki oblik rodno zasnovanog
nasilja tokom tri meseca"
(http://www.index.hr/vijesti/clanak/sklonost-
depresiji-anksioznosti-i-samoubojstvu-posljedice-
bullyinga-osjecaiu-se-i-nakon-40-godinal740748.aspx)
Škola svakako jeste ustanova u kojoj djeca provedu
veliki dio svoga vremena, gdje provode mnogo vremena
sa svojim vršnjacima, družeći se kroz edukaciju.
Međutim, poznato nam je svima da na djecu baš u ovom
školskom periodu najveći utjecaj imaju vršnjaci, da svoj
karakter kroje od dijelova tuđih. Prema tome, negativan utjecaj pojedinca (učenika) veoma
44
će se brzo proširiti na ostale, čineći ih tako ili nasilnicima, ili žrtvama nasilja, ili nijemim
posmatračima koji opet time podržavaju nasilje.
http://www.slideshare.llet/Dulnicll/nasilje-ll-koli
"Svako četvrto dijete izloženo je

nasilju." "Svake je sedme minute jedno
dijete u školi izloženo nasilju." "15%
učenika je uključeno u nasilje -bilo da
su žrtve, bilo da su nasilnici." Svakako
bih posebno naglasila i slijedeću
statistiku: "U 4% slučajeva nasilje
pokuša spriječiti odrasla osoba; u 11%
slučajeva pokuša ga spriječiti suučenik;
u 85% slučajeva djetetu, odnosno žrtvi
nasilja ne pomogne nitko." "Ja bih
rekao da 86 odsto dece odobrava tu
vrstu nasilja. To je veliki broj, ali škola
ne stvara to nasilje. Deca dolaze u
školu sa stavovima o nasilju. To su
naučili u zajednici u kojoj žive, u
svojim kućama, a obrazovni sistem pokušava da se bori protiv toga", kaže direktor
kancelarije Unicefa u Beogradu. Napominje da je neophodno da se stavovi o nasilju
promene u celom društvu, i u porodici samoj, i dodaje da se stavovi o nasilju i o rodno
zasnovanom nasilju formiraju od ranog uzrasta, a da je ponašanje dece samo manifestacija
široko rasprostranjenog prihvatanja i visoke tolerancije na nasilje.
(http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%Altvo/1875083/
TEZA: Preventivne aktivnosti rodno zasnovanog nasilja u školama i omladinskim

rodno nasilje
ZA
KRITERIJ: Zdravo životno okruženje
DEFINICIJE:
 Rodno zasnovano nasilje: Bilo koji oblik nasilja koji se vrši nad osobom samo zbog
A1. Aktivnosti NVO i škola podižu svijest građana o rodno zasnovanom nasilju
Projekat "Prevencija rodno zasnovanog nasilja u školama" implementira se na području
općine Cazin u osnovnim školama u urbanim i ruralnim sredinama.. www.glas-
zene.org/Projekti/tabid/59/Default.aspx
45
"Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, UNICEF, Institut za

psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Centar za studije roda
Fakulteta političkih nauka, proveli su istraživanje o stavovima, vrednostima, iskustvima i
svesti o prisustvu, karakteristikama i posledicama rodno zasnovanog nasilja (RZN) među i
nad učenicima i učenicama osnovnih i srednjih škola u Srbiji. Cilj je bio i da se ispitaju i
predlože dobre prakse prevencije i intervencije u slučajevima istraživanih vrsta nasilja.
Istraživanje, provedeno u novembru i decembru 2013. godine, obuhvatilo je 11.656 dečaka
i 10.708 devojčica, 721 nastavnika i 1816 nastavnica i 81 stručnih saradnika i saradnica u 50
osnovnih i srednjih škola u Srbiji. Prvi rezultati pokazali su rasprostranjene stavove kojima
se rodno zasnovano nasilje pravda i podržava, većinom među dečacima. Dok izloženost
rodno zasnovanog nasilja varira među dečacima i devojčicama u zavisnosti od oblika
nasilja, istraživanje kroz odgovore onih koji prijavljuju RZN jasno pokazuje da dečaci
češće čine RZN nad devojčicama, nad drugim dečacima. Rodna ravnopravnost i prevencija
rodno zasnovanog nasilja identifikovani su kao bitni segmenti u borbi protiv
diskriminacije i prevencije nasilja. Kako bismo odgovorili na ovaj problem, koji do sada
nije bio prioritet u obrazovnom sistemu, Ministarstvo prosvete nauke i tehnološkog
razvoja i UNICEF su pokrenuli inicijativu urodnjavanja programa "Škola bez nasilja",
rekao je Michel Saint-Lot, direktor kancelarije UNICEF-a u Srbiji, tokom pres konferencije
na kojoj su bili predstavljeni rezultati
istraživanja. "Pored sveobuhvatnog
sistemskog pristupa ovoj temi,
neophodno je kroz odgovarajuće
edukacije povećati osetljivost
profesionalaca koji rade u školi. To bi
doprinelo prepoznavanju sopstvenih
predrasuda jer svi mi odrasli u ovom
procesu nosimo značajnu odgovornost i
svojim primerom svakodnevno
prenosimo deo vrednosti i stavova
svojim učenicima te je važno da u svom
radu primenjujemo principe rodne
ravnopravnosti i jednakih šansi za sve",
izjavio je ministar Verbić. Iako je reč o preliminamom predstavljanju rezultata, ovo
istraživanje je nedvosmisleno pokazalo i dokumentovalo da u osnovnim i srednjim
školama u Srbiji postoji rodno zasnovano nasilje. Ukupno 69% učenika i učenica osnovnih
škola i čak 74% učenika i učenica srednjih škola je odgovorilo da su najmanje jednom
doživeli ili doživele bar jedan oblik rodno zasnovanog nasilja od početka školske 2013/14.
godine", naglasila je Daša Duhaček, direktorka Centra za studije roda i profesorka na
Fakultetu političkih nauka. Ono što ohrabruje jeste to da rezultati ovog istraživanja
ukazuju i na potrebu i spremnost kako zaposlenih, tako i učenica i učenika da se o ovoj
temi govori u školi. Ukupno 77% učenica i učenika u osnovnim školama izjavljuje da bi
želele i želeli da se o ovim temama govori u školi, dok je u srednjim školama to izjavilo
69% učenika i učenica. Obuke na neku od ovih tema (rodne uloge, rodna ravnopravnost,
rodno zasnovano nasilje) želelo bi da prođe 75% zaposlenih u osnovnim školama i 68%
zaposlenih u srednjim školama." (http://www.sigurnakuca.net/un protiv nasilja/unicef
srbija/istrazivanje: rodno zasnovano nasilje u osnovnim i srednjim skolama u
srbiji.437.html)
46
„BEOGRAD -Samo 14 odsto adolescenata II Srbiji ne odobrava bilo koji oblik rodno
zasnovanog nasilja, rečeno je danas na okruglom stolu posvećenom rodno zasnovanom
nasilje. Ministar prosvete Srđan Verbić poručio je na tom skupu daje najgore što možemo
da učinimo -da ćutimo o nasilju i da se pravimo da ne postoji. Kako je naveo, više od 10
godina obrazovno -vaspitni sistem radi na uspostavljanju procedura koje bi štitile učenike
i svu decu od bilo kog oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. "Prioritet Ministarstva
prosvete je osiguranje bezbednog i podsticajnog okruženja za rast i razvoj dece, što
zahteva odgovomo reagovanje i intenzivan rad svih nas na prevenciji nasilja", rekao je
Verbić. Ministar je rekao da su pokrenute aktivnosti na usklađivanju udžbenika koji treba
da budu rodno osetljivi i nediskriminatomi, a da je pri kraju izdrada pravilnika o
prepoznavanju svih oblika diskriminacije u sistemu obrazovanja. Istakavši da je
neophodan rad na prevenciji nasilja, Verbić je napomenuo da je potrebno osnažiti učenike
i nastavnike na pravovremeno reagovanje u kriznim situacijama. Govoreći o aktivnostima
u poslednjih godina na prevenciji nasilja, Verbić je naveo program "Škola bez nasilja", koji
je primenjen u 274 osnovnih i srednjih škola obučavnaje zaposlenih za postupanje u
slučaju porodičnog nasilja. On je dodao je u Ministarstvu pokrenut SOS -telefonska linija
za prijavu nasilja i da je kreiran upitnik za procenu bezbednosti u školskom okruženju
kako bi se uspostavio sistem
praćenja i analize bezbednosti u
obrazovnim ustanovama. Navodeći
da je prihvatanje rodno zasnovanog
nasilja na prilično visokom nivou u
Srbiji, direktor Kancelarije Unicef-a
u Srbiji Mišel sen Lo rekao je da
zabrinjava što veliki broj njih takvo
nasilje odobrava Sen Lo je naveo da
je u 2014. godini, 47 žena u Srbiji
ubijeno u porodičnom nasilju, a da
je istraživanje pokazalo da se 80
odsto bilo kojeg nasilja nad ženama
odvija pred decom. Prema njegovim rečima, Ministarstvo prosvete i Unicef više od 10
godina sarađuju kako bi se doprinelo prevenciji nasilja nad decom i među decom i kako bi
se pravovremeno delovalo u zaštiti dece od nasilja. On je ukazao da su rodni stereotipi
svuda prisutni -u medijima, na ulici, u domovima, čak iu školskim udžbenicima, a da se
žene u Srbiji obično prikazuju stereotipno i da dominira patrijahalni model društva.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić je rekla da je veliki broj publikacija,
istraživanja i analiza nastavnih sadržaja pokazao koliko ima diskriminatornog u tim
programima i u funkciji odražavanja stereotipa. Ona je ocenila da je potrebno eliminisati
predrasude iz svih nastavnih materijala i voditi računa o tome kakve se poruke kroz
obrazovni sistem šalju dečacima i devojčicama.“
(http://www.tanjug.rs/novosti/170784/rodno-zasnovano-nasilje-je-na-prilicno-visokorn-
nivou.html)
"Ukupno 69 odsto učenika i učenica osnovnih škola i čak 74 odsto učenika i učenica
srednjih škola je odgovorilo da su najmanje jednom doživeli ili doživele bar jedan oblik
rodno zasnovanog nasilja od početka školske 2013/2014. godine", rekla je direktorka
Centra za studije roda na Fakultetu političkih nauka Daša Duhaček u Beogradu"
47
(http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&rnrn=06&dd=05&navid=85721)
„ISTRAŽIVANJE RODNO ZASNOVANOG

NASILJA U ŠKOLAMA U SRBIJI Najvažniji
rezultat odnosi se na 69% učenika i učenica
osnovnih škola, odnosno 74% učenika i učenica
srednjih škola koji su doživeli barem jedan oblik
rodno zasnovanog nasilja tokom prva tri meseca
školske godine 2013/2014.Iako se procenti dečaka
i devojčica koji su trpeli RZN ne razlikuju mnogo,
postoji rodna razlika kada je u pitanju činjenje
RZN -dečaci čine nasilje češće nego devojčice.“
(http://www.e8.org.rs/man/m-istrazivanje-istrazivanje-koncepta-rodno-zasnovanog-
nasilja-kao-i-stavova-prema-rodno-zasnovanom-nasilju-kod-srednjoskolaca-u-srbijil )
ŠKOLA: SŠC "Nedžad Ibrišimović" Ilijaš

DEBATANTI: Samna Durmo, Admir Omerhodžić, Amina Ramić
TEZA:Mediji više promoviraju maloljetne prestupnike i nasilnike nego što podižu

svijest građana o problemu prestupništva i nasilja (afirmacija)
ZA
KRITERIJ: Sigurnije društvo
DEFINICIJE:
 Mediji - sredstva komunikacije, kao što su: radio, televizija, novine, časopisi, online
portali, pomoću kojih se može doći ili utjecati na širok spektar ljudi.
 Maloljetni prestupnik - počinioc kaznenog djela ili prekršaja u dobi u kojoj
 Nasilje - svjesna okrutnost prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću
nanošenja psihičke ili fizičke boli.
Argument 1. Bez odgovarajuće kazne medijski izvještaji o maloljetničkom prestupnistvu
su promocija istog
48
Potkrepa 1.: http://www.media.ba/sites/default/files/jacanje maloljetnicke pravde

publika cija.pdf
Argument 2. Medijska kompetentnost

Potkrepa 1.: https://bib.irb.hr/lista-
radova?projekt=269-2692634-2445
Potkrepa 2.: www.djecamedija.org/?p==1002
Potkrepa 3.: www.mvinfo.hr/.../mediji-i-mladi-
prevencija-ovisnosti-o-medijskoj-mani
Argument 3. Mladi koji gledaju izvještaje o

nasilju više ispoljavaju antisocijalna ponašanja
jer su izvještaji promoviranje nasilja
Potkrepa 1.:
www.yvpc.sph.umich.edu/.../social-media-
perpetuate-yout
Dodatak - Senzacionalizam i kršenje prava djece

Potkrepa 1.:
http://www.media.ba/sites/default/files/jacanje
maloljetnicke pravde publika cija.pdf
Potkrepa 2.:
http://junior.24sata.hr/zanimljivosti/medijska-
pismenost-uloga-medija-u-razvoju-djece-365576
Potkrepa 3.:
http://www.media.ba/bs/etikaregulativa-
novinarstvo-pravda-i-sigurnost-etika/mediji-u-
bih-i-prava-djeteta-pravni-osnov
Potkrepa 4.:
http://www.vjeronauk.hr/uploads/documents/T
eorijska_refleksija/Seminar_Utjecaj_medija_na_agr
esivno_ponasanje_djece.doc
PROTIV
Argument 1. O problemu se mora govoriti da bi postali svjesni istog

O svakom problemu da bi bio prepoznat mora se govoriti. Budući da mediji imaju veliki
uticaj da bi se podigla svijest građana o problemu prestupništva i nasilja o tom se mora
govoriti na medijima. To nije promocija maloljetnih prestupnika nego uticaj na svijest
ljudi.
Potkrepa. Slab odzivna Javnu debatu "Počinioci i žrtve krivičnih djela su naša djeca -
Spriječimo maloljetničko prestupništvo" Podsjetimo prvu javnu debatu posvećenu
prevenciji maloljetničkog prestupništva CKD je organizovao neposredno nakon tragičnog
ubistva Denisa Mrnjavca. Tada je problem maloljetničkog prestupništva bio u žiži
49
interesovanja javnosti i medija, te je javnoj clebati prisustovalo oko 500 građana

http://il0vovrijeme.ba/slab-odziv-lla-javnu-debatupocinioci-i-zrtve-l(rivicnih-djela-su-
nasa-djeca-sprijecim()-maloljetnicko-prestupnistvo
ZA
KRITERIJ: Bolje društvo
DEFINICIJE:
 Društveno koristan rad je rad u javnom interesu kojim se ne vrijeđa ljudsko
PROBLEM: Neadekvatno kažnjavanje

ili često i samo nekažnjavanju
maloljetnika. Naime prema zakonima
o prekršajima oba entiteta (Zakon o
prekršajima FBiH i Zakon o
prekršajima Republike Srpske)
maloljetnici se kažnjavaju
ukorom,odgojnom mjerom ili
novčanom kaznom ili pak lišenjem
slobode do naplate novčane kazne).
Adekvatnija kazna za neke vrste
prekršaja bi bila društveno-koristan
rad za maloljetne prijestupnike.
Potkrepa 1.: Članovi 21., 40., 41., 42.,
Zakona o prekršajima FBiH, te članovi
73. i 74. Zakona o prekršajima Republike Srpske
http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.balfiles/Zakon-o-prekr%C5%A1ajima-
FBiH%206314.pdf
https://advokat-pmjavorac.com/zakoni/Zakon-o-prekrsajima-Republike-Srpske.pdf
Potrkepa 2.: Postoje pilot projekti u susjednoj Hrvatskoj kao i u nasoj zemlji vezano za
društveno koristan rad za maloljetne prijestupnike.
http://www.srednja.hr/Novosti/HrvatskalUmjesto-zatvora-drustveno-koristan-rad-za-
maloljetnike
Potkrepa 3.:
http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanaklmaloljetni-capljinski-prijestupnici-kazne-ce-
izdrzavati-drustvenokorisnim-radoln/111231
http://www.caportal.net/index.php/drustvo/item/246-maloljetni-capljinski-
prijestupnici-kazne-ce-izdrzavati-drustveno-korisnim-radom
50
Argument 1. Smanjenje maloljetničkog prestupništva (pozitivni primjeri iz nekih zemalja)

Potkrepa 1.: JUVENILE DELINQUENCY IN NETHERLAND
https://www.wodc.nl/images/ov-1988-0l-full-text tcm44-487827.pdf
Potkrepa 2.:
http://www.veeernji.hr/hrvatska/umjesto-kazni-i-ukora-mlade-eeka-rad-za-opce-dobro-
517392
Potkrepa 3.:
www.victimsofcrime.org/docs/restitution-toolkit/e2_ncjj-juvenile-community-service-
2008.pdf?sfvrsn==2
Potkrepa 4.:
http://jottedlines.eom/soeiety/eommunity-work-program-the-pros-and-eons-of-this-
aIternate-approaeh-to-eriminal-justiee/
Argument 2. Preventivno dejstvo mjere

Potkrepa 1.: (Zoran Stojanović - Pravni fakultet Beograd - Preventivna funkcija krivičnog
prava) http://www.ius.bg.ac.rs/crimenjoumal/articles/Crimen_001_2011/Crimen_001-
2011_01.Stojanovic.pdf
Argument 3. Rasterećenje budžeta i

smanjenje troškova
Potkrepa 1.:
http://www.glassrpske.com/novosti/vij
esti_dana/Zatvori-u-BiH-medju-
najbogatijim-u-EU/lat/l 18737.html
PLAN
Agenti za provedbu plana su Parlament
Federacije BiH i Narodna skupština RS.
Naravno, potrebno je napraviti Izmjene i
dopune Zakona o prekršajima FBiH i Zakona o prekršajima RS. I to u članu 21. Zakona o
prekršajima FBiH. Pored postojećih kazni dodati i društveno koristan rad i u članu 73.
Krivičnog Zakona RS.Što se tiče vremena sa procedurom treba krenuti odmah. Benefiti
ovog plana su mnogi - udaljavanje maloljetnika od zatvorske kulture, dobit ćemo i
uređenije ulice, ispražnjene kontejnere ili čist park, ovisno o tome na koji je način
prestupnik kažnjen.
PROTIV
PROBLEM: Mi problem vidimo u tome što je maloljetničko prestupništvo u porastu i što

društveno koristan rad u zajednici ne može brzo i efikasno doprinijeti smanjenju porasta
maloljetničkog prestupništva.
Potkrepa 1. Odgovornost medija za prevenciju maloljetničkog prestupništva
http://www.media.ba/sites/default/files/jacanje_maloljetnicke_pravde_publikacija.pdf
Potkrepa 2. http://www.balkaninsight.com/en/article/federacija-nemocna-da-suzbije-
porast-maloljetnickog-kriminala-u-bosni
Potkrepa 3. http://www.slobodnaevropa.org/content/maloljetnicka-delikvencija-u-
porastu-adekvatnih-rjesenja-nema/25062393.html
51
Argument 1. Alternativne kazne se ne shvaćaju ozbiljno

Potkrepa. http://rethinking.org.uk/facts/rethink/procons.html

ZA
KRITERIJ-Sigurnije društvo
DEFINICIJE:
 Preventivne aktivnosti - Aktivnosti ranijeg reagiranja na uočeni problem kako bi
bila spriječena određena štetna posljedica
 Strategija - Postupanje usmjereno ka ostvarivanju određenog cilja nakon dužeg
planiranja. Vršnjačko nasilje-predstavlja svaki oblik ponašanja koje ima za cilj
namjerno povređivanje ili nanošenje bola, bilo psihičkog ili fizičkog između
vršnjaka.
 Maloljetni prijestupnik - Počinilac kaznenog djela ili prekršaja dobi u kojoj
PROBLEM: Mi problem vidimo u porastu vršnjačkog nasilja i nedostatku preventivnih

mjera za njegovo rješenje.
Potkrepa 1.: ANTENA ZADAR

http://studomat.ba/forum/index.php
?topic=3899.O
Potkrepa 2.: Prema podacima Svjetske
zdravstvene organizacije (SZO), nasilje
među mladima je u porastu, koji se
među ostalim faktorima, značajno
može objasniti i pojavom siromaštva,
kao i socijalne i ekonomske tranzicije.
52
http://www.infondacija.org/kako-smanjiti-nasilje-u-skolama
Potkrepa 3.: www.1blic.rs/.../MinistarstvoVrsnjacko-nasilje-u-pora..
UZROK: Nepostojanje adekvatnih strategija i preventivnih aktivnosti. Postojala je jedna

državna strategija 2007-2010 www.djeca.rs.ba/uploaded/NASILJE_WEB1%20(1).pdf
PLAN: Plan je da debatni klubovi unutar mreže CKD razviju trogodišnju strategiju. Agent
plana su Debatni klubovi iz mreže debatnih klubova CKD-a. U sklopu plana će se
realizirati aktivnosti vezane za prevenciju vršnjačkog nasilja i to kontinuirano tokom 3
školske godine u trogodišnjoj strategiji. Za ovaj plan nisu potrebna nikakva sredstva jer
treneri i članovi klubova već postoje i samo trebaju proširiti djelokrug svojih aktivnosti. Tu
strategiju bi trebalo da odobri CKD-a i menadžment škole čiji debatni klub razvija
strategiju. Škole koje imaju debatne klubove trebale bi tri godine uzastopce da u GPR
(Godišnji program rada) uvrste elemente ove strategije.
KORIST - Koristi ovog plana su:

 smanjenje vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva
 bolja povezanost kluba, škole i šire zajednice
 podizanje svijesti o problemu vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva
PROTIV

DEFINICIJE: Date u afirmaciji
PROBLEM: Mi problem vidimo u nedovoljnoj povezanosti svih relevantnih institucija i

porodice za rješenje problema vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva.
UZROK: Za ovaj problem su odgovorni su roditelji, centri sa socijalni rad, disciplinski

centri, mediji.
Najveću odgovornost za vršnjačko nasilje ispitanici vide u obitelji (38%) i društvu (29%)
koje takvo ponašanje tolerira, te u nekim oblicima čak i potiče. 16% ispitanika smatra da su
za ovo odgovorne škole koje na takvo ponašanje djece ne reagiraju, dok 11% ispitanika
odgovornim smatra drugu djecu koja potiču takvo
ponašanje. Svega 6% ispitanika smatra da su za svoje
nasilno ponašanje odgovorna sama djeca. ANTENA
ZADAR
http://studomat.ba/forum/index.php?topic==3899.O
Debatni klubovi u mreži CKD već godinama se bave

temom vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva
u BiH. Oni ne mogu više učiniti ništa po ovom pitanju.
Trebazadržati Status Quo što se tiče aktivnosti debatnih
klubova. Razmislite samo o generalnoj temi
ovogodišnjeg Državnog takmičenja na kojem se
nalazimo" Vršnjačko nasilje imaloljetničko prestupništvo
53
u BiH" . Zar to nije dovoljan znak posvećenosti CKD-a i debatnih klubova ovom
problemu. Državna strategija protiv nasilja nad djecom 2007-2010 nije implementirana.
PLAN: Dovesti u pitanje plan AFIRMACIJE

KORISTI: dovesti u pitanje koristi plana afirmacijske ekipe

smanjenju vršnjačkog nasilja.
ZA

DEFINICIJE:
 Aktuelno -Sadašnji, današnji, savremen; stvaran, istinit, činjenični;
 Politika -u najširem smislu označava aktivnost kroz koju ljudi stvaraju, čuvaju,
provode ili mijenjaju pravila po kojima žive. Kao takva označava prvenstveno
društvenu aktivnost.
 Preventivne aktivnosti -Aktivnosti
ranijeg reagiranja na uočeni problem
kako bi bila spriječena određena stetna
posljedica.
 Škola: odgojno-obrazovna ustanova s
nastavom kao središnjim poljem njezina
djelovanja. U suvremenim didaktičkim
shvaćanjima promatra se kao zajednica
djelovanja svih njezinih subjekata:
učenika, nastavnika, roditelja, stručnih
suradnika, ostalih stručnjaka i djelatnika.
 Vršnjačko nasilje -Nasilje predstavlja svaki oblik ponašanja koje ima za cilj namerno
povređivanje ili nanošenje bola, bilo psihičkog ili fizičkog.
Argument 1. Djeca veliki period svog vremena provode u školi
Potkrepa 1.: škole imaju i protokole o postupanju u slučajevima nasilja.
www.zastitilTIodjecuodnasilja.org/latn/?page==19
Potkrepa 2.: Ukoliko se ovakvi protokoli primjenjuju uspješno u školama onda uspješno
djeluju i na prevenciju vršnjačkog nasilja
www.mozks-ksb.ba/...IPROTOKOL%200%20POSTUPANJU%20U%20
Argument 2. Vannastavne aktivnosti grade dobar karakter mladih ljudi

Potkrepa 1.:
http://www.debate.org/opinions/do-extra-curricular-activities-help-develop-good-
charchter
Potkrepa 2.: Izbjegavanje rizičnog ponašanja
www.sciencedaily.com/releases/2008/03/080321174211.htm
Potkrepa 3.: Bolja atmosfera i interakcija u školskoj zajednici.
http://inclusiverecreation.org/advocating-inclusive-extracurricular-programs-tips-and-
resources-toolkit
54
Argument 3. Uspješnost detektora metala kao preventivne mjere

Potkrepa 1.: www.studomat.baJforum/index.php?topic==3724.0
Potkrepa 2.: http://www.kidactivities.net/category/Bullying.aspx
PROTIV
KRITERIJ: Sigumije društvo

Argument 1. Škole često ne realizuju planirane aktivnosti

Potkrepa 1.: www.bullyingandcyber.net/mediaJ...102-12-2009%20-%20final_1.pdf
Argument 2. Počinioci i žrtve vršnjačkog nasilje najčešće ne participiraju u preventivnim

aktivnostima koje poduzima škola
Potkrepa 1.: http://www.patient.co.uk/doctor/Bullying-o/o28Abuse-by-Peerso/o29.htm
Potkrepa 2.: http://www.kidactivities.net/category/Bullying.aspx

rodno nasilje
ZA

DEFINICIJE:
 Preventivne aktivnosti-Aktivnosti ranijeg
reagiranja na uočeni problem kako bi bila
 Rodno zasnovano nasilje-Bilo koji oblik
nasilja koji se vrši nad osobom samo zbog
pripadnosti određenom polu, upotrebom
fizičke ili psihičke sile, uključujući silovanje,
fizičko nasilje, seksualno uznemiravanje,
incest i pedofiliju.
Argument 1. Uticaj na svijest mladih kroz
participaciju zajednice
Potkrepa 1.:
http://resourcecentre.savethechildren.seisitesldefa
ultlfile
Argument 2. Priznavanje rodno uvjetovanog nasilja

Potkrepa 1.:
http://www.vawnet.org/Assoc_Files_VAWnet/AR_EvaluationCampusProgramming.pdf
Argument 3. Adolescentkinje i mala ženska djeca su posebno ranjive grupe

Potkrepa 1.:
http://www.vawnet.org/Assoc_Files_VAWnet/AR_EvaluationCampusProgramming.pdf
55
PROTIV

Argument 1. Porast rodno zasnovanog nasilja

 http://www.abrasmedia.info/content/nasilje-u-porodici-u-porastu-sigurna-
ku%C4%87-u-prijedoru-zatvorena
 http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/l14518-Nasilje-porodici-porastu-sigurna-kuca-
Prijedoru-zatvorena.html
 http://radiosarajevo.ba/novost/182402/Svaka-druga-zena-u-BIH-je-zrtva-rodno-
zasnovanog-nasilja-razmislimo-danas-o-tome
ŠKOLA: Prva bošnjačka Gimnazija Sarajevo

DEBATANTI: Merima Kovačević, Ilma Mraković, Emina Čengić
TEZA:Mediji više promoviraju maloljetne prestupnike i nasilnike nego podižu svijest

građana o problemu prestupništva i nasilja
KRITERIJ: Sloboda medija u cilju informisanja građana o problemima društva
DEFINICIJE:
 Mediji-sredstva komunikacije, kao što su radio, televizija, novine, časopisi, online
portali, pomoću kojih se može doći do ili utjecati na širok spektar ljudi
 Maloljetni prestupnik-počinilac kaznenog djela ili prekršaja dobi u kojoj uobičajeni
kazneni postupak nije moguć
 Nasilje - svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći
pomoću nanošenja psihičke boli i/ili fizičke boli
ZA PROTIV
 Edukacijom u javnom prostoru podiže se  Mediji manipulišu primjerima nasilja radi
svijest o problemu prestupništva i nasilja vlastite senzacije
 Mediji prenose ono što društvena  Necenzurisan program u javnom prostoru
stvarnost jeste dodatno pospješuje nasilje među mladima
 Putem moralne panike smanjuje se stopa  Komercijalistička uloga medija dodatno
maloljetničke delinkvencije promovira nasilje i nasilnike
56
TEZA: Zakoni u oba entiteta treba da propišu društveno koristan rad za maloljetne
prijestupnike i nasilnike
KRITERIJ: Društvo sa smanjenom stopom vršnjačkog nasilja i resocijalizovanim
maloljetničkim delinkventima
DEFINICIJE:
 Društveno koristan rad - Društveno koristan rad je rad u javnom interesu kojim se
ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne vrši se u cilju stjecanja dobiti
 Maloljetni prijestupnik -Počinilac kaznenog djela ili prekršaja dobi u kojoj
PROBLEM: Populacija maloljetnih prestupnika se podmlađuje
ZA PROTIV
 Angažovanjem maloljetnih prestupnika u  Društveno korisnim radom bi se kršila prava
lokalnim zajednicama stiču se radne navike maloljetnika
 Zakonska uredba na nivou federacije nije u  Maloljetnike treba educirati, a ne izrabljivati
primjeni (Uredba o primjeni odgojnih  Zakon na nivou dva entiteta nije dovoljan
preporuka prema maloljetnicima objavljena (ukoliko se ograničimo samo na RS i FBiH,
u .Službenirn novinama Federacije BiH", broj kao što je u samoj tezi postavljeno)
6/09, još uvijek nije u primjeni,te zbog toga  Kriterij: Edukacija umjesto društveno
Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH korisnog rada u borbi protiv maloljetničke
teži ka provođenju ovih preporuka. To delinkvencije
potvrđuje i članak na stranici ovog  Problem: Populacija maloljetnih prestupnika
Ministarstva u kojem se naglašava važnost se podmlađuje
provođenja ovih mjera u 2015. godini. )
 Pomoću društveno korisnog rada podiže se
empatija kod nasilnika
 Resocijalizacija maloljetnika moguća je u
zdravom okruženju u kojem razvijaju radne
navike
PLAN: Plan se zasniva na uvođenju zakona na PLAN: Educirati maloljetne prestupnike,
državnom nivou koji bi regulisao obavljanje organizujući razne radionice, klubove, nevladin
društveno korisnog rada za maloljetne sektor i na taj način pokušati promijeniti njihova
prestupnike u karitativnim institucijama kao što mišljenja, shvatanja i stavove. Kao što znamo sve
su javne kuhinje, starački domovi, domovi za što se dešava polazi prvo iz našeg uma i tek onda
djecu bez roditeljskog staranja i djecu sa se pretvara u djelovanje. Implementaciju bi vršile
poteškoćama u razvoju. Implementatori plana socijalne ustanove uz pomoć nevladinih
biće Federalno ministarstvo rada i socijalne organizacija. Resursi koji će biti uloženi su mali, u
politike i JU Zavod za vaspitanje muške djece i odnosu na ono što bi se postiglo organizacijom
omladine Sarajevo, a rezultiraće promjenama u ovakvih projekata. Realizacija bi mogla početi
smislu resocijalizacije prestupnika. Društveno odmah, jer u našoj države postoji veliki broj
koristan rad bi se trebao propisati u zavisnosti nevladinih organizacija koje bi mogle djelovati na
od težine krivičnog djela koje je maloljetnik ovom problemu.
učinio, što bi u konačnici bila odluka suca za
maloljetnike. Sobzirom da se radi o društveno
korisnom radu, neće biti potrebno izdvajati
finansijska sredstva kao nadoknadu, a korist
ovog plana bila bi dugoročna jer bi pomogla pri
suzbijanju stope maloljetničke delinkvencije i
57
procesuiranju prestupnika te uključenjem istih u

zdravo okruženje.
KORIST: Korist bi bila dugoročna, jer ovaj KORISTI: Korist našeg projekta je dugoročna, jer
plan ne iziskuje dodatna novčana sredstva iz dugogodišnjim radom bi se sigurno postogli
budžeta, a postavljenjem maloljetnika u željeni efekti, a to je svakako edukovano društvo
sredinu gdje će imati priliku susresti se sa sa niskom stopom maloljetničke delinkvencije.
osoba kojima je pomoć potrebna proizvest će
se osjećaj empatije i ideja senzibilnosti.
Maloljetnici ne bi bili prepušteni sami sebi,
slobodno vrijeme bi proveli učeći i sticajući
radne navike i odgovornost za svoja djela. Na
taj način će se spriječiti ponavljanje činenja
krivičnih djela kod istih, a ujedno bi se na
izvjestan način pomoglo radu karitativnih
ustanova.

KRITERIJ: Aktivno učešće i saradnja svih faktora socijalizacije djeteta od najranijeg razvoja
ličnosti
PROBLEM: Počinioci krivičnih
djela i nasilnici u školama jesu
osobe koje obično dolaze iz
disfunkcionalnih porodica, i
koji su imali probleme pri
odrastanju što se u konačnici
odrazilo na njihovo ponašanje.
Glavni izvor socijalizacije,
porodica, je direktno
odgovorna za ponašanje
maloljetnika, kao i za to što su
oni emocionalno nezrele osobe
koje se odlikuju nemogućnošću
kontrole emocija u odnosu na
socijalne zahtjeve. Ukoliko su
roditelji delinkventske ili
delinkvenicji sklone ličnosti,
dijete će biti dvostruko
opterećeno s jedne strane
konstitucijom, koju najvjerovatnije nasljeđuje od roditelja i identifikacijom, jer živi sa
delinkventnim roditeljima od kojih stiče navike. Sdruge strane, dijete koje odrasta u
vrijednoj, funkcionalnoj porodičnoj sredini stiče imunost na delinkvenciju. Problem se
generiše u porodici, a razvija se u školi, kroz komunikaciju djece sa vršnjacima. Ta dva
faktora socijalizacije određuju konačno ponašanje maloljetnika i njegov odnos prema
društvenoj zajednici. Dakle, problem se pojavljuje od početka razvoja djeteta, a uloga
debatnih klubova koji djeluju na nivou srednje škole bi mogla doći u trenutku kad osoba
58
već pokazuje sklonost ka činjenju krivičnih djela i nasilja nad vršnjacima. Debatni klubovi
mogu imati uticaj nad manjim brojem ljudi, zato što se nasilje dešava u širem društvenom
kontekstu, a u debatne klubove su uključeni samo pojedinci, najčešće nadareni, odlični
učenici. Takvim učenicima pomoć nije ni potrebna, zbog toga što u većini slučajeva ne
pokazuju sklonost k nasilju. Nastavni plan i program je učenicima nezanimljiv, stoga bježe
sa časova, čemu ide u prilog podatak da je u Kantonu Sarajevo u školskoj 2013./2014.
godini napravljeno čak 1 300 000 opravdanih, a 53 000 neopravdanih izostanaka učenika
srednjih škola. Učenike je teško motivisati za nastavne aktivnosti, aktivno učešće u
nastavnom procesu, a analogno tome zaključujemo da je još teže motivisati ih za
vannastavne aktivnosti, uključujući rad debatnih klubova.
UZROK: razvoj ličnosti pojedinca započinje u najranijem periodu i brojni faktori utiču na
pojavu nasilništva
ZA PROTIV
 Angažovanjem maloljetnika u  Trogodišnja strategija nije adekvatno rješenje
aktivnostima smanjuje se stopa vršnjačkog kod prestupnika sa urođenim devijantnim
nasilja genom
 Uvođenjem debatnih klubova u osnovnim  Sama dugogodišnja aktivnost CKD-a nije dala
školama, znatno bi se pomoglo pri rješenju značajne rezultate
problema  Aktivnosti debatnih kluba uključuju manji broj,
 Kroz trogodišnje aktivnosti mladi bi stekli obično nadarenih, pojedinaca
veliki stepen edukacije
Nasilje je uvijek smješteno u širi društveni kontekst,
a u debatni klub su uključeni samo pojedinci.

KRITERIJ: Nastavak aktivnosti škola na smanjenju vršnjačkog nasilja
DEFINICIJE:
 Nasilje -svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći
pomoću nanošenja psihičke boli i/ili fizičke boli
ZA PROTIV
 Teme koje se obrađuju na časovima  Aktuelne politike škola nemaju mehanizam za
odjeljenskih zajednica uspješno suzbijanje ovakve vrste nasilja
doprinose smanjenju vršnjačkog nasilja  Borba protiv vršnjačkog nasilja nije dovoljna
 Angažovanje u nastavnim i vannastavim samo u domenu škola
aktivnostima smanjuje zastupljenost i  Nezanimljiv i prevaziđen plan i program ne
sprečava vršnjačko nasilje motivira učenike za rad
 Uvođenjem oštrijih disciplinskih mjera
pospješuje se smanjenje maloljetničke
delinkvencije
59

grupama (centrima,NVO-ima...) u lokalnim zajednicama uspješno preveniraju rodno
nasilje
KRITERIJ: Istinska ravnopravnost muškaraca i žena

DEFINICIJE:
 Rodno zasnovano nasilje -Bilo koji oblik nasilja koji se vrši nad osobom samo zbog
ZA PROTIV
 Prevencijom sprečavamo nasilje  Preventivne aktivnosti nisu dovoljno moćne u
 Kroz aktivnosti u osnovnim i srednjim patrijarhalnom društvu
školama suzbija se rodno nasilje  Škole nemaju mehanizam za praćenje takve
 Radom NVO organizacija na edukaciji vrste nasilja
mladih smanjuje se stopa rodnog nasilja  Preventivne aktivnosti samo u srednjim
školama ne smanjuju stopu vršnjačkog nasilja
Potrebno je ovakve vrste aktivnosti uvesti u

osnovne škole jer je to najosjetiljiviji period
odrastanja, kada zapravo dijete i poprima neke
stavove i mišljenja, odnosno kada se dešava
njegova socijalizacija i identifikacija.
DODATAK: Intervju sa gospođom Fahirom Fejzić Čengić
Da li mediji promoviraju nasilje ili podižu svijest o postojanju istog?

Ako mediji ne prikažu da je danas nivo nasilja sveden, ne kao nekada, na ozbiljne
punoljetne ljude, kriminalce od formata, tako da kažem, koje smo sretali kroz kaubojske
filmove, koji imaju 30/40/50 godina, ako nam ne kažu da se taj trend kriminalizacije
društva i pojedinaca spustio vrlo nisko, znači do 18 godina pa i niže do adolescencije 15,16
godina, pa čak i do maloljetničkih najnižih stupnjeva kao što je 5/6 razred osnovne škole,
a imali smo primjera u Sarajevu i niže, znači ako nam oni ne kažu da se kriminalitet sputio
do te nizine, ne možemo 'vjerovati da to uopće postoji. Zašto? U našim kućama, odgoju
niko nije spomenuo i rekao: "Znate ljudi, spremite se, počet će djeca od sedmog osnovne
pucati po vama, krasti... Niko nam čak nije rekao, jer te tzv. modele ponašanja u javnosti,
nismo stigli u svojim zbiljama ili empirijama naučiti. Pošto nismo, moramo biti u tramvaju
u kojem jedan dječak vadi čakiju i zbada drugog dječaka ili osobu, moramo to vidjeti,
prestraviti se, da bismo to svima prenijeli. Ali, broj ljudi koji sjedi u tramvaju je 50,60 do
100, to nije dovoljno, zato su nam potrebni mediji, dato uslikaju, prezentiraju i ponude
moralnu lekciju. Kada to ponude kao moralnu lekciju, ovaj događaj, recimo sa Čengić Vile,
odjedanput će biti poznat u Srebrenici, biti će poznat u Bihaću, Mostaru, a možda će ga
preuzeti i globalni mediji, pa će postati svjetski poznat.
Da li nam možete navesti neki primjer, ili u državi, ili u svijetu, dobrog prenošenja
informacija, edukacijskog programa?
60
Ima niz dobrih serijskih, serijala i emisija, koje su pokazivale kroz medije, kako se na jedan
ležeran, lijep način kroz poznate ličnosti, kroz likove tzv. celebrityje, savremene kulture,
što mladi vole da gledaju, kako neki poznati glumac ili njima draga osoba (bilo da je to
pjevač, sportista, ili na bilo koji način da je u njihovom svijetu) sad pojavljuje u funkciji
osobe koja nudi moralno ponašanje. Recimo, jedna od njih je Ulica Sezam, to je poznata
serija u kome se, mala raja-tako da kažem, uči kako se na
lijep način ponaša u trgovini, kako se plaća, kako se stane
u red, kako se ode u poštu, kako se pošalje pismo. To su
sve male sitinice, u vremenu u kojem živimo. Prosječan
roditelj, nažalost najčešće se brine samo oko bioloških
potreba-najede ga, napije.. Neki dan sam svjedočila
scenu u kojoj majka svojoj kćerci od 5 godina, kupuje
kredit za njen mobitel. Tom djetetu od 5 godina, mobitel
dakako ne treba, nije mu ponudila drugu lekciju, šta će
ono s tim mobitelom dalje raditi. Nije dovoljno samo
kupiti, ja to zovem biologija medija, dakle dadne i kupi
najbolju tehniku a ne gleda se na posljedice. U prazninu
između roditelja i djece trebaju da uđu serije edukativnih
emisija, zato se kaže da je to javno građansko dobro. Zato i postoje javne televizije. Prema
tome, koliko god u društvu slabo razvijenom i ne tako bogatom, kao što je
bosanskohercegovačko, nemamo para da svi imamo svoju televiziju, svaki sokak, svaka
mjesna zajednica, imamo jednu zajedničku koja mora raditi po zakonima. Jedan od tih
zakona je da ima najmanje trećinu edukativnih sadržaja. Postoje i tzv. omnibus emisije, tj.
daje se u dnevniku neka edukativna poruka, u emisiji u poljoprivredi neka edukacija .. To
jeste edukacija ali nije dovoljno primjerena adolescentima, maloljetnicima, tj. djeci koja
odrastaju. U Evropi je postojala emisija Montipajton, koja je bila više muzičkog žanra, ali tu
su se promovirali lijepi muzički sadržaji, vježbala se kultura umjetnosti. Glavni transmiter
jeste prenijeti lijepe manire. Kako su škole preopterećene raznim taksativnim sadržajima,
kako su roditelji u trci da prirede sve svojoj porodici, mi smo postali atomizirano društvo.
Komunikacija je postala posredna, a to posredovanje vrše masmediji i zbog toga su od
izuzetne važnosti, po nekim teoretičarima model ponašanja, po nekim teoretičarima treći
roditelj, prozor u svijet. Potrebno je izvršiti prosocijalizaciju medijskih aspekata odnosno
upotrebe masovnih medija, to je veliki projeka i program. U ex prostoru postojala je jedna
emisija Kocka, kocka, kockica koja je promovirala od vrtića pa do 7 godina, sve aspekte
kulture, kako se baca papirić, kako se ide na izlet i slične odgojne stvari. Omladina uči sa
TV-a, to je tzv. empatija.
Pošto ste spomenuli Jugoslaviju, smatrate li da je Jugoslavija možda neke stvari više
"gurala pod ćilim" tj. nismo svi imali pristup informacijama. Dakle da li smo
uznapredovali sa ovog stanovišta?
Poznato je to da Jugoslavija bila monolitna, centralizovana, informacijsko-komunikacijski
sistemi su bili nosioci informiranja, medijskih prezentacija i sl. Bili su dio političkog,
ekonomskog, obrazovnog i društvenog sistema, bili su direktno pod dejstvom
komunističke partije i svi novinari su bili članovi partije. Imali su ulogu koja čuva taj
politički sistem i to društvo i te ideale. Pristup informacije bio je apsolutno ograničen,
isključivo seimao jedan dnevnik, pola sata je trajao i istina je bila to što se tu emitovala. Mi
61
danas imamo više dnevnika, sa različitom dužinom trajanja i na više kanala, dakle
demokratizacija se desila, možda čak i pretjerano da ide na senzacionalistički način.
ŠKOLA: Behram-begova medresa Tuzla

Debatanti: Zejna Šarić, Ismail Ćidić, Amra Mahmutović
TEZA: Mediji više promoviraju maloljetne prestupnike i nasilnike nego što podižu
svijest građana o problemu prestupništva i nasilja
KRITERIJ: Promocija preventivnih mjera o problemu prestupništva
Argument 1.: Karakteristika modernih medija jeste indirektno promoviranje nasilja

(Objašnjenje: U emisijama, člancima i programima gotovo svakodnevno se možemo
susresti s elementima nasilja. Iako mediji nikada neće direktno poslati poruku u korist
nasilju, oni putem svojih emisija, članaka i drugih programa indirektno promoviraju
nasilje.)
Potkrepa 1.: "U središtu kriminoloških, socioloških i drugih istraživanja je negativan
utjecaj sredstava masovne komunikacije, na način da se izazivaju negativna svojstva
čovjekove ličnosti, koja mogu u većoj ili manjoj mjeri biti povezana s delinkventnim
ponašanjem, posebno kod djece i mladih." (Izvor: dr. Suada Buljubašić, Maloljetnička
delinkvencija, 80.)
Potkrepa 2.: " Istraživanje je pokazalo da dječiji program sadrži više nasilja nego program
za odrasle. Postoje dokazi da animirano nasilje sa ekrana ima utjecaj na djecu, ista stvar je i
sa videoigricama. I one imaju isti učinak na dječiju agresivnost, osjećaj i ponašanje, kao i
TV emisije.", kako stoji u istraživanju. (izvor: Zadovoljna.dnevnik.hr-članak nasilje u
crtanim filmovima potče na agresiju)
Potkrepa 3.: "Više od 50% svog slobodnog vremena djeca provedu u gledanju filmova i
sve učestalijem igranju igrica na kompjuteru, koje su prepune nasilnog sadržaja i koje nisu
prilagodjene dječijem uzrastu, pa ih djeca često shvataju i oponašaju bukvalno. To djecu
62
dovodi do toga da ih ona u svakodnevnom životu primjenjuju u istim ili sličnim

situacijama. Nasilni junaci postaju uzori djeci širom svijeta."
(Izvor: http://www.zastitimodjecuodnasilja.org/latn/?page=23)
Argument 2.: Mediji se više bave prezentiranjem posljedica, a ne prevencijom problema

Objašnjenje: Svakodnevni programi i emisije upućuju upravo na posljedice određenih
problema jer su upravo takvi sadržaji najgledaniji i najčitaniji. Sanja Vlaisavljević u knjizi
"Riječju protiv maloljetničkog prestupništva u lokalnim zajednicam“a naglašava da je
mnogo veći broj članaka objavljenih u crnoj hronici, nego u drugim rubrikama.
Potkrepa 1.: Nakon pretrage na Googleu, najvećem web pretraživaču na internetu, na
pojam "maloljetni prestupnik" Google je izbacio ukupno 5810 rezultata, a nakon unesenog
pojma "prevencija maloljetničke delinkvencije" svega 3230 pojmova. Iz ovog primjera
vidimo da internet mediji više pišu o prestupnicima, nego što utječu na svijest građana o
ovom problemu.
(Izvor: istraživanje provedeno na www.google.ba. tačnije:
www.google.com/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-
8#q=prevencija+maloljetni%C4%8Dke+delinkvencije;
www.google.com/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-
8#q=maloljetni+prestupnik)
Potkrepa 2.: "Elektronsko nasilje razlikuje se od "tradicionalnog" vršnjačkoq nasilja prema
dostupnosti, prisutno je 24 sata na dan, svih 7 dana u sedrnici." (Izvor: Dr. Asim Pandžić,
Sigurnost i zaštita djece na internetu, str. 38.)
Argument 3: Mediji egzistiraju na osnovu gledanosti/čitanosti sadržaja

Objašnjenje: Najgledaniji programi su zabavni programi od kojih obično nemamo nikakve
koristi poput reality show emisija. Mediji ne biraju način kako da postignu željenu
gledanost i čitanost, pa to najčešće podrazumijeva promociju nasilja i sukoba.
Potkrepa 1.: "Emisija Audicija, koja osim drugih
negativnih pojava promovira i nasilje, oborila je sve
rekorde gledanosti. U prosjeku prosjek gledanosti je
bio 40%, dok se u pojedinim momentima gledanost
povećala i na 50%.11 Da ova emisija nije ovako
gledana, upitna bi bila egzstencija same TV kuće koje
je emitiraju! (Izvor: http://www.svet.rs/nas-
svet/estrada/audicija-najgledanija-emisija-svih-tv-
stanica-ove-nedeije)
Potkrepa 2.: "Najgledanije emisije u Srbiji u periodu
između 2003. i 2012. godine su: Ranjeni orao (koja
promovira nemoralne scene) Selo gori, a baba se češlja
(koja promovira, između ostalog, i nasilje), Bela lađa (promovira svađu i psihičko nasilje)
itd." -podaci su preuzeti sa zvanične stranice produkcijske kuće "Košutnjak film",
(Izvor: http://kosutnjakfilm.rs/vesti/572-100-najgledanijih-emisija-u-srbiji.html)
Potkrepa 3.: Vijest o vršnjačkom nasilju koje se desilo u Hemijskoj školi u Tuzli prošle
godine samo preko portala Klix podijelilo je gotovo 10 hiljada ljudi, a isti snimak
pregledan je preko stotinu hiljada puta na Youtubeu!
(Izvor: http://www.klix.ba/vijesti/bih/uzasavajuci-snimak-iz-tuzle-tri-ucenice-brutalno-
pretukle-svoju-kolegicu/131104048) Poredeći ove podatke s brojem podjela teksta na istoj
63
stranici koji govori o prevenciji vršnjačkog nasilja koji iznosi 168 možemo vidjeti da su
daleko čitaniji, odnosno, gledaniji sadržaji koji su nasilni i na prvi pogled atraktivni.
KRITERIJ: Korisna i resocijalizirana ličnost
PROBLEM: Neefikasne postojeće zakonske mjere za kažnjavanje i resocijalizaciju

delinkvenata
Istraživanje AI-Jazeere Balkans u 2014. godini: "Policijske statistike pokazuju da gotovo 45
posto kaznenih djela čine povratnici u kriminal." Da su zakonske mjere efikasne, ne bi se
pojavljivali povratnici (Izvor: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/veliki-broj-povratnika-
u-kriminal) Ovaj problem se manifestira širom države i, kao takav, dodatno usporava
proces smanjenja stope vršnjačkog nasilja i prestupništva. Možemo ga prepoznati upravo
kroz dokaz koji smo prethodno spomenuli iz istraživanja AI-Jazeere Balkans u 2014.
godini.
Argument 1.: Postojeći zakoni u oba entiteta ne daju željene rezultate u pogledu
resocijalizacije prestupnika
(Objašnjenje: Zbog velikog broja recidivista, ali i pojave novih delinkvenata, postojeći
zakoni u oba entiteta koji tretiraju ovaj problem nisu efikasni jer da jesu, taj broj bi bio
manji.)
Potkrepa 1.: "Policiji Kantona Sarajevo tokom prošle 2014. godine prijavljeno 285
maloljetnika zbog osnova sumnje da su počinili 452 krivična djela, podatak je iz godišnjeg
izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Od ukupnog broja
maloljetnika, 87 su povratnici u činjenju krivičnih djela (ili 34,3%)" (Izvor: Službena
stranica Općine Ilijaš)
http://www.ilijas.ba/index.php?view=article&id=461%3Amaloijetnika-
delinkvencija&option=com_content&Itemid=86)
Potkrepa 2.: Portparoika policijske stanice Istočno Sarajevo Danka Lešić kazala je da je 13
maloljetnih izvršilaca krivičnih djela dobi od 16 do 18 godina, a tri od 14 do 16, dok su
dvojica povratnici u izvršenju krivičnih djela.
Potkrepa 3.: Istraživanje AI-Jazeere Balkans u 2014. godini: "Policijske statistike pokazuju da
gotovo 45 posto kaznenih djela čine mladi koji su povratnici u krirninal." (Izvor:
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/veliki-broj-povratnika-u-kriminal)
Potkrepa 4.: .Maloljetnička delinkvencija počinje sa malim prekršajima, najčešće iz zabave.
A kao uzrok pojave velikog broja povratnika u kriminal jeste problem resocijalizacije, koja
u bh. društvu nije adekvatno riješena zbog nedostatka sredstava." -Irfan Nefić,
glanogovornik MUP-a Kantona Sarajevo
(Izvor: http://www.bir.ba/index.php/vijesti/bih/item/Z39-porodica-je-kljuc-rjesenja-
problema-maloljetnicke-delinkvencije)
Argument 2.: Društveno korisnim radom prestupniku dajemo priliku da popravi svoju
statusnu ulogu u društvu
(Objašnjenje: Samim time što maloljetnika stavljamo u situaciju da bude koristan svojoj
zajednici mi mu povećavamo sampouzdanje.)
64
Potkrepa 1.: Danijel Kovačić, portparol Osnovnog suda u Subotici: "Preduzeća u kojima su
prestupnici izvršavali svoju kaznu društveno korisnog rada su izuzetno zadovoljna. Čak
imamo informaciju da je preduzeće spremno da zaposli neka lica koja su se pokazala kao
savjesni i vredni radnici." Iz ove potkrepe jasno vidimo da su prestupnici imali i iskoristili
su priliku za popravljanjem svoje statusne uloge u društvu. Zbog toga društveno korisni
rad treba uvesti u zakone u oba entiteta u BiH!
Potkrepa 2.: "Društveno koristan rad je dobro zakonsko rješenje kojim se omogućava
osuđeniku da sankciju provede van zatvora, čime se štede proračunska sredstva, radi
nešto korisno za društvo, a istovremeno on, umjesto godinu iza rešetaka, odradi 90 radnih
dana i slobodan je." -sudac Općinskog suda u Sanskom Mostu, Enes Selman (Izvor:
http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/drustveni-rad-umjesto-zatvora-
osudenik-na-radu-za-opce-dobro-pokrao-javno-
poduzece/67231)
Potkrepa 3.: "Osobe, prije svega, odsluže kaznu
koristeći zajednici, a sam proces rehabilitacije i
resocijalizacije ide sasvim drugim tokom.
Također postoji velika korist za preduzeća koja
ustupaju radna mjesta za takvu vrstu osuđenika."
-Elma Ninković, direktorica Asocijacije za
demokratske inicijative Sarajevo
(Izvor:
www.slobodnaevropa.org/content/drustveno_k
orisni_rad_umjesto_zatvorske_celije/24
453641.html)
Logički slijed: Ukoliko maloljetnika osudimo na
kaznu zatvora, izolirali smo ga od društva. Ako
ga izoliramo od društva ne pružamo mu šansu da
pokaže i svoju drugu, bolju stranu, a ako mu ne
pružimo tu šansu uvijek će biti okarakterisan kao
negativac
Argument 3.: Društveno koristan rad je efikasan i za prestupnika i za državu

(Objašnjenje: U sljedećim potkrepama dokazat ćemo zašto je društveno koristan rad
efikasan za sve kroz primjere iz država koje su ovaj metod već davno uvele.)
Potkrepa 1.: "U posljednjoj godini dana 114 Subotičana, umesto u zatvor, odlukom suda
poslato je da čisti gradske ulice. Osnovni sud u Subotici je, u odnosu na druge sudove u
zemlji, do sada izrekao najviše kazni društveno korisnog rada. Za sada možemo reći da
obostranu dobrobit uživa i društvo, ali i osuđenik koji nije odvojen od porodice i pruža
mu se šansa za resocijalizaciju." Danijel Kovačić, portparol Osnovnog suda u Subotici
(Izvor: http://www.subotica.com/vesti/metla-u-ruke-umesto-zatvora-id8550.html)
Potkrepa 2.: "Tokom 2011. 388 optuženih je poslato na društveno koristan rad umesto u
zatvor. Od januara 2012. do sada su ovakve kazne izrečene još 218 puta iznose u Upravi za
izvršenje krivičnih sankcija Srbije. Neki su tamo nastavili da rade i posle izdržane kazne,
kao što je slučaj sa osuđenikom koji je bio upućen u Javno preduzeće "Hipodrom". Oni
zapravo rade poslove od kojih najveću korist upravo ima najšira zajednica, odnosno obični
qrađani" -Marija Krsmanović, poverenica za alternativne krivične sankcije u Novom Sadu
65
(Izvor: http://www.blic.rs!Vesti/Hronika/330969/Rad-umesto-zatvora-izabralo-500-
osudjenika )
Potkrepa 3.: "U Krapinsko-zagorskoj županiji društveno koristan rad je razvijen ali ima
potencijala za daljnji razvoj. Nedovoljno je prepoznat. Jednom mjesečno sastaju se s
koordinacijom udruga i razgovaraju o potrebama i idejama udruga te zajednički odlučuju
koje će se ideje, rješenja na postojeće probleme financirati. Na taj način zajedno s lokalnom
zajednicom odlučuju o društveno korisnom radu na tom području te zajednički brinu o
čišćenju šuma, okoliša i dr. Kadaje god moguće potrebno je kaznu zamijeniti za rad za
opće dobro." -Dunja Horvat, pravnica Obiteljskog centra u Krapinsko-zagorskoj županiji u
Hrvatskoj" (Izvor: http://www.zagor.info/vijest/2013/09/26/program-jako-okrugli-stol-
drustveno-koristan-rad)
PLAN:
Naš plan je strategija kojom bismo parlamentarcima u oba entiteta dokazali zašto je
društveno koristan rad zapravo koristan, ali bismo prezentovali i mišljenja interesne grupe
kroz peticiju kako bismo zajednički dali glas za uvođenje društveno korisnog rada u
zakonsku regulativu! Peticijom potvrđujemo. KO? -Debatni klub Behram-begove medrese.
KAKO? -Tako što ćemo
uputiti inicijativu
Federalnom parlamentu i
Narodnoj skupštini RS-a da
se društveno koristan rad
uvrsti kao metod kazne. U
svojoj argumentacijskoj liniji
dokazali smo zašto je
društveno koristan rad
efikasan za pojedinca, ali i
za zajednicu. KADA? -
Budući da smo krenuli u
realizaciju peticije, naša
čitava strategija se počela
realizirati. Jošjednom
napominjemo da naš plan
ne obuhvata promjenu zakona jer to mi, kao debatanti, ne možemo uraditi, ali našom
strategijom koja je realna, možemo dati svoj doprinos u rješavanju ovoga problema.
KOLIKO KOŠTA? -Realizacija ovog plana zasnovana je na volonterskom radu, tj.
realizacija plana ne košta. Dakle, naša inicijativa ne košta ništa, ali promjena zakona košta.
Mi ne želimo čekati da predstavnici naše vlasti urade nešto, nego smo mi sami krenuli u
ovaj projekat. BENEFITI:
 Uveli bismo efikasan metod za rješavanje maloljetničke delinkvencije;
 Počeli bismo ispunjavati i standarde EU što će nam u budućnosti olakšati taj posao
kada budemo pristupali EU;
 Čitava zajednica bi imala koristi od društveno korisnog rada;
 Delinkvent bi imao šansu da se predstavi u drugom, boljem svjetlu;
 Bolja resocijalizacija prestupnika od postojeće.
Naš plan je realan i ostvariv jer je zasnovan na našim akcijama i strategiji.
66

ZA
KRITERIJ: Smanjenje stope vršnjačkog nasilja i

maloljetničkog prestupništva
PROBLEM: Velika stopa maloljetničkog
prestupništva i vršnjačkog nasilja Primjeri koji
dokazuju postojanje ovog problema:
DOKAZ 1.: "Vršnjačko nasilje je u porastu. Od

1.241 anketiranih učenika, 63 odsto osnovaca i
64 odsto srednjoškolaca smatra da se u njihovoj
školi dešava vršnjačko nasilje." -rekla je Nataša
Milošević iz Mreže mladih savjetnika koja je organizovala istraživanje.
(Izvor: http://www.djeca.rs.ba/uploaded/09.10.2013.%20banjaluka.com.pdf )
DOKAZ 2.: Prema statističkim podacima u Federaciji BIH evidentan je porast
maloljetnčkog kriminala, nasilja u školama odnosno maloljetničke delikvencije, a prema
istraživanju nevladine organizacije "Perpetuum mobile" čak 24 % mladića u Bosni i
Hercegovini sudjelovalo je u nekom obliku sukoba sa noževima.
(Izvor:
http://tacno.net/novosti/maloljetnicka-delikvencija-je-rak-rana-nasega-drustva.pdf)
UZROK PROBLEMA: Neadekvatne su mjere prevencije problema vršnjačkog nasilja i

maloljetničke delinkvencije Krivac za uzrok ovog problema su: državni organi jer još
uvijek nemamo strategiju na nivou
države kojom ćemo se suprotstaviti
ovom problemu. Sve dok budemo
radili prevenciju "napamet" bez tačnog
cilja i zaduženja situacija će biti slična.
NVO sektor: Nevladin sektor se veoma
malo bavi prevencijom ovog problema
iako imaju takve mogućnosti. Bilo bi
dobro slijediti primjer Centra za
kulturu dijaloga. Iako primarni cilj ove
organizacije nije borba protiv nasilja,
putem debata i okruglih stolova CKD
nastoji upoznati širu javnost o
posljedicama ovog problema, a rad sa
mladim ljudima znači i prevenciju ovog problema. Škole, odnosno odgovorni ljudi u
školama su krivci. Status quo politika: politika koja se do sada primjenjivala je očigledno
prozivodila negativne posljedice i nije bila efikasna. Veoma je važno što prije shvatiti da
takva politika ne može ponuditi ništa drugo sve dok se ne promijeni.
67
PLAN:
KO? Svaki debatni klub u Bosni i
Hercegovini kreirat će svoj plan prevencije
vršnjačkog nasilja u trajanju od tri godine.
Veoma je bitno istaknuti zašto se radi baš o
trogodišnjoj strategiji za koju se afirmacijska
ekipa i zalaže. Trogodišnjom strategijom
bismo efektivniji i produktivnije išli ka
našem cilju. KAKO? Kapiteni debatnih
klubova zajedno s trenerima bili bi nosioci
ovog projekta. Trogodišnja strategija bi
obuhvatala sljedeće elemente: Analizu stanja
problema vršnjačkog nasilja i maloljetničke
delinkvencije u lokalnoj zajednici; Analizu
starosne dobi i spolne strukture žrtava i nasilnika; Preuzimanje podataka iz nadležnog
MUP-a o problemu maloljetničke delinkvencije; Planiranje javnih debata posvećenih
problemu vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije; Planiranje okruglih stolova
posvećenih problemu vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije; Definisanje uloga u
svakoj aktivnosti; Planiranje rada na posljedicama vršnjačkog nasilja i maloljetničke
delinkvencije u skladu s moći debatanata debatnog kluba. Osim prevencije nužno je raditi
i na posljedicama jer se ovaj problem uveliko raširio i imamo dovoljan broj delinkvenata i
nasilnika s kojim možemo raditi; Planiranje ostalih preventivnih aktivnosti; Definisanje
medijskog tima koji bi bio zadužen za praćenje aktivnosti i njihovo objavljivanje u
medijima; Definisati datume analiza stanja problema vršnjačkog nasilja nakon svake
godine, a posebno nakon treće kako bi se utvrdilo pravo stanje i da li je strategija
doprinijela smanjenju stope vršnjačkog nasilja- Nakon što svaki debatni klub kreira ovu
strategiju na nivou svog debatnog kluba, u sklopu Kolegija kapitena debatnih klubova koji
već postoji u organizaciji Centra za kulturu dijaloga, kreirala bi se zajednička strategija
tako da bi kapiteni mogli kontrolirati jedni druge i podsjećati na obaveze koje su preuzeli.
KADA? Već početkom naredne školske godine možemo početi
sa realizacijom ovog plana. Kada se formira konačan spisak
kapitena, članovi svakog debatnog kluba bi zajedno s
kapitenima radili na kreiranju trogodišnje strategije. Na prvom
okupljanju kapitena debatnih klubova dogovorila bi se i
zajednička strategija kako bi čitav projekat bio efikasniji.
KOLIKO KOŠTA? Realizacija ovog plana je zasnovana na
volonterskim aktivnostima. Kapiteni debatnih klubova već
rade zajedno sa svojim trenerima upravo kroz ovakve debatne
susrete u borbi protiv vršnjačkog nasilja i prestupništva.
Dakle, samo kreiranje strategije je besplatno. KORISTI/BENEFITI:
 Predviđene su konkretne mjere za prevenciju ovog problema;
 U realizaciju ovog projekta bilo bi uključeno mnogo učenika; Stopa vršnjačkog
nasilja bi se relevantno mogla zabilježiti;
 Veliki broj edukovanih mladih, ali i starijih putem javnih debata i okruglih stolova;
 Mladi bi bili aktivni;
 Kolegij kapitena bi radio efikasnije;
68

ZA
KRITERIJ: Smanjenje stope vršnjačkog nasilja

Na samom početku želimo naglasiti da mi ovdje govorimo o evidentiranim slučajevima
vršnjačkog nasilja. Ne možemo govoriti o broju automobila u BiH, ako oni nisu
registrovani. Isto tako, ne možemo govoriti o broju slučajeva vršnjačkog nasilja, ako oni
nisu evidentirani. Ne možemo govoriti o nečemu što je, kao takvo, neistraženo,
nedorečeno i nezabilježeno.
Argument 1: Broj vršnjačkih nasilnika se iz godine u godinu smanjuje

