Elvis Topibai

BOGUMILI
https://www.facebook.com/elvis.topcibasic/posts/10208587775521254

ta znamo o njima i da li se ve raamo sa sjeanjem na svoje pretke i moda svoje ranije ivote? itajte i uporedite sebe i svoju
svijest, znanje i vjerovanje danas sa naim progonjenim i ubijanim precima Bogumilima. Razmislite zato ste, kako se ini, neke
stvari ve uvijek znali i osjeali. Bogumili se prvobitno pojavljuju na Balkanu, a korijene vuku sa istoka od starih manihejskih i
gnostikih uenja koje svoje porijeklo vuku jo od Zaratustre. Rije Bogumil je slavenskog porekla, Bogu-mil. Prvi Bogumili se
pojavljuju u Bugarskoj gdje pomau otpor naroda protiv Vizantije. Iz Bugarske pokret iri preko Makedonije u Srbiju. U Srbiji je
tadanja vlast uz Vizantiju, to podrazumijeva i ispunjavanje vazalskih obaveza prema Vizantiji, kao to je slanje trupa u vizantijske
ratove. Bogumili odbijaju da idu u vojsku i da nose oruje i zbog toga ih srednjovjekovne srpske vlasti surovo kanjavaju, tjelesnim
kaznama, odsijecanjem dijelova tijela, spaljivanjem na lomai, progonom iz zemlje, oduzimanjem imovine itd. Preivjeli Bogumili
odlaze mahom preko Drine, u Bosnu i Hum. U Bosni i Zahumlju (kasnije Hercegovina) pokret nailazi na plodno tlo i kasnije postaje
preovlaujua religija koju usvajaju i bosanski vladari poznata pod nazivom Crkva bosanska. Uprkos estokim progonima sa srpske
i hrvatske strane (proganjala ih i katolika i pravoslavna crkva), pokret u Bosni opstaje i iri se Dalmacijom, a odatle ka Italiji i
Francuskoj gdje ih nazivaju Katari. Katarski pokret slui kao osnov za kasniju evropsku Reformaciju.
Obiljeja pokreta ivjeli su slobodni u planinama
Bogumili su bili veoma nezadovoljni drutvenim odnosima svoga vremena i zato masovno naputaju gradove i odlaze da ive
slobodni u planinama. Odlaze da ive u najnepristupanijim planinama srednjovjekovne Bosne jer su tamo bili daleko od svake
civilizacije, od svakog cara i njegovih slugu. Sklanjaju se od svih onih koji su eljeli da ih uine robovima, da ih pokrste ili da ih
natjeraju da rade za novac i da promijene svoj nain ivota. Organizovani su u zadruge. ive u zadrugama za koje je hrianska
zajednica prije svega ekonomska podloga sazdana na jednakosti prava i dunosti. Zajedno obavljaju neophodne poslove i pomau
jedni drugima oko sjetve, etve, branja, sakupljanja. Koriste zajednike prostorije za okupljanja, savjetovanja, slavlja itd.
Koriste narodna imena
Na osnovu imena poznatih bogumilskih djedova i prvaka se moe zakljuiti da su oni nosili izvorna narodna imena, npr: Godin,
Tiemir, Didodrag, Brati, Budislav, Drago, Dragi, Ljubin, Tvrtko, Kulin, Draeta, Rastudije, Radoje, Radovan, Dragost, Povren,
Radoslav, Miroslav, Boleslav, Ratko, Radomir, Miloje za razliku od katolika i pravoslavaca koji su preuzimali strana imena,

najee jevrejska pod uticajem hrianstva: Stefan, Stjepan, Luka, Marko, Mateja, Pavle, Pavel, Nikola, Jovan, Ivan, Petar ili grka
pod uticajem Vizantije: Konstantin, Aleksandar
uvaju narodni jezik i pismo
Bogumili uvaju narodni jezik i pismo i odbijaju grki i latinski. Svi natpisi na stecima i svi sauvani spisi su napisani govornim
narodnim jezikom i starim irilinim pismom. Rije Bogumil je slavenskog porijekla i razumijemo je jo dan-danas. Istonohercegovaki dijalekt koji je Vuk Karadi izabrao kao najbolje ouvan narodni jezik i osnov za reformu srpskog jezika potie upravo
iz krajeva u koje su se Bogumili iz srednjovjekovne Srbije masovno naseljavali. uvaju narodna vjerovanja Bogumili, kao slavenska
plemena, uvaju svoja prastara slavenska vjerovanja od crkvene i kulturne kolonizacije Vizantije i Rima. Njihovi obredi sadre
sintezu starih paganskih, slavenskih, indoeuropskih, izvornih hrianskih i gnostikih vjerovanja. Prisutno je pagansko oboavanje
prirodnih elemenata, a pogotovo vatre.
