Odgovori 2014

MATERIJAL ZA PRIPREMU I TESTA dio graevinska mehanizacija
1. Definicija uinka maine i glavne grupe uticajnih faktora ..

- Pod uinkom ili kapacitetom podrazumijeva se proizvodnja u jedinici vremena (po jednom
satu, smjeni..), izraena zapreminski, teinski ili po komadu u zavisnosti od prirode
proizvodnje.
Glavne gurpe uticajnih faktora su :
- Konstruktivne osobine maina i ureaja
- Karakter graevinske proizvodnje
- Uslovi rada
- Reim koritenja radnog vremena
2. Izbor mehaniziranog sredstva u cilju efikasnog graenja
Efikasan izbor mora da zadovolji niz tehnikih i eksploatacionih uslova i odreenih pokazatelja.
To su prije svega oni uvjeti i evidentni parametri koji garantuju kvalitet programskog rjeenja:
1.Osnovni uvjeti pri konstruiranju i eksploataciji izbornog mehaniziranog sredstva:
-tehniki zahtjevi
-tehnoloki zahtjevi
-ekonomski zahtjevi
-sigurnost pri radu kod eksploatacije stroja
2.Uloga i znaaj osnovnih tehnikih parametara mehaniziranih sredstava:
-konstruktivno-tehniki parametri ( npr zapremina korpe,duina noa,sila vue )
-eksploataciono-tehniki parametri ( one veliine od kojih zavisi odreeni radni proces,razni
otpori i slino )
3. Sredstva za transport po terenu, na cestama vrste (nabrojati ili blok ema) i
zajednike karakteristike
Karakteristike sredstava za spoljni transport (on the road)

Odnosi se na na prijevoz:
- ljudi (autobusi, kombibusi, kombinirana vozila: 6 ljudi + 1-2t tereta)

- rasutih tereta: kamenog agregata, zemlje, kamena, opeke, asfaltne mase i sl.(kamioni kiperi);
cementa, hidratiziranog krea (silo-kamioni / cisterne)
- tenosti: vode, nafte; tenog bitumena (cisterne)
- svjeeg betona (automjealice)
- specijalnih tereta (auto-vozovi, kamioni s prikolicom /sve rjee/, kontejnerski kamioni)
- opih tereta (kamioni sanduari), bez i sa hidr. mehanizmom za samoistovar/utovar
Uslovi za primjenu sredstava transporta na javnim putevima:
- gabariti (max2,5x4,0x16,0m)
- osovinski pritisak max. 82kN
- tokovi pneumatski (p=0,8MPa)
- brzina max. 60 km/h (iznimno 80 km/h),
- potrebni svi signalno sigurnosni sistemi i oprema za sudjelovanje u javnom saobraaju
(Sredstva koja ne zadovoljavaju ove uvjete, moraju se kao teret transportovati na gradilite
emu se esto rastavljanju na glavne sklopove).
Osnovne odlike:
- meke-njenije konstrukcije (zbog povoljnijih uslova rada),
- instalirana snaga pogonskog motora 10-20 kW/t mase
- pneumatici visokog pritiska (uski)
- mogunost savlaivanja malih uzdunih nagiba.
4. Kamioni samoistresai kiperi (detaljno: namjena, karakteristike.)
Tipini predstavnik kamionskog transporta rasutih tereta je kiper. To je vozilo poznato po
osobini samoistovara (gravitacijski, hidraulikim podizanjem koa) to se smatra znaajnom
uinkovitou, jer osim znatno smanjenog vremena istovara tereta iskljuuje potrebu
angairanja fizike radne snage.
Kiperi imaju mogunost istovara tereta kroz dno, preko zadnjeg dijela i bono. Koriste se kod
izrade linijskih objekata niskogradnje i hidrogradnje. Od kamiona se razlikuje po obliku i
zapremini koa koja se kree u granicama od 7 m3 do 200 m3, te po osobini samoistovara.
Kipere moemo podijeliti na dvije vrste: samostalni (od dvije do pet osovina) i kiperi koje ine
skup vozila (kamion i prikolica).
Najvea doputena masa (NDM, masa vozila sa nosivosti vozila) za dvoosovinski NDM=18 t,
za troosovinski NDM=25-26 t, za etvoroosovinski NDM=31-32 t i za petoroosoviniski
NDM=40 t.
Praktini uinak kamiona kipera:
Up=ki*U [m3/h] ili [t/h]
ki=ko=kog*krv
Ut=nc*Qc
nc=60/tc
Qc=q*kpu (q konstruktivni obujam sanduka kipera)
5. Nain odreivanja vremena putovanja u ciklusu kamiona i glavni utIcajni faktori.
Vrijeme putovanja ( vonje) u ciklusu kamiona je omjer udaljenosti (l) koja se prelazi u odlasku
i na povratku i prosjene brzine vonje (vpun, v praz) ,gdje se moe uvrstiti i srednja brzina od
punog i praznog vozila (vsr) u raunanje vremena jednog ciklusa (TcTv):
TcTv=
+tis+t man= ncusxTcUs +
+tis +t m
Glavni uticajni faktori na vrijeme putovanja su osim vune snage, tj. snage motora i teine
tereta, uticaja ima i put kretanja duina dionice, stanje povrine prometnice, njen nagib,
nadmorska visina, kao i temperatura zraka, mogue zadravanje u vonji uraunava se
paualno, najjednostavnije kao odreeni postotak njenog trajanja , vrijeme pranjenja sanduka
samoistovarnih vozila najee je od 0,5 do 0,7 min (maksim. 3 min), a vrijeme manevara od
0,3 do 0,5 min (maksim. 5 min).
Tc vrijeme ciklusa;
qTv zapremina koa;
kpu koeficijent punjenja;
Up planski uinak;
Vpun brzina s teretom;
vpraz brzina bez tereta;
tzv vrijeme zadravanja u vonji;
tis -vrijeme istovara;
tman vrijeme manevara;
ncus norma as;
vsr srednaj brzina;
l duina dionice.
6. Silo-kamioni za prevoz prakastih tereta (detaljno: namjena, karakteristike...)
HISTORIJAT - pojava uvjetovana masovnim prijevozom cementa: da bi se izbjegli tokovi
pakovanja i ubrzao utovar/istovar . U osnovi radi se o kamionu sa kazanima-rezervoarima
montiranim na asiju. Tehniki preduvjet je primjena tzv. pneumatskog transporta (Fulerpumpe, pneumatski kazani itd.). Trend razvoja: prijevozne jedinice sa sve veim zapreminama
NAMJENA - prijevoz prakastih tereta cementa, hidratiziranog krea, filera (kamenog
brana).
KONSTRUKCIJA
- nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i rezervoara: jedan
cilindrini ili vie krukastih.
- mobilni dio: tokovi
- pogon, transmisija: dizel motori: mehanika (kretanje),
- poseban sklop: motor+kompresor i fleksibilni cjevovod (80-100mm), za pneumatski
transport (istovar/pranjenje) cisterne (Fuler-pumpa, pneumatski kazan, aeracioni lijeb)
- radni organ: rezervoar Q=20-40 tona
TEHNIKE KARAKTERISTIKE
- snaga: 150-400kW
- brzine (kretanja-putovanja, radne brzine): max 60 (80) km/h
- sistem upravljanja (komande): mehaniki/hidrauliki
FUNKCIONIRANJE I NAIN PRIMJENE
- priprema za rad - predradnje i start: opi pregled: gume, ulje, gorivo,voda, ukljuivanje
motora i zagrijavanje do radne temperature, provjera rada konica; PROVJERA
PNEUMATSKOG TRANSPORTA
- rad (sheme djelovanja): ciklus=tura: utovar-prijevoz -pranjenje-povratna vonja.(Utovar se
vri direktno iz silosa u tvornici, preko gornjih otvora; PANJA: problem praine!
Pranjenje direktno u eline silose: kapaciteta 100, 200, 500t)
- zavrne radnje i iskljuivanje: ienje/otpraivanje cisterne i vozila, pregled ulja, goriva,
tokova/guma
SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE
- predvidjeti dovoljan radni prostor za manevriranje na utovarnom i istovarnom mjestu: tvrda
podloga, min. odstojanje od silosa 5m
PRORAUNA UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE
- osnovni obrazac: UT=V*t/Tc; Tc=tu + tvst + ti + tvbt + tm
- tu = V/usUp ovisi o tehnikim mogunostima tvornice (silosa)
- tvst = L/srvvst
- tvbt = L/srvvbt
- ti = ovisi o uinku sistema pneumatskog transporta (20-200 t/h) tm = 2x(2min) zbog veeg
manevriranja
- UP =UT*Kn*Kv (analogno kiper-kamionima)
- utroak pogonske energije: E= (N/ )*Kas*gsp; Kas=0,5-0,7; gsp= 0,15-0,22 kg/kW*h (za
dizel motore)
PRIPADNOST SASTAVU MAINA
- samostalnost / ovisnost o drugim mainama: ovisnost od naina i sredstva za punjenje
- poloaj u lancu za izvrenje radova 1. PUNJENJE, 2. TRANSPORT, 3. PRANJENJE
7. Sredstva za prijevoz tenosti - cisterne (detaljno: namjena, karakteristike.)
NAMJENA - prijevoz tenosti : vode, nafte (goriva) specijalne cisterne za prijevoz
bitumena.
Odgovarajui na specifine zahtjeve koje namee prijevoz tekuih produkata auto-cisterne za
vodu nude mnoge svjetske kompanije, jer ovo vozilo svojim pristupom i koritenjem zauzima
posebno mjesto u svijetu sabirnodostavnog poslovanja, to je narav prevoenja robe takva da
vozilo mora odgovarati nekim nunim preduvjetima. U ovoj su kategoriji najbitnije osobine utovarni kapacitet i kompaktnost- vode. Prijevoz goriva javnim cestama predstavlja vrlo
odgovornu aktivnost na relaciji: producirana roba - gradilite. Obzirom da je u pitanju opasan
(i zapaljiv) teret, mora se voditi rauna sve od poetne destinacije - rafinerije (a), otpreme
produkta (b) do krajnjeg korisnika - zavrne destinacije (c).
Snaga: 150-300kW
Brzine (kretanja-putovanja, radne brzine): max 60 (80) km/h
Sistem upravljanja (komande): mehaniki/hidrauliki
Priprema za rad - predradnje i start: opi pregled: gume, ulje,gorivo,voda, ukljuivanje motora
i zagrijavanje do radne temperature, provjera rada konica; provjera nivoa rezervoara i rada
pumpe za pranjenje i mjeraa protoka.
Rad (sheme djelovanja): ciklus=tura: punjenje/ tankiranje prijevoz- pranjenje-povratna
vonja. (Punjenje se vri direktno iz snabdjevakog sistema. Pranjenje ili u eline silose, ili
(kod goriva) u rezervoare pojedinih mainapotroaa) zavrne radnje i iskljuivanje: ienje
cisterne i vozila,pregled ulja, goriva, tokova/guma;provjera nivoa rezervoara tenosti.
8. Sredstva za prevoz svjeeg betona automjealice (detaljno).
Betonska mjeavina s' obzirom na komponentni sastav: granulat cement voda te mogue
potrebni plastifikatori w/c faktora vieg od 0,45 prevozi se od tzv. tvornice betona odnosno
betonare specijalno osiguranim motornim vozilom automjealicom, u narodu poznatom
kao mikser vozilo.
Osnovicu automjealice miksera ini bubanj sa volumenom 3,0 11,0 m3 svjee betonske
mjeavine. Bubanj je smjeten na asiju teretnog vozila s 3 4 osovine.
Osim bubnja kao kljunog dijela miksera, potrebno je istaknuti: lijevak za punjenje i lijevak
za pranjenje bubnja, spremnik za vodu koji tijekom vonje na javnoj cesti odnosno predvienoj
destinaciji prijevoza osigurava plastinost i ugradljivost na predmetnom objektu graenja.
Nove konstrukcije automjealica nude rjeenja sa dodatnom opremom tzv.crpkom za beton,
pri emu se izravno iz bubnja mjealice do mjesta ugradbe manipulira sa betonskom
mjeavinom.
9. Sredstva za prevoz specijalnih tereta - autovozovi /trejleri, 'labudice'/ (detaljno:

namjena, karakteristike.).
Namjena:
-prijevoz dugakih ili vrlo tekih tereta (krutih graevinskih konstrukcija od betona, elika,
drveta)
- izuzetno: prijevoz graevinskih maina koje ne mogu sudjelovati u javnom gradskom
saobraaju
Karakteristike:
- snaga: 300-600kW
Konstrukcija:
- nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i zglobne veze - tzv.
- radni organ: prikolica Q= 20-40 (i vie) tona
10. Kamioni za prevoz kontejnera (detaljno: namjena, karakteristike.
Namjena:
- prijevoz kontejnera za smjetaj gradilinih funkcija,
- prijevoz nekih graevinksih materijala i smjesa,
- izuzetno: prevoz skolopova prenosnih graevinskih postrojenja
Karakteristike:
- snaga: 150-300kW
Konstrukcija:
- nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i platforme sa 'kljuanicama'
za osiguranje tereta
- radni organ: platforma Q= 10-20 tona
11. Kamioni za komadne terete /'sanduari'/ (detaljno:namjena,karakteristike...).
HISTORIJAT: Najstariji tip kamiona, sa karoserijom ije se sve stranice mogu otvarati; mogu
biti
pokriveni (sa tzv. i ceradom)
- trend razvoja: otvoreni kamioni esto imaju hidrauliki mehanizam za samoutovar, odnosno
samoistovar - znaajno za primjenu na gralilitu
NAMJENA : prijevoz opih tereta: denanih, komadnih i sl.
KONSTRUKCIJA:
- nosivi dio: kruta asija, sa sistemima vjeanja osovina, motora i tovarnog sanduka-karoserije
(koja je fiksna!)
- radni organ: karoserija Q= 10-20 tona
TEHNIKE KARAKTERISTIKE:
- snaga: 150-300kW
Samostalnost / ovisnost o drugim mainama: velika ovisnost o vrsti tereta i nainu njegovog
utovara
- poloaj u lancu za izvrenje radova:
1. UTOVAR,2.TRANSPORT,3. ISTOVAR
Priprema za rad, predradnje i start:
- opi pregled: gume, ulje, gorivo,voda, ukljuivanje motora i zagrijavanje do radne
temperature, provjera rada konica;
- rad: ciklus=tura: utovar-prijevoz-istovar-povratna vonja
- zavrne radnje i iskljuivanje: ienje i pranje vozila, pregled ulja, goriva, tokova/guma;
12. Vozila za transport po terenu (nabrojati ili blok ema), izvan ceste off the road
opte karakteristike
13. Damperi
Damperima se nazivaju samoistovarna transportna vozila razliitih konstrukcija i dimenzija,
primarno konstruisani za transport na gradilitu (zbog osovinskog optereenja i dimenzija
uglavnom ne mogu vrit transport na javnim cestama), najee zemlje (iskopi svih kategorija)
i drugog rastresitog materijala (ljunak, pijesak...)
Rade ciklino, u principu dvoosovinska vozila.
Praktini uinak dampera je:
Up = *q*kv*kp
kp= koeficijent iskoritenosti radnog vremena
kv- koeficijent punjenja radnog organa
q- zapremina tovarnog sanduka
tc ciklus rada (vrijeme utovara + vonje u dva suprotna smijera + istovara + okretanja i drugog
manevriranja)
T = 60 za ciklus izraen u minutama
Vrste dampera:
Mali damperi (naprijed tovarna koara)
Damperi sa sandukom straga
Zglobni damperi (zglobna veza vunog i teretnog dijela te vei broj osovina, omoguava
prevoz na javnim cestama)
Superdamperi
Damperi sa tovarnom koarom naprijed prevoze najvie 10 m3 tereta, dok superdamperi sa
odozada smjetenim sandukom ak oko 200 m3.
14. Viljukar
Viljukari su maine veoma pogodne za manipulaciju komadne robe. Sastoje se od motornih
kolica sa dizel pogonom ili sa pogonom pomo u elektromotora sa akumulatorima. Na kolicima
je postavljen krak po kome klizi ureaj za noenje tereta. Imaju veliku mo manevrisanja jer
im je razmak osovina malen,a zadnji tokovi su obino zblieni. Pogodni su za rad u fabrikama
betonskih proizvoda, u skladitima i radionicama. Nosivost im je 10-50 KN ( za potrebe
graevinarstva). Lako zahvataju cijevi,burad,grau a sa specijalnim rukama sa hidraulikom
mogu da hvataju pakete opeke ili blokova. Dok se u betonarama mogu koristiti do
60%,mogunosti iskoritenja na gradilitima su male jer zahtjevaju ravnu i vrstu podlogu.
Visina dizanja iznosi najvie do 5.39m.
15. Trakasti transporteri transportne trake
Ovi transportni uredjaji nasli su primjenu u proizvodnji ruda,za transport u jamskim
prostorijama i na povrsini,pri eksploataciji ljunka i pijeska,proizvodnji kamenih agregata za
betonski asvalt,zatim u postrojenjima za preradu ruda i koncentraciju minerala-separacijama i
flotacijama.Transportne trake su sastavni dio i mnogih postrojenja,kao i bagera u sistemu bagertransporterodlaga(BTO) ,kombajnima,finierima i slicno.Prvi put su primjenjene u
rudarstvu,gdje imaju i najiru primjenu.Proizvode se transporteri sa trakom raznih konstrukcija
i za razlicite namjene.
Prema vucnom organu razlikujemo dva tipa transportera sa trakom i to:
- transportere cija je traka i vuni i nosei organ,i
- transportere ija je traka samo nosei dio a za vuu slui beskonacni Galov lanac ili dva
beskonana elina ueta sa strane.
Prema namjeni transportne trake mogu biti stacionarne i prenosne.
irina trake kree se u granicama od 300 do 1500 mm.
Transporteri sa gumenim trakama sastavljeni su od slijedecih dijelova i sklopova:
1) pogonske stanice sa elektro i mehanikim instalacijama
2) povratne stanice trake
3) uzdune nosee konstrukcije
4) zatezne stanice trake
5) gumene trake
6) utovarnog buknera
7) istovarnog bunkera
8) sistema kontrole rada trake
Trake na transporteru mogu biti ravne i konkavne. Za ravne trake potreban je samo jedan nosei
valjak ili rolna po cijeloj irini trake,a za konkave trake potrebne su tri nosea valjka.
Za proraun transportera sa trakom potrebni su slijedeci podaci :
- dnevna ili smjenska proizvodnja i ,
- duina transportne trake, L (m)
- nagib trase,
- vrsta proizvoda za transport i njegova nasipna masa,
- efektivno radno vrijeme u smjeni (h)