Objašnjenje: Budući da su mnoge institucije
prepoznale ovaj problem nakon što smo se dugo
godina borili s njim bez pravih aktvnosti, broj
nasilnika u školama se počeo smanjivati kao
rezultat djelovanja aktuelnih politika i preventivnih
aktivnosti tamo gdje je nasilje i najčešće -školi.
Potkrepa 1.: Na području Istočnog Sarajeva za devet
mjeseci 2014. godine registrovano je 17 maloljetnika
u izvršenju krivičnih djela, što je za 18,43 odsto
manje nego u istom periodu godinu ranije, kada je
evidentirano 19 maloljetnika, rekla je Portparolka
policijske stanice Istočno Sarajevo Danka Tešić.
(Izvor: http://lat.rtrs.tv/vljesti/vijest.php?id=124679)
Potkrepa 2.: "U Tuzlanskom kantonu se smanjuje broj maloljetnih prestupnika u odnosu
na prethodne godine." Mirza Dževdetbegović, direktor Disciplinskog centra za
maloljetnike TK. I ova potkrepa pokazuje da preventivne aktivnosti u školama daju
rezultate.
(Izvor: http://www.tuzlarije.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=46803)
Potkrepa 3.: "Sveobuhvatna i kvalitetna
zaštita djece u školama uveliko je
doprinijela smanjivanju vršnjačkog
nasilja među djecom i mladima u
obrazovnom sistemu." (Vršnjačko nasilje
u obrazovnom sistemu, Zlata Hadžić-
Bajrić, str. 84.)
(Izvor:
http://www.djeca.rs.ba/uploaded/NAS
ILJE_WEB1%20(1).pdf)
Potkrepa 4.: "Preventivne mjere
maloljetničkog prestupništva konačno
daju rezultate. Prošle godine ova pojava
je u Federaciji BiH smanjena za 23%, dok
je u Kantonu Sarajevo u prva četiri
69
mjeseca u odnosu na isti period prošle godine zabilježeno gotovo 36% manje krivičnih
djela koja su počinili maloljetnici." (inspektor za maloljetničko prestupništvo MUP-a
Kantona Sarajevo Mićo Letić)
(Izvor: http://www.hayat.ba/hayat-vijesti/22606-maloljetnika-delikvencija-u-padu)
Potkrepa 5.: "Prevencija maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasiljaje veoma složena i
slojevita, ali nevladine organizacije, daju značajan doprinos i zbog toga se smanjila stopa
ovih problema, naročito u školama." (Izvor: Dr. Suada Buljubašić, Maloljetnička
delinkvencija, str. 201.)
Zbog očitih doprinosa škola i aktuelnih politika u našem društvu možemo se pohvaliti
smanjenom stopom vršnjačkog nasilja, što smo i dokazali u našem argumentu.
Argument 2.: U školi je nemjerljivo više nenasilnog ponašanja, nego vršnjačkog nasilja
Objašnjenje: Škole kao odgojno-obrazovne institucije odgovorno obavljaju svoj posao, a
dokaz za to su potkrepe koje
slijede.
Potkrepa 1.: U Tuzlanskom

kantonu u školskoj
2013/2014. godini osnovne i
srednje škole pohađalo je više
od 60 hiljada učenika.
Ukupan broj zabilježenih i
evidentiranih slučajeva
vršnjačkog nasilja u toj školskoj godini je 12. (Izvor: Izvještaj Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta TK o obrazovanju u školskoj 2013/2014. godini.) Svaka škola ima
svoj plan suzbijanja vršnjačkog nasilja, a očigledno je da su takvi planovi urodili plodom.
Potkrepa 2.: "Škola kao odgojno-obrazovna institucija ima posebnu ulogu u prevenciji
maloljetničke delinkvencije jer sam odgojno-obrazovni rad u velikoj mjeri predstavlja
preventivan rad. Radi konstantnog rada s djecom i preventivnih aktivnosti tokom čitave
nastave, nasilje u školama bilježi se tek povremeno." (Izvor: Dr. Suada Buljubašić,
Maloljetnička delinkvencija, str. 193.)
Potkrepa 3.: Primjer iz Behram-begove medrese u

Tuzli. U zadnjih pet godina koliko se primjenjuju
aktivnosti Anti Violence Projekta kojeg prođu gotovo
svi učenici Medrese i aktivnosti debatnog kluba
Behram-begove medrese po pitanju prevencije
vršnjačkog nasilja, niti jedan slučaj vršnjačkog
nasilja nije zabilježen u našoj školi. Ovo također
govori o uspješnosti preventivnih aktivnosti u
školama.
70
PROTIV
KRITERIJ: Smanjenje stope vršnjačkog nasilja
Argument 1.: Aktuelne politike i preventivne aktivnosti u školama nisu dovoljno efikasne
u suzbijanju vršnjačkog nasilja
(Objašnjenje: Zbog neefikasnosti ovakvih akcija dobijamo situaciju gdje se vršnjačko nasilje
čak i povećava ili ostaje na istom nivou, a nikako ne smanjuje.)
Potkrepa 1.: Istraživanje AI-Jazeere Balkans u 2014. godini: "Policijske statistike pokazuju
da gotovo 45 % kaznenih djela čine maloljetnici koji su povratnici u kriminal."
(Izvor: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/veliki-broj-povratnika-u-kriminal)
Potkrepa 2.: U svijetu je proveden niz istraživanja o raširenosti školskog nasilništva, te
dobiveni rezultati pokazuju sljedeće: Postotak školske djece koja su žrtve nasilništva u
školi u većini zemalja je sličan: u Australiji 17%, u Engleskoj 19%, Japanu 15%, Norveškoj
14%. Španjolskoj 17%, SAD-u 16%, u Bosni i Hercegovini 20%. Najčešće se događa od 4. do
8. razreda OŠ. Čak 71% profesora i nastavnika ne obazire se i ne poduzima ništa na
nasilnička ponašanja i zastrašivanja u školi. (Izvor: http://www.poliklinika-
djeca.hr/publikacije/nasilje-medu-djecom-2/)
Potkrepa 3.: Slučaj vršnjačkog nasilja koji se desio ispred Hemijske škole u Tuzli, gdje su
glavni akteri su bile djevojke. Ovaj slučaj okarakterisan je kao jedan od najbrutalnijih
incidenata koji se ikada desio u školi! Da su preventivne aktivnosti bile efikasne, ovakav
slučaj se ne bi desio! (Izvor: rtvtk.ba)
Potkrepa 4.: Dana 23. marta 2015 godine, u Turističko-ugostiteljskoj školi u Tuzli se
dogodio još jedan slučaj vršnjačkog nasilja. Došlo je do teškog fizičkog obračuna izmedju
dvojice školskih kolega unutar škole, pri kojem je jedan od njih zadobio teže tjelesne
ozljede, da bi naposlijetku završio na operaciji testisa. Slučaj je samim time okvalificiran
kao teško kazneno djelo.
(Izvor:
http://dnevni-Iist.ba/webl/teske-ozljede-ucenik-zavrsio-na-operaciji-testisa-nakon-
tucnjave-u-skoli/)
Potkrepa 5.: "Eksperimentalna israživanja

sirom svijeta su testirala školske strategije
protiv vršnjačkog nasilja. Nažalost, većina
ovih strategija se pokazala lošim. Čak i
programi koji su dizajnirani da djeca
poboljšaju svoje socijalne sposobnosti nisu
imali mnogo uspjeha."
(Izvor: parentingscience.com)
Iz navedenih potkrepa vidimo da aktualne

politike nisu dovoljno efikasne najčešće
zbog nedostatka sredstava, a podatak da se
gotovo 45% mladih vraća činjenju prekršaja
govori, također o neefikasnosti, i
preventivnih akcija u školama i aktualnoj
politici protiv vršnjačkog nasilja.
71

rodno nasilje
ZA
KRITERIJ: Smanjena stopa rodno zasnovanog nasilja
Argument 1.: Rodno zasnovano nasilje u našem društvu nema veliku zastupljenost
Objašnjenje: Ne isključujemo pojavu nasilja, generalno, u našem društvu, ali prema
podacima koje ćemo u nastavku spomenuti, možemo zaključiti da rodno zasnovano.
Potkrepa 1.: "Rezultati ispitivanja pedagoga/ica su pokazali da najveći broj njih smatra da
se nasilje unutar škola dešava rijetko ili tek ponekad." (Izvor: Publikacija "Pojavnost rodno
zasnovanog nasilja u adolescentskim. vezama" Udruženje Vesta Tuzla, str. 89.) Ispitivanje
je provedeno u nekoliko škola na prostoru Tuzlanskog kantona -u različitim gradovima.)
Potkrepa 2.: Manji broj ispitanih osoba
(1,9%) izjavljuje da je neko od onih koje
zna žrtva rodno zasnovanog nasilja."
(Izvor: Publikacija "Pojavnost rodno
zasnovanog nasilja u adolescentskim
vezama" Udruženje Vesta Tuzla, str. 95.).
Ovo istraživanje je sprovedeno na 1022
učenika i učenice u više škola na prostoru
Tuzlanskog kantona.
Potkrepa 3.: U prošloj godini u Federaciji
BiH je primljena 1631 prijava za rodno
zasnovano nasilje, a u RS-u 259 prijava što
ukupno iznosi 1890 slučajeva, a to znači da se ova vrsta nasilja dešava svakoj 800. ženi u
BiH. U svijetu je taj broj nepojmljivo veći te stoga još jednom naglašavam da rodno
zasnovano nasilje u našem društvu nema veliku zastupljenost, što je naš 1. argument, a
sve je to uzrok preventivnih mjera koje se provode, a o kojim ćemo više čuti u drugom
argumentu Na ovaj način povezujemo direktno naš prvi i drugi argument s tezom na koju
debatujemo!
(Izvor: http://www.16dana.ba/wp-content/uploads/2014/11/16DANA_EbookBOS.pdf)
Argument 2.: Mnoge organizacije uspješno rade na prevenciji rodno zasnovanog nasilja
Objašnjenje: Da se ne radi o velikom broju preventivnih aktivnosti onda bismo mogli govoriti
o tome da one nisu efikasne, ali čim se veći broj organizacija i stručnih osoba uključilo u takve
projekte, to mora rezultirati uspješnim preveniranjem. Problem bi bio kada takvih aktivnosti
ne bi bilo!
Potkrepa 1.: Aktivista Instituta za razvoj mladih "Kult" Berina Bukva rekla je da se radionica
"Rodna ravnopravnost s osvrtom na nasilje nad ženama i djevojkama" realizuje u okviru
kampanje "Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojkama", u saradnji sa
nevladinom organizacijom "Perpetuum mobile" iz Banjaluke. Prema njenim riječima,
radionice i neformalni oblici informisanja, najbolje su metode da mladi postanu svjesni
72
problema rodne neravnopravnosti. Iz ove potkrepe vidimo kako NVO sektor daje svoj
značajan doprinos u uspješnom preveniranju rodno zasnovanog nasilja!
(Izvor: http://www.avaz.ba/clanak/151022/u-bih-49-posto-zena-zrtve-nasilja#sthash.MF8M9BM1.dpuf)
Potkrepa 2.: "Fondacija CURE u Tuzli je, u sklopu projekta "Snimi rodno zasnovano nasilje",
snimila i prvi film. Tema filma jesu definicije nasilja, i objašnjenje zašto se nasilje dešava.
Aktivistkinje i prijateljice su učestvovale u snimanju prvog filma, i dale svoj doprinos u borbi
za edukaciju o rodno zasnovanom nasilju i borbi protiv ovog aktuelnog problema u Bosni i
Hercegovini. Ova aktivnost je održana početkom 2015. qodine"
(Izvor: http://manjine.ba/?p=16753)
Potkrepa 3.: "U izradi Zajedničkog kalendara kampanje 16 Dana aktivizma protiv rodno
zasnovanog nasilja u BiH za 2014. godinu učestvovaloje čak 14 organizacija i to: Udruženje
žena Romkinja "Bolja budućnost", Udruženje "Žena BiH", Fondacija Udružene žene, Vive
žene, Fondacija CURE i dr." (Izvor: http://zenskamreza.ba/site/wp-
content/uploads/2014/11/2014_Kalendar_aktivnosti_Kampanja_16_dana_aktivizma_pr
otiv_rodnog_nasilja_Bosna_i_Hercegovina_azurirano.pdf)
Potkrepa 4.: 14 organizacija koje se bave prevencijom rodno zasnovanog nasilja u 2014. godini
održale su 71 aktivnost koje su za cilj imale prevenciju ovoq problema. Mnoge od tih
aktivnosti ponovljene su više puta u više gradova
(Izvor: http://zenskamreza.ba/site/wp-
content/uploads/2014/11/2014_Kalendar_aktivnosti_Kampanja_16_dana_aktivizma_pr
otiv_rodnog_nasilja_Bosna_i_Hercegovina_azurirano.pdf)
Da ovakve aktivnosti ne daju uspješne rezultate, ove organizacije ne bi nastojale na ovakav
način krenuti u prevenciju ovoga problemal
PROTIV
KRITERIJ: Manji broj žrtava rodno zasnovanog nasilja
Argument 1.: Broj žrtava rodno zasnovanog nasilja je velik

Objašnjenje: Da preventivne aktivnosti uspješno preveniraju slučajeve rodno zasnovanog
nasilja broj žrtava bi bio manji, odnosno, smanjivao bi se. Pošto takve aktivnosti nisu
uspješne imamo situaciju da je broj žrtava ove vrste nasilja velik što ćemo dokazati kroz
potkrepe.)
Zbog toga što je broj žrtava vršnjačkog nasilja velik, što ćemo i dokazati u sljedećim
potkrepama, preventivne aktivnosti rodno zasnovanog nasilja neuspješne su, čime naš
argument direktno povezujemo s tezom!
Potkrepa 1.: "Samo u Tuzlanskom kantonu, prošle godine se desilo više ubistava od kojih je
najtragičnije ono u kojem je djevojka ubijena, nakon čega se počinilac i sam ubio. Oboje su
imali po 18 godina." (Publikacija "Pojavnost rodno zasnovanog nasilja u adolescentskim
vezama" Udruženje Vesta Tuzla, str. 7.)
Potkrepa 2.: "Svaka deseta žena u BiH žrtva je rodno zasnovanog nasilja, dokje u Evropi 25
posto žena iskusilo bar jedan vid ovog nasilja." -izjavio je šef Kancelarije Populacijskog fonda
UN u BiH Faris Hadrović.
(Izvor: http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-svaka-deseta-zena-zrtva-rodno-
zasnovanog-nasiija/120402073)
Potkrepa 3.: Na osnovu poražavajućih rezultata u istraživanju može se zaključiti da škole
nedovoljno reaguju na pojavne oblike rodno uvjetovanog nasilnog ponašanja u
73
adolescentskim vezama, pa ne možemo ni očekivati da rezultati budu trajni i dovoljno

vidljivi. (Izvor: Pojavnost rodno zasnovanog nasilja u adolescentskim vezama, str. 54.)
Potkrepa 4.: "Čini se da je rodno zasnovano nasilje loše prepoznato i da društvo još nema
svijesti koliko ovaj problem djeluje razarajuće", rekla je zamjenica predsjedavajućeg
Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma Parlamentarne
skupštine BiH Ismeta Dervoz.
(Izvor: http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-svaka-deseta-zena-zrtva-rodno-
zasnovanog-nasilja/120402073)
Potkrepa 5.: "Nasilje nad ženama je primer zloupotrebe moći jednog pola nad drugim.
Nasilje nad ženama je tokom hiljada godina istorije podstaknuto od svake duštvene
zajednice sve do danas."
(Izvor: http://www.museumofviolence.org.rs/rodno.html)
Potkrepa 6.: ,,49 posto žena u BiH od 15 godine pa nadalje barem jednom bude žrtva
nasilja, ističući da je najučestalije psihičko nasilje, o kojem se najmanje govori." Vođa
projekata udruženja Institut za razvoj mladih "Kult" iz Sarajeva, Nejra Kadić.
(Izvor:
http://www.avaz.ba/clanak/151022/u-bih-49-posto-zena-zrtve-
nasilja#sthash.MF8M9BM1.dpuf)
74
MEDIJI I VRŠNJAČKO NASILJE
NOVINSKI TEKSTOVI U VEZI SA MALOLJETNIČKIM PRESTUPNIŠTVOM I

VRŠNJAČKIM NASILJEM
SEPTEMBAR
Datu
# Novina Naslov Sažetak
m
SARAJEVO: Razbojnici Fata Saljević (84), koju su napadači polijevali
brutalno zlostavljali ženu u i vrućom kafom operirana i zbrinuta u
04.09.
1. Dnevni avaz Osiku STARICI SLOMILI KSUS-u
2014.
VILICU, BOLI JE NOŽEM U Pretpostavlja se da je starica u kuću pustila
SJEKLI JOJ PRSTE najmanje tri osobe
ŠOKANTNO Novi detalji
Policija zbog razbojništva nad Saljević
mučenja Fate Saljević (84) iz
uhapsila Turčina Erdžana Ustunsoja (25)
07.09. sarajevske općine Ilidža
2. Dnevni avaz Uhapšeni sa 13-godišnjom P.A. imao
2014. TURČINU KOJI JE STARICU
seksualne odnose
IZBO NOŽEM POMAGALA
Maloljetna saučesnica trudna
13-GODIŠNJA DJEVOJČICA
SARAJEVO Nakon pljačke i Erdžanu Ustunsoju (25) određen
mučenja Fate Saljević (84) s jednomjesečni pritvor
08.09.
3. Dnevni avaz Ilidže Njegova saučesnica P.A. (13)prema
2014.
TURČIN IZA REŠETAKA, Krivičnom zakonu FBiH ne može krivično
SAUČESNICA NA SLOBODI odgovarati
KISELJAK Srednjoškolac
Dok su me držali i udarali, ostali su samo
10.09. napadnut na Autobuskoj
4. Dnevni avaz stajali i gledali, kaže 15-godišnji R.B.
2014. stanici dvojica učenika tukla
Dopisivao se sa sestrom jednog od napadača
mlađeg školskog druga
Nakon što su građani kasno preksinoć

obavijestili Policijsku stanicu Bijeljina da je u
toku provala u jedan ugostiteljski objekat,
policajci, koji su odmah izašli na mjesto
događaja, na djelu su zatekli dvojicu
19.09. MALOLJETNICI ZATEČENI
5. Oslobođenje maloljetnika. Oni su privedeni zbog teške
2014. NA DJELU
krađe, a protiv njih će se poduzeti mjere i
radnje u skladu sa Zakonom i postupanju sa
djecom i maloljetnicima u krivičnom
postupku, saopšteno je iz Centra javne
bezbijednosti Bijeljina.
Predlog izmena osnovnog zakona za

školstvo, pušten u javnu raspravu rigorozan
je za učenike teške nasilnike. Izmene ovog
zakona predviđaju da srednjoškolci izbačeni
iz škola zbog teškog nasilničkog ponašanja
Nema više zezanja: Novi više nemaju pravo na kraju godine polagati
20. 09. zakon strog prema razredni ispit. Ukoliko se osvoji ovaj
6. Telegraf
2014 profesorima, ali i učenicima predlog, ubuduće bi takvi učenici gubili
prestupnicima pravo školovanja, ne samo u svojoj
dosadašnjoj srednjoj školi, već bilo kojoj.
http://www.vesti-
online.com/Vesti/Drustvo/435139/Nema-
vise-zezanja-Novi-zakon-strog-prema-
profesorima-ali-i-ucenicima-prestupnicima
75
Zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška

krađa na naročito drzak ili naročito opasan
način, pripadnici Ministarstva unutrašnjih
poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) uhapsili su
Priveden drski razbojnik P.R. (15). Kako su saopćili iz MUP-a KS, P.R. je
21.09.
7. Dnevni avaz OPLJAČKAO osumnjičen da je počinio tešku krađu na štetu
2014.
MALOLJETNIKA maloljetnog S.E. iz Sarajeva. Nakon hapšenja,
P.R. predat je u Odsjek za zadržavanje osoba
lišenih slobode MUP-a KS, a policajci nastavljaju
rasvjetljavati i dokumentirati kriminalne
aktivnosto P.R.
Trojica mladića povrijeđenih u udesu koji se u
ponedjeljak desio na putu Doboj-Modriča, u
Nakon udesa i pogibije 16- mjestu Koprivna, oporavljaju se u dobojskoj
godišnjeg vozača bolnici Sveti apostol Luka, dok je četvrti pušten
24.09.
8. Oslobođenje TROJICA MLADIĆA na kućno liječenje, potvrđeno nam je u ovoj
2014.
OPORAVLJAJU SE U medicinskoj ustanovi. Podsjetimo, u ovom
BOLNICI udesu poginuo je 16-godišnji Vasilije
Cvijanović iz sela Koprivska Trebava kod
Modriče, koji je vozio renault scenic.
Modriča – Dok se s prijateljima vozio u
automobilu, maloljetnik s inicijalima C.V.
poginuo je u sudaru kod Modriče. On je
vozio automobil Renault. S njim su bila i
Tragedija
24.09. četvorica prijatelja, a nesreća se dogodila
9. Dnevni list MALOLJETNIK POGINUO U
2014. kada su autom sletjeli u kanal pored ceste i
SUDARU
udarili u stup. Maloljetni vozač je poginuo, a
njegovi prijatelji u dobi 16, 15 i dvojica 14-
godišnjaka su ozlijeđeni. Istražuje se odakle
maloljetnicima auto da se vozaju.
Službenici Prve sarajevske PU priveli su u
utorak poslijepodne Sezahiju O. (15), koji se
sumnjiči da je dan ranije izvršio razbojništvo
nad 15-godišnjim A.S., sinom Samira
Silajdžića, nekadašnjeg premijera Kantona
Sarajevo. Maloljetni A.S. je, podsjećamo,
opljačkan usred grada, preciznije na
autobuskom stajalištu Dom Armije u Ulici
Zelenih beretki u Starom Gradu, gdje mu je,
kako je sam izjavio, prišlo više osoba. Oteli
su mu mobitel i novčanik (sa manjom
Sarajevo svotom novca). Samir Silajdžić je neposredno
25.09.
10. Oslobođenje 15-GODIŠNJAK PRIZNAO nakon pljačke pozvao našu redakciju te
2014.
RAZBOJNIŠTVO ogorčen zbog napada, ali i bezbjednosne
situacije u gradu, istakao da se njegov sin
već drugi put u mjesec dana našao na meti
razbojnika, te pojasnio da su mu prvi put
oteli novac. Privedeni 15-godišnjak je tokom
krim-obrade, kako su potvrdili iz
sarajevskog MUP-a, u potpunosti prizano
razbojništvo nad vršnjakom. On je potom
predat u Odsjek za zadržavanje osoba lišenih
slobode MUP-a KS-a, a policija nastavlja rad
na rasvjetljavanju i dokumentovanju
njegovih kriminalnih aktivnosti.
76
Nakon provale koja s dogodila krajem jula,

službenici Policijske stanice Travnik otkrili
su provalnike u kuću Zdravka Kurta iz
mjesta Rudnik-Bila, kojem su počinioci
ispreturali stvari po kući, ukrali nekoliko
litara alkoholnog pića i veliki suncobran, a
tom prilikom su polomili slike katoličkih
svetaca i drveni križ te po njima urinirali.
Provalu su, naime, počinila djeca, i to 13-
27.09. Policija otkrila provalnike
11. Dnevni avaz godišnji, 10-godišnji i 8-godišnji dječaci
2014. DJEČACI POLOMILI IKONE
nastanjeni na tom području. Roditelji djece,
koji sami nikada nisu imali problema sa
policijom, ostali su šokirani kad im je policija
pokucala na vrata. Dječake je policija otkrila
nakon saznanja da uokolo prodaju alkoholno
piće pa su, povezavši stvari, obavijestili
roditelje. Kod jednog od njih su pronašli i
role ukradene iz Kurtove kuće. Dječaci su
sve priznali.
GRAČANICA Na času Ahmed Mehinbašić operiran u UKC Tuzla,
28.09. tjelesnog odgoja u Sali DTV gdje su mu ljekari ugradili plastične pločice
12. Dnevni avaz
2014. Partizan UČENIK POLOMIO na licu. Napao ga A.P. (17) učenik Mješovite
KOSTI LICA SVOM KOLEGI srednje škole
OKTOBAR
ŠOKANTNO Štićenik u
Nemanja O. (16) kaže da ga je štićenik I.N. u
strahu napustio Zavod na
subotu pretukao.
01.10. Humu u Sarajevu
13. Dnevni avaz Fizičkog zlostavljanja u Zavodu, sigurno,
2014. PRIJETILI MI BOMBOM,
nema, kaže Samir Suljagić, Šef službe za
TUKLI ME ŠAKAMA,
tretman u ovom zavodu
TJERALI DA PROSIM
ŠOKANTNO Policija
intervenirala u osnovnoj školi
05.10. u Hrvatskoj Prijetio joj da će fotografije pokazati njenim
14. Dnevni avaz
2014. UČENICU UCJENJIVAO roditeljima.
GOLIŠAVIM
FOTOGRAFIJAMA
Autor nedavnih ružnih i uvredljivih grafita
ispisanih na fasadi i staklu školske sportske
Istraga u Tomislavgradu
06.10. dvorane u Tomislavgradu je jedan 14-godišnjak,
15. Dnevni avaz DJEČAK ISPISAO
2014. saopćeno je iz MUP-a Livno. Otkrila ga je
UVREDLJIVE GRAFITE
policija u Tomislavgradu i daljnji operativni rad
na ovom slučaju je u toku.
Nakon brutalnog napada u
08.10. Mostaru Maloljetni Romi R.S. (15) i Ž.S. (16) izjavili da
16. Dnevni avaz
2014. OTKRIVENI MLADIĆI KOJI ih je beskućnik prisiljavao da piju alkohol.
SU TUKLI MUŠKARCA
Pripadnici sarajevske policije uhapsili su
maloljetnog A.J. zbog sumnje da je u Ulici
Sokolovićkog bataljona do broja 32, općina
Ilidža, počinio krivično djelo izazivanja opće
13.10. Maloljetnik uhapšen pa
17. Oslobođenje opasnosti. Osumnjičeni je nakon hapšenja
2014. pušten
priveden na saslušanje, a nakon toga je pušten
na slobodu. O svemu je obaviješten dežurni
tužilac sarajevskog kantonalnog tužilaštva, a
istraga o ovom predmetu se nastavlja.
77
Lamija Eminović, Dženana Sadžak, Almasa

Hubijar, Kristina Desović i Sanin Tabaković
15.10. Povrijeđene četiri djevojke i
18. Oslobođenje zadobili prostrelne, odnosno ubodne rane.
2014. mladić
Policija traga za dvije djevojke i jednim
mladićem.
HAINSIA OLINDI: POSTOJI
22.10. BH LGBT info http://lgbt.ba/hainsia-olindi-postoji-li-
19. LI IZGOVOR KAD
2014. portal izgovor-kad-udarimo-nekoga/
UDARIMO NEKOGA?
Medicinski stručnjaci i pedagozi okupili su
roditelje da bi ih upozorili na nasilništvo među
vršnjacima, te na još veći problem, a to je
nepostojanje komunikacije u odnosu roditelj –
24.10. Orhan Hadžagić: Maltretiraju dijete, što djecu čini usamljenim, ranjivim,
20. Novo vrijeme
2014. li vaše dijete? nezaštićenim i lahkim plijenom za loše momke
koji su opet sebi priskrbili autoritete i naše
društvo pokušavaju odvući u provaliju
http://novovrijeme.ba/orhan-hadzagic-
maltretiraju-li-vase-dijete/
VIRTUALNO
ZLOSTAVLJANJE http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-
24.10. Slobodna
21. Strava u zadarskoj školi: kronika/tabid/70/articleType/ArticleView
2014. Dalmacija
slikama gole osmašice zasuli /articleId/261785/Default.aspx
internet
25.10. Nasilje u školama, tema koja http://tacno.net/mostar/nasilje-u-skolama-
22. Tačno portal
2014. rijetke zanima u Mostaru tema-koja-rijetke-zanima-u-mostaru/
27.10. Tuzla.danas. Mladi i nasilje: Problem http://tuzla.danas.info/2014/10/27/mladi-
23.
2014. info društva, škole i porodice i-nasilje-problem-drustva-skole-i-porodice/
Godine nakon rata u BiH uticale su na porast
nasilja kao oblika ponašanja među mladima.
28.10. Napadaju profesore, prave
24. Mondo.ba Uzroci su brojni, kažu stručnjaci.
2014. sačekuše…
http://mondo.ba/a519247/Info/Drustvo/N
apadaju-profesore-prave-sacekuse.html
Braća Mujkanović letvama
udarala učenike, djevojka pala Odgajateljicu Mirelu Kamber spasio Smail
30.10. u nesvijest Spahić, jedan od trojice napadača
25. Dnevni Avaz
2014. Drama u Sanskom Mostu Lakše povrijeđeno petero učenika
Pijani huligani upali u Došli po duksericu pa psovali učenicima
internat „Sanus futurum“
''Držao je pištolj u ruci. Rekao nam je da
stanemo mirno. A onda nam je naredio da
kleknemo na koljena i da mu se klanjamo.
Mnogo smo se uplašili”, ispričao je S. L. (7),
30.10. Prvačiće pištoljem tjerao da učenik OŠ “Desanka Maksimović” iz Čokota,
26. Depo portal
2014. kleče i da mu se klanjaju! traumatični trenutak kada ga je, dok se vraćao
kući s drugom V. M. (7), presreo učenik sedmog
razreda sa gasnim pištoljem u rukama.
http://depo.ba/clanak/120988/prvacice-
pistoljem-tjerao-da-klece-i-da-mu-se-klanjaju
NOVEMBAR
ZBOG POZNANSTVA S
Haris (20) i Laris Mujkanović (21) letvama
HULIGANIMA UČENICE
pretuklu pet učenika.
02.11. IZBAČENE IZ INTERNATA
27. Dnevni Avaz Lejli Bilalac i Adnani Bašić dozvoljen
2014. Sanski Most Odbor Srednje
nastavak školovanja, ali im nije dozvoljeno da
poljoprivredne škole „Sanus
se vrate u internat
Futurum“ odlučio
78
Bojim se da mi dijete ne
http://tuzla.danas.info/2014/11/03/bojim-
03.11. Tuzla.danas. “pukne”: Pun je modrica i
28. se-da-mi-dijete-ne-pukne-pun-je-modrica-i-
2014 info podljeva, a ne želi reći ko ga
podljeva-a-ne-zeli-reci-ko-ga-tuce/
tuče
Nekada je razlika među http://www.sigma.ba/razonoda/nekada-je-
04.11. djecom bila u tome ko je razlika-medu-djecom-bila-u-tome-ko-je-
29. Sigma.ba
2014. dobar, a ko loš đak/ dobro ili dobar-a-ko-los-dak-dobro-ili-lose-dijete-a-
loše dijete, a danas? danas/
Tufo: Teško da postoji i jedno
06.11. http://www.startbih.info/Aktuelnost.aspx?i
30. Start dijete u bih koje nije bilo
2014. d=8580
izloženo vršnjačkom nasilju
07.11. Nezavisne Facebook kao oružje http://www.nezavisne.com/novosti/drustv
31.
2013. novine nasilnika o/Facebook-kao-oruzje-nasilnika-271764.html
Na području opštine Srbac za devet mjeseci
registrovano je 79 krivičnih djela, odnosno 17
više ili 27,40 posto nego u prošloj godini,
rečeno je za Srnu u srbačkoj Policijskoj
stanici. Srbačka policija rasvijetlila je 77 posto
krivičnih djela, te podnijela 65 prijava protiv
10.11. Srbac: U porastu broj izvršilaca, među kojima je 20 povratnika i
32. Oslobođenje
2014. krivičnih djela jedan maloljetnik. Za devet mjeseci
registrovano je jedno teško ubistvo Mare
Savić i njenog sina Slobodana iz srbačkog sela
Donji Kladari, koje je odmah rasvijetljeno. U
opštini Srbac za devet mjeseci registrovano je
i šest samoubistava i to pet vješanjem i jedno
vatrenim oružjem.
Benjamin Mujagić i Senaid
U tuči i pucnjavi ispred kluba „Bacchus“
Mujić i teškom stanju
11.11. povrijeđeni i zaštitari Dragiša Kenjić te Bojan
33. Dnevni Avaz KCUS Poslije krvavog
2014. Ninković. Motiv tuče i pucnjave su, navodno,
obračuna u Istočnom
nestali ili ukradeni mobitel.
Sarajevu
Amra Imširagić:Naučni
11.
doprinos je u tome što je
34. 11.201 Avantura.ba http://avantura.ba/?p=588
otkriveno da 1/5 djece
4.
pripada kategoriji nasilnika
TUŽILAŠTVO TRAŽI Sestre Arnela i Arijana Ožegović uhapšene
PRODUŽENJE PRITVORA nakon sukoba u kojem je povrijeđeno pet
14.11.
35. Dnevni Avaz ZA BLIZANKE osoba
2014.
Sarajevo Mjesec nakon Traži se produžavanje pritvora i za Edina
uličnog obračuna i pucnjave Mutića
Povodom Svjetskog dana prevencije nasilja
nad djecom i Međunarodnog dana djeteta, na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru
Poražavajući rezultati
organizirana je tribina pod nazivom "Nasilje u
17.11. istraživanja: Mladi su
36. Portal Buka medijima - nasilje u realnosti".
2014. uvjereni da je nasilje sasvim
http://www.6yka.com/novost/68385/poraz
normalna pojava
avajuci-rezultati-istrazivanja-mladi-su-
uvjereni-da-je-nasilje-sasvim-normalna-
pojava
Poražavajući rezultati
http://www.klix.ba/vijesti/bih/porazavajuc
17.11. istraživanja: Mladi su
37. Klix.ba i-rezultati-istrazivanja-mladi-su-uvjereni-da-
2014. uvjereni da je nasilje sasvim
je-nasilje-sasvim-normalna-pojava/141117113
normalna pojava
79
Učenika A. R. svakodnevno trpi torturu od

drugih đaka, koji ga navodno tuku, skidaju
NASILJE U OSNOVNOJ golog i udaraju četkom za ribanje poda. Iz
20.11. ŠKOLI: Đaci druga skidali Osnovne škole kažu da se radi o
38. Telegraf
2014. golog i tukli četkom za problematičnom detetu
ribanje poda! http://www.telegraf.rs/vesti/1316797-
nasilje-u-osnovnoj-skoli-djaci-druga-skidali-
golog-i-tukli-cetkom-za-ribanje-poda
MUJAN I SULJIĆ:
NARKOMAN NAS JE PRVI Trčeći za narkomanom, nažalost, posjekao
26.11. NAPAO NOŽEM sam komšiju Denisa H., ali nemam pojma
39. Dnevni Avaz
2014. Nasilje Nakon što su bez kako su povrijeđeni ostali putnici, kaže
razloga isjekli putnike u Almen Mujan
tramvaju
MLADIĆ ŠEST PUTA Đani Gačanin smješten na Klinici za
27.11. IZBODEN NOŽEM torokalnu hirurgiju KCUS-a
40. Dnevni Avaz
2014. Krvava tuča u sarajevskom Aladin Hajdarević se predao pripadnicima
naselju Sokolović-Kolonija policijske stanice Ilidža
24-GODIŠNJAKINJA
28.11. NAPALA MLADIĆA
41. Oslobođenje
2014. Prijavljena tri nasilništva u
Sarajevu
DECEMBAR
http://www.juznevesti.com/Drushtvo/Seks
ualno-nasilje-izrazeno-u-niskim-srednjim-
skolama.sr.html
U niškim srednjim školama 16 učenika
01.12. Seksualno nasilje izraženo u
42. Juzne vesti svakodnevno trpi neki vid seksualnog nasilja,
2014. niškim srednjim školama
dok je verbalno i fizičko najraširenije među
osnovcima, rezultati su istraživanja koje je
sprovelo Društvo za razvoj dece i mladih
“Otvoreni klub”.
Vršnjačko nasilje: drama u Roditelji tvrde da se sve dešavalo kod
blizini mostarske osnovne dvorišta OŠ „Zalik“, a dijete je od udaraca
04.12.
43. Dnevni Avaz škole skoro izgubilo dah.
2014.
Grupa učenika išutala Nasilnici su sve brutalniji, nedužnoj djeci
dječaka iz nižeg razreda lome i kosti
NAKON NAPADA NA
04.12.
44. Dnevni Avaz FATU SULJEVIĆ
2014.
Turčin ostaje u pritvoru
05.12. UHVAĆENI NA DJELU
45. Dnevni Avaz
2014. Maloljetnici ukrali tri Golfa
http://www.rtvtk.ba/index.php?option=co
m_content&view=article&id=34782:statistike-
70-posto-nasilje-nad-djecom-se-deava-u-
porodici&catid=81:europe&Itemid=197
Nasilje nad djecom postaje sve veći problem u
Statistike: 70 posto nasilja BiH. Ono što u posljednje vrijeme zabrinjava
05.12.
46. RTVTK.ba nad djecom se dešava u jesu monstruozna ubistva djece, koja su
2014.
porodici posljedica sve većeg nasilja među ljudima
uopšte. Djeca su žrtve nasilja, posebno zbog
uloge u društvu koja ih čini nemoćnim i
nezaštićenim. Da li jesmo kao društvo pali na
testu zaštite djece i kakvu im budućnost
nudimo???
80
NAKON NAGURAVANJA
U DEDIĆIMA KOD
08.12.
47. Dnevni Avaz SREBRENIKA
2014.
Mladić pao s mosta visokog
4 metra
ZDK U DESET MJESECI
„NESTALO“ 65
08.12. AUTOMOBILA
48. Oslobođenje
2014. Među 18 prijavljenih za
krađe vozila šest povratnika i
dva maloljetnika
http://hms.ba/ministar-hadziomerovic-ce-
zatraziti-da-policija-osigurava-skolu/
U povodu incidenta koji se u ponedjeljak
dogodio u dvorištu Srednje strojarsko-
Mostar: Ministar prometne škole u Mostaru, kada je desetak
10.12. Hrvatski
49. Hadžiomerović će zatražiti maskiranih osoba tijekom školskog odmora
2014. medijski servis
da policija osigurava školu kamenjem napalo i ozlijedilo pet učenika,
ministar obrazovanja, znanosti, kulture i
sporta Hercegovačko-neretvanske županije
(HNŽ) Zlatko Hadžiomerović posjetio je
spomenutu školu.
http://www.detinjarije.com/lekcije-koje-
sam-naucio-od-svojih-roditelja/
Svaki dan sa sobom nosi priliku da svesno ili
nesvesno i neplanirano uđemo u konflikt, a
svaki konflikt nam pruža priliku za lični
LEKCIJE KOJE SAM razvoj. Još od najmlađih dana izloženost
10.12.
50. Detinjarije.com NAUČIO OD SVOJIH optimalnoj dozi frustracije obezbeđuje
2014.
RODITELJA normalan razvoj. Tako će beba plačem tražiti
majku da zadovolji njenu potrebu za hranom.
Ako majka nije tu istoga trenutka, beba će
doživeti malu frustraciju, ali će takođe
shvatiti da majka nije deo nje, što je jedna od
prvih lekcija koje treba uspešno savladati.
http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/cla
nak/nasilje-u-skolama-hbza-76-posto-
'Nojevski' pristup anketiranih-srednjoskolaca-vrsilo-nasilje-nad-
Nasilje u školama HBŽ-a: 76 drugim-ucenicima/103276/ispis
10.12.
51. Bljesak.info posto anketiranih S druge strane, na pitanje kako treba postupiti
2014.
srednjoškolaca vršilo nasilje s nasilnicima oko 76 posto anketiranih
nad drugim učenicima ravnatelja škola i stručnih suradnika smatra
da im treba pružiti pomoć, dok oko 20 posto
smatra da ih treba kazniti.
http://www.057info.hr/vijesti/20141210/vrs
10.12. Portal Vršnjačko nasilje u školama
52. njackonasiljeuskolamaodfizickogdointernetsk
2014. 057info.hr od fizičkog do internetskog
og
Vučenović: “Neki ravnatelji i http://www.antenazadar.hr/clanak/2014/12
11.12. nastavnici zataškavaju /vucenovicnekiravnatelji
53. Antena Zadar
2014. vršnjačko nasilje kako škola inastavnicizataskavajuvrsnjackonasiljekakosk
ne bi došla na loš glas!” olanebidoslanalosglas/
http://www.yumama.com/vesti/11824dobr
Zabrinjavajuća statistika:
11.12. aprevencijamozezastitidecunainternetu.html
54. Yumama.com Vršnjačko nasilje najčešći
2014. Istraživanja su pokazala da čak 95 odsto
oblik nasilja na Internetu
nasilja na Internetu čini vršnjačko nasilje.
81
http://www.vecernji.ba/svaki-treci-roditelj-
bi-problem-rjesavao-izravno-s-nasilnikom-
Svaki treći roditelj bi 978842
12.12.
55. Vecernji.ba problem „rješavao“ izravno s Po mišljenju nastavnika, najčešći uzroci
2014.
nasilnikom nerazumijevanja između učenika i nastavnika
su u trećini slučajeva prkosan stav učenika
prema nastavniku
Debatni klub Srednje škole: www.mojkonjic.com/clanak/debatniklubsre
13.12.
56. MojKonjic.com Reagujmo na vršnjačko dnjeskolereagujmonavrsnjackonasilje/
2014.
nasilje 193074
http://www.gimnazijakakanj.com.ba/index.
php?view
Portal
17.12. Zloupotreba opojnih droga i =article&catid=31%3Anovosti&id=312%3Azl
57. Gimnazije
2014. maloljetnička delkivencija oupotreba%C2%ADopojnih%C2%A
Kakanj
Ddroga%C2%ADi%C2%ADmaloljetnika%C2
%ADdelkivencija&tmp%E2%80%A6
Prvi roditeljski Umjesto da se rješava
22.12.
58. portal u Crnoj vršnjačko nasilje se samo www.roditelji.me/blog/2014/12/
2014.
Gori zataškava
KLINIČKI CENTAR BANJA
25.12. LUKA
59. Dnevni avaz
2014. Preminuo mladić koji je
udaren flašom po glavi
25.12. Zagreb: Dječaka silovali, http://www.source.ba/clanak/622932422050
60. Source.ba
2014. drogirali i na silu tetovirali! 9/
Nakon incidenta u Novom
Sarajevu
30.12. Denial Č. (17) se tereti za pokušaj ubistva
61. Dnevni avaz Zatražen pritvor za
2014. komšije Enisa (58) i Faruka (18) Merdana
maloljetnika, napadnuti
Merdan u stabilnom stanju
Dječak Sergej (Serfey, 17) iz Rusije nikada nije

bio popularan u svojoj školi.
Naprotiv, često je bio žrtva maltretiranja
30.12. vršnjaka, koji su ga na kraju i ubili.
62. Dnevni avaz Učenici ubili vršnjaka
2014. Sigurnosne kamere zabilježile su trenutak u
kojem su mladića nasilnici sapleli te je udario
glavom o sto, usljed čega je došlo do pucanja
podjezične kosti, gušenja i smrti
Fočanskoj policiji obratio se R.Z. i prijavio da
su dvojica petnaestogodišnjaka iz ovog grada
njegovom jedanaestogodišnjem sinu, uz
prijetnju fizičkim napadom, iznudili 1.200
30.12. Maloljetnici od dječaka KM. Od tog novca, kako je naveo R.Z.,
63. Dnevni avaz
2014. iznudili 1.200 KM posredstvom O.N. iz Foče, 15-godišnjaci su
kupili dva mobitela. Policijski službenici,
kako je prenijela Srna, rade na rasvjetljavanju
svih okolnosti ovog događaja, a koji je
kvalifikovan kao iznuda.
JANUAR
02/01 Najnovije vesti KAD ĐACI TUKU: Šta to http://www.srbijadanas.com/clanak/skola-
64.
/2015 Srbija danas beše profesor? poligon-obracuna-02-01-2015
Maloljetnik koji je izbo http://hr.n1info.com/a20280/Vijesti/Malolje
02/01
65. N1 HR mladića u Karlovcu na tnik-koji-je-izbo-mladica-u-Karlovcu-na-
/2015
slobodi slobodi.html
82
http://www.evropanadlanu.com/#!Vr%C5%
03/01 Evropa na Vršnjačko nasilje putem A1nja%C4%8Dko-nasilje-putem-
66.
/2015 dlanu interneta interneta/czmf/D1A3281B-F31A-43CE-
A6BE-C366FD9E430D
http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/77833/
Radio
04/01 Maloljetnik saslušan zbog maloljetnik-saslusan-zbog-vrijedjanja-lgbt-
67. Televizija Crne
/2015 vrijeđanja LGBT aktiviste aktiviste.html
Gore
http://www.otisak.ba/brcko/25973-detalji-
Detalji silovanja u Brki kod
silovanja-u-brki-kod-brckog-maloljetnik-je-
05/01 Brčkog: Maloljetnik je
68. Otisak.ba djevojku-skinuo-golu-silovao-i-bacio-u-
/2015 djevojku skinuo golu, silovao
snijeg.html
i bacio u snijeg
Broj kazni u školi se smanjio http://portal.skola.ba/start/Novosti/Zaniml
06/01
69. Portal skola.ba za 75 posto i to samo zbog jivosti/tabid/281/ctl/Detail/mid/789/itemi
/2015
jedne metode d/1999/Default.aspx
08/01 Zlostavljanje povećava rizik http://metro-portal.hr/zlostavljanje-
70. Metro portal
/2015 za suicid povecava-rizik-za-suicid/89442
http://www.avaz.ba/clanak/157027/zbog-
Zbog pljačke prodavnice u
08/01 pljacke-prodavnice-u-buca-potoku-uhapsen-
71. Avaz.ba portal Buća potoku uhapšen
/2015 maloljetnik
maloljetnik
http://www.klix.ba/vijesti/sarajevo-
Sarajevo: Maloljetnik
08/01 maloljetnik-uhapsen-zbog-pljacke-
72. Klix.ba uhapšen zbog pljačke
/2015 prodavnice-ozmo/150108100
prodavnice Ozmo
http://dnevnik.ba/vijesti/bih/maloljetnik-
10/01 Maloljetnik osumnjičen za
73. Dnevnik.ba osumnjicen-za-silovanje-na-slobodi/1559
/2015 silovanje na slobodi
http://www.24sata.hr/crna-kronika-
Maloljetnik autom pokosio
11/01 news/maloljetnik-autom-pokosio-par-zena-
74. 24sata.hr par: Žena umrla, muškarac
/2015 umrla-muskarac-kriticno-401584
kritično
http://www.radiosarajevo.ba/novost/17703
11/01 Tučnjava ispred BBI centra:
75. Radio Sarajevo 2/tucnjavaispredbbicentramaloljetnikzboden
/2015 Maloljetnik zboden nožem
nozem
11/01 Tučnjava ispred BBI centra: 2/tucnjava-ispred-bbi-centra-maloljetnik-
76. Radio Sarajevo
/2015 Maloljetnik zboden nožem zboden-nozem
http://www.vecernji.hr/crna-
12/01 Maloljetnik mi je ukrao auto i kronika/maloljetnik-mi-je-ukrao-auto-i-
77. Večernji
/2015 njime ubio šogoricu njime-ubio-sogoricu-983552
Objavljen novi snimak

14/01 Dječak koji je ubio dvojicu muškaraca ima
78. Dnevni avaz terorista – IS zloupotrijebio
/2015 desetak godina
dječaka da izvrši likvidaciju
Split: Uvjetna kazna 32- Devetnaestogodišnja A.M.M. iz

14/01 godišnjem makrou – Tomislavgrada zaljubila se u oženjenog
79. Dnevni avaz
/2015 Podvodio studenticu iz BiH makroa V.B. što je dovelo do prostituiranja.
za 250 € Za dva mjeseca zaradila najmanje 12.500 KM
Svađa završila tragično-
14/01 Protiv Mervana podnesena je kaznena prijava
80. Dnevni avaz Mladić na vršnjaka ispalio
/2015 zbog teškog ubistva u pokušaju
rafal pa ga napao nožem
83
Srbija: Pokrenuta hitna Po hitnom postupku prikupljeni su svi dokazi

istraga nakon medijskih i činjenice vezane za ovaj slučaj i proslijeđeni
15/01
81. Dnevni avaz izvještaja „Policija istražuje tužilaštvu, rečeno je iz Ministarstva
/2015
djevojčice zbog golišavih unutrašnjih poslova. Na Facebooku ima po
fotografija 5000 pratilaca
Vrhovni sud RS povećao
Čavarkapa u martu prošle godine na Palama
15/01 kaznu ubici Sofije Vukadin -
82. Dnevni avaz pucao u glavu 17-godišnjoj Sofiji. Ukinuta
/2015 Lazaru Čavarkapi 12 godina
presuda Vladimiru Ćodi
zatvora
Dijete (10) i maloljetnik (14)
15/01 news/dijete-10-i-maloljetnik-14-zapalili-brod-
83. 24sata.hr zapalili brod, kafić i
/2015 kafic-i-standove-402206
štandove
U Kantonalnom sudu u Sarajevu jučer je
Meho Korać (19) sporazumnim priznanjem
krivice osuđen na kaznu zatvora u trajanju od
dvije godine i šest mjeseci zbog pokušaja
ubistva Adnana H. (22) 25.maja prošle godine
u 23.05 sati u Brčanskoj ulici u sarajevskom
17/01 Koraću dvije i po godine za naselju Otoka, općina Novi Grad.
84. Dnevni avaz
/2015 pokušaj ubistva Koraću je ukinut pritvor, dok se ostalim
akterima napada Amaru Avdiću (18),
Huseinu Ormanoviću (19) i Enesu
Muratoviću nastavlja suđenje. Avdić,
Ormanović i Muratović terete se za
učestvovanje u tučnjavi, u kojoj je pored 22-
godišnjaka, napadnut i H.A. (17).
Nastavljeno suđenje ubicama Admira
Veličanina
17/01 Nisu pronađeni tragovi DNK Demiru Mešiću (30) i Alisanu Hajrizu (26) na
85. Dnevni avaz
/2015 optuženog Mešića teret se stavlja da su 17. septembra 2011.
godine kod Žepča ubili Veličanina (27) iz
Doboja.
Ispovijest shrvanog oca 'Moj
http://www.jutarnji.hr/-moj-sin-se-ubio-u-
21/01 sin se ubio u zatvoru u Glini
86. Jutarnji.hr zatvoru-jer-su-ga-maltretirali-/1278134/
/2015 jer su ga maltretirali i čuvari i
drugi zatvorenici'
Kantonalni sud u Sarajevu osudio je jučer
23/01 Senada Muratovića (22), amara Fazlića (25) i
87. Dnevni avaz Osuđena trojica razbojnika
/2015 Anela Botića (28), jer su 24. avgusta prošle
godine počinili krivično djelo razbojništva.
Policijskoj stanici Vitez, Ilijan T. (28) iz Viteza

prijavio je u četvrtak u 20.15 sati da ga je u
24/01 U parku nožem uboden 28-
88. Dnevni avaz parku pored Srednje škole Vitez Boris Č. (24)
/2015 godišnjak
iz Viteza fizički napao, a zatim i nožem ubo u
stomak.
http://faktor.ba/sarajevo-maloljetnik-lisen-
27/01 Sarajevo: Maloljetnik lišen
89. Faktor slobode-zbog-teske-krade/
/2015 slobode zbog teške krađe
Srebrenik: Maloljetnik http://www.sodalive.ba/drustvo/srebrenik-

lažnim predstavljanjem maloljetnik-laznim-predstavljanjem-navodio-
28/01
90. Sodalive.ba navodio druge osobe da druge-osobe-da-uplate-ultra-kredit-na-
/2015
uplate ultra kredit na njegov njegov-telefonski-broj/
telefonski broj
84
http://www.avaz.ba/clanak/161075/malolje
29/01 Maloljetnik lopatom usmrtio
91. Avaz.ba portal tnik-lopatom-usmrtio-suprugu
/2015 suprugu
http://mondo.me/a422138/Info/Hronika/P
29/01 Priveden maloljetnik koji je riveden-maloljetnik-koji-je-bacio-
92. Mondo
/2015 bacio suzavac suzavac.html
http://www.cetinjskilist.com/info/vijesti/17
Identifikovan maloljetnik 57-identifikovan-maloljetnik-koji-je-
29/01
93. Cetinjski list koji je upotrijebio sprej u OŠ upotrijebio-sprej-u-o%C5%A1-njego%c5%A1-
/2015
Njegoš (TV Cetinje) tv-cetinje.html
http://www.glas-
30/01 Dvoje se učenika fizički
94. Glas Slavonije slavonije.hr/259611/3/Dvoje-se-ucenika-
/2015 sukobilo zbog utičnice
fizicki-sukobilo-zbog---uticnice
FEBRUAR
Sedam godina od tragične smrti Denisa
Mrnjavca
Na spomen-ploči pored tramvajske stranice
kod Srednje tehničke škole jučer je položeno
07/01 Svaki tramvaj majku Anu cvijeće i odana počast Denisu Mrnjavcu,
95. Dnevni avaz
/2015 podsjeti na ubistvo jedinca učeniku kojeg su prije sedam godina
hladnokrvno ubila trojica delinkvenata.
Denisa su se prisjetili članovi porodice,
rodbina, prijatelji te školski drugovi iz
Katoličkog školskog centra.
Dogovorena tuča završila ubistvom 19-
godišnjaka
Policija uhapsila Anđela Markovića (19), koji
je Aleksandra Rolda (19) nožem izbo u
predjelu abdomena i grudnog koša; Odranije
08/02 Izbo suparnika i ostavio ga
96. Dnevni avaz bili u sukobu
/2015 da iskrvari na snijegu
Banjalučanin Aleksandar Rold (19) ubijen je u
petak uvečer na sportskom terenu Osnovne
škole „Jovan Cvijić, a policija je uhapsila
njegovog vršnjaka Anđela Markovića, koji se
sumnjiči za ovo krivično djelo.
08/02 Dalmatinski Trogir: Maloljetnik http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/trogir--
97.
/2015 portal podmetnuo požar u stanu maloljetnik-podmetnuo-pozar-u-stanu/2597
Anđelo Marković (19), koji se sumnjiči da je u
petak uvečer nožem ubio vršnjaka
09/02 Vršnjaka krvnički izbo deset Aleksandra Rolda, predat je u subotu
98. Dnevni avaz
/2015 puta Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci, a
postupajući tužilac je nakon ispitivanja
predložio mjeru pritvora.
Banjalučka policija uhapsila je dvojicu od
trojice osumnjičenih za izazivanje incidenta u
kojem je u petak rano ujutro ranjen zaštitar
10/02 Policija uhvatila dvojicu
99. Dnevni avaz kluba K4, Mile Plejić. Kako se navodi u
/2015 mladića
saopćenju, uhapšeni su B.Ć. (23), i D.A. (26),
dok je treći osumnjičeni, čiji su inicijali G.M.
(23) u bijegu i za njim je raspisana potjernica.
Maloljetnik (15) iz http://www.avaz.ba/clanak/163350/malolje
11/02
100. Dnevni avaz svlačionice škole krao tnik-15-iz-svlacionice-skole-krao-
/2015
mobitele mobitele#sthash.ALwDRF48.dpuf
85
12/02 TUZLA Maloljetnik uhvaćen http://www.avaz.ba/clanak/163592/tuzla-

101. Dnevni avaz
/2015 sa 24 paketića droge maloljetnik-uhvacen-sa-24-paketica-droge
1302/ Teslić: Maloljetnik odvijačem
102. Radio Sarajevo 7/teslic-maloljetnik-odvijacem-ranio-
2015 ranio školskog druga
skolskog-druga
Policijskoj stanici Teslić prekjučer je oko 12
sati iz Doma zdravlja u ovom gradu
prijavljeno da je u ovoj ustanovi ljekarsku
pomoć zatražio 17-godišnjak iz Teslića koji je
14/02 Šrafcigerom ubo u stomak
103. Dnevni avaz zadobio ubodnu ranu u predjelu stomaka.
/2015 školskog druga
Nakon što mu je ukazana ljekarska pomoć,
povrijeđeni maloljetnik prevezen je u Bolnicu
„Sveti apostol Luka“ u Doboju, gdje je
zadržan na liječenju.
Zeničan A.O. prebačen je u Kantonalnu bolnicu s
povredama glave, nakon tuče koja se dogodila
sinoć iza 21 sat u centru Zenica, u ugostiteljskom
objektu „Gaudeamus“. Iako očevici tvrde da je
bilo upotrebe oružja, za sada nema zvanične
15/02
104. Dnevni avaz Mladić prebačen u bolnicu potvrde iz policije da li se radilo o fizičkom
/2015
obračunu ili upotrebi oružja. Policija je, prema
prvim informacijama, privela najmanje tri osobe
koje su bježale iz kafića u obližnji park i po
ulicama, ali za sad nema indicija o direktnim
akterima.
Edin Šebo (24) iz sarajevskog naselja Buča
Potok uhapšen je pod teškim optužbama za
seksualno zlostavljanje, odnosno silovanje
osmogodišnjeg dječaka, potvrđeno je jučer iz
17/02 Tužilaštva Kantona Sarajevo. Općinski sud
105. Dmevni avaz Mladić silovao dječaka
/2015 odredio je osumnjičenom mladiću
jednomjesečni pritvor na prijedlog Tužilaštva
KS. Prema izvorima iz Tužilaštva KS, Šebo je
priznao počinjenje krivičnog djela, a sumnjiči
se za spolni odnos s djetetom.
Pirpadnici Ministarstva unutrašnjih poslova
(MUP) Kantona Sarajevo (KS) uhapsili su jučer
dva sata poslije ponoći u sarajevskoj ulici
Nerkeza Smajlagića ,Almira Kosu (30) iz Trnova
Koso potegao nož na Kremu zbog sumnje da je preksinoć oko 20.05 sati u selu
18/02
106. Dnevni avaz zbog podjele plijena od Dejčići kod Trnova nožem usmrtio Sedina
/2015
pljačke Kremu (29) iz Sarajeva. Osim Kose, pripadnici
MUP-a KS uhapsili su i Aldijanu Bajraktarević
(20) iz Sarajeva, ali kako nam je potvrđeno iz
MUP-a KS, ona je jučer saslušana u svojstvu
svjedoka, a potom puštena na slobodu.
Osnovni sud Gradiška: http://gin.ba/vijesti/hronika/2818-osnovni-
18/02
107. Glas Srpske Maloljetnik priznao da je sud-gradiska-maloljetnik-priznao-da-je-
/2015
usmrtio mladića usmrtio-mladica
http://www.nezavisne.com/novosti/hronik
25/02 Nezavisne Maloljetnik dječaka prisilio
108. a/Maloljetnikdjecakaprisilionaoralniseks2909
/2015 novine na oralni seks Hronika
68.html
SARAJEVO: Maloljetnik
25/02 http://hms.ba/sarajevo-maloljetnik-krao-
109. HMS portal krao, otimao, provaljivao u
/2015 otimao-provaljivao-u-kuce-palio-automobile/
kuće i palio automobile
86
MART
ILIDŽA Pretučeni
01/03 Dnevni Avaz - http://www.avaz.ba/clanak/166414/ilidza-
110. maloljetnik u životnoj
/2015 portal pretuceni-maloljetnik-u-zivotnoj-opasnosti
opasnosti
http://www.nezavisne.com/novosti/svijet/
02/03 Nezavisne Škola zatvorena zbog
111. Skola-zatvorena-zbog-kriminala-i-nasilja-
/2015 novine kriminala i nasilja
291883.html
Dvojica uhapšenih pušteni na slobodu
Sedamnaestogodišnji DŽ.A s Ilidže, koji je
preksinoć pretučen ispred jednog
ugostiteljskog objekta u Maloj aleji na Ilidži,
zadobio je teške tjelesne povrede, opasne po
život. Pacijent Dž.A. (17) primljen je na
Kliniku urgentne medicine s teškim
povredama glave koje su opasne po žovot.
02/03 Maloljetnik životno ugrožen Smješten je na Odjelu intenzivne njege
112. Dnevni Avaz
/2015 Tuča ispred kafića u Sarajevu Klinike za neurohirurgiju i pod strogim je
nadzorom ljekara - kazala nam je Muamera
Šehić, potparol KCUS-a. Podsjećamo,
maloljetnik je preksinoć oko 22.25 sati
povrijeđen u tuči u kojoj je učestvovalo više
osoba. Zbog sumnje da su maloljetniku
nanijeli teške tjelesne povrede, oko 1.15 sati
uhapšeni su D.A (29) i H.H. (24) s Ilidže. Oni
su nakon ispitivanja pušteni na slobodu.
Natalija Jakovljević: http://maglocistac.rs/natalija-jakovljevic-

03/03
113. Maglo Čistač vršnjačko nasilje - posledica vrsnjacko-nasilje-posledica-razorenog-
/2015
razorenog društva drustva/
Na sina legendarnog borca Teritorijalne

Ubijen sin ratnog heroja odbrane BiH Ramiza Salčina dva hica ispalila
03/03 ŠOK U SARAJEVU: Mladić nepoznata osoba u naselju Mojmilo;
114. Dnevni Avaz
/2015 Adnan Salčin brutalno Primijećen bijeli Golf 3 u kojem je bilo više
likvidiran usred dana osoba; Adnan je ubijen nekoliko stotina
metara od mjesta gdje je poginuo njegov otac
Apel roditeljima djece http://ljubuski.net/15182-apel-roditeljima-
04/03
115. Ljubuski.net školskog uzrasta povodom djece-skolskog-uzrasta-povodom-
/2015
internetskog nasilja internetskog-nasilja
http://www.centralna.ba/crna-
04/03 Maloljetnik iz Busovače kronika/item/5861-maloljetnik-iz-
116. Centralna.ba
/2015 osumnjičen za tešku krađu busova%C4%8De-osumnji%C4%8Den-za-
te%C5%A1ku-kra%C4%91u
http://www.gradiska.com/vijesti/gradiska/
04/03 Maloljetnička delikvencija u
117. Gradiska.com drustvo/maloljetnicka-delikvencija-u-
/2015 Gradišci
gradisci.html
04/03 Maloljetnici krali automobile http://www.rtvbn.com/335741/Maloljetnici-
118. Rtvbn.com
/2015 u Požegi krali-automobile-u-Pozegi
Salčinov ubica još na slobodi Dvojica muškaraca saslušana u policiji, nakon
04/03 ISTRAGA Nakon čega je utvrđeno da nemaju veze sa
119. Dnevni Avaz
/2015 hladnokrvne likvidacije sina likvidacijom Adnana Salčina; Ubistvo
ratnog heroja šokiralo građane Sarajeva
Djeca šehida prepuštena ulici
04/03 Čekamo da se uspostavi vlast, jer ne znamo
120. Dnevni Avaz Predstavnici udruženja FBiH
/2015 kome bismo sad protestirali, dodaje Kituša
apeliraju na nadležne
87
http://www.vecernji.hr/crna-
05/03 Odgojni zavod za serijskog
121. Vecernji.hr kronika/medimurje-odgojni-zavod-za-
/2015 maloljetnog provalnika
serijskog-maloljetnog-provalnika-993277
05/03 http://www.danas.rs/dodaci/psihologija/vr
122. Danas.rs Vršnjačko nasilje
/2015 snjacko_nasilje.62.html?news_id=298289
Mladići iznuđivali http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-
06/03 maloljetnicu: Šutnju platila s kronika/Mladici-iznudivali-maloljetnicu-
123. Novilist.hr
/2015 400.000 kuna ukradenih iz Sutnju-platila-s-400.000-kuna-ukradenih-iz-
očevog sefa ocevog-sefa
08/03 Pressreader.co Škole nemaju timove koji http://www.pressreader.com/croatia/24sata
124.
/2015 m brzo mogu riješiti nasilje /20150308/281728382986005/TextView
http://www.news-
09/03 Beograd: Maloljetnik nožem
125. News-blic.com blic.com/vijestiregija/beograd-maloljetnik-
/2015 izbo sirijskog državljanina
nozem-izbo-sirijskog-drzavljanina/
Sijevale šake u Ferhadiji,
Sarajevski policajci nisu zabilježili incident u
dvojica dječaka bez razloga
09/03 Ferhadiji i nije im poznato ko su mladići koji
126. Dnevni Avaz premlaćena na pofalićima
/2015 su se potukli; Otac jednog od dječaka tvrdi da
SARAJEVO: Vatreni vikend
je napadnut bez ikakvog povoda.
na ulicama bh. prijestonice
Pucali iz vozila u pokretu,
četvorica povrijeđena
09/03 U pucnjavi povrede zadobili A.K. (25), S.M.
127. Dnevni Avaz KRIMINAL Iz automobila
/2015 (25), J.E. (25) i Ć.E. (42) iz Sarajeva
izrešetali restoran „Igman“ na
Ilidži
10/03
128. Citytime.hr Cyberbullyng http://www.citytime.hr/cyberbullyng/
/2015
Maloljetnici se potukli ispred http://www.radiosarajevo.ba/novost/18265
10/03 RadioSarajevo.
129. Ekonomske škole u Sarajevu, 2/maloljetnici-se-potukli-ispred-ekonomske-
/2015 ba
jedan završio u bolnici skole-u-sarajevu-jedan-zavrsio-u-bolnici-foto
Maloljetni čapljinski
http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/m
10/03 prijestupnici kazne će
130. Bljesak.info aloljetni-capljinski-prijestupnici-kazne-ce-
/2015 izdržavati društveno-
izdrzavati-drustvenokorisnim-radom/111231
korisnim radom
10/03 http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/rs
131. Bljesak.info RS formira registar pedofila
/2015 -formira-registar-pedofila/111212
http://www.nezavisne.com/novosti/drustv
10/03 Cvijanovićeva: Pooštriti
132. Nezavisne.com o/Cvijanoviceva-Poostriti-kazne-protiv-
/2015 kazne protiv pedofila
pedofila-293297.html
10/03 http://niksicki.me/portal/protiv-nasilja-
133. Niksicki.me Protiv nasilja nikako nasiljem
/2015 nikako-nasiljem/
Oči porodice ubijenog mladića
Porodicu nisu kontaktirali ni policija ni
10/03 uprte u istražitelje
134. Dnevni avaz Tužilaštvo, kaže Adnanov brat Mirza
/2015 SARAJEVO Istraga o likvidaciji
Policija još nema osumnjičene
Adnana Salčina tapka u mjestu
Seksualno nasilje nad djecom http://www.etrafika.net/izdvojeno/16663/s
11/03
135. Etrafika.net sve češće, problem eksualno-nasilje-nad-djecom-sve-ucestalije-
/2015
nedostatak registra pedofila problem-nedostatak-registra-padofila/
11/03 Maloljetnik izbo muškarca http://www.vecernji.ba/maloljetnik-izbo-
136. Vecernji.ba
/2015 jer mu je legao u krevet muskarca-jer-mu-je-legao-u-krevet-994415
11/03 Međuvršnjačko nasilje u http://www.biscani.net/meduvrsnjacko-
137. Biscani.net
/2015 Bihaću nasilje-u-bihacu/
Maloljetnik silovao 7-
12/03 godišnjaka
138. Dnevni avaz
/2015 Stanovnici tešanjskog naselja
Medakovo u šoku
88
12/03 Sigurnost učenika narušava http://www.abc.ba/novost/28476/sigurnost

139. Abc.ba
/2015 međuvršnjačko nasilje -ucenika-narusava-meduvrsnjacko-nasilje
13/03 http://www.nezavisne.com/index/nezavisn
140. Nezavisne.com Vršnjačko nasilje
/2015 istav/Vrsnjacko-nasilje-293966.html
http://www.glas-
13/03 Glas - “Krivi” učitelji i policija, iako
141. slavonije.hr/263560/4/Krivi-ucitelji-i-
/2015 Slavonije.hr su roditelji najslabija karika
policija-iako-su-roditelji-najslabija-karika
http://www.danas.rs/dodaci/
Kako razrešiti najčešće
13/03 psihologija/kako_razresiti_najcesce_nesporaz
142. Danas.rs nesporazume u procesu
/2015 ume_
razvoda
u_procesu_razvoda.62.html?news_id=298712
U školi prijetila da će
puškom prevaspitati Direktor OŠ „Harmani I“ prijavio prijetnje
14/03 napadače na unuku Jasminke Samardžić-Baković
143. Dnevni avaz
/2015 BIHAĆ Policija privodila Dvojica dječaka držala su S.D. dok su je dvije
nanu koja je prijavila djevojčice udarale, navodi nana Jasminka
zlostavljanje djevojčice
Tuča i pucnjava zbog hrane
14/03
144. Dnevni avaz U pekari „Žitopeka“ u Banjoj
/2015
Luci
http://banjalucanke.com/2015/03/14/slika-
14/03 Banjalucanke.c Slika našeg društva: Nasilje u
145. naseg-drustva-nasilje-u-porodici-sve-
/2015 om porodici sve izraženije
izrazenije/
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska
15/03 SlobodnaDalm U većini veza među mladima
146. /tabid/66/articleType/ArticleView/
/2015 acija.hr u Hrvatskoj događa se nasilje
articleId/278475/Default.aspx
16/03 Mladi ljudi kao alternativa http://www.bbm.edu.ba/index.php/vijest/1