Ravnopravnost polova
Kod Bogumila su mukarci i ene uivali poprilian stepen ravnopravnosti. I ene i mukarci sjede za istim stolom, borave u istim
prostorijama, zajedno uestvuju na istim okupljanjima, zabavama, posijelima. Zajednike poslove obavljaju zajedno. Seksualne
slobode Bogumili nisu osuivali i zabranjivali predbrani seksualni ivot. Njihov stav je proizilazio iz paganske ljubavi prema tijelu i
prirodi. Inkvizitori ih vjekovima optuuju zbog slobodnih stupanja u ljubavne odnose. U to vreme je uobiajeno bilo ugovoranje braka
od strane roditelja i kupovina djevojaka od strane bogataa.
Prezir prema bespotrebnom redu i radu
Bogumilski prezir prema radu je proizilazio iz njihove filosofije prema kojom je materijalni svijet djelo neastivog. Pitanje koje se
samo nametalo bilo je emu raditi kad je rezultat rada ili materijalni proizvod ili saznanje koje e opet posluiti proizvodnji
materijalnog. Odbacuju bogatstvo i materijalne vrijednosti. Hvale siromatvo i otro istupaju protiv bogatstva i bogatih. Osuuju
bavljenje trgovinom, preprodaju, zelenatvo, novac. U svojim samodovoljnim zajednicama se bave razmjenom i ekonomijom
poklona.
Veganska ishrana
Bogumilska ishrana je bazirana na vou, povru i itaricama. Ljudi unutar pokreta se dijele na prave krstjane i krstjanice i mrsne
ljude.
Pravim hrianima nazivaju se oni koji ne jedu meso, jaja i mlijene proizvode.
Mrsni ljudi su oni meu njima koji su nastavili sa mesoderskom ili vegetarijanskom ishranom, ukljuujui jaja, sir i mljene
proizvode.
Ishrana je Bogumilima od presudne vanosti jer se na osnovu nje dijele na mrsne i na prave.
Pacifizam i nenasilje
Bogumili su bili prvi poznati prigovarai savjesti u Srbiji. Odbijaju da slue vojsku i da nose oruje. Odbijaju da ubijaju, ne samo ljude
ve sve to die vazduh i to se kree. Zato ne jedu ivotinje ni njihove mlade. Bogumili su bili tolerantni prema drugima, ali nisu za
to da oni zavladaju njima. Imali su poseban nain odbrane od stalnih napadaa sa svih strana. Narodne mase prividno prihvate
strano uenje, najee rimsko ili vizantijsko hrianstvo, da bi ga se odmah odrekle, im se okupatorska vojska povue. Najbolji
primjer ove taktike je dogaaj sa Bilinog polja kod Zenice 1203. godine, kad je sav narod zajedno sa Kulinom banom prihvatio
katoliko hrianstvo, a kad su Papski izaslanici otili, u Bosni su obiaji nastavljeni po starom. Ovaj dogaaj otkriva dobru i
funkcionalnu organizaciju bogumilskih planinskih komuna. Sva domainstva, kue, sela i zaseoci, imali su odlinu meusobnu
komunikaciju to im je omoguavalo da simultano reaguju na svaki vladarev pokret.