Transportne trake imaju svoju graninu duzinu i ona se za transportere kod kojih je gumena
traka vucni organ,krece od 250 od 450 m po sekciji trake, zavisno od konstrukcije i namjene
transportera. Kod transportera sa noseim i vunim uadima duzine su mnogo vece. Padni ugao
zavisi od vrste materijala koji se zeli transportovati i za razlicite materijale.
Trakasti transporteri opte namjene prenose materijal ili komadnu robu na horizontalnim ili
malo nagnutim trakama koje su ujedno nosivi i vuni djelovi transportera. Imaju iroku i
raznovrsnu primjenu u rudnicima,metalurkoj i hemijskoj industriji. I oni slue za male protoke
masa i kratke udaljenosti,te za velike protoke i velike daljine prenosa.
Osnovni najvaniji dio transportera sa trakom je beskrajna gumirana traka koja slui kao nosa
tereta i vuno sredstvo. Traka je najvaniji i najei najskuplji dio trakastog transportera,i ona
moe biti od tekstila,gume ili polimernih materijala.
Prakticni ucinak se racuna po slijedecoj formuli :
Up=Ut Kp Kv Kn
gdje je : Ut - teorijski ucinak [ Ut = 3600 F v (m3/h ) F - povrsina poprecnog presjeka
materijala na traci (m2 ) v - brzina kretanja trake (m/s) ]
Kp = koeficijent punjenja ( 0.65 - 0.75 )
Kv = koeficijent vremena ( 0.75 - 0.8 )
Kn = koeficijent podunog nagiba trake ( 0.61 - 1.0 )
16. Sredstva za kontinuirani transport viskoznoplastinih materijala pumpe za beton
Pumpe za beton su maine koje slue za transport betona cijevnim vodovima. Iako beton nije
tipian materijal pogodan za pumpanje i transport cijevima, zahvaljujui razvoju savremene
tehnologije betona taj problem se danas veoma uspjeno rjeava. Pumpe za beton mogu biti
stabilne, prenosne i samohodne, postavljene na asiji kamiona. Razvoj pumpi ide linijom da se
obezbjedi pun kontinuitet u radu, da se povea kapacitet pumpi, kao i njihov domet u daljinu i
u visinu, rad pumpi zasniva se na potiskivanju betona klipom, bilo mehanikim ili hidraulinim
putem. Da bi se habanje u cilindrima pumpe svelo na minimum u prostoru iza klipa nalazi se
voda koja ispire zid cilindra. Pogon pumpi je bilo elektrinim ili sa SUS motorom (sopstveni).
Prenik cijevnog voda je od 80 do 200 mm, ali se najee primjenjuje prenik od 125 mm.
Osnovne karakterisitike pumpi za beton su sljedee:
-velika manevarska pokretljivost, brzina kretanja im je do 80km/h,
-velika brzina stavljanja u pogon (pogonska spremnost),
-puna samostalnost u radu, jer imaju sopstveni izvor snadbjevanja energijom,
-veoma lako rukovanje jer se primjenjuju hidrauline komande, te
-malo habanje, jer se klip kree u vodenom mediju.
Savremeni razvoj pumpe za beton omoguio je transport cijevima u visinu i preko 200 m, a u
daljinu i do 500 m. To je omogueno stalnim usavravanjem konstrukcije pumpi za beton,
njihovih zatvaraa kao i tehnologije proizvodnje betona. Znatni uinci pumpi, njihov veliki
domet i pokretljivost olakavaju organizaciju radova na gradilitu i stoga one sve vie ulaze u
primjenu.
Praktian uinak dobija se redukcijom teoretskog sa koeficijentom vremena Kv koji iznosi od
0,6 do 0,75 i koeficijentom rastresitosti materijala Kr koji za beton obino iznosi 0,95. Konane
formule glase:
Ut = 60*V*n - teoretski uinak
V - zapremina radnog cilindra
n - broj hodova klipa u min.
Up = Ut * Kv * Kr - praktini uinak
est sluaj je i kada se za potrebni praktini uinak dijeljenjem koeficijentima redukcije dobija
teorijski uinak prema kome se vri izbor pumpe za beton.
17. Sredstva za sekvencijalni transport viskoznoplastinih materijala-betonski top
Posebnu vrstu ureaja za transport betona predstavljaju tzv. betonski topovi, kod kojih se pogon
vrsi sabijenim zrakom.
Betonski top ini :
nosivi dio postolje sa kazanom
posebno kompresor i rezervoar komprimiranog zraka, sa odgovarajuim cjevovodima
i ventilima
mobilni dio rotor u kazanu
pogon,transmisija dizel motori,pneumatska
radni organ kazan 0.2 2 m3
Snaga betonskog topa ovisna je o kapacitetu i daljini transporta. Brzina leta hica iznosi 70-100
km/h. Upravljanje betonskim topom je mehanikim putem.
Zapremina kazana betonskih topova se kreu od 250 do 1000 l, a teorijski uinci od 12.5 do 50
m3/h. Betonski topovi nalaze primjenu kod visokogradnje, u kom sluaju nije potrebna dizalica
za beton. Naroito je pogodna primjena kod betoniranja obloge tunela, gdje je inae sav pogon
pomou sabijenog vazduha.
Funkcionisanje i nain primjene :
- priprema za rad predradnje i start opi pregled, kompresor, ventili, montaa
cjevovoda, ukljuivanje motora kompresora i zagrijavanje do radne temperature.
- rad cikliki, mogue ostvarivanje kontinuiranog rada pomou dvokomornog kazana
- zavrne radnje i iskljuivanje ienje i pranje kazana i cjevovoda, demontaa cjevovoda.
Betonski top je ovisan o dopremi svjeeg betona kao i od naina njegovog utovara.
8. TORKRET maina i maina za spravljanje, transport i nabacivanje maltera
Torkret maina - grupa raznovrsnih razmjerno manjih graevinskih maina i sline tehnoloke
opreme za proizvodnju (mijeanje sastojaka), transport (guranje kroz cijevi) i ugradnju
(nabacivanje) svih vrsta maltera, podloga i ostalih slojevitih konstrukcija od sitnozrnih ili
mlaznih betona.
Sastoje se od elinog zvona (bubnja) sa eventualnim sklopom za mijeanje, sklopa za
ubacivanje zranog pritiska u bubanj te izlazak mjeavine po pritiskom kroz cjevovod i
kompresora za proizvodnju zranog pritiska.
Cjevovod je od gumenih cijevi, na ijem kraju je otvor suen kako bi se poveala brzina i
omoguilo bolje nabacivanje mjeavine. Uobiajeni pritisak je 400-600 kPa.
19. Sredstva za podizanje tereta:
1. 1.Proste maine:
1.1. Sredstva za dizanje putem elinog ueta u koje se ubrajaju motorno vozilo sa koturaom,
konzolna dizalica,
1.2. Specijalna sredstva -hidrauline dizalice,
1.3. Sredstva za dizanje putem vlastite konstrukcije u koje spade skip dizalica, lift dizalica,
2. Sloene maine:
2.1. Portalna dizalica (kran) sredstvo sa tri pravca kretanja koja slui za podizanje (sputanje)
boni i
poduni transport tereta.
2.2. Mosni kran, sredstvo podizanje/sputanje boni i poduni transport tereta u radnoj zoni
mosne
dizalice u armiranicama, stolarijama.

2.3. Toranjska dizalica (kran) sredstvo sa tri/etiri vektora kretanja koja je namijenjena za
radove na
bilo kojoj visini i prostoru gdje se zahtijevaju velike nosivosti i brzine rada,
2.4. Autodizalica sredstvo sa tri vektora kretanja koje slue za dizanje tekih elemenata i
konstrukcija,
2.5. Kabl-kran sredstvo sa tri vektora kretanja.
20. Hidraulicka Dizalica- Princip Djelovanja i Primjena

Hidraulike dizalice se koriste za podizanje
velikih tereta na male visine 100-300 mm i
za precizno postavljanje konstrukcije na
leita ili oslonce. Slue i za potiskivanje ili
povlaenje tereta dijelova montanih
konstrukcija. Koristi osnovni princip
hidrauline transmisije - veliko poveanje
sile u sistemu spojenih posuda 1:400 do
1:6000. Pokretne dizalice su nezamjenjivi
mehanizmi u lukama i pristanitama, a
najee se postavljaju na eljeznkim
tranicama. Primjenjuju se najee za
podizanje tekih tereta i pretovar specijalnih
tereta npr. ruda, ugljen te za prevoz robe iz broda u skladiste
21. Skip-dizalica (detaljno: namjena, karakteristike...)
HISTORIJAT
Ideja je dola od inskog transporta po terenu: formirati
konstrukciju koja e nositi ine, a preko njih e se kretati
sanduk na kolicima, vuen uetom, putem motornog vitla.
Trend razvoja: kose, 'prelomljene' konstrukcije
(krovopokrivai). Specijalne primjene za iskop ahtova i kosih tunela ALIMAC. Konstrukcije
sa inama se ankeruje u stijenu.
NAMJENA
Transport razliitih materijala (uglavnom vrstih, sipkih i
tenih u posudama)
KONSTRUKCIJA
- Nosivi dio: postolje + reetkasta konstrukcija sa
inama (obino Al-legura);
- Mobilni dio: korpa ili sanduk sa tokovima + ue
sa doboem;
- Pogon, transmisija: elektromotor+ mehanika;
- Radni organ: sanduk ili korpa;
- Nosivost: 1-2-3-5-10 kN (zapremina korpe 0,25-1,0m3);
- Vertikalni domet: 30-50 m; mogunost polaganja
pod uglom 60-90 stepeni;
- Snaga: ovisna o nosivosti i brzini dizanja:
N= Q*v/1,02* [kW]; Q= teina tereta koji se
die(skupa sa korpom) [kN]; v=srednja brzina dizanja
[m/s]
- Brzina dizanja: 0,5-1,5 m/s
- Sistem upravljanja (komande): elektomehaniki
Priprema za rad:
- predradnje i start:opi pregled, montaa i
fiksiranje konstrukcije sa inama, ukljuivanje motora
i provjera fukcioniranja frikcione konice
- rad (shema djelovanja): ciklino djelovanje
- zavrne radnje i iskljuivanje: demontaa konstrukcije sa inama, ienje, eventualno
podmazivanje leajeva i uadi
- obavezne posebne mjere osiguranja (zatite na radu)...
- optereivanje postolja balastom; fiksiranje nosive reetke sa inama za objekat
PRORAUNA UINKA
- Ciklino djelovanje: UT= Q*t/Tc; Q=nosivost korpe
- Tc= tu+td+ti+tsp
- samostalnost / ovisnost o drugim mainama: izraena ovisnost o dostavi i utovaru, te
istovaru tereta - poloaj u lancu za izvrenje radova:
1. UTOVAR, 2.TRANSPORT, 3. ISTOVAR
22. Lift dizalica
Stabilna lift dizalica predstavlja mehanizirano vertikalno ureeno transportno sredstvo
namijenjeno za dizanje tereta pri izgradnji visokih objekata.
Dimenzije platforme za dizanje tereta iznose: 1,41x2,02 m.
Nosivost stabilne lift-dizalice iznosi do 15,0 KN, a visina dizanja do100,0 metara.
Brzina dizanja tereta iznosi: 1,5 m/sec, a pogonska snaga elektromotora je 15,0 KW.
Pokretna lift dizalica predstavlja dizalno sredstvo mobilne naravi. U sluaju potrebe
vertikalnog dizanja tereta ovo dizalo treba fiksirati/sidriti uz zid objekta pri emu je mogue
nastavljanje sa po 3,5 m duljine.