147. Bbm.edu.ba
/2015 nasilju 60-mladi-ljudi-kao-alternativa-nasilju
http://surfujpametno.roditelji.me/2015/03/
16/03 Surfujpametno. Šta svaki roditelj treba da
148. 16/sta-svaki-roditelj-treba-da-zna-o-
/2015 roditelji.me zna o cyberbullyingu?
cyberbullyingu/
Internet-kriminalci i djeca od
13 godina Većina onih koji koriste Internet, kada bi znali
16/03
149. Dnevni Avaz CYBER KRIMINAL Saša na šta su sve kriminalci spremni, nikada se ne
/2015
Petrović, inspektor u FUP-u, bi logirala
za 'Avaz'
Maloljetnik osumnjičen za http://www.cdm.me/drustvo/hronika/mal
18/03
150. Cdm.me ranjavanje Popovića pušten oljetnik-osumnjicen-za-ranjavanje-popovica-
/2015
da se brani sa slobode pusten-da-se-brani-sa-slobode
http://www.otisak.ba/crna-hronika/27286-
18/03 MALOLJETNIK SJEKIROM
151. Otisak.ba maloljetnik-sjekirom-napao-emira-
/2015 NAPAO EMIRA POROBIĆA
porobica.html
Bušili gume na
18/03 Policija otkrila dječake s Breke koji su oštetili
152. Dnevni Avaz automobilima da bi se
/2015 33 vozila
osvetili komšijama
18/03 Maloljetnik sjekirom napao
153. Dnevni Avaz Incident u Sarajevu
/2015 Emira Porobića
Razbojništvo u Kumičićevoj http://www.035portal.hr/vijest/crna-
19/03
154. 035portal.hr ulici počinili maloljetnik i 18- kronika/razbojnistvo-u-kumicicevoj-ulici-
/2015
godišnjak pocinili-maloljetnik-i-18-godisnjak-853
Uhapšen učenik srednje
19/03 http://tvzonaplus.rs/uhapsen-ucenik-
155. Tvzonaplus.rs mašinske zbog napada na
/2015 srednje-masinske-zbog-napada-na-vrsnjaka/
vršnjaka
89
19/03 Kako iskoreniti nasilje u http://www.tvbest.rs/142774-kako-

156. Tvbest.rs
/2015 školama iskoreniti-nasilje-u-skolama
http://www.avaz.ba/clanak/169351/70-
19/03 70 posto učenika na nasilje bi
157. Avaz.ba posto-ucenika-na-nasilje-bi-odgovorilo-
/2015 odgovorilo nasiljem
nasiljem
Otac učenika prijetio dječaku Policija pronašla nož u vozilu S.S.; Teži
19/03 da će ga ubiti incident, prema riječima Teufika Muhibića,
158. Dnevni Avaz
/2015 SARAJEVO: Drama u direktora škole, spriječio nastavnik
dvorištu Šeste osnovne škole vjeronauke; Sin S.S. dobivao prijetnje
Učitelji pod pritiskom
Žustra rasprava vodila se zbog ovog
roditelja dijele petice
19/03 problema, jer smatramo da taj uspjeh nije
159. Dnevni Avaz OBRAZOVANJE: Zasjedao
/2015 realan, rekla Borovina; Ove godine u odnosu
Aktiv direktora osnovnih i
na prethodnu 1084 manje učenika
srednjih škola
19/03 U tramvaju oteo mobitel
160. Dnevni Avaz Priveden lopov u Sarajevu
/2015 maloljetniku
Sarajevski policajci prekjučer su u 17.30 sati
uhapsili maloljetnog B.E (17) iz Sarajeva zbog
sumnje da je nanio teške tjelesne povrede
19/03 Emiru Porobiću iz Sarajeva. Uhapšeni je u
161. Dnevni Avaz Spec
/2015 ulici Sutjeska sjekirom napao Porobića, koji je
zaustavio prepirku između nekoliko
maloljetnika, nakon čega je došla policija i
legitimirala sve učesnike.
http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/u
20/03 Učenici prekršajni nalog
162. Bljesak.info cenici-prekrsajni-nalog-zbog-vrijedanja-
/2015 zbog vrijeđanja Bošnjaka
bosnjaka/112166
20/03 Vršnjačko nasilje već među http://www.juznevesti.com/Hronika/Vrsnja
163. Juznevesti.com
/2015 petacima cko-nasilje-vec-medju-petacima.sr.html
VRŠNJAČKO NASILJE
http://www.blic.rs/Vesti/Srbija/544092/VR
20/03 Udario druga u školi
164. Blic.rs SNJACKO-NASILJE-Udario-druga-u-skoli-
/2015 pesnicom bez ikakvog
pesnicom--bez-ikakvog-povoda
povoda
RODITELJSKA VASPITNA:
21/03 SrbijaDanas.co http://www.srbijadanas.com/clanak/roditelj
165. Lekcija jednog oca koja je
/2015 m ska-vaspitna-foto-21-03-2015
oduševila svet (FOTO)
21/03 Tuzla: U tuči maloljetnik http://tuzlalive.ba/tuzla-u-tuci-maloljetnik-
166. TuzlaLive.ba
/2015 ostao bez testisa! ostao-bez-testisa/
Braća pretukla vozača
21/03 autobusa Maloljetnik se posvađao sa vozačem zbog
167. Dnevni Avaz
/2015 U Čović-Polju kod Donjeg karte pa pozvao brata u pomoć
Žabara
http://www.glasistre.hr/vijesti/crna_kronik
23/03 Maloljetnik lažno dojavio da a/maloljetnik-lazno-dojavio-da-je-bomba-u-
168. Glasistre.hr
/2015 je bomba u školi skoli-496262
Srednjoškolci propustili više

24/03 od milion časova Od 1.074.444 izostanka, 849.832 opravdana i
169. Dnevni Avaz
/2015 IZOSTANCI Podaci iz četiri 224.612 neopravdanih
gradske općine
U bugojanskom naselju Vučipolje preksinoć
oko 21.30 sati desila se nesreća u kojoj su
25/03 učestvovali Hyundai Terracan i Golf 5, u kojoj
170. Dnevni Avaz Maloljetnik izazvao udes
/2015 je lakše povrijeđen maloljetni vozač Golfa 5.
Vozač Golfa je usljed neprilagođene brzine
udario u vozilo džip Terracan, odbio se i
90
udario u betonski dio ograde. Maloljetni

vozač zadobio je lakše povrede glave te je
prevezen u Dom zdravlja Bugojno. Uviđaj su
obavili pripadnici PS Bugojno.
http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=H
Apelacioni sud potvrdio
ronika&clanak=483015&datum=2015-03-
25/03 odluku sudije za istrage:
171. Dan.co.me 25&naslov=Maloljetnik%20pu%B9ten%20na
/2015 Maloljetnik pušten na
%20slobodu
slobodu
http://refleksija.me/index.php/vijesti/drust
25/03 Podgorica: „Maloljetnik, vo/item/1086-podgorica-maloljetnik-
172. Refleksija.me
/2015 nasilnik i delikvent“ nasilnik-i-delikvent
http://drmaj.ba/sticenik-kaznenog-zavoda-
26/03 Štićenik kaznenog zavoda
173. Drmaj.ba pokusao-izvrsiti-samoubistvo/
/2015 pokušao izvršiti samoubistvo
http://mladiinfo.me/odrzana-konferencija-o-
27/03 Održana konferencija o
174. Mladiinfo.me maloljetnickoj-delinkvenciji/
/2015 maloljetničkoj delinkvenciji
http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tab
29/03 Slobodnadalma Maloljetnik teško ozlijedio id/72/articleType/ArticleView/articleId/280
175.
/2015 cija.hr šaku u „igri“ s pirotehnikom 132/Default.aspx
http://www.info-ks.net/vijesti/crna-
Prizren: Zbog svađe preko
30/03 hronika/53783/prizren-ucenik-nozem-izbo-
176. Bosnjak-ks.com facebooka, nožem izbo
/2015 skolskog-druga
školskog druga
http://www.federalna.ba/bhs/vijest/126155
Socijalni radnici optuženi za
30/03 /video-nisu-sprijecili-seksualno-zlostavljanje-
177. Federalna.ba nesavjestan rad i dalje rade
/2015 maloljetnice
sa djecom
http://www.info-ks.net/vijesti/crna-
30/03 Prizren: Učenik nožem izbo
178. Info-KS.net hronika/53783/prizren-ucenik-nozem-izbo-
/2015 školskog druga
skolskog-druga
Seksualno zlostavljane
http://tuzlanski.ba/seksualno-zlostavljane-
30/03 djevojčice iz Tuzle: Svi
179. Tuzlanski.ba djevojcice-iz-tuzle-svi-optuzeni-optuzeni-
/2015 optuženi i dalje rade sa
dalje-rade-s-djecom-video/
djecom
http://www.avaz.ba/clanak/171281/policija
Policija identifikovala osobe
31/03 -identifikovala-osobe-koje-su-zapalile-
180. Avaz.ba koje su zapalile zastave BiH i
/2015 zastave-bih-i-sad-u-doboju
SAD u Doboju
http://www.koprivnica.net/vijesti/vijesti-
Maloljetnik pijan provalio u
31/03 pregled/27511-maloljetnik-pijan-provalio-u-
181. Koprivnica.net nogometni klub pa vrijeđao i
/2015 nogometni-klub-pa-vrijedao-i-omalovazavao-
omalovažavao policajce
policajce
31/03 Maloljetnik ga izudarao http://www.vijesti.me/vijesti/maloljetnik-

182. Vijesti.me
/2015 letvom po glavi ga-izudarao-letvom-po-glavi-826509
31/03 http://www.hronika.ba/vitez-
183. Hronika.ba Maloljetnik zapalio štalu
/2015 index/maloljetnik-zapalio-%C5%A1talu.html
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/12
31/03 Vršnjačko nasilje ne stvara 5/Dru%C5%A1tvo/1875083/Vr%C5%A1nja
184. RTS.rs
/2015 škola %C4%8Dko+nasilje+ne+stvara+%C5%A1kola
.html
91
APRIL
Istraživanje učenika: gorući http://www.kameleon.ba/index.php/lifestyl
01/04
185. Kameleon.ba problem vršnjačkog nasilja u e/Istrazivanje-ucenika-goruci-problem-
/2015
školama vrsnjackog-nasilja-u-skolama
02/04 AKCIJA „POBEDI SEBE ZA http://www.kragujevacke.rs/DRUSTVO/P
186. Kragujevacke.rs
/2015 BOLJE SUTRA” OBEDI-SEBE/
Redakciji našeg lista obratio se brat Armine
Kovač iz Donjeg Vakufa s informacijom da je
njegova 15-godišnja sestra iz naselja Kutanja
nestala. Prema njegovim riječima, posljednji
02/04 Nestala tinejdžerka
187. Dnevni avaz put je viđena u subotu, 28. Marta, između 22 i
/2015 Donji Vakuf
23 sata u centru Donjeg Vakufa, a od tada joj
se gubi svaki trag. Za bilo kakvu informaciju
ili saznanje porodice moli da se kontaktira na
broj 063/440-329.
Sarajevska policija uhapsila Adnana M.,
Petorica je držala u vikendici
Elmedina Š., Muhameda M., Nermina B. i
dva dana, jedan je silovao
04/04 Elvira E. zbog protivpravnog lišavanja
188. Dnevni avaz ŠOKANTNO: Djevojka
/2015 slobode djevojke.
prijavila simpatiju i njegove
Djevojka, navodno, bila zaljubljena u
prijatelje za napastvovanje.
Nermina B., koji se sumnjiči da ju je silovao
Igrao se s oružjem: http://www.24sata.hr/crna-kronika-
05/04
189. 24sata.hr Maloljetnik propucao svoju i news/cistio-oruzje-maloljetnik-16-propucao-
/2015
očevu nogu sebe-i-muskarca-54-413369
http://www.danas.rs/danasrs/srbija/novi_s
06/04
190. Danas.rs Nedjelja bezbednosti mladih ad/nedelja_bezbednosti_mladih.40.html?new
/2015
s_id=299890
Ostavila dijete na parkingu u
Policija pronašla Lejlu Nedić, majku djeteta,
Prijedoru da prosjači
06/04 koja je u Prijedor stigla iz Gradačca.
191. Dnevni avaz Djevojčica satima stajala na
/2015 Majci uručen prekršajni nalog zbog
vjetru i uz plač dozivala
navođenja djeteta na prosjačenje
majku
Deset dana od nestanka
08/04
192. Dnevni avaz Ni traga djevojčici Armini Prošle subote nestala nakon izlaska
/2015
Kovač
SARAJEVO Stanovnici
Peti slučaj masovnog bušenja guma u četiri
09/04 Koševskog Brda na meti
193. Dnevni avaz mjeseca
/2015 obijesnih vandala
Na Breki privođeni maloljetnici
Izbušene gume na 38 auta
SARAJEVO: Stanari U 24 sata u Domu u Nedžarićima desila se
uznemireni, roditelji dva incidenta s istim akterima
10/04
194. Dnevni avaz ogorčeni na Upravu; Jasmin Saračević uboden nožem
/2015
Tuče i krvavi okršaji u Nemoguće je zabraniti posjete i ulaske, kaže
Studentskom domu Šehić
DONJI VAKUF: Petnaest
dana od nestanka 15godišnje
Armine Kovač Policija želi isključiti mogućnost da je Armina
12/04 Policija želi isključiti završila u rijeci
195. Dnevni avaz
/2015 mogućnost da je Armina Dronom pregledana minska polja u čijoj je
završila u rijeci Policija i blizini nestala starica Halima Paleškić
rafteri započeli potragu u
rijeci Vrbas
Zagreb: Dječaku (13) u svađi http://dnevnik.hr/vijesti/crna-
12/04 na igralištu razbijena kronika/zagreb-djecaku-13-u-svadji-na-
196. Dnevnik.hr
/2015 lubanja, liječnici mu spasili igralistu-razbijena-lubanja-lijecnici-mu-
život spasili-zivot---380343.html
92
Maloljetnik jedan od dvojice http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/mal

14/04
197. Gol.dnevnik.hr uhićenih torcidaša: 'HNS oljetnik-jedan-od-dvojice-uhicenih-torcidasa-
/2015
naletio na 'emotivce' hns-naletio-na-emotivce---380636.html
14/04 Prepolovljen broj maloletnih http://radiobanker.rs/prepolovljen-broj-
198. RadioBanker.rs
/2015 prestupnika u Nišu maloletnih-prestupnika-u-nisu/
15/04 Maloljetnik u 3 krađe odnio
199. Nezavisne.com a/Maloljetnik-u-3-kradje-odnio-oko-2000-
/2015 oko 2.000 KM
KM-299786.html
15/04 Maloljetnik iz Bijeljine http://www.brcko.tv/bih/maloljetnik-iz-
200. Brdsko.tv
/2015 prijavljen zbog krađe bijeljine-prijavljen-zbog-krade/
http://www.mojportal.ba/novost/212477/1
17/04 Učenik sedmog razreda
201. Pravda.rs 3-godisnjak-snimio-oralni-seks-s-djevojcicom-
/2015 nožem iskasapio vršnjaka
pa-naplacivao-gledanje
KUDA IDEŠ SRBIJO?
http://beta.informer.rs/vesti/hronika/10898
17/04 Sedmak nožem isekao
202. Informer.rs /KUDA-IDES-SRBIJO-Sedmak-nozem-
/2015 vršnjaka na Novom
isekao-vrsnjaka-na-Novom-Beogradu
Beogradu!
18/04 Učenika na času nožem http://www.rtvbn.com/341091/Ucenika-na-
203. RTVBN.com
/2015 napao vršnjak casu-nozem-napao-vrsnjak
VRHOVNI SUD FBiH
Oslobođeni Jasmin Nezić Akteri pucnjave terećeni za teško djelo protiv
20/04 Bljuto i Damir Bašanović ljudi i imovine, izazivanje opće opasnosti i
204. Dnevni avaz
/2015 Prkuli nelegalno posjedovanje oružja, ali ne i za
Ko će odgovarati za smrt Pivićevo ubistvo
Amera Pivića?
20/04 Maloljetnik je proizvodio i
205. 24sata.hr news/maloljetnik-je-proizvodio-i-prodavao-
/2015 prodavao markice s LSD-om
markice-s-lsd-om-415558
20/04 Uhapšen maloljetnik zbog
206. Nezavisne.com a/Uhapsen-maloljetnik-zbog-sest-kradja-
/2015 šest krađa
300799.html
13-godišnjak snimio oralni http://www.mojportal.ba/novost/212477/1
20/04
207. MojPortal.ba seks s djevojčicom, pa 3-godisnjak-snimio-oralni-seks-s-djevojcicom-
/2015
naplaćivao gledanje pa-naplacivao-gledanje
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/12
20/04 Svako drugo dete trpi neku 5/Dru%C5%A1tvo/1895157/
208. RTS.rs
/2015 vrstu nasilja Svako+drugo+dete+trpi+neku+vrstu+nasilja.
html
ŠOKANTNO: Masakr u Motivo napada za sada nepoznati
21/04 srednjoj školi u Barceloni Imao popis 25 osoba koje je želio ubiti, među
209. Dnevni avaz
/2015 Učenik ubio nastavnika i kojima su bili nastavnici i učenici
ranio četiri osobe Upozorio nekoliko svojih prijatelja
KISELJAK: Valentino Vujica

tvrdi da ga je oteo rođak s Devetnaestogodišnjem Vujici, nad kojim se,
21/04
210. Dnevni avaz prijateljem kako tvrdi, iživljavao njegov rođak D.T. (20)
/2015
Zbog duga od 100 maraka jučer naglo pozlilo pa je prevezen u KCUS
vezali ga i strpali u gepek
ZENICA Porodica mladića

koji je nevin ubijen u Enesa Pivić, majka 18-godišnjeg Amera, koji
pucnjavi zaboravljena od je na autobuskom stajalištu ubijen u obračunu
21/04
211. Dnevni avaz svih dviju kriminalnih grupa, ne krije razočarenje
/2015
Očajna majka: U zbog oslobađajuće presude učesnicima
ovozemaljsku pravdu više ne pucnjave
vjerujem
93
http://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/novi-
21/04 ZR: Predavanje o vršnjačkom
212. RTV.rs sad/zr-predavanje-o-vrsnjackom-
/2015 nasilju
nasilju_591331.html
BRUTALNO NASILJE U http://www.kurir.rs/crna-hronika/brutalno-
21/04 POŽAREVCU: Maskirani nasilje-u-pozarevcu-maskirani-decaci-
213. Kurir.rs
/2015 dečaci štakom tukli nemoćnu stakom-tukli-nemocnu-staricu-66-clanak-
staricu (66) 1750757
Kako se bivši homofobni http://www.crol.hr/index.php/zivot/6608-
21/04
214. Crol.hr zlostavljač ispričao školskom kako-se-bivsi-homofobni-zlostavljac-ispricao-
/2015
kolegi skolskom-kolegi
Nakon prijave o otmici u
22/04 Kiseljaku Slučaj će, najvjerovatnije, biti tretiran kao
215. Dnevni avaz
/2015 Dvojica mladića uhapštena pokušaj iznude, kažu iz MUP-a SBK
pa pušten
http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti
22/04 Hercegovina.in Dječak prodavao drogu
216. /hrvatska/djecak-prodavao-drogu-
/2015 fo prijateljima
prijateljima-90610
ZENICA: Drama u Srednjoj Nakon saslušanja u policiji, H.T. će biti
23/04 mješovitoj školi „Mladost“ predata sudiji za maloljetnike.
217. Dnevni avaz
/2015 Učenica aktivirala suzavac, Napad sprejem suzavcem uslijedio nakon
13 djevojčica zatražilo pomoć svađe u hodniku za vrijeme velikog odmora.
24/04 BANJA LUKA: Maloljetnik http://www.avaz.ba/clanak/174741/banja-
218. DnevniAvaz.ba
/2015 uhvaćen u krađi luka-maloljetnik-uhvacen-u-kradi
SARAJEVO: Održano ročište Ademir Pezo se tereti da je 5. novembra na
28/04 za izjašnjenje o krivici Vratniku iz pištolja ubio Vedada Bajricu
219. Dnevni avaz
/2015 Pezo tvrdi da nije kriv za Samir Potogija, Mirza Hasanbegović i Denis
ubistvo Bajrice Škamo, također, negirali krivicu
28/04 RegionalExpres Maloljetnik osumnjičen za http://www.regionalexpress.hr/site/more/
220.
/2015 s.hr prodaju droge maloljetnik-osumnjichen-za-prodaju-droge
http://www.ipress.hr/crna-
Maloljetnik nabavljao
28/04 kronika/maloljetnik-nabavljao-marihuanu-u-
221. Ipress.hr marihuanu u Sloveniji, pa
/2015 sloveniji-pa-prodavao-u-bujama-
prodavao u Bujama
37625.html?eprivacy=1
28/04 http://www.voxtv.hr/crna-
222. VoxTV.hr Maloljetnik u akciji
/2015 kronika/maloljetnik-u-akciji
MAJ
01/05 Maloljetnik ubo mladića http://www.atvbl.com/maloljetnik-ubo-
223. ATVBl.com
/2015 nožem mladica-nozem/
Maloljetnik iz Pribislavca http://www.emedjimurje.hr/crna-
03/05 Memedjimurje.
224. drugu kupovao digitalnom kronika/maloljetnik-iz-pribislavca-drogu-
/2015 hr
valutom bitcoin? kupovao-digitalnom-valutom-bicotin
Maloljetnik brutalno http://www.sandzacke.rs/vijesti/region/ma
04/05
225. Sandzacke.rs pretučen uz povike „Udri loljetnik-brutalno-pretucen-uz-povike-udri-
/2015
baliju“! baliju/
http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/cla
05/05 Mostar: Maloljetnik u bandi
226. Bljesak.info nak/mostar-maloljetnik-u-bandi-serijskih-
/2015 serijskih pljačkaša
pljackasa/116524
Sarajevo: Na Mojmilu http://www.radiosarajevo.ba/novost/18789
06/05 Radiosarajevo.
227. napadnut i teško povrijeđen 0/sarajevo-na-mojmilu-napadnut-i-tesko-
/2015 ba
maloljetnik povrijeden-maloljetnik
Maloljetni I.E. iz Sarajeva prijavio je
Napad u Sarajevu sarajevskoj policiji u utorak u 23.40 sati da ga
07/05
228. Dnevni avaz Više osoba brutalno pretuklo je iste večeri u 20.10 sati u Olimpijskoj ulici u
/2015
maloljetnika Novom Gradu napalo i povrijedilo nekoliko
nepoznatih osoba.
94
Maloljetnik je zadobio teže tjelesne povrede

pa je ljekarsku pomoć potražio u Klinici
urgentne medicine Kliničkog centra
Univerziteta u Sarajevu.
Pacijent I.E. (16) primljen je u KUM KCUS-a s
kontuzijom maksilarnog sinusa i povredom
vilice. Zbrinut je i urađena mu je detaljna
dijagnostika na Klinici za maksiofacijalnu
hirurgiju, nakon čega je pušten na kućno
liječenje – saopćili su iz KCUS-a.
Iz policije su kazali kako je o svemu
obaviješten tužilac Kantonalnog tužilaštva u
Sarajevu.
Crnogorska Sin Andrije Mandića ponovo https://crnogorskapitanja.wordpress.com/20
08/05
229. pitanja.wordpr divlja: Palicom pretukao 15/05/08/sin-andrije-mandica-ponovo-
/2015
ess.com maloljetnika napao-maloljetnika/
http://www.vecernji.ba/maloljetniku-rekla-
08/05 Maloljetniku rekla da zatvori
230. Vecernji.ba da-zatvori-oci-pa-ga-nozem-ubola-u-vrat-
/2015 oči pa ga nožem ubola u vrat
1004421
Maloljetnik prijetio smrću,
http://www.regionalexpress.hr/site/more/
08/05 RegionalEpress provaljivao, krao i iznuđivao
231. maloljetnik-prijetio-smru-provaljivao-krao-i-
/2015 .hr Osumnjičen za 21 kazneno
iznuivao
djelo
08/05 Pula: Maloljetnik pritvoren
232. GlasIstre.hr a/pula-maloljetnik-pritvoren-zbog-21-
/2015 zbog 21 kaznenog djela
kaznenog-djela-499565
Brzom akcijom pripadnika Policijske uprave
Centar jučer je oko 16 sati u Sarajevskoj ulici
Čobanija uhvaćen razbojnik, odmah nakon
što je prolaznici starije životne dobi strgnuo
lančić s vrata.
Žena je vrisnula „Policija!“, a oni su se
pojavili doslovno niotkud. Bilo je šest-sedam
Uhapšen maloljetnik u
09/05 policajaca. Pokušao im je pobjeći, ali su ga
233. Dnevni avaz Sarajevu
/2015 ubrzo sustigli i uhapsili – kazao nam je
Ženi strgnuo Lančić s vrata
očevidac ovog događaja.
U policiji nam je potvrđeno da je uhapšena
jedna osoba zbog razbojništva te da se radi o
maloljetniku.
Nakon utvrđivanja identiteta, protiv njega će
biti poduzete zakonom predviđene mjere –
kazali su u policiji.
Incident u osnovnoj školi

A.H. (16) iskoristio veliki odmor, a nožem
„Musa Ćazim Ćatić“
09/05 htio napasti učenika devetog razreda i
234. Dnevni avaz Bivši učenik ukrao nož iz
/2015 njegovog brata, s kojima se potukao
kuhinje da se obračuna sa
Protivnici pobjegli, niko nije povrijeđen
protivnicima
09/05 Maloljetnik pripremao http://www.rtvbn.com/343417/Maloljetnik-

235. RTVBN.com
/2015 teroristički napad pripremao-teroristicki-napad
20-godišnjak i maloljetnik http://www.mnovine.hr/vijesti/medjimurje
11/05
236. MNovine.hr demontirali krov napuštene /crna/20-godisnjak-i-maloljetnik-
/2015
hale demontirali-krov-napustene-hale
12/05 Sarajevo: Uhapšen http://www.source.ba/clanak/241877923439
237. Source.ba
/2015 maloljetnik zbog teške krađe 8/?v=2
95
Sjedinjene Američke Države

14/05 Huanu Karlosu Fabijanu Lucu (16) sudit će se
238. Dnevni avaz Optužen i treći ubica Zemira
/2015 kao odrasloj osobi
Begića
14/05 Nasilje nije zabavno: http://knezevo.info/nasilje-nije-zabavno-
239. Knezevo.info
/2015 Vršnjačko nasilje vrsnjacko-nasilje/
Incident na parkingu u
15/05 Policajci priveli Aliju Suljića (22), Muradifa
240. Dnevni avaz Sarajevu. Drvenim palicom
/2015 Musića (20) i Amilu D. (17)
oštetili dva vozila
Ćutanje produžava agoniju: http://www.etrafika.net/izdvojeno/23606/c
15/05
241. Etrafika.net Psihičko nasilje najčešći oblik utanje-produzava-agoniju-psihicko-nasilje-
/2015
nasilja među djecom najcesci-oblik-nasilja-medu-djecom/
Policijsko izviješće: http://jaskadanas.hr/Info/Clanak/2557/poli
15/05
242. Jaskadanas.hr Maloljetnik automobilom na cijsko-izvjesce-maloljetnik-automobilom-na-
/2015
policajca policajca.aspx
CGO: Crnogorski obrazovni http://www.vijesti.me/vijesti/cgo-
17/05
243. Vijesti.me sistem još ne prepoznaje crnogorski-obrazovni-sistem-jos-ne-
/2015
opasnost homofobije prepoznaje-opasnost-homofobije-833888
U Dečjem pozorištu odigrana
17/05 SubotickeNovi http://www.subotickenovine.rs/index/page
244. predstava namenjena
/2015 ne.rs /lg/sr/id/2408
prevenciji vršnjačkog nasilja
Maloljetnici umjesto sudskog http://vgdanas.hr/Grad/Clanak/12441/mal
19/05
245. VGDanas.hr procesa, odabrali rad za oljetnici-umjesto-sudskog-procesa-odabrali-
/2015
dobrobit zajednice rad-za-dobrobit-zajednice.aspx
Uhapšen maloljetnik iz http://www.klix.ba/vijesti/crna-
21/05
246. Klix.ba Lukavca koji je napastvovao hronika/uhapsen-maloljetnik-iz-lukavca-koji-
/2015
djevojke u Tuzli je-napastvovao-djevojke-u-tuzli/150519115
21/05 Nasilje nije zabavno: Fizičko http://knezevo.info/nasilje-nije-zabavno-
247. Knezevo.info
/2015 nasilje među vršnjacima fizicko-nasilje-medju-vrsnjacima/
Pismo dječaka Unicefu: http://www.vecernji.hr/hrvatska/pismo-
21/05
248. Vecernji.hr Napravili su i od mene djecaka-iz-hrvatske-primjer-zrtve-nasilja-na-
/2015
nasilnika medunarodnoj-konferenciji-1006583
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/broj-
DJECA TREBAJU POMOĆ
21/05 slucajeva-vrsnjackog-nasilja-pada-no-i-dalje-
249. Dnevnik.hr 'Povrijedili su me jer sam
/2015 je-tu-povrijedio-ucenika-jer-je-ruzan---
ružan'
385970.html
ALARM! Vršnjačko nasilje je http://www.informer.rs/vesti/drustvo/1502

21/05
250. Informer.rs okidač za gojaznost, srčane 8/ALARM-Vrsnjacko-nasilje-je-okidac-za-
/2015
bolesti... gojaznost-srcane-bolesti
22/05 Kampanja protiv vršnjačkog http://glas-regije.com/kampanja-protiv-

251. Glas-regije.com
/2015 nasilja vrsnjackog-nasilja/
Ubijen Miloš Droco (23), a policija traga za

BRČKO Krvavi obračun na
24/05 Mirkom Bosnićem i Goranom Ristićem, za
252. Dnevni avaz parkingu u naselju Grčica
/2015 koje se sumnja da su pobjegli u Novi Sad
Ubijen nožem u tuči
Posvađali se u kafani
REAKCIJE Nakon incidenta
na Bulevaru stigle jasne Iz grada na Neretvi stigle osude izgreda koje
24/05
253. Dnevni avaz poruke su izazvali maturanti skandirajući: „Nema
/2015
Spriječimo nacionalističko više Starog mosta, srušile ga ustaše“
divljanje u Mostaru
DA LI STE SE ZAPITALI: http://www.telegraf.rs/vesti/1527979-da-li-
24/05
254. Telegraf.rs Zašto su nam deca toliko ste-se-zapitali-zasto-su-nam-deca-toliko-
/2015
agresivna? agresivna
96
BRČKO Uhapšen
Policija uhapsila Gorana Ristića (22), dok je
osumnjičeni za ubistvo
25/05 Mirko Bosnić, drugi osumnjičeni za ubistvo
255. Dnevni avaz ispred pekare
/2015 Droce, i dalje u bijegu.
Goran Ristić nožem izbo
Obojica pripadaju kriminalnom miljeu.
Miloša Drocu po vratu
Skoro tri mjeseca nakon
likvidacije na Mojmilu u Nepoznati ubica je 2. marta ove godine
25/05
256. Dnevni avaz Sarajevu ispalio najmanje dva hica iz pištolja u
/2015
Ubica Adnana Salčina još nije mladića.
uhapšen
http://www.sretna.hr/obitelj/djeca/korak-
25/05 Korak naprijed u rješavanju
257. Sretna.hr naprijed-u-rjesavanju-problema-vrsnjackog-
/2015 problema vršnjačkog nasilja
nasilja/
26/05 Umag: Maloljetnik provalio http://www.glasistre.hr/vijesti/crna_kronik
258. GlasIstre.hr
/2015 u kiosk a/umag-maloljetnik-provalio-u-kiosk-501229
27/05 MedjimurjePre Maloljetnik počinio tri teške http://medjimurjepress.net/vijesti/policija-
259.
/2015 ss.net krađe vijesti/maloljetnik-pocinio-tri-teske-krade/
ČELINAC: Panika u Bombu m-57 dječak našao pored kontejnera
28/05 srednjoškolskoj ustanovi za smeće
260. Dnevni avaz
/2015 Učenik prvog razreda donio Direktor škole smatra da je u pitanju klasični
bombu u školu dječiji nestašluk
http://www.medjimurje.hr/clanak/3135/20
28/05 Uhvaćen maloljetnik koji je
261. Medjimurje.hr 15-05-26/uhvacen-maloljetnik-koji-je-
/2015 provaljivao po Čakovcu
provaljivao-po-cakovcu
Maloljetnik se potukao s http://www.24sata.hr/crna-kronika-
28/05
262. 24sata.hr ocem, pucao iz pištolja i news/maloljetnik-se-potukao-s-ocem-pucao-
/2015
zapalio auto iz-pistolja-i-zapalio-auto-421344
http://www.nezavisne.com/nauka-
28/05 Pronađen dokaz o najranijem tehnologija/nauka/Pronadjen-dokaz-o-
263. Nezavisne.com
/2015 nasilju među ljudima najranijem-nasilju-medju-ljudima-
307408.html
Građani još uvijek ne
30/05 http://www.034portal.hr/clanak.php?id=181
264. 034portal.hr doživljavaju verbalne uvrede
/2015 43
kao oblik nasilja
http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/93177/
31/05 Vršnjačko i nasilje u porodici
265. RtCG.me vrsnjacko-i-nasilje-u-porodici-sve-
/2015 sve izraženije
izrazenije.html
Napredak u poštovanju http://www.vijesti.me/vijesti/napredak-u-
31/05
266. Vijesti.me prava djeteta, problem postovanju-prava-djeteta-problem-vrsnjacko-
/2015
vršnjačko i nasilje u porodici i-nasilje-u-porodici-836100
31/05 Novi Sad: Maloljetnici http://www.rtvbn.com/346099/Novi-Sad-
267. RtvBN.com
/2015 izbodeni na stajalištu Maloljetnici-izbodeni-na-stajalistu
JUNI
01/06 Banjalucanke.c Banjaluka: Maloljetnik http://banjalucanke.com/2015/06/01/banjal
268.
/2015 om osumnjičen za krađu uka-maloljetnik-osumnjicen-za-kradu/
Novi Sad: Maloletnik http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:5
01/06
269. Novosti.rs stabilno, nož mu oštetio 51016-Novi-Sad-Maloletnik-stabilno-noz-mu-
/2015
slezinu, saslušan napadač ostetio-slezinu-saslusan-napadac
Četiri osobe su povrijeđene u tuči koja se
dogodila u noći s petka na subotu u
Na proslavi mature u Banjoj ugostiteljskom objektu „Old Caffe“, koji se
02/06 Luci nalazi u sklopu banjalučkog Sokolskog doma,
270. Dnevni avaz
/2015 Potuklo se 11 maturanata, u ulici Marije Bzrsać u centru grada.
četvero povrijeđeno Tuča se dogodila ujutro oko 5.30 sati, a u njoj
je učestvovalo 11 osoba. U tuči je oštećen veći
dio inventara, a navodno su je izazvali
97
banjalučki maturanti prilikom obilježavanja

svog ispita zrelosti. Iz izvora bliskih istražnim
organima, potukli su se Nedeljko Skenderija,
Srđan Velimirović, Goran Kovačević,
Nikolina Rađević, Radomir Dobraš, Brana
Serdar, Mladen Babić, Mladen Pajić, Darko
Buzadžija, Srđan Matić i Dragan Mirnić.
Povrede prilikom tuče zadobili su Skenderija,
Velimirović, Kovačević i Radžević, a pomoć
zbog povreda u banjalučkoj Službi hitne
pomoći potražili su Skenderija i Kovačević
UŽAS U OSNOVNOJ ŠKOLI http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/565257/
05/06 Majka pretučenog dečaka: UZAS-U-OSNOVNOJ-SKOLI-Majka-
271. Blic.rs
/2015 Moj sin je i dalje u ogromnim pretucenog-decaka-Moj-sin-je-i-dalje-u-
bolovima ogromnim-bolovima
http://bulevar.b92.net/srpska-
05/06 Šta doprinosi maloletničkoj
272. B92.net posla.php?yyyy=2015&mm=06&dd=05&nav_
/2015 delinkvenciji?
id=1000988
ZLOČIN U BIJELJINI Na Ubijen Stanko Gligorević (15), učenik OŠ
igralištu OŠ „Knez Ivo od „Sveti Sava“
07/06
273. Dnevni avaz Semberije“ U pratnji oca 17 - godišnjak se predao policiji
/2015
Maloljetnik ubio druga zbog Pištolj kojim je počinjeno ubistvo pronađen u
djevojke? dvorištu
NAKON TRAGEDIJE KOJA
http://www.avaz.ba/clanak/181600/nakon-
JE POTRESLA BiH
07/06 tragedije-koja-je-potresla-bih-maloljetnik-
274. Avaz.ba Maloljetnik priznao ubistvo
/2015 priznao-ubistvo-u-skolskom-dvoristu-u-
u školskom dvorištu u
bijeljini
Bijeljini
http://www.glassrpske.com/hronika/crna_
07/06 GlasSrpske.co Okružni sud Bijeljina:
275. hronika/Okruzni-sud-Bijeljina-Maloljetnik-
/2015 m Maloljetnik priznao ubistvo
priznao-ubistvo/lat/185323.html
IDAHOT 2015.: Nasilje na
07/06 Diskriminacija. http://www.diskriminacija.ba/idahot-2015-
276. internetu nad LGBT
/2015 ba nasilje-na-internetu-nad-lgbt-osobama
osobama
BIJELJINA Nakon zločina u Momir I. (17) tokom saslušanja priznao da je
08/06 dvorištu škole počinio ubistvo
277. Dnevni avaz
/2015 Maloljetni ubica pušten na Ubijeni Stamko Gligorević (15) bit će
slobodu sahranjen danas u mjestu Pučile
http://www.klix.ba/vijesti/crna-
08/06 Potukli se štićenici u Zavodu
278. Klix.ba hronika/potukli-se-sticenici-u-zavodu-hum-
/2015 Hum, jedan teško povrijeđen
jedan-tesko-povrijedjen/150608089
SARAJEVO: Obračun dvojice Vladimir Vasiljević (20) glavom u lice udario
osuđivanih razbojnika u Kristijana Matulovića (20)
09/06
279. Dnevni avaz Zavodu na Humu Vasiljević poznat po učešću u
/2015
Glavom slomio nos štićeniku prošlogodišnjem incidentu u kojem je izboden
zbog neraščišćenih računa zaštitar
BIJELJINA: Hiljade građana Maloljetni Momir I. ispričao da je pokazivao
09/06 ispratile ubijenog dječaka nastradalom Stanku Gligoreviću pištolj kada
280. Dnevni avaz
/2015 Istražitelji još tragaju za je iznenada opalio
dvojicom očevidaca Petnaestogodišnjak usmrćen hicem u leđa
Incident u bašti kafića
Armin Lješanin zadobio frakture lobanje i
09/06 „Kiborg“
281. Dnevni avaz nosa
/2015 U masovnoj tuči povrijeđen
Policija uhapsila Elvira Ćosića (21)
mladić
09/06 Okrugli stol na temu "Mladi http://www.stari-
282. Stari-grad.hr
/2015 u riziku" grad.hr/?show=11437&nid=71828
98
Sunovrat jednog društva: http://www.cenzolovka.rs/misljenja/sunovr

09/06
283. Cenzolovka.rs Brutalno nasilje i rijaliti u at-jednog-drustva-brutalno-nasilje-i-rijaliti-u-
/2015
terminu dečjeg programa terminu-decjeg-programa/
10/06 Pritvoren maloljetnik koji je http://faktor.ba/pritvoren-maloljetnik-koji-
284. Faktor.ba
/2015 ubio vršnjaka u Bijeljini je-ubio-vrsnjaka-u-bijeljini/
Maloljetniku iz Bijeljine koji je osumnjičen za
ubistvo petnaestogodišnjeg Stanka
Gligorevića, jučer je ipak određen
jednomjesečni pritvor zbog opasnosti da bi
boravkom na slobodi mogao utjecati na
svjedoke.
Zahtjev za određivanje pritvora Sud je odbio
7. juna, nakon čega je Tužilaštvo uložilo
žalbu. Osnovni sud prihvatio je žalbu
Okružnog tužilaštva i odredio jednomjesečni
11/06 Bijeljina
285. Dnevni avaz pritvor sedamnaestogodišnjem M.I.,
/2015 Maloljetnik vraćen u pritvor
osumnjičenom da je 6. juna ubio dječaka u
dvorištu osnovne škole u Bijeljini.
Dječak je ubijen jednim hicem iz pištolja, koji
je ispaljen u leđa, ispod lijeve plećke, a motivi
za ubistvo još nisu utvrđeni.
Pištolj kojim je izvršeno ubistvo, maloljetni
M.I. pronašao je u svojoj kući, a vlasništvo je
njegovog oca, koji je otišao u inozemstvo i nije
predao oružje na čuvanje u zakonskom roku
od 60 dana.
Bivši učenik dobio 100.000 http://www.24sata.hr/crna-kronika-
12/06
286. 24sata.hr kn jer su ga zlostavljali u news/bivsi-ucenik-dobio-100000-kn-jer-su-
/2015
školi ga-zlostavljali-u-skoli-423388
http://www.nasiljenemaopravdanja.org/ves
13/06 Nasiljenemaop "Nasilje nema opravdanja"
287. t/65/nasilje-nema-opravdanja-prvi-put-u-
/2015 ravdanja.org prvi put u Zrenjaninu
zrenjaninu.html
http://www.avaz.ba/clanak/182476/dolijao
13/06 Dolijao maloljetnik koji je -maloljetnik-koji-je-harao-
288. Avaz.ba
/2015 harao Sarajevom sarajevom?url=clanak/182476/dolijao-
maloljetnik-koji-je-harao-sarajevom
B.E. je prekjučer u ulici Gabelina bb napao i
SARAJEVO: Policija stala
oteo tašnu sa ličnim dokumentima i novcem
ukraj 17-godišnjem
14/06 Ž.M., koja je u napadu slomila skočni zglob;
289. Dnevni avaz razbojniku
/2015 Krivična djela koja počine maloljetnici,
Mjesecima napadao žene i
nažalost, postaju sve složenija i teža, kaže
otimao tašne
Letić
http://24sata.info//crna-hronika/231370-
Posušje: Maloljetnik autom
14/06 posusje-maloljetnik-autom-usmrtio-
290. 24sata.info usmrtio djevojčicu ispred
/2015 djevojcicu-ispred-kuce-nekoliko-
kuće, nekoliko povrijeđenih
ozlijedjenih.html
http://www.avaz.ba/clanak/182434/porem
eceni-sistem-vrijednosti-rada-agresivnost-u-
Poremećeni sistem
14/06 kojoj-su-zrtve-
291. Avaz.ba vrijednosti rađa agresivnost
/2015 slabiji?url=clanak/182434/poremeceni-
u kojoj su žrtve slabiji
sistem-vrijednosti-rada-agresivnost-u-kojoj-
su-zrtve-slabiji
Umesto s olovkom, u školu http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/hron
14/06 sa nožem, najveći porast ika/aktuelno.291.html:552922-Umesto-s-
292. Novosti.rs
/2015 kriminala kod mladih u olovkom-u-skolu-sa-nozem-najveci-porast-
Novom Sadu kriminala-kod-mladih-u-Novom-Sadu
99
Djevojčicin godinu dana mlađi brat teško

POSUŠJE: Stravična
povrijeđen.
15/06 saobraćajna nesreća
293. Dnevni avaz U automobilu Seat Altea nalazili se 15-
/2015 Autom sletjeli u dvorište i
godišnjak, koji je, najvjerovatnije, upravljao
usmrtili 14-godišnjakinju
vozilom, i 18-godišnjak
Znanstvenici s Instituta
15/06 društvenih znanosti Ivo Pilar http://www.ezadar.hr/clanak/mladi-u-
294. eZadar.hr
/2015 Mladi u Hrvatskoj ne hrvatskoj-ne-podrzavaju-nasilje-i-ndh
podržavaju nasilje i NDH
Maloljetnik iz Hrvatske
http://www.telegram.hr/politika-
skoro otišao u Siriju i ostalih
15/06 kriminal/maloljetnik-iz-hrvatske-skoro-
295. Telegram.hr 8 najzanimljivijih stvari iz
/2015 otisao-u-isis-i-ostalih-8-najzanimljivijh-stvari-
upravo objavljenog izvještaja
iz-upravo-objavljenog-izvjestaja-soa-e/
SOA-e
Maloletnik iz Novog Sada http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/567921/
15/06
296. Blic.rs (14) izbo čoveka nožem u Maloletnik-iz-Novog-Sada-14-izbo-coveka-
/2015
leđa nozem-u-ledja
Alkoholizirani maloljetnik http://www.antenazadar.hr/clanak/2015/06
16/06
297. AntenaZadar zbog ozljeda završio u /alkoholizirani-maloljetnik-zbog-ozljeda-
/2015
bolnici te iz nje – pobjegao! zavrsio-u-bolnici-te-iz-nje-pobjegao/
16/06 Maloljetnik osumljičen za
298. GlasIstre.hr a/maloljetnik-osumljicen-za-provalu-u-
/2015 provalu u umaški lokal
umaski-lokal-502919
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/U-
16/06 U svakom odeljenju četiri
299. Politika.rs svakom-odeljenju-cetiri-zrve-seksualnog-
/2015 žrve seksualnog nasilja
nasilja.lt.html
Uhićen maloljetnik koji je http://www.emedjimurje.hr/crna-
18/06
300. eMedjimurje udarcem onesvijestio kronika/uhicen-maloljetnik-koji-je-udarcem-
/2015
mladića iz Mihovljana onesvijestio-mladica-iz-mihovljana
18/06 MagazinIstina.c Roditelji i škola posvađani, a http://www.magazinistina.com/roditelji-i-
301.
/2015 om djeca prepuštena sebi skola-posvadani-a-djeca-prepustena-sebi/
Moju ćerku su ucenili, http://www.alo.rs/vesti/hronika/moju-
19/06
302. Alo.rs naterali je na seks i sve to cerku-su-ucenili-naterali-je-na-seks-i-sve-to-
/2015
snimili snimili/102682
Zlostavljanoj djeci potrebna
http://radiosarajevo.ba/novost/191985/zlos
19/06 RadioSarajevo. je sva pomoć: Koje kazne u
303. tavljanoj-djeci-potrebna-je-sva-pomoc-koje-
/2015 ba BiH mogu dobiti njihovi
kazne-u-bih-mogu-dobiti-njihovi-mucitelji
mučitelji?
Anđelo Marković (19) iz Banje Luke osuđen je u
Okružnom sudu u Banjoj Luci na 16 godina
zatvora, jer je nožem nasmrt izbo vršnjaka
Aleksandra Rolda. Presudi je prethodilo
priznanje krivice pred Sudskim vijećem, kojim je
predsjedavala sutkinja Vesna Stanković-Ćosović.
Obrazlažući presudu, sutkinja je rekla da je Sud
prilikom izricanja kazne kao olakšavajuće
Presuda za ubistvo vršnjaka
20/06 okolnosti za Markovića cijenio priznanje i
304. Dnevni avaz Anđelu Markoviću 16 godina
/2015 njegovu mladost, to što je djelo počinio sa 19
zatvora
godina i što ranije do sada nije osuđivan.
Otežavajuće okolnosti za Markovića su to što je
pokazao upornost i bezobzirnost u činjenju
krivičnog djela. On je ubio vršnjaka sa deset
uboda nožem, a u tome ga nisu mogli spriječiti ni
maloljetni očevici koji su tu bili. Nakon toga je
pobjegao. Prema presudi, Marković je 6. februara
ove godine u dvorištu osnovne škole „Jovan
100
Cvijić“ usmrtio Rolda sa deset uboda nožem. U

vrijeme ubistva Marković je imao 1,82 promila
alkohola u krvi i bio je u stadiju srednjeg
pijanstva. Navodno su se oni prethodno
posvađali i potukli u jednoj banjalučkoj ulici.
SUZAVAC U ŠKOLSKOJ http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/569221/
20/06
305. Blic.rs TORBI: Kada je dete SUZAVAC-U-SKOLSKOJ-TORBI-Kada-je-
/2015
dovoljno zrelo za ovo oružje? dete-dovoljno-zrelo-za-ovo-oruzje
Užas u Novom Pazaru: http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/569223/
20/06
306. Blic.rs Maloletnik izbo druga zbog Uzas-u-Novom-Pazaru-Maloletnik-izbo-
/2015
devojke druga-zbog-devojke
http://www.nezavisne.com/novosti/drustv
22/06 Edukativna predavanja za
307. Nezavisne.com o/Edukativna-predavanja-za-
/2015 srednjoškolce
srednjoskolce/311360
Maloletnik osumnjičen za http://www.subotica.com/vesti/maloletnik-
23/06
308. Subotica.com demoliranje automobila osumnjicen-za-demoliranje-automobila-
/2015
profesorice profesorice-id23194.html
HAOS U ŠKOLI A http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/haos-u-
26/06 SUBOTICA ĆUTI: Učenik skoli-a-subotica-cuti-ucenik-terorise-
309. Kurir.rs
/2015 teroriše profesore, niko mu profesore-niko-mu-nista-ne-moze-clanak-
ništa ne može! 1833447
Sve više seksualnog nasilja u
28/06 PrijedorDanas.c
310. Prijedoru: devojčice najčešće http://www.prijedordanas.com/?p=24843
/2015 om
žrtve
DOSSIER: Djeca detektivi u http://www.nacional.hr/clanak/revija/1442
29/06
311. Nacional.hr borbi protiv internetske 4/dossier-djeca-detektivi-u-borbi-protiv-
/2015
mafije i predatora internetske-mafije-i-predatora
29/06 “Život bez nasilja-zejedno za http://ntv.rs/zivot-bez-nasilja-zejedno-za-
312. NTV.rs
/2015 bezbedniji Niš“ bezbedniji-nis/
29/06 Zajedno protiv vršnjačkog
313. MUP.hr http://www.mup.hr/213833.aspx
/2015 nasilja" u Iloku
STOP VRŠNJAČKOM
29/06 http://www.bug.ba/stop-vrsnjackom-
314. Bug.ba NASILJU U ŠKOLI OPĆINE
/2015 nasilju-u-skoli-opcine-bugojno-i-travnik.html
BUGOJNO I TRAVNIK
JULI 2015.
MOSTAR: Nakon teške
Devetogodišnji F.B. koji je dovezen u bolnicu
saobraćajne nesreće u
01/07 u stanju kome, i dalje životno ugrožen
315. Dnevni avaz Južnom Logoru -
/2015 Obavljen razgovor sa maloljetnim vizačem
Maloljetni vozač Audija sam
B.Ć., koji je pobjegao nakon nesreće
se prijavio policiji
Sarajevska policija traga za maloljetnim Š.S., koji se
sumnjiči da je počinio krivično djelo razbojništvo.
Naime, u utorak oko 18.30 sati pripadnicima
02/07 Prijavljeno na Ilidži policijske uprave Ilidža prijavljeno je da je u ulici
316. Dnevni avaz
/2015 Maloljetnik oteo mobitel Harisa Merzića na Ilidži ovaj maloljetnik, uz
prijetnju nožem, od M.E. oteo mobilni telefon.
Nakon razbojništva, maloljetnik se udaljio sa lica
mjesta u nepoznatom pravcu.
02/07 Đaci protiv nasilja u http://tvzonaplus.rs/daci-protiv-nasilja-u-
317. TVZonaPlus.rs
/2015 sopstvenim redovima sopstvenim-redovima/
SARAJEVO: Štićenik
pobjegao iz Zavoda za
03/07 N.O. (17) tvrdi da već 21 dan živi na ulici
318. Dnevni avaz vaspitanje muške djece
/2015 Kaže da ga ponovo maltretira isti maloljetnik
Ne vraćam se tamo jer mi
otimaju džeparac
101
06/07 Svako treće dijete bilo žrtva http://kodex.me/clanak/89386/svako-trece-

319. Kodeks.me
/2015 emotivnog zlostavljanja dijete-bilo-zrtva-emotivnog-zlostavljanja
SZO: Svako treće dijete u
http://www.kliker.tv/szo-svako-trece-dijete-
06/07 Crnoj Gori doživljava
320. Kliker.tv u-crnoj-gori-dozivljava-emotivno-a-svako-
/2015 emotivno, a svako četvrto
cetvrto-fizicko-nasilje/
fizičko nasilje
http://aktualno.hr/novosti/Crna+kronika/5
07/07 Ulovila maloljetnika pri
321. Aktualno.hr 0511_Ulovila+maloljetnika+pri+kradi+pa+joj
/2015 krađi, pa joj prijetio smrću
+prijetio+smrcu.html#.Va3nAqSqqko
http://www.palelive.com/istocno-
08/07 Znatan pad maloljetničke
322. Palelive.com sarajevo/znatan-pad-maloljetnicke-
/2015 delikvencije
delikvencije
Intervju: Adil Žigić – Poratno
http://globalx.ba/intervju-adil-zigic-
09/07 društvo je dobra podloga za
323. Globalx.ba poratno-drustvo-je-dobra-podloga-za-
/2015 razvijanje svih oblika
razvijanje-svih-oblika-kriminaliteta/
kriminaliteta
http://www.vesti-
Igrali se s pištoljem:
11/07 Vesti- online.com/Vesti/Hronika/504991/Igrali-se-
324. Maloletnik (16) pogođen u
/2015 online.com s-pistoljem-Maloletnik-16-pogodjen-u-glavu-
glavu, vršnjak pucao
vrsnjak-pucao
13/07 Maloljetnik uhvatio pedofila
325. 24sata.hr news/maloljetnik-uhvatio-pedofila-koji-ga-je-
/2015 koji ga je snimao mobitelom
snimao-mobitelom-428047
Suva Reka: Maloljetnik http://www.info-ks.net/vijesti/crna-
13/07
326. Info-ks.net nasrnuo sjekirom na svoju hronika/56696/suva-reka-maloljetnik-
/2015
majku nasrnuo-sjekirom-na-svoju-majku
NA LICU MJESTA: Navijači Zapaljena vozila, razlupani autobus, razbijeni
14/07
327. Dnevni avaz poljskog Leha sinoć divljali izlozi i više povrijeđenih, epilog su obračuna
/2015
Horor u Vogošći navijača koji je počeo na Baščaršiji
http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/sus
14/07 Suspenzija sa nastave zbog
328. Danas.rs penzija_sa_nastave_zbog_nasilja_nad_nastav
/2015 nasilja nad nastavnicima
nicima.55.html?news_id=304860
NA LICU MJESTA
Trojica navijača Sarajeva zbog povreda glave
Vogošća kao ratna zona u
završila na Klinici za neurohirurgiju
sukobu navijača Leh
15/07 Poljaci se fotografirali ispred svog autobusa
329. Dnevni avaz Poznanja i FK Sarajevo
/2015 na kojem su polupana sva stakla
U divljačkom pohodu
Sve vrijeme ih osiguravala policija koja ih je
povrijeđeno 27 osoba i
sprovela na stadion
demolirano 14 vozila
Brutalno iživljavanje učenika
15/07 http://tuzlanski.ba/brutalno-izivljavanje-
330. Tuzlanski.ba nad profesorom u Cazinu
/2015 ucenika-nad-profesorom-u-cazinu-video/
(VIDEO)
NOĆNI OKRŠAJ U NINU
http://www.jutarnji.hr/nocni-okrsaj-u-ninu-
Pobješnjeli maloljetnik
15/07 pobjesnjeli-maloljetnik-sakama-slomio-nos-i-
331. Jutarnji.hr šakama slomio nos i bacio u
/2015 bacio-u-more-njemackog-drzavljanina-
more njemačkog
/1382957/
državljanina
http://www.vesti-
16/07 Vesti- Krvava svađa: Maloletnik online.com/Vesti/Hronika/505940/Krvava-
332.
/2015 online.com izbo nožem dvojicu mladića svadja-Maloletnik-izbo-nozem-dvojicu-
mladica
Maloljetnik podmetnuo http://www.index.hr/vijesti/clanak/malolje
20/07
333. Index.hr požar, pa sudjelovao u tnik-podmetnuo-pozar-pa-sudjelovao-u-
/2015
njegovom gašenju njegovom-gasenju/831754.aspx
102
http://www.emedjimurje.hr/crna-
22/07 Maloljetnik ukrao aluminij u
334. EMedjimurje.hr kronika/maloljetnik-ukrao-aluminij-u-
/2015 vrijednosti 10 tisuća kuna
vrijednosti-10-tisuca-kuna
23/07 http://www.voxportal.hr/vijest/lancic-
335. VoxPortal.hr Lančić trgao - maloljetnik
2015 trgao--maloljetnik/34637.html
24/07 InfoBijeljina.co Za pola godine otkriveno 89 http://www.infobijeljina.com/5317_Za-pola-
336.
/2015 m kradljivaca godine-otkriveno-89-kradljivaca.html
Pregazio ženu, a najteža
27/07 http://www.vijesti-x.com/pregazio-zenu-a-
337. Vijesti-x.com moguća kazna – odgojni
/2015 najteza-moguca-kazna-odgojni-dom/
dom
MLADEŽ IZ PIŠKOROVCA
http://www.medjimurje.hr/clanak/3144/20
28/07 PRETUKLA PA
338. Medjimurje.hr 15-07-21/mladez-iz-piskorovca-pretukla-pa-
/2015 KAMENOVALA
kamenovala-muskarca-40
MUŠKARCA (40)
103
MEDIJI O VRŠNJAČKOM NASILJU
104
105
106
107
ŽELITE LI DEBATIRATI: TEZE ZA DEBATE
http://lgbtprogres.me/2013/10/zbog-govora-mrznje-procesuirano-devet-maloljetnika/
TEZA: Maloljetnike koji koriste govor mržnje protiv ravnopravnosti i tolerancije

treba procesuirati kao odrasle osobe?
108
http://www.kanal6.ba/index.php?page=vijest&id=6527
TEZA: Detektori metala u školama – diskriminacija ili povećanje sigurnosti maloljetnika?
109
http://www.srbijadanas.com/cla
nak/za-dake-je-nasilje-samo-sala-
05-09-2014
TEZA: Vršnjačko nasilje – šala

koja je otišla predaleko ili
ozbiljan problem?
110
111
http://www.klinfo.hr/djeca-
2/skolarci/skolske-uniforme-
prednosti-i-nedostaci-okruzenja-u-
kojem-su-svi-jednaki/
TEZA: Uvođenje uniformi u školama:

šansa za sprečavanje vršnjačkog
nasilja ili narušavanje ljudskih prava?
112
http://www.yumama.com/s
kolsko-dete/razvoj-
vaspitanje/10237-lose-
vaspitne-metode-roditelja-
odgovorne-za-nasilno-
ponasanje-de.html
TEZA: Loše vaspitne

metode roditelja
odgovorne za nasilničko
ponašanje djece?
113
114
http://www.etrafika.net/izdvajamo/35404-nasilje-nad-djecom-ce-nas-skupo-kostati
TEZA: Vršnjačko nasilje se negativno odražava na razvoj ljudskih prava i cijelog

društva?
115
http://ntv.rs/vrsnjacko-nasilje-najrasprostranjenije-na-internetu/
TEZA: Da li je vršnjačko nasilje i online narušavanje ljudskih prava najrasprostranjenije

na internetu?
116
http://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/novi-sad/vrsnjacko-nasilje-posledica-atmosfere-u-
drustvu_639446.html
TEZA: Nesuzbijanje vršnjačkog nasilja u BiH dugoročno moglo dovesti do trajnog

propadanja društva i kontinuiranog kršenja ljudskih prava?
117
http://radiosarajevo.ba/novost/148220/Epilog-zlostavljanja-ucenice-u-Tuzli-Selvina-
Sabuljic-osudjena-na-tri-mjeseca-zatvora
TEZA: Djevojke uvijek trebaju biti kažnjene podjednako rigorozno kao mladići zbog
nasilničkog ponašanja?
118
http://www.klix.ba/spo
rt/nogomet/pogledajte-
sukob-navijaca-sarajeva-
s-policijom/141102044
TEZA: Sportske
utakmice gradskih
rivala treba
organizirati u gradu
iz kojeg ne dolaze
klubovi kako bi bilo
smanjeno nasilje
među mladima?
119
http://www.mojdoktor.hr/article.php?id=4950&naziv=vrsnjacko-nasilje-narusava-
zdravlje
TEZA: Vršnjačko nasilje narušava zdravlje?
120
121
http://www.radiosarajevo.ba/novost/170450/u-bih-skoro-da-ne-postoji-dijete-koje-nije-
bilo-izlozeno-vrsnjackom-nasilju
TEZA: Država koja ne prevenira vršnjačko nasilje na najgrublji način krši dječija prava?
122
123
124
125
126
127
http://www.detinjarije.com/zabrana-telesne-kazne-zastita-dece-vrsnjacko-nasilje-nad-
roditeljima/
TEZA: Roditeljima treba zabraniti fizičko kažnjavanje djece kako bi bio smanjen broj
vršnjačkih nasilnika jer „nasilje rađa nasilje“?
128
http://www.rtv
bn.com/325528/
Zloupotreba%C2
%ADdjece%C2%
ADna%C2%ADi
nternetu%C2%A
Dsve%C2%ADv
eci%C2%ADpro
blem
TEZA: Niska
stopa
vršnjačkog
nasilja na
internetu u
BiH je znak
dobre zaštite
djece ili
neprijavljiva
nja slučajeva
nasilja?
129
http://www.avaz.ba/clanak/150365/vrsnjacko-nasilje-grupa-ucenika-isutala-djecaka-iz-
nizeg-razreda?url=clanak/150365/vrsnjacko-nasilje-grupa-ucenika-isutala-djecaka-iz-
nizeg-razreda
TEZA: Škole koje šute o vršnjačkom nasilju štite počinitelje bullyinga?
130
131
http://bljesak.info/rubrika/lifestyle/clanak/djeca%C2%ADmoraju%C2%ADznati%C2%
ADsto%C2%ADje%C2%ADnasilje%C2%ADi%C2%ADkome%C2%ADga%C2%ADprijavit
i/101279
TEZA: Gledanje nasilnih crtanih filmova može utjecati na povećanje vršnjačkog

nasilja u školama?
132
133
http://www.vijesti.me/vijesti/stice-se-utisak-da-se-obrazovne-ustanove-trude-da-
izbjegnu-odgovornost-na-ustrb-prava-djeteta-806564
TEZA: Krše li obrazovne institucije ljudska prava mladih izbjegavanjem rješavanja

slučajeva vršnjačkog nasilja?
134
http://sandzakpress.net/edu
kacijom-sprijeciti-vrsnjacko-
nasilje
TEZA: Može li se
edukacijom spriječiti
vršnjačko nasilje?
135
136
http://www.osfrapvuckovicasinj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=361&mshow=880
TEZA: Nereagiranje nastavnika i stručnih suradnika na nasilna ponašanja učenika čini ih

saučesnicima nasilja?
137
http://www.danas.rs/danasrs/srbija/prioritet_sprecavanje_vrsnjackog_nasilja.1084.html
?news_id=291242
TEZA: Država treba uložiti više novaca u omladinske projekte za smanjenje

vršnjačkog nasilja?
138
http://metro-portal.hr/zlostavljanje-povecava-rizik-za-suicid/89442
TEZA: Žrtve vršnjačkog nasilja su sklonije suicidu?
139
140
141
142
143
144
https://riznicazlatnihideja.wordpress.com/2014/07/23/elektronsko-nasilje-sta-je-i-kako-
ga-izbeci/
TEZA: Škola ima bitnu ulogu u sprečavanju vršnjačkog nasilja i promoviranju ljudskih
prava?
145
146
http://vesti.krstarica.com/drustvo/male-nasilnike-radja-ekonomska-kriza/
TEZA: Ekonomska kriza - jedan od glavnih preduslova za pojavu vršnjačkog nasilja?
147
148
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/hronika/aktuelno.291.html:448903-Svaki-cetvrti-
ucenik-zrtva-vrsnjackog-nasilja
TEZA: Veliki broj žrtava vršnjačkog nasilja: realnost ili neobjektivno izvještavanje
medija?
149
http://035info.rs/vrsnjacko-nasilje-briga-o-mladima-briga-svih/
TEZA: Problem nasilja među mladima treba rješavati cijelo društvo?
150
http://www.depo.ba/clanak/125875/izbilamasovnatucaroditeljauzetridovelidjecuna-
klizanjepazakuhali
TEZA: Nasilničko ponašanje djeca najviše uče od roditelja?
151
http://www.avaz.ba/clanak/163748/vrsnjacko-nasilje-u-teslicu-skolskog-druga-
sarafcigerom-ubo-u-stomak?url=clanak/163748/vrsnjacko-nasilje-u-teslicu-skolskog-
druga-sarafcigerom-ubo-u-stomak
TEZA: Verbalno nasilje često prerasta u fizičko jer škole ne ispunjavaju svoju
odgojnu ulogu?
152
153
http://www.glas-slavonije.hr/261370/3/Drzava-stedi-a-vrsnjackog-nasilja-u-skolama-
sve-vise
TEZA: Državne uštede smanjivanjem broja psihologa i pedagoga u školama znače

povećanje vršnjačkog nasilja?
154
155
http://www.blic.rs/
Vesti/Hronika/2950
05/Vrsnjacko-nasilje-
je-cesto-i-izrazenije-
medju-osnovcima
TEZA: Vršnjačko
nasilje izraženije
među osnovno-
školcima nego
srednjoškolcima?
156
http://www.haber.ba/zanimljivosti/svastara/90054-smatra-da-je-previse-lijep-da-bi-
nosio-zatvorske-lisice
TEZA: Fizički privlačni kriminalci i nasilnici dobivaju manje kazne?
157
http://www.cazin-danas.com/vrsnjacko-nasilje-u-bihacu-sakama-po-glavi-djevojcice-sa-
poteskocama-u-razvoju/
TEZA: Djevojčice sve češće posežu za fizičkim nasiljem kao oblikom pokazivanja svoje
dominacije?
158
159
http://www.blic.rs/
Vesti/Srbija/544092/
VRSNJACKO-
NASILJE-Udario-
druga-u-skoli-
pesnicom--bez-
ikakvog-povoda
TEZA:
Vršnjačko nasilje
bez povoda -
realnost ili
nepoznavanje
realne situacije?
160
161
162
http://www.antenazadar.hr/clanak/2015/03/cak-69-ispitanika-smatra-da-se-vrsnjacko-
nasilje-povecava/
TEZA: Da li se stopa vršnjačkog nasilja povećava?
163
164
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1875083/Vr%C5%A1nj
a%C4%8Dko+nasilje+ne+stvara+%C5%A1kola.html
TEZA: Stvara li škola vršnjačko nasilje?
165
166
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleI
d/281163/Default.aspx
TEZA: Uzvraćanje istom mjerom - način za prekid vršnjačkog nasilja ili pogoršanje
problema?
167
http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/besplatne-radionice-za-ucenike-koji-trpe-
vrsnjacko-nasilje/
TEZA: Radionice za žrtve vršnjačkog nasilja mogu doprinijeti rješavanju ovog

problema?
168
169
170
http://www.avaz.ba/clanak/173928/zaustaviti-krvoprolice-i-nesigurnost-u-
bih?url=clanak/173928/zaustaviti-krvoprolice-i-nesigurnost-u-bih
TEZA: U BiH ne postoji politička volja za rješavanje problema nasilja među

mladima?
171
172
http://mnemaga
zin.me/2015/04/
27/nasilje-u-
skolama-zasto-se-
djeca-tuku-a-
nijesmo-ih-tukli/
TEZA:
Društvene
mreže
olakšavaju
prikrivanje
vršnjačkog
nasilja i
organiziranje
tuča među
mladima?
173
174
175
http://www.etrafika.net/izdvojeno/22585/psihicko-zlostavljanje-djece-batine-21-vijeka/
TEZA: Psihičko nasilje nad djecom - preduslov za nasilničko ponašanje mladih?
176
http://www.drukciji.ba/drukcijaslova/stravicni-rezultati-svako-peto-dijete-trpi-nesto-
jos-gore-od-zlostavljanja-roditelja-26238
TEZA: Psihičko nasilje povećava rizik od mentalnih poremećaja kod mladih?
177
178
http://zimo.dnevnik.hr/aplikacije/moze-li-ova-aplikacija-sprijeciti-online-
zlostavljanje/11312#.VbnVx_mqpBc
TEZA: Hyper - aplikacija koja smanjuje online zlostavljanje ili marketinški trik?
179
http://bportal.ba/austrija-maloljetnik-osuden-za-terorizam/
TEZA: Maloljetnici krivi za terorizam trebaju biti osuđeni na dugogodišnje zatvorske
kazne kao lekcija drugima?
180
http://www.webklinika.rs/magazin/tinejdzeri/1102-alarmantno-samoubistvo-vodeci-
uzrok-smrti-tinejdzerki
TEZA: Samoubistvo - vodeći uzrok smrti tinejdžerki jer…?
181
http://faktor.ba/pr
itvorenmaloljetnik-
kojijeubiovrsnjakau-
bijeljini/
TEZA: Nasilje
maloljetnika
postaje sve
okrutnije, pa
zato kazne
trebaju postati
strože?
182
http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/bivsi-ucenik-dobio-100000-kn-jer-su-ga-
zlostavljali-u-skoli-423388
TEZA: Škole koje ne reagiraju na vršnjačko nasilje trebaju platiti novčane odštete
žrtvama nasilja?
183
http://www.cdm.me/drustvo/crnagora/perovicmaloprovedenogvremenasaporodicom-
djecuvodikavrsnjackomnasilju
TEZA: Malo provedenog vremena sa porodicom djecu vodi ka vršnjačkom nasilju?
184
http://nap.ba/new/vijest.php?id=13633
TEZA: Kako obeshrabriti maloljetnike da čine krivična djela?
185
186
187
https://psihobrlog.wordpress.com/tag/indirektna-agresija/
TEZA: Niža emocionalna inteligencija znači veću šansu za nasilničko ponašanje i

vršnjačko nasilje?
188
http://dnevni-
list.ba/web1/rezultati-
istrazivanjaovrsnjackom-
nasiljuudrugemladi-
psiholozinezelissepotuci-
izazvaticutejosvise2/
TEZA: Mladi koji

ne žele učestvovati
u vršnjačkom
nasilju često trpe
veće posljedice od
onih koji učestvuju
u nasilnim aktima?
189
RADIONICA: DEMOKRACIJA U UČIONICI

