OBRAUN FASADERSKIH RADOVA

Obraun se vri razvijanjem svih istaka, tako da se dobije stvarno ureena povrina.
Pravila kod obrauna radova:
Otvori (npr. prozori) oko kojih postoje uloine (palete) do 20 cm irine, odbijaju se na slijedee
naine:
Otvori veliine do 3,0 m2 ne odbijaju se i njihov
e se uloine ne obraunavaju
Kod otvora veliine 3,0 - 5,0 m2 odbija se povrina preko 3,0 m2, a uloine se ne obraunavaju
posebno
Kod otvora veliine preko 5,0 m2 odbija se povrina preko 3,0 m2, a uloine se obraunavaju
posebno
Ako su uloine ire od 20 cm onda se viak preko 20 cm obraunava posebno po m2.
Fasadne povrine, bilo da su obraene umjetnim kamenom, plemenitom bukom, plastinom
bukom, fasadnom bojom s otapalima ili na bilo koji drugi nain, obraunavaju se po m2, s tim
to e se svi elementi na fasadi (udubine, istake, trake, vijenci, prozorske klupice, brisoleji,
meuprozorski stupci, grede, pilastri, utori i slino), bez obzira radi li se runo ili kalupom,
obraunavati u m i pretvarati u m2, na slijedei nain:
Razvijene povrine do 12 cm, za 1,00 m rauna se 0,35 m2
Razvijene povrine od 12 do 18 cm, za 1,00 m rauna se 0,50 m2
Razvijene povrine od 18 do 25 cm, za 1,00 m rauna se 0,75 m2
Razvijene povrine od 25 do 50 cm, za 1,00 m rauna se 1,00 m2
Razvijene povrine od 50 do 75 cm, za 1,00 m rauna se 1,25 m2
Razvijene povrine od 75 do 100 cm, za 1,00 m rauna se 1,50 m2
Razvijene povrine od 100 do 125 cm, za 1,00 m rauna se 1,75 m2
Razvijene povrine od 125 do 150 cm, za 1,00 m rauna se 2,00 m2
Utori razvijene irine do 5 cm, za 1,00 m rauna se 0,25 m2
Ovo proraunavanje vrijedi ukoliko postoje do 4 ruba. Ako ima vie rubova, dodaje se za svaki
rub 20 %, a najvie 40 % od gornjih vrijednosti.
Svaka oblina rauna se kao i rub.
Izrada fasadne skele
Za izradu fasadne skele normativom vremena obuhvaene su sve pomone radnje, te prijenos
elemenata skele do 40 m horizontalno i prosjeno 20 m vertikalno. Nain obrauna fasadne
skele:
Horizontalno na obije duine zgrade (dua strana objekta) dodaje se po 1,20 m' na oba kraja za
povezivanje sa bonim stranama skele, dok se za bone strane (krae strane objekta) uzima isti
razmak izmeu unutranjih vertikalnih stupova skele postavljene na uzdunim stranama

Vertikalno rauna se od kote terena do zadnje platforme plus 1 m', do visine zadnjeg gelendera
(zatitne ograde)
Kod fasada koje imaju razne istake (npr. Balkoni) osnovnoj duini objekta dodaju se bone
stranice balkona

to napraviti kada investitor prigovara na

kvalitetu izvedenih fasaderskih radova, a koji
su izvedeni prema dogovorenoj normi?

Radim fasadu na jednoj zgradi koja je gotova, meutim investitor se ne slae sa kvalitetom
izvedenih radova. Vide se razni prelazi pod sjenom sunca. Dobio sam norme za zgrade hrn din
18202:1997 u kojoj je opisano da se kvaliteta izvedenih radova ne gleda pod sjenom sunca i
lampom nego se neravnine gledaju po ovoj normi i koje odgovaraju normi.
Nadzor na zgradi nita ne prigovara nego samo investitor. Kako da rijeim sluaj prigovora. im
im spomenem norme svi ute, da li trebam jo kakav dokument?
Odgovor
Slaem se sa Vama jer mi je poznata norma. Kvaliteta se moe ustanoviti nakon proteka
odreenog vremena. Zato to materijali od kojih su raeni zidovi kao i svi oni iz koje je raena
fasada moraju u potpunosti se prilagoditi jedni drugima.
Zato se u npr. liilakim radovima rade tzv. prajmeri odnosno nanosi boje koji izjednaavaju dva
sloja kako bi to bolje djelovali jedan s drugim. Isto tako je bitno je li zgrada pod grijanjem ili
nije.
Predlaem Vam da odvedete investitora do objekta i tipa fasade kojeg ste radili (valjda takva
postoji nadam se da Vam ova nije prva) i pokaite mu svoje djelo i recite da ste radili potpuno
jednakim postupkom i nema razloga da se kod njega neto pojavi to nije kod drugih fasada. Isto
tako treba iskljuiti namjerno otezanje investitora zbog starog dobrog plaanja.