Dizalo je osigurano odgovarajuim kotaima sa pneumaticima/gumama za mogue
premjetanje s' mjesta na mjesto. . Nosivost pokretne liftdizalice iznosi 6,0 KN, brzina dizanja
iznosi o,33 m/sec, snaga motora je 7,0 KW a visina dizanja (s'nastavcima) cca 30,0 metara.
Lift dizalica se moe koristiti i u zatvorenom porostoru kod zavrnih radova u
graevinarstvu, pri emu je mogue pomjeranje iste po cijelom prostoru date radne plohe.
23. Sredstva za dizanje i prijenos tereta portalna dizalica (detaljno: namjena,
karakteristike...).
HISTORIJAT - nastao za potrebe u pretovarnim terminalima i velikim industrijskim
skladitima (sirovina i gotovih proizvoda)
NAMJENA - podizanje/sputanje boni i poduni transport tereta u radnoj zoni portalnog
krana
KONSTRUKCIJA
- nosivi dio: ramovska (prostorna
konstrukcija) sa tokovima koji se kreu
po inama (raspon rama 1230m; duina kolosjeka cca. 100m)
- mobilni dio: (iako je kompletna maina
mobilna), glavni mobilni dijelovi jesu
tokovi sa elektropogonom, te tzv.
maka (moe biti sa kabinom
rukovaoca!) koja se kree po inama
rigle rama
- pogon: elektromotori (3 vrste: kretanje
rama, kretanje make, dizanje/sputanje
tereta). Kotur za el.napojni kabl
- transmisija: elektro-mehanika i
mehanika
- radni organ: maka sa kukom (ili
hvataljkom) za teret
- nosivost do 300 kN
- visina dizanja 6-15m
- brzine: putovanja 25-35m/min; maka 30 m/min, kuka 8m/min
- sistem upravljanja (komande): elektromehaniki. Ponekad elektronske kablovske komande;
rjee radio-komande
- samostalnost / ovisnost o drugim mainama: mala ovisnost o uvjetima utovara/zahvatanja te
istovara/otkaivanja tereta
- poloaj u lancu za izvrenje radova:
1. UTOVAR, 2.TRANSPORT, 3. ISTOVAR
UP =UT*Kn*Kv (Kn, Kv - prilino mali)
UT= Q*t/Tc; Q=nosivost make, Tc= fenomen elementarnih kretanja
24. Sredstva za dizanje iprijenos tereta mosna dizalica (detaljno: namjena,
karakteristike.) www.gf.unsa.ba/portal/tehiorggradjenja/TIOGpred6.pdf
25. Sredstva za dizanje i prijenos tereta toranjska dizalica /kran/ (detaljno: namjena,
karakteristike...).
Konstrukcijski, toranjska dizalica ve prema svome nazivu predstavlja toranj izveden u
elinoj montano demontanoj strukturi, te prateim elementima konstrukcije.
Elementi konstrukcije toranjske dizalice mogu se predstaviti: visoki toranj, ruka, masivno
elino postolje na elinim kotaima, betonski blokovi kao kontrautezi toranjske dizalice,
dvije eline tranice, elino ue sa koloturnikom na vrhu tornja i vitlom pri dnu tornja te
pogonski mehanizam za pokretanje dizanje i prijenos tereta.
Toranjska dizalica je univerzalno sredstvo unutarnjeg transporta na gradilitu. Namjena je
dizanje i prijenos razliitih materijala:
- komadnih (oplate, prefabrikati)
- pakovanih u svenjeve (armatura)
- pakovanih u palete (blokovi, crijep)
- rasutih ili tenih u posudama (beton, malter)
Tehnike karakteristike:
Moment nosivosti:
0,25-0,45 MNm male;
0,85-1,2 MNm srednje
i 2,0-6,0 MNm velike;
horizontalni domet: 25-65 m;
visina :15-50m (slobodnostojei toranj);
60-100 (i vie) toranj se obavezno ankerie (za objekat ili na drugi nain)
irina kolosjeka 3-8 m
sistem upravljanja: elektromehaniki ili kompjuterski.
- broj radnih ciklusa 25 30/sat
26. Kabl-kran: konstrukcija, pricip djelovanja i primjena.
Konstrukcija i princip djelovanja:
Kabl-kranovi se sastoje od dva tornja,izmeu kojih je
rezapeto nosee ue,po kome se kree maka koja nosi teret. Jedan od tornjeva ima pogonske
ureaje,ukoliko se radi o oba pokretna tornja, a drugi ima ureaje za zatezanje noseeg ueta.
Vuno ue je vezano za jedan kraj make,ide preko koturae na tornju bez pogona preko
raspona do koturae na pogonskom tornju,pa zatim do pogonskog doboa. Za dizanje tereta
postoji posebno elino ue,koje je s jedne strane vezano za maku i koje preko sistema
koturaa ide preko koturae na pogonskom tornju da pogonskog doboa za dizanje i sputanje.
Da vuno ue,kao i ue za dizanje tereta, ne bi slobodno visilo preko raspona, razapeto je jo
jedno ue po kome se kreu tzv. jahai, kroz ije se otvore provlae ta oba ueta. Jahai se
kretanjem make pomou posebnih ureaja razvlae,a kretanjem make prema pogonskom
tornju ponovo se prikupljaju.
Prema dispoziciji i konstrukciji tornjeva mogu nastupiti potrebe za slijedecim rjeenjima:
- oba tornja su pokretna
- oba tornja su nepokretna
- oba tornja su fiksna
- jedan toranj je fiksan,a drugi je radijalno pokretan
Primjena: Kabl-kranovi su velike maine koje su u stanju da vre prenose veoma velikih masa
na vee udaljenosti u horizontalnom i visinskom smislu. Primjena ovih maina je najea kod
izvoenja masovnih betonskih radova. Kod toga oni slue i za sve ostale pomone radove
(dopremanje oplate,armature,izvrenje montae montanih elemenata).Po potrebi njima moe
da se vri i izbacivanje iskopane zemlje iz temeljene jame, kao i prenos tekih dijelova dijelova
opreme ili prebacivanje maina sa jednog boka doline na drugi. Ove maine se mogu ogranieno
upotrebljavati i to
doline(brane,mostovi).
kod
izgradnje
objekata
koji
zatvaraju
ili
premoavaju
27. Planski uinak pokretne lift dizalice

Up =( 3600/Tc)*q*kv*ki [kN/h]
gdje je:
q - nosivost dizalice [kN]
kv - koeficijent vremena
ki - koeficijent iskoritenja nosivosti dizalice
Tc - trajanje radnog ciklusa [s]
Tc=tu+td+ti+ts [s], gdje je
tu- vrijeme potrebno za utovar;
td- vrijeme pune vonje(dizanja tereta), koje se rauna po obrascu td=H/vd, gdje je H visina
na koju treba podii teret a vd brzina podizanja tereta;
ti- vrijeme potrebno za istovar;
ts- vrijeme sputanja, koje se rauna po obrascu ts=H/vs, gdje je H visina na koju treba podii
teret, a vs brzina sputanja tereta.:
28. Planski uinak toranjske dizalice
Proraunava se na sljedei nain:
Up = T / tc * q * kv * kp (m3/h)
T bezdimenzionalna veliina (T = 60min ili T = 3600sek)
tc trajanje ciklusa tc = tu + tvst + tist + tvbt + tm (min ili sek)
tu vrijeme utovara tu = q * kp/Up (min ili sek)
tvst vrijeme vonje s teretom tvst = L/vst (min ili sek)
tist vrijeme istovara tist = 1-2 min
tvbt vrijeme vonje bez tereta tvbt = L/vbt (min ili sek)
tm vrijeme manipulacije (zahvatanja tereta, ubrzanja i usporavanja, i istovara)
q zapremina radnog organa (m3)
kv - koef. iskoritenosti radnog vremena
kp - koef. punjenja radnog organa
29. Kategorizacija zemlje za iskope, naini iskopa i mogua sredstva za iskope
Kategorije zemljita
I Kategorija: Rastresita laka/meka zemlja ist pijesak, nevezan ljunak, humus, finja,
rastresiti les,... Kopanje lopatom, a po potrebi aovom.
II Kategorija: Plodna zemlja/oranica, meka zdravica i pjeskulja, laka pjeskovita glina
Glinoviti pijesak, zbijeni pijesak i sitniji ljunak. Otkopavanje aovom.
III Kategorija: vrsta i ilava zemlja, zdravica, grub poluvezan ljunak, prirodno vlana glina
sa mali procentom pijeska. Otkopavanje aovom i pijukom.
IV Kategorija: Prelazna kategorija izmeu zemljanih i stijenskih materijala. Laporoviti i
umoviti kriljci, meki i raspadnuti krenjaci, meki pjeari.. Otkopvanja uskijama, klinovima,
pijucima, po potrebi
30. Osnovna mehanizacija zemljanih radova (nabrojati ili blok ema).

Osnovna mehanizacija zemljanih
radova
Bageri
Dozeri
Rovokopai
Utovarivai
Angldozeri
Buldozeri
Tiltdozeri
Grejderi
Skrejperi
Vueni
Motoskrejperi
Vueni
Samohodni
Motogrejderi
31. Bageri kao univerzalne maine- uopteno, proraun uinka

Bageri (eng. excavators) je tehniko sredstvo koje se najvie koristi za mainski rad pri
graenju.
Obuhvataju irok raspon vrsta, podvrsta i tipova maina namenjenih za povrinski, podzemni
i podvodni iskop u tlu i steni, odnosno za iskop iutovar zemljanih i
kamenih materijala. Koriste se takoe za planiranje i oblikovanje nasipa bilo od zemlje ili
kamenih materijala.
Bageri se prema mestu rada dele na bagere sa ciklinim dejstvom i bagere sa kontinualnim
nainom rada.
Bageri sa
ciklinim
dejstvom su:
Specijalni
bageri
Bageri sa
ceonom
kaikom
Bageri sa
dubinskom
kaikom
Bager
hvatac
Bageri sa
kontinualnim
nacinom
rada su
Bager
skreper
Babel
bager
Poluuniverzalni i
univerzalni
bager
Bager
vedricar
Bager
rovokopac
Praktini uinak rada bagera sa ciklinim dejstvom rauna se prema formuli:

Up = Ut Kv Kr Kp Ko Ki Kz Kut Ku
Ut - teorijski uinak,
=
( )
Tc - trajanje ciklusa (min ili sec)
q - zapremina radnog organa (m3)
T - konstanta (60 za Tc u min, 3600 za Tc u sec)
Ki - koeficijent naina istovara materijala: za istovar na gomilu Ki = 1,00, a za istovar na
vozilo Ki = 0,90, Kv-koeficijent korienja radnog vremena, Kr- koeficijent rastresitosti, Kpkoeficijent popunjenja radnog prostora, Ko-koeficijent okreta bagera, Kz-koeficijent
zahvatanja materijala, Kut-koeficijent usklaenosti transporta, Ku-koeficijent optimalnosti
uslova rada na terenu
32. Hidraulini bageri sa dubinskom / visinskom kaikom; mini / veliki (detaljno:

namjena, karakteristike...).
Bager sa visinskom (utovarnom) kaikom
Bageri sa utovarnom lopatom uglavnom rade, dakle kopaju i zatim tovare, od razine svojega
stajanja prema gore i od sebe. Utovarne lopate mogu biti bez zubiju i sa zubima na donjem
bridu sanduka lopate, ovisno o tome da li se koriste samo za utovar ili se koriste za dijelomini
iskop te zatim utovar (posebno miniranih kamenih matereijala)
Donji neokretni postroj na kome je smjeten transportni ureaj
Obrtne platforme
Radnog organa
Radni organ bagera sa normalnom (visinskom) kaikom se sastoji iz:
a) strijele koja je zglobno vezana za okretnu platformu,
b) ruke ili ruki koja je preko sedlastog leita konstruktivno vezana za
strijelu,
c) kaike koja je vrsto (rjee zglobno i to kod bagera manjeg kapaciteta)
vezana za ruku
ili ruke i objeena o strijelu preko ueta za dizanje
kaike,
d) mehanizma za potiskivanje ruke ili ruki, i
e) mehanizma za otvaranje dna kaike.
Bager sa dubinskom (iskopnom) kaikom
Bager sa dubinskom lopatom kopa od razine svojega stajanja prema dolje i prema
sebi.Dubinske lopate su razmjerno ue od utovarnih lopata bagera. Mogu biti bez zubiju i sa
zubima na donjem bridu lopate ovisno u tome da li se koriste pri iskopu tla trone stijene ili
miniranih kamenih materijala.
Karakteristike:
Maksimalni ugao
obrtanja kaike od 175-180
Radni organ bagera sa dubinskom kaikom se sastoji od:
kaike koja je vrsto (kruto) vezana za prednji kraj draa kaike,
dra kaike koji je zglobno vezan za vrh strijele,
strijela koja je zglobno vezana za okretnu platformu,
pomona strijela koja je nepokretno vezana za okretnu platformu.
33.Buldozeri gusjeniari: karakteristine radne operacije(detaljno:namjena,
karakteristike... )
Buldozeri gusjeniari su strojevi koji se kreu na gusjenicama sa svrhom da guranjem pri radu
kopaju zemljani materijal, te da ga premjesti na odreenu udaljenost. Zbog rada guranjem,
temeljni dio stroja naziva se traktorom. Za pogon traktora koriste se eksplozivni dizel-motori,
snage 30kW do vise od 350kW, ovisno o veliini traktora. Radni dijelovi buldozera su no sa
sjeivom, smjeten s prednje strane traktora, na okomito posminom obuhvatnom okviru, te
trnovi (rijai) smjeteni sa stranje strane traktora, na okomito posminoj poluzi koju je mogue
pomicati pomou hidraulike, a trn potiskivati u tlo radi tzv.rijanja. Ovisno o moguem poloaju
noa i njegovom obliku, razlikujemo:
-buldozere (radni organ-no okomit na uzdunu os stroja),
-angldozere (r.o.- no zakoen u horizontalnoj ravni),
-tiltdozer (r.o.- no zarotiran u vertikalnoj ravni).
Proizvodnja dozera je vrlo razvijena, pa tako postoji mnogo razliitih tipova, razliite snage
motora i razliitih masa, orijentacijski od 6t do 40t , a i vie. Buldozer se koristi za iskope tla u
slojevima i premjetanje iskopanog materijala prema naprijed. Ako na stranjem dijelu traktora
postoji sklop s trnovima, onda se oni koriste za rijanje, odnosno razrahljivanje tla kako bi se
lake obavljao iskop s guranjem. Buldozeri na gusjenicama optimalno djeluju na udaljenosti
30m do 60m, a neekonomini su za guranja vea od 100m.
Buldozer obavlja sljedee radove:

-kopa i premjeta zemlju prilikom izrade trupa raznih prometnica na strmim padinama,
-izvrava nasip iz poetnih pozajmita,
-razastire zemlju kod izrade nasipa,
-vri zatrpavavanje rovova, temelja, rupa,
-skida humusni sloj zemlje,
-obaranje stabala, vaenje i upanje panjeva,
-raiava teren od snijega,
-potiskuje skrejper kod rezanja zemlje tj. punjenja koa,
-tegljenje - lepanje maina i vozila gdje su se zaglavile.
Obavezan prijevoz pomou vunog voza trejlera sa gradilita na gradilite.
34. Skrejperi (detaljno: namjena, karakteristike... ).
Skrejperi (skreperi) su kompleksne maine za obavljanje zemljanih radova u vezanim i
nevezanim materijalima, a namjenjeni su za izvoenje sljedeih operacija rada:
Kopanje materijala
Utovar materijala u vlastitu korpu
Transport materijala i istovar dovezenog materijala
Razastiranje dovezenog materijala
Djelimino nabijanje materijala
U odnosu na konstrukciju razlikuju se dva tipa skrejpera:
Vueni sprejperi
Motoskrejperi
Sve radne operacije skrejper izvodi u kretanju. Sastoji se od posebno oblikovanog prednjeg
dijela oblika traktora na gumenim pneumaticima, nosivog okvira na kojem je ovjeen, posebno
oblikovani sanduk ili skrejperska koara, te stranjeg nosivog dijela takoer na gumenim
pneumaticima. Pogon i motore osim na prednjem, moe imati i na stranjim pneumaticima.
Otvaranjem dna sanduka i sputanjem posebno oblikovanog noa izvodi se u smjeru kretanja
iskop tla struganjem te samopunjenje sanduka. Pri pranjenju sanduka, njegovo otvaranje je u
drugom smjeru od kretanja. Moe imati sanduk sa elevatorom koji olakava njegovo punjenje.
Koliina rasutog iskopanog materijala u sanduku skrejpera punjena iznad konstruktivnog obima
sanduka kree se od oko 10 m pa do 45 m .
35. Grejder
Grejder (engl. grader, motor grader, njem. Strassenhobel,

m.), tipian, vrlo pokretljiv i razmjerno brz, graevinski stroj
za razastiranje, planiranje i oblikovanje svih vrsta sipkih
gradiva. Grejder ini traktorska osnova na gumenim
kotaima (dva ili etiri straga te dva sprijeda) na iji je
izdueni sredinji okvir (povezuje prednje i stranje kotae)
uvrena u svim smjerovima okretna, dugaka i razmjerno
uska daska. To je osnovni alat ija (p)okretljivost u razne
radne poloaje daje grejderu obiljeja univerzalnog
graevinskog stroja pa osim navedenih izvodi i niz drugih radnih zahvata pri zemljanim
radovima (iskop jaraka, izvedba bankina, oblikovanje kosina, mijeanje kod izvedbe
stabiliziranih nosivih slojeva itd.) kao i odravanja posebice mkadamskih prometnica (ravnanje
planuma, ienje planuma, ienje snijega i sl.) . Grejder moe biti s prednje strane opskrbljen
manjim dozerskim noem, a sa stranje manjim rijaem koji omoguuju olakani iskop
prethodnim razrahljivanjem nekih vrsta tla.
36.Primjena buldozera i proraun uinka

Buzldozer se koristi za:
Iskop zemlje
Povrinsko skidanje humusa
Guranje doziranje/premjetanje iskopane zemlje
Zgrtanje materijala koji je druga maina iskopala
Razastiranje iskopanog i istovarenog materijala
Nasipanje
Guranje skrejpera prilikom kopanja
ienje zemljita od ikare i grmlja
Obaranje stabala
Zatrpavanje kanala
Ruenje prepreka
ienje snijega
Proraun uinka
Up=
Gdje je:
C-zapremina radnog organa(kapacitet noa) (m3)
kr-redukcioni koeficient rastresitosti
kv- redukcioni koeficient koritenja radnog vremena
kt- redukcioni koeficient rasipanja materijala
tc-vrijeme trajanja radnog ciklusa (min)
37. Utovariva-toka (detaljno:namjena,karakteristike...),proraun uinka.
Namjena utovarivaa je utovar vezanog i nevezanog zemljanog materijala, a moe se koristiti i
za iskop zemlje prve i druge kategorije i utovar. Utovariva je samohodna maina, a radni organ
je izduena kaika. Zapremina kaike se kree od 0.3 do 4.0 m3 , a moe biti i vea. Rukovanje
je pomou mehanikih ili hidraulinih komandi. Utovarnom lopatom utovariva zahvata
materijal, istresa uglavnom eono ili bono u transportno sredstvo,te izvodi tzv. V kretanje.
Kod standardnih zglobnih utovarivaa na gumenim pneumaticima prednji tokovi i utovarna
lopata zglobno su vezani za zadnji dio maine na drugom paru pneumatika. Tokovi utovarivaa
su najee zatieni mreom lanaca koji ih obavija,a slui i za poveanje adhezije. Mogunost
viestruke izmene radnih alata daje utovarivau obiljeje univerzalne graevinske maine.
Proraun praktinog uinka utovarivaa vri se po sledeoj formuli:
Up = Ut Kv Kp Kr; Ut = T / Tc q
Kv - koeficijent korienja radnog vremena
Kp - koeficijent punjenja kaike
q - zapremina radnog organa - kaike
Kr - koeficijent rastresitosti materijala
Koeficijente neophodne za proraun vadimo iz tabela, kao i izbor samih utovarivaa koji
vrimo iz podloga.
Tc = tp + tpod + tpre + ti +tpov + tspu + tnam
tp - vreme punjenja kaike
tpod - vreme podizanja kaike
tpre - vreme premetanja kaike
ti - vreme istovara na kamion
tpov - vreme povratka
tspu - vreme sputanja kaike
tnam - vreme nametanja na novu operaciju
Tc jeste trajanje ciklusa i kree se orijentaciono u granicama 50 - 90s.
38. Pojam zbijanja-ugradnje zemljanih i kamenih materijala; faktori uticaja.