„Ako učimo djecu da primaju naredbe, da čine stvari zato što im se to kaže, a
ne pružimo im samopouzdanje potrebno da bi djelovala i mislila za sebe,
postavljamo gotovo nesvladive prepreke pokušajima da se nadvladaju
sadašnji nedostaci našeg sistema i uspostavi istinitost demokratskih ideala“
John i Evelyn Dewey, Škola sutrašnjice, str. 141
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Prikazati razliku između demokratskog i autokratskog učitelja u učionici
MATERIJAL ZA UČESNIKE: Papiri sa opisima osobina autokratskog vođe/učitelja i

demokratskog vođe/učitelja.
Autokratski vođa: vođa/učitelj - Autokratski vođa ima apsolutnu vlast, sam određuje planove,
diriguje aktivnostima članova, vrhovni je pokretač i sudija, ne savjetuje se sa ostalim članovima,
sam nagrađuje i kažnjava. Atmosfera u ovakvim grupama je napregnuta i pogodna za agresivnost i
sukobe među članovima grupe.
Demokratski vođa: vođa/učitelj - Demokratski vođa podstiče ostale članove da učestvuju u
određivanju ciljeva i planova grupe. Proširuje svoju odgovornost i na druge članove te podstiče
koheziju grupe. Demokratski vođa je agent ili predstavnik grupe, a u demokratskoj grupi je veća
motivacija za rad.
OPIS:
UVODNI DIO (5 minuta):
Voditelj radionice dijeli učesnike u dvije grupe: autokrate
i demokrate. Nakon podjele svako dobiva papir na
kojem su ispisane osobine autokrate odnosno demokrate
u ovisnosti od dodijeljene uloge.
GLAVNI DIO (70 minuta):

Nakon toga, svi učesnici izabiru sebi osobu sa kojom žele
raditi, s tim da u paru mogu biti samo autokrata i
demokrata. Oni u parovima pripremaju simulaciju rada
u učionici sa prvim tj. drugim tipom učesnika. Priprema
simulacije traje 30 minuta. Nakon rada u parovima svi imaju kratke prezentacije u kojima
pokazuju prednosti demokratskog rada u učionici, za što imaju 40 minuta.
ZAKLJUČNI DIO (15 minuta)

Na kraju radionice svi zajedno kreiraju zaključke i preporuke (za učitelja) i prikazuju kako
autokratskog tipa učitelja promijeniti u demokratskog.
ZAKLJUČAK: Nakon održane radionice učesnici bi trebali moći prepoznati prednosti

demokratskog podučavanja djece i uključenosti svih članova grupe u zajedničko
donošenje odluka.
190
RADIONICA: ZNAČAJ DEBATE I INDIVIDUALNI GOVOR

„S time da ju podsjećamo na jučerašnji dan, ne možemo zadovoljiti omladinu
danas. Moramo joj ponuditi nešto, što očekuje od sutrašnjeg dana.“
Oscar Wilde
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Osposobiti učesnike da kroz debatu i inidividualne govore spremno diskutiraju o

najrazličitijim temama.
MATERIJAL ZA UČESNIKE: Materijal ovisi od teme za koju učesnike treba

senzibilizirati, ali se ova radionica posebno preporučuje u situacijama kada učesnicima
treba približiti neku tabu temu. Svi učesnici dobivaju po jednu tezu i temu koja treba biti
prezentirana. Npr:
 Cenzuriranje internetskog sadržaja je opravdano.
 Djeci ispod 14 godina treba zabraniti upotrebu
mobitela i društvenih mreža.
 Demokratija je pravednija od autokratije.
 Obrazovanje bi trebalo biti besplatno.
 Smrtna kazna je opravdana.
 Školske uniforme je opravdano nositi.
 Treba zabraniti testiranje na životinjama.
 Treba zabraniti zoološke vrtove.
 Pušenje u potpunosti treba zabraniti.
 Zadaća treba biti zabranjena u osnovnoj školi.
OPIS:
Voditelj u uvodnom dijelu radionice ukratko
obajšnjava razliku između debate i individualnog
govora. Nakon toga dio učesnika dijeli u timove, a dio
učesnika dobiva temu za individualne govore. Za ovu
vrstu radionice treba izabrati općepoznate teme kako
bi učesnicima bio olakšan rad.
GLAVNI DIO (65 minuta)
Priprema debata i govora traje 15 minuta. Prvo izlažu
govornici pojedinačno, a zatim timovi prezentiraju svoje
stavove prema prethodno zadatom debatnom formatu, što ne treba trajati duže od 50 minuta.
ZAKLUČNI DIO (10 minuta) Nakon završetka, učesnici kreiraju kratke zaključke o
prednostima i manama individualnog i grupnog rada.
ZAKLJUČAK:
Nakon učešća u radionici participanti su upoznati sa razlikama između individualnih govora i
debate, kao i sa prednostima odnosno manama ova dva načina zagovaranja za stavove.
191
RADIONICA: STVARANJE VEZE

"Jedna od glavnih funkcija prijatelja jeste da izdrži (u blažem i simboličnom
obliku) kazne koje bismo željeli, ali ne možemo, da izvršimo nad našim
neprijateljima."
Aldous Huxley
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Učesnike senzibilizirati za razumijevanje emocija drugih osoba i pružanje podrške

drugima.
MATERIJAL ZA UČESNIKE:
Fotografije sa osjećajima
192
OPIS:
UVODNI DIO (10 minuta) Voditelj učesnicima dijeli fotografiju i postavlja pitanje „Kako
se osjećaš danas?“
Svaki učesnik u grupi ima 15 minuta da napravi parove od ponuđenih likova i obrazloži
zašto je odabrao baš tu kombinaciju parova. Nakon toga treba izdvojiti one parove koji
najviše odgovaraju njegovoj ličnosti. Sljedeći korak je sparivanje članova grupe prema
sličnim ili istim odabranim osobinama. Kada su formirane grupe, članovi trebaju
prezentirati razloge za emocije koje su odabrali. Ukoliko netko ostane bez svog para
prema odabranim osobinama, on treba da se predstavi i opiše svoje osobine, a ostali
učesnici se bodre da ga prihvate iako je drugačiji.
Grupa koja ga je prihvatila obrazlaže razloge, a onda svi zajedno treba da simuliraju
životne situacije u kojima će doći do izražaja njihove osobine, ali i pomirivanje njihovih
različitosti.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici su senzibilizirani za osjećanja drugih, istovremeno prihvaćajući
činjenicu da je lakše razumjeti emocije koje i sami osjećamo.
RADIONICA: SIMULACIJA DEBATE - ŠTA SU LJUDSKA

PRAVA?
"Zašto se borim za ljudska prava? Prosto zato što ne
volim da gledam ljudsku patnju"
Aung San Suu Kyi
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Napraviti performans o skupinama ljudskih prava (osobna prava, politička i civilna
prava, socijalna i ekonomska prava i prava treće generacije)
Štampani materijal sa osnovnim informacijama o ljudskim pravima.
OPIS:

Podijeliti pisani materijal učesnicima i podijeliti ih u 4 grupe.
GLAVNI DIO (65 MINUTA): Svaka grupa ima 10 minuta da kroz
primjere iz života prezentira dodijeljenu grupu prava. Nakon
toga otvoriti diskusiju o značaju svake grupe. Moderator treba da
193
provokativnim pitanjima dobije što više informacija

kako o znanju tako i predrasudama članova grupe
ZAKLJUČNI DIO (20 minuta):
Nakon diskusije odabrati dva učesnika iz grupe koji će
govoriti afirmativno i negativno na temu „Tamo gdje je
potrebno ljudska prava treba nametnuti silom –
DA/NE“. Kako bi bilo zanimljivije, nakon završetka
jednog segmenta govora prvog učesnika, govorit će
drugi učesnik koji će nastojati pobijati ono što je rečeno.
Diskusija ovih govornika traje 20 minuta.
ZAKLJUČAK:
Učesnici su senzibilizirani za prepoznavanje i poštivanje različitih skupina ljudskih prava.
RADIONICA: 17 GESTI KOJE ĆE UVRIJEDITI PRIPADNIKE ISTO

TOLIKO NARODA - DA LI SMO OSJETLJIVI NA OBIČAJE
DRUGIH?
„Ko druge vrijeđa, sebe ne zaštićuje.“
Leonardo da Vinci
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Senzibilizirati učesnike za

prihvaćanje različitosti i drugačijih
obrazaca komuniciranja, uz
izbjegavanje uvredljivih gesti u
neverbalnoj komunikaciji.
Štampani prikaz uvredljive geste koje

se nalaze u nastavku.
194
KAKO UVRIJEDITI PALESTINCA?
Ova gesta kod nas bi išla uz povik “no passaran!” ili kao prigodan izraz
sindikalne solidarnosti, no u dalekom Pakistanu ona ima opako
uvredljivo značenje koje u svoj sadržaj i muško spolovilo. Najgrublje
prevedeno: “Idi u k….!”
KAKO UVRIJEDITI NIJEMCA?
Kod nas bi uz ovakvu kretnju odgovarao tekst tipa: “Bosanska lisnica u

bosanskom džepu” Međutim kod Nijemaca lupanje desnim dlanom po
desnoj polutki stražnjice može biti protumačeno kao: ”Zaslužuješ da te
neko dobro ispraši po turu!” ili u tvrđoj varijanti: “Poljubi me u g*****!“
KAKO UVRIJEDITI ŠPANJOLCA?
Ova igra prstima je dobro poznata u regionalnim južnim krajevima pod

nazivom “roge”. Ali u Španjolskoj je poruka ovakve geste, za koju se
usput, vjeruje kako je stara 2500 godina, mnogo složenija i glasi: “Žena ti
spava s drugim momkom, a ti si previše glup da to shvatiš”
KAKO UVRIJEDITI GRKA?
Lokalno se ova gesta naziva moutza. Pružite li, dakle, otvoren dlan prema
Grku, on to može shvatiti na dva načina. Prvi, malo blaži, glasi:
„Najradije bih ti na lice razmazao fekalije.“ Drugi, malo ozbiljniji, trebao
bi predstavljati pet različitih načina spolnog općenja koje želite izvesti sa
nekim ženskim članom žrtvine najuže obitelji.
KAKO UVRIJEDITI TURČINA?
Niste mislili da se i tako prijateljska gesta kao ''palac gore'' može krivo
protumačiti, ha? E, pa, u Turskoj to znači poziv na mušku ljubav, dok isti
pokret palcem u Ghani, Nigeriji i na Sardiniji znači: ''Nabij si to u g*****!''
195
KAKO UVRIJEDITI FRANCUZA?
Sjedite li u društvu Francuza, trebali biste izbjegavati uobičajenu gestu

kojom provjeravate jeste li se tog istog jutra dobro obrijali. Oni će naime
to iščitati kao: ''Izrast će mi brada dok to dovršiš svoje dugotrajno
baljezganje.'' ili kraće ''Smrtno si dosadan''.
KAKO UVRIJEDITI BRITANCA?
I bilo koga drugog rekli bismo. Gesta na slici, koja vjerno dočarava pokret
koji dečki često koriste kada su sami sa sobom, vrlo je jasna. Izdvojili smo
Britance, jer je gesta tamo u masovnoj upotrebi međusobno
suprostavljenih navijačkih skupina tjekom utakmica nacionalnog
nogometnog prvenstva.
KAKO UVRIJEDITI JAPANCA?
Uzdignete li otvoren dlan s priljubljenim palcem prema kojem Japancu,

dat ćete mu znanje kako mu je mjesto u najnižoj društvenoj klasi, zvanoj
Eta. „Potpuno si neupotrebljiv pojedinac.“, shvatit će, dok drugo značenje
može glasiti : „Mjesto ti je među četveronožnom živinom“.
KAKO UVRIJEDITI ITALIJANA?
Protrljate li ušnu resicu palcem i kažiprstom tokom razgovora sa kakvim

Luigijem dečko će dobiti nedvosmislenu poruku koja glasi ovako : ''Tvoja
nedopustivo visoka razina ženskih hormona bit će upotpunjena okačiš li
si na uši naušnice'' ili jednostavnije: ''Luigi, ti si ženskić.''
KAKO UVRIJEDITI URUGVAJCA?
Ova mislilačka poza u nas se u pravilu zauzima kad nam nešto nije uredu
sa vlasititm mozgom. No u Urugvaju se njome neprijatelju poručuje da je
prava mizerija.
196
KAKO UVRIJEDITI RUSA?
Spojite li srednji prst sa palcem i tako načinite krug te potom njime

počnete mahati Rusu ispored nosa jednako je kao i da mu govorite :
„Muškarcima tvoj analni otvor služi kao nadomjestak za vaginu.“, što je
velika uvreda za svakoga.
KAKO UVRIJEDITI LATINOAMERIKANCE?
Ruke su savijene u laktovima, a dlanovi izgledaju kao da u svakom od

njih držite veliko jaje. Poruka doslovno prevedena glasi : „Težina tvojih
testisa ravna je tvojoj ružnoći.“
KAKO UVRIJEDITI DALMATINCA TE ISTRIJANA?
Ova gesta, ostavština višestoljetne mletačke okupacije naše obale,

audivizalnog je sadržaja. Položaj prstiju vidite na slici a tekst glasi: „Porka
mižerija“
KAKO UVRIJEDITI BOSANCA?
Gesta koja se razumije na području cijele bivše Jugoslavije, ali se

autorstvo pripisuje Bosancima. Tumačenja su razna, no najpoznatija su
ona poput: „Hoćeš moj k....!“, ili „Evo ti!“
KAKO UVRIJEDITI SRBINA?
Dvica ili dvojka, slično predhodnom primjeru, opće je raširena na ovim

prostorima. Oko autorstva su se svojedobno sporili Zagreb i Beograd, ali
smo zbog ravnomjerne nacionalne zastupljenosti presudili u korist
potonjih. Prigodno je uz ovu gestu izgovoriti gest poput: „Otkači!“
197
KAKO UVRIJEDITI HERCEGOVCA?
Budući da vam u ovom slučaju geste baš i nisu od velike pomoći potrebna
vam je tehnička pomoć: Šareni mobitel! Kako dečki vjeruju samo u crno:
automobile, košulje.. pa i mobitele, bit će, ako ne uvrijeđeni, barem
zbunjeni.
KAKO UVRIJEDITI ZAGORCA?
Primjenite figu, u narodu još poznatu kao „šipak“. Pojedinima, palac koji
viri između kažiprsta i srednjaka asocira na isplaženi jezik, dok mu je po
drugima značenje mnogo lascivnije. Bilo kako bilo, rabite li ovu gestu
spram Zagorca, računajte s velikom mogućnošću sudske parnice.
OPIS:
UVODNI DIO (5 minuta)

Voditelj radionice dijeli učesnike u
grupe (17) i svaka grupa dobiva po
jedan prikaz nepristojne geste.
Svaki član grupe demonstrira gestu i
izražava svoj stav o tome da li
određenu neverbalnu komunikaciju
smatra uvredljivom. Ovaj dio
radionice traje 45 minuta. Nakon toga
biraju predstavnika grupe koji će
prezentirati gestu i stav grupe o ovoj
gesti. Prezentiranje gesti traje 30
minuta.
Na kraju radionice, tokom nekih petnaestak minuta, svi učesnici kreiraju listu zaključaka o
važnosti poznavanja drugačijih običaja i kulture u kojoj žive, kao i o poštivanju osjećaja
drugih ljudi.
ZAKLJUČAK:
Učesnici su nakon radionice senzibilizirani za bolje razumijevanje drugačijih običaja i
kultura, kao i uvažavanje različitosti koje su dio društva u kojem žive.
198
RADIONICA: PREDRASUDE I STEREOTIPI

„Strah je glavni izvor predrasude i jedan od
glavnih izvora okrutnosti.“
Bertrand Russell
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Osvijestiti učesnike za osobni odnos prema
problemu predrasuda, stereotipa i socijalne distance.
Dobiti povratnu informaciju o identifikaciji
predrasuda, te mehanizama njihovih prevazilaženja u
radu s učenicima.
 Olovke i papiri A4 za pisanje
 Veliki papiri (hamer papir) za svaku grupu.
 Lista različitih negativnih i pozitivnih
osobina.
Dobar Loš
Velikodušan Škrt
Lijep Ružan
Pametan Glup
Ljubazan Nepristojan
Obrazovan Neobrazova
Kulturan Primitivan
Marljiv Lijen
OPIS:

Voditelj radionice učesnicima podijeli A4 papire i listu sa različitim osobinama. Nakon
toga radionica se odvija u nekoliko dijelova.
U prvom dijelu koji traje 5 minuta učesnici na praznom papiru precrtaju obris svoje
šake.Na papiru pišu koje se od zadatih osobina (mogu dodati i one koje se ne nalaze na
listi) najčešće pripisuju pripadnicima pojedinih etničkih skupina koje žive u Bosni i
Hercegovini. Svaku osobinu pišu uz jedan prst. (Biraju 5 osobina o različitim etničkim
skupinama u BiH, s tim da ne mogu birati samo dobre osobine). Alternativa ovoj metodi
jeste da izaberu pet različitih etničkih skupina i svakoj dodaju jednu dobru i jednu lošu
osobinu. U drugom, desetominutnom dijelu, voditelj formira skupine od 4 do 6 učesnika.
Svaka skupina bira predstavnika koji će prezentirati zaključke u velikoj grupi. Zajednički
diskutiraju o registriranim/doživljenim predrasudama. Ispisuju na hamer papir za svaku
grupu osobine za koje se svi slažu da im se pripisuju.
199
U trećem dijelu koji traje 15 minuta, predstavnici grupe prezentiraju zaključke uz diskusiju
i upoznavanje sa temljenim pojmovima.
Pitanja za diskusiju:
 Da li ove osobine zaista karakteriziraju pripadnike navedenih grupa?
 O kakvim je osobinama riječ?
 Kako nazivamo stavove na temelju kojih opažamo neke karakteristike i
neopravdano ih uopćavamo na sve pripadnike skupine?
 Kakvi su stavovi koji teže za krajnjom stereotipnošću, emotivno opterećeni i koji se
ne mijenjaju lako pod dejstvom suprotne argumentirane informacije?
Identificiranje učestalosti i vrsta predrasuda s kojim se učesnici sreću u radu s učenicima.
Voditelj traži od učesnika da ponude rješenja za prevazilaženje navedenih predrasuda uz
iznošenje primjera iz prakse.
ZAKLJUČAK: Učesnici su senzibilizirani za prepoznavanje širokog spektra različitih

predsrasuda i stereotipa.
RADIONICA: CIVILNO DRUŠTVO – GRAĐANSKO

DRUŠTVO
„Globalizacija, u svojoj trenutačnoj formi ne može ostvariti sve
dobiti koje se od nje očekuju. Civilno društvo, posebno u
zemljama u razvitku, mora to omogućiti.“
Martin Khor
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike o ulozi građanskog društva i funcioniranju različitih sektora koji
se pojavljuju u društvu.
 Flipchart
 Pisani materijal sljedećeg sadržaja:
Civilno društvo je pojam koji se često povezuje sa demokratijom i ljudskim pravima. Razvoj civilnog
društva je preduvjet za demokratsko sazrijevanje svakog društva, predmet je djelovanja mnogih
međunarodnih institucija, nevladinih i neprofitnih organizacija. Termin civilno društvo od
Aristotela do Tomasa Hobsa predstavlja vrstu društva koje se identificira sa određenim idealima. U
modernim društvima, prihvatanje i razumijevanje ovih ideala zahtjeva zajedničku akciju mnogih
različitih organizacija gdje se građani kao pojedinci udružuju radi ostvarivanja vlastitih interesa.
One se još nazivaju nedržavne ili nevladine organizacije, zato što se pretpostavlja da njihov rad ne
finansira državna vlast. U novije vrijeme, filozofi su razvili nove teorije o civilnom društvu kao
- mjestu gdje se građani okupljaju da bi raspravljali o pitanjima današnjice i
pojmovima kao što su ”zajednički” ili “ javni” interesi. Oni svoje interese ostvaruju učestvujući u
donošenju zakona, prijedloga, projekata kojima se ostvaruje neko od njihovih prava. Cilj im je da
200
zaštite neko od svojih prava koje se krši ili ostvare prava koja imaju. Obuhvata sve one aktivnosti
građana koje proizilaze iz spontanog i slobodnog organizovanja radi rješavanja nekog problema od
javnog interesa i vršenje uticaja na nosioce društvene i političke moći da bi se izvršile neophodne
društvene promjene.
Civilno društvo se naziva trećim sektorom koji se razvio u drugoj polovini 20. vijeka. Prva dva
sektora čine neprofitni i profitni sektor.
Neprofitni sektor ne stvara nikakvu materijalnu vrijednost. Čine ga zakonodavna, izvršna i sudska
vlast, zdravstvene, socijalne, obrazovne i istraživačke ustanove, mediji, itd.
Profitni sektor stvara materijalnu vrijednost, kapital. Čine ga putničke i transportne organizacije, vlasnici
fabrika, poduzetnici, proizvođači hrane, banke i drugi koji imaju ekonomsku vlast u jednom društvu.
Treći sektor, civilno društvo, čine oni koji žele da utiču na prva dva sektora. Pruža mogućnost
izbora različitih oblika aktivnosti i angažovanja u ostvarenju različitih ciljeva i zadovoljavanju
različitih potreba i interesa.
NVO – nevladine organizacije
Nevladine organizacije imaju važnu ulogu u unapređivanju ljudskih prava. Nevladine organizacije
su one organizacije koje su nezavisne od države, kao što su strukovni savezi, religijske grupe,
potrošačke organizacije, omladinski savezi, penzionerska udruženja, organizacije za zaštitu okoline,
obrazovanja i ljudskih prava. Nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava rade na tome da
međunarodno priznata ljudska prava budu više poštovana i da ih države bolje štite. One često
učestvuju u međunarodnim pregovorima o novim konvencijama. UN su usvojile rezoluciju koja
naglašava ulogu NVO u demokratiji i štiti njihovo pravo da se bave poslom kojim se bave.
Šta je građanstvo?
Pojam građanstva znači jednaka individualna prava i dužnosti, slobode i ograničavanja moći i
odgovornosti. Građanska prava su ona koja su neophodna da bi se uspostavila autonomija: pravo na
slobodu ličnosti i puna jednakost pred zakonom. Za konstituisanje građanstva nužno je da društvo
bude otvoreno i da ima širok prostor djelovanja nezavisno od države, da bi mogle doći do izražaja
inicijative i volja građana u konstituisanju njima odgovarajućeg poretka. Koncept građanstva je
suštinski vezan za članove društva. Građanin je pripadnik društva koji nastanjuje određeni region.
Porijeklo građanstva se može pratiti od drevne Grčke kada su « građani» bili oni koji su imali
zakonsko pravo da učestvuju u poslovima države, ali to ne znači da su svi bili građani: robovi i žene
su bili potčinjenici. Liberalni stav o građanstvu se razvio u 19. vijeku i naglašavao je značaj prava
za sve građane. Kako se pravo glasa počelo postepeno širiti, pravda i politička prava su postala
stvarnost za sve veći broj stanovnika. Sa razvojem Evropske Unije, građani država članica imaju
prava i dužnosti prema Uniji kao cjelini, a ne samo prema njihovoj nacionalnoj državi.
Prava i odgovornosti su značajni dijelovi pojma građanstva: od građana se očekuje da imaju
određena prava i određene dužnosti. Pravo učešća u vlasti je jedno od najvažnijih prava građana.
Ako žele da se njihov glas čuje, moraju postati aktivni učesnici u političkom procesu. Od građana se
očekuje da imaju određena znanja i iskustva u učešću u političkom procesu. Učešće ne
podrazumijeva samo aktivno sudjelovanje u političkom procesu, nego podrazumijeva praćenje rada
ljudi koji za koje su glasali na izborima. U donošenju odluka od društvenog značaja, građani mogu
učestvovati putem kampanja, glasanjem, intervjuima, demonstracijama, izborima, uključivanjem u
interesne grupe i sl.
Građansko društvo pruža mogućnost svakom pojedincu da se razvija prema svojim opredjeljenjima
i da živi prema svojim željama i vrijednostima. To je društvo u kojem se poštuju sva međunarodno
zagarantovana ljudska prava, uključujući slobodu u izboru načina života i slobodno izražavanje,
slobodu donošenja osnovnih životnih odluka. Građanski princip, zasnovan kao osnovna društvena
vrijednost insistira na jednakosti uslova, prava i garancija za sve građane i kao takav predstavlja
vrijednost koja urasta u kulturu svakog društva, čineći ga stabilnijim i prosperitetnijim.
201
OPIS:

Voditelj radionice dijeli pisani materijal i učesnike dijeli u tri sektora: profitni, neprofitni i
sektor civilnog društva.
Nakon toga uzima papir, gužva ga i baca na pod. Onda od učesnika traži da kreiraju
kratke prezentacije (na osnovu dobivenog teksta) o tome koja je uloga sva tri sektora o
rješavanju problema bačenog papira. Prilikom kreiranja rješenja trebaju odgovoriti na
sljedeća pitanja:
 Zašto je odabrani problem zaista problem?

 Što nam ukazuje na postojanje odabranog
problema?
 Gdje se problem manifestira?
 Kako se odabrani problem manifestira u
praksi?
 Zašto je to problem?
 Kako se može prepoznati?
 Gdje se najviše primijeti (u kojem
segmentu)?
 Zašto je općeg značaja?
 Ko je krivac (uzrok ili uzročnik)?
 Što to oni rade i zašto je to što rade
(problem) loše?
Stav o status quo politici?

KO će biti implementator navedenog plana?

ŠTA će se realizirati u sklopu implementacije plana?

KAKO će se realizirati plan?

KOLIKO će resursa biti uloženo u realizaciju navedenog plana kao i kolika je korist

od realizacije plana?
 KOLIKO traje?
 KOJE će promjene napraviti?
 KOJA je korist od primjene vašeg plana: kratkoročna korist, dugoročna korist.
ZAKLJUČNI DIO (10 MINUTA)
Nakon kreiranja odgovora po jedan predstavnik grupe na flipchart-u ispisuje odgovore.
ZAKLJUČAK: Učesnici na kraju radionice

jasno shv aćaju razlike između uloga koje
imaju tri različita sektora svakog društva.
202
RADIONICA: PREPREKE U KOMUNIKACIJI

„Prestani govoriti onoga trenutka kad primjetiš da se sam
uzrujavaš ili da to čini onaj kome govoriš.“
Lav Tolstoj
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Senzibilizirati učesnike za razumijevanje i otklanjanje prepreka u komunikaciji,

posebno onih koje imaju imperativnu formu.
Učesnici dobivaju tabelu u kojoj se nalaze različiti oblici komuniciranja, a koji u sebi sadrže
ili zapovjedni ton, osuđuju osobu sa kojom komuniciraju ili iskazuju preveliku
zabrinutost.
Naređivanje, komandovanje Ti stvarno moraš…

Prijetnja Ako to ne uradiš onda ću… Bolje bi ti bilo, ili inače…
Propovjedanje, moralisanje Trebao si…
Predavanje Evo zašto nisi u pravu…
Pretpostavke Uradio si to zato… To što si mislio bilo je…
Nalaženje odgovora Ono što bih ja uradio je… Bilo bi najbolje da si…
Osuđivanje, okrivaljavanje Ti si loš. Nisi u pravu/djetinjast.
Radoznalost, ispitivanje Zašto? Šta? Kako?
Dijagnosticiranje Ti samo pokušavaš privući pažnju.
OPIS:

Učesnici su podijeljeni u grupe od po 9 članova i svaki član prezentira jedan od načina
komunikacije sa papira.
Nakon toga ostali članovi zapisuju zajedničke zaključke o onome što im se nije dopalo u
tom obliku komunikacije. Kada svi članovi završe prezentacije, sve grupe prezentiraju
svoje zaključke o tome zašto smatraju da su određeni načini komunikacije loši.
Nakon toga, zajedno sa voditeljem radionice kreiraju i listu osoba koje najčešće koriste
prezentirane oblike komunikacije.
ZAKLJUČAK:
Učesnici su educirani za prepoznavanje loših obrazaca

komunikacije i načinima za njihovo izbjegavanje čime se
postiže otvorenija i bolja komunikacija.
203
LJUDSKA PRAVA U UČIONICI

RADIONICA: OD DOMINACIJE UČITELJA DO RAZREDA
USMJERENOG NA DIJETE
„Ako se prema pojedincu odnosiš kao da je ono što treba i što
može biti, on će i postati što treba i što može biti.”
Goethe
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Educirati učesnike o pravilnim tehnikama uspostave otvorene komunikacije u

nastavi i lakšeg prezentiranja novih edukacijskih cjelina.
Svaki učesnik dobiva štampanu tabelu u nastavku:
Dominacija učitelja Dijete je u središtu

Teorijske postavke
 Škola je priprema za život  Škola je dio života

 Znanje je nešto što djeci daju učitelji  Znanje stiče dijete
 Školovanje je zadatak koji treba  Znanje predstavlja izazov i protiče u
izdržati veselju
 Fokus je na obrazovanju kao
 Fokus je na obrazovanju kao procesu
proizvodu
 Učenje se obavlja u lineranoj progresiji  Učenje se posmatra kao spirala koja se
kroz savladavanje nagomilanih znanja širi prema vrhu i koja ima sadržaj,
i činjenica dubinu i širinu
 Učenici su pavisni primaoci  Učenici su aktivno uključeni, sami
infromacija i autoriteta rješavaju probleme u planiranju
OPIS:

Voditelj učesnicima daje 5 minuta za čitanje i razumijevanje prezentirane tabele.
Nakon toga svi pokušavaju identificirati svoje edukacijske metode i objasniti da li u
obrazovnom sustavu ima više učitelja koji u potpunosti dominiraju učenicima ne nastojeći
izgraditi dobar odnos koji ne znači samo prijenos informacija ili ima više učitelja koji sa
učenicima nastoje ostvariti otvoren odnos u razredu, a koji podrazumijeva otvorenu
razmjenu iskustava i informacija. Pored toga učesnici odgovaraju na sljedeća pitanja:
- Da li ste ikada učenika/učenike za neposluh kažnjavali iznenadnim ispitivanjem
gradiva ili testom?
204
- Da li ste učenicima kao vrstu kazne pisali komentare u disciplinsku svesku i/ili
upisivali neopravdane sate premda su prisustvovali satu?
- Da li ste za ostvarivanje discipline u razredu galamili na učenike i/ili bacili dnevnik
na stol kako bi buka nadjačala njihovu graju?
- Da li učenici lakše usvajaju znanja kada im samo prezentirate gradivo ili kada vi
kreirate posebnu prezentaciju i/ili koristite životna pitanja?
- Da li ste učenicima isticali lekcije koje će im trebati u daljem toku školovanja i one
koje neće?
- Da li ste ikada neke lekcije preskočili i/ili skratili jer ste smatrali da previše
opterećuju učenike? Ako da, koje i zašto?
- Dopuštate li učenicima da postavljaju pitanja tokom vašeg izlaganja nove lecije ili
pitanja mogu postavljati tek na kraju, odnosno ne mogu nikako?
- Jeste li ikada za vrijeme časa organizirali neku veselu neočekivanu aktivnost koju
su učenici rado prihvatili? Ako da, koju? Ako ne, zašto ne?

Na kraju radionice učesnici kreiraju zaključke u kojima će biti prezentirane najbolje prakse
koje nastavnici koriste u učionici kako bi učenicima što više približili lekciju. Zajedno
kreiraju korake koje treba koristiti kako bi učenici bili motivirani za rad.
ZAKLJUČAK:
Nakon radionice učesnici su educurani o najboljim načinima za poštivanje prava učenika i
pedagoškim metodama uspostavljanja radne discipline u razredu.
RADIONICA: UČITELJ KOJI POTIČE UČENIKA NA UČENJE

''Ja sam samo jedan od mnogih. No, ja sam samo jedan. Ne
mogu učiniti sve, ali mogu učiniti nešto. Zbog toga što ne
mogu učiniti sve, neću odbiti učiniti nešto što mogu.''
Edward Everett Hale
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Kreirati zajedničke korake kako bi učenici tokom nastave (ali i izvan nje) bili
motivirani da uče.
Učesnicima se daje tekst u nastavku:
Kyriacou (1992) tvrdi, da neka učiteljeva viđenja bolje potiču učenje učenika nego druga. Nabrojani
sklopovih tih viđenja laka su osnova za instrumentarij za praćenje učiteljevog rada. Moramo biti
svjesni, da ih ne preuzimamo apsolutno, već da ih treba posatviti u okolinu svoje škole,
prilagođavajući ih pogledu ciljeva pojedinačne nastavne jedinice, te u pogledu tipa nastavnog sata.
1. Učitelj je samosvjestan, strpljiv, dobre volje, izražava interes za obrazovnu materiju i
zanima ga napredak učenika.
2. Učiteljeva objašnjenja i upute su jasne i primjerene nivou razumijevanja učenika.
205
3. Učiteljev glas i aktivnosti potiču interes i pažnju.

4. Učitelj postavlja dovoljno različitih pitanja, a kojima provjerava razumijevanje i
razmišljanje učenika.
5. Učitelj prati napredak nastavnog sata i ponašanje učenika. Svoj rad prilagođava tako, da rad
teče neusiljeno i da su učenici odgovarajuće uključeni u tijek nastavnog procesa.
6. Učitelj potiče nastojanja učenika.
7. Neprimjerenog ponašanja je veoma malo, pa su učenici sve vrijeme pažljlivi. Učitelj brine za
kontakt, odgovarajući govor tijela, postavljanje primjerenih pitanja.
8. Moguće prekide nastavnog sata, koji su posljedica organizacijskih probelma (npr. učenik
nema sa sobom sva pomagala) ili neprimjereno ponašanje pojedinih učenika, učitelj strpljivo
rješava.
9. Kada učitelj kritizira učenika, brine o posebnosti i o tome da je kritika poticajna.
10. Kada učenici postanu nemirni, savladava ih mirno, samosvjesno, ipak doslijedno.
OPIS:

Ova radionica se radi zajedno sa učenicima i
nastavnicima. Učenici u datom tekstu zaokružuju
osobine koje ima omiljeni nastavnik, a podvlače
osobine koje nema nastavnik kojeg ne vole. Za to
vrijeme nastavnici trebaju zaokružiti osobine za
koje misle da se odnose na njih.
Nakon toga svi zajedno analiziraju prvo osobine koje
imaju omiljeni nastavnici, a onda i osobine koje imaju
nastavnici koje djeca ne vole. Kada se izdvoje najčešće
osobine koje imaju omiljeni nastavnici tada se
analizira koliko nastavnika je zaukružilo baš te
osobine kao njihove. Najvjerovatniji rezultat koji se
može dobiti jeste da su svi nastavnici zaokružili sve
osobine. Nakon toga učenici kreiraju listu
najomraženijih osobina kod nastavnika, a nastavnici se izjašnjavaju da li su ikada imali sličnu
osobinu, da li su zaokružili nešto od toga na svom listu ili znaju nekog od kolega sa tom
osobinom.
Na kraju radionice učesnici kreiraju 10 osobina koje dobar učitelji nikako ne smije imati.
Posebno treba obratiti pažnju na značaj koji mladi imaju u kreiranju ovih zaključaka.
ZAKLJUČAK:
Učesnici su educirani o obrazovnom
procesu i osobinama koje dobar
nastavnik mora imati i razvijati kod
sebe, kako bi znanje što lakše prenio
generacijama učenika.
206
RADIONICA: ZNATI O ONIMA KOJE PODUČAVAMO

''Ako učitelj stalno rabi iste strategije, a učenik je stalno
neuspješan, tko od njih dvojice zapravo sporo uči?''
Eric Jensen
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Edukacija nastavnika o različitim

tipovima učenika i kreiranje zaključaka o
različitom pristupu učenicima u razredu.
Štampana tabela sa karakteristikama

različitih vrsta učenika:
KOOPERATIVCI KREATIVCI
 Cijene odnose  Vole slobodu

 Dobri su slušaoci  Duhoviti su
 Važan im je osjećaj harmonije  Veoma su fleskibilni
 Vole da se staraju o ljudima  Dopada im se moto: «uradi to!»
 Oslanjaju se na intuiciju i osjećaje  Vole biti spontani
 Vole da sarađuju, a ne da se  Puni su energije
natječu  Vole natjecanje
 Vole govoriti lijepe stvari o  Otvoreni su za promjene
ljudima
 Blagi su, podsticajni prema
ljudima
ORGANIZATORI MISLIOCI
 Poklanjaju pažnju detaljima  Logički razmišljaju

 Praktični su  Imaju dobre kritičke sposobnosti
 Planiraju, sačinjavaju liste obaveza  Vole raspolagati mnoštvom fakata
 Cijene uslugu i dužnost  Dobro rješavaju nove probleme
 Misle da postoji pravi put  Vole da rade sami
 Donose čvrste odluke  Vizionari su
 Vole biti tačni  Iznad svega cijene znanje
 Zaokupljeni su zadatkom dok ga  Veoma su analitični
ne izvrše
207
OPIS:

Voditelj nastavnike dijeli u nekoliko skupina sa po 4 člana. Svaki član ima zadatak da
kreira posebno rješenje za lakše usvajanje gradiva ovisno o tipu učenika. Treba voditi
računa da su u grupama nastavnici srodnih predmetnih grupa koji zatim predlažu
zajedničku lekciju koju trebaju objasniti učenicima.
Svaki nastavnik kreira poseban plan lekcije, a nakon toga svi nastavnici prezentiraju
zaključke. Pitanja koja voditelj može postaviti:
 U čemu se najviše ogledaju razlike među učenicima kada je u pitanju usvajanje
novog gradiva, ovisno o tipu ličnosti?
 Kako pristupiti učenicima koji nisu zainteresirani za nastavnu materiju?
 Da li je moguće imati individualni pristup učenicima u obrazovnom sistemu čiji je
osnovni problem preopterećenost nastavnog plana i programa?
 Koliko nastavnik može utjecati na kreiranje radne atmosfere u kojoj svi učenici
mogu podjednako doprinijeti lakšem usvajanju lekcija?
 Koje su razlike među različitim tipovima učenika?
 Koje su zajedničke osobine među različitim tipovima učenika?
Učesnici kreiraju zaključke u vezi sa individualnim pristupom učenicima i nalaze najbolje
opcije.
ZAKLJUČAK:
Svi učesnici su zajedno kreirali zaključke koji mogu olakšati nastavnicima uvođenje
individualnog pristupa učenicima u nastavi, uz poštivanje nastavnih planova škola.
RADIONICA: ARGUMENTI
"Psovke su argumenti onih koji nisu u pravu."
Jean-Jacques Rousseau
TRAJANJE: 120 minuta
CILJ: Učesnike educirati o pojmu argumenta, vrstama i

načinu kreiranja argumenata.
Štampani tekst sljedećeg sadržaja:
ARGUMENT (lat. Argumentum): stav ili zasnovan na potkrepi. Ono što debatu,
kao oblik rasprave, tj. retoričku disciplinu čini specifičnom jeste činjenica da je ona
zasnovana isključivo na argumentima. Svaki argument se sastoji od 3 osnovne
komponente:
208
TEZA
OBRAZLOŽENJE + POTKREPA
PRETPOSTAVKA
Primjer: Debatu kao predmet treba uvrstiti u obrazovni sistem.

OBRAZLOŽENJE:Razlog za prihvatanje teze
Primjer:Zbog toga što debata razvija kritičko mišljenje i predstavlja osnovu demokratskog društva.
DOKAZ: Ono što osnažuje tezu i obrazloženje, ono što daje jačinu i neoborivost argumentu;
Primjer: Amerika, kao država sa najrazvijenijom demokratijom ima debatu kao predmet obrazovnom sistemu.
PRETPOSTAVKA:Veza između obrazloženja i teze. To je uvjet pod kojim je obrazloženje valjano i smisleno.
Primjer: Potrebno je razvijati kritičko mišljenje. Ili Demokratija je društveni sistem kojem težimo.
Potkrepa može biti: primjer, autoritet, dokaz, statistika, analogija... Od vrste potkrepe ovisi i vrsta argumenta. Npr.
argument koji počiva na analogiji.
PR.1: Argument: Smrtna kazna nije opravdana, jer postoji mogućnost da se pogubi nevina osoba. 1956. godine, zbog
silovanja šesnaestogodišnje djevojčice, izvršena je smrtna kazna nad Robertom Rodrigezom. Tri godine nakon toga su
nađeni dokazi koji govore o njegovoj nevinosti.
Ovaj argument zasnovan je na: ______________________________________________________
PR. 2:Argument: U škole treba uvesti izborne predmete, jer bi to stimuliralo učenike na rad. Prof. dr. Haris Skoković,
direktor Prve gimnazije, tvrdi da mogućnost učenika da izaberu predmete povećava njihovu motivisanost za učenje tih
predmeta.
Ovaj argument zasnovan je na: _________________________________________________________
PR. 3: Argument: Lake droge ne treba legalizirati jer su štetne za zdravlje. Prema statistikama zavoda za zdravstvo BiH
konzumiranje marihuane 5 puta povećava mogućnost oboljenja od raka.
PR. 4: Lake droge ne treba legalizirati, jer će se tako povećati broj korisnika lakih droga. 1930., nakon legalizacije
alkohola broj liječenih alkoholičara se povećao za 20%.
PR. 5: Zombi Krombić će biti ovogodišnji skijaški pobjednik, zato što je pobjeđivao zadnjih 10 godina. On kaže: ''Već
devet godina pobjeđujem na zimskim skijaškim kupovima u zemlji i inostranstvu. I mogu reći da se već zna pobjednik.''
Ovaj argument zasnovan je na:_____________________________________________________
OPIS:

Učesnici dobivaju materijale u kojima je
objašnjen pojam argumenta.
Voditelj i učesnici radionice razgovaraju o
različitim vrstama argumenata, uz
istovremeno popunjavanje obrazaca koje
je podijelio voditelj, koji pomaže
učesnicima da lakše diferenciraju različite
vrste argumenata
Učesnici prave lisu argumenata o kojima
su educirani tokom radionice.
ZAKLJUČAK: Nakon radionice, učesnici jasno razlikuju osnovne vrste argumenata i

znaju kako da svoj stav pretoče u argument.
209
RADIONICA: ARGUMENT I STRUKTURA ARGUMENTA

„U razgovoru je uvijek najbolje koristiti blage riječi i jake
argumente.“
Nepoznati autor
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike o argumentu i njegovoj strukturu.
MATERIJALI ZA UČESNIKE
Svi učesnici dobivaju štampane materijale u nastavku.
Šta je argument? Stav zasnovan na činjenicama
Zašto je argument bitan u govoru i debati
Struktura argumenta
 Teza-stav koji treba dokazati
 Obrazoženje-zašto
 Potkrepa-zašto da vjerujem u odgovor na prethodno zato
 Pretpostavka-misao koja se uglavnom ne izgovara a pretpostavlja vrhovnu misao u ime
 koja se iznosi sve prethodno navedeno
Vrste argumenta
 Argument koji počiva na analogiji
 Argument koji počiva na uzročnosti
 Argument koji počiva na primjeru
 Argument koji počiva na dokazu
 Argument koji počivana stručnom mišljenju
 Argument s obzirom na opažanje pojave
 Argument koji počiva na posljedičnoj vezi
Etičko uvjeravanje
 sugestivni autoritet etičkog uvjeravanja je veoma veliki
 nisu sva etička uvjeravanja ista i treba da se temelje na dobrom poznavanju auditorija,
 kao i psiholog i emocionalnog stanja onim kojima se obraćamo
 Aristotel, kaže za sudski govor:...”mora da vodi računa o trima stvarima:prvo,kakva je pririda i koliki
je broj motive koji ljude navode da nepravedno postupaju;
 drugo, kakvo je duševno stanje ljudi koji nepravedno postupaju; treće, kakvog su karaktera i naravi
osobe prema kojima se nepravedno postupa.”
 Emocije su bitan činilac uvjeravanja, a mogu biti:zadovoljstvo, smirenost, sigurnost, povjerenje, zahvalnost,
ponos, nada, čežnja, suosjećanje, ekstaza, ljubomora, krivica, strah, prezir, gađenje, sumnja, odbačenost,
napuštenost…
 podrazumijeva nužnu suradnju sa auditorijem
 govornik želi UVJERITI publiku u ono o čemu govori
 primjeri su veoma bitan faktor etičkog uvjerenja
 Aristotel:…”Dovoljan je i jedan primjer, jer je pošten svjedok, pa maker i jedan bio dovoljan”
 Upotreba izreka
 Upotreba općih mjesta
Apodiktičko uvjeravanje
 Nudi logičku argumentaciju i utemeljena ja na dokazima
 Tagora:…”Istina se ne nalazi u činjenicama, već u skladu između činjenica”
210
 Aristotel:…”metoda uvjeravanja i argumenti moraju nužno zasnivati na općepoznatim

stavovima”…
OPIS:

Nakon što voditelj objasni strukturu i vrste argumenata, zadaje jednu tezu za debatiranje.
Učesnici se zatim dijele u grupe, i nakon toga pokušavaju kreirati više različitih vrsta
argumenata za ili protiv teze.
Nakon ovoga učesnici izlažu svoje primjere, a
učesnici koji trenutno ne prezentiraju, analiziraju
sa voditeljem radionice prezentirane primjere.
Na kraju radionice kreira se lista 5 najbolje
formiranih argumenata.
ZAKLJUČAK:
Učesnici su educirani o osnovnim vrstama argumenata, ali je najdragocjenije njihovo
iskustvo izlaganja pred drugim učesnicima i iznošenje argumentiranih stavova.
RADIONICA: GREŠKE U ARGUMENTACIJI

„Niko ne uspijeva tako brzo kao onaj koji se koristi tuđom
greškom.“
Francis Bacon
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Educirati učesnike o greškama u argumentaciji kroz interaktivni pristup i

sudjelovanje u radu grupe.
Svi učesnici dobivaju primjerak tabele u nastavku:
PRIMJERI SA RJEŠENJIMA PRIMJERI BEZ RJEŠENJA

Ples treba uvesti u redovnu nastavu tjelesnog odgoja u Banane nije zdravo jesti jer su naučnici utvrdili da banana
gimnazijama, jer predstavlja sastavni i neizostavni dio sadrže sastojke koji usporavaju rad srca.
kulture jednog obrazovnog čovjeka. Gospodin Teza: Banane nije zdravo jesti
Bidermajer, inače četiri puta prvak svijeta u klasičnom Obrazloženje: zato što usporavaju rad srca
plesu, a sad profesor tjelesnog odgoja na Harvardu rekao Potkrepa: naučno dokazano
je:”…i tako ples u nastavi zauzima veliku ulogu ako Pretpostavka: usporavanje rada srca može dovesti do
želimo da iz naših škola izlaze potpuno obrazovani ljudi, srčanog udara
a znamo da niko nije obrazovan, ako nije kulturan.”
Teza: Ples treba uvesti u redovnu nastavu tjelesnog
odgoja u gimnazijama
Obrazloženje: Ples je sastavni i neizostavni dio kulture
Potkrepa: tvrdnja Gospodin Bidermajer, četverostrukog
prvaka svijeta u klasičnom plesu
Pretpostavka: PLES JE MJERILO OPĆE KULTURE I
211
OBRAZOVANOSTI
Greška: krive analogije. Kulturan nije isto što i obrazovan
čovjek.
Prohibicija alkohola šteti društvu jer se njome otvara crno Broj godina potrebnih za polaganje vozačkog ispita i
tržište alkoholnih pića i razvija kriminal. Od prohibicije dobivanja vozačke dozvole u BiH trebalo bi biti 21, jer je
alkohola u SAD 1920. godine broj ljudi koji uživaju činjenica da 87% svih udesa naprave osobe starosne dobi
alkohol se povećava za 15%. od 18-20 godina.
Teza: Prohibicija alkohola šteti društvu Teza: U BiH se treba pomjeriti dobna granica za dobijanje
Obrazloženje: alkohol šteti zdravlju vozačke dozvole
Potkrepa: Od prohibicije alkohola u SAD 1920. godine Obrazloženje: Starosna dob potrebna za vozačku
broj ljudi koji uživaju alkohol se povećava za 15%. dozvolu u BiH trenutno je 18, a nužno ju je pomjeriti, jer
Greška: irelevatnog dokaza. Povećanje uživatelja u su mladi nedovoljno zreli za vožnju u ovoj dobi
alkoholu, nema nikakve veze sa porastom crnog tržišta. Potkrepa: 87% svih udesa naprave osobe starosne dobi od
18-20 godina
Pretpostavka: pomjeranjem dobne granice dobijanja
vozačke dozvole, smanjio bi se i broj udesa
Smatram da bi trebalo kupiti dionice Krekerske pivare, jer „Kompjuteri otuđuju čovjeka i čine ga usamljenim“,
nikako ne možete izgubiti uloženi kapital, već samo izjava je vodećeg sociologa u SAD-u Georga Millsa koji
možete zaraditi. Od kada je nastala, Krekerska pivara nije misli da sve veći broj sati koji ljudi provode uz
zabilježila pad prodaje svojih proizvoda, što znači da neće kompjutere neminovno dovodi do takve pojave.
ni ubuduće i da je vaš kapital siguran. Teza: Kompjuteri otuđuju čovjeka
Teza: Treba kupiti dionice Krekerske pivare Obrazloženje: Boravak pred kompjuterom u
Obrazloženje: jer se ne može izgubiti uloženi kapital prekomjernom vremenu onemogućava socijalizaciju
Potkrepa: rezultati poslovanja od nastanka pojedinca, što prouzrokuje usamljnost
Greška: uzročnog povezivanja. Nepravilno se dovode u Potkrepa: izjava sociologa u SAD Georga Milsa
vezu vremenski i uzročni tok. Činjenica da se nešto nije Pretpostavka: Prekomjerno korišćenje računara može
desilo ranije, ne znači da neće ni u budućnosti izazvati otuđenost čovjeka, a koja se može odraziti ne
samo na pojedinca, nego i na cijelu zajednicu u
negativnom smislu
Belgija je zemlja koja je poznata po proizvodnji „Daljinski upravljači su opasni po zdravlje čovjeka“, tvrde
namještaja. Veliki dio njenog bruto državnog dohotka naučnici u SAD-u. Dok smo u kući imali jedan ili
otpada na prodaju veoma skupocjenog namještaja od eventualno dva daljinska to i nije bio problem, ali danas u
raznih vrsta drveta. Međutim, Belgija se nedavno suočila kući svako ima daljinske upravljače za sve i svi rade na
sa velikim problemom, zbog velike proizvodnje tog različitim principima. Sva ta zračenja, pomiješana sa
namještaja. Prema izvještaju Belgijske ekološke udruge, zračenjima televizora, mobitela itd. utječu na moždane
stopa sječe drveća i stopa zasađivanja je znatno ćelije, što može ostaviti dugotrajne posljedice na
nesrazmjerna te ako nastave sa proizvodnjom tog čovjekovo mentalno zdravlje.
namještaja, mogli bi se lako, za par godina, suočiti sa Teza: Daljinski upravljači su opasni po zdravlje čovjeka
velikom ekološkom krizom, koja bi tada bila Obrazloženje: Daljinski upravljači emitiraju štetna
nezaustavljiva. zračenja, koja mogu izazvati teške posljedice po zdravlje
ljudi
Teza: Belgija treba obustaviti proizvodnju skupocjenog Potkrepa: Naučne analize u SAD-u
namještaja Pretpostavka: Manja izloženost zračenju elektronskih
uređaja, smanjuje i šanse nastanka kancerogenih bolesti
Obrazloženje: proizvodnja namještaja uvjetovana je
sječom šuma, što ima loše ekološke posljedice
Potkrepa: Podaci Belgijske ekološke udruge
Greška: krivog obrazloženja. Belgija će se susresti sa

ekološkom krizom ukoliko ne izjednači stepen sječe šuma
sa sađenjem novih sadnica, a ne i obustavi sječu šuma
uopće.
212
U bosanskohercegovačkim domaćinstvima uglavnom se Svijetu je potreban globalni policajac. Dokaz za to je

koriste struja i čvrsta goriva za razliku od gasa koji je nezamisliva policijska brutalnost lokalnih policijskih
slabo zastupljen. Za sada nema indicija da će se to trupa u Zambiji i Nigeriji koja sve više uzima maha, a
promijeniti, iako znamo da je gas ekonomičniji i isplativiji nema ko da je spriječi.
energent od gore navedenog. Gospodin Ibrahim Rugalica Teza: Svijet treba globalnog policajca
direktor BiH gasa rekao je nedavno:”…gas je Obrazloženje: Lokalni policajci su brutalni i grubi.
najzastupljeniji energent u zapadnoj Europi, a ako Potkrepa: brutalnost policijskih trupa u Zambiji i Nigeriji
hoćemo da budemo dio Europe, moramo uložiti sredstva Pretpostavka: Uvođenje globalnog policajca, smanjilo bi
i izgraditi veliku mrežu gasovoda po cijeloj BiH, uvesti okrutnost lokalnih
gas u sva domaćinstva u BiH i tako ući u Europu.”
Teza: BiH treba da koristi gas kao glavni energent
Obrazloženje: Gas je ekonomičniji i jeftiniji energent
Potkrepa: izjava direktora “BH gasa”
Greška: krivog obrazloženja. Uvođenje gasa i izgradnja
mreže gasovoda nisu jedini i neophodni razlog za ulazak
BiH u Evropu.
Na zahtjev studenata univerziteta u BiH da se u nastavu Olimpijske igre treba obustaviti jer se iskorištavaju za
uvede više praktičnog rada Ministarstvo obrazovanja BiH zgrtanje ogromnih količina novca, pri čemu sport gubi
provelo je istraživanje koje je pokazalo sljedeće rezultate: smisao i sportisti bivaju iskorišteni, tvrdi Udruženje
u odnosu na zapadne zemlje na čijim se fakultetima sportskih novinara.
procenat praktične nastave kreće (u zavisnosti od Teza: Olimpijske igre treba obustaviti
fakulteta) 30-50 % na početnoj godini, do čak 70-100% na Obrazloženje: zgrtanje ogromnih količina novca nije u
završnoj godini, ovo istraživanje je pokazalo da 86% ljudi interesu sporta i sportista, nego pojedincima
sa završenim fakultetom koji se zaposle iako sa znatnim Potkrepa: izjava Udruženja sportskih novinara svijeta
teorijsko-općim znanjem moraju dobiti dodatnu Pretpostavka: Ukidanjem Olimpijskih igra, dokazalo bi se
naobrazbu u samoj firmi da bi mogli raditi. Anketom je da sport nije iskomercijalizirana vještina i spriječili bi se
utvrđeno da i onih 14% naobrazbu dovoljnu za rad nije profiti drugih na račun iskorištavanih sportista
dobilo na fakultetima već samostalnim radom i
istraživanjem. Postavlja se pitanje da li onda fakulteti u
BiH predstavljaju dobivanje samo pukog papira.
Teza: Na bh. fakultetima treba uvesti više praktične
nastave
Obrazloženje: praktična nastava doprinosi boljim radnim
sposobnostima
Potkrepa: Analiza Ministarstva obrazovanja BiH
Greška: greška nereprezentativnog primjera. Anketa koja
je rađena na fakultetima u zapadnim zemljama govori o
stepenu prakse na fakultetu, a ne o radnoj spremnosti.
OPIS:

Koristeći podijeljene tabele učesnici 10 minuta
pokušavaju sami riješiti primjere.
Nakon toga svi daju svoje prijedloge za tačne
odgovore, nastojeći identificirati logičke
greške.
Učesnici sa voditeljem kreiraju valjane
zaključke
ZAKLJUČAK:
Nakon radionice učesnici su educirani o osnovnim logičkim greškama koje mogu da
naprave u formalnom i neformalnom dijalogu.
213
RADIONICA: STRUKTURA DEBATE; ULOGA I ZNAČAJ

PLANA U DEBATI (POLICY DEBATNI FORMAT)
„Ne planirati znači planirati neuspjeh.“
Benjamin Franklin
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Upoznavanje sa temeljnim debatnim formatom, ulogom i značajem plana u Policy

debati. Omogućiti učesnicima da kroz aktivno učešće upotpune znanja neophodna za
planiranje i izvođenje akcija.
MATERIJAL ZA UČESNIKE
 Štampani obrasci sa pitanjima
LISTA PITANJA
1. “Šta je problem? Kako je prouzrokovan Status quo (postojećom, ustaljenom) politkom?
Predstaviti plan. Kako će prijedlog plana umanjiti problem? Šta i kako će biti urađeno?
2. Da li će nam biti potrebna nečija DOZVOLA za ostvarenje naše akcije?
Čija? Kako ćemo stupiti u kontakt s njima?
Kako ćemo im predstaviti svoju akciju/kako ćemo ih „ubijediti“?
3. KOME je naša akcija neposredno namijenjena?
Vršnjacima, profesorima, roditeljima, predstavnicima lokoalne zajednice...Kako ćemo informirati o
svojoj akciji?
Da li je potrebno da ih pozovemo da se uključe u akciju? Kako ćemo to uraditi?
4. Da li će nam za izvođenje ovog projekta biti potrebne neke posebne VJEŠTINE?
Da li nam je potrebna posebna obuka?
Ko će nam pomoći?
Ko bi sve trebao proći obuku?
5. Da li je potrebno da pozovemo MEDIJE da proprate naše
akcije?
6. Da li će nam biti potreban PROSTOR za izvođenje
aktivnosti?
Kakav prostor?
Kako ćemo doći do njega?
7. Da li izvođenje naše akcije zahtijeva određena
SREDSTVA?
Šta nam je potrebno - novac, materijali, oprema, usluge?
Kako ćemo obezbijediti novac?
Kome ćemo se obratiti?
8. Kako ćemo mjeriti USPJEŠNOST našeg projekta?
Šta će biti pokazatelj uspješnosti?
9. Kako ćemo čuvati PODATKE o realizaciji akcije?
Kako ćemo napisati završni izvještaj?
214
10. Da li očekujemo neke TEŠKOĆE u realizaciji našeg plana?