Slobodarstvo
Smatraju sve crkvene i dravne vlasti avolskom pojavom. Podstiu ljude na nepokornost onima koji su na vlasti i pozivaju robove
da ne rade za svoje gospodare, to je najraniji poznati primjer graanske neposlunosti na ovim prostorima. Odbijaju plaanje
poreza i bilo kakvih dabina.
Steci
Najmasovniji materijalni ostaci bogumilske kulture su steci. Postoji preko 66.000 pobrojanih steaka u Bosni i Hercegovini,
Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Podruja najgue zastupljena stecima su u Hercegovini (Bilea, Stolac, Trebinje, Gacko, dolina
Neretve). Oigledno je da su Bogumili ulagali dosta truda da bi njihova poruka stigla do nas. Bilo je uobiajeno da svaki Bogumil
tokom ivota radi na svom steku da bi poslije smrti ostavio traga o sebi na ovome svijetu. Ovi bosanski nadgrobni spomenici koji
nam paganski prkosno govore o ivotnim radostima, o plesovima, o ljepotama lova, ivotinja i bilja, oit su dokaz jakog artistikog i
moralnog nonkonformizma, koji je trajao stoljeima. (Krlea)
Neki natpisi sa steaka: Ovaj svijet je samo san Demona.
Iz dlana mi sija sunce. Imam srce za sve pametne i dobre ljude.

Iz dlana mi sija sunce. Imam srce za sve pametne i dobre ljude

(foto: Marjan H. 14.6.2011.)
Vjersko uenje
Bogumili su posprdno nazivali Rimsku crkvu crkvom idola. Odbacivali su rimskog papu kao i carigradskog patrijarha. Sebe smatraju
jedinim pravim sljedbenicima hrianskih apostola. Bogumili nisu gradili crkve pa su obrede vrili po kuama. Lokalnu zajednicu
nazivaju hia (kua). Nisu podizali vjerske graevine, odbacuju crkve i hramove kao i kult svetih slika, ne priznaju molitve i
potovanje svetakih relikvija a kao jedinu vrijednost zadravaju Oena. Izvore svoga uenja nalaze u Novom zavjetu kao i u
mnogim apokrifnim jevaneljima koja su postojala u to vreme na naem jeziku. Odbacuju Stari zavjet kao avolje djelo zbog mnogih
surovosti, nepravdi i krvoprolia koja su tamo opisana.
Politiko uenje
Glavna politika tendencija Bogumilstva je bila opozicija vizantijskoj dravnoj i crkvenoj vlasti, to je pomoglo da se pokret rairi po
Balkanu, jer je odgovaralo tenjama narodne politike. Tome pogoduje otpor slobodnih slavenskih plemena koja ne ele da izgube
svoju samostalnost i padnu pod vlast nekog cara, kralja ili vlastelina kojem bi morali plaati poreze.

Bogumili predstavljaju kod nas kontinuum onih primitivnih prasnaga koje nisu htjele da se podrede organiziranom nasilju feudalnih
baruna, ni rimskih, ni bizantinskih biskupa. (Krlea)
Bogumili su izrazito protivudravno nastrojeni. Svojim politikim stavovima najvie podsjeaju na dananje anarhistike i
antikapitalistike pokrete.
Kozma Prezbiter to slikovito opisuje:
Bogumili ue da se ne valja suvie truditi za zemaljske stvari, te su stoga praznih ruku prolazili od kue do kue, da se ne treba
pokoriti vlasteli, pak su hulili na bogatae, mrzili na cara, rugali se starjeinama, psovali boljare, bogumrskima smatrali one koji caru
rabotaju i robovima zapovijedaju, ne sluiti svojim gospodarima.
estoko napadaju crkveni sistem, posebno svetenstvo, popove i biskupe, kojima poriu svaku vlast nad vjernicima. Jednako otar
stav zauzimaju i protiv svjetovne vlasti, protiv tadanjeg drutvenog i dravnog poretka. Napadaju starjeine i trgovce uei da su
bogumrski oni koji rade za cara. Izbjegavaju sve to bi moglo da lii na javna zvanja. Ne bave se politikom ni trgovinom, ve
iskljuivo zemljoradnjom, sakupljanjem plodova i ljekovitih trava, zanatima, umjetnou (posebno su bili poznati kao dobri skulptori) i
radnjama koje nikoga ne ugroavaju. Meu ovim gortacima puno je druida, guslara, vraeva i ljekara.