Pod zbijanjem se podrazumjeva eliminacija gasovite i tene faze iz strukture materijala,
odnosno smanjenje upljina izmeu vrstih estica na minimum, to se postie optimalnim
rasporedom vrstih estica, uz upotrebu energije. Zbijanjem se smanjuje zapremina, odnosno
poveava gustina (zapreminska masa) i zapreminska teina materijala.
Faktori utjecaja materijala na zbijanje:
a) vrsta materijala (koherentni-sa kohezijom; nekoherentni-bez kohezije)
b) krupnoa materijala (sitnozrni, mijeani, krupnozrni)
c) granulometrijski sastav (zastupljenost razliitih frakcija: jedno-, dvo-, tro-, viefrakc.)
d) vlanost materijala (minimalna, prirodna, oprimalna, maksimalna)
39. ematski prikaz sabijanja zemlje
Shematski prikaz sabijanja zemlje:

a) valjanjem; b) pojedinanim udarima; c) vibriranjem.
40. Nabrojati ili blok ema mehanizacije sabijanja tla
41.Valjak sa glatkim elinim tokovima statikog djelovanja glatki valjak (detaljno:

namjena, karakteristike...).
Statiki valjak ima eline glatke naplatke. Proizvode se mase od 3 do 14 t. Mogu biti sa 2 ili 3
toka. Valjak sa 3 toka ima veliki povrinski pritisak ali malo dubinsko djelovanje. Zbijanje
sloja nije jednako po cijeloj irini,a prednji toak prenosi manje optereenja od druga dva
pogonska toka. Tandem valjak ima prednji i zadnji toak iste irine i ravnomjerno zbija po
cijeloj irini toka. Statiki valjci se koriste za poetno i zavrno zbijanje.
Valjci na pneumaticima koji su statikog tipa se dele na:
Vuene jednoredne valjke velike mase od 60 do 100 t
Vuene dvoredne valjke mase do 15 t
Samohodne valjke mase od 15 do 40 t
Kod ovih koji nisu samohodni (vueni valjci), manje vuku traktori na pneumaticima, dok valjke
vee mase vuku traktori guseniari. Kod valjaka mase do 50 t pritisak u gumama iznosi od
0,57 do 1 MPa u zavisnosti od broja tekstilnih uloaka pneumatika.
Tandem (vibracioni) valjci (engl. tandem roller) su vrsta samohodnog valjka - valjka sa dva
glatka valjka koji ujedno slue za kretanje i za zbijanje, sa statikim nainom ili putem vibracija.
To su valjci koji pri valjanju asfaltnobetonskih zastora posebno zamenjuju dva do sada
koriena valjka: 1) teki statiki valjak (ima tri valjka koji mogu zbijati samo statikim
nainom) za poetno zbijanje iza finiera (u ovom sluaju tandem - valjak zbija vibracijama),
2) laki statiki valjak za zavrnu obradu (u ovom sluaju tandem valjak zbija bez vibracija).za
nabijanje 10 do max. 20 cm debljine
-mali i srednje teki do 6t
- srednje veliki i teki 6-12t
-veliki i vrlo teli >12 t
Planski uinak Up= (v*d*b / n )*Kv (m3/h)
v - brzina kretanja traktora koji vue jeeve (m/h)
d - debiljina nasutog sloja poslije nabijanja (m)
b - korisnja iruna jea (odbivii preklapanja) (m)
n - broj prijelaza jea po jednom traku
42. Jeevi - uopteno: specifnost djelovanja i podruje primjene; tipovi
Je je vrsta valjka s bodljama ili nekim drugim istakama na platu. Moe biti sa uskim bodljama
u obliku ovje noge, sa irokim bodljama ili sa platem u obliku reetke s uzdunim uskim
razmjerno visokim ipkama.
Posebna vrsta jeeva su kompaktori jei. Sastoji se od glatkog valjka, kome su po obimu
zavarene ''noge'', sa zadatkom da prodiru(statiko djelovanje) u nasutu zemlju (uglavnom
koherentni materijal) i na taj nain je sabiju.
Podjela jeeva prema ukupnoj masi je sljedea:
-jeevi srednje teine od 2 do 4t
-jeevi teine od 8 do 14t
-specijalno teki jeevi
Primjena:
Valjak-je se u svom valjkastom dijelu puni teretom, pijeskom ili vodom, da bi imao odreenu
teinu potrebnu za valjanje tla. Oni su preteno prikolini, a mogu da budu poluprikolini i
samohodni.
Je-valjak, za razliku od valjka sa glatkim metalnim valjkom i valjka sa kotaima sa
pneumogumama, izaziva povrinama svojih bodlji tlak na zemljano tlo, koji prelazi graninu
vrstou. Tlo se intenzivno deformira. Kao rezultat toga, bodlje se utiskuju u tlo i tako se
obrazuju jezra utiskivanja, zbog ega i dolazi do sabijanja tog materijala. Da bi se nasip
podjednako sabio, zemlju treba nasipati u slojevima jednake debljine i da se izvri odreen broj
prelaza. Broj prelaza je najee 8-12. Dok u prvim prolazima, noge potpuno upadaju u tlo, pri
posljednjim prolazima, one jedva ulaze u tlo i sam valjak ne dodiruje tlo. Debljina nasutog sloja
treba da je jednaka duini noge, i nikako ne smije da pree 20% preko te debljine. Efikasnost
jea potie otuda to se pri kotrljanju cjelokupna njegova teina koncentrie na srazmjerno malu
povrinu gaenja nogama du jedne izvodnice( 3,5km-m2 za pjesak, 7-14 za gline i ilovae, a
14-28 ponekad i do 45 za teko ljepljiva tola sa kamenitim materijalom).
Pored samostalnog jea, u primjeni su i kombinacije 2,3 i 4 jea.
43. Proraun uinka jeeva
Proraun planskog unka jeeva se obavlja na slijedei nain:
Up =
/h)
gdje je:
v-brzina kretanja traktora koji vue valjak (m/h)
d-debljina nasutog sloja poslije nabijanja (m)
b-korisna irina jea (odbivi preklapanja) (m)
n-broj prelaza jea po jednom traku
Kv- koeficijent osnovnog iskoritenja valjka u vremenu
44.Valjak na pneumaticima (gumeni valjak)-uopteno; specifinost djelovanja i
primjena.
Valjci na kotaima s gumama pripadaju u skupinu strojeva koji nabijaju vlastitom teinom, uz
dopunsko elastino djelovanje guma koje stvaraju bone sile i pospjeuju konsolidaciju
nasipnog materijala. Parametri koji utjeu na konsolidaciju su: veliina kotaa, broj redova
kotaa, raspored kotaa, pritisak u tokovima i broj prelaza. Djelovanje ovih valjaka je
povrinsko. Bitna prednost rada valjka na kotaima je finoa rada i brzina sabijanja bez
brutalnih udara, to predstavlja osobine koje nisu zanemarive i koje omoguavaju iroku
primjenu na gradilitima. Valjci na kotaima mogu biti vueni ili samohodni.
Vueni valjci imaju sanduk koji se puni zemljanim materijalom radi vee teine, a koriste se za
grube zemljane radove (zbijanje niih slojeva nasipa). Primjena im je uglavnom na izgradnji
aerodroma i nasutih brana.
Samohodni valjci imaju krutu asiju i manevrisanje se vri pokretanjem pogonskih kotaa. Ovaj
tip valjaka slui za zbijanje asfaltobetonskih zastora, zatim tanjih slojeva praha ili gline, te
konstruktciju filterskih i drenanih slojeva (sitni kameni materijal, jednolikog
granulometrijskog sastava).
45. Valjak sa glatkim elinim tokovima vibracionog djelovanja vibracioni valjak
Spada u maine sa dinamikim djelovanjem (vibracija). Za razliku od obinih statikih valjaka,
ovi valjci djeluju dinamiki usljed ega se njihova uinkovitost poveava 5-7 puta. Iz toga
razloga teina ovih valjaka moe biti znatno manja od teine statikih valjaka.
Njihova primjena je prvenstveno za zbijanje nevezanih materijala, iako daju dobre uinke kod
vezanih materijala. Osnovni element vibrovaljka je vibrator, koji zavisno od konstrukcije valjka
moe stvarati krune ili okomite vibracije. Frekvencija vibratora iznosi od 20 do 75 Hz, a
vibriranjem se postie da se u zbijanom materijalu za vrijeme vibracija smanjuju kohezijske
sile i trenje, pa se estice materijala slau u slobodne prostore stvarajui tako najveu moguu
gustinu u materijalu.
Prednost ovih valjaka nad valjcima sa statikim djelovanjem je u tome da se kod njih tokom
rada moe iskljuiti vibrator, te oni rade kao statiki valjci. Ukupna teina valjka je manja te
zahtjeva manju vunu silu, ime se tedi na pogonskoj energiji.
Uspjeno zbijaju nevezani materijal debljine nasutog sloja do 40 cm sa samo nekoliko prelaza.
Kod primjene vibracionih valjaka, najvanija je predaja energije sabijanja izmeu valjka i
podloge na odreenoj dubini. Amplituda valjka zavisi od karakteristika valjka, ali u praksi
zavisi od veze valjak -tlo. Izbor frekvencije ostvaruje se na bazi iskustva.
Uinkovitija je niska frekvencija. Valjci s promjenjivom amplitudom i
frekvencijom mogu poboljati zbijanje, jer se prilagode sastavu materijala i debljini sloja koji
se zbija.
46. Vibronabija 'aba' ; vibroploa; kompaktor glavne odlike i oblast primjene
VIBRO-NABIJA 'ABA'
Primjena u vrlo skuenom prostoru. Konstrukcija, nain djelovanja i gabariti nabijaa to
omoguuju. Udarna ploa veliine 20x20cm (D=20), pa sve do 80x80cm (D=80cm).
Teina kompletnog ureaja 1-5 kN. S obzirom na odskok (H= 10-20cm) i teinu, udarna sila
koja se dobije 40-130 kN. Dubina djelovanja 40-100 cm.
Prilikom rada, zbog ekscentrino postavljene opruge, ploa 'sama' putuje brzinom 10-15
m/min.
Pravac i brzinu putovanja-zbijanja odreuje rukovalac, putem rukohvata i komandi za rad
motora. Snaga pogonskog motora 1,5-3 kW.
Praktini uinak :
Up = 60*n* (a-a)2*h*Kv/ m
n=broj udara nabijaa u minuti;
h=debljina zbijenog sloja;
m=potreban broj prijelaza.
VIBRO-PLOA
Primjena u skuenom prostoru.
Konstrukcija, nain djelovanja i gabariti ploe to omoguuju. Ona ima mogunost
podeavanja frekvencije, a amplituda je 1-2mm., to omoguuje kretanje uz lagano
potiskivanje (silom F) od strane rukovaoca (rukovalac bira smjer i brzinu kretanjazbijanja).
irina ploe 40-100cm; teina 1-15kN; dubina djelovanja 30-80 cm.
Praktini uinak:
Up = *v*d*Kv / n
n=potreban broj prijelaza;
=irina ploe;
v=radna brzina [oko 1cm/s=36m/h];
d=debljina zbijenog sloja.
KOMPAKTOR
Ureaj vibroploa koji ima hidraulini sistem za vibracije,
montiran na vozilu najee u bateriji naprijed i nazad!
Kretanjem vozila vri se zbijanje podloge kompaktorima kontinuirano djelovanje.
Dubina djelovanja 30-40cm; radna brzina 5cm/s=180m/h.
IZVOR: Graevinski fakultet u Sarajevu Tehnologija i organizacija graenja;koncept predavanja - dr. Esad
Mulavdi, docent
47. Statiko i dinamiko djelovanje maina za sabijanje/zbijanje tla.