Koje su moguće prepreke na koje bismo mogli naići?
Kako ćemo ih spriječiti?
 Veliki papiri
 Stikeri
 Lista pitanja
 Pravila za debatu
 Struktura debate
 Obaveze govornika
 Flomasteri
OPIS:

Igra zagrijavanja/upoznavanja/predstavljanja – 15
minuta
Brainstorming – Debata je...
Teorijski uvod (30 minuta)
Formiranje grupa
Šta i kada (15 minuta )
 Potaći učesnike da razmisle i razmotre što sve
konkretno treba da urade kako bi realizirali svoj plan
akcije. Učesnici pitanja sa liste koriste kao podsjetnik
i pomoć u razmišljnju o tomu što sve konkretno treba
da urade. Svaku aktivnost treba da zapišu na
posebnom papiriću (stikeru).
Izrada „vremenske skale aktivnosti“ (10 minuta)
 Učesnici na velikom papiru nacrtaju vodoravnu liniju na kojoj raspoređuju
aktivnosti prema redoslijedu događanja/planiranih aktivnosti-s lijeva na desno.
 Predviđanje i trajanje
svake pojedinačne
aktivnosti. (10 minuta)
 Učesnici rade na
zadatku, voditeljica
obilazi grupe i pomaže
im, ako je potrebno.
ZAKLJUČAK: Učesnici su
kreirali održive planove za
rješenje prepoznatih problema
u lokalnim zajedncama iz
kojih dolaze.
215
RADIONICA: ARGUMENTACIJA I STRUKTURA DEBATNOG

KPP FORMATA - ULOGA I ZNAČAJ KRITIČKOG MIŠLJENJA
ZA DEBATU
"Jedan razgovor sa mudrim čovjekom vrijedi više
od mjeseci učenja iz knjige."
Kineska poslovica
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ:
 Osvijestiti način formiranja
vrijednosti i argumentacije;
 Podsticanje razvoja
samopouzdanja i svijesti o
vrijednosti sopstvenog
mišljenja;
 Osmišljavanje argumenata na
zadatu temu
Papir-A4 za svakog učesnika
OPIS:
Radionica se implementira na sljedeći način:
Uvodna aktivnost – Jasno-nejasno (5 minuta) - u ovoj aktivnosti voditelj iznosi osnovne
pojmove KPP formata i kritičkog mišljenja, a učesnici postavljaju pitanja ukoliko im nešto
nije jasno.
Interpretacija /opservacija - Analiza priče (10 minuta) - voditelj učesnicima prezentira
određenu priču u kojoj je predstavljen problem ili moralna dilema koja nema univerzalno
rješenje.
Teorijski uvod - Karakteristike procesa kritičkog mišljenja kroz pojmove. Nakon
prezentirane priče, voditelj objašnjava dodatno proces kritičkog mišljenja ne dajući
moguća rješenja za predstavljeni problem.
Grupe za diskusiju - broj članova u grupi će zavisiti od broja prisutnih. Formirat će se
grupe po 3 ili 4 učesnika. Grupe treba da kreiraju jedinstvena rješenja za postavljenu
moralnu dilemu.
Učesnici u maloj grupi zapisuju koje su probleme imali kada su radili ovaj zadatak, kako
su usklađivali svoje argumente, mišljenja, stanovišta.
216
U velikoj grupi po dvije grupe sa istim/sličnim rješenjem pitanjem prezentiraju svoje

argumente i razgovaraju o sličnostima i razlikama u argumentaciji istog pitanja.
ZAKLJUČAK: Na kraju radionica voditelj naglašava važnost jasnog i razumljivog

izražavanja, obrazlaganja vlastitog mišljenja kako ne bi dolazilo do sukobljavanja i
nerazumijevanja, naročito kada vjerujemo da pod istim pojmom mislimo isto a zatim se
pokaže da mislimo različito.
RADIONICA: AKTIVNO SLUŠANJE

”Sebičnost je svašta govoriti, a ništa ne htjeti
slušati.”
Demokrit
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Unaprijediti vještine aktivnog slušanja kod učesnika.
Verbalne sposobnosti slušanja

1. Rezimiranje
Primjer: „Dakle, tri stvari koje pominjete su: pod
jedan…, dva... i tri...?“
2. Pojašnjavanje
Primjer: „Dakle, ono što vi kažete jeste da nećete moći to
napraviti u petak, jer imate druge obaveze.“
3. Razmišljanje
Primjer: „Zvuči kao da ste se veoma dobro proveli.“
4. Parafraziranje
Primjer:„ Dakle, to što se događalo na poslu vas je
zbunjivalo.“
5. Objašnjavanje
Primjer: „Može biti da je to što se desilo...“
6. Poticanje
Primjer: „Ovo je zaista bio koristan doprinos, hvala vam.“
7. Pitanja sa otvorenim odgovorom
Primjer: „Šta se onda desilo?“ „Kako se to odrazilo na tebe?“
8. Tišina
Tišina može podstaći govornika da nastavi, a može značiti i da prihvatate ono što je rečeno.
9. Povezivanje
Slušalac može povezivati izjave/pitanja/komentare kratkim rečenicama kojima potvrđuje interes i daje podršku
i podsticaj za nastavak.
OPIS:
Voditelj radionice daje nekoliko različitih izjava, a zatim svaki od učesnika kreira svoju
interpretaciju izjave koristeći dobijene primjere. Može se dogoditi i da prvobitna izjava
voditelja bude u potpunosti interpretirana, na što treba skrenuti pažnju. Aktivan slušalac
koristi maštu da oblikuje slike i utiske, da intuitivno reagira i da riješi problem, naročito
217
dok sluša izlaganje. Mašta može razjasniti, pomoći pri razumijevanju nečega, obogatiti
sjećanje novim informacijama i učiniti izlaganje zanimljivijim. Mašta je prijatelj i vodič
slušalaca, a oblikovanje slika ponekad zahtjeva vježbu, naročito kada učenici slušaju jedni
druge. Slušalac mora da shvati šta govornik kaže da bi izlaganje imalo neku vrijednost.
Nakon što svi prezentiraju voditeljeve izjave, voditelj čita kratku priču sa mnogo
informacija. Nakon čitanja priče postavlja mnogo pitanja kako bi se odredio stupanj
aktivnog slušanja kod učesnika.
ZAKLJUČAK:
Kad god je to moguće slušalac, dok traje govor koji informira, motivira ili nešto objašnjava,
dobro je voditi zabilješke o određenim stavovima. Bilješke treba voditi diskretno kako
govornik ne bi bio dekoncentriran. Zabilješke čuvaju koncentraciju slušaoca i predstavljaju
odličan materijal za postavljanje pitanja nakon izlaganja. Nakon ovog zaključka dobro bi
bilo održati još jednu sličnu radionicu u kojoj će učesnici zapisivati ono što voditelj izlaže
kao novu priču sa mnogo detalja.
RADIONICA: GRUPNI RAD

„Timski rad je gorivo koje omogućava običnim
ljudima da postignu neobične rezultate.“
Nepoznati autor
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Naučiti polaznike kako da rade u grupi.
Svi učesnici dobivaju evaluacijske listove sljedećeg sadržaja
Molimo Vas da ispunite ovaj listić, procjenjujući edukativne sadržaje u rasponu od 1 do 10 ili svojim komentarima
1. Koliko Vam je ponuđeni sadržaj bio razumljiv?:
________________________________________________________________
2. Kako ste se osjećali kao učesnik ovog grupnog rada ? :

______________________________________________________________
3. U kojoj su mjeri ponuđeni sadržaji ispunili Vaša očekivanja?:

______________________________________________________________
4. Šta biste izdvojili kao najvažnije iz ponuđenih sadržaja?:

______________________________________________________________
5. Molimo da procjenite stil vođenja radionice – voditelja?:

______________________________________________________________
6. Navedite svoje komentare, prijedloge u vezi sa današnjim radom:

______________________________________________________________
Ovaj listić je veoma važan za naš rad, koristi nam kao korektiv u cilju poboljšanja budućeg rada. Nije potrebno
potpisivati ga. HVALA.
218
OPIS:
Voditelj na početku daje nekoliko uvodnih napomena o grupnom radu. Grupu čini
određen broj ljudi koji imaju slična interesovanja, mogućnost redovnog sastajanja, te
zajednički cilj i strukturirane načine rješavanja zadataka. Pripadnost grupi određen je
članstvom pojedinca. Članstvo pojedinca uvijek podrazumijeva iskustvo koje podiže
osobnu energiju kroz interakciju i socijalni utjecaj, te stvaranje socijalnih odnosa nove
kvalitete. Svaka grupa, dakle, nudi članovima brojna fizička, emocionalna i intelektualna
iskustva, osjećaj pripadanja kao i nezavisnosti, te unaprjeđuje komunikaciju. U članstvu
grupe je i voditelj grupe. Voditelj usmjerava i koordinira aktivnost grupe ka zajedničkim i
individualnim ciljevima. Voditelj je taj koji samostalno ili u kontaktu sa članovima grupe
planira, podstiće aktivnosti, daje informacije, sugestije i podršku. Voditelj treba nastojati
da članovi grupe postignu svoje pojedinačne ciljeve, kao i da grupa kao cjelina postigne
odgovarajući nivo funkcioniranja. Tome doprinose odabrane aktivnosti uz razvoj dobrih i
podržavajućih odnosa i prijatnu atmosferu.
PLANIRANJE U GRUPNOM RADU (35 minuta)

Grupni rad je proces koji ima svoju dinamiku,
pravila, ciljeve i zadatke, te zahtijeva strukturirano
planiranje. Planiranje u grupnom radu odnosi se
na:
1. definiranje ciljeva zbog koji je grupa
formirana
2. sadržaje i zadatake koji će se kroz grupne
aktivnosti ostvarivati
3. pisanje scenarija izvođenja aktivnosti (tačan
vremenski okvir aktivnosti)
4. uspostavljanje osnovnih pravila grupnog rada
(grupa ih može dorađivati)
5. planiranje završnice grupnog susreta, gdje se
dogovara sljedeći susret, a svaki član grupe
govori o svojim utiscima: osjećanjima i
rezultatima, te kvaliteti grupne komunikacije.
EVALUACIJA (15 minuta)
Završnica je ujedno i evaluacija zajedničkog rada na više nivoa. Evaluacija je obavljena
ako imamo odgovor članova grupe na pitanja o:
1. razumljivosti jezika (pojmova, sadržaja) kojim se pojedinci (voditelj i ostali učesnici)
služe
2. atmosferi grupnog rada (vedra, opuštena, puna tenzije, inspirativna)
3. ličnim osjećanjima članova u vezi sa sadržajem i interakcijom
4. stilu vođenja grupe
5. količini usvojenih informacija
6. primjenjivosti usvojenog znanja
7. prijedlozima i novim idejama članova grupe
Nakon uvodnih napomena, voditelj učesnike dijeli u grupe u kojima dobivaju po jednu
temu o kojoj trebaju prezentirati sve podatke koje znaju, a kako bi temu približili drugim
učesnicima. Nakon što sve grupe prezentiraju temu, svaka grupa ocjenjuje rad ostalih
grupa. Grupa koja dobije najbolje ocjene biva nagrađena.
219
ZAKLJUČAK:
Svaki grupni rad uključuje osobna ponašanja i interpersonalne kontakte članova grupe
određene kako sadržajem rada, tako i osobinama članova.
RADIONICA: POŠTUJMO PRAVILA GRUPNOG RADA

„Brod ne ide naprijed ako svako vesla za sebe.“
Svahili poslovica
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Kreirati okruženje nesmetane razmjene informacija u kojem su svi članovi grupe
ravnopravni i mogu, bez straha od osude, iznijeti svoje mišljenje.
Svi učesnici dobivaju odštampana pravila grupnog rada:

1. Fizički položaj članova je „krug“ (sjedenje, stajanje,ležanje), što obezbjeđuje ravnopravan status svim članovima
(uključujući i voditelje).
2. Svaki član dobiva istu količinu vremena za učešće u ostvarivanju dogovorenog scenarija.
3. Pažljivo slušanje članova grupe i neometanje jednog člana u njegovom govoru – ne dopustiti ometanje, prekidanje,
dobacivanje ili razgovor sa nekim drugim.
4. Svaki se član obavezuje na aktivnost, jer „nije fer“ uskratiti druge članove za svoje učešće iz koga svi mogu učiti –
pasivni član grupe samo prima, a ne daje drugima od svojega znanja.
5. Ako se član ne osjeća prijatno ili ne želi odgovoriti zadatku koji teče „u krug“, ima pravo reći „dalje“, tj.
upotrijebiti pravilo koje ga štiti kada mu je neugodno.
6. Pravila se mogu mijenjati, ako se članovi tako dogovore.
7. Bitno je da svaki član prihvati pravila i da zna svoje granice i mogućnosti u odnosu na pravila .
8. Pravila se mogu javno osporiti i predložiti neka druga rješenja – sve dok se ovo ne dogodi, važe stara pravila.
A4 Papir
Flomasteri
Olovke
Bojice
Uvod (5 minuta)
Učesnici pet minuta čitaju pravila, a nakon toga sjedaju u
„krug“ kako bi bilo ispoštovano prvo pravilo.
Voditelj (10 minuta) učesnicima zadaje temu o kojoj svi
trebaju dati doprinos, bilo u pisano, usmenom ili
ilikovnom obliku. Sami biraju način na koji se žele
izraziti.
Kada svi odluče (15 minuta) o načinu izražavanja na temi prvo rade individualno pet
minuta, a zatim deset minuta rade sa osobama koje su izabrale isti način izražavanja svojih
ideja.
Nakon toga, (20 minuta) svi se vraćaju na svoja mjesta i svi prezentiraju svoje ideje
ravnopravno uz asistiranje osoba koje su koristile isto sredstvo izražavanja. Osobe koje su
220
koristile drugačije sredstvo izražavanja mogu postavljati pitanja koja imaju za cilj
unapređenje ideje.
Završni dio (10 minuta) Polaznici razmjenjuju iskustva iz prethodnih dijelova radionice.
ZAKLJUČAK:
Grupni rad se razlikuje od individualnog i ima svoje prednosti i mane. Ipak, tokom
grupnog rada ne učimo samo o temi na kojoj sarađujemo sa drugima nego razvijamo i
svoje socijalne vještine, jer grupni rad podrazumijeva međusobnu interakciju svih članova.
RADIONICA: “DVORAC”
„Timski rad dijeli zadatke i udvostručuje
uspjeh.“
Andrew Carnegie
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Ojačati timski rad i saradnju sa drugima koje nismo sami izabrali za partnere.
Ljepilo
Šareni papiri
Škare
Karton
Spajalice
Olovke
Flomasteri
OPIS:
Radionica pomaže mladim ljudima da na kreativan
način shvate da mogu sarađivati u timu sa drugim
ljudima koje ne poznaju, koji dolaze iz različitih
etničkih, religijskih pozadina, ukoliko imaju zajednički
cilj – uz potpuno uvažavanje svih članova tima.
Radionica počinje kada svaki tim odabere jednog
predstavnika koji će se “boriti” za prikupljanje
materijala.
Partnere u ovoj radionici učesnici biraju izvlačenjem iz
šešira. Na zvuk zviždaljke, predstavnici grupa trče
prema hrpi materijala i sakupljaju sve što mogu uzeti
za svoj tim u 5 sekundi. Nakon toga, svi se vraćaju u
svoje grupe i počinju graditi dvorac. (30 minuta)
Cilj nije samo izgradnja dobrog dvorca, nego i razmjena neophodnih materijala sa drugim
grupama. Izolirani tim ne može izgraditi dvorac bez saradnje sa drugima, i mora naučiti
da surađuje i razmjenjuje sa drugim grupama, bez obzira na činjenicu da su u pitanju
njihovi oponenti u igri, zato što svaki tim želi završiti zadatak na najbolji i najbrži način, a
221
za to su potrebne sve vrste materijala. U dvorac trebaju smjestiti sve one ljude koji su im
loše stvari radili u životu kako bi im spasili ugroženi život. Nakon što sagrade dvorac
moraju prezentirati (10 minuta) svoj rad i objasniti zašto su baš takav dvorac napravili za
svoje neprijatelje.
Zaključni dio (10 minuta): Polaznici zajedno kreiraju poruke iz svakog dvorca.
ZAKLJUČAK:
Nakon radionice nije samo ojačana timska suradnja nego i suradnja između različitih
timova, ali i prihvaćanje drugih i drugačijih.
RADIONICA: KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU

"Cenzura bi bila podnošljiva kad ne bi bilo cenzora. Istina, i
cenzorima bi novine bile mnogo podnošljivije kad ne bi bilo
novinara."
Charles Benoist
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike o različitim načinima prezentiranja informacija i različitih

medijskih prijenosa informacija.
Tekst u nastavku se dijeli učesnicima - govornicima koji će prezentirati svoj govor na

zadatu temu.
1. Uputstva za govornika
 Definirati cilj izlaganja
 Definirati publiku
 Dobro upoznati temu
 Sastaviti tekst izlaganja
 Navesti tri (3) glavne teze koje želite istaći u
svom izlaganju (koristite primjere, priče,
anegdote…)
 Napisati uvodni i završni tekst govora -
trudite se da ostavlja jak utisak na prisutne
2. Savjeti za govornika
 Dužina govora ovisi od prilike
 Statističke podatke treba svesti na minimum
 Uvježbati govor, ali ga ne učiti napamet
 Obilježiti važne dijelove i pojmove
 Ne koristiti poštapalice
 Ne čitati sa lista kada se obraćate prisutnima
 Gestikulirajte, ali ne više nego što je uobičajno
222
3. Ponašanje za vrijeme ispitivanja

 Dozvolite svima da postavljaju pitanja
 Pažljivo saslušajte svako pitanje, bez reakcija
 Tretirajte svako pitanje podjednako
 Gledajte u sve prisutne kada dajete odgovore
 Ne upuštajte se u duele
 Odgovorite što jednostavnije i neposrednije
 Opustite se
OPIS:
Voditelj radionice prezentira neki relevantni problem. Govornici imaju zadatak da
prezentiraju rješenje problema, i imaju 15 minuta vremena za pripremu govora koji ne
treba trajati više od 5 minuta. Ostali učesnici pažljivo slušaju izlaganje svakog govornika.
Nakon govora postavljaju pitanja kojima ne samo da traže nedostatke u izlaganju, nego i
pokušavaju isprovocirati govornike. Voditelj ocjenjuje ne samo govor nego i ponašanje
govornika tijekom izlaganja. Sve vrijeme postavljanja pitanja, dva učesnika „škljocaju“
fotoaparatima nastojeći zbuniti govornike.
Zaključni dio (10 minuta): Polaznici razmjenjuju iskustva iz prethodnog dijela radionice.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici donose zajedničke zaključke o tome kako se konferencija za
štampu razlikuje od drugih oblika izlaganja.
RADIONICA: JAVNO ZAGOVARANJE

„Koncentrirajte energiju i marljivo radite. Odvažno se posvetite
novim pokusima. Nikada se ne pribojavajte hrabro zagovarati
svoje stavove. Utvrdite smjerove kojima se želite kretati i čvrsto
ih se pridržavajte. I to je sve.“
A. C. W. Harmsworth
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike o tehnikama

zagovaranja kako bu u lokalnim zajednicama
javno zagovarali za rješavanje aktualnih
problema.
Voditelj učesnicima dijeli materijal sa kratkim
tekstom u kojem je dat sažetak javnog
zagovaranja.
223
JAVNO ZAGOVARANJE je proces djelovanja koji koristi instrumente demokracije za otvaranje novih prostora,
novih politika, zakona. Instrumenti demokracije uključuju izbore, civilne akcije, građansku neposlušnost,
pregovore, utjecanje, sudske procese, pa i cjenkanje...
Misija javnog zagovaranja stvaranje je pravednijeg, poštenijeg društva. Pravednije će društvo biti i ako interesi
marginaliziranih grupa, ljudi sa slabom ekonomskom moći i još slabijim političkim utjecajem, budu zastupani.
To je i akcija usmjerena ka promjeni politika, pozicija ili programa unutar bilo koje tipa institucije - od neprofitnog
sektora do međunarodnih organizacija. Također je usmjereno na kreiranje demokracijskih, otvorenijih struktura i
procedura unutar zajednice. Javno zagovaranje se koristi i u okruženjima u kojim je proces donošenja odluka
potpuno neformalan.
Ujedno znači i zastupati, apelirati ili braniti određenu ideju prema drugima. To je govorenje, usmjeravanje
pozornosti zajednice na nek važnu temu, navođenje donositelja odluka na odabir dobrog rješenja.
Javno zagovaranje uključje i raličite specifične, kratkoročne aktivnosti na putu dostizanja dugoročnog zacrtanog
cilja.
Oni koji se bave javnim zagovaranje trebaju artikulirati i razumjeti sam pojam, ali ujedno prihvatiti stav koji su
modifikacije tumačenja još uvijek je samo radna definicija javnog zagovaranja koja se, nakon svakog novog slučaja
provedenog u praksi, može nadopunjavati i djelimično preoblikovati. Javno zaovaranje želi se i mora baviti
politikom, štoviše mnogobrojnim politikama. Javni zagovarači postavljaju pitanja na koja traže konkretne odgovore.
Javno zagovaranje zahtjeva ravnomjernu raspodjelu političke i ekonomske moći. Javno zagovaranje ne koristi
NIKADA samo jednu metodu.
OPIS:
Voditelj radionice učesnicima prezentira određeni (realni

ili imaginarni) problem koji učesnici trebaju riješiti
korištenjem tehnika javnog zagovaranja. Nakon
prezentiranja problema učesnici su podijeljeni u grupe i
trebaju odgovoriti na sljedeća pitanja u pismenom obliku
(25 minuta):
1. Što želimo postići?
2. Koji su nam ciljevi?
3. Prema kome je akcija usmjerena?
4. Na koga želimo djelovati?
5. Kakvu poruku primatelj zagovaračke strategije treba čuti?
6. Kako ćete apelirati na javni i na lični interes?
7. Tko prenosi poruku?
8. Na koji način planirate ''uručiti'' poruku?
Nakon što odgovore na ova pitanja,

učesnici trebaju odgovoriti i na pitanja
koja predstavljaju pogled unatrag, a
koja im mogu pomoći da već postojeće
iskustvo primijene u zagovaranju za
rješenje problema koji je prezentirao
voditelj radionice (20 minuta):
1. Šta već imamo? (resursi,
znanje…)
2. Koje korake iz prethodno
realiziranih akcija možemo primijeniti i
ovdje?
3. Kako započeti osnovni potez?
4. Koji je cilj u određenom trenutku
224
dostižan, a može okupiti prave ljude i pomoći rješavanju problema?
Završni dio (10 minuta)

Kada svaka grupa odgovori na sva pitanja, svi glasaju za najbolju grupu.
ZAKLJUČAK: Nakon radionice učesnici su upoznati sa osnovnim tehnikama zagovaranja i u

mogućnosti su prepoznati određene probleme lokalnih zajednica i zagovarati za njihovo
rješavanje.
RADIONICA: ZAGOVARANJE ZA STRATEGIJU

„Pravo na kritiziranje ima onaj tko je spreman pomoći.“
Abraham Lincoln
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Kreirati jedinstvenu strategiju za rješenje prepoznatog problema.
A4 papir
Olovke
Post-it pairi
OPIS:
Voditelj radionice učesnicima daje kratka pojašnjenja koja učesnici trebaju imati prije
kreiranja jedinstvene strategije za rješenje problema:
 Prilikom kreiranja strategije treba biti korišten analitički pristup, ne zanemarujući
pritom ni intuiciju.
 Treba balansirati na putu ka cilju, ne odbacujući pritom sve moguće opcije.
 Nužno je razmotriti u isto vrijeme različite aspekte istog problema
 Treba uvijek biti otvorena za nove spoznaje
 Poštovati mogućnost međusobnog neslaganja
 Vrednovati fleksibilnost, ali i predanost radu
Prilikom razvijanja strategije treba obratiti pažnju na:

 Ne oslanjati se na pretpostavke (ni svoje ni tuđe)
 Nema uvijek jasnih odgovora, ali pitanja moraju biti jasna
 Prihvatite paradokse
 Promjene su neminovne, ali one mogu biti, dobre, loše, osrednje ili - ponešto od
svega toga
 Liderstvo je važno, ali vam ne vrijedi ništa ako nemate saradnike
 Osjećaj za hitnost može biti dobar, ali je smirenost još važnija
 Pametan savijet uvijek je dobrodošao, ali se čuvajte glupih
 Slušajte sebe, slušajte druge. Svakako omogućite drugima da vas čuju
225
 Nikad ne recite nikad
Nakon svih uputa učesnici u grupi od po najmanje 4 osobe kreiraju jedinstvene strategije
za rješenje prepoznatog problema (kojeg sami odaberu).
ZAKLJUČAK:
Uspješna kampanja javnog zagovaranja temelji se na ''čvrstim'' činjenicama, podacima o
određenom problemu i stanju. Bitno je znati kako treba izabrati, analizirati i koristiti
podatke za uspješnu kampanju.
RADIONICA: IMPROMPTU GOVOR

"Govorništvo je vještina da se kaže samo ono što
se mora. Samo budala govori sve."
Ciceron
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Vježbanje brzog organiziranja govora.
Različita pitanja štampana na papiru, a koja će biti tema govora:

 Koja ti je omiljena knjiga i zašto?
 Šta znaš reći o ovom bijelom papiru?
 Da imaš vremeplov šta bi uradio?
 Može li se novcem kupiti sreća?
 Koja je tvoja omiljena boja i zašto?
 Jesu li mačke bolji ljubimci od pasa?
(Moguće je dodati i pitanja koja obrađuju određenu temu o kojoj se želi povećati svijest
učesnika.)
OPIS:
Učesnici odabiru temu izvlačenjem iz šešira i imaju vrijeme
za pripremu od 2 minute. Nakon toga prezentiraju svoj
govor koji treba trajati 5 minuta. Ovom vježbom se kod
učesnika nastoji razviti sposobnost brzog razmišljanja i
primjena osobnog znanja na temu govora.
Nakon što svi učesnici prezentiraju govore, drugi učesnici

ih ocjenjuju i navode zbog čega su neki govori dobili niske,
a drugi govori visoke ocjene.
ZAKLJUČAK:
Nakon radionice najbolji govornik biva nagrađen, a svi učesnici zajedno kreiraju listu
zaključaka o stvarima koje je dobro koristiti u impromptu govoru.
226
RADIONICA: IMPROVIZIRANI GOVOR
"Prava je muka kada čovjek nema dovoljno duha da bi

govorio, a ni dovoljno pameti da bi šutio."
La Bruyère
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Poboljšati kod učesnika snalaženje u novim situacijama.
 Teze sa temama govora štampane na papirima.
OPIS:
Svaki učesnik iz šešira izvlači po jednu temu i

dobiva 10 minuta za pripremu govora. Nakon
što voditelj radionice kaže da je vrijeme za
pripremu isteklo, obavještava učesnike da će
temu koju su dobili promijeniti u sasvim neku
drugu i da učesnici ovaj put neće imati vrijeme
za pripremu. Na ovaj način je moguće ocijeniti
snalaženje učesnika u novim situacijama i
njihovu mogućnost da govore o temi koja jeste
poznata, ali im nije bliska.
ZAKLJUČAK:
Nakon vježbe učesnici
kreiraju listu zaključaka o
temama o kojima su
govorili a koji su tačni i
koje su učesnici znali
zahvaljujući dobrom općem
znanju. Učesnici također
prave listu informacije koje
su dali u improviziranom
govoru, a za koje ne mogu
sa sigirnošću tvrditi da su
točne.
227
RADIONICA: VJEŽBAJMO IMPROMPTU GOVOR - MODELI

"Zbog jedne riječi čovjeka često smatraju mudrim, a zbog jedne
riječi često ga smatraju glupim. Uistinu moramo dobro paziti
što govorimo."
Konfucije
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Educirati učesnike o impromptu govoru i pravilnom načinu ponašanja u

nepoznatom okruženju.
Štampane teze za impromptu govore.

Štampani natpisi za voditelja radionice:
 Dosadno
 Ljutito
 Veselo
 Tužno
 Brzo
 Sporo
 Nezainteresirano
 Zainteresirano
 Štoperica
OPIS:
Učesnici tokom radionice dobivaju različite

teme za impromptu govor i imaju 10 minuta
za pripremu trominutnog govora. Kada
počnu sa izlaganjem voditelj im dopušta
slobodu u načinu govorenja (brzo, sporo…)
ali poslije prve minute voditelj podiže jedan
od pripremljenih natpisa i govornik npr. treba
pričati brzo ili sporo.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici sa voditeljem

kreiraju zaključke o tome koje instrukcije je
bilo lakše pratiti, a koje teže i zašto.
228
RADIONICA: VJEŽBAJMO IMPROVIZIRANI GOVOR -

MODELI
„Trebalo bi da postoji zakon koji dosadne govornike
obvezuje da svoja predavanja drže stojeći na jednoj
nozi.“
Gerhard Branstner
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike o važnim aspektima improviziranog govora.
 Štampane teze za govore.

 Materijal o organizaciji govora.
 Štoperica.
OPIS:
Svaki učesnik dobija ukupno tri teze i odabire jednu o kojoj

će govoriti. Također dobija papir na kojem je odštampana
organizacija govora:
 Prezentiranje teme
 Prezentiranje teze
 Pregled glavnog dijela govora
 Prvi argument
 Drugi argument
 Treći argument
 Prelaz
 Pregled i zaključak
Svi učesnici dobivaju 10 minuta za pripremu

govora, a govore između 4 i 5 minuta.
ZAKLJUČAK:
Nakon završene vježbe učesnici razmjenjuju

iskustva o tome koji dio govora je bilo najteže
kreirati, a voditelj radionice svima javno
analizira dobre strane govora kao i one koje
trebaju biti unaprijeđene.
229
RADIONICA: OSNOVI GOVORA

„Retorika je korisna jer je istinito i pravedno po svojoj naravi
jače od svojih suprotnosti, a ako odluke ne nastaju na osnovu
onoga što priliči, onda istinito i pravedno nadjačavaju njihove
suprotnosti, a to zaslužuje prijekor.“
Aristotel
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike o karakteristikama dobrog govora i različitim vrstama govora.
 Odštampan edukacijski materijal voditelja radionice u kojem su sadržane
informacije o različitim vrstama govora kao i o osobenostima uspješnog govora.
OPIS:
Predviđeno je da radionica bude implementirana u sljedećim vremenskim okvirima:
(17 MINUTA)
 Pojedinačno predstavljanje polaznika - jednominutni
govor
(15 MINUTA)
Kratko predavanje „Šta je govor?“
 Govor kao realizacija jezika
 Funkcija jezika je sadržana u govoru
 PAROLE - živi govor je realizacija jezika putem
akustičnih slika
 RETORIKA - Retorika obuhvaća i teorijski i praktični
dio govorništva. Retorika uz gramatiku jedina se
dugi nizgodina bavila proučavanjem jezika.
 KORISTI OD RETORIKE
 RAZGOVOR - razlike između govora i razgovora.
(20 MINUTA)
Kratko predavanje „Osobine dobrog govora“
 OSMIŠLJENOST znači da nema dobrog govora bez jasne misli. Treba znati ŠTA se
želi reći - osmisliti govor
 SVRSISHODNOST znači da govor mora imati unaprijed jasno određenu svrhu.
Svrha govora je uvijek ista: da informira, uvjeri, zabavi i navede na razmišljanje.
Govor ima smisla samo onda ukoliko je prilagođen onome koji sluša.
 PRAVILNOST se odnosi na pravilnu upotrebu riječi. Bitno je precizno odabrati
književni jezik, lokalizme…
 IZRAŽAJNOST je posebno bitan segment i podrazumijeva obezbjeđivanje pažnje
slušaoca. Govor mora biti zanimljiv, dinamičan i razumljiv.Izražajnost se
obezbjeđuje sopstvenim stilom.
230
 GLASNOST je iznimno značajna za uspješan govor.

 TKJ trojstvo: TAČNOST-KRATKOĆA-JASNOST
TAČNOST: oni koji slušaju žele da budu tačno obaviješteni o temi; zasniva se na
činjenicama, a ne na pretpostavkama; nepristrasnost je najbitniji preduvjet za tačan
govor; za svako za i protiv treba iznijeti tačan stav.
KRATKOĆA: Govor treba biti dovoljno kratak da zadrži pažnju slušatelja, ali i
dovoljno dug da dobro informira slušatelje.
JASNOST: Govor treba biti prilagođen publici i treba koristiti retoriku koja će biti
poznata i bliska slušateljima.
(8 MINUTA)
Pitanja i komentari o radionici
ZAKLJUČAK:
Tijekom posljednjih osam minuta radionice pored komentara o radionici učesnici kreiraju i
zaključke o stvarima koje mogu pomoći u lakšem savladavanju vještine javnog govorenja.
RADIONICA: KREIRANJE GOVORA

„Kada stvari ovladaju duhom, riječi naviru
same od sebe.“
Seneka
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Teorijski i praktično educirati učesnike o pravilima kreiranja dobrog govora.
 Štampan edukacijski materijal koji koristi voditelj radionice.
OPIS:
(20 MINUTA)
„Određivanje predmeta i cilja govora“
Najodgovorniji i najteži dio pripreme govora
je određivanje predmeta i cilja govora.
Predmet može biti bilo koja tema, ali mora

imati stroga ograničenja, zato što:
 oslobađa govornika obaveza da se bavi
bilo čime osim temom govora
 omogućuje posvećivanje potpune pažnje
traganju za najdubljim slojevima
logičkog, etičkog i estetskog u utvrđenim
okvirima govora
 formalno sprečava govornika da se
raspline
231
Treba biti određena i prostorna i vremenska dimenzija govora, zato što se tako:
 omogućavaju određenje vremenske i prostorne dimenzije govora
 smanjuje mogućnost nesporazuma između govornika i slušaoca
„Postavljanje teze govora“
 Određenost teze otvara put do cilja ograničavajući šta treba dokazati ili osporiti
 Treba da ima uočljivu vezu između predmeta i cilja govora
 Ne smije da predstavlja TRUIZAM - općepoznatu činjenicu ili banalnost
 Ne smije biti tautološki definirana
 Ne smije zahtijevati od slušatelja posebna znanja i opterećivati ga
 Treba biti tako definirana da omogućuje logičko zaključivanje
„Definiranje pojmova“
 Teza je uvijek sastavljena od pojmova koji su izraženi terminima
 Pojam: misao o biti i bitnim karakteristikama onoga o čemi mislimo ili govorimo
 Jasno definirani pojmovi su osnovna pretpostavka onoga o čemu govorimo
 Definicija= definiendum + definiens (najviši rodni pojam + vrsna razlika)
 Definicija ne smije biti preuska ili preširoka; mora imati bitne oznake pojma;
„Izbor pokazatelja“
 Pokazatelji su oslonci bilo materijalni ili duhovni, a koji će pokazati ili dokazati
uvjerljivost i istinitost teze o kojoj se govori
„Izbor stila govorenja“
 Stil je samostalan jezički izraz,kojim govornik iskazuje svoje misli i osjećanja
 Obuhvata sve govornikove duhovne sposobnosti
 Uvijek je poseban
 Izgrađuje se usporedo sa govorničkom vještinama
 Izbor stila ovisi o sadržaju govora
„Interpretacija: Verbalna i neverbalna komunikacija“
 Usklađivanje verbalne i neverbalne komunikacije
(15 MINUTA)
Priprema govora (prema prethodno
određenim segmentima) polaznika
radionice na temu:
“Radionice o kreiranju govora su
dosadne”(Tema može biti prilagođena i
cilju aktivnosti općenito)
(17 MINUTA)
Izlaganje govora polaznika radionice
(7 MINUTA)
Pitanja i nejasnoće
ZAKLJUČAK:
U završnom dijelu radionice učesnici postavljaju pitanja i sa voditeljem radionice rješavaju
eventualne nejasnoće koje su se pojavile tijekom radionice.
232
RADIONICA: JAVNI GOVOR

“…drži pažnju slušaoca, ali tako da ne
izazove zasićenost…“
TRAJANJE: 45 minuta Ciceron
CILJ: Prevladavanje teme od javnog nastupa i edukacija o kreiranju dobrog govora.
MATERIJAL ZA UČESNIKE: Formular sa pitanjima (pitanja su preuzeta iz knjige „Kako

plivati sa ajkulama“ - Harvey Mackay):
1. Zašto me je grupa pozvala da održim govor? (navedi razlog)

2. Šta je svrha grupe?
3. Koje su glavne odlike grupe? (profesionalne, socijalne, demografske, stepen u karijeri i sl.)
4. Ko se nedavno obraćao grupi? Kako su ga prihvatili? Mogu li doći do kopija njihovih
zapažanja?
5. Ko su najuspešniji govornici koji su se obraćali grupi u skorijoj prošlosti?
6. Šta ih je učinilo uspešnim?
7. Ko su lideri u grupi? Ko će od njih biti prisutan? Kako da dođem do njih?
8. Ko će me upoznati s njima?
9. Da li se od mene očekuje da odgovaram na pitanja? Koja ključna pitanja mogu da očekujem?
Kojih nezgodnih tema treba da se pazim?
10. Koje će poruke zaista ostaviti traga na ovoj grupi? Treba li da im podelim nekakakav materijal
(grafi kone, analize i slično)?
11. Ko je moj “insajder” u grupi, koji će mi pomoći u razvoju govora i dobijanju odgovarajuće
reakcije?
OPIS:
Nakon što svaki učesnik dobije pitanja i samostalno odabere temu govora, treba samostalno
odabrati i skupinu kojoj se obraća (djeca iz vrtića, predstavnici političke partije, predstavnici
nevladinog sektora, samohrane majke/očevi). Dok traje govor ostali učesnici radionice glume
skupinu koju je odabrao govornik. Tokom govora, dozvoljeno je da publika govornika ometa
ili mu postavlja pitanja u skladu sa grupom koju treba da glume.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici donose zaključke o interesantnim i manje
interesantnim dijelovima govora. Tako mogu zaključiti da interesantan
govornik:
 Govori dovoljno sporo i dovoljno dinamično u isto vrijeme.
 Ima male pauze u govoru.
 Govori o stvarima koje su relevantne za temu govora.
 Govori o stvarima koje su relevantne za ciljnu grupu kojoj se obraća.
Sa druge strane, manje interesantan govornik:
 Često koristi poštapalice: „ovaj“, „onaj“, „dakle“, „kao“, „šta sam htio reći“, „aaa“
 Ne obazire se na skupinu kojoj se obraća
 Govor mu nije dovoljno dobro organiziran.
233
RADIONICA: IZLAGANJE
„Vjerujem da nikad neću biti toliko star da mi ne bi bilo
tako neugodno govoriti ako nemam što reći.“
Linkoln
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Educirati učesnike o efikasnom načinu izlaganja svoje ideje pred raznolikim
auditorijem.
Papir A4
Flipchart
OPIS:
Voditelj učesnicima postavlja nekoliko

pitanja koja zapisuje na flipchart, a učesnici
u svesku ili na papir koji su dobili. Pitanja su
sljedeća:
 O kojoj temi mi je prijatno govoriti?
Zašto?
 O kojoj temi mi je neprijatno
govoriti? Zašto?
 Pred kim je lakše govoriti: pred
poznatim ili nepoznatim ljudima?
 Da li vam je laše slušati mlađe ili
starije govornike?
 Koliko je uredan izgled govornika
bitan za kreiranje dobrog govora?
Nakon što svi učesnici odgovore na pitanja, voditelj radionice govori o temama za koje su
učesnici naveli da im je neugodno govoriti o njima, kako bi pokazao da ne postoje loše
teme nego loši govornici. Nakon toga učesnici javno govore o temi za koju su naveli da im
je o njoj prijatno govoriti.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici dolaze do zaključka da ne postoje teme o kojima se ne bi

trebalo govoriti u moderno doba i da je potrebno biti informiran o najrazličitijim temama.
234
RADIONICA: USMENA INTERPRETACIJA

„Uvijek sam mislio da su ljudska djela u stvari
najbolja interpretacija njihovih misli.“
Edwin Louis Cole

TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Educirati učesnike o pravilnom interpretiranju informacija.
Podijeliti odštampane rečenice bez znakova interpunkcije:

 Ubiti ne pomilovati
 Ja ne ti
 Volim svoju obitelj kuhati i jesti
 Mir ne slati rakete
 Sladoled voli dijete
 Ti ćeš ići vratit se u ratu nikad poginuti
OPIS:
Svaki učesnik dobiva po jednu rečenicu koju

treba interpretirati na način na koji je shvaća
(bez znakova interpunkcije). Poželjno je da
učesnici rade samostalno i imaju različite
rečenice. Nakon što interpretiraju date rečenice,
trebaju staviti znakove interpunkcije koji
odgovaraju interpretaciji. Posebno je važno
istaći da su moguće različite interpretacije jedne
te iste rečenice i da je zbog toga važno biti vrlo
pažljiv prilikom interpretacije kako usmenog
predavanja tako i napisanog teksta.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice svakoj rečenici učesnici

daju i drugačiju interpretaciju u odnosu na
prvobitno datu.
235
RADIONICA: UNAKRSNO ISPITIVANJE

“Najveća sreća za misaonog čovjeka jeste da je ispitao ono što se može
ispitati, a da se mirno pokloni pred onim što se ne može ispitati.”
Gete
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Podučiti učesnike radionice osnovnim principima dobrog kreiranja unakrsnog

ispitivanja.
 Flipchart
 Papir
 Šarene olovke
 Različite jednostavne štampane teze (Npr. Pušenje treba zabraniti, U škole treba
uvesti uniforme, Lake droge treba legalizirati…)
OPIS:
Voditelj radionice dijeli učesnike u nekoliko

skupina. Svaka skupina dobiva po jednu
tezu za koju treba kreirati afirmacijsku ili
negacijsku argumentacijsku liniju. U isto
vrijeme trebaju kreirati i set pitanja za
unakrsno ispitivanje oponentske ekipe
(ekipa koja je dobila istu tezu koju brani sa
suprotnog stajališta). Pitanja se kreiraju tako
da se na flipchartu povezuju i sa jednim
pitanjem se može završiti tek kada odgovor
može biti samo da ili ne.
U uvodu radionice voditelj učesnike eucira

o osnovama unakrsnog ispitivanja, sa
posebnim akcentom na otvorena i
zatvorena pitanja.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice svi učesnici donose

zaključak da je za dobro unakrsno ispitivanje
važna i dobra priprema o temi.
236
RADIONICA: KAZALIŠNI FORUM

“Ne budite ravnodušni jer je ravnodušnost
smrtonosna za ljudsku dušu.”
Gorki
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike o različitim načinima adresiranja aktualnih problema.
 Hamer papir
 Tempere
 Različite bojice
OPIS:
Voditelj radionice učesnicima ukratko

prezentira jednu od popularnih bajki, npr:
„Crvenkapica“ i zatraži od učesnika da
svaka grupa glumi jednog od likova i
priprema njegovo svjedočenje na sudu.
Jedan učesnik je sudija. Sudski proces se
vodi protiv vuka koji je pojeo neke od
likova, a zatim i sam bio napadnut. Prije
početka procesa svaka skupina kreira
masku za lik koji predstavlja, kao i
krUcijalni dokaz koji će osloboditi ili
kazniti vuka. Grupa koja dobije vuka
priprema njegovu odbranu. Vuk smatra da
je nevin i tvrdi da je napao ostale likove
zato što su oni napali njega i zato što su
mediji pogrešno interpretirali dokaze koje
je sakupio glavni inspektor. Kao
iznenađenje na kraju radionice, voditelj
otkriva da je on glavni inspektor i
podržava vuka koji tvrdi da je nevin.
ZAKLJUČAK:
Svaka priča ima dvije strane. Ova radionica je veoma značajna i za razbijanje predrasuda.
237
RADIONICA: FISHBOWL
„Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto
svima smetamo kad smo drugačije budni?“
Miroslav Mika Antić
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Edukacija učesnika o najrazličitijim temama i prihvaćanje mišljenja koje je drugačije

od mišljenja većine.
 Stolice za učesnike raspoređene u dva koncentrična kruga; jedan unutar drugog.
OPIS:
„Fishbowl“ se sastoji od male grupe ljudi koja sjedi u krugu i

razgovara (fish). Okružena je većom grupom ljudi,
posmatrača, koji sjede u širem krugu (bowl). Facilitator daje
kratki uvod 5-10 minuta, koji služi kao generalna smjernica za
diskusiju i nakon toga unutrašnji krug počinje da razgovara.
Vanjski krug uobičajeno sluša i posmatra. Kada neko iz
vanjskog kruga želi da učestvuje u diskusiji, neko iz
unutrašnjeg kruga mu mora prepustiti stolicu i izaći u vanjski
krug.
Postoje dvije vrste „fishbowl“-a:

1. Otvoreni „fishbowl“, kod kojeg nekoliko stolica (1-2) u unutrašnjem krugu od 5-8
ljudi ostaje prazno. Bilo koji član publike može u bilo kom trenutku sjesti na praznu
stolicu i učestvovati. Kada se to desi, postojeći član „fishbowl“-a mora dobrovoljno
napustiti grupu i osloboditi stolicu. Diskusija se nastavlja a učesnici slobodno ulaze
i izlaze iz grupe. Ograničenja za učešće u grupi mogu biti:
 vremenska (1-5 minuta)
 mogu dati samo jedan komentar ili izjavu
 učesnici mogu ući u unutrašnji krug samo tako što će sjesti na „stolicu za
posjetitelje“
2. U zatvorenom „fishbowl“-u, sve stolice su popunjene. Facilitator dijeli učesnike u
dvije grupe (ili više ako je potrebno). Početni učesnici u unutrašnjem krugu govore
određeno vrijeme o temi koju uvodi facilitator. Kada im nestane vremena (ili kada
se novi argumenti dodaju diskusiji), početni učesnici napuštaju grupu i nova grupa
iz publike ulazi u „fishbowl“. Nova grupa nastavlja diskutirati prethodnu temu.
Ovo se može nastaviti dok većina učesnika iz publike ne dobije priliku za
učestvovanje.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice svi učesnici kreiraju listu zaključaka do kojih su došli uz naglašavanje
zaključaka koje ne bi usvojili prije radionice.
238
RADIONICA: „RIJEČI KAO ALAT I ORUŽJE“

"Lijepe riječi ne koštaju mnogo. A ipak postižu mnogo."
Blaise Pascal
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Učesnike podučiti javnom prezentiranju argumenata u vezi sa određenom tezom i

načinima javnog nastupa pred publikom.
A3 papiri za vođenje flowsheet-a

Olovke
Tok debate (ovisno o datom formatu)
OPIS
Na ovoj radionici će u česnici biti podijeljeni u
ravnomjeran broj grupa sa šest učesnika. Cilj svake
grupe je razmijeniti argumente o zadatoj temi a
prema zadatom debatnom formatu. Vrijeme debate
će biti skraćeno. Zadati debatni format je Karl
Popper.
Teza glasi: „Sloboda govora uključuje slobodu
vrijeđanja“ (da ili ne)
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice sudije daju oralnu kritiku
pažljivo analizirajući predstavljene argumente i
pokazujući koliko su debatanti uspjeli riječi
upotrijebiti kao alat za kreiranje dobrih
argumenata.
239
RADIONICA: „ETIKA KOMUNICIRANJA U ONLINE

SVIJETU“
„Teško će se sporazumjeti dva čovjeka koja misle različito. Lako će
se sporazumjeti dva čovjeka koja misle.“
Meša Selimović
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike o prihvaćanju drugih i drugačijih stavova.
 Različiti odštampani simboli (Simboli koje grupe dobivaju su: zvijezda, svastika,
križ, srp i čekić, polumjesec i zvijezda i maska Anonimusa je šesti jedinstveni
simbol.)
OPIS:
Radionica “Etika komuniciranja u online svijetu” počinje nasumičnim pravljenjem grupa.

Svaki učesnik će dobiti jedan od 5 različitih simbola i na osnovu simbola se priključiti
grupi. Jedan učesnik će dobiti jedinstveni, šesti simbol i ostati sam. Moderator će pitati
svaku grupu da li će prihvatiti ovu osobu u svoju grupu. Ukoliko ga grupa prihvati, morat
će izbaciti jednog od svojih članova, i taj/ta će morati pronaći svoje mjesto u nekoj drugoj
grupu. Radionica se nastavlja dok se sve grupe ne izmiješaju. Nakon toga, učesnici trebaju
odgovoriti na sljedeća pitanja:
 Kako su se osjećali nakon što su pripali određenim grupama na osnovu simbola?
 Kako se početni učesnik koji je izvukao 6. simbol osjećao?
 Zašto ga neke grupe nisu htjele prihvatiti?
 Na osnovu čega se grupa koja ga je prihvatila za to odlučila?
 Kako su se osjećali izbačeni pripadnici grupa nakon što su se vratili u početne
grupe na kraju radionice?
 Na koji način je ova situacija slična stvarnom životu, da li mi osuđujemo druge na
osnovu naših različitosti u vezi s pripadanjem “grupi” i diskriminiramo druge i
izlažemo ih govoru mržnje?
240
 Može li se reći da je govor mržnje naglašeniji u online komunikaciji nego uživo,

zato što je lakše reći stvari koje osoba nikad ne bih rekla uživo? Koristeći zaštićene
identitete (nickname, korisničko ime), ne postoji strah od izloženosti
neugodnostima koje su doživjeli izbačeni članovi grupe, ali nije li to također veoma
opasno zato što se krijući se iza lažnog identiteta oslobađamo svih moralnih
odgovornosti u komuniciranju?
ZAKLJUČAK:
Rezime postignutih rezultata sa jasnim zaključcima kako se ljudi osjećaju u situacijama u
kojima ih prihvataju ili odbijaju na temelju rasne, religijske, spolne ili druge oznake, a
prema postavljenim pitanjima
RADIONICA: “ETIKETIRANJE U ONLINE KOMUNIKACIJI”

„Gdje je uklonjena mržnja, tu oružje nije nimalo
potrebno.“
Latinska izreka
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Educirati učesnike o važnosti sprečavanja govora mržnje u online komunikaciji.
OPIS:
Radionica “Etiketiranje u online komuniciranju” je
otvoreni forum, gdje učesnici imaju zadatak da
simuliraju dvije različite vrste govora na istu temu:
jedan koji uključuje govor mržnje, i drugi u kome
nema govora mržnje i zanemarivanja drugih i
njihovih ljudskih prava. Participanti u grupama
prezentiraju dvije vrste govora, i nakon toga
razgovaraju sa drugim učesnicima:
 koja je vrsta govora učestalija u online
komunikaciji i zašto,
 kako mogu utjecati na druge osobe da
prihvate izražavanje svog mišljenja uz
uvažavanje drugih
 kako da izbjegnu govor mržnje općenito.
Tema za govore je naprimjer :
 Dvije škole pod jednim krovom: sloboda izbora ili segregacija
ZAKLJUČAK:
Rezime postignutih rezultata sa jasnim zaključcima na prethodno postavljena pitanja
241
RADIONICA: “PREPOZNAVANJE JEZIKA MRŽNJE U ONLINE

SVIJETU I PRAVILNO REAGIRANJE NA TU POJAVU”
„Često mržnja najviše naudi sama sebi!“
John Ronald Reuel Tolkien
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Prepoznavanje i pravilno reagiranje na pojavu govora mržnje u online komunikaciji
Materijal neophodan za radionicu su pravila preuzeta sa nekoliko web portala i nekoliko
primjera govora mržnje koji su na portalima prisutni usprkos pravilima.
OPIS:
Radionica “Prepoznavanje govora mržnje u online svijetu i
odgovarajuća reakcija na tu pojavu” je usmjerena na diskusiju o
pravilima komuniciranja na internet portalima i forumima,
odgovornostima portal za sadržaj prikazan na njihovim
stranicama, načinima kako se zaštititi od govora mržnje, kako
prijaviti govor mržnje moderatorima/administratorima foruma,
i najvažnije, koje forme govora mržnje se mogu naći na
internetu, kako ih izbjeći i kako na njih pravilno reagovati.
ZAKLJUČAK:
U zaključnom dijelu radionice učesnici kreiraju listu pravila za pravilno reagiranje na
pojavu govora mržnje u online svijetu.
RADIONICA: KREIRANJE FB GRUPE „RECI NE GOVORU

MRŽNJE“
“Riječ izašlu iz usta nije lako zaustaviti kao ni kamen
pušten iz ruke.”
Euripid
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Osigurati kreativnost mladih ljudi koji će podijeljeni u ravnomjeran broj grupa
napraviti idejna rješenja sa sadržajem facebook stranice „Recimo ne govoru mržnje“.
 Flipcharti
 Tempere
 Bojice
 Flomasteri
242
OPIS:
Voditelj radionice dijeli materijal učesnicima koji su već prethodno podijeljeni u grupe od
po 5 do 6 učesnika. Sve grupe imaju zadatak da osmisle dizajn za Facebook stranicu „Reci
ne govoru mržnje“. Posebno je važno kreirati naslovnu stranicu i profilnu sliku stranice
koje će jasno prikazivati sadržaj koji će biti usmjeren na promoviranje uljudne
komunikacije u online svijetu.
Učesnici imaju 30 minuta da kreiraju izgled stranice i još 20 minuta da svaka grupa
prezentira idejno rješenje stranice.
ZAKLJUČAK:
U zaključnom dijelu učesnici glasaju za najbolje idejno rješenje.
RADIONICA: “DA SAM JA MARK ZUCKERBERG, URADIO BIH

OVO DA SPRIJEČIM GOVOR MRŽNJE NA FACEBOOK-U”
"Kad svi misle isto, znači da niko ne misli dovoljno."
Walter Lippmann
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Educiranje i razmjena argumenata o važnosti uvođenja cenzure u javni prostor.
 A3 papir
 Olovke
 Tok debate
OPIS:
Radionica “Da sam ja Mark Zuckerberg, ja bih uradio ovo da spriječim govor mržnje na
facebook-u” pruža priliku učesnicima da daju svoje sugestije za borbu protiv govora
mržnje. Učesnici su podijeljeni u ravnomjeran broj grupa sa 6 članova i razmijeniti
argumente o sprečavanju govora mržnje. Grupe kreiraju argumente o tezi: „Govor mržnje
treba cenzurirati zbog dobrobiti javnosti“.
ZAKLJUČAK:
Rezime prezentiranih argumenata i orlana kritika toka debate kojom se ukazuje na
najupečatljivije apekte izlaganja. Radionica se može primijeniti za bilo koju temu ili
problem.
243
RADIONICA: KIBUC DILEMA

“Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom.”
Konfučije
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Sagledavanje termina pravednosti u zavisnosti od vlastitih potreba.
 Tekst koji čita voditelj radionice:

„Živjeli ste u bogatoj zapadnoj zemlji čitav svoj život. Studirali ste političku filozofiju na univerzitetu. Fascinirani
ste marksističkom filozofijom i portret Čegevare (Che Guevara) visi iznad vašeg kreveta. Čvrsto vjerujete da
tvrdnja: "Od svakoga prema njegovim mogućnostima, svakome prema njegovim potrebama“, predstavlja osnovu
društvene pravde. Vjerujete da samohranim majkama treba omogućiti odmor na Havajima sa njihovih petoro djece,
a da bogataši trebaju državi dati 70% od svojih prihoda u obliku poreza. Nezadovoljni ste siromaštvom u svojoj
zemlji i vjerujete da je to uzrok svih društvenih izopačenosti.
Došli ste do to točke kada trebate promijeniti nešto u svom životu. Odlučili ste da se pridružite poljoprivrednom
društvu u Izraelu - Kibucima. To poljoprivredno društvo prodaje kravlje mlijeko lokalnoj mljekari. Novac koji
zarade ne raspodjeljuju među članovima zajednice, nego troše na nabavku proizvoda koji kasnije dijele familijama i
individuama u zajednici, plaćaju račune, kupnju mašine za rad itd. Tu postoji jasna raspodjela rada - neki ljudi
rade na farmama, neki uče djecu u društvenim školama, neki se bave financijama. U vanjskom svijetu oni bi
dobivali različite sume novca za svoj posao, ali u Kibuc zajednici oni dobivaju prema svojim potrebama. Tako,
ustvari, upravnik farme dobiva manje novca nego tročlana porodica u kojoj jedan roditelj ne radi. Jednom mjesečno
održava se glavna skupština svih odraslih članova društva koji odlučuju o posebnim potrebama (mimo hrane i
osnovnih potrepština). Npr. ako nekome u društvu trebaju nove pantalone, svi članovi skupštine glasaju da li je
zahtjev opravdan. Zaljubite se u djevojku iz susjednog Kibuca. Vi želite da je oženite, ali njena Kibuc zajednica je
uložila dosta novca u njeno obrazovanje i jedini način da ostvarite svoje nakane je da platite popriličnu sumu novca
toj zajednici.
Napravili ste ponudu generalnoj skupštini i, na vaše iznenađenje, nisu je prihvatili. Potreseni i ožalošćeni počinjete
provjeravati svoja ranija uvjerenja. Shvaćate da nešto nije u redu sa sistemom.“
OPIS:
Nakon što voditelj pročita tekst svaki od učesnika treba
kreirati govor u kojem će analizirati navodnu pravednost u
Kibuc društvu, kao i obrazložiti razloge zbog kojih bi
društvo imalo stvarnu korist od davanja novca za ženidbu.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici kreiraju listu zaključaka za i
protiv Kibuc društva.
244
RADIONICA: PRIČA SA KROKODILSKE RIJEKE

„Život je širi od svakog propisa. Moral je zamisao, a život je
ono što biva. Kako da ga uklopimo u zamisao, a da ga ne
oštetimo? Više je štete naneseno životu zbog sprječavanja
grijeha nego zbog grijeha. Onda da živimo u grijehu? Ne. Ali ni
zabrane ništa ne pomažu. Stvaraju licemjerje i duhovne
bogalje.“
Meša Selimović
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Zajedničko kreiranje odluka koje odgovaraju svim članovima grupe.
 Tekst koji čita voditelj radionice
„Jednom davno živjela je djevojka Nomsa koja je bila zaljubljena u mladića Thabo. Živjeli su na suprotnim
stranama rijeke koja je bila puna krokodila ljudoždera. Nomsa je htjela prijeći rijeku da bi bila sa Thabo ali je bujica
odnijela most.
Zato je Nomsa otišla pitati Sinbada, vlasnika male riječne barke da je prevede preko rijeke. Odgovorio joj je da će je
rado prevesti ako ona bude spavala s njim prije puta. Nomsa je rekla NE i otišla je svom prijatelju Sipho da mu se
požali. Sipho joj je odgovorio da se ne želi uplitati u situaciju. Nomsa je mislila da nema drugog izbora nego da
prihvati Sinbadove uslove. Sinbad je ispunio svoje obećanje Nomsi i preveo je preko rijeke u Thabin zagrljaj.
Kada je Nomsa ispričala Thabi šta je morala uraditi da bi prešla rijeku, Thabo je bio zaprepašten i zgađen pa ju je
otjerao. Nomsa je bila povrijeđena i osjećala se odbačenom i ispričala je svoju tužnu priču slugi. Sluga, pošto mu je
bilo žao Nomse, je pronašao Thabo i pretukao ga. Nomsi je bilo jako drago da vidi da je Thabo dobio ono što je
zaslužio. I dok je dan trajao mogao se čuti Nomsin smijeh upućen Thabi.“
 Tabela za rangiranje likova iz priče
RANG IME OSOBE

1.
2.
3.
4.
5.
OPIS:
Učesnici su podijeljeni u nekoliko skupina. Kada voditelj pročita priču
svaka grupa popunjava tabelu prema dogovoru. Prvo mjesto dobiva
osoba koju članovi grupe smatraju najmoralnijom i tako do kraja.
Zadnji rang pripada najnemoralnijem liku iz priče. Zadatak svake
grupe je da samostalno pronađu i uspostave grupnu dinamiku koja će
dovesti do zajedniče odluke o finalnom rangu likova iz pročitane priče.
245
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici kreiraju zaključke o načinima zajedničkog donošenja odluka
kreiranja kompromisa..
RADIONICA: DILEMA NASTAVNIKA

„Ljudski um, kad se jednom rastegne od nove ideje, više nikad
ne zadobije orginalne dimenzije.“
Oliver Wendell Holmes
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike za sagledavanje jedne priče sa više različitih stajališta.
„Vi ste nastavnik koji radi u jednoj od mnogobrojnih srednjih škola u vašoj zemlji. Jedan ste od profesionalaca koji nisu
dovoljno plaćeni. Česta je pojava da nekvalificirani građevinski radnik ima veća primanja od profesora na univerzitetu
sa tridesetogodišnjim radnim iskustvom. Kao rezultat toga nivo obrazovanja u vašoj zemlji počinje opadati, jer nema
izgleda za napredak u bližoj budućnosti. Veoma malo studenata se odlučuje za poziv nastavnika. Vlada nema plan kako
da popravi dramatičnu financijsku situaciju nastavnika.
Jedini način za nastavnike da sastave kraj s krajem je da daju privatne časove, za koje postoje veliki zahtjevi. Situacija
se pogoršala u posljednjih nekoliko mjeseci. Zbog ekonomske krize neke grupe profesionalaca nisu dobile svoje plate.
Radnici na željeznici su štrajkali i uspjeli dobiti svoj novac, dok štrajk nastavnika nije uspio. Vlada je obavijestila
nastavnike da ako nastave sa štrajkom neće biti plaćeni ni za prethodne mjesece, ni za vrijeme dok štrajkaju.
Vi dajete privatne sate iz engleskog jezika i uspijevate osigurati novac za svoju porodicu. Međutim, niste registrirali
svoje malo poduzeće i ne plaćate porez. To niste učinili, jer osjećate da vas je država prevarila. Ne želite da se odreknete
značajnog dijela svojih prihoda zbog države koja se prema vama odnosi nepravedno. Jednog dana ste pozvani da dođete
u regionalnu poresku službu i obaviješteni o procesu koji je pokrenut protiv vas zbog zatajivanja poreza. Suočeni ste sa
ogromnom globom (mnogo većom od vaših finansijskih mogućnosti), ili jednom godinom zatvora. Vladini namještenici
tvrde da je dužnost svakog građanina da plati porez. Osjećate da je prema vama izvršena nepravda.“
OPIS:
Nakon što voditelj pročita tekst učesnici zajedno odgovaraju na sljedeća pitanja:
1. Zašto je ovaj tekst važan?
2. Što se tekstom poručuje?
3. Na koja znanja čitaoca autor računa?
4. Na koja uvjerenja?
5. Koji je izvor informacija dat u tekstu?
6. Koliko je jasan jezik kojim je pisan tekst?
7. Što je autor htio postići ovim tekstom?
8. Koje biste riječi upotrijebili da opišete ton
kojim je tekst napisan?
9. Da li ima emocija u tekstu?
10. Izdvojite tri podatka koja su najbitnija bez
kojih bi tekst promijenio smisao?
246
11. Da li je iskazano stanovište, činjenice ili mišljenje?

12. Navedite bar 3 činjenice iz teksta.
13. Navedite tri mišljenja koja autor iskazuje u tekstu.
14. Ima li slabosti u rezoniranju?
15. Ako ima, navedite primjer.
16. Da li autor mijenja mišljenje čitatelja o
temi?
17. Ako mijenja, kako to čini?
18. Da li neke informacije u tekstu govore o
kulturi autora?
19. Izdvojite ključne argumente.
20. Izdvojite etičke komponente teksta.
21. Koja prava ili obaveze su uključene u svaki
pojedinačni slučaj? Imajte u vidu da obje
strane postavljaju opravdane zahtjeve.
22. Koji zahtjev bi mogla postaviti svaka
strana?
23. Koju stranu biste vi podržali?
24. Što bi utiecalo na vas tako da promijenite
mišljenje?
25. Navedite stavove za i protiv.
ZAKLJUČAK:
Učesnici na kraju kreiraju listu argumenata kojima nastavnika mogu odbraniti od vladinih
pritužbi.
RADIONICA: DILEMA RODITELJA I NASTAVNIKA

"Gdje nema jednakosti, nema ni kreposti."
Niccoló Tommaseo
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Prezentirati različite situacije i zauzeti stajalište koje se razlikuje od stajališta većine.
„Vi ste bogati biznismen. Veoma ste poznati zbog svojih sposobnosti. Primjer ste ideala američkog sna 'od siromaštva
do bogatstva'. Dugujete svoje bogatstvo teškom radu, mnogim neprospavanim noćima i mnogim odricanjima. Patite
od gastritisa i vaš težak brak je pred raspadom, jer vaša žena ne može više podnijeti vaše vraćanje kući poslije 23:00.
Imate sina kojeg mnogo volite i želite mu bolji život nego što ste ga vi imali. Ali, on nije razmaženo dijete, i baš
nedavno je dobio stipendiju za jednu prestižnu školu. Sva djeca u toj školi primaju stipendije, bez obzira na bogatstvo
njihovih roditelja. Veoma ste ponosni na vašeg sina. Jednog dana vam se javlja direktor škole i obavještava vas da
škola prolazi kroz težak finansijski period, i da morate platiti školovanje svoga djeteta. Znate kako je vaš sin bio
ponosan na to što je dobio stipendiju. Uspostavili ste vezu sa roditeljima ostale djece i saznali da niko od njih ne treba
plaćati školovanje svoje djece. Direktor škole je, također, istakao da ako iko od učenika bude morao napustiti školu
zbog nedostatka sredstava, vaš sin će biti prvi na spisku. Osjećate se ucijenjenim, ne želite uznemiriti vašeg sina, ali
ipak vidite da sve to što se dešava nije pravedno. Odlučujete da branite svoje zahtjeve na sastanku Školskog odbora.
Razmislite o argumentima koje biste iskoristili da pokažete nepravednost u postupku prema vašem sinu.“
247
OPIS:
Nakon što voditelj radionice pročita tekst, učesnici odgovaraju na sljedeća pitanja:
6. Koliko je jasan jezik kojim je pisan
tekst?
7. Što je autor htio postići ovim
tekstom?
8. Koje biste riječi upotrijebili da opišete
ton kojim je tekst napisan?
10. Izdvojite tri podatka koja su
najbitnija bez kojih bi tekst
promijenio smisao?
11. Da li je iskazano stanovište, činjenice ili mišljenje?
12. Navedite bar 3 činjenice iz teksta.
13. Navedite tri mišljenja koja autor iskazuje u tekstu.
14. Ima li slabosti u rezonovanju?
16. Da li autor mijenja mišljenje čitatelja o temi?
18. Da li neke informacije u tekstu govore o kulturi autora?
20. Izdvojite etičke komponente teksta.
21. Koja prava ili obaveze su uključene u svaki pojedinačni slučaj? Imajte u vidu da
obje strane postavljaju opravdane zahtjeve.
22. Koji zahtjev bi mogla postaviti svaka strana?
23. Koju stranu bi ste vi podržali?
24. Što bi uticalo na vas tako da promijenite mišljenje?
ZAKLJUČAK:
Pred kraj radionice učesnici kreiraju listu zajedničkih odgovora na postavljena pitanja, a sa
ciljem boljeg percipiranja pravde i pravednosti.
248
RADIONICA: DILEMA NASTAVNIK I UČENIK MANJINSKE

ETNIČKE GRUPE
„Istinska, prirodna jednakost ljude ne razdvaja, već ih

ujedinjuje u univerzalno bratstvo.“
Pierre Vergniaud
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Osvijestiti učesnike o važnosti promoviranja jednakih prava za sve ljude.
 Tekst koji čita voditelj radionice:
„Vi ste nastavnik koji predaje u prestižnoj školi.

Roditelji sve djece plaćaju velike školarine da bi djeca
mogla pohađati tu školu. Također ste uključeni u
društveni projekt čiji je glavni cilj da pomogne
lokalnim manjinama. Radite sa djecom imigranata.
Susrećete se sa šesnaestogodišnjim dječakom iz
manjinske grupe. On pohađa lokalnu javnu školu sa
veoma niskim nivoom obrazovanja. Dijete posjeduje
nevjerojatno znanje iz matematike, velike sposobnosti
učenja jezika, a istovremeno je i veoma vrijedno i
motivirano. Svjesni ste da škola koju trenutno pohađa
ne zadovoljava njegove potrebe i mogućnosti.
Odlučujete da razgovarate sa direktorom privatne
škole o mogućnosti davanja stipendije tom
talentiranom dječaku. Direktor vam govori da se to
sukobljava sa politikom škole, zbog specifičnog shvaćanja jednakosti i pravde medu članovima
Školskog odbora. Oni smatraju da bi, s obzirom da je to privatna škola i da se od svih roditelja
zahtijeva da plaćaju školarinu, bilo nepravedno da naprave izuzetak u jednom slučaju, bez
obzira koliko je to dijete to zaslužilo. Vi želite da uvjerite članove odbora da bi trebali ponovo
razmotriti svoje shvatanje pravde i jednakosti. Razmislite o argumentima koje biste željeli
predočiti Odboru, moguće kontra-argumente i odgovore na ostala pitanja.“
OPIS:
Nakon što voditelj pročita tekst svi učesnici imaju pet minuta da razmisle o tekstu i nakon
toga zajedno sa voditeljom pokušavaju odgovoriti na sljedeća pitanja:

249
6. Koliko je jasan jezik kojim je pisan tekst?