Pogrom Bogumila u Srbiji
Narod u srednjovjekovnoj Srbiji masovno odbija da slui vojsku i da odlazi u vladareve ratne pohode. Stefan Nemanja zbog toga
krivi Bogumile i nakon uvrenja vlasti kree da se obraunava sa onima koji su se protivili njegovoj politici. Vlasti zapoinju
ubijanje i progon Bogumila koji se nisu branili. Progon Bogumila je dobio obrise graanskog rata sa strahovitim, neovjenim
postupcima. Bogumili su spaljivani na lomai, stavljani na muke, kanjavani najsurovijim kaznama, odsijecani su im dijelovi tijela,
protjerivani su iz drave, a kue i imanja su im paljena i oduzimana. Pored imanja paljene su i bogumilske knjige, to je posebna
teta jer bi one danas predstavljale najstarije spomenike Rake i Makedonske kole. Najstariji tragovi srpske pismenosti su zavrili
na lomaama Stefana Nemanje. Ovakav surov progon Bogumila i unitavanje njihovih knjiga i jeste razlog to se danas o njima
toliko malo zna i to sva znanja dolaze upravo iz knjiga njihovih neprijatelja. Iako je mnotvo Bogumila ubijeno i protjerano, veliki
broj njih i dalje ostaje da ivi u Rakoj, prvenstveno onih koji nisu imali gdje da odu. Za njih je godinama kasnije Duanov zakonik
predviao igosanje na licu i progon iz zemlje. Oni koji su ostali su bili primorani da se pritaje i skrivaju i tako e nadivjeti i naredne
vladare i srednjovjekovnu srpsku dravu.
Prelazak u Bosnu
Najvei dio Bogumila je iz Rake prebjegao u Bosnu i u narednim godinama tamo e biti njihov centar, a bosanskog bana Kulina e
zbog toga proganjati i papa i Ugarska. Ipak Kulin prema njima nije ispao krvolok poput ostalih vladara koji su ih proganjali, tako da u
narodu ostaje zapamena izreka od Kulina bana i srenijeh dana zbog ivota provedenog u srei i miru. I pored toga to e ih
proganjati vladari i sa srpske i sa hrvatske strane, Bosna ipak za dugi niz godina ostaje slobodna oaza kamo su se spaavali
heretici zapadnog, latinskog svijeta, kao na jedino europsko ostrvo, gdje se potuje sloboda savjesti i uvjerenja. (Krlea)
U Bosnu se sklanjaju ne samo izbjeglice iz Srbije ve i iz zapadnih zemalja gdje je Inkvizicija nemilosrdno spaljivala one koji su
razmiljali drugaije od propisanih crkvenih normi. U Bosni bogumilski pokret opstaje jo vjekovima nakon toga i vremenom prerasta
u Crkvu bosansku, koja postaje zvanina religija na bosanskim prostorima. Na elu reda se nalazi djed. Pokret se iz Bosne iri
Dalmacijom, a odatle ka Italiji i Francuskoj gdje ih nazivaju Katari. Katarski pokret slui kao osnov za kasniju evropsku crkvenu
reformaciju.
Nestanak Bogumila
Nestanak Bogumila zapoinje dolaskom Osmanlija na balkanske prostore i sa nestajanjem srednjovjekovnih junoslavenskih
drava. Mnogi od njih prelaze na Islam dok mnogi drugi ostaju da ive u nepristupanim planinama gdje uspijevaju da sauvaju
svoju slobodu i svoja vjerovanja jo vjekovima nakon toga. Tragovi posljednjih Bogumila na ovim prostorima se biljee ak u 18.
vijeku.