Mehanikim zbijanjem tla dolazi do smanjenja upljina izmedu estica tla, kao i do izmjene
unutranjeg rasporeda estica tla. Rezultat zbijanja tla je skraenje vremena izvrenja radova, a
i postie se bolja stabilnost i vea nosivost tla nego to bi se to moglo ostvariti prirodnom
konsolidacijom. Mjera zbijanja zavisi od fiziko-mehanikih osobina tla i od naina samog
zbijanja. Savremena tehnika primjenjuje sljedee principe i odgovarajue strojeve za zbijanje:
a) statiki princip- zbijanje tla se vri valjanjem. U tu svrhu se koriste valjci koji silu pritiska
izazvanu teinom valjka prenose putem tokova koji se kreu po povrini tla.
b) dinamiki princip- zbijanje tla se vri pomou pojedinanih udara ili vibracijama. Zbijanje
pojedinanim udarima vri se udarima o tlo, slobodnim padom radnih organa maina za zbijanje
tla. U tu svrhu se koriste eksplozivni nabijai (npr 'aba') ili udari tekih ploca koje padaju sa
vee visine.
Sabijanje vibracijama tla se zasniva na predaji vibracija male frekvencije (40-50 udara na
minut) a velike amplitude (50-60min) ili srednje i visoke frekvencije (1000-3500 udara na
minut)
c) kombinirana predhodna dva principa. Tu spadaju strojevi kao to su vibrovaljci koji zbijaju
tlo valjanjem i vibriranjem.
48. ta je stabilzacija, a ta konsolidacija tla?
Stabilizacija predstavlja vrlo znaajan poduhvat u pogledu poveanja potrebne nosivosti.
Stabilizacija u svim datim pozicijama kolnike konstrukcije kao temelja prometne
infrastrukture ima za iniciranje i postizanje, osim potrebnog modula stiljivosti, jo i sigurno
odvodnju- 'dreniranje tla', kao sinonim svih slojeva konstrukcije u sveukupnom aranmanu i
pod tla datog lokaliteta graenja.
Konsolidacija tla predstavlja proces toka slijeganja u vremenskom intervalu, pri emu se
deavaju promjene koje utiu na smanjenje pornog tlaka, meu esticama datog medijasredine.
49. Problematika ugradnje - zbijanja svjeeg betona i analogija sa ugradnjom zemljanih
materijala
Strukturu svjeeg betona ine: cementna pasta - zrna agregata, fina, sitnija i krupnija - upljine
unutar mjeavine.Pod ugraivanjem betona podrazumijevaju se: razastiranje betona ili punjenje
oplate, zbijanje(kompaktiranje) i zavrsna obrada gornjih povrsina.
SREDSTVA ZA UGRADNJU- ZBIJANJE BETONA
Svje beton kao specifian materijal ugrauje se , tj. zbija pomou razliitih ureaja, ovisno o
sastavu i konzistenciji betona:
a) 'suha' i 'kao zemlja vlana' konzistencija, kao kod tzv. valjanog betona trai primjenu
vibracionih valjaka ili vibroploa
b) 'plastina' konzistencija najrairenija trai primjenu vibratora za beton (unutarnjihigliastih-pervibratora,povrinskih-vibroploa i vibrogreda)
c) tena konzistencija kao kod prskanog-pricanog betona trai ugradnju kroz dinamiki udar
mlaza betona, ime se vri njegovo zbijanje
d) poseban sluaj je koritenje betonskog topa gdje se beton slaboplastine konzistencije
ugrauje-zbija snanim dinamikim udarom tzv. hitcem
e) iznimno, ugradnja betona 'plastine' konzistencije pod pritiskom, moe da se vri i
transportnim sredstvom pumpom za beton, ukoliko je prostor za ugradnju ili oplata-kalup
potpuno zatvoren (primjer betoniranja tunelske obloge)
f) specijalno, kod podvodnog betoniranja koristi se tzv. kontraktor-postupak za ugradnju i
zbijanje betona vlastitom teinom.
g) U najnovije vrijeme koristi se tzv. samougradljivi beton, bez primjene vibratora. Sutina
ovog betona je u velikoj plastinosti koja se postie izborom agregata sa odreenim
granulometrijskim sastavom i odgovarajuim dodacima betonu.
CILJ UGRADNJE ZBIJANJA SVJEEG BETONA JE ISTISKIVANJE VODE,ODNOSNO
ZRAKA IZ UPLJINA, A NJIHOVO MJESTO TREBA DA ZAUZMU SUPSTANCE
CEMENTNE PASTE ILI ZRNACA AGREGATA, KOJI E NAKNADNOTVORITI
VRSTU I GUSTU SUPSTANCU BETONA.
Jedini efikasan nain zbijanja betona je primjena mehanikih vibracija, koje se proizvode u
ureajima vibratorima i direktno ili indirektno prenose na masu svjeeg betona. Fizika
priroda vibracija se satoji u sudaranju tijela koje vibrira sa vrstim esticama agregata.
Pretjeranim vibriranjem postie suprotan efekat od oekivanog efekta zbijanja.
VRSTE VIBRATORA prema konstrukciji i nainu prenoenja vibracija:
a) unutarnji vibratori (pervibratori)
b) povrinski vibratori
c) oplatni vibratori
Naini ugradnje zemljanih materijala:
- VALJANJE
- ZBIJANJE
Karakteristini tehnoloki proces zemljanih radova:
-iskop
-utovar
-transport
- razastiranje
-ugradnja/zbijanje
Cilj zbijanja:
eliminacija gasovite i tene faze iz strukture materijala, odnosno smanjenje upljina izmeu
vrstih estica na minimum, to se postie optimalnim rasporedom vrstih estica, uz upotrebu
energije. Zbijanjem se smanjuje zapremina, odnosno poveava gustina(zapreminska masa) i
zapreminska teina materijala. U materijalu tada dominira vrsta faza.
Faktori utjecaja materijala na zbijanje:
a) vrsta materijala (koherentni-sa kohezijom; nekoherentni-bez kohezije)
b) krupnoa materijala (sitnozrni, mijeani, krupnozrni)
c) granulometrijski sastav (zastupljenost razliitih frakcija: jedno-, dvo-, tro-, viefrakc.)
d) vlanost materijala (minimalna, prirodna, oprimalna, maksimalna).
Zbijanje treba izvesti tek nakon detaljnih ispitivanja osobina materijala koji se zbija, te nakon
odreivanja radnih parametara pod kojim se taj postupak obavlja, kao npr.:
- stvarna vlanost materijala,
- temperatura zraka,
- debljina sloja za (efikasno) zbijanje.
50. Problematika iskopa stijene - glavni aspekti, naini/metode i sredstva za iskop
stijene.
Razbijanje (iskop) u koherentnom mediju odreenih stijenskih masa ili vjetaki stvorenih
vrijednosti mogue je obavljati u tzv. otvorenom prostoru (razni graevinski objekti,
infrastrukture, kamenolomi i sl.) ili zatvorenom prostoru (tuneli, razni objekti visokogradnje i
hidrogradnje).
Ovi sloeni poslovi mogu se povjeriti tzv. buuim garniturama tj. mehanikim ureajima i
alatima koji su zadueni za buenje minskih rupa i razaranje koherentnog medija do potpunog
usitnjenja spremnog za mogui transport.
Ureaji i alati snagom i moi stlanog zraka mehaniki rotirajuim, odnosno udarnim
dejstvom stvaraju realnost za pripremu, odnosno eksploataciju ili eliminaciju koherentnog
medija. U tu svrhu razlikujemo i determiniramo:
buenje i razbijanje stlanim ekiem,
buenje i razbijanje hidraulikim ekiem/razbijaem i karama,
buenje rupa manjeg promjera sa elektrinim pogonom builice i tome slino.
51: Sastav maina za buenje stijene uopteno; zadatak i princip djelovanja

kompresora
Razaranje koherentnog medija se vri tzv. buaim garniturama tj. mehanikim ureajima i
alatima koji snagom komprimiranog zraka mehaniki rotirajuim, odnosno udarnim dejstvom
stvaraju mogunost eliminacije, odnosno eksploatacije koherentnog medija.
U tu svrhu razlikujemo:
Buenje i razbijanje komprimiranim ekiem (sistem:kompresor-stlani eki-ipka za
buenje i razbijanje)
Buenje i razbijanje hidraulikim ekiem i karama (dijelovi hidraulinog ekia:cilindar,
klip, ipka)
Buenje rupa manjeg promjera sa elektrinim pogonom builice i sl.

Komprimirani zrak mogue je producirati putem odgovarajueg stroja
kompresora.
Producirani komprimirani zrak predstavlja znaajan vid energenta koji se modificira preko
radnih strojeva u mehaniki rad. Kompresor predstavlja stroj jednostavnog vanjskog izgleda i
sloene unutranjosti, koji za cilj ima stvaranje i distribuciju komprimiranog zraka.
Podjela kompresora:
- pokretni na kotaima sa pneumaticima/gumama (kvalitetno rjeenje za mobilne radove)
- stabilni na odgovarajuoj metalnoj asiji (proizvode znatno vie komprimiranog zraka od
pokretnih, sastoje se od tapnog kompresora i elektrinog motora)
Pritisak zraka koji se koristi pri radu alatki za razbijanje i buenje kamenih materijala u
graevinarstvu iznosi 600 do 700kPa, koji se stalno treba odravati zbog efikasnosti u radu. U
tu svrhu, postoji spremnik za komprimirani zrak koji treba biti dobro izoliran da bi se smanjio
gubitak toplotne energije. Kada se u spremniku postigne eljeni pritisak, ugraeni regulator
pritiska automatski iskljuuju rad dijela kompresora kojim se komprimira zrak.
Postoje razliiti konstrukcijski tipovi kompresora, a to su: tapni, spiralni, rotacijski kompresori
i ventilatori.
52. Kolna pneumatska builca na gusjenicama (detaljno: namjena, karakteristike.).
Buenje dubokih buotina (duine do 0-100m (i vie!), prenika 52-155mm (do 300mm u
rudarstvu!) u svrhu primarnog ili sekundarnog miniranja.
-priprema za rad - predradnje i start: UVJET da je kompresor ve ukljuen i spreman za rad;
opi pregled, podmazivanje uljem podmazivanje leajeva, lanca i zglobova mastima; proba
buenja
-rad: ciklino djelovanje uvijek se bui rupa odreene duine i to je jedan 'ciklus'; vie rupa
iste duine ine radni process
- zavrne radnje i iskljuivanje: otpraivanje, ienje, podmazivanje uljem i mastima...
7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE
- Maina se dovozi vunim vozom na gradilite
- Po gradilitu se kree pomou svog zranog motora, pogonjenog kompresorom kojeg vue
za sobom,kao prikolicu
PRORAUN UINKA I POTRONJA POGONSKE ENERGIJE
- Ciklino djelovanje: UT= q*t/Tc; q=duina buotine
- Tc= tpo.bu.+ (tubac.b+tbu.)+ (tva.+zamj.b.) + tprem.
tubac.b= iskustveno 5-10s; tbu=Lbu/Vbu; tva+zamje.b.= iskustveno=10-15s
Energiju ova maina ne troi neposredno; ona koristi transmisiju komprimiranim zrakom, a
kompresor troi energiju
53. Pneumatski ekii uopteno.

Sama rije pneumatski upuuje na to da se radi o alatima pogonjenim zrakom. Svi pneumatski
alati imaju otprilike jednaku potrebu za pritiskom zraka ali razliite potronje zraka. Radni
pritisak je u pravilu oko 6 do 7 bara.
Pneumatski eki slui preteno kao mehanizovani alat za razbijanje vrstih materijala. U
svemu su jako slini builicama.
Razlikujemo dvije vrste ekia po namjeni i to su ekii namijenjeni za horizontalni i
vertikalni rad.
ekii za horizontalni rad u pravilu su manjih teina jer ih radnik koristi za razbijanja
zidova, cigle, buke, za probijanje rupa i otvora, iljebljivanje kanala u zidovima itd.
ekii za vertikalni rad namijenjeni su za razbijanje asfalta, betona i kamena.
54. Hidrauline builice-uopteno
Pojava hidrauline transmisije (prije 30-tak godina) naroito se pokazala uspjenom kod
builica: brzina buenja je proporcionalana sa kvadratom pritiska, pa se za pritiske kod
hidrauline transmisije (100-300MPa!) mogu dobiti velike brzine buenja pri emu su te
brzine oko 10 puta vie nego kod pneumatskih builica. Osim toga, hidraulina transmisija je
mnogo jednostavnija, a nema to je jako vano tako tetan utjecaj na okolinu, kao
pneumatska!
Sistem hidraulike transmisije :
- Ima pogonski motor (najee SUS )
- Hidrauliku pumpu
- Rezervoar ulja
- Cjevovod koji povezuje rezervoar,pumpu i radne hidrauline cilindre
Konstrukcija i funkcioniranje hidraulinih builica je slina pneumatskim builicama, uz
izvjesna pojednostavljenja. Sve vie se susreu u praksi, kako rune, tako i kolne! Specijalan
sluaj: bager sa hidraulikom builicom za buenje ipova!
55. Hidrauliki ekii uopteno
Postoje u varijanti mehanizovanog alata (runi hidraulini ekii!) i u varijanti radnih maina
najee montiranih na ruci (hidraulinih) bagera. Takvi se bageri sve ee susreu na
poslovima iskopa u stijeni (ak i na masovnim iskopima, kao alternativa miniranju!!!), ili na
poslovima ruenja vrstih konstrukcija od betona, opeke i sl.
56. Teke maine za podzemne iskope u vrstim materijalima
Mogu imati mehaniki, elektro-mehaniki ili hidraulini pogonski sistem. Namijenjene su za
iskope velikih profila u vrstom, srednje vrstom i mekom materijalu.
TBM (engl. tunnel boring machine), oblik sloene tehnoloke opreme koja obuhvaa otkopne
rotacijske strojeve i neke vrste rotacijskih titova za mehaniki iskop tunela u svim vrstama
stijena u punom krunom poprenom presjeku. Mogu biti koncipirani za buenje vrste i tvrde
stabilne stijene ili za buenje srednje vrste. Navedeni se strojevi esto nazivaju "krtice",
iako logistika njihova rada nikako ne odgovara nainu krtiina kopanja podzemnih hodnika.
TBM radi na nain da gura okretnu buau glavu na elo iskopa, a po njoj su rasporeeni
odreeni alati-rezai. Glodalica, freza (engl. milling machine), samohodni graevinski
stroj za struganje posebice asfaltbetonskih zastora cestovnih prometnica, pista i slinih
plonih graevinskih konstrukcija. Glodalica je najee na podvozju sa gusjenicama, a rjee
s gumenim kotaima
57. Osnovni naini dobivanja kamenog agregata (sistem:kamenolom-drobilanaseparacija)

Dva su osnovna naina dobivanja kamenog agregata:
a) prirodna nalazita pijeska i ljunka
b) iskop stijene u kamenolomima (najee miniranjem) i drobljenje kamena, pa
separiranje na frakcije
Prvi je nain racionalniji, ali on ozbiljno naruava prirodnu ravnoteu u okoliu, pa se sve
manje upotrebljava.
Drugi nain obuhvata nekoliko faza:
- miniranje stijene u kamenolomu
- utovar, transport
- drobljenje minirane stijene u drobilinom postrojenju 'drobilani'
- razdvajanje drobljenog agregata na frakcije u postrojenju za separiranje
Faze drobljenja i separiranja su integrirane u tehnoloku cjelinu drobilanaseparacija,organiziranu na veem prostoru, esto na vie nivoa, sa dosta pomonih graevina i
nosivih konstrukcija, opremljenih transportnim ureajnima i sredstvima za izvrenje
specijalnih radnih procesa. Takvo kompleksno postrojenje ima karakter stalnog industrijskog
pogona.
Pojednostavljeno prikazano:
KAMENOLOM
MINIRANA
STIJENA
TRANSPORT
DOBILANA I SEPARACIJA
PRIMARNA
DROBILICA
VIBRACIJA
SITA
SEKUNDARNA
DROBILICA
SILOS
SEPARACIJA
MLIN
58. eljusna drobilica sa klatnom

NAMJENA: Primarno drobljenje kamena
TEHNIKE KARAKTERISTIKE:
obloga eljusti je rebrasta i napravljena je od elika velike vrstoe,
stepen usitnjavanja od 1:5 do 1:7,
broj obrtaja 150-300 u minuti,
snaga pogonskog motora prema uinku 0,34-1,1 kW/1m3/h,
kapaciteti-uinci 1,5-2,2 m3/toni konstrukcije,
upravljanje-elektromehaniko
FUNKCIONIRANJE I NAIN PRIMJENE:
priprema za rad - predradnje i start: opi pregled, stanje obloga, opruga, ukljuivanje
motora i proba rada,
rad: sekvencijalno-kontinuirani rad; statiko djelovanje,
zavrne radnje i iskljuivanje: opi pregled, stanje obloga, podmazivanje
SPECIJALNI USLOVI PRIMJENE:
osigurati kontinuiranu dostavu kamenog materijala,
izvriti selekciju prevelikih 'zrna' (gruba reetka, prihvatni silos, dozator),
predvidjeti odvajanje prljavog i prainastog materijala (mehanikim odvajanjem i/ili
ispiranjem)
PRORAUN UINKA
Uinak: Up= 0,03*kr*kv*n*b*s*(d+e)*/tg
kr = koeficijent rastresitosti stijene (0,3-0,7),
kv = koeficijent iskoritenosti vremena (0,8-0,9),
n = broj obrtaja [o/min],
b = irina eljusti [cm],
s = hod pokretne eljusti [cm],
d = maksimalan otvor eljusti (e+s) [cm],
e = minimalan otvor eljusti [cm],
= specifina teina materijala [N/cm3],
= ugao naklona izmeu eljusti.
E = (N*Kas)/(cos*); Kas = 0,8-0,9 [kWh]
eljusna drobilica sa klatnom radi kao samostalna maina i u lancu za izvrenje radova se
nalazi na poetku proizvodnog lanca.
59. Kruna konusna drobilica
NAMJENA
Krune konusne drobilice ili irakondrobilice koriste se za kontinualno drobljenje (gnjeenje)
kamena.
Naroito prikladna za sekundarno drobljenje; dobra i za tercijarno (irosfera). eljusnokonusna drobilica je za primarno drobljenje.
- obloga od elika velike tvrdoe
- Stepen usitnjavanja 1:6 do 1:10
- Broj obrtaja 300-800 u minuti
- snaga pogonskog motora, prema uinku: 1,4-1,9 kW/ 1m3/h
/h
- kapaciteti uinci 1,0-2,3
/toni konstrukcije
- upravljanje elektromehaniko
- priprema za rad - predradnje i start: opi pregled, stanje obloga, opruga, ukljuivanje motora
i proba
- rad: kontinuirani rad; statiko djelovanje sa izvjesnim dinamikim efektom

- zavrne radnje i iskljuivanje: opi pregled, stanje obloga, podmazivanje;
- Osigurati kontinuiranu dostavu kamenog materijala putem transportera, sa dodavaemdozatorom
PRORAUN UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE
- Uinak: Up= 60*Q*n*kr*kv
Q= *(2e+s)*h** , gdje je 2e+s=max.
Otvor eljusti: h=(
-uglovi izmeu plata I vertikale,
=srednji prenik, n=broj obrtaja [o/min],

=koef. rastresitosti stijene (0,3-0,7),
=k.iskor.vremena (0,8-0,9)
- E=
=0,8-0,9 [kWh]
60. Vrste mlinova; mlinovi ekiari (detaljno: namjena, karakteristike...).