7. Što je autor htio postići ovim tekstom?
8. Koje biste riječi upotrijebili da opišete ton kojim je tekst napisan?
10. Izdvojite tri podatka koja su
najbitnija bez kojih bi tekst
promijenio smisao?
11. Da li je iskazano stanovište,
činjenice ili mišljenje?
12. Navedite bar 3 činjenice iz
teksta.
13. Navedite tri mišljenja koja
autor iskazuje u tekstu.
14. Ima li slabosti u rezonovanju?
16. Da li autor mijenja mišljenje
čitatelja o temi?
18. Da li neke informacije u tekstu
govore o kulturi autora?
20. Izdvojite etičke komponente
teksta.
21. Koja prava ili obaveze su uključene u svaki pojedinačni slučaj? Imajte u vidu da
obje strane postavljaju opravdane zahtjeve.
22. Koji zahtjev bi mogla postaviti svaka strana?
23. Koju stranu bi ste vi podržali?
24. Što bi uticalo na vas tako da promijenite mišljenje?
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice formiran je set odgovora na ponuđena pitanja, a sa ciljem boljeg
percipiranja pravde i pravednosti.
250
RADIONICA: PRONAĐI GREŠKE U ARGUMENTACIJI I

OSTALIM NAVEDENIM DIJELOVIMA ARGUMENTACIJSKE
LINIJE
Teza: „Svi teneri debatnog programa trebaju biti
certificirani“
"Tuđe greške su uvijek zabavne."
André Gide
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Educirati učesnike za pronalaženje logičkih pogreški.
 Tekst u nastavku:
PROBLEM: nejednak status polaznika seminara s obzirom na certifikate.
CKD kroz svoju dugogodišnju praksu dodjeljuje dvije vrste certifikata: za
Karl Popper i Karl Popper Policy debatni format. S obzirom da su neki
treneri već stekli certifikate, javlja se problem njihovog nejednakog statusa
u odnosu na druge necertificirane trenere, koji na osnovu broja aktivnosti
i kratkog vremena boravka u CKD programu, nisu imali priliku dobijanja
certifikata. CKD smatra da ovaj problem može imati samo jedno rješenje,
koje ukoliko se kvalitetno realizuje, doprinosi kvaliteti rada svih profesora
u debatnom programu, što garantuje i dugoročnu korist. Pri realizaciji
plana CKD će biti vođen jedinstvenim KRITERIJEM: poštovanje
principa Kodeksa rada CKD-a. Bez poštovanja jasno preciziranih pravila
koje je CKD odredio, a koje su drugi treneri morali prihvatiti – proces
certifikacije ne bi bio uspiješan i ne bi se ostvarili najbolji interesi
organizacije.
PLAN AKTIVNOSTI:
Plan uključuje aktivno djelovanje trenera debatnog programa, 6 debatanata koji će izabrati CKD i CKD
osoblja. Plan će se odvijati u dvije etape. Prva etapa je debata u KP debatnom formatu. Debata će biti vođena
između 6 debatanata koje odabere CKD, pred svim trenerima, bez obzira koji certifikat imaju. Obaveza 6
debatanata je da u ovoj debati naprave najmanje dvije namjerne debatne greške. Obaveza trenera je da vode
flowsheet-e i ocjenjuju kvalitet debate. Treneri koji od ranije posjeduju KP certifikat nakon završetka debate
imaju još jednu obavezu – suditi trenerima koji su u procesu certifikacije. Svaki od trenera koji trebaju steći KP
certifikat imaće jednominutnu oralnu kritiku, koja se odnosi samo na jedan dio debate (npr. N3 govor), a
zasnovanu na ličnom mišljenju trenera o kvalitetu pojedinog dijela debate. Oralne kritike ocjenjivaće kako
moderator seminara, tako i već certificirani treneri. Na taj način obezbijediće se aktivna uključenost svih, ali i
provjera kvalitete već certificiranih trenera. Obaveza CKD tima je da prikupi popunjene sudačke listiće,
zajedno sa flowsheetom. Nakon toga slijedi 2. dio izvođenja plana – debata u KPP formatu. Ovu debatu
debatanti treba da rade bez namjernih grešaka. Treneri ponovo vode flowsheet.
Druga debata ne izdvaja kategorije certificiranih i necertificiranih trenera. Sve jednominutne oralne kritike,
zasnovane na principima postavljenim u prvoj fazi plana, certificiraju sve trenere za KPP format. Govore
ocjenjuje moderator seminara.
KORISTI: korist plana je kratkoročna. Treneri će dobiti iznimno značajno priznanje i referencu u biografiji,
koja može biti posebna kasnija korist u pronalaženju zaposlenja. Certifikati koji treneri stiču ovim seminarom
priznati su od svih 13 ministarstava obrazovanja u BiH. Certifikati im daju mogućnost pronalaska zaposlenja i
napredovanje certificiranih trenera koji ne poznaje granice.
251
OPIS:
Voditelj radionice dijeli učesnike u 3 grupe: „Problem“, „Plan“ i „Korist“. Svaka grupa
treba u svom dijelu teksta pronaći logičke greške. Predviđeno je da grupe rade 45 minuta,
nakon čega narednih 45 minuta rade sa voditeljem radionice.
Tokom radionice bi trebali prepoznati i objasniti sljedeće greške:

1. GREŠKA LOŠEG TUMAČENJA KRITERIJA
„Bez poštovanja jasno preciziranih pravila koje je CKD odredio, a koje su drugi treneri
morali prihvatiti – proces certifikacije ne bi bio uspješan i ne bi se ostvarili najbolji interesi
organizacije.“
SPORNE RIJEČI U TUMAČENJU:
„morali“; „najbolji interesi organizacije“
Kriterij nikada ne može biti formulisan na osnovu vrijednosti koja je nametnutana u cilju
ostvarivanja „najboljih interesa“ isključivo jedne organizacije(u ovom slučaju CKD-a).
Svako nametanje pravila i nepostojanje druge opcije, ne vodi ka demokratskim principima
odlučivanja, na kojima potencira debata, već ostvaruje individualne interese. Kriterij mora
biti zasnovan na univerzalnim vrijednostima ili opšte korisnom cilju, a u ovom primjeru –
to nije slučaj.
2. GREŠKA - PLAN
„Svaki od trenera koji trebaju steći KP certifikat imaće jednominutnu oralnu kritiku, koja
se odnosi samo na jedan dio debate(npr. N3 govor), a zasnovanu na ličnom mišljenju
trenera o kvalitetu pojedinog dijela debate.“
Oralna kritika, a samim tim i suđenje – nikada ne može biti zasnovano na „ličnom
mišljenju pojedninca“. Lično mišljenje se ne mora pravdati i objašnjavati konkretnim
argumentima i dokazima, što u debati ne može biti tolerisano. Druga poteškoća koju lično
mišljenje u sudačkoj odluci prouzrokuje, je nemogućnost praćenja i ocjenjivanja odluke.
Samim tim, plan postaje besmislen, a što jasno vodi ka zaključku da se ovdje radi o velikoj
greški.
3. GREŠKA – KORISTI
„Korist plana je kratkoračna. Treneri će dobiti iznimno značajno priznanje i referencu u
biografiji, koja može biti posebna kasnija korist.“
Dobar plan nikada ne uzima kratkoročne koristi, a da pri tome nema element mogućnosti
samoodrživosti i širenja rezultata plana na šire grupe ljudi. Korist isključivo trenerima,
koja ne uključuje ni jednu drugu ciljnu grupu, a koja čak nije ni nužna, ovim planom
sužava koristi projekta na minimum, što nikako ne može biti obilježje dobre planske
debate.
ZAKLJUČAK:
Po završetku radionice učesnici

lakše pronalaze greške u
informacijama koje su im
dostupne, bilo da se radi o
razgovoru sa drugim osobama
ili određenim medijskim
izvještajima.
252
RADIONICA: UPOZNAJ PRVOG DO SEBE

TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Upoznati učesnike sa kulturnim i religijskim objektima gradova u okruženju, jačati

dijalog i komunikaciju, jačati aktivno slušanje.
 Sveske
 Olovke
OPIS:
Učesnici su podijeljeni u parove i kroz razgovor predstavljaju
svoj grad kao turističku destinaciju naglašavajući kulturno -
historijsko naslijeđe koje taj grad ima. Potom svaki od učesnika
cjelokupnoj grupi predstavi grad svog partnera. Nakon toga
svaki član para treba da napravi kreativan vodič kroz podatke
onog drugog.
ZAKLJUČAK: Predstavljen određen broj gradova, podignuta

svijest mladih o važnosti kulturnih i religijskih objekata sa
posebnim akcentom na prihvatanje drugih i drugačijih.
RADIONICA: PREDSTAVI IDEALNU ZEMLJU/GRAD

„Nije naš cilj da postanemo kao drugi; potrebno je da se
međusobno razlikujemo, da naučimo da vidimo drugačije
ljude od sebe i da ih poštujemo zbog toga što su.”
Hermann Hesse
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Upoznati učesnike sa kulturnim i religijskim objektima zemalja/gradova u

okruženju, podići svijest mladih o važnosti kulturnih i religijskih objekata.
 Flipcharti
 Šareni papiri
 Olovke
 Flomasteri
 Raznobojni markeri
 Ljepilo
253
OPIS:
Učesnici su podijeljeni u nekoliko grupa. Kroz crteže i

tekstove trebaju ostalim učesnicima predstaviti
kulturne i religijske objekte u zemlji/gradu koji
trenutno postoje, ali i koji su ranije postojali.
Zadnjih pola sata radionice svi prave prezentacije svojih

gradova i zemalja iz kojih dolaze.
ZAKLJUČAK: Predstavljen određen broj gradova, podignuta svijest mladih o važnosti

kulturnih i religijskih objekata
RADIONICA: VJEŽBA VJEČNOST

„Komunikacija je presudna. Nikad je ne može biti
previše.“
Jack Rowell
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Jačati komunikacijske vještine mladih, podići svijest mladih o važnosti kulturnih i
religijskih objekata.
 Tekst koji dobivaju svi učesnici:
Zamišljena nadljudska sila uticala je na zemlje i porušila sve važne kulturne i religijske objekte. lstragom je utvrđeno da
je krivac za proizvodnju te sile Firma ,,Zeta". Predstavnici firme spremni su da nadoknade svu štetu ukoliko se to
pokaže opravdano.
OPIS:
Svi učesnici radionice trebaju pripremiti analizu i

održati petominutni javni govor o važnosti
kulturnih i religijskih objekata u zemlji/gradu iz
kojih dolaze kako bi ubijedili predstavnike firme
„Zeta“ da baš te objekte treba obnoviti.
ZAKLJUČAK:
Podignuta svijest mladih o važnosti kulturnih i

religijskih objekata, predstavljen odredeni broj
kulturnih i religijskih objekata, mladi oslobođeni
straha od javnog nastupa.
254
RADIONICA: LIMUNADIJA
“Jezik je živa snaga sa kojom je vezana ne samo kultura,
nego i samo postojanje jednog naroda.”
Ivo Andrić
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Cilj simulacije je motiviranje učesnika kroz interaktivnu igru da razmisle o važnosti
kulturnih i religijskih objekata za cjelokupnu zajednicu.
 Flipcharti
 Šareni papiri
 Olovke
 Flomasteri
 Ljepilo
OPIS:
Na početku radionice učesnici rade u

odvojenim grupama, osmišljavajući
kako savršena zemlja treba da
izgleda: naziv zemlje, himna i pravila
koja trebaju da vladaju u određenoj
zemlji. Svaka grupa predstavlja savjet
Limonadije. Savjet treba odlučivati
koji kulturni i religijski objekti trebaju
dobiti zaštitu zemlje i Savjeta i
obrazložiti argumentima zašto treba
ili zašto ne treba. Nakon diskusije u
grupama, svaka grupa prezentira
ostalima svoja obrazloženja, ujedno
obražlući i sve neophodne stubove
zemlje koje su nacrtali na velikom
papiru.
ZAKLJUČAK: Podignuta svijest mladih o važnosti kulturnih i religijskih objekata, kroz

učenje o zajedništvu i uvažavanju drugih.
255
RADIONICA: EU SIMULACIJA
"Sreća samo ponekad pomaže, rad uvijek."
Friedrich Rückert
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Cilj EU simulacije je da približi učesnicima proces donošenja odluka, lobiranja i

zagovaranja za određene ciljeve u Evropskom vijeću.
 Flipchart
 Materijali o Evropskoj uniji
OPIS:
Na početku radionice svi učesnici su upoznati sa
konceptom EU simulacije i šta to zapravo predstavlja.
Svaki učesnik je dobio ulogu jednog delegata u
Evropskom vijeću. Učesnicima je objašnjena razlika
između Evropskog vijeća kao EU institucije i Vijeća
Evrope koja ne predstavlja EU instituciju. Planirana tema
simulacije je „Zaštita kulturnih i religijskih objekata
oštećenih u ratu". Svim učesnicima je podijeljen materijal
sa podacima relevantnim za ovu temu. Također su učesnici dobili i materijale o zemljama
za čije su delegate imenovani kako bi mogli pripremiti svoja izlaganja. Tokom drugog
dijela pripreme za EU simulacije učesnicima je objašnjen princip zasjedanja i tok debate.
Debata se sastoji od: prozivanja, naglašavanja teme zasjedanja, uvodnih govora, rasprave,
zaključnih govora i procesa glasanja. Nakon toga svi učesnici prezentiraju stavove
delegacija koje zastupaju.
Evropsko vijeće određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU-a. Ono nije
zakonodavna institucija EU-a i stoga ne pregovara niti donosi zakone EU-a. Međutim, ono
utvrđuje program politike EU-a, obično usvajanjem „zaključaka” na sastancima
Europskog vijeća, u kojima se utvrđuju problematična pitanja i mjere koje treba poduzeti.
Članovi Evropskog vijeća su šefovi država ili vlada 28 država članica EU-a, predsjednik
Evropskog vijeća i predsjednik Evropske komisije. Prema broju članova Evropskog vijeća
treba biti isti broj učesnika radionice.
ZAKLJUČAK:
Učesnici upoznati sa procesom donošenja odluka u Evropskom vijeću, mladi upoznati sa
značajem zaštite kulturnih i religijskih objekata u zemljama Regiona i šire.
256
RADIONICA: FLASH MOB

„Prolaznost i različitost daju smisao svemu
na našoj planeti.”
Mahatma Gandi
TRAJANJE: 90 minuta + 15 minuta
CILJ: Poslati javnu poruku multikulturalnosti i povezanosti u različitosti.
 Narodne nošnje regija iz kojih dolaze učesnici
OPIS:
Flash mob je plesni performans. Učesnici kroz ples i igru

predstavljaju tradicionalna obilježja svoje sredine. Voditelj
radionice kreira plesne korake prije radionice, a zatim ih
prezentira učesnicima. Plesni koraci trebaju biti jednostavni kako
bi ih učesnici mogli zapamtiti i uvježbati za 90 minuta. Nakon
što su koraci uvježbani, učesnici oblače tradicionalnu odjeću i na
javnom mjestu izvode performans „Ujedinjeni u različitosti“.
ZAKLJUČAK: Predstavljena tradicionalna obilježja sredina iz kojih udesnici dolaze, mladi

upoznali mlade iz drugih sredina.
RADIONICA: ZNAMO I VOLIMO RAZLIČITOST

"Ništa zemlju ne čini tako prostranom kao prijatelji u
daljini; oni stvaraju geografske širine i geografske dužine."
Henry David Thoreau
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Provjeriti znanje mladih o kulturi, običajima, zemljopisu.
 Papiri
 Olovke
OPIS:
Radionica se sastoji iz tri dijela: kviz znanja, slagalice,
muzičke zagonetke. Učesnici će u prvom dijelu
odgovarati na pitanja iz opće kulture i poznavanja
geografije i historije. Potom će na velikoj karti Evrope
ucrtavati i označavati najvažnije objekte za svaku od
257
zemalja. Na kraju će kroz muziku nastojati pogoditi o kojoj državi je riječ.
ZAKLJUČAK: Povećano znanje mladih o kulturi, običajima, zemljopisu, podjednako

koliko otvoreni vidici za druge i drugačije i uvažavanje različitosti.
RADIONICA: DA LI DOVOLJNO RAZGOVARAMO SA

DRUGIMA?
"Život bez prijateljstva je ništa."
TRAJANJE: 90 minuta Ciceron
CILJ: Otvoreno razgovarati sa učesnicima o različitim aspektima njihova života kako bi

bolje upoznali jedni druge.
 Sveske
 Olovke
OPIS:
Voditelj radionice dijeli učesnicima sveske. Svaki učesnik treba iskreno odgovoriti na
pitanja koja postavlja moderator:
1. Da li vaši roditelji s vama razgovaraju o odrastanju?

2. Jeste li razgovarali o osjećajima, spolnosti i seksu, kontroli
rađanja, spolnim bolestima, nasilju?
3. Kako se osjećate kao adolescent/ica?
4. Jeste li zadovoljni svojim izgledom?
5. Je li je ovaj period kod vas bio buran ili miran?
6. Da li imate prijatelje, što vam znače?
7. Kako roditelji gledaju na vaše prijatelje, izlaske, vaš način
života? Da li vam sve dopuštaju ili su strogi?
8. Kakvi su vaši osjećaji o sebi, drugima, svijetu: što vam je važno, što radite (škola,
hobi, pomaganje u obitelji...), čemu se radujete, nadate, čega se bojite?
9. S kim u obitelji najradije razgovarate?
10. Koju najveću nepodopštinu ste napravili?
11. A prve ljubavi, seksualna iskustva?
Učesnici odgovaraju anonimno u svesku. Nakon toga voditelj čita neke od odgovora, a
učesnici daju svoje komentare.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici donose zaključke o značaju otvorenog razgovora za razvoj
zdrave ličnosti, a tako naučene zdrave ličnosti formiraju i zdravo društvo.
258
RADIONICA: UMIJEĆE SLUŠANJA I GOVOR

PRIHVAĆANJA
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Edukacija polaznika o važnosti razgovora sa djecom koju odgajaju i obrazuju.
 naljepnice ili krep traka
 3 - 5 markera
 blok i olovka za polaznike radionice
 flip chart
 papir
 flomasteri
 1 hamer papir
OPIS:
Zapovijedanje, naredbe, zabrane poručuju djetetu da

njegove potrebe i osjećaji nisu važni i da nije
prihvaćeno. One, kao i prijetnje, ukori i opomene
izazivaju strah, bijes, ljutnju, kao i mržnju, a često i
poniznost (npr. Prestani plakati! Ne gnjavi! Nećeš
dobiti taj Monopoly i gotovo! Pridike, moraliziranje i
savjeti, najčešće počinju sa "trebao bi" kod djece
izazivaju otpor i ljutnju. Ironiziranje, izrugivanje i
dodavanje imena ima izrazito štetan učinak na
djetetovo samopoštovanje i sliku o sebi, a podupire i
osjećaj/ sumnju da nije valjano. Kritika koju roditelj
smatrs objektivnom kao i ocjene, prosudbe, i
prigovori koje roditelj i nastavnici rado izriču, čak i
kada nisu tako obezvrjeđujuće i uvredljive , utiču na
to da dijete počinje skrivati svoje osjećaje, doživljaje,
misli i postupke, te potpuno prestaje odgovarati ili
komunicirati s roditeljima. Umjesto ovoga možemo
koristiti govor prihvatanja - koji podrazumijeva
izražavanje poruka koje obuhvataju četiri umijeća:
razumijevanje, prihvatanje, ohrabrivanje i aktivno
slušanje. Najvažnije u svemu je aktivno slušanje (npr. Pričaj mi o tome ili to izgleda da je nešto
tebi važno). Učesnici kreiraju listu načina na koje treba razgovarati sa djecom kao i listu
koraka kojim roditelji i nastavnici mogu poboljšati umijeće aktivnog slušanja sugovornika.
ZAKLJUČAK:
Aktivno slušanje je jedan od osnovnih koraka ka zajedničkom rješavanju problema.
259
RADIONICA: RAD U GRUPI

„Nikad nemojte sumnjati u to da mala grupa građana
posvećenih određenom cilju može promijeniti svijet. Zapravo, to
je jedino što ga može promijeniti.“
Margaret Mead
TRAJANJE: 70 minuta
CILJ: Upoznavanje polaznika sa grupnim radom i principima zajedničkog odlučivanja.
 Krep traka
 Olovke
 Papiri
 Flipchart
OPIS:
Radionica se implementira prema sljedećem scenariju

PREDSTAVLJANJE (15 minuta)
Premda se roditelji (koji su učesnici radionice) možda već međusobno poznaju, redom se
predstavljaju samo imenom, a u drugom krugu imenom djeteta. Istovremeno im treba
omogućiti da na krep traci čitko napišu svoje ime i da ga (kao bedž) zalijepe na grudi.
Nakon toga se roditelji obraćaju jedni drugima. Obraćaju se onima čije ime djeteta su
zapamtili. da se obrate nekom od roditelja po imenu i kažu - ako su upamtili - ime
njegova/njezina djeteta. Voditelj radionice naglašava da roditelji mogu pomoći jedni
drugima, što su zapravo načela po kojima će biti održana radionica i oko kojih bi se
roditelji mogli usuglasiti.
DOGOVOR OKO NAČINA RADA: NAČELA RADA U GRUPI (5 minuta)
Napisati načela na veći komad papira kako bi mogla ostati i za daljnje susrete. Naglasiti
načelo poštovanja različitosti i međusobnog uvažavanja, načelo pozitivne strategije.
Moderator postavlja pitanje učesnicima da li prihvataju ovakav način rada, ova načela i
traži od učesnika da načela rangiraju (svako neka stavi uz načela napisana na papiru - što
je za njega/nju prvo i najvažnije)
RAD U PAROVIMA - UZAJAMNO PREDSTAVLJANJE (10 minuta)
Predstavljaju se jedni drugima imenom i
prezimenom, te ukratko nečim s čim su zadovoljni
kod svog djeteta. Svako predstavi svog para.
Naglasiti da je tema ove radionice umijeće dobre
komunikacije između roditelja i djeteta sa ciljem
sprječavanja nasilja i da je posrijedi vježba
komunikacije. Pri predstavljanju - treba ponavljati
gotovo doslovno ono što smo čuli, svoje misli i ne
davati nikakav komentar. Primjer: „Gospođa Sanja
je zadovoljna Filipom jer sluša baku dok boravi kod
nje, brine za svog kanarinca i dosta je dobar u
260
školi". Nakon što su svi predstavili djecu jedni drugim, treba porazgovarati o tom zadatku,
koja su im umijeća za to bila potrebna (slušanje i pamćenje).
VJEŽBA AKTIVNOG SLUŠANJA KROZ IGRE ULOGA 35 minuta
Roditelje razmjestiti tako da sjede ili u dva reda ili u koncentričnim krugovima: stolice
staviti jedne nasuprot drugima tako da istovremeno mogu razgovarati u paru - od kojih su
jedni, recimo unutrašnji krug oni koji govore, a vanjski oni koji slušaju. Zamolimo ih da
prva tema razgovora bude osobna, da se odnosi na njih. Oni koji slušaju vježbaju da sa
koncentracijom slušaju. Nema potpitanja niti prekidanja ili upadanja u riječ. Odmah nakon
prvog kruga slušatelji vježbaju parafraziranje, a to znači skraćeno ponavljanje onog što je
rekao govornik o temi, ali i daju osvrt na emocije osobe koja je govorila (koji je zadan
samom temom).
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnicima su poboljšane komunikacijske sposobnosti kao i
sposobnosti aktivnog slušanja sagovornika.
RADIONICA: RODITELJI I DJECA

TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Potaknuti empatiju za tuđe probleme kod učesnika
 Flipchart
 Papiri
 Olovke
OPIS:
Učesnici radionice razgovaraju o nekoliko tema koje im zadaje moderator, s tim da
mijenjanju dodijeljene im uloge. Za prvu temu govore jedni, a parafraziraju drugi, dok
kasnije za drugu temu mijenjaju uloge, i tako dalje.
PRVA TEMA (20 minuta): S čim sam zadovoljan/zadovoljna

ili ponosan/ponosna - što sam ja, a što mi je dijete
uspio/uspjela napraviti posljednjih mjeseci. Nakon što neko
da odgovor, druga osoba ga/ju parafrazira. Primjer: Gospođa
Sanja je zadovoljna što je uspjela zamijeniti stan i preseliti u
novi.
DRUGA TEMA (25 minuta): Što je vaša najveća briga/strah u
vezi s djetetom i sa vama. Ovdje se zamijene uloge, oni koji su
slušali sada govore. Primjer: Gospodin Zoran najviše brine da
mu sin ne dospije u neko društvo koje se drogira. Nakon ovih
primjera, učesnici razgovaraju o teškoćama ili nelagodi koju
su roditelji imali pri parafraziranju, o izražavanju emocija i o
tome kako se osobe vrlo često koncentriraju na formalni
261
sadržaj koji govorimo, a manje na ono što je iza riječi. Stoga moderator traži da istu
rečenicu koju su rekli prije u 3. licu, sada svi (istovremeno se obraćajući sugovorniku/ci)
kažu u direktnom govoru s uvodnom formulacijom npr. ako sam vas dobro razumjela...vi
se brinete da vaš sin ne dospije u loše društvo, na primjer, onih koji uzimaju drogu. Sve
odgovore moderator zapisuje na flip chart ili ploču i nakon toga stavlja iznad svega toga
naslov: čemu parafraziranje.
TREĆA TEMA (25 minuta): Roditelji i djeca
Za ovu ulogu roditelji ponovo mijenjaju sugovornike/ce pomicanjem za jedno mjesto
ulijevo. Razgovor započinju djeca tj. roditelji koji glume djecu - dolazeći roditeljima s
nekim problemom (ali ne onima iz škole i u vezi sa učenjem) nego više u vezi s odnosima
(nesporazumima s drugim roditeljima, bratom/sestrom, prijateljima, partnerima,
društvom…)
Oni kažu svoj problem u jednoj rečenici. Primjer: „Din ima suzavac. Tata mu nabavio. A ja
nemam.“ Roditelji prvo odgovaraju onako kako to uobičajeno čine? Primjer: „Pa što, ne
moraš se zato ljutiti. Uostalom nabavit će i tebi tvoj tata.“ Nakon toga, istu rečenicu
parafraziraju. Primjer: „Zabrinuta si/krivo ti je, ljuta si - što Din ima suzavac, a ti nemaš.“
Nakon ovoga (15 minuta) učesnici razgovaraju kako doživljavaju to ponavljanje nečijih
riječi uz iskazivanje osjećanja?
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice, učesnici zaključuju sljedeće:

 Parafraziranje daje sigurnost onome ko je govorio da je bio saslušan, eventualno
osjećaj razumijevanja i empatije (ako je neko pričao svoj problem), a također i
mogućnost da bolje vidi svoj problem i ako je ljut da se smiri.
 Parafraziranje se koristi u bezbroj situacija: kada se neko povjerava i priča svoj
problem, kada napada, okrivljuje, prijeti, kada se ljuti ili svađa, odnosno započinje
sukob.
RADIONICA: KAKO RADIMO U GRUPI

„Timski rad dijeli zadatke i udvostručuje uspjeh.“
Andrew Carnegie
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Poboljšanje komunikacijskih vještina i rada u grupi.
 Papiri
 Selotejp
 Makaze
 Telefonski imenik
 Štampani principi timskog rada
262
OPIS:
Tokom ove radionice učesnici su podijeljeni u grupe.

Svaka grupa dobiva istu količinu papira i selotejpa.
Zadatak svake grupe je napraviti mali stol koji će biti
dovoljno stabilan da izdrži težinu telefonskog imenika
(ili neke druge teške knjige). Grupe prilikom kreiranja
malog stola trebaju poštivati osnovne principe rada u
grupi:
 NAČELO PARTICIPACIJE - sami odlučujemo o
tome kada ćemo sudjelovati, šta i koliko ćemo reći u
nekoj situaciji, i kako ćemo nešto uraditi
 NAČELO SLOBODE - Ko ne želi učestvovati, kaže
„dalje" (možda neko ne želi koristiti makaze ili ne
voli zvuk selotejpa koji se cijepa. Toj osobi treba dati
priliku da na drugi način pokaže svoju inventivnost.)
 NAČELO DOBRE KOMUNIKACIJE - Ne prekidamo druge dok govore. Slušanje je
znak uvažavanja i svi smo jednako važni.
 NAČELO PODRŠKE I SOLIDARNOSTI - Bez komentara i omalovažavanja. Mi smo
za uzajamnu podršku i ohrabrivanje
 NAČELO POŠTOVANJA LJUDSKOG DOSTOJANSTVA - Prema svakome se
odnosimo jednako, bez obzira na dob, spol, nacionalnost, vjeroispovijest.
 NAČELO TOLERANCIJE - Svakome dajemo priliku da kaže što misli i osjeća, čak i
kada se ne slažemo s njegovim i njezinim stavom
 NAČELO DISKRECIJE I PRIVATNOSTI - Sve što govorimo na radionici, ostaje
među učesnicima.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice nagradu za najbolji timski rad dobija ona grupa koja sagradi najbolji
stol koji može podnijeti težinu telefonskog imenika.
RADIONICA: KAKO RJEŠAVATI SUKOBE

„Opasnost od sukoba se opasno povećava zbog više ili manje
dominantnog osjećaja borbenosti, koju predstavlja svako ljudsko
biće. Da se odupre ovoj svojstvenoj tendenciji najbolji način je da se
rastjera neznanje od djela drugih pomoću sustavnog širenja općeg
znanja. Imajući ovo na umu najvažnija je pomoć kroz razmjenu
mišljenja i odnosa.“
Nikola Tesla
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Pravilno i nenasilno rješavanje sukoba.
263
 naljepnice ili krep traka
 3 - 5 markera
 blok i olovka za polaznike radionice (opcionalno)
 flip chart (+papir i flomasteri)
 kreda
 mikrofon
 dijalog majka i dijete
DIJETE KOJE NE VOLI IĆI SPAVATI
Majka: Kasno je. Ugasi svjetlo i pođi na spavanje
Danko: Ne idem spavati.
Majka: Već je kasno. Brinem se da ćeš sutra biti umoran.
Danko: Ja ne idem spavati.
Majka: Hajd', kasno je. Ja ću malo sjesti na tvoj krevet i ostati kraj tebe prije nego krenem prati suđe.
Danko: Daj mi tu knjigu. I ne gasi svjetlo. Idi van. Ne trebam te. Neću spavati. Mrzim te!
Majka: Baš si jadan i ljut!
Danko: Mrzim školu. I nikad više ne idem u školu.
Majka: Sit si škole?
Danko: Užasno je dosadna. Nisam dobar u školi. Ništa ne znam. Ne znam matematiku. Trebao bih biti u drugom, a ne u
trećem razredu.
Majka: Matematika ti je dosta teška?
Danko: Nije. Lagana mi je. Samo mi se ne da raditi.
Majka: Aha.
Danko: Volim igrati nogomet. Mnogo mi je draže igrati nogomet nego ići u školu
Majka: Zbilja voliš nogomet.
Danko: Hoću li i ja morati ići na studij kao Mladen (stariji brat)?
Majka: Ne moraš raditi ono što nećeš.
Danko: Koliko se mora ići u školu?
Majka: Dobro je završiti srednju školu.
Danko: Dobro. Ja ne idem na studij! Ne moram, je l' tako?
Majka: Tako je.
Danko: Dobro. Igrat ću nogomet.
Majka: Nogomet je zgodan.
Danko: Naravno da jeste... Dobro. Laku noć.
Majka: Laku noć.
OPIS:
Radionica se odvija prema scenariju u nastavku:
KOMUNIKACIJA KOJA MOŽE SPRIJEČITI (I RIJEŠITI)
SUKOB (20 minuta) Voditelj radionice treba i učesnicima
podijeliti fotokopiju dijaloga između majke i sina. Dva
učesnika izvode dijalog.
ASOCIJACIJE NA RIJEČ SUKOB ILI KONFLIKT (10
minuta) U drugom dijelu radionice učesnici na papir
trebaju zapisati asocijacije na riječ „sukob“ ili „konflikt“.
Polaznici zatim zajednički sa voditeljem grupiraju
asocijacije u pozitivne i negativne. Nakon toga ocjenjuju
kojih asocijacija ima više.
KAKO NAJČEŠĆE POSTUPATE U SITUACIJAMA SUKOBA S DJECOM? (10 minuta)
Tokom trećeg dijela radionice voditelj učesnike dijeli u manje grupe od 3 do 4 člana. O
temi razgovaraju u malim grupama i zapisuju na jedan papir svoje reakcije. Nakon
razgovora pročitaju sabrane reakcije.
264
Lista primjera: kako najčešće postupate u konfliktim situacijama sa djecom?

 negirate ih
 pokušate ih riješiti sporazumom
 bježite iz te situacije, prekidate je
 intenzivirate sukob, uporno napadate i branite svoju poziciju
 posredujete
 manipulirate i intervenirate ako treba i silom
 pronalazite rješenje koje vam odgovara i pokušate nagovoriti dijete da ga prihvati
 pregovarate s djetetom o opcijama da se problem riješi
RAZGOVOR (20 minuta) - U ovom dijelu radionice voditelj postavlja pitanja na koja
odgovaraju učesnici:
 Kako vam se sviđa prezentirani dijalog? (Danko i majka)
 Koliko vam se čini realnim?
 Koju vještinu ima majka?
 Da Ii je ovdje moglo doći do sukoba?
 Zamislite kako je majka mogla reagirati na djetetov napad "mrzim te!"?
 Što je s majčinim autoritetom, ima li ga ili nema kada ovako komunicira?
 Koje je osjećanje skrivao/pa postupno otkrivao Danko?
 Što je ovdje problem i kako je riješen?
 Napada Ii majka Danka ili problem?
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice učesnici su usvojili osnovne principe mirnog rješavanja sukoba.
RADIONICA: RJEŠAVANJE PROBLEMSKE SITUACIJE

„Ne možemo riješiti probleme na isti način na koji
smo ih stvorili.“
Albert Einstein
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Kreativno rješavanje problema.
 Školska kreda
OPIS:
Voditelj traži 3 dobrovoljca koji će među ostalima iz grupe

pronaći sebi sličan par (po visini, jačini). Svaki par se uzme za obje
ruke i stane jedno prema drugome, lice u lice, tako da je jedna
osoba s jedne strane, a druga s druge strane linije koju je voditelj
kredom nacrtao na podu.
Uputa glasi: „Svi radite isti zadatak istovremeno. A imate samo
265
jedan zadatak: da dovedete svog partnera na svoju stranu tako da ne ispuštate ruke. Počet
ćete svi na znak pljeska, a na drugi znak pljeska ostat ćete zamrznuti u položaju u kojem
ste se zatekli.“
(Uputa voditelju/ici: Većina parova počet će se gurati i natezati, a rijetko će neki par doći
na ideju da mirno, rotiraiući zamjene mjesta. Na drugi znak zaustavljati igru i tražiti da svi
ostanu na mjestima gdje su se zatekli.)
Nakon ovoga voditelj postavlja sljedeća pitanja osobama koje su promatrale duele:
 Ko je pobjednik, a ko poraženi?
 Ima Ii ko neriješenu situaciju ili situaciju gdje su oboje pobjednici ili gubitnici?
Zatim moderator postavlja pitanja i parovima:
 Kako ste odlučili započeti zadatak?
 Jeste Ii se dogovorili?
 Šta vas je nagnalo da upotrijebite silu?
 Šta biste drugi put napravili u toj situaciji?
 Kako biste riješili problem, a da ne napadnete svog para kao protivnika nego da
oboje pobijedite?
 Šta mislite zašto gotovo automatski reagiramo nasiljem?
Zašto ne napadamo zajedno problem, nego odmah napadamo osobu?
 Kada svi odgovore na pitanja, voditelj postavlja dodatna pitanja koja se odnose na
sve učesnike radionice.
 Šta osjećate u situaciji sukoba?
 Šta osjećate pri uspješnom rješavanju sukoba?
ZAKLJUČAK:
Ova radionica pokazuje kako shvaćamo rješavanje sukoba, naime većinom odmah
reagujemo gotovo automatski sa željom da pobijedimo, a da onaj drugi bude poraženik.
Uočavanje razlika između agresivnosti i dobronamjernosti.
RADIONICA: ŽELIM GLEDATI TV

„Kada ljudi pričaju, slušajte u potpunosti. Većina ljudi
nikad ne sluša.“
Ernest Hemingway
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Poboljšati komunikacijske sposobnosti i sposobnosti aktivnog slušanja sugovornika.
 Olovke
 Papirni blokovi za zapisivanje
OPIS:
266
Moderator zatraži od učesnika da sjednu u dva jednaka reda, jedni

drugima nasuprot tako da svako ima svoj par. Jedna strana su
roditelji, a druga djeca. I roditelji i djeca žele gledati svaki svoju
emisiju na TV. Te večeri obje emisije počinju u isto vrijeme. Učesnici
trebaju riješiti situaciju. Svi parovi govore u isto vrijeme, a
voditelj/ica ih nakon nekog vremena prekida i pita svaki par kako
su riješili tu situaciju.
Jedan par se javlja da pokuša odigrati pred svima razgovor na način

obostranog dobitka - koristeći vještine aktivnog slušanja, empatije
sa JA porukama. Roditelji započinju s aktivnim slušanjem, a
zajednički pronalaze opcije za rješenje i oko njih se usaglašavaju.
ZAKLJUČAK:
Učesnici kreiraju listu mogućih mirnih rješenja koja će odgovarati objema stranama.
RADIONICA: PREKIDAČ
„Postavljanje problema znatno je važnije od
nalaženja rješenja: u samom pitanju krije se više
od odgovora.“
Walther Rathenau
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Educirati učesnike o različitim

mogućim ishodima konflikta.
 Radni list - prekidač
OPIS:
Svaki učesnik dobija radni list -
prekidač s Iikovima koji pokazuju
različite ishode sukoba. Moderator
najprije postavlja pitanje:
 Kako reagujemo u situaciji
sukoba?
 Učesnici analiziraju crtež -
svako za sebe, a zatim voditelj dijeli
učesnike u grupe od po četiri člana.
Grupe trebaju dešifrirati značenje
crteža. Nakon kratke analize
moderator postavlja sljedeća pitanja:
267
 Koje sve ishode vidimo u situaciji sukoba?

 Šta označava prekidač?
 Gdje se on nalazi?
 O kome ovisi kako će se okrenuti prekidač?
 Koja slika prikazuje najbolju soluciju - rješenje sukoba?
 Ko može usporediti neki od ishoda sa situacijama sukoba s djecom?
ZAKLJUČAK:
Nakon radionice učesnici kreiraju jedinstven zaključak o najboljem načinu za mirno
rješavanje konflikta.
RADIONICA: SPLAV
„Onaj koji ne može oprostiti drugima ruši most koji
i sam mora prijeći, jer svaki čovjek ima potrebu za
time da mu bude oprošteno.“
Lord Herbert
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Educirati učesnike o važnosti oprosta i suživota.
 Papiri
 Olovke
OPIS:
Moderator daje uvodnu riječ u kojoj

učesnicima objašnjava da se nalaze na
splavu sa još pet osoba i da mogu
odlučiti da li će te osobe izbaciti sa
splava (koji znači život) ili će im
dozvoliti da nastave plovidbu sa
njima. Sve osobe su u sredstvu sa
moderatorom:
 Moj brat koji ima 15 godina i

pucao je na vršnjaka i teško ga ranio
 Moja sestra koja je pucala u
bivšeg mladića kojega je vidjela sa
drugom djevojkom. Preživio je, ali
ima trajne posljedice
 Moja majka koju je napao
nožem moj najbolji drug kako bi joj
268
oteo novčanik
 Moj najbolji drug koji je napao moju majku jer im je novac trebao da vrati očev dug
 Moj otac koji je ubio čovjeka jer mu je zasadio luk na očevom komadu zemlje
Spasiti ih ne mogu sve, i trebaju ih eliminirati redom od prvog do posljednjeg, a ostaviti

samo jednu osobu. (Ukoliko nekoga ne žele spasiti moderator o toj osobi dodaje još detalja
npr „samohrana majka“ kako bi osoba nastavila da živi.)
ZAKLJUČAK:
U zaključnom dijelu radionice učesnici navode poruke koje trebaju poštovati osobe kojima
su dopustili da prežive.
RADIONICA: PUBERTET I ADOLESCENCIJA

„Problem je šansa da date najbolje od sebe.“
Duke Ellington
TRAJANJE: 45 minuta
CILJ: Upoznavanje učesnika radionice sa pubertetom i adolescencijom.
 Flipchart
OPIS:
Radionicu treba implementirati na sljedeći način:

U uvodnom izlaganju (10 minuta) voditelj kratko
predstavlja temu kao i tok radionice.
Nakon uvodnog izlaganja moderator traži od
učesnika da bez puno razmišljanja kažu svoje
asocijacije na riječi – pubertet i adolescencija. Na
ploči ili flipchartu moderator zapisuje ono što
govore participanti, pri tome rečeno ne komentira
i ne procjenjuje. Nakon izlistavanja asocijacija
moderator poziva dobrovoljca/ku da plavim
flomasterom podcrta riječi koje se odnose na
fiziološki (tjelesni) apekt, a zatim zamoliti drugog
dobrovoljca/ku da crvenim flomasterom podcrta
riječi koje se odnose na psihološki aspekt.
U narednom dijelu radionice moderator u jedan ćošak prostorije stavlja papir s tvrdnjom:
svi smo bili mladi, zato razumijemo mlade, a u drugom ćošku prostorije: današnji mladi
su drukčiji od nas kad smo bili u toj dobi. Zatim učesnici biraju kut u koji će stati i
otvoreno razgovaraju zašto su odabrali baš taj kut.
269
Kada završi ovaj dio radionice voditelj svima postavlja sljedeća pitanja:
 Je li danas teže biti nastavnik nego u vrijeme vaše mladosti?
 Koliko nastavnici trebaju biti upućeni u tajne svoje djece?
 Koje osjećaje u vama budi vaše dijete/učenik adolescent?
ZAKLJUČAK:
Doba puberteta i adolescencije je jedno od najosjetljivijih doba života mlade osobe i zbog
toga prema tinejdžerima nastavnici trebaju biti obazrivi u komunikaciji, nastojeći im
svojim ponašanjem pružiti pozitivan primjer.
RADIONICA: EH TAJ PUBERTET

„Tako nam i treba. Dok nismo priznavali da ima
problema, nismo ih morali ni rešavati.“
Duško Radović
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Senzibilizirati učesnike za probleme i neugodne promjene u životu sa kojima se

suočavaju adolescenti.
 Lista pitanja
1. Jesu Ii vaši roditelji s vama razgovarali o odrastavnju?
2. Jeste Ii razgovarali o osjećajima, spolnosti i seksu, kontroli rađanja, spolnim
bolestima, nasilju?
3. Kako ste se osjećali kao adolescent/ica?
4. Jeste Ii bili zadovoljni svojim izgledom?
5. Je Ii taj period kod vas bio buran ili miran?
6. Jeste Ii imali prijatelje, što su vam
značili?
7. Kako su roditelji gledali na vaše
prijatelje, izlaske, vaš način života?
Jesu Ii vam sve dopuštali ili su bili
strogi?
8. Kakvi su bili vaši osjećaji o sebi,
drugima, svijetu: što vam je bilo
važno, što ste radili (škola, hobi,
pomaganje u obitelji...), čemu ste se
radovali, nadali, čega ste se bojali?
9. S kim ste u obitelji najradije
razgovarali?
10. Koju najveću nepodopštinu ste
napravili, ako jeste?
11. A prve ljubavi, seksualna iskustva?
270
 Tekst
Dječak koji živi u cjelovitoj i naoko skladnoj obitelji ulazi u pubertet. Otac nije pokazivao osobiti interes za sina.
(Prezaštitnička) majka, koja je odrasla samo sa sestrama, predlaže ocu da porazgovara sa sinom o pubertetu,
promjenama koje se događaju, o tome kako muškarci odrastaju, o spolonosti. Otac odlučno odbija (usput
komentirajući kako ni njegov otac nije s njim vodio takve razgovore). Dječak je imao različita loša iskustva: bio je
sklon tučama, upotrebi hladnog oružja, u osnovnoj školi nije postigao svoj maksimum, eksperimentirao je sa
marihuanom, puno izbivao iz kuće, imao poteškoće u pronalaženju profesionalnog identiteta. Roditelji nisu
prepoznali da sin pokušava privući njihovu pažnju Otac nikad nije uspostavio blizak odnos sa sinom.
Iz anamneze se saznaje kako je u obitelji oca dominirala majka, a otac je bio psihološki odsutan, materijalno
odgovoran, često konzumirao alkohol i bio nezaiteresiran za djecu.
OPIS:
Moderator nastavnicima dijeli pitanja koja oni trebaju

pročitati i javno dati svoje odgovore. Važno je da voditelj
naglasi da ovo nije psihološka radionica i nema za cilj
terapeustko nego edukacijsko dejstvo. Nakon što svi
nastavnici daju odgovore, moderator od učesnika traži da
se sjete prvog djeteta/učenika sa kojim su imali ili još
uvijek imaju poteškoće.
Nakon toga svaki nastavnik treba da odgovori (ukoliko zna odgovore na sljedeća pitanja):
 Šta mislite kako se osjećao ili osjeća taj učenik?
 Koje ima (ili je imao) potrebe, želje, tajne?
 Ko mu je važan i zašto?
Nakon odgovaranja na pitanja moderator traži od nastavnika da opišu posebno tešku

situaciju sa problematičnim učenikom, i da odaberu jedan za scensko prikazivanje.
(ukoliko niti jedan primjer ne bude odabran voditelj prezentira primjer problematičnog
dječaka).
Kada završi scenski prikaz o problematičnom djetetu moderator nastavnicima koji su

glumili postavlja sljedeća pitanja:
 Kako ste se osjećali u svojim ulogama?
 Jeste Ii se u dramatizaciji vodili osobnim ili
tuđim iskustvom?
 Šta je predstavljalo problem?
Nakon toga moderator postavlja pitanja i publici:

 Kako ste se osjećali?
 Jeste Ii se mogli poistovjetiti s adolescentom
odnosno s roditeljem?
 Što vam je bilo važno?
 Jeste Ii imali potrebu intervenirati? Kada? Zašto?
271
Moguće je ovu vježbu odigrati na drugačiji način. (Voditelj odredi dobrovoljce koji će
odigrati npr. jednu obiteljsku scenu ili scenu u razredu. Oni izađu iz prostorije i dogovore
se o tome šta će odigrati. Potom se vrate i u 5 minuta pomoću pantomime odigraju neku
scenu između adolescenata i okoline. Ostali prate scenu tako da se dio poistovjeti s
adolescentom, a dio s nekim iz odabrane scene. Nakon toga učesnici razgovaraju o tome
što su vidjeli u odigranoj sceni)
ZAKLJUČAK:
Nakon radionice svi učesnici kreiraju zajedničku listu zaključaka o pravilnom načinu
rješavanja sukoba sa adolescentima i koracima koji im mogu pomoći da riješe probleme
koje imaju.
RADIONICA: NENASILNA KOMUNIKACIJA

„Nenasilje je moćno i pravedno oružje. Uistinu, ono je
jedino oružje u historiji; ono napada bez ostavljanja
rana i ono čini plemenitim onoga ko ga upotrebljava.“
Martin Luther King, Jr.
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Upoznati sudionike s vještinom jasnog izražavanja sebe bez interpretacije i

optuživanja drugoga, kao i s tehnikama nenasilne komunikacije.
 Veliki hamer papir - jedan s nacrtanim zidom a drugi s mostom
 Flomasteri
 Stikeri
OPIS:
Radionica se realizuje na sljedeći način:
UVOD „S nama je sve OK, a svama nije“ (25 minuta)
Sudionici se dijele u dvije grupe. Jedni stanu na jedan kraj
prostorije a drugi u drugi, kao špalir. Prva skupina napravi korak
ka drugoj izgovarajući uglas tiho i ljubazno: “S nama je sve OK, a
s vama nije. Mi smo u pravu, vi uvijek griješite”. Zatim druga
skupina učini isto ka prvoj, samo malo glasnije. I tako
naizmjenično, skupine iskoračuju, isto izgovaraju, svaki put
glasnije i glasnije, manje ljubazno i fino. Igra se završava kada
dođu jedni do drugih sasvim blizu i kada već viču jedni na druge. Voditelj tada zaustavlja
igru i svaki par koji je u direktnom kontaktu treba se rukovati, zagrliti, poljubiti, ili što god
drugo žele, a da predstavlja čin dobre volje. Poslije igre voditelj pita kako su se osjećali, je
li nekome bilo neprijatno, i koje su njihove reakcije na igru.
GLAVNI DIO: Zidovi i mostovi (25 minuta)
Zidovi
Na zid se okače dva velika papira. Na jednom su nacrtani pravouglovi kao cigle koje čine
zid, a na drugom je most. Svaki se sudionik sjeti nekog svog konflikta iz prošlosti i šta su
272
tada izgovorili. Ispišu te svoje poruke na stikere (jedan stiker - jedna poruka). Kad završe,
lijepe stikere na prvi papir - zid. Voditelj čita poruke, komentariše i ako može svrstava ih u
kategorije (npr. dijagnoze i sl.), te rezimira da su to „TI” poruke i navodi njihove
karakteristike. (Sudionici mogu i sami pogledati zid i prokomentarisati.)
Mostovi
Sudionici se dijele u grupe po troje (način podjele po izboru voditelja), svaka grupa odlazi
do zida i uzima po nekoliko poruka (važno je da sve poruke budu skinute). Poruke koje su
izabrali prevode u „JA” poruke, jasno izražavajući sebe, svoje mišljenje, osjećaje i potrebe.
Kada završe, grupa po grupa dolazi do zida, izgovaraju što su napisali i ako se skupina
slaže, lijepe poruku na sliku mosta. Voditelj rezimira dobijene rezultate i objašnjava
razliku između „JA” i „TI” poruka s naglaskom na karakteristike „JA” poruka i njihov
značaj u procesu nenasilne, konstruktivne komunikacije.
Završna aktivnost (25 minuta)
Uzemljenje
Sudionici se podijele u parove. Jedna je osoba A, a druga je osoba B. U prvoj situaciji osoba
A ima zadatak da zamisli da je čvrsta kao drvo ili stup i da je nešto snažno veže za zemlju.
Osoba B pokušava da je izbaci iz ravnoteže i pomjeri. U drugoj situaciji osoba A čvrsto
stoji na podlozi ne pomjerajući donji dio tijela dok je gornji dio tijela opušten i pokretljiv.
Osoba B pokušava da je izbaci iz ravnoteže i pomjeri. U trećoj situaciji osoba A stoji
potpuno opušteno. Osoba B pokušava da je izbaci iz ravnoteže i pomjeri. Kada prođu sve
tri situacije, mijenjaju se uloge.
Nakon ove aktivnosti voditelj potiče diskusiju pitanjima (15 minuta):

1. Kako vam je bilo tijekom aktivnosti, kako ste se osjećali?
2. Jeste li primijetili neke razlike između prve, druge i treće situacije?
3. Šta vam je najviše prijalo, u kojem ste se položaju najbolje osjećali (stojeći čvrsto na
zemlji ili opušteno)?
4. Šta vam se najviše dopalo?
ZAKLJUČAK:
Nadovezujući se na završnu
diskusiju, voditelj pravi razlike u
pristupu u konfliktu ili u šire gledano
bilo kojoj životnoj situaciji: “Kada smo
suviše kruti i rigidni, bivamo lako
izbačeni iz ravnoteže; kada smo
previše opušteni, kao u trećoj situaciji,
onda ne znamo šta hoćemo,
prepuštamo se situaciji i nosi nas
stihija; a kada smo jasni u tome što
želimo, dovoljno fleksibilni da
govorimo o sebi i slušamo druge,
imamo najviše šanse da nas čuju, da
se povežemo s drugima i da dođemo
do onoga što želimo na obostrano
zadovoljstvo (druga situacija).
273
RADIONICA: RJEŠAVANJE KONFLIKTA

„Nenasilje je put do više etike, koja je cilj svekolike
evolucije. Sve dok ne prestanemo da nanosimo zlo svim
živim bićima, bićemo samo divljaci.“
Thomas Edison
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Upoznati i vježbati proces, stilove i ishode rješavanja konflikata.
 Flomasteri
 Papir
 Test za sudionike aktivnosti „Napad i izbjegavanje”
Koliko često u konfliktu ispoljavate navedene oblike ponašanja?

PONAŠANJE RIJETKO PONEKAD ČESTO
Biti uljudan, a u sebi bjesniti
Eksplodiranje
Ispravljanje
Mrzovolja
Osjećati se loše (bolesno)
Osjećati se loše i depresivno
Osveta
Pokušaj zaboravljanja problema
Povlačenje
Prekidanje
Pričanje nekome iza leđa
Razgovaranje s pogrešnom osobom
Sarkazam
Tvrditi da je to nepravedno
Upozoravanje
Ustrajavanje
Vikanje
Vrijeđanje
Zanovijetanje
 Tekst za sudionike aktivnosti „Robert”

„Ti si učenik sedmoga razreda. U školi ti baš i nije zanimljivo jer ne postižeš neki uspjeh. Doduše, tvoji roditelji su i tako
suviše zaposleni, pa te malo kad i pitaju za školu. Oni, inače, nemaju vremena za tebe i misle da ćeš se već u životu
nekako snaći. Imaš računar i bezbroj igrica, televizor imaš u svojoj sobi i možeš ga gledati do mile volje. Uvijek ti daju
novaca koliko trebaš, a ti se uvijek na kraju provučeš s nekom pozitivnom ocjenom i svi su zadovoljni. U posljednje
vrijeme u školi ti je postalo zanimljivo. U vaš razred je došao jedan seljačić. Ime mu je Martin, ali ti si mu dao nadimak
Pavo. On nekako čudno govori i tako je smiješan, a i manji je od vas pa je kao stvoren za zabavu. Kad s onim svojim
plavim uplašenim okicama pogleda u tebe, ti se kidaš od smijeha.
Neki od vaših nastavnika uredno kasne na nastavu. Kad dolazi njihov sat, vi dječaci pošaljete djevojke, a njih je
samo četiri, pred vrata da drže stražu i da jave čim vide da nastavnik dolazi. Vi tada počinjete zabavu s Pavom. To
bude zaista ludo. Jednom si smislio da vam Pavo liže cipele, drugi put da se skine pa ste mu hlače namazali kremom
za cipele. Bruno je to sve snimao mobitelom pa ste se još danima zabavljali gledajući te slike. Najzanimljivije je bilo
kad ste njegovu jaknu zajedno s njim objesili na vješalicu, a on onako bespomoćno mahao rukama i nogama. No,
tada je Bruno rekao da to nema smisla pa ga je skinuo.
274
No, posljednjih dana sve se zakompliciralo. Iako si djevojkama zaprijetio da ne smiju gledati što vi radite, one su
izgleda virile dok su držale stražu. Tea je neki dan otišla razrednici i sve ispričala. Tužibaba. Sad je nekoliko vas
pozvano kod pedagoga kako bi se sve ovo raspravilo. Bit će pozvani i tvoji roditelji.
Najgore je što sad svi svaljuju krivnju na tebe, iako ste se svi zajedno lijepo zabavljali. Bila je to samo šala, iako se i
tebi sad čini da ste ipak pomalo pretjerali.“
OPIS:
Radionica „Rješavanje konflikta“ ima sljedeći tok:
Uvodna aktivnost (10 minuta)

Voditelj dijeli učesnicima test u kojemu trebaju napisati koliko često u konfliktu
ispoljavaju neki vid navedenih ponašanja. Nakon rada svi sudionici saopštavaju rezultate i
obrazlažu zašto su, kada se nalaze u konfliktu, neka ponašanja rijetka, neka se javljaju
ponekad, a neka često.
Glavna aktivnost – Robert (30 minuta)

Voditelj formira manje grupe i dijeli sudionicima tekst „Robert”.
Sudionici trebaju unutar grupe podijeliti uloge navedene u
tekstu, utvrditi sve faze rješavanja konflikta, izabrati stil
rješavanja i pripremiti moguće rješenje konflikta. Voditelj
obavještava participante da tokom rješavanja konflikta trebaju
postaviti jasno svoje ciljeve; pokušati shvatiti ciljeve svoga
suparnika; naglasiti zajedničke ciljeve i objektivno predstaviti
činjenice koje su važne za konflikt.

Osvajanje dvorca
Sudionici se čvrsto zagrle i formiraju
zatvoren krug. Njihova tijela predstavljaju
zidine dvorca. U drugu prostoriju voditelj
pošalje nekoliko dobrovoljacaa koji zatim
jedan po jedan ulaze u prostoriju i
pokušavaju ući u unutrašnjost dvorca.
Skupina u prvoj prostoriji dogovori se što će
biti „ključ” za ulazak u tvrđavu (npr. riječ
„molim”; neki drugi postupak itd.). Igra
traje 10 minuta. Nakon isteka vremena
voditelj postavlja pitanja:
 Kako ste se osjećali kad vas nisu
htjeli pustiti u dvorac?
 Jeste li bili iznenađeni što je bio „ključ” za ulazak u tvrđavu?
ZAKLJUČAK:
Tijekom rješavanja konflikta treba voditi računa o komunikaciji. Trebaju se izražavati
jasno u „JA” formi; spriječiti uvredljive poruke; aktivno slušati i prepoznati prepreke u
komunikaciji, te ih prevladati i izraziti svoje osjećaje ne vrijeđajući nikoga.
275
RADIONICA: RJEŠAVANJE KONFLIKTA II

„Najveća snaga kojom raspolaže čovječanstvo jest
nenasilje. Ono je jače i od najmoćnijega razornog oružja
što ga je stvorio ljudski um.“
TRAJANJE: 60 minuta Mahatma Gandhi
CILJ: Educiranje o procesima, stilovima i ishodima rješavanja konflikata.
 Flomasteri
 Papir
 Tekst za sudionike aktivnosti „Pedagog”
„Pedagog ste u gradskoj školi u kojoj su pretežno stariji nastavnici koji su sve manje zainteresirani za nastavu. To se
vidi i po stalnom kašnjenju nekih nastavnika na nastavu. Vi ste o tome u nekoliko navrata razgovarali s direktorom,
ali i on je već pred penzijom i nikom se ne želi zamjeriti. Sve je više odgojnih problema, a nastavnici umjesto da
razgovaraju s učenicima sve šalju k vama. Oni misle da ste vi tu da rješavate njihove odgojne probleme. Kad
organizujete radionicu o odgojnim problemima, onda nailazite na otpor upravo onih nastavnika koji sami imaju
najviše problema s učenicima. Oni naravno misle da se oni bave obrazovanjem, a da je odgoj posao pedagoga. Sad se i
u razredima, u kojima ranije nije bilo problema, javljaju neki incidenti.
Problem je u tome što vi stalno dobivate učenike iz drugih škola. Kad dođe novi učenik iz neke seoske škole, redovito se
javljaju problemi. Tako vam je jučer došla razrednica sedmog razreda i sva usplahirena ispričala kako već neko vrijeme
dječaci zlostavljaju jednog od učenika. I ovdje se radi o dječaku koji je došao iz druge škole i onda su počeli problemi.
Vi ste već predlagali ravnatelju da traži da se djeca koja dolaze iz seoskih sredina rasporede i u druge škole, a ne samo
u vašu. Odlučili ste pomoći ovoj razrednici jer s njom imate jako dobru suradnju već niz godina. Ujedno želite na
ovom slučaju vidjeti što se to događa među učenicima kako biste mogli poduzeti neke aktivnosti na razini škole.“
 Tekst „Situacije za stil Kameleon”

„Sanjin voli emisiju koja se emituje u kasnim noćnim satima. Sada je na programu. Ali njegov otac želi da on ide
spavati. Sanjin ne želi isključiti televizor. Njegov otac se naljuti, isključi televizor i vikne: 'Ne dopuštam da ovako
kasno gledaš seriju.'
Mnogo se djece želi igrati navečer na školskom igralištu, ali nedavno je tamo nekoliko slobodnih pasa ugrizlo dvoje
djece. Sada mnogi roditelji ne puštaju djecu da se navečer igraju na školskom dvorištu.“
OPIS:
Radioniu implementiraju sudionici prema sljedećem scenariju:
Uvodna aktivnost
Situacija Kameleon (20 minuta)
Voditelj podijeli sudionike u dvije grupe.
Grupe imaju zadatak da prema jednom od
slučajeva navedenih u „Situacijama za stil
Kameleon” naprave scenarij i odigraju
uloge tako da se u konfliktu ponašaju u stilu
Kameleon. (Stil prilagođavanja svome
suparniku)
276
Glavna aktivnost (20 minuta)

Voditelj formira manje grupe i podijeli sudionicima tekst
„Pedagog”. Sudionici trebaju unutar skupine podijeliti uloge
navedene u tekstu, obvezno voditi računa o „JA” govoru u
igranju uloga, utvrditi sve faze rješavanja konflikta, te izabrati
stil rješavanja i pripremiti moguće rješenje konflikta. Voditelj
naglašava da izražavanje u „JA” formi znači preuzeti
odgovornost za ono što kažemo, tj. biti izravan i konkretan.
Izražavati se u „JA” formi znači govoriti o vlastitim
shvaćanjima situacije, vlastitim željama, potrebama i
interesima.

Atom
Sudionici se slobodno kreću prostorijom na
način kako im odgovara (brzo, lagano,
skakućući, lijeno šetajući). Kada voditelj
kaže: “ATOM!”, sudionici se zaustavljaju.
Kada kaže: „ATOM 3!”, sudionik se
zaustavlja i uhvati se za ruke s dvije najbliže
osobe. Na: „ATOM 5!” formiraju se skupine
od pet. Svaki put kada netko ostane višak,
on ispada i tako se igra dok ne ostane samo
jedan sudionik.
ZAKLJUČAK:
U rješavanju konflikata je uvijek potrebno objasniti utjecaj ponašanja drugih na naše
osjećaje, koji su vrlo često od presudnog značaja za mirno rješavanje konflikata.
277
RADIONICA: ANALIZA DEBATE

„ČOVJEK SE RAĐA SLOBODAN, A ČITAV ŽIVOT JE U
OKOVIMA“ – A1 i N1
„Postoje govornici koji govore na svečanostima,
govornici optužbe, govornici obrane, govornici koji govore
od srca i koji govoreći umiruju, ali najčešći su brbljivci.“
Sigmund Graff
TRAJANJE: 60 minuta
CILJ: Educirati učesnike za pravilnu analizu i komentarisanje debatnih rundi
 Tekst sa debatom za analizu

„A1
Prije svega željela bih pozdraviti sudiju arbitra, sudije,
članove negacijske ekipe i sve prisutne. Ja sam Aidina
Šehić, prvi član afirmacijske ekipe. Moj zadatak je da
definišem ključne pojmove teze 'Čovjek se rađa slobodan, a
čitav život živi u okovima' i iznesem dva argumenta moje
ekipe. Danas, u društvu u kakvom živimo, ko sebe zaista
može nazvati slobodnim? Pitanje se na prvi pogled čin i
besmislenim, jer ćemo reći da živimo u demokratskom
društvu koje nama svima obećava i garantira slobodu. Ali,
zastanimo na trenutak i razmislimo još jednom. Da li ste
se jutros probudil kada ste htjeli? Da li ste otišli gdje ste
htjeli? Da li sada radite šta hoćete? Upravo je to razlog
zbog kojeg mi danas ovdje sjedimo i zalažemo se za temu
da niko ne može sebe nazvati slobodnim u istinskom,
apsolutnom smislu te riječi.
A sada ću dati definicije ključnih pojmova debate:
ČOVJEK - sisavac na dvije noge (Homo sapiens) koji je
anatomski vezan za velike majmune, ali se razlikuje
posebno zbog razvitka mozga, koji za rezultat ima
mogućnost artukuliranog govora i apstraktnog
razmišljanja .
SLOBODA - moć da se čovjek ponaša, govori i misli šta želi, bez izvana nametnutih zabrana (te bez snošenja
posljedica za urađeno); imunost na obaveze i dužnosti
OKOVI - izraz živjeti u okovima uzimamo kao metaforu za život bez potpune slobode, tj. život u kojem čovjek
za svoje postupke snosi odgovarajuće posljedice.
Naš prvi argument glasi:
Određene slobode neophodno je ograničiti da bi se zaštitila osnovna prava svih ljudi
Da li mi slobodno možemo prići i opljačkati nekoga, slobodno prići i silovati nekoga, slobodno ubiti nekoga, a
da ne snosimo nikakve posljedice za svoja djela? Prema definiciji slobode, u svom apsolutnom smislu u kojem
smo je mi uzeli, čovjek bi mogao počiniti bilo šta, bilo kome bez da snosi ikakve posljedice. U demokratskom
društvu u kojem živimo, svi imaju jednaka prava, ali da bi se ta prava zaštitila svim ljudima su uskraćene
određene slobode, radi zaštite, dobrobiti i sigurnosti svih građana. Čovjek je slobodan, sve dok ne narušava
slobodu drugog čovjeka. Djelomična sloboda i nije prava sloboda. Za potkrepu možemo navesti bilo koji zakon i
posljedice koje predviđa za njegovo nepridržavanje.
278
Drugi argument:
Čovjek je u svom djelovanju ograničen kodeksom ponašanja određenih institucija, tradicijom,
običajima i uvriježenim normama ponašanja.
Čovjek, samim tim što je društveno biće, i što je prihvatio da živi u društvenoj zajednici, mora se pokoravati
određenim normama ponašanja svoje sredine. U suprotnom, snosit će konsekvence u vidu osude ostalih
članova društva, izopačenja iz zajednice ili institucije s čijim se pravilima njegovo ponašanje kosi, te
negativnog stava zajednice prema pojedincu, što će mu u mnogome otežati život u zajednici. Čovjek ima izbor
da li će se ili neće pokoravati tim nametnutim normama zajednice, ali one njega bez obzira na to ograničavaju
zbog konsekvenci koje slijede usljed nepokoravanja tim normama, što se opet, na podudara sa samom
definicijom slobode, koju smo mi naveli, po kojoj čovjek neće imati nikakvih posljedica za svoje postupke. A
kada nema potpunu slobodu on, prema našoj definiciji, živi u okovima. Potkrepa je mnogo. Ako ne šutite u
pozorištu, izbacit će vas sa predstave, ako u školu dođete u šorcu, bit ćete odstranjeni sa časa, ako se smijete i
pričate viceve na pogrebu, svi će osuditi vaše ponašanje.
Pitanja N3-A1:
1. Znate li što je to nada?

