Mjesto odravanja:

O metodi konanih elemenata

Metoda konanih elemenata je numerika metoda koja je
nezaobilazna u analizi inenjerskih konstrukcija. Primjenjuje se u
mehanici deformabilnih tijela za rjeavanje statikih i dinamikih
problema i jednako tako za rjeavanje opih problema polja kao
to su proraun, temperaturnih polja, proraun strujanja te
analiza elektromagnetskih polja. Ta metoda je priblina, pa svaki
njezin korisnik treba imati na umu da su dobivena rjeenja
priblina, a realne proraunske vrijednosti mogue je postii
samo pravilnim izborom proraunskog modela i uz pravilno
odabrane konane elemente koji su u mogunosti opisati realni
fizikalni proces. Da bi to bilo mogue, potrebno je razumjeti
fizikalno ponaanje konstrukcije koja se analizira te poznavati
teorijsku osnovu konanih elemenata, a na taj nain i ogranienja
njihove primjene. Osim toga, korisnik mora biti u stanju
dobivene rezultate kritiki analizirati. U protivnom, rjeenja
dobivena pomou raspoloivih programskih paketa mogu biti
pogrena, to moe, na primjer pri analizi konstrukcija, dovesti
do pogrene procjene stanja naprezanja i deformacije, a to moe
ugroziti vrstou i stabilnost konstrukcije.

Centar za transfer tehnologije

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za mehaniku i vrstou

Laboratorij za numeriku mehaniku

Primjena metode
konanih elemenata za
analizu konstrukcija

Svrha seminara

Voditelji:

Namjera je upoznati polaznike seminara s teorijskim osnovama

metode konanih elemenata te njenom primjenom za rjeavanje
inenjerskih problema. Prikazat e se numeriki algoritmi koji se
najee primjenjuju u analizi konstrukcija. Osim linearnih
problema, dat e se kratki osvrt na sloenije nelinearne
formulacije. Posebna pozornost usmjerit e se na greke koje se
javljaju pri analizi konstrukcija. Prikazat e se rjeavanje
konkretnih inenjerskih problema. Seminar je prvenstveno
namijenjen inenjerima u praksi koji se slue ovom numerikom
metodom, kao i svima koji ju ele rabiti i nauiti. Poeljno je da
polaznici poznaju osnove mehanike deformabilnih tijela.

Jurica Sori i Zdenko Tonkovi

17. - 19. rujna 2014.

Modeliranje pukotine u konstrukcijskoj komponenti

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ivana Luia 5, Zagreb

Plava dvorana, FSB Istok
Vrijeme odravanja:
17. - 19. rujna 2014.
Kotizacija:
2950,00 kn + PDV
Uplauje se na iro raun Ctt-a:
Zagrebaka banka: IBAN HR762360000-1101430801
OIB 81725143201
Svrha doznake: Konani elementi
Poziv na broj: 1403
Uplate izvan Republike Hrvatske:
Zagrebaka banka, Savska cesta 66, 10000 Zagreb
Account number: 2100036681
SWIFT: ZABAHR2X
IBAN: HR7623600001101430801
Prijava uz kopiju uplatnice do 8. rujna 2014.
e-mail: melita.zrilic@fsb.hr
fax: +385 1 6118 710
Za sve dodatne informacije obratiti se Meliti Zrili na:
tel: +385 1 6168 567
e-mail: melita.zrilic@fsb.hr
Centar za transfer tehnologije
Ivana Luia 5, 10000 Zagreb
www.ctt.fsb.hr

Seminar je ukljuen u plan strunog usavravanja Hrvatske

komore inenjera strojarstva. Sudjelovanje nosi 24 boda.

Deformiranje apsorbera mehanike energije

Srijeda, 17. rujna 2014.

FORMULACIJA I PRIMJENA METODE KONANIH ELEMENATA

9:00 - 10:30
Jurica Sori
TEORIJSKE OSNOVE KONANIH ELEMENATA
O numerikim metodama modeliranja konstrukcija. Rezidualna i varijacijska
formulacija metode konanih elemenata. Globalna jednadba konanih
elemenata. Postavljanje rubnih uvjeta.

10:30 - 11:00 pauza za kavu

11:00 - 12:30
Jurica Sori,Tomislav Jarak
PREGLED OSNOVNIH KONANIH ELEMENATA ZA ANALIZU
KONSTRUKCIJA
Prikaz osnovnih relacija u metodi konanih elemenata. Jednodimenzijski
konani elementi. Konani elementi za dvodimenzijsku analizu. Konani
elementi za trodimenzijsku analizu. Osnosimetrini konani elementi.
Izoparametarska formulacija konanih elemenata.

12:30 - 14:00 pauza za ruak

14:00 - 14:45
Jurica Sori
PREGLED OSNOVNIH KONANIH ELEMENATA ZA ANALIZU
KONSTRUKCIJA
Konani elementi za rjeavanje problema savijanja ploa. Konani elementi
za analizu ljuskastih konstrukcija.

14:45 - 15:30
Jurica Sori
GREKE PRI PRIMJENI METODE KONANIH ELEMENATA
Konvergencija rjeenja. O izvorima greaka. Procjena tonosti rjeenja.
Valjanost mree i adaptivno umreavanje.

15:30 - 16:00 pauza za kavu

16:00 - 16:45
Jurica Sori
GREKE PRI PRIMJENI METODE KONANIH ELEMENATA
Podmodeliranje. Pojava Locking-a (shear locking, thickness locking, volume
locking). O numerikoj integraciji. Hourglasing.

etvrtak, 18. rujna 2014.