Mlin (engl. mill), je ustvari podvrsta drobilice koja prethodno krupnije drobljeni ili prirodni
aluvijalni kameni materijal dalje usitnjava mljevenjem. Zove se jo granulator. Od drobilice se
razlikuje po tome to sadri neku konstrukciju koja onemoguava izlaz materijala dok se ne
usitni na traenu veliinu i oblik (npr. reetka ispod rotora udarnih mlinova ekiara, koja
onemoguava izlaz materijala dok se ne usitni na mjeru razmaka reetki).
Podjela:
-Kruni mlinovi
-Udarni mlinovi - posebno mlinovi ekiari te centrifugalni mlinovi
-Mlinovi tapiari ili kugliari
MLIN EKIAR je podesan za drobljenje mekog i srednje tvrdog neabrazivnog materijala
i moe se koristiti kao primarna ili sekundarna drobilica. Koristi se za drobljenje krenjaka,
dolomita, cigle, fosfatne rude, uglja i razliitih ruda. Vrlo je ekonomina jer materijal drobi na
odreenu granulaciju sa minimalnim procentom nadzrna.
U zoni drobljenja postavljene su specijalne obloge izraene od manganskog elika ili
obloga od specijalnog elika: Cr-Si ili Cr-Mn (legirani elik za otvrdnjavanje povrine) . U
donjem dijelu kuita nalaze se rostovi koji obrazuju izlaznu reetku.
Tehnike karakteristike:
- kapacitet,
- veliina ulaznog zrna,
- veliina izlaznog zrna,
- snaga elektromotora,
- broj okretaja rotora,
- potronja energije na usitnjavanje proizvoda Ew = 1,11,3 [kW] po [m3/h],
- habanje udarnih odbojnih tijela i obloga za krenjak iznosi Hde20 [gr/t] izdrobljene
frakcije,
- stupanj drobljenja iznosi 1:30.
61. Sredstva za separisanje kamenog agregata: rotaciona sita (detaljno: namjena,
karakteristike.)
Sita su okvirene eline konstrukcije u koje su ugraene perforirane eline plohe s
prorezanim izduenim,okruglim ili etvrtastim otvorima. Ukoliko su otvori bueni a ne pleteni
nazivaju se reeta.
Vrste prosijavanja:
Suhi postupak
mokri postupak za aluvijalne materijale (granulat < 3mm u podruju hidroseparacije)
Strojevi za prosijavanje kamenih materijala:
grube reetke
sito sa tapovima
rotacijska sita
vibracijska
rezonantna
posebna
Rotacijsko sito ima zadau da rotiranjem koje se postie pogonskim sklopom vri
prosijavanje dopremljenog materijala. Konstrukcija rotacijskog sita sastoji se od elinog
limenog plata pod kutom od 10. Osnovicu prosijavanja ini elini kruni valjak s'
perforiranim poljima. Duina valjka iznosi od 3 do 6 m, a promjer mu iznosi 0,6 1,5 m.
Perforirana polja valjka imaju promjer rupa: 8, 12, 30 i 50 mm. Rad rotacijskog sita je usmjeren
tako to se 12 20 puta okrene u minuti, pri emu dolazi do pobuivanja materijala i njegovog
proputanja prosijavanja kroz date otvore valjka. Obzirom na izvjesne nedostatke u radu kao
na primjer prvo je odvajanje zrna najmanje veliine,danas se koriste u tandemu sa vibracijskim
sitima.
62. Sredstva za separisanje kamenog agregata: vibraciona sita (detaljno: namjena,
karaktristike...)
Vibracijsko sito ima zadatak da vibracijom koju producira pogonski sklop s ugraenim
vibratorom vrijednosti 1000 1500 vibr./min, obavlja prosijavanje dopremljenog graevinskog
materijala.
Konstrukcija se sastoji od metalne kostrukcije (eline), pri emu su pod kutom od 17-25
smjetene 2-4 ploe perforiranog mangan-elinog lima ili mrea od mangan-eline ice.
Najvei otvori u limu odnosno mrei smjeteni su na gornjoj ploi a najmanji na donjoj ploi,
to regulira klasificiranje prosijavanja.
63. Sredstva za separisanje kamenog agregata (hidroseparatori),namjena i
karakteristike...
a) mehaniko razdvajanje prosijavanje, po suhom ili mokrom postupku: rotaciona (s,m),
vibraciona (s,m), rezonantna (s), sita sa tapovima .
b) hidrauliko razdvajanje uz pomo toka vode: dehidratori - hidroklaseri, hidraulini
separatori: okomiti tok, vodoravni tok, rotacioni/centrifugalni tok.
HIDRAULINI SEPARATOR (HIDROSEPARATOR)
Spoznaja da tok vode moe nositi estice vrstog materijala (to veabrzina, to krupnije
estice), a da gravitacija djeluje suprotno, dovelaje do patentiranja razliitih rjeenja
razdvajanja relativno krupnijihestica (1-4 mm do 0,02 1 mm) od ostatka vode i sasvim
sitnih/finihestica (0,02-1mm ili ispod 0,02mm). Kod ovog sistema tok vode jeusmjeren
odozdo navie i moe da nosi finije estice, dok krupnije,pod djelovanjem gravitacije padaju
na dno!
Postupak separacije : Materijal se uvodi posebno, a voda posebno (varijanta sa prelivom: voda
se mijea sa esticama materijala 0-4 mm u omjeru 9:1 i uvodi u ureaj ),pri emu se mora
voditi rauna da pritisak vode bude oko 1 atmosferu. Kapacitet hidroseparatora je relativno mali
od 1-3 m3/h.
Pred sami poetak rada hidroseparatora vano je osigurati kontinuiranu dostavu kamenog
materijala putem transportera, sa preciznim dodavaem-dozatorom.
Namjena hidroseparatora je odvajanje estica krupnoe 1-4mm od estica 0,0-1mm (ova

frakcija skupa sa vodom obino ide na hidrociklon, radi odvajanja podfrakcije 0-0,02 i 0,02-1
mm).
ema rada hidroseparatora i prikaz istog je dat na sljedeoj slici.
64. Pokretno postrojenje za drobljenje i separisanje kamenog agregata uopteno;

primjena.
Pokretno postrojenje za drobljenje i separisanje kamenog agregata ili drobilica, su manja
pokretna postrojenja koja se sastoje od: silosa, dozatora, sita, drobilice, mlinova, transportne
trake i ureaja za pranje.
Rad pokretne drobilice se moe podjeliti u 3 faze:
-Prva faza: -prihvat kamenog materijala,
- grubo sijanje (izdvajanje jalovine)
- poetno drobljenje kamenog materijala.
-Druga faza:
-sijanje
- mljevenje
Trea faza:
-Zavrno sijanje
-separisanje (klasificiranje)
-pranje
-odlaganje (uskladitenje) konanog proizvoda
65. Potrebe i znaaj betona u svaremenom graenju; tehnoloki zahtjevi spram kvaliteta
betona, uslovi i naini osiguranja kvaliteta; sastav postrojenja za proizvodnju betona.
Beton je umjetni kameni graevinski materijal sastavljen od gregata,cementa,vode.Predstavlja
najvie upotrebljivo gradivo,od mostova do zgrada,od hidrotehnikih i prometnih do
industrijskih
objekata.Prave ga i ugrauju graditelji, dok veinu drugih gradiva primaju gotovo na
gradilite.Proces poinje dizajniranjem svojstva betona u projektnoj dokumentaciji,zatim
nakon provedenih ispitivanja projektira se njegov sastav, izvoai ga proizvode u centralnoj
betonari ili gradilitu te ugrauju i kontroliraju postignutu vrstou.Beton kao graevinski
materijal pokriva preko 70% potreba graenja.
Prema Pravilniku o tehnikim normativima za beton i armirani beton betoni su svrstani u

dvije klase:
BI -Betoni I klase mogu se pripremati bez prethodnih ispitivanja, ali je uvjetovana najmanja
koliina cementa (npr. za MB 20 najmanje 300 kg cementa na m3 betona).
Betoni ove klase smiju biti MB 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugraivati samo na gradilitu na
kojem se pripremaju.
BII - Betoni II klase su betoni od MB 10 do MB 60 koji se moraju pripremati uz prethodna
ispitivanja, te sve marke transportiranog betona.
TEHNOLOKI PROCES OBUHVATA:
-proizvodnju
-transport
-ugradnju
-obradu i njegu betona
Kontrolu proizvodnje betona obavlja proizvoa betona do isporuke izvoau betonskih
radova.Nakon isporuke za konrolu je zaduen izvoa radova.
KONTROLA OVISI O:
-svojstvima komponentama
-omijer unutar mjeavine
-nainu mjeanja
-transportu
-zbijanju
-njezi betona
Veliki broj vrsta betona (po vrstoi, svojsvima,po vrstama agregata,vrstama cementa)
zahtjeva sloena postrojenja za proizvodnju betona .
Beton se spravlja u TVORNICAMA BETONA: -stabilna postrojenja
-prenosiva postrojenja
- mobilna postrojenja
Osnovni sklopovi postrojenja: -skladita(agregat, voda,cement)
-ureaji za doziranje
-ureaji za mjeanje
-prihvat i proienje otpadnih voda
-ureaj za upravljanje
Prema nainu mjeanja razlikujemo tipove mjealice: -gravitacijske
- prinudne
- dvostupanjske
-kontinurane
66. Mobilna ili prenosna fabrika betona ('betonara') detaljno (namjena,
karakteristike,...).
Funkcija mobilnih fabrika betona jeste proizvodnja kvalitetnog betona u gradilinim uslovima
ili na privremenim lokacijama.
Konstrukcija
Sastavni dijelovi: otvoreno skladite agregata sa pregradama za frakcije (boksovi ili 'zvijezda'),
elini silosi za cement, ureaji za transport i doziranje agregata i cementa (povlana kaika +
vaga, puni transporter), vodosnabdijevanje, mjealica, pogonsko upravljaki blok.
Mobilni dijelovi: povlana skreperska kaika, puni transporter, osovina sa lopaticama u bubnju
mjealice.
Pogon: elektromotor pri emu je transmisija mehanika.
Radni organ: bubanj + osovina s lopaticama za mijeanje.
Tehnike karakteristike
Zapremina bubnja se kree u intervalu od 0,25 do 1,5 m3, pri emu je masa mjealice od 10 do
20 tona. Broj obrtaja osovine mjealice je 20 do 30 obrt./min, dok kapacitet tj. uinak iznosi 10
do 30 m3/h. Upravljanje je elektromehaniko, a u novije vrijeme poluautomatsko ili
automatsko.
Uinak
Up=q*(t/Tc)*kred*kv
kred koeficijent redukcije zapremine komponenti prema zapremini svjeeg betona, a kree se
u intervalu od 0,7 do 0,8
kv koeficijent iskoritenosti vremena (0,7 do 0,8)
Tc jedinstven proces sa paralelizacijom faza: doziranje, mijeanje, pranjenje.
67. Koncept 'transportnog betona'; stacionarna tvornica betona (detaljno).
Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona, a do mjesta ugradnje najee se
transportiraju auto-mjealicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu. Nagnuta
krukolika posuda s betonom u vonji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i
spreava zbijanje i segregaciju betona. Transport svjeeg betona danas je nezamisliv bez
dodataka koji osiguravaju potrebnu obradivost, viskoznost i zbijenost, te fluidnost i pogodnost
za njegovu ugradnju.Beton ne smije poeti vezati i ovrivati prilikom transporta. Zavisno od
potrebe, koriste se:
a) plastifikatori (univerzalni dodatak za bolju ugradivost, vodonepropusnost i vee
vrstoe transportnog betona),
b) superplastifikatori (osiguravaju vodonepropusnost i vrijeme vezivanja, produeni
transport) ,
c) aeranti (za uvlaenje mikropora zraka u betone , postizanje otpornosti na mraz- zimsko
betoniranje) ,
d) retarderi(usporivai vezivanja betona koji istovremeno djeluju i kao plastifikator betoniranje pri visokim temperaturama) ,
Koncept transportnog betona, koji pretvara svje beton u robu koja se prodaje nepoznatom
kupcu, namee potrebu da se instaliraju stalni pogoni za spravljanje i transport betona: tzv
STACIONARNE TVORNICE BETONA.
Osnovna namjena: masovna proizvodnja svjeeg betona razliitih karakteristika i prodaja na
tritu. Koncept stacionarne tvornice betona slian je kao kod prenosnih mobilnih betonara.
Dva tipa tvornice: toranjski i horizontalni. Sredstva za vanjski transport betona:
automjealice Sredstva za unutranji transport betona: pretovarni silos + kran sa posudom,
pumpa za beton, trakasti transporter, betonski trap.
68. ta su to zrani transporteri betonske mjeavine?

To su maine koje usljed pneumatskog pritiska [1] transportuju svjeu betonsku
mjeavinu.Ovaj tip maina moe transportovati:
-Svjei beton za betonske radove uobiajenog granulometrijskog sastava uz nii vodocementni
faktor (mv/mc=[0,36;0,45] - konzistencija plastina), kapaciteta do 50m3/h;-Svjei beton
veliine zrna do 16mm, tenije konzistencije (mv/mc=0,5 ili nii vodocementni faktor uz
hemijski dodatak - plastifikator ili superplastifikator) za betonske podloge, kapaciteta do
12m3/h;
-Betonske mjeavine (ili malteri - agregati frakcija do 4mm) za torketiranje (nanoenje na
vertikalne povrine), kapaciteta do 6 m3/h.
[1] Pneumatske pumpe sastoje se iz suda pod pritiskom, prikljune cijevi za dovod kompresovanog
vazduha i transportne cijevi.
69. Ugradnja-zbijanje svjeeg betona; faktori uticaja; znaaj vibriranja svjeeg betona.
Svje beton kao specifian materijal ugrauje se zbija pomou razliitih ureaja, ovisno o
sastavu i
konzistenciji betona:
a) 'suha' konzistencija, kao kod tzv. valjanog betona trai primjenu vibroploa
b) 'plastina' konzistencija najrairenija trai primjenu vibratora za beton (unutranjih pervibratora; povrinskih-vibroploa; oplatnih)
c) 'tena' konzistencija kao kod 'prskanog' betona trai ugradnju kroz
dinamiki udar mlaza betona, ime se vri njegovo zbijanje
d) U najnovije vrijeme koristi se tzv. samougradljivi beton, bez primjene vibratora!!!
Sutina ovog betona je u velikoj plastinosti koja se postie izborom agregata sa
odreenim granulometrijskim sastavom i odgovarajuim dodacima betonu.
FAKTORI UTICAJA ZA UGRADNJU I ZBIJANJE SVJEEG BETONA SU:
Konzistencija betona
Obradljivost betona
Granulometrijski sastav agregata ( zastupljenost razliitih frakcija agregata)
Vrste cementa u betonu
Koliina vode u betonu
Maximalno zrno agregata
Vrste dodataka (aditiva)
Brzina ugradnje i zbijanja mora biti jednaka
Vodocementni omjer ( V/C )
Jedini efikasan nain zbijanja betona je primjena mehanikih vibracija, koje se proizvode u
ureajima vibratorima i direktno ili indirektno prenose na masu svjeeg betona. Vibratorima
se omoguuje ugraivanje betonskog sastava znatno manjeg vodocementnog faktora , kao i od
krupnijih frakcija , a istovremeno stvaraju utedu u cementu za 10 25 % od uobiajeno
potrebne koliine za odgovarajuu marku betona.
Vrste vibratora prema konstrukciji i nainu prenoenja vibracija:
unutarnji vibratori (pervibratori) konstrukcija igliasta; direktni prijenos vibracija u masu (3
dimenzije) svjeeg betona
povrinski vibratori konstrukcija kao: vibro-ploe, grede, letve, itd.; direktni
prijenos vibracija na povrinu (2 dimenzije) svjeeg betona
oplatni vibratori kompaktna konstrukcija vibratora vrsto se spaja na oplatu; indirektno se
preko oplate prenose vibracije na povrinu (2 dimenzije) obuhvaenu oplatom
ZNAAJ VIBRIRANJA SVJEEG BETONA
Cilj ugradnje zbijanja svjeeg betona je istiskivanje vode , odnosno zraka iz upljina , a
njihovo mjesto treba da zauzmu supstance cementne paste ili zrnaca agregata, koji e naknadno
tvoriti vrstu i gustu supstancu betona. Sva svojstva ovrsnulog betona (vrstoa, trajnost...)
ovise ostupanju njegove zbijenosti i homogenosti u svjeem stanju.
70. Vrste vibratora (nabrojati ili blok ema)
-Vrste vibratora (sl.1)
a) Povrinski vibratori koriste se kod ugraivanja betona u ploaste elemente ije

debljine nisu vee od 25 cm.
b) Unutranji vibratori-princip rada ovih vibratora se sastoji u tome dase u masu betona
unese tijelo koje vibrira ( pervibratorska igla)
c) Oplatni vibratori (spoljanji vibratori)- vibro ureaji koji se pricvrscuju za oplatu.
Korist se u onim sluajevima kada zbo dimenzija elemenata i gustine armature ne
postoji mogunost primjene unutranjih vibratora.
d) Vibrostolovi- princip rada sastoji se u tome da se na njihove gornje ploe postavljaju

cijelokupne oplate tako da se vibracija ove ploe prenosi na cijelokupan sistem koji
sainjavaju kalup i betonska masa u njemu
Slika 1: vrste vibratora
Slika 2: blok ema- vibratori

