1.

BORIDI BOGATI BOROM

Glavne skupine metala, lantanida i aktinida formiraju iroku paletu borida bogate
borom. Svojstva spojeva variraju jedan od drugoga a ukljuuje spojeve koji su
poluvodii, supravodii, dijamagnetski, paramagnetski, feromagnetski ili anti
feromagnetski. Oni su uglavnom stabilni. Jedan takav spoj, lantan borid (LaB 6) inertan
je spoj, a koristi se u vruim katodama zbog svoje niske radne funkcije u
termoelektronskog emisiji elektrona. YB66 koriste se kao monokromator za
niskoenergetske sinkrotrone x-zraka. [8]

2. BORIDI BOGATI METALOM

Prijelazni metali imaju tendenciju da formiraju bromide bogate metalima. Bromidi

bogati metalom kao grupa su inertni i imaju visoku temperaturu taljenja. Neki se
jednostavno oblikuju za izradu lopatica turbina, mlaznie za rakete itd. Neki primeri
ukljuuju AlB2 i TiB2. Nedavna istaivanja o ovoj grupi borida su otkrila bogatstvo
zanimljivih svojstava kao to su super vodljivost na 39 K u MgB2 i ultra nestlaivost
OsB2 i ReB2 [8]

3. BORANI

Borani su spojevi vrlo jakog mirisa koji udisanjem uzrokuju muninu i

glavobolju. Pri normalnoj temperaturi javljaju se u svim agregatnim stanjima (B 2H6 =
plinoviti), (B5H9, B5H11, B6H10 = tekui) i (B10H14 = krutina). Openito borani se
dobivaju djelovanjem klorovodine kiseline ili fosforne kiseline na magnezijev borid
(Mg3B2). Ovom se metodom dobiva se smjesa borana koji se mogu izdvajati
ukapljivanjem ili frakcijskom destilacijom. jedino se diboran ne moe dobiti jer
reagira s vodom gdje nastaje ortoboratnu kiselinu i elementarni vodik. Diboran se
dobiva reakcijom izmeu litijevog aluminijevog hidrida i borovog klorida u
bezvodnom eteru. Diboran se upotrebljava za dobivanje viih borana, za
polimerizaciju olefina, epoksida te za proizvodnju vrlo istog elementarnog bora
pirolizom. borani se mogu upotrijebiti kao gorivo za mlazne zrakoplove i za rakete, ali
se ne koriste zbog neisplativosti i visokih troaka obrade, tekog izgaranja i
nepostojanje strojeva koji bi radili s takvim gorivom. Poznati su i derivati borana u
kojima je vodik zamijenjen npr. etilnom, a koriste se kao katalizatori nekih polimera.
[9]

Slika 7. Diboran [9]

4. BOROV OKSID

Borov oksid (B2O3) vrst kristal bijele boje. Nagriza veinu materijala a pri veim
temperaturama mogu stradati i legure (1000C). Otapa se u vodi i prilikom otapanja
oslobaa se toplina dajui bornu kiselinu. Koristi se za proizvodnju stakala s malim
koficijentom ekspanzije, za proizvodnju metalnih borata i borida te kao katalizator u
reakcijama s organskim spojevima. [9]

5. BORNA KISELINA

Borna kiselina (H3BO3) pojavljuje se u vulkanskim izvorima vodene pare. Kristalizira

se u sjajnobjelim kristalima masnog opipa. Slui za proizvodnju emaijla, posbne vrste
stakla i borovih legura. Slui i kao sredstvo za ljeenje ljudi kao atiseptik za ispitanje
oi ali samo u razrjeenoj otopini od 3%, mast protiv upale koe. U prehrani se koristi
za konzerviranje ribe o kao dodatak puderu i vazelinu. [6]

Slika 8. Borna kiselina [6]

14. DINATRIJEV TETRABORAT DEKAHIDRAT

(Na 2B4O7 * 10H2O, boraks) najvanij je spoj bora. Kristalizira se u

velikim monoklinskim prozirnim kristalima koji su blijedoplavkasti i imaju lunati
okus. Kod temperatue od 80C gubi 8 molekula vode a svu vodu gubi pri 350C.
Otapa metalne okside i inkubator je hranja. Moe se koristiti za porizvodnju boratne
kiseline i drugih spojeva bora. Koristi se i kao blago dezinfekcijsko sredstvo,
sprijeava razvijanje bakterija i plijesni u vodi. U analitikoj kemiji upotrebljava se
otapanje netopljivih uzoraka. [5]

14. NATRIJEV TETRABORAT I PREBORATI

(Na 2B4O7) ima vanu ulogu jer na visokoj temperaturi staklasta talina otapa
mnoge okside metala stvarajui obojenje. U analitikoj kemiji koristi se za
dokazivanje metalnih oksida a hlaenjem ovih smjesa nastaju obojenja. Koristi se za
proizvodnju stakla, glazura i emajla.
Perborati su u drugom smislu spojevi borata i vodikovog peroksida pri emu se
jedna molekula vode mjenja s jednom molekulom H2O2. Blago lunate reakcije borata
pokazuju osobine vodikovog peroksida. [9]

14. ZAKLJUAK

Bor je kemiski element koji je vrlo rasprostranjen u prirodi i kao takav dobiva
sve veu zainteresiranost kemiara u 20. i 21. st. Bor nije bio interesantan sve do 20 st.
kada se utvrdilo da formira neobine spojeve koji su otkriveni rastom tehnologije koja
nam olakava istraivanje i rad. Bor je element kojega moemo pronai u prisustvu s
oksidim (B2O3 ) i zbog toga elementarni bor nije bio poznat ljudima sve do 19. st kada
su slavni francuski kemiari otkrili nain dobivanja elemetarnog bora pomou kalija
to je bio i prvi primjer stvaranja elementarnog bora kojem je bila istoa 50%.
Dananjom tehnologijom i razvojem dobivamo bor velike istoa. Bor se oituje
velikom tvrdoom to ga ini pogodnim za stvaranje vrlo izdrljivih materijala iz
razliitih primjena a zagrijavanje raste mu i provodljivost. U danajnje vrijeme bor
postaje element velikog svakodnevnog istraivanja.

15. LITERATURA
1. http://www.greenfacts.org/en/boron/l-2/boron-1.htm (21.5.2016)

2. http://sciencenotes.org/boron-facts/ (21.5.2016)
3. http://nautilus.fis.uc.pt/st2.5/scenes-e/elem/e00510.html (21.5.2016.)
4. http://www.nndb.com/people/885/000100585/ (21.5.2016)
5. http://www.britannica.com/biography/Sir-Humphry-Davy-Baronet (21.5.2016)
6. http://instrukcije-kemija.blogspot.hr/2012/08/bor.html (21.5.2016)
7. http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/b/spojevi.html (21.5.2016.)
8. http://instrukcije-kemija.blogspot.hr/2012/08/bor.html (21.5.2016.)
9. http://www.treibacher.com/en/products/non-oxides/borides.html

(21.5.2016.)
10. http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1359644610007737 (21.5.2016.)