NAPREDNI NUMERIKI ALGORITMI

9:00 - 10:30
Zdenko Tonkovi
RJEAVANJE PROBLEMA DINAMIKE I PRIJENOSA TOPLINE
Dinamiki problemi (vlastite frekvencije, modeliranje priguenja, modalne
jednadbe, analiza harmonijskih vibracija, analiza tranzijentnih vibracija).
Toplinski problemi (osnovne jednadbe provoenja topline, stacionarno
provoenje, nestacionarno provoenje, analiza toplinskih naprezanja).

10:30 - 11:00 pauza za kavu

11:00 - 12:30
Jurica Sori
RJEAVANJE NELINEARNIH PROBLEMA
Geometrijska nelinearnost. Problemi linearne i nelinearne stabilnosti.
Problemi elastoplastinosti.

12:30 - 14:00 pauza za ruak

14:00 - 15:30
Zdenko Tonkovi, Ivica Skozrit
RJEAVANJE PROBLEMA MEHANIKE LOMA
Osnovni principi linearno elastine i elastoplastine mehanike loma.
Mehanizmi duktilnog i krhkog loma. Eksperimentalni podaci. Metoda
konanih elemenata u mehanici loma. Odreivanje parametara mehanike
loma. Modeliranje pukotine.

15:30 - 16:00 pauza za kavu

16:00 - 16:45
Zdenko Tonkovi, Ivica Skozrit
PROCJENA CJELOVITOSTI (INTEGRITETA) KONSTRUKCIJE
Odreivanje doputenog optereenja konstrukcije. Norme za procjenu
cjelovitosti konstrukcije. FAD i CDF metoda. Uloga metode konanih
elemenata u normama. Odreivanje parametara mehanike loma i optereenja
plastinog kolapsa.

Petak, 19. rujna 2014.

RJEAVANJE KONKRETNIH INENJERSKIH PROBLEMA

9:00 - 10:30
Zdenko Tonkovi, Ivica Skozrit, Tomislav Lesiar
RJEAVANJE PROBLEMA ZAMORA KONSTRUKCIJE
Visokocikliki zamor. Niskocikliki zamor. Modeliranje iniciranja i rasta
pukotine. ivotni vijek konstrukcije. Modeliranje procesa puzanja. Analiza
pukotina u polimernim materijalima. Primjeri.

10:30 - 11:00 pauza za kavu

11:00 - 11:45
Zdenko Tonkovi, Ivica Skozrit, Tomislav Lesiar
MODELIRANJE MEHANIKIH VEZA U SKLOPOVIMA
Openito o mehanikim vezama. Modeliranje zavarenog i vijanog spoja.
Problemi kontakta. Virtualni elementi. Primjeri.

11:45 - 12:30
Zdenko Tonkovi, Ivica Skozrit
PROCJENA CJELOVITOSTI TLANIH POSUDA
Primjena API 579 norme. Dijagram procjene loma. Numerika analiza.
Tehnika podmodeliranja.

Predavai:
Dr. sc. Jurica Sori, redoviti profesor, jurica.soric@fsb.hr
Dr. sc. Zdenko Tonkovi, redoviti profesor, ztonkov@fsb.hr
Dr. sc. Ivica Skozrit, vii asistent, ivica.skozrit@fsb.hr
Tomislav Lesiar, mag. ing., asistent, tomislav.lesicar@fsb.hr
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Katedra za mehaniku i vrstou

Laboratorij za numeriku mehaniku

Ivana Luia 5, 10000 Zagreb
Vie informacija o predavaima nalazi se na web-adresi:

www.fsb.hr/lnm.
U kotizaciju je ukljueno:
Kava i sokovi za vrijeme pauze, ruak u studentskom restoranu.
Podloge za predavanja koje sadre kopije slajdova.

Preporuena literatura:
1. J., Sori: Metoda konanih elemenata, Golden marketing, Zagreb
2004.
2. K-J. Bathe: Finite Element Procedures, Prentice Hall, New Jersey
1996.
3. O.C., Zienkiewicz, R.L., Taylor: The Finite Element Method,
Sixth edition, Vol 1., Vol 2. Butterworth-Heinemann, Oxford
2005.
4. T.L., Anderson: Fracture Mechanics: Fundamentals &
Applications, Third Edition, CRC Press, Boca Raton, 2005.

12:30 - 14:00 pauza za ruak

14:00 - 14:45
Igor Karaj, Ivica Skozrit
RJEAVANJE PROBLEMA SUDARA (CRASH).
Modeliranje procesa deformiranja. Izraunavanje apsorpcijske energije.

14:45 - 15:30
Zdenko Tonkovi, Igor Karaj
MODELIRANJE PROCESA ZAVARIVANJA.
Unos topline. Sekvencijalna analiza. Tehnika raanja elemenata.

15:30 - 16:00 pauza za kavu

16:00 - 16:45
J. Sori, Z. Tonkovi, T. Jarak, E. Mareni, T. Lesiar
NOVI TRENDOVI RAZVOJA NUMERIKIH METODA
Bezmrene (Meshless) numerike metode. Vierazinsko (Multiscale)
modeliranje heterogenih materijala. Modeliranje deformiranja od makro do
nanorazine. Modeliranje prijelaza s atomistikog modela na makrorazinu.

16:45 - 17:30 Rasprava i kritiki osvrt na predavanja.

17:30 - 18:00 Podjela potvrda o sudjelovanju na seminaru.

Proraun nosaa motora