71.Unutranji - igliasti vibratori (detaljno: namjena, karakteristike)
Unutarnji vibratori -direktni prijenos vibracija u masu svjezeg betona preko metalne igle.
NAMJENA Vibriranje-zbijanje malih , srednjih i velikih koliina betona, ovisno tipu
betonske
Konstrukcije
KARAKTERISTIKE
- duina igle: 20 do 120 cm
- prenik igle: 11mm do 120mm
- radijus djelovanja: 20 do 80 cm (ovisan o masi koja osciluje i frekvenciji oscilovanja)
- vrijeme vibriranja 10-40s!
- frekvencija 2000-20000 oscilacija u minuti
72. Povrinski vibratori vibroploe (detaljno)
Vibracione ploe su graevinski strojevi koje se koriste za nabijanje veih nasipnih koliina
nekoherentnih materijala, osobito tamponskih slojeva. Dijele se, prema teini, na lagane
vibracioneploe teine 0,1 do 0,5 kN, srednje teke 0,6 do 2kN i teke vibracione ploe preko
2kN.Vibracione ploe se sastoje od temeljne eline ploe na koju je smjeten pogonski motor
odgovarajue veliine, te sklop sa ekscentrom koji izaziva vibracije.Povrinski vibratori slue
za ugraivanje betona u ploastim konstrukcijama, odnosno za povrinsko ugraivanje. Zato

imaju oblik ploe. Dejstvuju na povrinu koju ugrauju.Povrinski vibratori mogu da budu i u
vidu nasatino postavljene daske, kada se nazivaju vibroravnjaima.Izraz za uinak povrinskih
vibratora je:
Upr = (F*T*)/(t1+t2),
gdje je:
F radna povrina vibratora u metrima kvadratnim,
T-debljina ploaste konstrukcije koja se obrauje, u metrima,
t1 i t2 vremena sastava jednog ciklusa vibratora u sekundi, gdje je t1 vrijem trajanja istog
vibriranja na jednom mjestu, t2 vrijeme premijetanja vibratora za vibriranje na drugo mjesto.
Obino su t1 i t2 oko 60 sekudi. Nain dejstva vibracionih ploa slian je onome koji imaju
vibracioni valjci, tj. da vibracijama ukida ili smanjuje unutranje trenje u materijalu koji se
zbija.Pomijeranje ovih ureaja pri radu postie se pomou noseeg vozila na gusjenicama, ili
na gumenim tokovima, ili samohodno, zahvaljujui horizontalnoj komponenti rezultante
izmeu statike teine i dinamikog dejstva.Aktivni elemenat ovog ureaja za zbijanje je
elina ploa koja se direktno oslanja na sloj zemljanog materijala predvienog za zbijanje.
Ploa stvara vibracije u zemljanom materijalu. Ploe su razliitih dimenzija (od 0,3 m x 0,7 m
x 1,1 m).Frekvencija vibracije je najcee nepromjenjiva za jedan dati model. Mijenja se u
zavisnosti od modela. Dinamiko optereenje kod veine tipova se moe mijenjati u zavisnosti
od poloaja ekscentra. Amplituda vibracije je uvijek manja od 1 cm , a praktino je manja od 5
mm. Debljina na kojoj se postie zbijanje utoliko je vea ukoliko su povrina ploe i optereenje
vei.
73. Oplatni vibratori; vibro-stolovi; vibro-blokovi (uopteno); princip djelovanja
Pojava industrijskog graenja i prefabrikacija betonskih konstrukcija u stalnim i privremenim
pogonima, pri emu se koristi kruta oplata (ili kalupi) omoguila je primjenu vibratora
indirektno preko kalupa. Rad baterije vibratora fiksirane na oplatu/kalup, koristi se sa ciljem
vibriranja betona za prefabrikovanu konstrukciju. Vri se fiksiranje za oplatu ili kalup, potom
se spaja na pogon i provjerava se rad, ema djelovanja. Raspored postavljanja oplatnih vibratora
potrebno je prethodno provjeriti s obzirom na efekte zbijanja betona. Po pravilu vibratori rade
u grupi/bateriji. Baterija se ukljuuje po fazama, ovisno o napredovanju ugradnje u prostoru
konstrukcije. Nastale vibracije uzrokuju sudaranje tijela koje vibrira sa vrstim esticama
agregata (usljed ega one dobivaju implus kretanja), ali i talase unutar svoje supstance. Tako
energetski probuene estice, u kombinaciji sa djelovanjem gravitacije, putuju unutar mase
svjeeg betona, sudaraju se sa drugim esticama i - gubei energiju - zauzimaju stanje stabilne
ravnotee. Oplatni vibratori se oslanjaju ili veaju na oplate i kalupe, preko kojih deluju na
sveu betonsku masu. U kombinaciji sa kalupima ine vibrostolove ili vibrokalupe. Oplatni
vibratori imaju dva pogonska sredstva: komprimovani vazduh ili elektrinu energiju. Efikasnost
prenoenja energije sa vibratora na kalup i ulivenu betonsku masu zavisi od kvaliteta veze
kalup-vibraciona ploa pa se primenjuju pneumatsko, hidraulino ili mehaniko privrivanje
a u prefabrikaciji je najee privrivanje elektromagnetima.
74. Sredstva za ispravljanje,ienje i sjeenje ipki armature (uopteno)
Za ispravljanje armature u namotima koristi se eki teine 1 kg a za ienje armature od
hre koriste se iane etke ili brusilice raznih tipova dok se za sjeenje armature koristi
sjeka od kvalitetnog elika,kljeta za armaturu,brusilice s reznim ploama za elik ili stariji
tipovi rucnih makaza. Ako nije mogue izvriti savijanje ili sjeenje armature runo onda se
pribjegava koritenju posebnih strojeva za te namjene.Za sjeenje se koriste hidrauline
makaze,elektrine makaze(giljotina i aligator),elektrine brusilice ili se sjeenje obavlja
topljenjem plamenikom na acetilen.esto se operacije:ispravljanje-mjerenje-ienje-sjeenje

obavljaju u jedinstvenom kombiniranom postrojenjuispravljaica/sjekaica.
Izvor:Strukovno obrazovanje i osposobljavanje radnika u graditeljstvu
75. Sredstva za savijanje armature (uopteno)

Nakon sto su ipke izrezane, odvojene po promjerima i duinama slijedi operacija savijanja
armature.
Maine se razlikuju u zavisnosti od promjera kojeg mogu savijati tj da li savijaju samo glavnu
i sporednu armaturu ili i vilice, kojom brzinom rade i ko je proizvoa
Noviji tipovi shaping centers ili monoroboti
savijaju ipke promjera od 16 do 40 mm i
slue za glavnu i sporednu armaturu.
Tipovi multipurpose centres oblikuju i ipke i vilice. Obrauje profile od 20-26 mm
Tipovi automatic proccesing centrese obrauju armaturu u namotima i ipkama brzinama
od 105-117 m/min
Tipovi savijaju samo vilice nazivaju se stirrup benders.
Obrauju armature u namotima I u ipkama , reu ih i savijaju od promjera u nazivu maine
(prime 12, coil 16 coil 18, coil 20)
76. Optii proces proizvodnje asfaltne mjeavine obuhvata:
- silose kamenog agregata, transport i pred-doziranje frakcija,
- zagrijavanje frakcija, odvajanje praine, transport frakcija u silos na tornju,
separiranje na frakcije i doziranje u mjealicu
- silosi kamenog brana (filera): suenje, transport i doziranje filera,
- rezervoar bitumena sa sistemom zagrijavanja; pumpama za transport i ventilima
za doziranje
- skladita dodataka (polimeri; cement), transport i doziranje dodataka
- mijealica za mijeanje komponenti
- prihvatni silos tople asfaltne mase
- sistem za pranjenje
- komandno upravljaki blok
77. Proces transporta i ugradnje asfalta: operacije postupci sredstva (uopteno) ...
TRANSPORT
Dozvoljena duina prevoza, sem ekonomskih razloga, zavisi i od vremenskih uslova. Dovoljena
je svaka razumna transportna duina na kojoj temperatura mjeavine nede pasti na temeraturu
niu od propisane optimalne temperature za ugraivanje, odnosno za 10C od temperature
mjeavine pri izlasku iz mjealice. Prema BiH smjernicama, prevoz asfaltne smjese ogranien
je sa najvedom duinom transporta od 100 km, odnosno na vrijeme 2 sata pod uslovom, da se
za prevoz upotrebljavaju vozila sa termokesonima. U suprotnom sluaju duina prevoza
asfaltne mase ograniena je na 70 km, odnosno maksimalno trajanje prevoza na 1,5 sat.
Postoje tri izrazite faze u prevozu asfaltne mase do gradilita gdje de biti ugraena. To su:
. utovar mase u kamion
. prevoz do gradilita
. istresanje mase u ko finiera
Da bi se minimizirale bilo kakve opasnosti, prevoz mora biti dobro planiran i efikasno
odraen.3Tokom utovara mase na asfaltnoj bazi u kamion vano je da se minimizira rizik
segregacije. Utovar mora biti izveden brzo da bi se izbjeglo gubljenje toplote. Kamioni bi trebali
biti utovarani po cijeloj duini koa kamiona. Ukoliko su ivice utovarene mase strme, postoji
velika opasnost da moye doci do segregacije tokom transporta. Kamioni moraju biti pokriveni
tokom transporta asfaltne mase jer specijalni termo-zatitni pokrivai speavaju hlaenje mase
i njenu segregaciju prilikom istovara u ko finiera. Pokriva ne smije leati direktno na

asfaltnoj masi; najbolje je kada je podignut oko 15 cm
iznad mase.
Osnovni uslovi da bi se kamioni mogli koristiti za prevoz asfaltne mase su:
. da zadnji tokovi imaju direktan kontakt sa finierom
. da dimenzije koa kamiona odgovaraju dimenzijama koa koa finiera
. da ne isputaju ulje ili gorivo
. da je ko kamiona od metala, vrst i ravnih povrina
. da ima dobar mehanizam otvaranja/zatvaranja koa
Broj kamiona planira se tako da ne dolazi do prekida rada asfaltne baze, odnosno finiera (svaki
zaastoj asfaltne baze veoma utie na kvalitet proizvedene mjeavine, svaki zastoj finiera
pogorava kvalitet
Ugradnja asfalta
Ugradnja asfaltne mjeavine (primarna faza): ienje podloge (mehanika metla, ispuhiva na
komprimirani zrak), grijanje i prskanje veziva prskalicama (bitumen, razrijeeni bitumeni,
bitumenske emulzije) razastiranje i primarno zbijanje (finieri)
FINIERI
Finier razastire asfaltnu mjeavinu u sloj odreene debljine i poprenog presjeka
na projektovanoj niveleti, koji je zatim spreman za valjanje. Finieri mogu ugraivati
slojeve debljine od 1cm do 30 cm, a irina ugraivanja moe biti od 1 m do 12 m. Radna brzina
finiera je od 0,5 do 16 m u minuti. Kapacitet ugraivanja najede iznosi od 15 do 300 t/h a
moe i do 800 t/h. Osnovni dijelovi finiera su traktor i vibraciona ploa.
Asfaltne mjeavine se ugrauju iskljuivo pri povoljnim vremenskim prilikama;
temperatura podloge treba da je via od 5C (habajudi slojevi). Kod gornjih i donjih nosivih
slojeva vano je da podloga na smije biti smrznuta .
Debljina sloja koji razastire finier treba da je do 1,25 puta veda od debljine sloja poslije
valjanja. Ovaj koeficijent se utvruje na probnoj dionici.
Za ugraivanje asfaltne mjeavine potrebno je planirati dovoljan broj finiera, broj i tip valjaka
i broj i nosivost kamiona.
Najvanija aktivnost je da se uskladi odnos proizvodnje, transporta i ugradnje asfalta
ugraenog sloja. Obino dolazi do povedanja neravnosti sloja i smanjuje se nivo zbijenosti.
78. Finier za asfalt
Finier slui za razastiranje i primarno zbijanje asfaltnih slojeva u toplom stanju
Isprva se koristio liveni asfalt koji se sam ugraivao, primjena razastiraa/raspodjeljivaa
dovela je do razvoja mainskog razastiranja i ugradnje asfaltne mjeavine.
Sastoji se od nosivog dijela: vozne postelje sa tokovima ili gusjenicama, koje nosi ko sa
transportnim mehanizmom i peglu sa vibroureajem, te pokretnog dijela koji predstavlja
puni i tablasti transporter. irina razastiranja finiera je 1,5-2,5m; debljina sloja iznosi
maksimalno 15cm.
Ko za prihvat mjeavine ima zapreminu od 3-5 kubnih metara, a radna brzina finiera iznosi
od 1-60m/min.
Potrebno je osigurati kontinuiranu dostavu toplote (130C) asfaltne mjeavine, podloga mora
biti suha, bez praine, dovoljno topla (5C) i poprskana razrijeenim bitumenom ili
bitumenskom emulzijom.
79. Sredstva za skidanje ('frezanje') asfalta irecikliranje (uopteno).