2. Znate li kako se definira nada?
3. Da li čovjek može bez nade?
4. Da li vam je poznato učenje filozofa Blocha?
5. Da li se vi nadate?
6. Da li čovjek sam kovač svoje sreće?
7. Da li je vama u životu išta palo s neba?
8. Da li je moguć napredak ako nema ljudi koji ne misle kao većina?
9. Da li su svi naučnici imali viziju budućnosti koja je drugačija?
10. Da li možete i za njih reći da su u okovima?
11. Da li je čovjeku potrebna promjena?
12. Da li je revolucija bar pokušaj promjene?
13. Da li su veće posljedice dijela učesnika revolucije ili su veći pozitivni kriteriji koje je ta revolucija
nametnula?
14. Da li vam je poznat filozof Herbert Marcuse?
15. Da li čak i religija daje pojedincu slobodan izbor?
16. Da li bi bez slobode postojala odgovornost?
17. Da li bi bez slobodnog izbora kazna i nagrada u religiji potpuno izgubile smisao?
18. Da li vam je poznata izreka da nada posljednja umire?
N1
Ja sam Amina Čaušević, prvi član negacijske ekipe koja se zalaže za tezu:
'Čovjek je rođen slobodan, ali nije u okovima'. U svom izlaganju ja ću
pokušati dokazati naš argument i opovrgnuti argumente afirmacijske ekipe.
Naš prvi argument glasi: Čovjek se rađa slobodan ima slobodnu
volju i slobodu izbora.
Čovjek u svakom trenutku može da misli, želi i radi ono što on želi. Istina,
za svako djelo postoje posljedice, osoba će snositi posljedice za svoje
postupke, ali nije nikako okovana. I religija se zalaže da je čovjek jedino biće
koje ima slobodnu volju, a sistem nagrade i kazne ne bi imao smisla da
čovjek nema slobodnu volju. Odgovornosti proizilaze iz naše slobodne volje,
ali opet je na nama da mi odlučimo šta želimo uraditi i da snosimo
odgovarajuće posljedice.
Citat Karl Marx: 'Čovjek je sloboda!' U Marxa sloboda kao bit čovjeka
znači stvaralaštvo; tj. da čovjek nije samo ono što već jeste, nego da je on
bitno biće mogućnosti, koje se svestrano razvija. 'Čovjek je stvaralac; on čini novo; svjesno proizvodi i mijenja
svoj život i svoj svijet, misli i spoznaje; umjetnički oblikuje; ljubi; umuje o smislu i gradi utopije nade. Sloboda
znači i odgovornost za ono što jest da jest i za ono što nije nije'
Također, izdvojit ćemo i citat Jean Jacques Rousseau-a: 'Čovjek se rađa slobodan, a ipak je svugdje u okovima'
Tačno, ali Rousseau još kaže da: 'Odreći se svoje slobode znači odreći se svog čovještva, ljudskih prava, pa čak
i dužnosti. Tko se toga odriče, taj ne može imati nikakve naknade. Takvo odricanje nije u skladu s ljudskom
naravi; pa kad čovjek svoju volju liši svake slobode, oduzimlje i svojim djelima svaku ćudorednu vrijednost.'
279
Što znači da, ako bismo rekli da je čovjek okovan, tj. da mu je sloboda oduzeta, ograničena, značilo bi na neki
način da čovjek ne bi imao ni ljudska prava ni dužnosti. Mi se zalažemo za to da čovjek je razuman, ali ima
slobodnu volju, on može uraditi sve što hoće, ali će prihvatiti i odgovornosti i posljedice, i određene sankcije su
samo posljedice njegove slobodne volje, ali nikako i njegovi okovi. Dalje, mi bismo htjeli da se odmah
ograničimo na razlike između čovjeka i građanina. Jer u definiciji čovjeka nigdje ne stoji da on nužno znači da
je on i građanin što znači da za njega prvenstveno važe prirodna prava.
Prirodno pravo (I) (latinski jus naturale), u pravnoj filozofiji naddržavno, nadpozitivno pravo, koje ne počiva
na pravu određenom od ljudi, niti na ljudskim pravnim formama, pravo kojem državno pravo ne može
protivriječiti ni pod kakvim okolnostima (pravo pravo, prirodno pravo).
Cjelokupnost prava koja su potvrđena u biću svakog čovjeka, u njegovoj prirodi, čovjeku urođena prava. Svaki
čovjek u jednakoj mjeri ima jednaka prirodna prava (npr. pravo na život i tjelesnu nepovredivost ili na
ličnu/osobnu slobodu), neovisno/nezavisno od njegovog pola/spola, starosti, njegovog položaja u društvu,
neovisno/nezavisno od vremena, od mjesta ili državnog uređenja u kojem živi. Prirodna prava su naddržavna
i zbog tog neotuđiva.
1. Pravo na život
2. Pravo na slobodu
3. Pravo na razmnožavanje (reprodukciju)
Čovjek može biti građanin, i tek onda podliježe građanskim pravima.
Ali i određeni zakoni i pravila u društvu nisu čovjekovi okovi, već su
samo posljedice njegovih djela, njegove slobodne volje.
Ko organizira grupu ljudi radi učinjenja krivičnih djela iz člana 171.
(Genocid), 172. (Zločini protiv čovječnosti), 173. (Ratni zločin protiv
civilnog stanovništva), 174. (Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika)
i 175. (Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika) ovog zakona, kaznit će
se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora Ko poziva ili podstrekava na učinjenje krivičnih djela iz člana
171. genocid do 175. Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika ovog
zakona kazniće se kaznom od jedne do deset godina zatvora. Što znači
ako uradi, tj. pojedinac ako to želi ima slobodu izbora, slobodnu volju
on to može uraditi, ali će snositi posljedice.
Pitanja A3 –N1:
Zadatak trećeg člana afirmacijske ekipe je da u unakrsnom ispitivanju
zaštiti naše argumente i pobije prvi negacijski govor. Ovdje ćemo dati
listu pitanja koja mogu biti izmijenjena u zavisosti od izlaganja N1:
1. Da li postoje zakoni u državama?
2. Da li ti zakoni predviđaju kazne (posljedice) koje su namijenjene onima koji se tih zakona ne pridržavaju?
3. Da li ste upoznati sa našom definicijom slobode?
4. Da li su zakoni potrebni da bi se zaštitila prava ljudi (npr. pravo na život, imovinu i sl.)?
5. Da li je samo postojanje zakonskih posljedica, prema ovoj definiciji ograničenje slobode?
6. Da li mi u školu možemo obući šta poželimo, a da ne snosimo nikakve posljedice?
7. Da li bi učenik koji bi došao u školu u kupaćem kostimu snosio posljedice (sniženo vladanje, izbačenje i sl.)?
8. Da li je u pozorištu dozvoljeno ponašati se shodno vlastitom nahođenju, bez da snosimo posljedice (glasno
pričamo, jedemo, dižemo noge u vis)?
OPIS:
Svi participanti dobivaju materijal koji je namijenjen analizi. U materijalu nalaze
eventualne logičke pogreške ili nedosljednosti. Pored toga svi, a na osnovu predočena dva
govora, trebaju kreirati setove pitanja unakrsnog ispitivanja. Nakon pola sata svi učesnici
zajedno analizraju tekstove ističući pozitivne i negativne strane prezentiranih govora.
ZAKLJUČAK:
Nakon ove radionice učesnici znaju lakše prepoznati slabe tačke govora što im može
olakšati pripremu budućih debata, ili izlaganja koja trebaju biti strukturirana.
280
RADIONICA: ANALIZA DEBATE

„AKTIVNO ZAOBILAŽENJE INTERNET CENZURE
LEGITIMAN JE VANJSKO-POLITIČKI ALAT“
„Sloboda znači prije svega ne lagati. Tamo gdje se množi
laž, najavljuje se tiranija ili se ona nastavlja.“
Albert Camus
TRAJANJE: 120 minuta
CILJ: Edukacija učesnika o pravilnom pripremanju, izvođenju i analiziranju debate
MATERIJALI ZA UČESNIKE:
 Flow sheet
 Štoperica
 A4 papir
 Tekst debate: „Aktivno zaobilaženje internet cenzure legitiman je vanjsko-politički
akt“
AFIRMACIJA
Objašnjenje teze: Važno je napomenuti da sve zemlje u svijetu imaju neku vrstu internet cenzure. Bilo da je ta
cenzura vidljiva, manje vidljiva ili restriktivna, ona ipak postoji i sa time bismo se svi trebali složiti. Zaobilaženje
internet cenzure je od izuzetnog značaja za unapređivanje slobode pristupa informacijama i slobode izražavanja za sve
ljude, jer svi ljudi, bez obzira na to u kojoj državi žive treba da imaju pristup istim informacijama.
Definicije: Da bismo ovoj debati dali dobar uvod, počet ćemo definiranjem glavnih pojmova teze. Sve definicije pronašli
smo u jednom od najkredibilnijih i najpoznatijih svjetskih rječnika Oxfordskom rječniku:
Aktivno - učestvovanje ili spremnost na učestvovanje u fizičkim poduhvatima; kretanje ili tendencija ka češćem ili
energičnijem kretanju
Zaobilaženje - pronaći put oko prepreke; prevazilaženje problema ili poteškoće na pametan ili tajan način
Internet - globalna mreža koja pruža širok spektar informacija i komunikacijskih sredstava, koja se sastoji od međusobno
povezanih mreža koje koriste standardizirane komunikacijske protokole
Cenzura - pregledanje knjiga, filmova vijesti i dr. koji su objavljeni i uklanjanje svih dijelova koji se smatraju
nepristojnim, politički neprihvatljivim ili onima koji ugrožavaju bezbijednost
Internet cenzura - pregledanje objavljenih sadržaja na internetu i uklanjanje svih dijelova koji se smatraju
Legitiman - usaglašen sa zakonom ili pravilima
Vanjska politika - politika jedne suverene države prema drugoj suverenoj državi
Alat - bilo što što se koristi u cilju izvršavanja cilja ili namjene
Kriterijum: Podjednako pravo slobodnom pristupu informacijama za sve Ijude na svijetu
Objašnjenje kriterijuma: Svi ljudi se rađaju slobodni i sa jednakim pravima, stoga se mi kao legislatori, zalažemo da
osiguramo ta prava, pa čak i ako to znači da treba da zaobilazimo internet
cenzuru kao vanjsku politiku.
Prvi argument:
Tvrdnja: Državljani svih zemalja svijeta treba da imaju slobodan pristup
informacijama.
Obrazloženje: Svi Ijudi na svijetu se rađaju slobodni i sa jednakim pravima.
Pristup informacijama je ljudsko pravo garantirano međunarodnim
ugovorima. Cenzuriranje interneta sprječava slobodan protok informacija i
slobodan pristup informacijama. Posljedično, aktivno zaobilaženje internet
281
cenzure je legitiman vanjsko-politički alat zbog zalaganja za slobodan pristup informacijama za sve Ijude na svijetu.
Potkrepa:
1. Univerzalna deklaracija o Ijudskim pravima, koju je usvojila Generalna skupština UN-a 1948. u članu 19.
pominje: Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja: ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez tuđeg
uplitanja, a isto tako i traženje, primanje i saopštavanje informacija i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na
granice.
Izvor: Ujedinjene nacije
2. Međunarodna konferencija Ujedinjenih nacija o Ijudskim pravima (1968.) navela je da odredbe Univerzalne
deklaracije o Ijudskim pravima 'predstavljaju obvezu za članove međunarodne zajednice za postupanje prema
svim osobama'.
Izvor: Ured Visokog predstavnika Ujedinjenih nacija za Ijudska prava
3. Godine 1983. Komisija za tranzicijske korporacije Ujedinjenih nacija usvojila je 'Smjernice Ujedinjenih nacija
za zaštitu korisnika' koji uređuju osam prava korisnika, uključujući 11.3 (c): 'Legitimne potrebe koje smjernice
treba da zadovolje: korisnikov pristup odgovarajućim informacijama kako bi se omogućilo stvaranje
informiranih izbora u skladu sa individualnim željama i potrebama'.
4. Na Svjetskom samitu o informacionom
društvu (WSIS 2003) 'Deklaracija o načelima' je
usvojena potvrđujući važnost informacijskog društva
za održavanje i jačanje Ijudskih prava, te naglašava u
članu 1.: 'Mi, predstavnici naroda svijeta,
izjavljujemo našu zajedničku želju i odlučnost da se
izgradi Informaciono društvo koje stavlja u centar
ljude, te Informaciono društvo koje je orijentirano ka
razvijanju, gdje svatko može stvarati, pristupati,
koristiti i dijeliti informacije i znanje, što omogućuje
pojedincima, zajednicama i narodima da dostignu svoj
puni potencijal u promoviranju njihovog razvoja i
unapređenja kvaliteta njihovog života utemeljenog na
ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda i
poštovanju i uvažavanju Univerzalne deklaracije o
Ijudskim pravima.'
Izvor: Međunarodna telekomunikacijska unija
(specijalizovane agencije Ujedinjenih naroda za
informacijske i komunikacijske tehnologije)
5. Evropska konvencija o ljudskim pravima, koju potpisuju članovi Savjeta Evrope 1950. u članu 10. govori da:
'Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja te primanja i dijeljenja
informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.'
Izvor: Evropski sud za Ijudska prava
6. Specijalni izvjestilac UN, o promoviranju i zaštiti prava na slobodu mišljenja i izražavanja Ujedinjenih nacija,
Frank La Rue, podnio je izvještaj Savjetu UN-a za Ijudska prava: 'Države su dužne da garantiraju slobodan
protok ideja i informacija i pravo na traženje i primanje, kao i dijeljenje informacija i ideja putem interneta.'
'Specijalni izvjestilac bi želio ponoviti da bi, po pravilu, trebalo biti što manje ograničenja za protok
informacija na internetu, osim u nekoliko, vrlo iznimnih okolnosti i ograničenja propisanih međunarodnim
pravom za zaštitu drugih Ijudskih prava.' To su sadržaji koje su države obavezne zabraniti na temelju
međunarodnog prava, prema podacima specijalnog izvjestioca Ujedinjenih nacija, a odnose se na: dječiju
pornografiju, izravno i javno podsticanje na počinjenje genocida, zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske
mržnje (što predstavlja podsticanje diskriminacije, neprijateljstva ili nasilja) i podsticanje na terorizam.
Izvor: Ured Visokog predstavnika Ujedinjenih
naroda za Ijudska prava
Pretpostavka: Dakle, kako organi Ujedinjenih nacija i

njihovi zvaničnici usvajaju niz međunarodno priznatih
deklaracija, kojima obavezuju sve države na poštivanje prava
na pristup informacijama, tako da su sve države dužne, kao
članice Ujedinjenih nacija i potpisnice međunarodnih
deklaracija, poštivati njihove odredbe. Stoga, državljani svih
282
zemalja svijeta treba da imaju slobodan pristup informacijama.

Drugi argument:
Tvrdnja: Internet se razvija kao najveća globalizacijska mreža.
Obrazloženje: Globalizacija je napravila put za slobodnu trgovinu i poslovanje. Ona pomaže i da se poboljša
komunikacija širom svijeta. Danas se Internet naziva globalnim medijom koji pruža priliku za pristup ogromnoj količini
informacija. Internet je otvorena mreža za ljude iz svih krajeva svijeta, osim onih u kojima vlada ograničava pristup.
Zato je utjecaj interneta na globalizaciju veliki. Sam Internet se razvija kao najveća globalizacijska mreža.
Potkrepa:
1. 'Pravo na komunikaciju se ne može ignorirati', kaže dr. Hamadoun Toure, glavni tajnik Međunarodne
telekomunikacijske unije (ITU), izjavio je za BBC News. 'Internet je najmoćniji mogući izvor prosvjećivanja
ikada stvoren.' On je rekao da vlade moraju 'promatrati internet kao osnovnu infrastrukturu – baš kao i ceste,
otpad i vode'. 'Postali smo društvo znanja i svatko treba imati pristup da sudjeluje.'
Izvor: BBC
2. Anketa provedena na 27.973 odraslih osoba u 26 zemalja, uključujući i 14.306 korisnika Interneta, provedena
za BBC World Service između 30. novembra 2009. i 7. februara 2010. pokazala je da gotovo četiri od pet
korisnika Interneta i nekorisnika diljem svijeta smatra da je pristup Internetu osnovno Ijudsko pravo: 50% se
slaže, 29% se djelimično slaže, 9% donekle ne slaže, 6% se nije slozilo, a 6% nije dalo mišljenje.
Izvor: BBC
3. Utjecaj Interneta na globalizaciju, Makiko Miyashita, Evolucija i trendovi u Digital Media Technologies,
Sveučiliste u Washingtonu, 9. decembra 2003: 'Internet znatno utječe na globalizaciju. Potrebe globaliziranog
svijeta su ubrzanje za razvoj Interneta i srodnih tehnologija.'
Izvor: Utjecaj Interneta na globalizaciju, Makiko Miyashita, Washington, 2003
4. U julu i avgustu 2012. Internet Society je proveo online intervjue s više od 10.000 korisnika interneta u 20
zemalja. Kao odgovor na tvrdnju: 'Pristup internetu treba uzeti u obzir temeljno Ijudsko pravo' 83%
odgovorilo je da se djelimično ili u potpunosti slaže, 14% da se djelimično ili nikako ne slaže, a 3% da ne zna.
Izvor: Internet Society
5. 'Internet je postao jedan od najvažnijih sredstava kojim pojedinci koriste svoje pravo na slobodu mišljenja i
izražavanja, a može igrati važnu ulogu u promoviranju ljudskih prava, demokratskom odnosu, odgovornosti,
transparentnosti i ekonomskom razvoju.', Rekao je La Rue, predstavljajući svoj godišnji izvještaj na Skupštini
UN.
Izvor: Ured Visokog predstavnika Ujedinjenih naroda za Ijudska prava
6. 'Internet je bio ključni faktor u vođenju globalizacije u posljednjih nekoliko godina. Mnogi poslovi sada mogu
biti ustupljeni u potpunosti putem interneta.'
Izvor: Razumijevanje medija i kulture: Uvod u masovne komunikacije, v. 1,0 Jack Lule, Stan World znanja
CCBY-NC-SA ožujka 2012.
Pretpostavka: Kredibilni izvori navode internet kao najmoćnije sredstvo komunikacije, te tvrde da pristup internetu
treba biti osnovno ljudsko pravo za sve ljude svijeta, tako da pristup internetu svima treba biti obezbijeđen, a internet
cenzura to onemogućava. Zato je internet sredstvo globalizacije, jer pruza svima širom svijeta mogućnost da se
konektuju i učestvjuju u razmjeni podataka.
Treći argument:
Tvrdnja: Aktivno zaobilaženje internet cenzure pomaže razvijanje kritičkog
mišljenja, jer o svim političkim pitanjima postoje dvije strane, kao i u debati.
Obrazloženje: Internet cenzura sprječava slobodan protok informacija. Neke
vlade cenzuriraju internet, omogućavajući pristup samo onom sadržaju koji
njima odgovara. Svaki drugi sadržaj koji se ne slaže s politikom vlade je
izbrisan. Neke zemlje su bile, a neke su još uvijek, u potpunosti isključene sa
interneta. Dakle, građani tih zemalja ne mogu razvijati svoje kritičko mišljenje
o ogromnom broju političkih pitanja, jer oni mogu vidjeti samo jednu stranu
priče, onu koja je preko medija njima vidljiva, a to je ona povoljna za vladu.
Ostala mišljenja se cenzuriraju.
Potkrepa:
1. 'Vlade koriste sve sofisticiranije tehnologije i taktike, koje su često
skrivene od javnosti, da cenzuriraju online sadržaje i prate i identificiraju
pojedince koji su proširili kritičke ili osjetljive informacije, što često dovodi do
proizvoljnih hapšenja i pritvora', rekao je La Rue, predstavljajući njegov
godišnji izvještaj na Glavnoj skupštini UN.
Izvor: Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za Ijudska prava
283
2. 'Reporteri bez granica' - organizacija koja prati globalnu slobodu medija, koju podržavaju Ujedinjene nacije -
izjavila je da su neki od sjevernokorejskih novinara bill odvedeni u 'revolucionističke' logore, samo zbog
pravopisne greške u njihovim člancima. Tehnološka infrastruktura Sjeverne Koreje se definira kao 'komarac
mreža', koja dozvoljava da samo protok najosnovnijih podataka, te ne dozvoljava pristup stranih sajtova, niti
izražavanje ličnog mišljenja koje nije u skladu sa stavom vlade.
Izvor: BBC
3. 'Postoje zemlje u kojima je vlada odlučila blokirati veći broj politički relevantnih web stranica, često namečući
kompletne blokade na određene društveno-medijske platforme. Država je uložila značajna sredstva u tehničku
sposobnost i radne snage koje će identificirati sadržaj za blokiranje. Zemlje koje spadaju u ovu kategoriju su:
Bahrein, Kina, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija, Vijetnam, Sirija, Tajland, i Uzbekistan. lako većina ovih
vlada ima i niz drugih taktika kojima želi zauzdati slobodu interneta - uključujući nametanje pritiska na
blogere i one koji pružaju internet usluge, zapošljavanje provladinih komentatora, i hapšenje korisnika koji
objave komentare koji su kritični prema vlastima, oni koriste blokiranje i filtriranje kao ključni alat za
ograničavanje slobodnog izražavanja. Tokom proteklih godinu dana vlade ovih zemalja su nastavile i dalje
usavršavati cenzure i posvetile su veću energiju na otežavanie korisnikovih pokušaja da zaobiđe službenu
blokadu.'
Izvor: Freedom House, Sloboda na lnternetu, Sanja Kelly, Sarah Cook, Mai Truong 2012.
Pretpostavka: Internet cenzura ne dozvoljava pristup brojnim kredibilnim sajtovima, jer u službi vlade dozvoljava samo
one sajtove koji ne ukrštaju stavove sa politikom vlade. Tako ljudi nisu u mogućnosti izraziti svoje mišljenje o velikom
broju pitanja, jer uvijek, naročito u političkim pitanjima, postoje dvije strane medalje, kao i u debati. Aktivno
zaobilaženje internet cenzure pomaže razvijanje kritičkog mišljenja, jer o svim politicklm pitanjima postoje dvije strane,
kao i u debati.
Četvrti argument:
Trvdnja: Zaobilaženje internet cenzure je dobar vanjsko-
politički alat jer doprinosi prevazilaženju predrasuda
stanovnika jedne države prema drugoj ili vise njih
(Definicija: Predrasuda - unaprijed oformljeno mišljenje
koje nije temeljeno na činjenicarna ili iskustvu)
Obrazloženje: Nema sumnje da internet olakšava

komunikaciju u mnogim pogledima. Informacije,
uključujući muziku, slike i video veoma lako se šalju i
primaju sa Svjetske Globalne Mreze. Audio-vizuelna
komunikacija na internetu je moguća. Elektronska pošta i
chat-sobe dozvoljavaju da u realnom vremenu i besplatno
komuniciramo, što doprinosi prevazilaženju svih vrsta
predrasuda među Ijudima iz različitih zemalja.
Potkrepa:
1. Sjevernokorejanci su svakodnevni svjedoci anti-američke propagande. Kada je tim "ABC News-a" u pratnji
vladinih zvaničnika putovao u Sjevernu Koreju, shvatili su koliko je rasprostranjena anti-američka kampanja.
Ljude koje su susretali pitali su sta misle o Americi, na sta su odgovori najčešće bili: 'Proklinjem ih jer su oni
zakleti neprijatelji korejskog naroda.' Ili 'Mrzimo ih.', a na pitanje da li znaju ijednog Amerikanca ili nešto
vise o njima, odgovor je bio da ne znaju.
Izvor: ABC news
2. U Sjevernoj Koreji sistematsko prihvatanje doktrina o Amerikancima bez prethodne provjere počinje još od
vrtića, i čak je i dio nastavnog programa u školama. 'Američki imperijalizam i japanski militarizam su zakleti
neprijatelji sjevernokorejskog naroda' citat je koji je postavljen na zid jedne velike sobe posvećene anti-
američkoj edukaciji.
Izvor: Dailymail, najpriznatije online novine velike Britanije
Pretpostavka: Dakle, zaobilaženje internet cenzure je dobar vanjsko-politički alat jer će potpomoći prevazilaženju
predrasuda koje nastaju usljed internet cenzure. Kao što vidimo, u Sjevernoj Koreji, u kojoj nema interneta, ni djeca, ni
odrasli nemaju priliku da čuju bilo šta drugo o Americi osim onoga što im njihova vlada promovira, tako ne znajući
drugu stranu priče, raste mržnja stanovnika jedne zemlje prema stanovnicima druge zemlje, a takve predrasude bi se
izbjegle da im je omogućen slobodan pristup informacijama na internetu.
284
Peti argument:
Tvrdnja: Aktivno zaobilaženje internet cenzure će omogućiti formiranje javnog mnijenja nastalog slobodnim protokom
informacija
(Definicija: Javno mnijenje - mišljenje o nekom pitanju koje dominira u javnosti)
Obrazloženje: Jedno od osnovnih Ijudskih prava je pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Ovo pravo podrazumijeva
da svaki građanin treba da ima pristup svim informacijama koje bi mu bile potrebne da slobodno formira svoje mišljenje.
Ako postoji cenzura informacija to nije moguće, javno mnijenje neće biti slobodno, već formirano u skladu sa onim
informacija koje država ili neko drugi odlučuje da mu pruži.
Potkrepa:
1. 'Sloboda da se primaju informacije obuhvata pravo da se one prikupe i da se traže kroz sve moguće zakonske
izvore. Sloboda da se primaju informacije također obuhvata i emitiranje televizijskog programa na
međunarodnom nivou. Dok se sloboda da se primaju informacije i mišljenja odnosi na medije jer im omogućuje
da saopćavaju informacije i ideje građanima. Sud također u okviru ove slobode vidi i pravo građana da budu
adekvatno informirani, posebno o pitanjima od javnog interesa.'
Izvor: Monica Macovei, član Evropskog Parplamenta, vodič za primjenu člana 10 Evropske konvencije o
Ijudskim pravima
2. Vlada Irana naredila je cenzuriranje svih sadržaja koji su u vezi sa kritičkim osvrtom na rad vlade, te
cenzuriranje sadržaja koji promoviraju prava žena, političke blogove, religijske osvrte, online magazine...
Zabranila je i mnoge strane sajtove, a Ijudi često bivaju hapšenl zbog sadržaja koji objave na internetu. Javno
mnijenje u Iranu nije nastalo slobodnim protokom informacijama, što svakako nije u skladu sa Ijudskim
pravima. Situacija je ista ili slična u Saudijskoj Arabiji, Siriji, Turkmenistanu, Uzbekistanu i nizu drugih
zemalja.
Izvor: OpenNet Initiative, 2009
Pretpostavka: Dakle, kao što zvanični međunarodni akti propisuju slobodan pristup informacijama za svakog čovjeka, a
budući da ima i slobodu mišljenja i izražavanja u takvim okolnostima se strvara javno mnijenje koje nije ni pod čijim
utjecajem. A, u državama u kojima postoji jača internet cenzura, neće moći doći do formiranja takvog javnog mnijenja
jer će ono biti ograničeno cenzurom, sto je kršenje Ijudskih prava.
Šesti argument:
Tvrdnja: Kao što otvoreno društvo pretpostavlja otvorene
granice, tako otvaranje interneta (od cenzure) pretpostavlja i
otvaranje protoka ideja o ekonomskim, kulturnim i drugim
razmjenama.
(Definicija: Otvoreno društvo - društvo okarakterizirano
fleksibilnom strukturom, slobodom mišljenja i širenja
informacija)
Obrazloženje: Digitalna umreženost je najmoćniji upravljač
društvenih i ekonomskih promjena koje je svijet ikada vidio.
Internet će po procjeni da poveže 5 milijardi Ijudi do 2020.
godine. Digitalno povezivanje mijenja načine na koji
komuniciramo, učimo i poslujemo. Ono stoji u pozadini svjetski
poznatih transformacijskih trendova. Slobodan protok podataka
je ključan element koji je podstakao razvoj komunikacija,
inovacija i proizvodnji. Siobodan pristup informacijama je
pomogao povećanje razmjene digitalnih dobara i usluga, i brz
rast Bruto Nacionalnog Dohotka (eng.GDP). Važnost
slobodnog pristupa informacijama je očigledna i sa stanovišta
građanskog, i poslovnog, i vladinog pristupa globalnim uslugama. Preduzetnici u razvijenim zemljama koriste slobodan
protok da bi prodali svoje proizvode putem interneta, koristeći međunarodne financijske transfere da bi sproveli
transakcije. Sve ove napretke usporava internet cenzura koju nameću vlade u pojedinim zemljama. Na ovaj način vlade
smanjuju međunarodnu trgovinu.
Potkrepa:
1. Član 22. Opće povelje Ijudskih prava UN: 'Svatko, kao član društva, ima pravo na socijalno osiguranje i
pravo da ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje
ličnosti putem državne pomoći i međunarodne suradnje, a u skladu s organizacijom i sredstvima svake
države.'
Izvor: UN zvanični sajt
285
2. Studija Unescova Instituta za statistiku, pod nazivom 'Međunarodni tokovi odabranih kulturnih dobara i
usluga u razdoblju od 1994. do 2003.' (International Flows of Selected Cultural Goods and Services, 1994-
2003, Unesco Institute for Statistics, 2005.) dio je Unescovih napora u jačanju i implementaciji Konvencije o
zaštiti i promoviranju raznolikosti kulturnih izraza koja je gotovo jednoglasno prihvaćena na Generalnoj
konferenciji UNESCO-a. Analize u ovoj studiji svjedoče o potrebi postojanja i implementacije Konvencije. Sve
intenzivnija međunarodna trgovina kulturnim proizvodima predstavlja značajan dio svjetske ekonomije (7-
10%). Upravo je Internet imao glavnu ulogu u širenju trgovinskih tokova kulturnih proizvoda (glazbe, knjiga
on-line...).
Izvor: Unescov online sajt
3. Društvene mreže i veze koje one omogućavaju olakšavaju preobražaj društvenog života i pomažu čak i pri
izborima. Također, one povećavaiu proizvodnju u ekonomiji', smatra profesor John Keltz sa Harvardske
poslovne škole
4. 'Internet omogućava prekogranični prenos informacija u realnom vremenu. Prenos informacija na ovaj način
je uvećao učinkovitost i produktivnost ekonomije, a uz to je povećao i standard života i blagostanje. Naime,
rast interneta koji omogućava brz prenos podataka, je ključna komponenta globalnog ekonomskog poretka jer
omogućava umreženje fabrika iz različitih zemalja', smatra Joshua Meltzer iz Centra za Tehnološke Inovacije u
Brookings-u.
Izvor: Centar za Tehnološke inovacije u Brookings-u, Joshua Meltzer, partner za Globalnu Ekonomiju i razvoj
u Broookings-u.
Pretpostavka: Dakle, očigledno je koliku ulogu internet ima kao najveći medij, koji je uz to i globalizacijski. Internet
omogućava brz prenos informacija i brzu trgovinu između zemalja, te razmjenu ideja o ekonomskim, kulturnim i
drugim pitanjima. Bolja međunarodna suradnja je dobra za svaku državu, a internet cenzura usporava razmjenu ideja i
trgovinu.
NEGACIJA
Objašnjenje teze: Važno je napomenuti da sve zemlje u svijetu imaju neku vrstu internet cenzure. Bilo da je ta
cenzura vidljiva, manje vidljiva ili restriktivna, ona ipak postoji i sa time bismo se svi trebali složiti. Aktivno
zaobilaženje internet cenzure je direktno zaobilaženje zakona jedne države. Svaka država ima legitimno pravo kreiranja
zakona i politike, bez spoljnih uplitanja. Spoljna politika jedne države služi isključivo unapređenju njenih nacionalnih
interesa, a oni ne moraju značiti dobrobit za drugu državu ili više njih i njihove građane.
Definicije: Da bismo ovoj debati dali dobar uvod, počet ćemo sa definiranjem glavnih pojmova teze. Sve definicije
pronasll smo u jednom od najkredibilnijih i najpoznatijih svjetskih rječnika Oxfordskom rječniku.
Aktivno - učestvovanje ili spremnost na učestvovanje u fizičkim poduhvatima; kretanje ili tendencija ka češćem ili
energičnijem kretanju
Zaobilaženje - pronaći put oko prepreke; prevazilaženje problema ili poteškoće na pametan ili tajan način
Internet - globalna mreža koja pruža širok spektar informacija i komunikacijskih sredstava, koja se sastoji od međusobno
povezanih mreža koje koriste standardizirane komunikacijske protokole
Cenzura - pregledanje knjiga, filmova vijesti i dr. koji su objavljeni i uklanjanje svih dijelova koji se smatraju
Internet cenzura - pregledanje objavljenih sadržaja na internetu i uklanjanje svih dijelova koji se smatraju
Legitiman - usaglašen sa zakonom ili pravilima
Vanjska politika - politika koju implementira jedna država u odnosima sa
drugim državama, u cilju
postizanja nacionalnih interesa
Alat - bilo šta se koristi u cilju izvršavanja cilja ili namjene
Kriterijum: Obezbjeđivanje sigurnosti svim Ijudima svijeta
Objašnjenje kriterijuma: Obezbjeđivanje sigurnosti ključna je stavka koja
mora biti prioritet. Bez obezbijeđene sigurnosti nema borbe za bolje sutra. Kada
svi građani svijeta imaju obezbijeđenu sigurnost jedino tada će biti jaki da se
izbore za ono što žele, te da rade na napretku svoje zajednice. Aktivno
zaobilaženje internet cenzure kao dio spoljne politike ugrožava bezbijednost
građana, te je zato ova politika nedopustiva.
Prvi argument:
Tvrdnja: Nijedno uplitanje države u pitanja domaće nadležnosti druge države
nije legitimno.
286
Obrazloženje: Svaka država kreira svoj zakon i svoju spoljnju i unutrašnju politiku prema svojim mjerilima, u skladu
sa međunarodnim dokumentima. Međutim, svaka država formira zakon i vodi osobenu politiku u skladu sa
posebnostima zasnovanim na kulturološkim, historijskim, ekonomskim i drugim tradicijama. Ono što se prihvata kao
univerzalno, jeste da država kao nezavisna, suverena ima legitimitet kreirati svoj sistem i nijedno uplitanje druge
države niti međunarodnih organa nije legitimno.
Potkrepa:
1. Povelja Ujedinjenih nacija, 1945; Ciljevi i principi; Član 27. sadrži: 'Ništa u ovoj Povelji ne ovlašćuje
Ujedinjene nacije da se miješaju u poslove koji su u svojoj suštini pod domaćom nadležnošću bilo koje države"
Izvor: Ujedinjene nacije http://www.un.org/en/documents/charter/chapter1.shtml
2. 'Iz poštovanja principa o državnoj suverenosti i neuplitanju u unutrašnja pitanja država u njihovom
izbornom procesu', Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 1992. Potvrđujući obavezu država članica da
poštuju Povelju Ujedinjenih nacija i rezoluciju Ujedinjenih nacija o pravu na samoopredjeljenje, na osnovu
koje svi narodi mogu slobodno odrediti, bez spoljašnih uplitanja, svoj politički status, i slobodno unapređivati
svoj privredni, ekonomski, kulturni razvoj.
Izvor: Ujedinjene nacije http://www.un.org/documents/ga/res/50/ares50-172.htm
3. Deklaracija o neprhvatljivosti miješanja u unutrašnja pitanja država i zaštiti njihove nezavisnosti i
suvereniteta, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 1981.: 'S obzirom na to da direktna intervencija,
podrivanje i svi oblici indirektne intervencije jesu u suprotnosti sa principima ove deklaracije, posljedično oni
predstavljaju direktno kršenje Povelje UN-a o ljudskim pravima.' Imajući u vidu da kršenje principa o
neintervenciji predstavlja prijetnju nezavisnosti, slobodi, normalnom političkom, ekonomskom, društvenom i
kulturnom razvoju zemlj, ono može da predstavlja ozbiljnu prijetnju za održavanje mira. 'Nijedna država
nema pravo da intervenira, direktno ili indirektno, iz bilo kojeg razloga, po pitanju unutrašnjih ili spoljnih
poslova bilo koje druge države.' ' Svaka država ima neotuđivo pravo da izabere svoj politički, ekonomski,
socijalni i kulturni sistem, bez bilo kakvog uplitanja druge države."
4. Deklaracija o principima internacionalnog prava koja se odnosi na prijateljske odnose i saradnju sa državama u
skladu sa Poveljom UN-all, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 1970, sa principima: "Obaveza da se
države ne miješaju u pitanja u okviru domaće nadležnosti, u okviru svake države"; "Načelo jednakih prava i
samoopredjeljenja za sve narode“; „Princip suverene jednakosti država“.
Pretpostavka: Stoga, iz međunarodnih dokumenata Ujedinjenih nacija jasno je vidljivo pravo na suverenitet države,
njeno pravo izbora najboljeg sistema, ali iznad svega pravo na zabranu uplitanja u pitanja unutrašnje i spoljne politike
države. Shodno tome, aktivno zaobilaženje internet cenzure, kao dio spoljne politike nije legitiman alat, jer se direktno
zalaže za miješanje u politiku druge države koje je pomenutim deklaracijama zabranjeno.
Drugi argument:
Tvrdnja: Internet cenzura ima svrhu da zaštiti građane
Obrazloženje: Internet je ogorman medij koji dozvoljava
objavljivanje informacija u rekordno kratkom vremenu.
Informacije na internetu može objaviti bilo koji korisnik koji
ima pristup internetu. To također podrazumijeva i
objavljivanje svih vrsta informacija, čak i onih koje su
protivne zakonu države u kojoj su objavljene ili
internacionalnim dokumentima. Međutim, takav sadržaj
moguće je cenzurirati, isključivo radi dobrobiti javnosti, koja
ne treba da se upoznaje sa nečim što je protivno moralnim
načelima.
Potkrepa:
1. Postoje izuzetni načini izražavanja na internetu zbog kojih internacionalno pravo i Generalna skupština
Ujedinjnih nacija kroz dokument „Promocija i zaštita prava na slobodu izražavanja i mišljenja“ zahtijevaju od
država da cenzuriraju internet zbog dobobiti građana. Ti načini izražavanja na internetu obuhvataju: dječiju
pornografiju, direktno i javno podsticanje na izvršenje genocida, zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske
mržnje koja predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstva ili nasilje i podsticanje na terorizam.
Izvor: Kancelarija Visokog komisionera za ljudska prava Ujedinjenih nacija
2. Island je primjer države koja je za dobrobit svog naroda cenzurisala internet uklanjajući pornografski sadržaj.
Izvor: The Guardian
http://www.guardian.co.uk/world/2013/feb/28/iceland-porn-ban-free-society
287
3. Države u cilju zaštite građana koriste internet cenzuru, tako da podaci koje je iznijela najveća svjetska internet
kompanija - Google kojoj vlade šalju zahtjeve za cenzuriranjem informacija na internetu, pokazuju brigu vlade
za stanovnike. Google je u drugoj polovini 2011., od Vlade SAD-a, preko agencija, dobio zahtjeve za
cenzuriranjem 6192 dijela sadržaja, što je za 718% više u odnosu na prethodnih šest mjeseci u 2011. godini,
gdje je Google ispunio oko 93% tih zahtjeva.
Izvor: CNN http://edition.cnn.com/2012/06/18/tech/web/google-transparency-report
4. Peyvandha.ir - sajt koji nudi priče iranskih zvaničnih novinskih agencija, obajvio je da Iran u cilju zaštite
građana cennzurira sajtove koji promoviraju „razvrat, opijanje, pornografiju, dijeljenje slika i zagovaranje
stavova protivnih religiji“. „Samo legalne i registrirane virtuelne privatne mreže mogu biti korištene“ rekao je
Ramezanali Sobhani-Fard, predsjednik Iranskog parlamenta za informacije i komunikacijske tehnologije.
Izvor: New Europe http://www.neurope.eu/article/iran-blocks-tools-bypass-internet-censorship
5. U Rusiji je novembra 2012. donesen zakon koji propisuje da će sadržaj na inernetu koji je nezakonit ili
uvredljiv za građane biti cenzuriran. Oni koji su podržali novi ruski zakon, tvrde da donosi samo dobro
građanima, jer štiti Ijude od dječije pornografije, podsticanja na samoubistvo, podsticanja na zloupotrebu
droga. Dana 31.03.2013. Facebook je na zahtjev ruskog ICT supervizora ugasio grupu "Klub samoubistva"
koja je podsticala na samoubistvo. Twitter je odlučio odgovoriti zahtijevima Vlade Rusije cenzurirajući
materijal koji je promovirao korištenje droga i podsticaj na samoubistvo.
Izvor: New Europe http://www.neurope.eu/article/russia-begins-internet-censorship
6. Kulturni sekretar Jeremy Hunt, britanski političar u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva prošle godine
postavio je planove da „zaštti korisnike od uvredljivog i nezakonitog sadržaja na internetu“, što uključuje nove
mjere bezbjednosti da bi se zaštitila djeca.
Izvor: Open Rights Group https://www.openrightsgroup.org/ourwork/reports/internet-censorship-and-child-
protection
Pretpostavka: Kao što je vidljivo, internet stranice iz svih krajeva svijeta bivaju cenzurirane po zahtjevima vlade.
Internet cenzura služi da zaštiti građane. Zaobilaženjem internet cenzure građanima se daje prilika da, prije svega, krše
zakone svoje države, a zatim da budu izloženi materijalu koji je uvredljiv ili podstiče na nemoralna djela. Stoga, aktivno
zaobilaženje internet cenzure nije legitiman spoljno-politički alat, jer nije legitimno da država koja cenzurira internet
zalazi u politiku druge nudeći zaobilaženje internet cenzure građanima te države ili država, tako ih podstičući na
kršenje zakona.
Treći argument:
Tvrdnja: Internet cenzura štiti autorska prava
Obrazloženje: Autorska pravo je pravo onih koji stvaraju književna, naučna, umjetnička djela, koje im daje isključivo
pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela, a uključuje i sistem zaštite tih prava. Internet je svjetski
medij koji daje priliku pristupa ogromnoj količini podataka. Među tim podacima nalaze se milioni sadržaja koji krše
autorsko pravo. To su piratski sajtovi koji daju mogućnost preuzimanja djela različitih vrsta: filma, muzike, knjiga,
aplikaclja, programa, igara. .. Ovakvi sajtovi nisu legalni, jer je zabranjeno kršiti autorska prava. Zato je internet
cenzura alatka u zaštiti autorskih prava na internetu.
Potkrepa:
1. Postoji niz međunarodnih dogovora koji štite autorsko pravo. Neki od njih su:
Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela (Bernska konvencija)
Univerzalna konvencija o autorskom pravu prema izvornom tekstu (Univerzalna konvencija Ženeva)
Univerzalna konvencija o autorskom pravu revidirana u Parizu (Univerzalna konvencija Pariz)
Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (VIPO Ugovor o autorskom pravu)
Iz Bernske konvencije: „Da bi postigla ciljeve navedene u članku 3.1 Svjetska organizacija za intelektualno
vlasništvo, preko svojih odgovarajućih tijela i iznimno od nadležnosti svake Unije: podstiče razvoj mjera
namijenjenih poboljšanju djelotvornosti zaštite intelektualnog vlasništva u svijetu i usklađivanju nacionalnog
zakonodavstva u tom području.“ „Intelektualno pravo obuhvata: književna, umjetnička i znanstvena djela,
izvedbe umjetnika izvođača, fonograme i radiotelevizijske emisije, izume u svim područjima ljudske djelatnosti,
naučna otkrića, industrijsko obličje, robne i uslužne žigove te trgovačka imena i trgovačke nazive, zaštltu od
nepoštene utakmice, i sva druga prava koja proistječu iz intelektualne aktivnosti u području industrije, nauke,
književnostl ili umjetnosti.“
Izvor: Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo
http://www.wipo.int/treaties/en/ip/berne/index.html
2. Trgovinski sporazum protiv falsifikacije (AKTA) i Zakon o sprečavanju piraterije na internetu (SOPA) štite
autorska prava na internetu. AKTA je dogovor koji je potpisala 31 država svijeta, uključujući SAD, 22 članice
EU, Japan, Južnu Koreju , Australiju i dr. AKTA i SOPA opravdavaju internet cenzuru u pitanju uklanjanja
sadržaja koji krši autorska prava.
288
Izvor: Electronic Froniter Foundation: https://www.eff.org/issues/acta

3. Britanski sud je internet provajderima naredio blokiranje Pirate Bay-a
Odluka suda na snagu će stupiti kroz nekoliko dana. „Visoki sud je potvrdio da Pirate Bay krši autorska prava
na ogromnoj razini. Vlasnici stranice pune svoje džepove komercijalnim iskorištavanjern muzike i ostalih
oblika kreativnih djela bez da išta plaćaju Ijudima koji stvaraju ta djela. To je pogrešno, jer muzičari i zvučni
tehničari zaslužuju biti plaćeni za svoj rad", kazao je u izvještaju šef BPI-a Geoff Taylor.
Izvor: BBC
http://www.bbc.co.uk/news/technology-17894176
4. Internet servis kompanije naredile su da se blokiraju tri piratska sajta, jer krše autorska prava.To su:
KickassTorrents, H33T i Fenopy.
Izvor: Guardian
http://www.guardian.co.uk/media/2013/feb/28/online-piracy-isps-block-access
Pretpostavka: Internet cenzura je dobar alat jer štiti autorska prava međunarodno garantirana. Uvijek može poslužiti
kao idealno rješenje u borbi protiv nelegalnog korištenja sadržaja na internetu. Neke države su potpisale i ratificirale
dogovor ACTA, dok druge nisu. Piraterija je međunarodno zabranjena, ali postoje i oni koji se protive dogovoru ACTA.
Baš kao što svaka država ima legitimno pravo odrediti svoj zakon, tako je stanovništvo dužno postovati zakon države.
Ukoliko država zakonski cenzurira sadržaje, sajtove koji krše autorska prava na internetui koji nisu legalni, a aktivnim
zaobilaženjem internet cenzure, kao dijelom spoljno-političkog alata, omogučit će se pristup ovim sajtovima, te to
direktno predstavlja kršenje zakona jedne države.
Četvrti argument:
Tvrdnja: Zaobilaženje internet cenzure izaziva širenje panike i
nestabilnosti
Obrazloženje: Internet cenzura se koristi između ostalog i u cilju
sprečavanja širenja lažnih informacija i informacija koje izazivaju
paniku stanovništva, a samim tim i nestabilnost, što može biti vrlo
opasno i kontraproduktivno.
Potkrepa:
1. Jasno je da je aktivno zaobilaženje internet cenzure kao dio
spoljne politike, izuzetno ozbiljna politika koja se sukobljava sa zakonom
jedne države, a provodi je druga država. NATO je objavio da sajber
operacije mogu da prerastu u vojni konflikt.
Izvor: Bowcatt, Owen, "Pravila sajber rata: ne nišani nuklearna
postrojenja ili bolnice, izvještava NATO", The Guardian, 2013
2. Aktivno zaobilaženje internet cenzure kao dio spoljne politike
nije bezazlena politika, jer se upliće u politiku i krši zakone države, a
zato je odgovorna druga država. Ako ovakve operacije sprovodi vlada,
operacija može zahtijevati „intervenciju“.
Izvor: Shmitt, Michelin ed. "The Tallin Manual on the International
Law Applicable", Cambridge University
3. Kao dokaz ovog argumenta navest ćemo primjer Orsona Velsa
(američki glumac, scenarista i producent) koji je šokirao javnost.
U nedjelju, 30. oktobra 1938., milioni radio slušalaca bili su
šokirani kada su na radiju čuli upozorenje o dolasku Marsovaca.
Uspaničili su se kada su čuli o nezaustavljivom napadu
Marsovaca na planetu Zemlju. Jedni su vrišteći pobjegli svojim
kućama da bi se sakrili, dok su drugi spakovali svoje stvari i
otputovali. Ono što su Ijudi čuli bila je adaptacija čuvene knjige
Rat svjetova (H.G. Wells), ali je većina Ijudi povjerovala da se to
zaista desilo, što je izazvalo ogromnu paniku.
Izvor: About.com
4. Poređenja radi, 1938. godine nekoliko miliona ljudi čulo je informaciju o Marsovcima zahvaljujući radio
prijemnicima. Zamislite koliko ljudi bi danas moglo dobiti neku informaciju putem interneta i društvenih
mreža?! Navest ćemo primjer fejsbuka, najpopularnije društvene mreže. Naime, u najnovijem izveštaju koji je
Facebook objavio navodi se da ovaj servis trenutno broji 1.06 milijardi aktivnih korisnika. Pored 25%
povećanja mjesečnih korisnika u odnosu na proteklu godinu i facebook je zabilježio 28% povećanja broja
dnevnih korisnika. Dakle, broj korisnika društvenih mreža svakodnevno raste čime se svakodnevno unapređuje
i protok informacija bilo da su one lažne ili prave.
289
5. Vlada Australije je tokom II Svjetskog rata koristila cenzuru kako bi spriječila paniku među stanovništvom.
Jedan od primjera jesu i izvještaji o napadu Japana na Darvin u februaru 1941. Melburnske novine Argus su
21. februara 1941. objavile da je u napadu poginulo 17 Ijudi, a ranjeno 24, te da je oboreno 6 neprijateljskih
aviona. U stvarnosti poginulo je 243, a ranjeno 300-400 Ijudi.
Izvor: Skwirk, Australia's most advanced, interactive learning website
6. U prošlosti, širenje laznih informacija putem Interneta u Koreji izazvalo je velike nemire kod korejskog
stanovništva. Vlada je potrošila dvije milijarde američkih dolara da ove nemire stabilizira.
Izvor: Library of Congress
Pretpostavka: Određene informacije izazivaju paniku među stanovništvom. Tako da internet cenzura uvijek može
poslužiti za brisanje onih informacija koje imaju izrazito veliku mogućnost da izazovu pobunu. Također potez aktivnog
zaobilaženja internet cenzure može izazvati oružane sukobe, što je najmanje poželjno u svijetu koji želi obezbijediti
trajni mir. Zato je politika koju opravdava oponentski tim nedopustiva.
Peti argument:
Tvrdnja: Zaobilaženje internet cenzure ima loše posljedice po korisnika
Obrazloženje: Postoje razni načini zaobilaženja internet cenzure. Svaka
država ima pravo da u skladu sa svojim zakonima cenzurira određene
sadržaje. Ukoliko država cenzurira određene sadržaje, svako zaobilaženje te
cenzure, predstavlja kršenje zakona te države, što je kažnjivo, a samim tim
Ijudi koji zaobilaze internet cenzuru bivaju kažnjeni.
Potkrepa:
1. Vlada Bahreina ima vrlo represivne mjere internet cenzure koje
uključuju udaljavanje stranih medija, uznemiravanje aktivista za Ijudska
prava, te hapšenja blogera i drugih online aktivista (jedan od aktivista je
umro u zatvoru), gdje se također procesuira pravo na slobodno
lzražavanje.
Izvor: Internet Enemies, Reporters Without Borders (Paris), 12 March
2012
2. U Bjelorusiji se također hapse internet blogeri i korisnici interneta
. Zakon br 317-3, koji je stupio na snagu 6. januara 2012. pojačava internet nadzor i mjere kontrole. Također,
u Bjelorusiji postoji kazna za objavljivanje sadržaja protiv politike vlade i iznosi 120 američkih dolara.
Izvor: Internet Enemies, Reporters Without Borders (Paris), 12 March 2012
3. Oštre kazne propisuju se i Ijudima u Kubi koji ne poštuju vladina pravila. Yoani Sanchez autor djela
„Generacion Y“, izjavio je za španski list EI Pais da su hapšenja i premlaćivanja blogera u posljednjih nekoliko
mjeseci 2009. godine posljedica sve većeg prisustva blogera koji pišu blogove van kontrole vlade. Kažnjavaju se
svi oni koji informiraju širu javnost i druge države o dešavanjima na Kubi.
Izvor: Cuba Verdad
4. Anonimno i sigurno zaobilaženje internet cenzure nije garantirano niti jednom korisniku „Zaobilaženje
cenzure nije sigurnost. Sigurnost, anonimnost i privatnost su važne stvari s kojima se treba pozabaviti. Za
krajnjeg korisnika možemo samo ponoviti da je sigurnost puno više nego jedno oruđe za zaobilaženje cenzure“
smatra Cormac Callanan, direktor dublinske kompanije Aconite Internet Solutions i autor izvještaja Freedom
House, a koga je finansiralo američko državno tajništvo.
Izvor: Freedom House
5. Vlada Sirije hapsi sve one koji otvoreno izražavaju svoje mišljenje preko interneta, što im omogućavaju
nerazvijeni zakoni, koje vlada može zloupotrijebiti.
Izvor: OpenNet Initiative
Pretpostavka: Ako anonimno i sigurno zaobilaženje internet cenzure nije zagarantirano niti jednom korisniku i ako
su u većini zemalja kazne za internet blogere veoma stroge, onda dolazimo do zaključka da osobe koje zaobilaze internet
cenzuru riskiraju da budu uhapšene i zakonski gonjene što je za njih svakako vrlo štetno. Premlaćivanja i zatvorske
kazne svakako su štetni za blogere, jer trpe i fizičke i psihičke torture, sto ni u kom slučaju nije vrijedno zaobilaženja
internet cenzure i kršenja zakona radi objavljivanja informacija koje mogu biti štetne i za one koji ih čitaju.
UNAKRSNO ISPITIVANJE – NEGACIJA

1. Da li svaki čovjek zna šta je najbolje za njega?
Ako DA: Zašto je potrebno da se drugi miješaju u njegov život?
Ako NE: Ko to zna bolje od njega?
2. Da li čovjeku treba obezbijediti ono što je loše za njega?
Ako DA: Da Ii narkomanu treba obezbijediti drogu? Da li samoubici treba obezbijediti oružje?
290
Treba li alkoholičaru dati piće?

Ako NE: Znači Ii to da Ijudima ne treba obezbijediti način da krše zakon? Zar se ne treba uskratititi svaka
pomoć pri kršenju zakona?
Ako DA: Da li nešto što ne treba raditi treba biti
legalno?
3. Da li je kršenje zakonskih normi kažnjivo?
Ako DA: Da Ii se kažnjavaju i počinitelji i pomagači? Da Ii
to znači da svi koji krše zakon treba da snose odgovarajuće
posljedice?
Ako DA: Da li je kršenje zakona legitimno?
Ako NE: Zar ubica ne treba biti kažnjen za svoj
zločin?
4. Da li maloljetnicima treba omogućiti gledanje
pornografskog sadržaja?
5. Da li treba na televiziji pustiti snimak ubistva i
mučenja neke osobe?
6. Da li djeci treba omogućiti da to gledaju?
7. Da li javnosti treba omogućiti pristup snimcima
satanističkih sekti? Da Ii treba dozvoliti da satanističke
poruke i ideje budu dostupne mladim i nezrelim Ijudima?
8. Da li treba dozvollti širenje lažnih informacija
putem interneta?
9. Da li svaki bračni par ima pravo da svoj život uredi
po svojim željama i potrebama?
10. Da li roditelji imaju pravo da vaspitavaju svoju djecu onako kako oni misle da treba?
UNAKRSNO ISPITIVANJE – AFIRMACIJA

1. Da Ii internet cenzura postoji?
Ako DA : Da Ii sve zemlje svijeta imaju neku vrstu internet centure?
2. Da li je važno obezbijediti sigurnost svim ljudima svijeta?
3. Da li svi imaju pravo na sigurnost?
4. Da li svaka država ima pravo da sama donosi svoje zakone?
5. Da li druge države trebaju te zakone poštovati?
6. Da li trebaju pomagati ljudima da krše zakone svoje države?
7. Da li su povelje Ujedinjenih nacija mjerodavni međunarodni dokumenti?
8. Da li ih treba poštovati?
9. Da li je kršenje povelja UN prihvatljivo?
10. Da li je legitimno?
Ako Ne: Da Ii treba dopustiti da postane legitimno?
11. Da li uplitanje jedne države u unutrašnju politiku druge države narušava njihov međusobni odnos?
Ako DA: Da li je narušavanje odnosa dviju zemalja dobro za međunarodnu politiku?
Ako NE: Zašto bi jedna država trpila strano uplitanje?
12. Da li internet cenzura ima određenu
svrhu?
Ako NE: Zašto onda postoji?
13. Da li djeca(maloljetnici) koriste kompjutere
i internet?
Ako DA: Da li se internet cenzura između
ostalog koristi za zaštitu djece?
Ako NE: Da li djeci treba dozvoliti da
gledaju snimke nasilja i pornografske
sadržaje? Da li je dobro za njih ako im se
uskrate takvi sadržaji? Da li je u ovom
slučaju cenzura korištena kako bi zaštitila
internet korisnika, tj. dijete?
14. Da li je dobro uskratiti ljudima sadržaje
koji podstiču na nasilje?
291
15. Da li je dobro uskratiti ljudima sadržaje koji podstiču na samoubistvo?

Ako DA: Nije Ii to još jedan od dokaza da cenzura štiti gradjane? Znači li to da cenzura ima dobre strane?
16. Da li treba zaštititi autorska prava svih građana?
Ako Da: Da li treba blokirati pratske sajtove? Da li je internet cenzura jedan od načina da se zaštite autorska
prava?
17. Da li širenje lažne informacije može izazvati paniku?
Ako NE: Hipotetički gledano, šta bi se desilo kada bi nam sada bilo dojavljeno da je bomba u prostoriji? Da li bi
to izazvalo paniku?
18. Da li je postojanje internet cenzure uređeno zakonima određene države?
Ako DA: Da li je zaobilaženje internet cenzure, ustvari aktivno zaobilaženje zakona te države? Da li je
legitimno zaobilaziti zakon?
19. Da li je uvijek moguće zaobići zakon bez posljedica?
20. Baš uvijek?
21. Šta je sa onim ljudima koji su u zatvoru, jesu li oni zaobišli zakon bez štetnih posljedica?
22. Da li je korisno dozvoliti širenje lažnih informacija?
Ako DA: Za koga je to korisno? Za onoga ko ih širi ili za onoga ko ih čita? (Ako za onog koji širi onda: Da li je
za jednu državu dobro ako na njenoj teritoriji druge vlade šire lažne informacije?
OPIS:
Voditelj na početku radionice izdvoji 6 učesnika koji će biti „debatanti u debati“ i daje im
tekst debate. Njihov zadatak je da prezentiraju debatu na osnovu datog materijala. Oni
imaju pola sata vremena da pripreme debatu, i dozvoljeno im je čitanje sa papira. Tokom
priprema, obje ekipe se dogovaraju o eventualnom „ubacivanju“ uvreda u debatu, kako bi
mogla biti ocijenjena sposobnost ostalih učesnika da prepoznaju ad hominem argument ili
argument protiv čovjeka. Dok se ekipe pripremaju, voditelj ostale učesnike podsjeća na
osnovna debatna pravila. Nakon pola sata započinje debata, prema vremenu koje odredi
voditelj radionice. Nakon završetka debate svi učesnici analiziraju implementiranu debatu
uz poseban osvrt na potkrepe koje su prezentirali.
ZAKLJUČAK:
Na kraju radionice svi učesnici kreiraju zajedničku listu zapaženih pogreški koje su
debatanti napravili tijekom radionice.
292
DODATAK 
293
Predstavljamo vam jedan od najpopularnijih debatnih formata među mladim ljudima.

Odnedavno i Centar za kulturu dijaloga je počeo da uvodi ovaj format u debatne
aktivnosti. Pogledajmo zajedno, riječima naših debatanata napisano, šta je to World Karl
Popper Debatni format.
DEBATNI FORMATI
World Karl Popper Debate Format
Svjetski Karl Popper Debatni Format
Šta je to WKPDF i po čemu se razlikuje od prethodnih KPD formata?
Ovaj KPDF se razlikuje od prethodnog po tome što se ovaj format sastoji od 4 elementa:
PROBLEMA, KRIVCA (uzrok ili uzročnik) zbog kojeg je problem nastao, PLANA i
KORISTI koja će se ostvariti realizacijom navedenog plana. Definicije u ovom formatu
nisu obavezne!
Uloga argumenata u novom formatu?

Argumenti se provlače kroz debatu kao potkrepa za navedene elemente, dakle i za
problem, i za plan, i za krivca i za dobrobit. Sada argumentima, jedna ekipa pobija
argumentacijsku liniju druge ekipe, to jest nudi argument koji ukazuje i dokazuje da npr.
problem koji je afirmacijska strana navela nije zapravo problem zato što_________(slijedi
taj argument)__________, i tako za sve elemente. Struktura argumenta ostaje ista, dakle,
ARGUMENT JE TVRDNJA SA OBRAZLOŽENJEM I POTKREPOM! Također, važno je
naglasiti da argumenata može biti koliko god ekipa želi, bilo da se radi od učvršćivanju ili
pobijanju elemenata.
Kojim se redosljedom predstavljaju ova 4 elementa?

Važno je pratiti sljedeći redoslijed:
1. TEMA na koju se debatira
2. PROBLEM na koji se afirmacijska strana odlučila fokusirati
3. KRIVAC (uzrok ili uzročnik) zbog
kojeg problem postoji
4. PLAN koji predstavlja rješenje za
navedeni problem
5. KORIST koja se ostvaruje
realizacijom navedenog plana
Kako trebaju biti struktuirana ova 4

elementa?
PROBLEM!
1. Zašto je odabrani problem zaista
problem?
2. Šta nam ukazuje na postojanje odabranog problema?
3. Gdje se ovaj problem manifestuje?
4. Kako se odabrani problem manifestuje u praksi?
294
Objašnjenje određenog problema, može se najbolje izvršiti ako navedeno objašnjenje

problema sadrži odgovore na navedena 4 pitanja (1,2,3 i 4), s tim da se ne smije zaboraviti
na DOKAZNI MATERIJAL, jer BILO KOJE OBJAŠNJENJE bez barem jednog dokaza ne
vrijedi NIŠTA!
KRIVAC (uzrok ili uzročnik)!
Ovaj element je veoma važan jer definiše KO JE STVORIO PROBLEM tj. ko je taj koga
treba kriviti za postojeći problem. Krivci ili bolje reći uzročnici ne moraju biti samo ljudi,
krivac može biti neka npr. vremenska nepogoda, a to nije čovjek. Dakle sasvim je nebitno
je li to uzok ili uzročnik, važno je da znamo ko je stvorio postojeći problem! Objašnjenje
ovog elementa se sastoji od odgovora na sljedeća pitanja:
1. Ko je krivac (uzročnik ili uzrok)?
2. Šta to oni rade i zašto je to što rade (problem) loše?
Kao što vidite ovaj elemenat se vrlo kratko obrazlaže, ali je vrlo važno da se obrazloži
jasno, kao i svi ostali elementi. Morate imati u vidu da je važan kvalitet objašnjenja a ne
kvantitet! VELIKI je plus za afirmacijsku ekipu je ako uz odgovore na navedena pitanja
ponudi i DOKAZE koji ukazuju da je krivac zaista krivac prema određenim navodima,
npr. prema nekom zakonu, i također treba ponuditi DOKAZ da to što navedeni krivac
radi zaista jeste nepravedno i nije u redu opet prema nekom pravilu, npr. prema nekom
zakonu.
Već sada primjećujete da će se argumentacijska linija većinom sastojati od dokaza, ali to i
jeste suština ovog formata, da se koriste postojeći efikasni elementi, a ne da se previše
idealizira izmišljanjem raznih planova za rješavanje određenih problema. Ovo pruža
veliku slobodu i debatantima i sucima, jer više ne trebaju razmišljati i raspravljati da li je
moguća realizacija ponuđenog plana, nego se ponudi dokaz da jeste moguća (za
afirmaciju) ili dokaz da je navedeni afirmacijski plan nemoguć (za negaciju).
PLAN!
Možete imati više planova, čiji broj nije bitan već se
određuje prema potrebi. Šta treba plan da sadrži? Plan
se sastoji iz sljedećeg:
1. Ko će izvršiti odredjenu akciju?
2. Kako će određena akcija biti izvršena?
3. Šta ta akcija sadrži?
Opet važan element i kod plana jeste dokaz! Ukoliko
kažete da npr. „SAD treba ukinuti pomoć Republici
Kongo sve dok ne prestane koristiti djecu kao vojnike“,
onda ponudite dokaz da oni zaista koriste djecu kao
vojnike. Ako ne stignete ponuditi dokaz, ili zaboravite,
ili jednostavno ne prezentirate dokaz, imajte ga
pripremljenog jer ako vam u unakrsnom ispitivanju negacijska strana zatraži dokaz o npr.
korištenju djece kao vojnika u Republici Kongo, a vi nemate dokaz TO JE ISTO KAO DA
NISTE NIŠTA REKLI, tj da ste izmislili situaciju! I obratite pažnju, ako to urade za sve
vaše elemente plana to je kao da NEMATE PLANA uopće, tj. vaš plan je pobijen u
potpunosti! A bez plana afirmacijska ekipa gubi debatu! Kao što možete primijetiti vrlo je
lako izvršiti pobijanje, ali ako ostane SAMO JEDAN elemenat koji nije pobijen afirmacijska
strana ostvaruje pobjedu! Zašto? Zato što i sa tim jednim elementom se postiže napredak,
295
pa makar on bio izuzetno mali, on ipak predstavlja napredak u odnosu na postojeću

situaciju, i time se afirmacijski plan smatra uspješnim, jer ostvaruje napredak (pomak).
KORIST!
Ovo je također veoma važan element! Ovaj elemenat se NE SMIJE objasniti SAMO sa
jednom rečenicom! Ovim elementom vi MORATE:
1. Pokazati SVE prednosti koje se ostvaruju realizacijom plana!
2. Pokazati kakav će efekat imati u budućnosti, tj. hoće li se voditi računa da se taj
problem ponovo ne pojavi!
Razlika između Afirmacijske i Negacijske ekipe?

Tokom objašnjenja nekih od elemenata provlačili su se neki od zadataka i afirmacijske i
negacijske ekipe, ali generalna razlika se sastoji u sljedećem: Samo afirmacijska ekipa
iznosi osnovna 4 elementa: problem, krivac, plan i korist. Obrazlaže ih argumentima, a
potkrepljuje dokazima! Negacija, argumentima protiv, ukazuje na nepravilnost (netočnost)
argumenata afirmacijske ekipe, i svojim argumentima protiv, potkrepljenim svojim
dokazima, pobijaju sadržaje 4 osnovna elementa afirmacijske ekipe!
Šta je važno pobijati?

Ako negacijska ekipa uspije dokazati da problem ne postoji onda nije potrebno dalje
pobijanje argumentacijske linije! Zašto? Pa ako problem ne postoji, čemu onda plan? Pa
čak i da je plan „idealan“, ako problem ne postoji, sve je uzalud. Ovo je veoma teško
dokazati, skoro nemoguće! Opet zašto? Zato što ako afirmacija dokaže da ovaj problem
ugrožava BAREM jednu osobu na svijetu, onda je problem zaista problem, bez obzira
koliko on veliki bio! Ovo je važno da zapamtite jer se najčešće dešava da negacija kaže da
postoje veći problemi od onog koji je afirmacija ponudila, i to je tačno. Ali afirmacija će
odgovoriti da to što je problem „mali“ ne znači da ga ne treba rješavati! I tu bi trebao biti
kraj diskusije. Kažem trebao, jer svaka dalja diskusija ne bi pobila ono što je afirmacija
odgovorila u ovom slučaju. Ova odbrana afirmacije ne utiče nikako na dalji tok debate, i
veoma važno, nikako ne smije uticati na odluku sudaca da presude u korist afirmacije,
zbog gore navedenog, a to je da ukoliko afirmaciji ostane barem jedan elemenat nepobijen
afirmacija pobjeđuje. Ovdje taj elemenat ne igra takvu ulogu u korist afirmacije, on može
pomoći samo negaciji (mada se to rijetko dešava, skoro nikad!) ukoliko dokaže da problem
ne postoji, u suprotnom prelazi se na dalju diskusiju.
Sada je na redu elemenat u kome identificiramo krivca za postojeći problem. Ni ovaj
element ne ide u korist afirmacije, mada se ne očekuje ni preveliko pobijanje od strane
negacijske ekipe, jer je vrlo teško dokazati da ponuđeni krivac nije ni u kakvom odnosu sa
predstavljenim problemom, jer se od afirmacije očekuje da ponudi dokaz o tome kako je
krivac proizveo predstavljeni problem. Mada, ako ovdje negacija uspije dokazati da ne
postoji logička veza „PROBLEM-KRIVAC“ onda se može smatrati da je dobila debatu, jer
u daljem toku debate, afirmacijski plan će morati pokazati akcije kako spriječiti krivca da i
dalje stvara problem, i ako negacija dokaže nepostojanje logičke veze problem-krivac,
onda plan nema veze sa problemom! Zašto? Plan će spriječiti krivca da radi nešto, ali to
nešto nije predstavljeni problem! I zato je važno da afirmacija dokazima pokaže logičku
vezu između problema i krivca kojeg su ponudili!
E, sada slijede elementi oko kojih se očekuje najveća rasprava! To su elementi plana!
Afirmacija će ponuditi plan, a negacija pokazati primjerima, dokazima da taj plan nije
296
efikasan, tj. da će doći do određenih kontraefekata itd. Ovdje elementi idu u korist
afirmacije, jer ako ostane jedan dio plana nepobijen afirmacija dobija debatu, jer će taj dio
plana učiniti određeni napredak u odnosu na postojeće stanje, pa makar i mali napredak
ali ipak to je napredak!
VAŽNO!! Sada ćemo definisati šta znači dio plana koji nije
pobijen? Rekli smo pri objašnjenju plana da se plan može
sastojati iz više manjih planova koji rješavaju jedan dio
problema, i ako ti manji planovi ostanu nepobijeni onda
afirmacijska ekipa pobjeđuje, u suprotnom ne može se reći
da je ostao dio plana ne pobijen! Primjer: Ako imate
problem narkomanije, i npr. imate plan koji se sastoji od tri
manja plana:
1. Slanje postojećih narkomana u rehabilitacione centre
2. Prevencija i edukacija o narkomaniji
3. Sprečavanje protoka droge preko granica
I ako u ovom slučaju negacija pobije prva dva (manja) plana, a ne pobiju i treći dio
ukupnog plana, onda tu afirmacija pobjeđuje. Jer bez obzira koliko mali dio plana to
izgleda, sprečavanje protoka droge kroz granice predstavlja uistinu mali, ali ipak neki
napredak u odnosu na postojeće stanje. Tu za razliku od prva dva osnovna elementa
(problem i krivac) negacija mora biti oprezna, jer ovdje afirmacija jedino može ostvariti
pobjedu! (P.S. Negativci, nemojte im to dozvoliti  ).
I posljednji osnovni element – „KORIST“ koja se ostvaruje realizacijom ovog plana! Ovdje
afirmacija mora biti oprezna za razliku od predhodnog elementa (plana) gdje je negacija
trebala biti oprezna. Jer negacija treba dokazati da predočene beneficije (korist) neće
proizići iz predočenog plana. Najbolji način da se „uzdrma“ afirmacijska argumentacijska
linija jeste pitanje: „Ko ili šta nam daje garanciju da će se navedene beneficije zaista
dogoditi?“ Tu afirmacija mora dokazima pokazati i dokazati upravo ono što se traži ovim
pitanjem! Ako negacija dokaže da će ovaj plan proizvesti negativne posljedice (znači nema
koristi) onda bez obzira koliko je elemenata u planu ostalo nepobijeno, ti elementi
proizvode negativne posljedice i zato je plan LOŠ! Ovo može poslužiti kao taktika za
negacijsku stranu, da preskoči direktno pobijanje plana, te da dokaže da plan proizvodi
sasvim suprotne stvari od predočenih u afirmacijskoj argumentaciji. S tim da negacija
mora paziti da mora pobiti onu korist (beneficije) čije elemente plana nije pobila u trećem
elementu. Jer ako ostavite dio plana i ne dokažete da se neće dogoditi ono što afirmacija
tvrdi da će se dogoditi onda je afirmacija uspjela dovesti svoju liniju, ili barem dio linije do
kraja, a to im negacija ne smije dopustiti. Znači možete pobijati plan u 4 elementu ali
zapamtite elemenat 4. je nastak elementa 3. i ako dvije povezane tačke elemenata 3. i 4.
ostavite nepobijene to je kao da ste ostavili dio plana (pod plan) nepobijen.
Zaključak:
Prva dva elementa ne predstavljaju elemente od posebnog značaja u debati, mogu biti ali
se to rijetko dešava, skoro nikad, a i kad se dogodi to se obično dogodi zbog krivice
afirmacijske ekipe, jer je dovoljno sa dvije rečenice odbraniti prva dva elementa. Treći
element ima najveću važnost i oko njega suci moraju posvetiti najviše pažnje! Oko toga
koliko je dijelova plana pobijeno, i koliko je tačaka od nepobijenih dijelova plana u
nastavku (u 4 elementu) pobijeno.
Ako je ostalo nepobijenih dijelova plana afirmacija pobjeđuje!
297
Ako nije ostao nijedan nepobijeni dio plana, pobjeđuje negacija!