Obnovu asfaltnih slojeva mogue je vriti hladnim i vruim postupkom.
U sredstva za skidanje (frezanje) asfalta su freze i glodalice. Freze rade na principu valjka s
trnovima koji rotira skidajui asfalt u sloju debljine 0-15 cm (hladni postupak). Radna irina
freze je od 2 do 4,2 m. Mogui uinak freze je 500 m3/h.
Sredstva za recikliranje (obnovu) asfalta su recikleri i finieri.
Vrui posupak se bazira na zagrijavanju sloja asfalta od 4 cm infracrvenim zrakama na
temperaturu 400 K. Uinak 3 m/min. Radna irina 4m. Postoji nekoliko mogunosti obnove
asfaltnog kolnika vruim postupkom: korienjem postojee asfaltne mjeavine, dodavanjem
dopunskog sloja (novog asfalta) i mijeanje postojee i nove mjeavine. Tako obnovljeni sloj
potrebno je nabiti valjcima.
80. Specijalne maine za izradu stabiliziranih slojeva kolovozne konstrukcije
(uopteno).
U specijalne maine za izradu stabiliziranih slojeva kolovozne konstrukcije spadaju: recikleri
sa razliitim principima stabilizacije: pulvimix (princip rada stabilizacije kreom ili cementom,
stabilizacije vodom, i stabilizacije bitumenom, te hladnog recikliranja mikserom).
81. Sastav maina za izradu cement-betonskog kolovoza (uopteno)?
Ugradnja betonske mjeavine (primarna faza), finieri za betonske kolovozne ploe,
finieri za ivinjake, rigole, ograde, pjeake staze.. (SLIPERI; TRIMERI)
Finieri su sloena samohodna tehnoloka oprema na gusjenicama ili gumenim kotaima za
izvedbu nevezanih nosivih slojeva te vezanih betonskih i asfaltbetonskih zastora cestovnih
prometnica, zatim pistate ostalih plonih razmjerno tanjih konstrukcija linijskih graevina.
Posebni finieri rabe se za izvedbu rubnjaka i rigola na licu mjesta te nekih izduenih betonskih
elemenata tvornike proizvodnje. Obuhvaaju dijelove koji prihvaaju, razastiru i zbijaju
gradivo te po potrebi glade i reu u dijelove ugraeni zastor. Kreu se u radu neprekidno,
razmjerno malom brzinom. Dijele se uglavnom na finiere za beton i finiere za asfaltne
zastore.
82. Specijalne maine za dubinsko fundiranje izradu buenih ipova (uopteno).
Za dubinsko fundiranje, pobijanje i vaenje talpi i ipova koriste se razne vrste savremenih
makara,visoko mobilni storjevi za nabijanje ipova (Ackerman ram, Delamg), bageri
specijalne namjenje sakatarkom, lavirkom i hidraulikim svrdlom, te hidraulikom makarom
za pobijanje i vaenje ipova.
83. Sredstva za pobijanje / vaenje talpi ipova (uopteno)
Hidraulini bager.
Namjera:
- OSNOVNA: iskop i utovar svih zemljanih materijala,
zahvatanje i utovar minirane stijene i sl.; fini iskop i planiranje povrina (specijalne kaike)
- DODATNA: razbijanje-iskop vrstih materijala hidraulinim ekiem;
- SPECIJALNA: kao dizalica; kao makara za pobijanje/vaenje talpi;
Karakteristike:
- snaga pogonskog motora: 80-400 kW
- masa 10- 40 tona
- radni front-dohvat: visina 6-12m, dubina 5-8m, daljina 6-9m (optimalno radno elo: visina
60%, dubina 40%, daljina <70%)
- sistem upravljanja (komande): hidraulini, sa pritiscima ulja u sistemu 10-25 pa i 40 MPa
Maina za pobijanje talpi:
Prednost najnovije generacije za buenje je kompaktan ali stabilan dizajn u kombinaciji sa

monim i izdrljivim komponentama kao to su visoko-momentne rotacione glave i specijalne
sajle. Dodatne funkcije su upotreba specijalno napravljenih nosaa sa teleskopskim donjim
strojevima, kinematiki paralelogram, obrtno vitlo, moderni hidraulini i elektro sistemi
kontrole i odvojivi kontrategovi za smanjenje teine zbog transporta. Poloaj vitla na stubu je
savren za proceduru buenja,a habanje kablova se svodi na minimum.
84. Trokovi sredstava za rad maina; glavne grupe ivrste trokova.
Pojam troak: to je novani pokazatelj vrijednosti utroenog dobra - resursa. (Utroen je onaj
resurs ako vie nema svoju prvobitnu upotrebnu vrijednost).
Vrste trokova:
FIKSNI TROKOVI:
-Amortizacija
-Investiciono odravanje
-Kamate
-Osiguranje
-Porez na imovinu
-Jednokratni trokovi
EKSPLOATACIJSKI TROKOVI:
Trokovi habajuih dijelova (THD)
* Trokovi guma-pneumatika (TP)
* Trokovi asije i gusjenica (TVP)
* Trokovi goriva-energije (TG)
* Trokovi ulja,filtera; mazivo(TM)
* Plata rukovaoca
85. Amortizacija
Kada nabavimo (kupimo za novac) mainu, onda de-facto novac zamijenimo materijalom.
Naizgled, novac smo 'izgubili' ali smo dobili mainu kao (protu-)vrijednost.
Otpis vrijednosti: maina kao materijalni proizvod ima vrijednost, koju tokom vremena gubi
usljed fizikog starenja, troenja/gubitka radnih sposobnosti i tehnolokog zastarijevanja.
Poetna vrijednost maine, izraena u novcu, tokom vremena se smanjuje i tako se 'pojavljuje'
troak (izdatak novca, kao da smo nekom drugom dali) amortizacije. Amortizacija je u novcu
iskazana vrijednost kojom se 'nadoknauje' izgubljeni/utroeni/prevazieni sadraj sredstva za
rad, odnosno, novac kojim se osigurava nabavka novog sredstva kada promatrano 'umre'.
Osnovica za obraun amortizacije (BA):
- nabavna vrijednost maine (NV) = prodajna cijena + porez na promet + transport + carine +
skladine i pediterske takse + trokovi prve montae i putanja u rad
- umanjenje za vrijednost pneumatika pri otpisu (samo za maine sa tokovima) (VP)
- umanjenje za rezidualnu likvidacionu vrijednost (staro gvoe) pri otpisu (LV)
(BA) = (NV) (VP) (LV)
Vijek trajanja - rada maine (hek - prosjean broj radnih sati u toku eksploatacije) ili (nek
broj godina eksploatacije): broj radnih sati (ili broj godina, sa prosjenim brojem radnih sati)
koji maina moe da ostvari u radu pod normalnim uvjetima.
hek broj sati omoguuje izraunavanje tzv. satne/asovne amortizacije.
nek - broj godina omoguuje izraunavanje tzv. 'godinje stope amortizacije
- ekonomski vijek (utvren iz uvjeta ekonominosti proizvodnje); izraava se brojem godina
nek ili radnih sati hek; / hek =nek*PGFRS-prosjean godinji fond radnih sati/
- administrativni vijek (utvren propisima - Zakon o amortizaciji kao prosjek prosjeka i kao
posljedica tzv. moralnog zastarijevanja maina: demodiranje, tehnoloko zaostajanje,
neuinkovitost, poveanje trokova, smanjenje rentabilnosti); izraava se najee tzv. stopom

amortizacije a procentom godinjeg otpisa vrijednosti maine:
a = 100/nek [%], gdje je nek -broj godina ekonomskog vijeka.
86. Investiciono odrzanje; kamate i troskovi. Jednokratni troskovi
Trokovi investicionog odravanja (Tio)sadre srednje i generalne opravke. Obraun se vri
godinje i to u procentu nabavne maine. Ti procenti za graevinske maine iznose 10%, a za
vozila 12%.
Trokovi kamata (Tk) se obraunavaju na tzv. sadanju vrijednost osnovnog sredstva, tj. onu
koja se dobije nakon odbijanja vrijednosti godinjeg otpisa osnovnog sredstva (amortizacije).
Trokovi osiguranja (Tos) se obraunavaju na isti nain kao i trokovi kamata.
Jednoktratni trokovi (Tj) su trokovi koji su vezani za radno mjesto maine, a pojavljuju se
jednokratno za due razdoblje, odnosno razdoblje u kojem maina radi na odreenom mjestu.
To su trokovi transporta naine, montae, demontae, izrada temelja, postavljanje instalacija i
dr.
87. Trokovi tekueg odravanja; trokovi dijelova izloenih habanju /trokovi
prneumatika/.
U ove trokove svrstavaju se trokovi zamjene i odrzavanja guma (pneumatika) kao i trokovi
zamjene metalnih dijelova izloenih neposrednom habanju, kao sto su zubi i sijeiva na
iskopnim i utovarnim organima, elicna uzad, eljusti drobilica, lamele za prijenos snage i sl.
Trokovi odravanja i zamjene guma kod drumskih vozila obraunavaju se po jednom
prevezenom tona-kilometru (kod transportnih preduzea i transportnih usluga) ili po radnom
asu (kod graevinskih maina).
Obraun trokova i zamjene guma kod drumskih vozila vri se na bazi vijeka trajanja guma
(pneumatika). Da bi se prijmenio proraun kotanja po radnom asu, mora se obaviti
transformacija vijeka trajanja guma u km u zavisnosti od eksploatacione brzine po radnom asu,
po sljedeoj formuli:
Trokovi zamjene guma = 1.10 * (Nabavna vrijdnost guma / Vijek trajanja guma)
Faktor 1.10 obuhvata vrijednost rada pri zamjeni pneumatika
Ovim trokovima pripadaju i trokovi zamijene zubaca kod kaike bagera ili dozera i ojaanog
dijela noa maina za zemljane radove, ali ih treba podijeliti sa brojem eksploatacionih sati
kako bili svedeni na efektivni sat rada.
88. Trokovi pogonske energije; nain obraunavanja
trokovi pogonske energije
a) SUS-motori: TEh = cn*N0*kas*gsp/ [KM/h]
b) elektromotori: TEh = ce*N0*kas*gsp/(*cos) [KM/h]
cn , ce = cijena jedinice koliine energije (kg goriva, kWh eletrine energije)

N0= nominalna snaga pogonskog motora (kW) (za vie motora N0=Ni*Ki)
kas= koeficijent naprezanja-angairanja snage pogonskog motora (0,45-0,80)
gsp= specifina potronja energije u pogonskom motoru (dizel: 0,15-0,25 kg/kW*h;
benzin: 0,20-0,35 kg/kW*h; elektro: 1 kWh/kW*h)
= opi stepen korisnog djelo vanja motora
cos= faktor aktivne snage elektromotora (0,5-0,85)
89. Cijena sata rada maine
SUMA TROKOVA KADA MAINA "NE RADI':
T1 = A+K+O+P+J' KM/h
SUMA TROKOVA KADA MAINA RADI:

T2 = A+K+O+P+J+TO+THD+TE+TR KM/h
A - Trokovi amortizacije
K - Kamate
O - Osiguranje
P - Porez na imovinu
J - Jednokratni troskovi
THD - Trokovi habanja dijelova
TO - Trokovi za popravak maine
TE - Trokovi za gorivo
TR - Trokovi rukovaoca maine
Trokovi sata zastoja odnosno vremenskog gubitka direktno utiu na trokove mehanizovanog
rada.
Koritena literatura:
Graevinske maine, prof.dr.in. Bogdan Trbojevi ; Beograd 1988 godine.
Graditeljska mehanizacija, prof. dr. Raid H. Hadi
Graevinska mehanizacija, Slobodan Mirkovi
http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-zagradjenje/tehgra.pdf
http://www.gf.unsa.ba/portal/tehiorggradjenja/TIOGpred3.pdf
http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-zagradjenje/tehstr1.pdf
Mehanizacija u graevinarstvu, Slobodan Mehmedbai, Sarajevo, 2007.
Tehniar, graevinski prirunik, IRO GRAEVINSKA KNJIGA, Beograd, 1986.
Strojevi u graevinarstvu, Eduard Slunjski, Zagreb 1995
www.gf.unsa.ba/portal/tehiorggradjenja/TIOGpred6.pdf
Pretovarna i transportna mehanizacija, prof.dr. Abdulah Ahmi
http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisnipreddiplomski/tehnologija-niskogradnje/tehnologija_niskogradnjenastavni_materijali.pdf
http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/VI%20semestar/Rudarske%20masine/Predavanja
/2.deo_Rudarske%20masine.pdf
http://www.gramak.com/bageri.html
http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1033044770/doc/1.%20knjiga/200.bucinakgradevinskihstrojeva.pdf
http://www.buildmagazin.com/index2.aspx?fld=tekstovi&ime=bm0123.htm
Postrojenja za proizvodnju, Zdravko Linari
http://www.gramak.com/valjci.html
http://www.agfbl.org/sajt/doc/file/so/1/0f/03103_20130303_10._Transport_i_ugradnja
_asfaltne_mase.pdf
http://www.gradst.hr/Portals/9/PropertyAgent/1167/Files/2615/zemljani_radovi_3.pdf
Leksikon osnovne graevinske mehanizacije, Zdravko Linari
http://www.gradimo.hr/clanak/pneumatski-alati-u-gradevinarstvu/773
http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1033044770/doc/1.%20knjiga/100.aleksikonstrojeva.pdf (str. 17)
http://www.eing.co.rs/mlin_cekicar.html
http://www.odrzavanje.unze.ba/zbornici/2010/028-O10-007.pdf (str. 5-6)
http://www.primo.ba/proizvodni-program.htm
http://hr.wikipedia.org/wiki/Legirani_%C4%8Delik
Besla, J (1989): Materijali u arhikteturi i graevinarstvu, KOLSKA KNJIGA, Zagreb
http://www.fuzip.gov.ba/uploaded/giljotina/URB.EKO.INSP/ProUre/Podzakonski/PR
AVI~1D.PDF
Ukrainczyk, V (1994): Beton,ALCOR, Zagreb
www.egradnja.com/index.php/pojmovnik/68-pojmovnik/betonske-konstrukcije/343transport-betona
http://www.gf.unmo.ba/resources/1/Downloads/Osnove%20tehnologije%20betona/Pr
oizvodnja,%20transprt,%20ugradnja%20i%20njega%20betona%20%5BNa%C4%8Di
n%20kompatibilnosti%5D.pdf
http://www.gramak.com/vibratori.html
http://www.ss-obrtnicka-pozega.skole.hr/documents/05%20-%20Armiracko%20%20betonski%20radovi.pdf
http://www.agfbl.org/sajt/doc/file/so/1/0f/03103_20130303_10._Transport_i_ugradnja
_asfaltne_mase.pdf
http://www.uniwab.rs/gradjevinske-masine/140/masina-za-pobijanje-sipova-i-talpi
http://www.yu-build.rs/Gramak/OpstiDeo/Cene/TroskoviEKS.htm#TROKOVI
HABAJUIH DELOVA

Odgovori 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odgovori 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MATERIJAL ZA PRIPREMU I TESTA dio graevinska mehanizacija

1. Definicija uinka maine i glavne grupe uticajnih faktora ..

Karakteristike sredstava za spoljni transport (on the road)

- ljudi (autobusi, kombibusi, kombinirana vozila: 6 ljudi + 1-2t tereta)

+tis+t man= ncusxTcUs +

9. Sredstva za prevoz specijalnih tereta - autovozovi /trejleri, 'labudice'/ (detaljno:

- efektivno radno vrijeme u smjeni (h)

dizalice u armiranicama, stolarijama.

20. Hidraulicka Dizalica- Princip Djelovanja i Primjena

nastavljanje sa po 3,5 m duljine.

27. Planski uinak pokretne lift dizalice

30. Osnovna mehanizacija zemljanih radova (nabrojati ili blok ema).

31. Bageri kao univerzalne maine- uopteno, proraun uinka

Praktini uinak rada bagera sa ciklinim dejstvom rauna se prema formuli:

32. Hidraulini bageri sa dubinskom / visinskom kaikom; mini / veliki (detaljno:

Buldozer obavlja sljedee radove:

Grejder (engl. grader, motor grader, njem. Strassenhobel,

36.Primjena buldozera i proraun uinka

38. Pojam zbijanja-ugradnje zemljanih i kamenih materijala; faktori uticaja.

Shematski prikaz sabijanja zemlje:

41.Valjak sa glatkim elinim tokovima statikog djelovanja glatki valjak (detaljno:

47. Statiko i dinamiko djelovanje maina za sabijanje/zbijanje tla.

51: Sastav maina za buenje stijene uopteno; zadatak i princip djelovanja

Buenje rupa manjeg promjera sa elektrinim pogonom builice i sl.

53. Pneumatski ekii uopteno.

57. Osnovni naini dobivanja kamenog agregata (sistem:kamenolom-drobilanaseparacija)

58. eljusna drobilica sa klatnom

- rad: kontinuirani rad; statiko djelovanje sa izvjesnim dinamikim efektom

-uglovi izmeu plata I vertikale,

=srednji prenik, n=broj obrtaja [o/min],

60. Vrste mlinova; mlinovi ekiari (detaljno: namjena, karakteristike...).

Namjena hidroseparatora je odvajanje estica krupnoe 1-4mm od estica 0,0-1mm (ova

64. Pokretno postrojenje za drobljenje i separisanje kamenog agregata uopteno;

Prema Pravilniku o tehnikim normativima za beton i armirani beton betoni su svrstani u

68. ta su to zrani transporteri betonske mjeavine?

a) Povrinski vibratori koriste se kod ugraivanja betona u ploaste elemente ije

d) Vibrostolovi- princip rada sastoji se u tome da se na njihove gornje ploe postavljaju

Slika 1: vrste vibratora

Slika 2: blok ema- vibratori

za ugraivanje betona u ploastim konstrukcijama, odnosno za povrinsko ugraivanje. Zato

topljenjem plamenikom na acetilen.esto se operacije:ispravljanje-mjerenje-ienje-sjeenje

75. Sredstva za savijanje armature (uopteno)

i njenu segregaciju prilikom istovara u ko finiera. Pokriva ne smije leati direktno na

79. Sredstva za skidanje ('frezanje') asfalta irecikliranje (uopteno).

Prednost najnovije generacije za buenje je kompaktan ali stabilan dizajn u kombinaciji sa

neuinkovitost, poveanje trokova, smanjenje rentabilnosti); izraava se najee tzv. stopom

cn , ce = cijena jedinice koliine energije (kg goriva, kWh eletrine energije)

SUMA TROKOVA KADA MAINA RADI:

You might also like