Negacija će pobijediti ako pobije jedan od prva dva elementa!
Negacija će pobijediti i ako dokaže kontradikciju između plana i koristi uzimajući u obzir
sve tačke tih elemenata!
Primjer sadržaja debatnog govora prema WKPDF Romania 2006:
„Dame i gospodo, ja sam prvi član afirmacijske ekipe i imam čast
da otvorim današnju debatu! Tema na koju ćemo danas debatovati
glasi: 'Konvencija o pravima djeteta treba biti implementirana
kako bi se zaštitila prava djeteta zagarantovana u toj konvenciji'
Problem na koji se moja ekipa odlučila fokusirati glasi: 'Djeca kao
vojnici'
Ovaj problem se, prema izvještaju UN-a koji upravo držim u ruci,
najviše manifestira u Africi, Južnoj Americi i Aziji. U izvještaju
stoji da je 1998. godine bilo oko 200 000 djece vojnika u svijetu, a
sada, 2005. godine ih ima oko 300 000, što nas dovodi do zaključka
da se broj djece vojnika povećao i što je još žalosnije još uvijek se
povećava. Zašto je ovaj problem također važan? Zato što je toj
djeci uskraćeno njihovo djetinjstvo, izložena su velikom nasilju,
tuku ih, siluju, uskraćeno im je pravo na obrazovanje, odvojeni su
od njihovih porodica, i što je najtragičnije ta se djeca obučavaju da
budu ubice! Sada vas molim da poslušate intervju sa mali
Emilijom koji je bio regrutiran sa 14 godina, poslušajte kako on
opisuje te dane:
'Armija je bila kao košmar. Patili smo od velikog nasilja. Konstantno su nas tukli, uglavnom bez razloga, samo da bi u
nama održavali stanje straha prema njima. Još uvijek imam ožiljak na usnama i na stomaku, kada su me brutalno tukli
stariji vojnici. Hrana je bila užas! Tjerali su nas da nosimo teške olovne okove, preteške za naša mala izbezumljena
tijela. Tjerali su me da naučim kako da se borim protiv neprijatelja u ratu u kojem nisam znao za šta se borim!'
Koga kriviti za sve ovo?
Postoje dvije strane koje su krive za ovaj problem! Prva strana predstavlja državnu vojsku u pojedinim zemljama kao
što su: Burma, Burunda, Čad... i drugu grupu predstavljaju pobunjeničke grupe u zemljama: Peru, Angola, Nepal,...
2000. godine stupa na snagu opcionalni protokol koji zabranjuje korištenje djece kao vojnika u cijelom svijetu! Taj
protokol upravo držim u rukama. Prije četiri mjeseca, tačnije 26. jula 2005. god. sigurnosno vijeće UN-a je predložilo
rezoluciju kojom se definira nadzor i izvještavanje o navedenom problemu. Predlažemo da generalna skupština UN-a
prihvati tu rezoluciju i krene u implementaciju našeg plana. Naš plan se sastoji iz dva dijela. Prvi dio predstavlja
„pritisak“. Mi naime mislimo da UN treba da napravi koaliciju među razvijenim državama kako bi se sljedeći elementi
plana mogli realizirati:
'Lista srama' onih zemalja koje koriste djecu kao vojnike, i tu listu objaviti putem svih mogućih medija u svijetu.
Prestati prodaju oružja tim zemljama. (60% ukupnog oružja koje postoji na Burmi došlo je iz Estonije)
Ukinuti trgovinske razmjene sa tim zemljama. (50% izvoza Republike Kongo odlazi u Belgiju)
Zamrznuti račune i akcije firmi iz tih država
Postaviti embargo na pojedine grane koje se izvoze
Drugi dio plana je sigurnosna mreža. Kada se djeca demobiliziraju, prije povratka u zajednicu, ona će biti poslana u
rehabilitacijske centre na liječenje jer su nakon demobilizacije ona i dalje opasna po društvo jer su obučena da ubijaju. U
rehabilitaciijskim centrima njima će se omogućiti:
Zdravstvena njega
Razgovor sa psiholozima
Osnovna edukacija – osnovno obrazovanje u skraćenoj formi
Obrazovanje za odrđeni posao
Korist koja će se ostvariti realizacijom ovog plana se sastoji od nekoliko elemenata:
Zauzimajući tako jak položaj UN će pokazati da će problem djece vojnika veoma smanjiti. Ovo predstavlja ujedno
garanciju, jer sve pobunjeničke grupe u svijetu se bore da smaknu postojeću vlast u njihovim zemljama i da oni dou na
vlast, a kad dodju na vlast trebat će im međunarodno priznanje. To priznanje će im biti zagarantirano ako prestanu
regrutirati djecu za vojnike u budućnosti, i ako demobiliziraju već postojeću djecu koju koriste kao vojnike.
Ovim sprečavamo dalje konflikte, jer djeca koja se obuče da budu vojnici kao mali, obično u budućnosti predstavljaju
vođe raznih pobunjeničkih grupa. Da je sve ovo moguće pogledajte ovaj dokaz, naime radi se o međunarodnom listu
„Ekonomist 2001“ u kojem stoji: 'Nakon snažnog internacionalnog pritiska 2001. godine, pobunjenička grupa Tamil
298
Tigers na ostrvu Šri Lanka kao i Sudanska građanska oslobodilačka armija (SPLA) složili su se da će prestati regrutirati
djecu za vojnike kao i da će demobilizirati već postojeću djecu koju koriste kao vojnike!'
Iako je demobilizacija naš prvenstveni cilj, svjesni smo da samom demobilizacijom nećemo ništa postići, ali ako uz
demobilizaciju primjenimo rehabilitacijski program gdje će se toj djeci omogućiti psihološka briga i reintegracija u
duštvo, onda možemo smatrati da ćemo toj djeci obezbjediti mogućnost da vode bolji život.
Našim planom mi smanjujemo broj buduće djece vojnika!“
Pred nama je jedan metod za rad u grupi putem kojeg se može na veoma spontan način
doći do konkluzije.
SOKRATSKI DIJALOZI
Sokratska metoda
 Sokratska metoda ohrabruje učesnike da promišljaju i razmišljaju nezavisno i

kritički.
 Sokratska se metoda prakticira u malim grupama uz pomoć moderatora, tako da se
samopouzdanje u nečijem razmišljanju pojačava, potraga za mogućom istinom u
odgovoru na posebna pitanja sprovodi zajednički.
 Nije potrebno prethodno filozofsko obrazovanje; učesnike treba motivirati da
isprobaju metodu i budu spremni da iznesu svoja iskrena razmišljanja i da saslušaju
razmišljanja drugih
 Pitanja, koja su uglavnom preuzeta iz etike, politike, epistemologije, matematike i
psihologije, su opće i fundamentalne prirode.
 Nastojanje grupe jeste doseći konsenzus, ne kao cilj sam po sebi, već kao način da se
kvalitetnije produbi istraživanje.
Četiri Dieter Krohnova (1998) neophodna

elementa sokratskog dijaloga
Iz knjige Saran, R., & NEISSER, B. (2004)
Enquiring minds: Socratic dialogue in education.
Stoke on Trent, UK, Trentham Books
„Sokratov dijalog“ počinje sa:
1. Počinjanje sa konkretnim i ostaje u
kontaktu sa konkretnim iskustvom: Uvid se
dobija jedino kada je u svim fazama
Sokratskog dijaloga jasna veza između bilo
koje iznijete tvrdnje i ličnog iskustva.
2. Puno razumijevanje između svih učesnika: Ovo uključuje mnogo više od verbalnog
slaganja. Svakome mora biti jasno značenje onoga rečenog tako što se to testira na
njenom ili njegovom ličnom iskustvu. Ograničenja ličnog individualnog iskustva,
koja stoje na putu punom razumijevanju, trebaju biti savjesno razmotrena i samim
time prekoračena.
3. Odanost pomoćnom pitanju dok se na njega ne odgovori: da bi postigli ovo od
grupe se traži velika požrtvovanost u radu i sticanje samopouzdanja u moći
razloga. Ovo u jednu ruku znači neodustajanje kada je rad težak, ali u drugu znači,
biti dovoljno smiren za prihvatiti, za određeno vrijeme, drugačiji tok u dijalogu
kako bi se vratili na pomoćno pitanje.
299
4. Stremljenje ka konsenzusu: Ovo zahtijeva biti iskren u ispitivanju misli drugih i biti
iskren u sopstvenim izjavama. Kada postoji takva iskrenost i otvorenost prema
ličnim i osjećajima i razmišljanjima drugih tada stremljenje ka konsenzusu, ne
neophodno i sam konsenzus, izbija na površinu.
Jasno uspostavljanje ova četiri neophodna elementa Sokratskog dijaloga mnogo nam
govori o zadacima i ponašanju onih koji učestvuju u tim dijalozima. Najvažnija tačka u
svemu ovome jeste autonomija u razmišljanju: filozofski uvid mogu dobiti samo oni koji se
uključe u proces spoznavanja ličnog razmišljanja. Vanjski uticaji ne čine ništa više osim
stimuliranja nezavisnog razmišljanja.
Metoda
Elenkhos (unakrsno ispitivanje radi pobijanja), češće pisano kao 'elenchus', je centralna
tehnika Sokratske metode.
„Ako postavite pitanje ili seriju pitanja u kojima se vaši pogledi mogu spremno složiti,
onda postavite završno pitanje koje se temelji na tim slaganjima, i dobit ćete željeni
odgovor.“
U Platonovim ranim dijalozima, elenchos je metoda koju koristi Sokrat da bi istražio, na
primjer, prirodu definicije etičkih koncepata kao što su pravda ili vrlina. Prema jednoj
generalnoj karakterizaciji Sokratova metoda traženja se sastoji od sljedećih koraka:
1. Sokratov sagovornik brani tezu, na primjer 'Hrabrost je izdržljivost duše', koju

Sokrat smatra lažnom i cilja ka pobijanju.
2. Sokrat zatim osigurava slaganje svoga sagovornika sa budućim premisama, na
primjer 'Hrabrost je dobra stvar' i 'Glupava izdržljivost nije dobra stvar'
3. Sokrat zatim pokazuje, a sagovornik se slaže sa tim, da buduće premise impliciraju
suprotnost originalne teze, a u ovom slučaju to vodi ka: 'hrabrost nije izdržljivost
duše'
4. Sokrat zatim tvrdi da je pokazao da je sagovornikova teza pogrešna, a da je
njegova, suprotna, istinita.
Jedno elenktičko ispitivanje može voditi ka jednom novom čišćem,

ispitivanju koncepta koji se razmatra, u ovom slučaju traži
ispitivanje tvrdnje: 'Hrabrost je mudra izdržljivost duše'. Većina
sokratskih upita se sastoji od serije elenchai-ja i uvijek završi sa
aporijom.
Stepen 4 čini nonsens aporijskoj prirodi dijaloga. Ako se svaka
tvrdnja pokaže istinitom ne može biti slučaj da su sugovornici u
aporiji, stanju gdje oni više ne znaju šta da kažu o temi o kojoj se
raspravlja.
Priroda „elenchos-a“ je predmet mnogih debata, pogotovo onih koji
se tiču toga da li je pozitivan metod, koji vodi ka znanju, ili negativna metoda koja se
koristi samo da se pobiju netačne tvrdnje kao znanje.
Sokratska metoda je negativna metoda eliminacije hipoteze, u tome što se bolje
hipoteze pronalaze u sigurnijim identificiranjima i eliminiranjem onih koje vode ka
kontradikcijama. Sokratska metoda je potraga za podupirućim hipotezama,
pretpostavkama, ili aksiomima koji mogu podsvjesno oblikovati nečije mišljenje, i
300
njihovim pretvaranjem u predmet ispitivanja, da bi se odredila njihova konzistentnost sa

ostalim vjerovanjima. Osnovna forma ove metode je serija pitanja koja su formulisana kao
test logike i činjenica koje pomažu osobi ili grupi da otkriju njihova vjerovanja o nekoj
temi istražujući definicije karakterizirajući generalne karakteristike određenih tema kroz
nekoliko instanci. Ova je metoda zvana i majeutičkom metodom. Ovom metodom bi
trebalo da iznijeti implicitne definicije u vjerovanjima sagovornika, ili im pomoći proširiti
vjerovanja. Aristotel je pripisao Sokratu otkriće metode definicije i indukcije, na koju je on
gledao kao na osnovu naučne metode. Ipak, pomalo čudno, Aristotel je tvrdio da ova
metoda nije pogodna za etiku.
Dok je nekada prije Sokrata metoda pogrešno smatrana metodom koja traži odgovor na
problem, ili znanje, Sokratska metoda je ustvari namijenjena demonstriranju nečijeg
neznanja. Sokrat je, za razliku od Sofista, vjerovao da je znanje moguće, ali je i vjerovao da
je prvi korak ka znanju prepoznavanje neznanja. Sokrat je često govorio da on sam nije
znao ništa i jedini razlog zbog kojeg je on bio mudriji od ostalih ljudi jeste, da je bio
svjestan svoga vlastitog neznanja, a oni nisu. Osnova Sokratske metode jeste uvjeriti
sagovornika, budući da je mislio da zna nešto, da on to ustvari ne zna. Ovaj princip
može zbuniti. Ali jedini način da provjerimo i proširimo znanje jeste da posumnjamo ili
čak povjerujemo da ne znamo (dovoljno).
Primjena
Sokrat je ovu metodu uglavnom primjenjivao na koncepte kojima je nestostajala konkretna
definicija: npr ključne moralne koncepte: vremena, vrijednost pijeteta, mudrosti,
umjerenosti, hrabrosti, pravde... Takvo ispitivanje je izazivalo implicitna moralna
vjerovanja sagovornika, pokazujući nedostatke i nedosljednosti u njihovim vjerovanjima, i
uglavnom rezultirajući zagonetkom poznatom kao aporija. U sagledavanju tih
nedostataka, Sokrat je priznavao svoje neznanje, dok su ostali i dalje tvrdili da imaju
znanje. Sokrat je vjerovao da ga je svijest o njegovom neznanju činila mudrijim od onih
koji su, premda neuki, tvrdili da imaju znanje. Premda se ovo vjerovanje čini
paradoksalnim na prvi pogled, dopustilo je Sokratu da otkrije svoje sopstvene greške tamo
gdje su drugi mogli pretpostaviti da su u pravu. Ova je tvrdnja bila poznata po anegdoti
delfijske proročanske tvrdnje da je Sokrat najmudriji od svih ljudi. (Ili radije da niko nije
bio mudriji od Sokrata.)
Sokrat je koristio ovu tvrdnju mudrosti za osnovu svog moralnog uvjerenja. Prema tome,
on je tvrdio da glavna vrlina sačinjena od brige duše zabrinute moralnom istinom i
moralnim razumijevanjem , da „bogatstvo ne donosi vrlinu,a li vrlina donosi bogatstvo i
svaki drugi blagoslov, i individui i državi“, i da „život bez istraživanja (dijaloga) nije
vrijedan življenja“. Sa ovim na umu se primjenjuje Sokratska metoda.
Motiv za modernu upotrebu ove metode i Sokratova upotreba nisu neophodno isto.
Sokrat je rijetko koristio metodu da zaista razvije konzistentne teorije, umjesto korištenja
mita da ih objasni. Parmenides, pokazuje Parmedinesa kako koristi Sokratsku metodu da
istakne nedostatke u Platonovoj teoriji formi, kao što Sokrat prikazuje; nije samo dijalog taj
u kojem se teorije, koje izlažu Platon ili Sokrat, ruše kroz dijalektiku. Umjesto da se dođe
do odgovora, metoda je korištena da se sruše teorije koje držimo, da se ide iza aksioma i
postulata koje uzimamo zdravo za gotovo. Prema tome, prema Platonu mit i Sokratska
metoda nisu inkopatibilni; oni imaju drugačije svrhe, i često se opisuju kao „lijeva ruka“ i
„desna ruka“ puteva prema dobru i mudrosti.
301
(aporija: teškoća, nedoumica, nerješivo pitanje; oklijevanje između dva suprotstavljena

jednako čvrsta obrazloženja.)
Pravna škola
Sokratsku metodu koriste u savremeniom pravnom obrazovanju mnoge Pravne škole u
SAD-u. Na času obično profesor postavlja pitanje i proziva studenta koji se ili javio ili nije
javio da odgovori. Profesor tada ili nastavlja postavljati pitanja studentu ili prelazi na
postavljanje pitanja drugom studentu.
Upotreba Sokratske metode ima neke jedinstvene elemente ali na nju može mnogo uticati
temperament profesora. Metoda počinje prozivanjem studenta nasumice, i pitanjem o
centralnom argumentu koji je istaknuo jedan od sudija (obično na strani većine) u datom
slučaju. Prvi korak je tražiti od studenta da parafrazira argument kako bi bilo sigurno da
ga je student pročitao i da ima osnovno znanje o slučaju. (Studenti koji, iz bilo kojeg
razloga, nisu pročitali slučaj, moraju ipak pročitati.) Pretpostavljajući da je student
pročitao slučaj i da može artikulisati argument suda, profesor onda pita da li se student
slaže sa argumentom. Profesor onda obično „igra đavoljeg advokata“, primoravajući
studenta da brane svoje stajalište pobijanjem argumenta protiv.
Slijedeća pitanja mogu imati nekoliko formi. Nekada žele osporiti pretpostavke na kojima
je student bazirao svoj odgovor dok se ne „slome“. Dalja pitanja mogu biti organizirana da
odvedu stavove studenta do veće mjere specijalizacije, bilo da se radi o shvaćanju
vladavine prava ili tog slučaja. Profesor može pokušati da predstavi hipotetičku situaciju u
kojoj tvrdnja studenta traži iznimku. Na kraju, profesori koriste Sokratsku metodu da bi
dopustili studentima da sami dođu do nekih zakonskih principa kroz pažljivo izgovorena
pitanja koja potiču poseban niz misli.
Jedno od obilježja Sokratskog ispitivanja jeste da obično
postoji više od jednog „tačnog“ odgovora, a često, nema jasnog
odgovora uopće. Primarni cilj Sokratske metode u pravnim
školama nije odgovaranje na pitanja koja obično nemaju
odgovor, već istraživanje kontura obično teških zakonskih
tema i učenje studenata vještinama kritičkog mišljenja koje
će im kao advokatima trebati. Ovo se često čini mijenjanjem
činjenica slučaja da bi se pokazalo kako je rezultat mogao biti
drugačiji. Ovaj metod ohrabruje studente da idu preko pukog
pamćenja činjenica slučaja i da se fokusiraju na primjenu
zakonskih pravila na opipljive strukture činjenice. Dati
tekstovi su obično pravi slučajevi, Sokratska metoda, ukoliko
se pravilno koristi, može pokazati sa su odluke sudaca
savjesne ali često bazirane na nekim premisama, vjerovanju, i
zaključcima koji su predmet zakonske rasprave.
Nekada sesija može završiti brzom diskusijom od
doktrinalnim osnovama (zakonskim pravilima) da bi ojačali znanje studenta za moderno
razumijevanje problema. Druge sesije jednostavno završe i studenti su primorani da sami
shvate zakonska pravila ili principe koji su bili u pitanju. Da bi ova metoda funkcionisala
studenti moraju unaprijed biti pripremljeni za čas čitanjem određenih materijala (mišljenja
o slučaju, zabilješki, članaka o pravnim recenzijama itd) i upoznavanjem sa generalnim
konturama predmetne materije.
302
Psihoterapija
Sokratska metoda je adaptirana i za psihoterapiju, (u Klasičnoj adlerovskoj psihoterapiji i
kognitivnoj terapiji). Može se koristiti za razjašnjavanje značenja, osjećaja i posljedica, kao i
za postepeno otkrivanje uvida ili istraživanje alternativnih postupaka.
Teorija ograničenja
Čuveni autor u području unapređenja proizvodnje se zalaže za upotrebu Sokratskog
ispitivanja u rješavanju očigledno kontradiktornih zahtjeva procesa. Posebno je važno
istaći kompromise koji ne zadovoljavaju niti jednu stranu u situaciji očiglednih
kontradiktornih potreba. Ova upotreba metode je ključni element u Teoriji ograničenja.
Ljudski resursi, Obuka & Razvoj

Teoriju koriste moderne kompanije obuke menadžmenta olakšavajući vještine, znanje i
promjene stava.
Glavni trener vrši ulogu facilitatora koji koristi visoki procenat otvorenih pitanja kako bi
učesnici razmišljali kritički o svom načinu razmišljanja, osjećanja ili ponašanja u datom
kontekstu koji obično sadrži problem ili željeni ishod, i vodi učesnike ka formiranju
zaklučka ili aksioma/principa/vjerovanja/ kroz njihove sopstvene napore, obično
pojačavajući konflikte između misli i akcije sa izvanrednim pitanjima za dalju diskusiju.
Generalizirana forma se onda može elaborirati sa specifičnijim detaljima kroz primjer, npr
studije slučaja koju vodi Trener.
Elementi plana lekcije za nastavnike u učionicama

Ovo je klasična metoda koja je namijenjena kreiranju osoba koje samostalno misle.
Postoje neki krucijalni elemeti plana lekcije za ovu formu podučavanja:
Metodologija planiranja
 Planirati i izgraditi glavni tok misli kroz materijal
 Izgraditi potecijalne zablude (greške) za otkrivanje i diskusiju
 Poznavati uobičajene zablude
 Može pomoći da se počne ili provjeri zaključak i radi unazad
Metodologija na djelu
 Student i nastavnik se slažu o temi nastave
 Student se slaže da će pokušati odgovoriti na nastavnikova pitanja
 Nastavnik i student su voljni da prihvate bilo koji tačno rezonovani odgovor.
Prema tome, proces rezonovanja mora se smatrati važnijim od ranije začetih
činjenica ili vjerovanja.
 Pitanja nastavnika treba da otkriju greške u studentovom rezonovanju ili
vjerovanju, zatim formuliše pitanja na koja studenti ne mogu odgovoriti izuzev
procesom pravilnog rezonovanja.
 Tamo gdje nastavnik napravi logičku ili činjeničnu grešku, prihvatljivo je da
student ukaže na grešku.
Neformalna diskusija ili sličan način komunikacije možda nisu striktno (Sokratski) dijalog.
Prema tome podesan je samo kao medij za Sokratsku metodu tamo gdje nastavnici
poznaju principe, i da ih najvjerovatnije poznaju i studenti. Kao dodatak tome, nastavnik
303
ima dovoljno znanja i iskustva da spontano postavlja pitanja kako bi izvukao zaključke i
principe itd od studenata.
U okviru takve diskusije pedagoški je prihvatljivija (potreban citat), zato što metoda
ohrabruje studente da rezonuju kritički radije nego da se žale autoritetu ili koriste druge
greške.
Sokratova zakletva
Kao učitelj i odgajatelj obavezujem se:
 poštovati osobine svakog djeteta,
 zalagati se za njegovo tjelesno i duhovno
jedinstvo,
 poštovati njegove osjećaje, slušati ga, uvažavati
ga,
 tražiti njegovo odobrenje za sve ono što činim u
njegovo ime, isto onako kao što bih postupao prema
odraslima,
 koliko je moguće spoznati zakonitost njegovog
razvoja, postaviti ju na dobre temelje i omogućiti djetetu prihvaćanje zakonitosti,
 otkriti i unaprijediti njegove sklonosti,
 zaštititi ga, ako je slabo, i pomoći mu pri prevladavanju straha i krivnje, zloće i laži,
sumnji i nepovjerenja – ako mu je potrebno;
 ne lomiti njegovu volju – ni onda kad nam se čini da je besmislena; poučiti ga kako
se koristi razumom i što je to umijeće razumijevanja i shavćanja;
 osposobiti ga za preuzimanje odgovornosti u zajednici i za zajednicu;
 omogućiti mu sticanje iskustva o svijetu kakav on doista jeste, ali ga ne podčiniti
svijetu kakav on jeste;
 omogućiti mu da spozna što je i kakav je to dobar život
 pružiti mu viziju boljeg svijeta i uvjeriti ga da se ona može ostvariti;
 poučiti ga istinoljubivosti, a ne istini;
Ovim se također obavezujem

 da ću, koliko sam u mogućnosti, sam tako živjeti i primjerom pokazati kako se
izlazi na kraj s poteškoćama, s napadima i šansama u našem svijetu, pa i s vlastitim
ograničenjima i s vlastitom krivnjom;
 u skladu sa svojim snagama pobrinut ću se za to da naraštaj koji dolazi zatekne
takav svijet u kojem se isplati živjeti i u kojem naslijeđeni tereti i poteškoće ne vrše
pritisak na vlastite ideje i mogućnosti;
 javno ću obrazložiti svoja uvjerenja i djela, izložit ću se kritici – posebno kritici onih
koji su time pogođeni kao i kritici stručnjaka, moje prosudbe savjesno ću
provjeravati;
 usprotivit ću se svim osobama i odnosima – pritisku javnog mijenja, interesima
udruge, propisima službe – ako budu sprečavali namjere koje sam ovdje iznio.
Ovu obavezu označit ću svojom spremnošću da se u svako doba provjeri moja djelatnost i
ja sam preko datih mjerila.“
304
VJEŽBA: ZA SVAKI ARGUMENT NAPIŠITE POTKREPU

Teza: DA LI BI POTPOMOGNUTO SAMOUBOJSTVO
TREBALO BITI LEGALIZIRANO?
Osnovno pitanje koje se proteže ovom tezom jeste: ako neizlječivo bolesna osoba odluči da
okonča svoj život, da li je prihvatljivo da joj drugi pomognu u tome?
Ovo se obično izvodi tako da doktor da pacijentu letalnu injekciju koja bi bezbolno
okončala njegov život. Treba napraviti razliku između dobrovoljne i nedobrovoljne
eutanazije. Dobrovoljna eutanazija je: kada pacijent sam izrazi želju da mu se okonča
život, a nedobrovoljna je kada neko drugi donese ovu odluku bez znanja pacijenta, što je
ravno ubojstvu. U razmatranju argumenta za i protiv eutanazije govorit ćemo samo o
dobrovoljnoj eutanaziji.
ZA
1. Svako ljudsko biće ima pravo na život, možda najvažnije i najosnovnije od svih
ljudskih prava. Međutim, sa svakim pravom dolazi mogućnost izbora. Pravo na
slobodu govora ne negira pravo da se uzdržimo od govora; pravo na glasanje
implicira pravo da ne glasamo. Na isti način pravo da izaberemo da ne živimo je
implicitno pravo na život.
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
2. Ljudi koji su u kasnim stadijima neizlječivih bolesti imaju užasavajuću budućnost pred
sobom: postepeno opadanje tjelesnih funkcija, otkazivanje organa i potreba za
vještačkim održavanjem u životu. U nekim slučajevima bolest će postepeno uništiti
njihov um, njihovu bit. Čak i ako ovo nije slučaj, velika količina lijekova koja je
potrebna da bi se smanjila bol kod ovih ljudi često dovodi do delirijskih i nesvjesnih
stanja. Imajući sve ovo u vidu, neupitno je da je humanije dozvoliti ovim ljudima da
izaberu način na koji će okončati svoj život, te da umru dostojanstveno.
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
3. Društvo prihvata da je samoubojstvo nesretan slučaj, da je neizbježno u nekim

slučajevima; oni koji okončaju svoj život ne gledaju se kao zli, niti je zločin pokušati
izvršiti samoubojstvo. Nelegalnost potpomognutog samoubojstva je stoga posebno
okrutna za one koji, uslijed svoje bolesti, nisu u mogućnosti da umru bez tuđe pomoći.
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
305
PROTIV
1. Ne može se porediti pravo na život sa ostalim ljudskim pravima. Kada izaberete da se

uzdržite od govora, vi možete kasnije promijeniti svoje mišljenje. Kada izaberete smrt,
nemate drugu šansu. Učestvovati u nečijoj smrti jednako je kao i učestvovati u
uskraćivanju svih mogućnosti izbora koje bi ta osoba mogla imati u budućnosti.
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
2. Moderna sredstva i lijekovi protiv bolova su veoma fleksibilni i učinkoviti, te

omogućavaju održavanje kvaliteta života koliko god je to moguće. Nema potrebe da
ljudi koji boluju od neizlječivih bolesti ikada osjećaju neizdrživu bol, čak ni na samom
kraju svoje bolesti. Uvijek je pogrešno odustati od života. Budućnost koja leži pred
neizlječivo bolesnim ljudima svakako je zastrašujuća, ali uloga društva jeste da im
pomogne da svoj život žive što je moguće bolje. Ovo se može vršiti kroz savjetovanje
kako bi bolesnicima pomoglo da se pomire sa svojom bolešću.
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
3. Oni koji izvrše samoubistvo nisu zli, niti se krivično gone oni koji pokušaju izvršiti
samoubistvo. Međutim, ako neko prijeti da će se ubiti, vaša moralna dužnost je da ga
pokušate spriječiti u tome. Vi ne biste, npr. jednostavno ignorisali čovjeka koji stoji na
mostu i sprema se da skoči, jer to je njegov izbor. Na isti način, trebate pokušati
pomoći osobama koje boluju od neizlječivih bolesti, a ne pomoći im da umru.
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
306
I za sami kraj vam donosimo mali rječnik temeljnih pojmova u vezi sa debatom
općenito.
RJEČNIK DEBATE
Ad hominem napad
Definicija: Napad protiv osobe umjesto protiv argumenata te osobe.
Primjer: „John, naš protivnik, još jednom pokušava iznijeti dobar argument, ali uobičajeno,
ne uspijeva u tome.“
Upotreba: Tim X je pravio ad hominem-e. (Tim X je napao svoje protivnike a ne argumente
protivnika.)(2. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Ad populum greška
Vidi: Pobjednička greška. (2. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina
izdavanja: 1996.)
Afirmacija
Definicija: Strana koja podupire rješenje u debati.
Primjer: Afirmacija bi podupirala rješenje ''RJEŠENO: Parlamentarni sistem je superiorniji u
odnosu na izvršni sistem'' zastupanjem parlamentarnog sistema nasuprot izvršnog
sistema. Afirmacija bi mogla podupirati rješenje „RIJEŠENO: SAD bi trebale značajno
promijeniti politiku prema Centralnoj Americi“ zalaganjem za porast pomoći u hrani za
Centralnu Ameriku.
Upotreba: Šta je vaša afirmacija? (Kada debatujete za afirmaciju, šta je vaš slučaj/kejs?) Oni su
vrlo dobri u afirmaciji (Kada podupiru rješenje u debatama, tim radi odlično.)
Vidi također: Negacija, Rješenje (4.i 5. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook
Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Afirmacijski slučaj/kejs
Definicija: Argumenti koje afirmacijski tim prezetuje da podupru rješenje.
Primjer: Afirmacijski slučaj/kejs koji podupire rješenje: „RIJEŠENO: SAD bi trebale povećati
istraživanje svemira“ bi mogao prikazati da bi slanje svemirske stanice na Veneru
povećalo dostupnost minerala za upotrebu u svijetu. Afirmacijski slučaj/kejs podupirući
rješenje „RJEŠENO: Testiranje na AIDS je opravdano“ bi mogao pokazati da broj slučajeva
AIDS-a raste a pošto testiranje pomaže u smanjivanju AIDS-a, testiranje je opravdano.
Upotreba: Šta je njihov afirmacijski slučaj/kejs? (Koju poziciju taj tim uzima a koje
argumente koriste da podupru rješenje?)
Napomena: „Slučaj/kejs“ je često naizmjenično korišten sa „Planom“
Vidi također: PREDNOST, SLUČAJ/KEJS, NEGACIJSKI BLOK, PLAN, VRIJEDNOSNA
PODRŠKA (5. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Agresivan
Definicija: neprijateljski raspoložen, prodoran
Primjer: Agresivan debatant bi se mogao ponašati nadmoćno tokom unakrsnog ispitivanja
i pokušati omalovažiti svoje protivnike.
307
Upotreba: On je vrlo agresivan govornik. (On je vrlo prodoran i neprijateljski raspoložen

kada debatira.)
Vidi također: SVADLJIV, IZRIČIT (6. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook
Akademska debata
Definicija: Školska aktivnost gdje studenti sudjeluju u debati formiranjem dvije
suprotstavljene strane. Po dva studenta na svakoj strani pokušavaju uvjeriti sudiju ili
vijeće sudija da podupru njihovu stranu u problemu.
Primjer: U akademskoj debati dva tima se takmiče međusobno na turnirima. Turniri se
održavanju u srednjim školama i na fakultetima. Mini debata o rješenju „ODLUKA: SAD
bi trebale zabraniti alkohol“ bi mogla izgledati ovako:
Afirmacija: Zabrana alkohola bi pomogla u smanjivanju alkoholizma i vožnje u
pijanom stanju.
Negacija: Zabrana alkohola ne bi pomogla u smanjivanju alkoholizma i vožnje u
pijanom stanju zato što bi se ljudi okrenuli crnom tržištu i onda bi cvjetalo crno
tržište.
Vidi također: Afirmacija, argument, publika, debatovati, debata, debatni formati, negacija,
javna debata. (1. i 2. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja:
1996.)
Alternativna uzročnost
Definicija: Faktor koji nije u početku razmatran, koji je u stvari uzrok (ili jedan od uzroka)
događaja.
Primjer: Alternativna uzročnost kauzalnom argumentu „Sagorijevanje uglja uzrokuje
kisele kiše“ bi mogla biti „Automobilski ispusti su glavni faktor koji uzrokuje kisele kiše“
Vidi također: ASOCIJACIJA, RUB, REZONOVANJE (7. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson;
Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Alternativno prilagođeni slučaj/kejs

Definicija: Afirmativni slučaj/kejs koji uključuje nekoliko planova, od kojih svaki ima
nezavisne prednosti.
Primjer: Alternativni prilagođeni slučaj bi se mogao zalagati za za plan koji zatvara
nuklearne elektrane, povećava solarnu energiju i zabranjuje uvoz nafte. Prednosti plana bi
mogle biti
1. zatvaranje nuklearnih elektrana bi smanjilo štetni nuklearni otpad,
2. povećavanje solarne energije bi obezbijedilo energiju koja je bezbijedna za okoliš,
3. zabrana uvoza nafte bi smanjila zavisnost SAD-a od strane nafte i prema tome
smanjilo šansu za nestašicu plina.
Upotreba: Koristili su alternativno prilagođeni slučaj/kejs i osnažili drugu prednost. (Oni
su zastupali slučaj sa nekoliko planova, i izbacili su dio plana koji je dobio drugu prednost
– vjerovatno zato što su njihovi oponentni pokazali da taj dio plana uzrokuje veliki
nedostatak)
Vidi također: AFIRMATIVNI SLUČAJ/KEJS, USLOVLJENOST, DISKO, RASIJEĆI (7. strana NTC's
Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Analogija
Definicija: Poređenje dva objekta ili događaja.
308
Primjer: Sudjelovanje SAD-a u Nikaragvi je kao Vijetnam.

Upotreba: Švedski uspjeh sa osiguranjem zdravstvene njege bi bilo analogno onome što bi se
desilo u Americi. (Amerika bi imala isti uspjeh sa osiguranjem zdravstvene njege kao
Švedska.)
Vidi također: REZONIRANJE (8. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani;
Godina izdavanja: 1996.)
Analiza
Definicija: Nastupiti sa gledištima koje će dokazati glavno gledište ili slučaj/kejs.
Primjer: Analiza argumenta „Psi su opasni“ bi mogla uključivati nastupanje sa ovim
gledištima:
1. Pit bulovi su ubijali;
2. odbjegli psi predstavljaju opasnost po zdravlje;
3. psi koji slobodno trče su opasnost na putu.
Upotreba: Analizirajmo ovaj argument. (Pogledajmo pobliže ovaj argument da bi smo
pronašli gledišta koja će razviti slučaj/kejs.) Analiza je vrlo dobra u tom slučaju/kejsu.
(Slučaj/kejs podupiru oštra, jasna i važna gledišta.) (8. i 9. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson;
Analiza publike
Definicija: Proces otkrivanja onoga šta publika voli čuti od govornika.
Primjer: Analiza publike je otkrivanje onoga što mislite da bi sudija u vašoj debatnoj rundi
želio da govorite temeljitije i koristite kriterijske argumente.
Vidi također: PUBLIKA, VJEROVANJE, SUDIJA (14. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač:
National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Apsolutna rješivost/solventnost
Definicija: Plan u potpunosti rješava ili u potpunosti ne rješava problem.
Primjer: „Njihov plan neće pomoći niti jednoj osobi.“ je argument apsolutne
rješivosti/solventnosti. „Naš plan će u potpunosti riješiti problem odlaganja toksičnog
otpada.“ je argument koji prikazuje apsolutnu rješivost/solventnost.
Upotreba: Koristio sam argument apsolutne rješivosti/solventnosti. (Dokazivao sam da njihov
plan neće dobiti nimalo prednosti.) Mi dobijamo apsolutnu prednost. (Mi u potpunosti
rješavamo problem.)
Vidi također: APSOLUTNO. (1.strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani;
Apelacija, apeliranje, apelirati

Definicija: Iznijeti argument koji podupire vjerovanje publike ili sudije.
Primjer: Apeliranje na vjerovanje sudije u vrijednost života bi moglo biti, „Vrijednosti
demokratije pomažu osiguravanju kvalitete života i čak spašavaju živote.“
Vidi također: PATOS, SOFISTERIJA (9. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook
Argumentacija
Definicija: Proces davanja razloga ljudi koji traže poravnanje stajališta.
Primjer: Razlozi koje je Regan dao za smanjenje poreza i razlozi koje su dali njegovi
oponenti dali protiv njegovih smanjenja poreza.
Upotreba: Studiram argumentaciju. (Gledam razloge koje ljudi daju za svoja stajališta.)
309
Vid također: DEBATA, DIJALEKTIKA, UVJERAVANJE, RETORIKA, SOFISTERIJA (11.

strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Argumentacija i zastupanje
Definicija: Žurnal Američke Forenzične Asocijacije. (Journal of the American Forensic
Association). Publikacija koja uključuje članke o praksi i teoriji debate, argumentaciji i
teoriji zastupanja.
Vidi također: CEDA GODIŠNJAK (11. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook
Argumentacijsko polje
Definicija: Dešava se kada se argumenti prihvaćaju zbog slične podrške.
Primjer: Sudski argumenti „Testiranje na drogu krši Četvrti Amandman zato što uključuje
direktnu opservaciju privatnih aktivnosti“, i „Testiranje na drogu krši Četvrti Amandman
zato što uključuje krivice prije nevinosti.“, mogu biti iz istog argumentacijskog polja ako oba
imaju sličnu podršku. Naprimjer, oba argumenta podupiru sudski precedenti koji
zahtijevaju da se aktivnostima daje presumpcija nevinosti zato što su stajališta Četvrtog
Amandmana protiv bezrazložnog pretraživanja i pljenidbe.
Sinonim: POLJE
Vidi također: PODRŠKA, POLJE ZAVISNOSTI, POLJE NEZAVISNOSTI, TOULMIN
MODEL ARGUMENTA (11. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina
izdavanja: 1996.)
Argument velikog utjecaja

Vidi: Argument mega uticaja. (20. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani;
Autoritet
Definicija: Neko sa utjecajem, prestižom ili ekspertizom u određenom polju.
Primjer: Henry Kissinger je autoritet na polju vanjske politike.
Upotreba: Koji ste autoritet citirali za taj stav? (Kojeg eksperta ste citirali da bi podržali taj
argument?)
Vidi također: DOKAZ, EKSPERT, IZVOR (14. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National
Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Backlash
Definicija: Ljuta reakcija na novu politiku.
Primjer: Desničarski odredi smrti u El Salvadoru bi backlash protiv smanjivanja pomoći
SAD-a ubijanjem hiljada ljudi.
Upotreba: Koristili su elitistički nedostatak protiv nas. (Tvrdili su da bi elitne ili vladajuće
klase ljuto reagovale protiv našeg plana.)
Vidi također: NEDOSTATAK, VRIJEDNOSNI PRIGOVOR (15. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim
Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Barijera
Definicija: Stav, zakon, program ili politika koja sprečava postojeći sistem u rješavanju
problema ili postizanju prednosti.
310
Primjer: Zakoni koji dopuštaju odlaganje toksičnog otpada na odlagališta nikada neće
riješiti pojavu kancera koje uzrokuje toksični otpad. Postoji barijera u zakonima za
rješavanje ovog problema.
Upotreba: Šta je barijera u vašem planu? (Šta sprečava vaš plan da bude određen?)
Sinonim: NASLIJEĐENA BARIJERA
Vidi također: CASESIDE BARIJERA, NASLIJEĐE, PLANSIDE BARIJERA, TREBATI-MOĆI
GREŠKA (17. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Bidirekcionalnost
Definicija: Pitanje da li rješenje dopušta afirmaciji i da poveća i smanji akciju.
Primjer: Afirmacija bi interpretirala temu „RIJEŠENO: SAD bi trebale povećati svemirski
razvoj“ bidirekcionalno ako bi podupirali plan koji povećava svemirski razvoj
povećavanjem razvoja u svemiru koje zabranjuju vojnu aktivnost.
Upotreba: Mi smo tvrdili da je bidirekcionalnost nefer. (Tvrdili smo da je afirmacijska
interpretacija teme dozvolila i poraste i smanjenja i prema tome nagrizli negacijsku osnovu debate.)
Vidi također: OSPORIVOST, OSNOVA, RJEŠENJE, TOPIKALNOST (19. i 20. strana NTC's Dictonary
of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Debata argument za argumentom

Definicija: Debata u kojoj je samo jedno pitanje razmatrano u isto vrijeme.
Primjer: Na rješenju „RIJEŠENO: Testiranje na droge bi trebalo biti dato svim radnicima,“
u debati argument za argumentom bi debatanti dokazivali samo jednu temu; na primjer,
„Postoji li problem zlouptrebe droga?“. Tema o kojoj debatanti diskutuju je obično
argument prezentiran u afirmacijskom slučaju/kejsu. Nakon što su se debatatni detaljno
njome pozabavili, debatanti prelaze na sljedeći argument u slučaju/kejsu.
Upotreba: hajdemo voditi debatu argument za argumentom. (Hajdemo debatovati tako da
se pozabavimo prvo jednim problemom u isto vrijeme.)
Vidi također: DEBATNI FORMATI; POBIJANJE (10. i 11. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson;
Debata za publiku
Definicija: Debata za veliku grupu ljudi.
Primjer: Debata ispred Rotary Club-a bi bila debata za publiku.
Vidi također: Debata (14. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina
izdavanja: 1996.)
Dodatna prednost
Definicija: Prednost koja je prezentovana u drugoj afirmacijskoj ili drugoj negacijskoj
konstrukciji i koja pokazuje da će plan ili kontraplan dobiti dodatne beneficije uz one koje
su već prezentovane.
Primjer: U prvom afirmacijskom govoru, debatant bi mogao tvrditi da će njegov plan
umanjiti nezaposlenost. Drugi afirmacijski govornik može prezentovati dodatnu prednost
pokazujući da će plan također smanjiti inflaciju.
Upotreba: Prezentirat ću dodatne prednosti našeg kontraplana. (Ja, drugi negacijski
govornik, ću vam pokazati ostale beneficije kontraplana koji je moj partner prezentirao.)
Imam dvije dodatne prednosti za naš plan. (Prezentirat ću dvije nove prednosti našeg
plana koje nisu spomenute u prvom afirmacijskom govoru.) Svako preklapanje je dodatna
311
prednost za afirmaciju. (Preklopljeni nedostaci favoriziraju afirmativni plan i trebaju se

smatrati dodatnim prednostima.)
Sinonimi: Dodana prednost, aditivna prednost
Vidi također: Prednost (2.i 3. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina
izdavanja: 1996.)
Dokazati, pokazati, uvjeriti, uvjeravati

Definicija: Ponuditi razloge za ili protiv stajališta.
Primjer: Debatant koji kaže „Školska molitva je dobra jer dopušta studentima da izraze
njihovu religiju.“ uvjerava.
Upotreba: Kako si dokazivao/pokazivao/uvjeravao? (Koje si argumente prezentirao i
podupru tvoj slučaj/kejs?) (10. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani;
Vidi također: ARGUMENT, REZONOVANJE, ODGOVOR
Dokazivanje u krug
Definicija: Poduprijeti tvrdnju razlogom koji je sam po sebi tvrdnja.
Primjer: Smrtna kazna je efikasano sredstvo zastrašivanja jer plaši ljude i plaši ljude zato
što je efikasno sredstvo zastrašivanja.
Vidi također: MOLJENJE ODGOVORA, GREŠKA (10. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač:
Dvosmislen
Definicija: Nedostatak jasnoće; nejasan
Primjer: Dvosmislen plan bi mogao podupirati promjenu u vojnim troškovima. Ovaj je
plan dvosmislen jer je nejasno koji vojni troškovi bi bili mijenjani i koliko bi se promjene
desilo.
Upotreba: Njihov stav o nuklearnom naoružanju je dvosmislen. (Drugi tim nije siguran da
li podržavaju ili ne nuklearno naoružanje.)
Vidi također: NEJASAN, PRAZNINA ZBOG NEJASNOĆE (7.i 8. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim
Izbjegavanje pitanja
Definicija: Poduprijeti tvrdnju samom tvrdnjom.
Primjer: Zdravstveni programi su dobri zato što su zdravstveni programi dobri.
Upotreba: Izbjegavao je pitanje sa argumentom „Rat u Vijetnamu je bio dobar“ (Tvrdio je da
je rat u Vijetnamu bio dobar zato što je bio dobar.)
Vidi također: DOKAZIVANJE U KRUG, GREŠKA, MOLBA ZA ODGOVOR (17. strana NTC's
Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Kontraplan sredstvo
Definicija: Negacijski plan koji podupire drugačije sredstvo od sredstva u rješenju.
Primjer: Afirmacijski tim podupire rješenje „RIJEŠENO: Federalna vlada bi trebala
izmijeniti pravila krivičnog procesa“. Negacija bi mogla diskutovati u korist podržavanja
kontraplan sredstva da poništi federalnu vladu i prebaci se na svjetsku vladu; ili bi
negacija mogla pozivati kontraplan sredstvo da države, a ne federalna vlada, trebaju
mijenjati svoja pravila krivičnog procesa.
312
Vidi također: SREDSTVO, KONTRAPLAN. (5. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National
Najbolja definicija
Definicija: Najkvalitetnija definicija, topikalni standard koji zagovara biranje samo jedne
definicije riječi (najbolje definicije).
Primjer: Ako tim zagovara da su zakonske definicije najbolje, ostale definicije iz rječnika,
čak i vrlo razumne, nisu prihvatljive.
Upotreba: Koristite standard najbolje definicije. (Izaberite jednu definiciju, najbolju,
umjesto da dopustite afirmaciji da ima razumnu definiciju.)
Vidi također: DEFINICIJA, RAZUMNI STANDARD, TOPIKALNOST (18. strana NTC's Dictonary of
Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Naginjati ka, nagib,

Definicija: Favorizirati stil debatovanja, vrste argumenata ili stajališta o temi.
Primjer: Sudija naginje ka favoriziranjem negacijske strane rješenja. Autor bi mogao
naginjati ka konzervativnim idejama.
Upotreba: Taj sudija naginje ka liberalnoj politici. (Taj sudija favorizira liberalnu politiku, i
prema tome debatanti se trebaju prilagoditi tome.)
Vidi također: PRISTRAN, PRESUMPCIJA (18. i 19. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač:
Napad i odbrana:
Vidi: POBIJANJE, OPOVRGAVANJE (13. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National
Nasljedni stav
Definicija: Stavovi onih odgovornih za trenutne programe i politike koji sprečavaju ili
pomažu rješenje problema ili postignuće prednosti.
Primjer: Mini debata o nasljednom stavu.
Afirmacija: Trenutna administracija je protiv promjene lokacije izraelske ambasade, i
čini diplomatske napore beskorisnim.
Negacija: Trenutna administracija čini realistične napore da ubijedi Izrael da riješi
pitanje lokacije ambasade. Ovo je najbolji diplomatski napor koji Amerika može
napraviti.
Upotreba: Oni su koristili nasljedni stav. (Umjesto rasprave o zakonima, programima ili
politikama kao glavnom naglasku njihovog naslijeđa, koristili su stavove vlade.)
Vidi također: NASLIJEĐE, STRUKTURALNO NASLIJEĐE. (13. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim
Odgovor
Definicija: Reakcija na pitanja ili sprotstavljene argumenete.
Primjer: Tokom unakrsnog ispitivanja, ispitivač može pitati „Da li je sloboda važnija od
života?“. Odgovor bi mogao biti „Može biti kada ljudi imaju vrlo malo slobode.“. Tokom
govora, govornik bi mogao odgovoriti protivnikovim argumentima „Imam dva odgovora
na argumente moga protivnika. Prvo, Program poslova ne bi koštao toliko. Procjene
313
pokazuju da bi koštao samo 8 milijardi $. Drugo, dugoročno štedi novac jer skida ljude sa
socijalne pomoći.“
Upotreba: Imala je vrlo dobre odgovore na taj argument. (Imala je dobru reakciju na taj
argument.) Njihovi odgovori u unakrsnom ispitivanju su bili vrlo loši. (Njihove reakcije na
pitanja u unakrsnom ispitivanju su slaba.)
Vidi također: UNAKRSNO ISPITIVANJE, REAKCIJA (9. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson;
Pobjednička greška
Definicija: Poduprijeti argument pokazivanjem da se svi ostali slažu sa argumentom.
Primjer: Smrtna kazna je očigledno dobra pošto ankete pokazuju da je većina Amerikanaca
podržava.
Upotreba: Afirmacijski argument koji pokazuje da ljudi podupiru Ujedinjene Nacije je
pobjednička greška. (Afirmacija se oslanja na popularno mišljenje umjesto na čvrste dokaze i
logičke argumente da podupru Ujedinjene Nacije.)
Sinonim: AD POPULUM GREŠKA
Vidi također: GREŠKA (17. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina
izdavanja: 1996.)
Popraviti, poboljšati, promijeniti

Definicija: Promjena u planu ili slučaju/kejsu napravljena nakon što je plan ili slučaj/kejs
prezentovan.
Primjer: Afirmacija prezentuje plan koji će finansirati porez na benzin i dobit. Onda, nakon
što negacija prezentira nedostatke protiv poreza na benzin, afirmacija mijenja plan
finansiranjem plana samo uz porez na dobit.
Upotreba: Mi mijenjamo naš plan tako što smo se riješili argumenta privatnosti. (Da bismo
izbjegli korištenje vrijednosnih prigovora, mi više ne podupiremo argument privatnosti.) Mi
mijenjamo naš plan. (U prvom afirmativnom govoru opovrgavanja mi smo promijenili naš plan.)
Vidi također: DISKO, RASIJEĆI (8. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani;
Potpora/podupirač
Definicija: Podrška za opravdanost argumenta; podrška koja pokazuje da dokaz potvrđuje
tvrdnju.
Primjer: Dokaz: Mnogi zatvori su stariji od pedeset godina i u zapuštenom stanju.
Opravdanje: Pošto su zatvori u zapuštenom stanju treba im popravka.
Potpora: Jer bi bez popravke sigurnosni rizici narasli.
Tvrdnja: Prema tome zatvorima preba popravka.
Upotreba: Koja je potpora tog argumenta? (Šta dokazuje da ste dobro poduprli vaš
argument?)
Vidi također: TVRDNJA, DOKAZ, TOLUMN MODEL ARGUMENTA, OPRAVDANOST
(15. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Prednost
Definicija: Razlog za pokretanje akcije; pokazivanje plana koji će ponuditi beneficiju.
Prednost obično uključuje važnost, inherentnost/nasljednost, i solventnost/rješivost.
Primjer: Afirmacija bi mogla uvjeravati da bi plan za povećanje kontrole zagađenja mogao
dobiti sljedeće prednosti:
314
Sprave za kontrolu zagađenja bi spasile živote.

A. (Važnost) Zagađenje ubija mnogo ljudi.
B. (Inherentnost/nasljednost) Trenutna kontrola zagađenja je neadekvatna.
C. (Solventnost/rješivost) Kontrola zagađenja bi spriječila smrtnost.
Upotreba: Koristili smo prednost ljudskih prava. (Mi smo dokazivali da bi naš plan smanjio
kršenja ljudskih prava.) Pokazali smo da bi nedostatak bio prednost našem planu.
(Pokazali smo da bi naš plan dobio beneficiju, prednost – a ne nedostatak kako su naši
protivnici tvrdili.)
Vidi također: BENEFICIJA, NEDOSTATAK, NASLIJEĐE, PLAN, ZNAČAJ, RJEŠIVOST. (4.
Pretpostavka
Definicija: Nedokazana premisa argumenta; ono za što argument pretpostavlja da je tačno
da bi njegov zaklučak bio validan.; Tvrdnja
Primjer: Ako osoba iznese da radio može ubiti čovjeka električnim udarom, ta osoba
pretpostavlja da radio ima dovoljno električne struje da može izazvati smrtonosan električni
udar.
Upotreba: Da li vaš argument pretpostavlja da kompanije neće napustiti zemlju? (Zar vaš
argument ne pretpostavlja da komapanije neće napustiti zemlju?)
Vidi također: ENTIMEMA, PREMISA, PRESUMPCIJA, SILOGIZAM (13. strana NTC's Dictonary of
Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Pristrasnost, pristrasan
Definicija: Favoriziranje prema jednoj strani ili prema jednom stavu ili temi zbog razloga
koji nisu povezani sa logičkim argumentom; Izvorno favorizovanje zbog podijeljenog
interesa.
Primjer: Pristrasan sudija glasa za određeni tim bez obzira na sve. Glasnogovornik tvornice
duhana koji tvrdi da cigarete ne uzrokuju rak bi bio pristrasan jer je plaćen za iznošenje
takvih tvrdnji.
Upotreba: taj sudija je pristrasan. (Sudija je nefer i glasa za timove koje voli, umjesto da glasanje
bazira na argumentima koje prezentuju timovi.) Izvor je pristrasan (Izvor je iznio ovaj argumen
jer on/ona imaju ličnu dobit od toga.)
Vidi također: NAGINJATI KA, INTEREVNCIJA (19. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač:
Publika
Definicija: Osoba ili osobe koje slušaju govornike u debati.
Primjer: Sudija i bilo koji drugi posmatrači debate su publika.
Upotreba: Adaptirali smo se publici. (Prezentovali smo naše argumente na način koji je bio
povoljan ljudima koji su slušali debatu.)
Vidi također: ANALIZA PUBLIKE, KRITIKA, SUDIJA (14. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson;
Sigurnost
Definicija: Sigurno prezentovati argumente bez nepristojnosto.
Primjer: Deana prezentira svoje argumente samouvjereno, bila je u stanju iznijeti stav, i još
uvijek je uljudna. Ona je sigurna.
315
Vidi također: AGRESIVAN (12. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani;
Staviti mamac oponentu

Definicija: Namamiti oponenta da iznese argument koji je moguće lako pobiti.
Primjer: Debatant Y može staviti mamac oponentu tako što će pritisnuti oponenta da se složi
sa smanjenjem vojnog trošenja. Debatant Y onda može koristiti argumente pripremljene
unaprijed, a koji govore da je smanjenje u vojnom trošenju loše.
Upotreba: Oni nas pokušavaju namamiti. (Oni nas pokušavaju nagovoriti da iznesemo argument
koji mogu lako pobiti.)
Vidi također: ODVRAĆANJE PAŽJE, ODJELJIVANJE, KOSTUR (16. strana NTC's Dictonary of Debate:
Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina izdavanja: 1996.)
Tvrdnja
Definicija: Izjava ili argument bez primjetne podrške.
Primjer: „Avioni su opasni“ je tvrdnja dok se ne podupre.
Upotreba: Oni su uporno tvrdili da bi njihov plan riješio. (Oni su tvrdili kroz debatu da bi
njihov plan riješio problem i bez dokazivanja.)
Vidi također: ZAHTJEV (12. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani; Godina
izdavanja: 1996.)
Vjerovanje
Definicija: Stavovi, ideje ili mišljenja sa kojima se neko slaže.
Primjer: Dva vjerovanja su „Slažem se da bi autoput trebalo proširiti“ i „Mislim da je
pomaganje siromašnima dobra ideja.
Vidi također: APELACIJA, ANALIZA PUBLIKE, MIŠLJENJE, PATOS, PRESUMPCIJA (18.
Zastupnik, zastupati
Definicija: (imenica) Osoba koja pokušava uvjeriti druge da se slože sa gledištem. (glagol)
Pokušati uvjeriti druge da se slože sa mišljenjem.
Primjer: Debatanti su zastupnici (imenica) zato što pokušavaju uvjeriti sudije. Debatanti
zastupaju (glagol) nove politike i vrijednosti kada pokušavaju uvjeriti sudije.
Upotreba: Mi zastupamo nacionalni program zdravstvenog osiguranja. (Mi podupiremo i
pozivamo i vas da poduprete program nacionalnog zdravstvenog osiguranja.)
Vidi također: dokazivati, diskutirati... (4. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook
Teret afirmacije
Definicija: Obaveza afirmacijskog tima da na kraju debate prezentira slučaj na način koji je
sudiji dovoljno ubjedljiv da glasa za afirmaciju.
Primjer: Sudija će glasati za afirmaciju ako afirmacija pokaže da će njihov plan spasiti 250
života. Pokazati da plan spašava 250 života je teret afirmacije.
Vidi također: TERET DOKAZIVANJA, TERET OPOVRGAVANJA, TERET ODGOVORA,
TERET NEGACIJE, PRESUMPCIJA (25. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook
316
Teret odgovora
Definicija: Obaveza solidne reakcije na argumente oponenta.
Primjer: Debatant koji podnosi svoj teret odgovora bi mogao reći „U B tački njihovog slučaja,
afirmacija je tvrdila da bi nuklearne elektrane povećale proizvodnju energije. Imam dva
argumenta. Prvo, nuklearne elektrane proizvode malo energije. Prema...“
Upotreba: Afirmacija nije podnijela svoj teret odgovora na prigovor vrijednosti. (Afirmacija
nije ponudila solidne odgovore kao reakciju na prigovor vrijednosti.)
Sinonimi: TERET KRETANJA NAPRIJED, TERET POBIJANJA
Vidi također: TERET DOKAZIVANJA, TERET OPOVRGAVANJA, TERET AFIRMACIJE,
TERET NEGACIJE, ODBRANA (24. i 25. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook
Teret komunikacije
Definicija: Obaveza da se jasno izraze argumenti i stavovi.
Primjer: Prebrz ili nejasan govor sudiji predstavlja promašaj u teretu komunikacije.
Debatanti koji govore na prijatan i razumljiv način dobro podnose svoj teret komunikacije.
Vidi također: KOMUNIKACIJA, ISPORUKA, STIL (23. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson;
Teret kretanja naprijed

Definicija: Proces zadovoljenja nečijeg tereta odgovaranja.
Vidi: TERET ODGOVORA (23. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook Compani;
Teret negacije
Definicija: Obaveza negacijskog tima da na kraju debate prezentira slučaj na način koji je
sudiji dovoljno ubjedljiv da glasa za negaciju.
Primjer: Sudija će glasati za negaciju ako negacija pokaže da je trenutni sistem superiorniji
afirmacijskom planu. Teret negacije je onda da pokaže da je trenutni sistem superiorniji.
Vidi također: DOKAZIVANJA, TERET OPOVRGAVANJA, TERET ODGOVORA, TERET
AFIRMACIJE, PRESUMPCIJA (25. strana NTC's Dictonary of Debate: Jim Hanson; Izdavač: National Textbook
317
„Možda ja griješim, možda ste vi u pravu, ali samo

zajedničkim nastojanjem možemo riješiti problem.“
Karl Popper
318

Radionice Za COZ

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Radionice Za COZ

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SANJA VLAISAVLJEVIĆ

„Ova publikacija je rezultat projekta

Naslovna strana i DTP:

Debatanti istražuju: za i protiv ................................................................................................................... 3

RADIONICA: Priča sa krokodilske rijeke ........................................................................................... 245

DEBATANTI ISTRAŽUJU: ZA I PROTIV

KRITERIJ: Dobrobit društva

A1: Mediji se fokusiraju samo na sam incident vršnjačkog nasilja

A2: Mediji ne iskorištavaju svoj uticaj na djecu i odrasle na valjan način.

KRITERIJ: Dobrobit društva

 MALOLJETNI PRESTUPNIK: Počinilac kaznenog djela ili prekršaja u dobi u kojoj

A1: Jedna od uloga medija je da utiču na javnost

A2: Zabranjeno je promovisanje maloljetnih lica u medijima

KRITERIJ: Dobrobit društva

PROBLEM: Velika stopa maloljetničkog prestuništva i nasilništva u BiH

A1: Vršnjačko nasilje i maloljetničko prestupništvo izmiču kontroli

A3: Posljedice vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva su velike i ozbiljne

prihvatljiv za obavljanje od strane maloljetnika. U slučaju vršnjačkog nasilja određivanje

KRITERIJ: Dobrobit društva

PROBLEM: Velika stopa maloljetničkog prestuništva i nasilništva u BiH

A1. Društveno koristan rad neće dovesti do smanjenja maloljetnog prestupništva i

A2: Po pitanju maloljetnog prestupništva i nasilja već se radi dovoljno.

TEZA: Debatni klubovi u BiH trebaju da kreiraju trogodišnju strategiju

KRITERIJ: Liječimo uzroke, a ne posljedice

UZROK: Brojna istraživanja pokazuju da

Neki od ciljeva CKD-a su:

Upravo zbog toga CKD treba da se uključi u

KAKO: CKD trenutno broji 39 debatnih klubova

A1. Debatni klubovi se već bave vršnjačkim nasiljem

A2. Debatni klubovi su dio vaspitno – obrazovnog sistema

A3. Velika stopa vršnjačkog nasilja u školama

TEZA: Aktuelne politike i preventivne aktivnosti u školama uspješno doprinose

KRITERIJ: Stvaranje sigurnije i ljepše atmosfere za učenike

A1. Uočen pad stope vršnjačkog nasilja

A2. Uloga nevladinih organizacija

A3. Doprinos razvoju sporta

KRITERIJ: Stvaranje sigurnije i ljepše

A1. Vršnjačko nasilje u školama je i dalje u porastu

TEZA: Preventivne aktivnosti rodno zasnovanog nasilja u školama i omladniskim

KRITERIJ: Zdravo i sigurno društvo

A2. Nasilje nad vršnjacima je u opadanju

KRITERIJ: Zdravo i sigurno društvo

A1. Rodino zasnovano nasilje je sve češći oblik nasilja

ŠKOLA: MSŠ Srebrenik

KRITERIJ: Pravilan poredak prioriteta medija.

Danas je poredak prioriteta u medijima savim poremećen jer su se mediji okrenuli

A 1 : Mediji su fokusirani ka komercijalizaciji i prodaji, više nego ka podizanju svijesti o

i uopšte se problem maloljetničkog prestupništva nepotrebno dramatizuje. Istraživanje

A2 : Nepostojanje objektivnosti novinara

A3: Neprikladan način pisanja i slanja vijesti u javnost

faktore rizika i zaštitne faktore, mediji su skloniji izvještavanju o "devijantnosti"

KRITERIJ: Mediji objektivno pišu o vršnjačkom nasilju i prestupništvu, međutim javnost je

A1: Mediji štite zakonom propisanu privatnost maloljetnika!

inicijale, ali ne otkriva identitet maloljetnika"

A2: Javnost svjesno ignorira problem maloljetničkog prestupništva i nasilništva!

TEZA: Aktuelne politike i preventivne aktivnosti u školama uspješno doprinose

KRITERIJ: Niža stopa vršnjačkog nasilja

 Nasilje-Svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću

A1: Škola kao odgojna ustanova pozitivno

A2: Nevladine organizacije sa kojima škola sarađuje uspješno preveniraju vršnjačko

A3: Učenike koji pokazuju znakove delikventnog ponašanja uključiti u vannastavne

KRITERIJ: Vraćanje školi status odgojne ustanove.

 Nasilje-Svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću