Naslov originala

KANUNII LEKE DUKAGJINIT

(VEPER POSTUME)
Permbledhe e kodifikue

prej
SHTJEFEN KONSTANTIN GJEQOVIT
SHKODER, 1933

KANON
LEKE DUKAINIJA

Prijevod, predgovor i objanjenja

Prof. dr HALIT TRNAVCI

(posthumno djelo)
SAKUPIO I KODIFICIRAO

Glavni urednik
VLADIMIR TOKALO

TJEFEN KONSTANTIN DEOVI

Urednik
PETAR POAR

Recenzenti

Prof. dr LJATIF MULJAKU

Prof. dr STJEPAN PULIELI

STVARNOST
ZAGREB, 1986.

PREDGOVOR

[APOMENA:
.edakcija je prilikom prijevoda i jo vie lektoriranja teksta odluila da
rihvati hrvatskosrpsku transkripciju imena (i drugih rijei) albanskog
;zika, kako bi se omoguilo tonije izgovaranje imena i rijei,
matramo da je time postignut cilj, tonost, a izvornost je sauvana
avoenjem originala svugdje gdje je to bilo neophodno.
Redakcija

Prolo je vie od pola stoljea otkad se na albanskom jeziku po prvi put

pojavilo albansko nepisano ili obiajno pravo nazvano Kanuni i Leke
1
Dukagjinit (Kanon Leke Dukainija). Isto je toliko, na alost, trebalo
proi vremena da se to znaajno djelo stvaralakog duha albanskog
naroda objavi na hrvatskosrpskom jeziku. Dodue, Kanon Leke
Dukainija je objavljen - koliko nam je poznato - samo na talijanskom
2
jeziku i to daleke 1941. godine. Nije iskljueno da je objavljivanje toga
znaajnog djela upravo u to vrijeme imalo i politiku pozadinu: da se
u okvirima faizma istakne albanski nacionalni duh, razumljivo, sa
svim posljedicama koje su iz toga mogle proizlaziti u tadanjim
okolnostima.
Kanon Leke Dukainija, osim znaaja za graansko-pravna prouavanja3, zanimljiv je i za mnoge druge naune discipline, kao to su:
etnologija, folklor, etika, historija prava itd. Dok su drugi albanski
kanoni gotovo iezli, Kanon Leke Dukainija jo djeluje u neprekidnom viestoljetnom kontinuitetu. Dakle, on se primjenjivao, a dijelom
se primjenjuje i danas, kao obiajno pravo.4 To nije karakteristino
samo za Albance nego i za druge narode, ali se najdulje odralo u njih,
s obzirom na to da su Albanci dulje od drugih balkanskih naroda ivjeli
u patrijarhalnim drutvenim odnosima, a tim odnosima je odgovaralo
i obiajno pravo. Kao to arbanski jezik i arbanska istorija bacaju
novu svetlost na istoriska zbivanja Balkana, tako i arbanasko narodno
pravo, a posebno zakonik Leke Dukaina (kanuni i Lekes) otvara
stoletne vidike za ispitivanje razvoja i ukrtanja raznih pravnih sistema.5 U Kanonu Leke Dukainija nailazi se na stare ustanove
obiajnog prava koje su nestale u drugim krajevima Balkana i ire.
1

4
5

Kanuni i Leke Dukagjinit, veper postume, permbledhe e kodifikue prej Shtjefen

Konst. Cjelovit, me parathane t'At Gjergj Fishtes e biografi t'At Pashk Bardhit,
Shkoder, 1933.
P. Stefano Gost. Gjeijov, Codice di Lek Dukagjini ossia diritto consuetudinario delle
Montagne d'Albania, Tradotto dal P. Paolo Dodaj a cura P. Giorgio Fishta e Giuseppe
Schiro. Introduzione di Federico Patetta, Roma 1941.
Dosad najdublje i najsvestranije prouavanje Kanona Leke Dukainija s toga aspekta,
i ne samo s toga, dao je dr Sur ja Pupovci, posebno u djelu: Graanskopravni odnosi u
Zakoniku Leke Dukainija, Zajednica naunih ustanova Kosova i Metohije, Studije,
knj. 5, Pritina, 1968. (Na to znaajno djelo pozivat emo se dalje u naem Predgovoru
koristei sljedeu skraenicu: S. Pupovci, nav. djelo.)
S. Pupovci, nav. djelo, str. 8.
Dr Milo Mladenovi, Zakonik Leke Dukaina, Prilog postavljanju problema uporedne
istorije balkanskih prava, Beograd, 1938, str. 3.

A kada govorimo o Balkanu, esto se zaboravlja da on predstavlja

umnogome jedinstvenu, iako viejezinu sredinu: etnike i jezine
granice vrlo je teko povui. Simbioza i proimanje pojedinih balkanskih naroda i jezika predstavlja vrlo znaajan moment. Nju su
uvjetovale i nestabilne dravne tvorevine tokom srednjeg vijeka. A
jedinstvo balkanskih naroda, koje je, inae, postojalo i ranije u okviru
Bizanta ili pod utjecajem njegove kulture, dolo je naroito do izraaja
kada je kri na Aja Sofiji zamijenjen polumjesecom. Odupirui se
osvajau, balkanski narodi su se jo vie meusobno zbliili, formirajui
drutvo koje je, u nedostatku vlastite drave, nalazilo protuteu u
patrijarhalnom ivotu. Tom patrijarhalnom shvaanju balkanskog
ovjeka savreno je odgovaralo obiajno pravo, koje je postalo glavni
regulator drutvenih odnosa, naroito kod seljaka. U plemenskom
drutvu ono je oblik unutarnje, pravosudne samouprave, ali kao takvo
i s najvie patrijarhalnih elemenata. Openito, u svih naroda na
Balkanu, obiajno pravo ostalo je sve do XIX stoljea, posebno u
seoskoj sredini. Najdue se odralo kod Crnogoraca i Albanaca. Stoga
nije nita neobino to postoji znatna slinost izmeu obiajnog prava
Kanona Leke Dukainija i obiajnog prava u Crnoj Gori i Hercegovini,
koji su dijelom i rezultat uzajamnih utjecaja i proimanja.
I u zapadnoj i srednjoj Evropi, sve do XIX stoljea, ak ponegdje i
tokom toga stoljea, usporedo se primjenjivalo obiajno i rimsko
pravo.6
Albanskim obiajnim pravom kod nas naroito se bavio, i to meu
prvima, poznati naunik Valtazar Bogii (1834 - 1908). V. Bogii je
sakupio znaajne podatke o Kanonu Leke Dukainija. To govori o
Bogiievom velikom zanimanju za taj kanon, o emu je namjeravao
napisati posebno djelo. U Bogiievoj biblioteci (Cavtat, kutija XVI, f.
19) uva se tekst kanona Leke Dukainija, koji je I. Lazovi pokupio
po dokazu Sokolj Baca iz Gruda, Podgorica 1. 12. 1894.7
V. Bogii je provodio i anketu o pravnim obiajima Albanaca,
usporedo s anketom za Crnu Goru i Hercegovinu. Raunajui paljivo,
S. Pupovci doao je do zakljuka da se od cjelokupne Bogiieve ankete
(oko 2000 pitanja) na Albance odnosi 669 pitanja. To su odgovori za
Albaniju, koje je dao vojvoda Marko Miljanov, inae veliki prijatelj
Albanaca. Vojvoda Marko je nastojao dati odgovore iz obiajnog prava
ne samo plemena Kuca, iji je vojvoda bio, nego i sjevernoalbanskih
plemena iz Skadarske Malesije (Brda): Gruda, Hota i Kastrata.8
6

Usp.: S. Pupovci, nav. djelo, str. 9; dr Halit Trnavci, Motiv o sestri i mrtvom bratu u
usmenoj knjievnosti balkanskih naroda, Zajednica naunih ustanova SAP Kosova,
Studije, knj. 32, Pritina, 1975, str. 187.
Usp.: dr Jaar Redepagi, Razvoj prosvete i kolstva albanske narodnosti na teritoriji
dananje Jugoslavije do 1918. godine, Zajednica naunih ustanova Kosova i Metohije,
Studije, knj. 7, Pritina, 1968, str. 245.
Usp.: S. Pupovci, nav. djelo, str. 17.

Medu Albancima posebno mjesto u sakupljanju pravila albanskog

9
obiajnog prava zauzima franjevac tjefen Deovi (1874 - 1929), koji
je ostavio u nasljedstvo znaajno djelo Kanuni i Leke Dukagjinit (Kanon
Leke Dukainija). U njemu su briljivo sakupljeni mnogobrojni
albanski obiaji, koji su se uz izvjesne izmjene, zadrali sve do naeg
vremena (obiaji prilikom roenja djeteta, pobratimstvo, svadbeni
obiaji, obiaji o smrti i sahrani, obiaji u porodinoj zadruzi i drugi).
9

tjefen Deovi (Shtjefen Gjegovi) roen je u Janjevu, na Kosovu, 12. srpnja 1874,
gdje je zavrio osnovnu kolu. Srednju kolu je zapoeo u franjevakoj gimnaziji u
Troanu, kod Skadra, a zavrio u Derventi, u Bosni. Zatim je studirao filozofiju u
Banjoj Luci, a teologiju u Kreevu. Tokom teolokih studija u Kreevu, upoznao se
i sprijateljio sa hrvatskim epskim pjesnikom Grgom Martiem koji ga je mnogo volio.
U Bosni su se kolovali i mnogi drugi mladi albanski franjevci. Neki od njih postali
su i poznati pisci. Pisali su radove pod utjecajem Andrije Kaia Mioia, Silvija
Strahimira Kranjevia, Grge Martia i drugih. U Muzeju za knjievnost (Kranjevieva soba) u Sarajevu i danas se uva jedna pjesma na albanskom jeziku posveena S.
S. Kranjeviu, pisana 12. prosinca 1892. godine u Livnu. (Usp.: J. Redepagi, nav.
djelo, str. 241).
Deovi je, po povratku iz Bosne (1896), sluio kao upnik u Pei, Rubigu, Ljau
Kurbinija, Gomsiu, Drau, Valoni, Skadru, Zjumu, Arbanasima kod Zadra itd.,
gdje je istovremeno prikupljao folklornu grau i pisao. Od 1900. do 1912. godine
objavio je sedam originalnih radova i prijevoda. (Vid. u Hylli i Drites ('Zornjaa'),
Skadar, 1933, br. 5, str. 245 - 246).
U ostavtini Fra Lovra Mihaevia u franjevakom samostanu u Kreevu uva se i
jedno manje poznato Deovijevo djelo o crkvenoj povijesti Albanije. Taj rukopis od
preko 350 stranica nije poznat - kako s pravom primjeuje S. Pupovci - u napisima
objavljenim na albanskom jeziku o ivotu i djelu . Deovija. Naslov rukopisa glasi:
Metropolis Antibarensis Ecclisiarum Episcopalium subjectae fuerunt Historia proprio puguo transcripsit P. Stephanalium in Albania Turcica sitarum, quae eidem
Metropoli subsunt, vel nus Constantinius Gecov O. F. M.
L. Mihaevi se koristio tim rukopisom kada je pisao prve katolike ematizme o
albanskoj provinciji, koje je tampao u Sarajevu. (Usp.: dr Rastislav Drlji, Fra Lovro
Mihaevi, Dobri pastir, Sarajevo, 1955, IV - V, str. 163).
Svoju studiju Trashegime Thrako-Iliriane (Trako-ilirska nasljea) poeo je objavljivati u asopisu Populli (Narod), a kasnije nastavio u asopisu Hylli i Drites
(Zornjaa). Godine 1910. objavljuje u Skadru originalno djelo Agimi i Gjytetnis
(Raanje civilizacije), kojim je htio pomoi sunarodnjacima u kulturnom i odgojnom
pogledu. . Deovi je poznat i kao prevodilac na albanski jezik. On je napisao i niz
lanaka iz historije, folklora i arheologije, koje je objavio u albanskim i stranim
asopisima. Ali najznaajnije njegovo djelo, kojim je stekao ope priznanje, bez
sumnje je Kanuni i Leke Dukagjinit (Kanon Leke Dukainija). Ta zbirka albanskog
obiajnog prava je plod dugogodinjeg rada i dubokog poznavanja cjelokupnog
narodnog ivota.
. Deovija su iz zasjede ubili predstavnici vlasti buroaske Jugoslavije, 14. listopada
1929; prilikom povratka iz Prizrena u selo Zjum, gdje je sluio kao upnik. (Koritena
literatura: Shkrimtaret Shqiptare, Pjesa II, Tirane, 1941, str. 214; Kanuni i Leke
Dukagjinit, (veper postume), Permbledhe e kodifikue prej A. Shtjefen Konst. Gjegov,
me parathane t'A. Gjergj Fishtes, e biografi te A. Pashk Bardhit, Shkoder, 1933; Faik
Konitza, a kujtime mi At Gjechovin (Dielli, 18 mare 1930, br. 5156, str. 2); Hylli
i Drites, Shkoder, 1930, br. 4, str. 227 - 230; Nelo Drizari, Botim i nje vepre
monumentale, Hylli i Drites, Shkoder, 1933, br. 11, str. 505 - 507; Nepoznati autor,

tjefen Deovi je bio ne samo pisac, prevodilac i folklorist, ve i

arheolog. Njemaki naunik Karl Steinmetz, prilikom svog putovanja,
obilazei samostan Troane, istie; ...Sa naroitom ljubavlju pokazivao mi je mnogo naitani gvardijan Stefan Geov (tjefen Deovi - H.
T.) svoju zbirku starina, koje je pokupio dijelom u svojoj ranijoj
parohiji u selu Ljai kod Delbenita (juno od Mate); on veli da je to
mjesto najuveniji majdan antikih i srednjovekovnih zaostavtina u
10
elom severnoarbanakom litoralu. Deovi je, znai, otkrivao i
sakupljao starine, stvarajui na taj nain arheoloki razred, najbogatiji
11
u Franjevakom muzeju u Skadru.
Deovijeva zbirka Kanon Leke Dukainija do nedavno se, prije svega,
prouavala kao knjievno djelo, a posebno kao djelo koje se odnosi na
usmenu knjievnost. Meutim, to djelo je, takoer, znaajno i za
pravna istraivanja. Prema tome, . Deovi je jedan od prvih albanskih
historiara prava i sakupljaa albanskog obiajnog prava.
Deovijeva zbirka predstavlja trajni spomen usmene tradicije iz oblasti
albanskog obiajnog prava. Tu znaajnu grau Deovi je sakupljao
krajem XIX i poetkom XX stoljea u sjevernoj Albaniji, gdje je sluio
kao katoliki sveenik. Prikupljeni materijal poeo je objavljivati u
skadarskom asopisu Hylli i Drites (Zornjaa) 1913. godine, poslije
njegove smrti materijal je objavljen kao zasebna zbirka, 1933. godine.
Zbirka sadri ukupno 1263 paragrafa. Pri sistematizaciji grae primje-

Doreshkrimet e At Gjefovit, Hylli i Drites, Shkoder, 1936, br. 3, str. 110 - 112;
Salvatore Villari, Le consuetudini giuridiche dett'Albania (II Kanun di Lek Dukagjini),
Roma, 1940, str. 15; P. Stefano Cost.Gjegov, Codice di Lek Dukagjini ossia diritto
consuetudinario delle Montagne d' Albania, Tradotto dal P. Paolo Dodaj. Introduzione
di Federico Patetta (str. 7-8), Roma, 1941; Dr Kole Ashta, At Shtjefen Gjeqovi, Bota
e re Tirane, 1945, br. 4, str. 4 5 - 4 8 ; Idriz Ajeti, Shtjefen Gjegovi (1874 - 1929),
Jeta e re, Prishtine, 1951, br. 2-3, str. 158 - 160; Anton Cetta i dr., Liber leximi
per klasen e III - IV te gjimnazit dhe shkollave te mesme profesionale, Beograd, 1962,
str. 47 - 50; Ndoc Kamsi, Shtjefen Konstantin Gjegovi (1874 - 1929), Shkodra,
Shkoder, 1965, br. l (5), str. 333 - 336; Dr Syrja Pupovci, Kanuni i Leke Dukagjinit,
Perparimi, Prishtine, 1967, br. 8, str. 981 - 985 i 1010 - 1011; Dr Jaar Redepagi,
Razvoj pfosvete i kolstva albanske narodnosti na teritoriji dananje Jugoslavije do 1918.
godine, Pritina, 1968, str. 241 - 244; Avdi Zenelaj, Shtjefen Konstantin Gjefovi (1874
- 1929), Fjala - botim i Zanit, Prishtine, mart 1968, br. 2, str. 17; Dr Surja
Pupovci, Graanskopravni odnosi u Zakoniku Leke Dukadina, Pritina, 1968; Isti,
Kanuni i Leke Dukagjinit, permbledhur dhe kodifikuar nga Shtjefen Gjejovi, me
biografi dhe parathenje te prof. dr Syrja Pupovcit, Prishtine, 1972; Isti, Marredhenjet
juridike civile ne kanunin e Leke Dukagjinit, Prishtine, 1971; Isti, Le formalisme et la
besa dans le droit des obligations du coutumier de Lek Dukagjine, Studia Albanica,
br. 2, Tirana, 1968, str. 143 - 151; Ist Nje paralele midis kanunit te Leke Dukagjinit
dhe kanunit te Skenderbeut, Simpoziumi per Skenderbeun, 9 -12. svibnja 1968,
Pritina, 1969, str. 249 - 261.)
10
Karl tajnmec, Od Adrije do Crnog Drima, Skopje, 1911, str. 88
11
Usp.: S. Pupovci, nav. djelo, str. 25.

uje se niz ponavljanja. Na primjer, pravila iz 936 - 938, koja se

odnose na odgovornost za ubojstvo trudne ene i ubojstvo iz nehata
ponavljaju se u 951 i 954. Ima i drugih ponavljanja. Deovijeva
zbirka ima i dodatak - Shembuj ne Kanun te Leke Dukagjinit (Primjeri
iz Kanona Leke Dukainija) - koji sadri, osim primjera o primjeni
pojedinih pravila Kanona Leke Dukainija, i Kanune te veqanta
12
(Posebni kanoni). Oni jasno pokazuju da je drutveno-ekonomski
razvoj u raznim krajevima doveo do prevazilaenja mnogih ranijih
odredbi, kao i potrebu da se stvaraju nova obiajna pravila koja
13
odgovaraju vremenu.
U Deovijevoj zbirci albanskog obiajnog prava nailazimo na maksime,
izreke i poslovice, to je i shvatljivo, jer je u njima kristalizirano
miljenje Malisora i ono saeto izraava sutinu stvari. Taj jezgrovit
nain izraavanja misli veoma su cijenili i cijene albanski brani.
Evo samo nekoliko primjera: Udhet jane dejt e tokes ('Putevi su ile
zemlje' - lan 62); Ujet asht gjaku i tokes ('Voda je krv zemlje' -
267, t. f); Shpija e Shqyptarit asht e Zotit e e mikut ('Kua Albanca
pripada Bogu i gostu' - 602); Mikut do t' i bahet ndere: Buke e
krype e zemer ('Gostu se ini ast: kruhom i solju i srcem' - 608);
Del i miri prej te keqit e i keqi prej te mirit ('Od loeg izlazi dobar
i od dobrog lo' - 594); Ne kandar te vet se i ili peshon katerqind
derhem ('Na svojoj vagi svatko tei etiristo derhema' - 594);
Giuha asht tulit e gjithshka bluen ('Jezik je od mesa i svata melje'
- 520); itd., itd.
Deovijevoj zbirci, objavljenoj poslije njegove smrti, pod nadzorom
franjevakih sveenika, prikljuena su opirna objanjenja, s namjerom
da se sagleda analogija Kanona Leke Dukainija i prava drugih naroda.
Stoga su u napomeni dani citati iz Codice di manu, Biblije, Zakona od
XII tablica, djela antikih pravnika i pisaca itd. Meutim, kako je ve
primijeeno, u nekim primjedbama padaju u oi citati koji imaju malo
ili nimalo veze s tekstom Kanona Leke Dukainija. U talijanskom
prijevodu Deovijevog djela Zef Skiroi je neke napomene ispravio, a
neke izostavio.14
U naem prijevodu pak nismo nita izostavili, ve smo dali onako kako
stoji u originalu. Smatrali smo i smatramo da to nije na posao. Neka
to urade drugi, po objavljivanju ovog djela na hrvatskosrpskom jeziku.

12
13

14

Sh. Gjegovi, Kanuni i Leke Dukagjinit, str. 113 - 129.

Usp.: Kanuni i Leke Dukagjinit, permbledhur dhe kodifikuar nga Shtjefen Gjegovi,
me biografi dhe parathenje te prof. dr Svrja Pupovcit, Enti i teksteve dhe i mjeteve
mesimore i Krahines Socialiste Autonome te Kosoves, Prishtine, 1972, str. 27.
P. Stefano Gost Gjegov, Codice di Lek Dukagjini ossia diritto consuetudinario delle
Montagne d' Albania, Tradotto dal. P. Paolo Dodaj a cura P. Giorgio Fishta e
Guizeppe Schiro, Roma, 1941, str. 46.

tjefen Deovi je bio ne samo pisac, prevodilac i folklorist, ve i

arheolog. Njemaki naunik Karl Steinmetz, prilikom svog putovanja,
obilazei samostan Troane, istie; ...Sa naroitom ljubavlju pokazivao mi je mnogo naitani gvardijan Stefan Geov (tjefen Deovi - H.
T.) svoju zbirku starina, koje je pokupio dijelom u svojoj ranijoj
parohiji u selu Ljai kod Delbenita (juno od Mate); on veli da je to
mjesto najuveniji majdan antikih i srednjovekovnih zaostavtina u
10
elom severnoarbanakom litoralu. Deovi je, znai, otkrivao i
sakupljao starine, stvarajui na taj nain arheoloki razred, najbogatiji
11
u Franjevakom muzeju u Skadru.
Deovijeva zbirka Kanon Leke Dukainija do nedavno se, prije svega,
prouavala kao knjievno djelo, a posebno kao djelo koje se odnosi na
usmenu knjievnost. Meutim, to djelo je, takoer, znaajno i za
pravna istraivanja. Prema tome, . Deovi je jedan od prvih albanskih
historiara prava i sakupljaa albanskog obiajnog prava.
Deovijeva zbirka predstavlja trajni spomen usmene tradicije iz oblasti
albanskog obiajnog prava. Tu znaajnu grau Deovi je sakupljao
krajem XIX i poetkom XX stoljea u sjevernoj Albaniji, gdje je sluio
kao katoliki sveenik. Prikupljeni materijal poeo je objavljivati u
skadarskom asopisu Hylli i Drites (Zornjaa) 1913. godine, poslije
njegove smrti materijal je objavljen kao zasebna zbirka, 1933. godine.
Zbirka sadri ukupno 1263 paragrafa. Pri sistematizaciji grae primje-

Doreshkrimet e At Gjegovit, Hylli i Drites, Shkoder, 1936, br. 3, str. 110 - 112;
Salvatore Villari, Le consuetudini giuridiche dell'Albania (II Kanun di Lek Dukagjini),
Roma, 1940, str. 15; P. Stefano Cost.Gjegov, Codice di Lek Dukagjini ossia diritto
consuetudinario delle Montagne d' Albania, Tradotto dal P. Paolo Dodaj. Introduzione
di Federico Patetta (str. 7-8), Roma, 1941; Dr Kole Ashta, At Shtjefen Gjegovi, Bota
e re Tirane, 1945, br. 4, str. 45 - 48; Idriz Ajeti, Shtjefen Gjegovi (1874 - 1929),
Jeta e re, Prishtine, 1951, br. 2-3, str. 158 - 160; Anton Cetta i dr., Liber leximi
per klasen e III - IV te gjimnazit dhe shkollave te mesme profesionale, Beograd, 1962,
str. 47 - 50; Ndoc Kamsi, Shtjefen Konstantin Gjegovi (1874 - 1929), Shkodra,
Shkoder, 1965, br. l (5), str. 333 - 336; Dr Syrja Pupovci, Kanuni i Leke Dukagjinit,
Perparimi, Prishtine, 1967, br. 8, str. 981 - 985 i 1010 - 1011; Dr Jaar Redepagi,
Razvoj prosvete i kolstva albanske narodnosti na teritoriji dananje Jugoslavije do 1918.
godine, Pritina, 1968, str. 241 - 244; Avdi Zenelaj, Shtjefen Konstantin Gjefovi (1874
- 1929), Fjala - botim i Zanit, Prishtine, mart 1968, br. 2, str. 17; Dr Surja
Pupovci, Graanskopravni odnosi u Zakoniku Leke Dukadina, Pritina, 1968; Isti,
Kanuni i Leke Dukagjinit, permbledhur dhe kodifikuar nga Shtjefen Gjeovi, me
biografi dhe parathenje te prof. dr Syrja Pupovcit, Prishtine, 1972; Isti, Marredhenjet
juridike civile ne kanunin e Leke Dukagjinit, Prishtine, 1971; Isti, Le formalisme et la
besa dans le droit des obligations du coutumier de Lek Dukagjine, Studia Albanica,
br. 2, Tirana, 1968, str. 143 - 151; Ist Nje paralele midis kanunit te Leke Dukagjinit
dhe kanunit te Skenderbeut, Simpoziumi per Skenderbeun, 9 -12. svibnja 1968,
Pritina, 1969, str. 249 - 261.)
10
Karl tajnmec, Od Adrije do Crnog Drima, Skopje, 1911, str. 88
11
Usp.: S. Pupovci, nav. djelo, str. 25.

uje se niz ponavljanja. Na primjer, pravila iz 936 - 938, koja se

odnose na odgovornost za ubojstvo trudne ene i ubojstvo iz nehata
ponavljaju se u 951 i 954. Ima i drugih ponavljanja. Deovijeva
zbirka ima i dodatak - Shembuj ne Kanun te Leke Dukagjinit (Primjeri
iz Kanona Leke Dukainija) - koji sadri, osim primjera o primjeni
pojedinih pravila Kanona Leke Dukainija, i Kanune te veganta
12
(Posebni kanoni). Oni jasno pokazuju da je drutveno-ekonomski
razvoj u raznim krajevima doveo do prevazilaenja mnogih ranijih
odredbi, kao i potrebu da se stvaraju nova obiajna pravila koja
13
odgovaraju vremenu.
U Deovijevoj zbirci albanskog obiajnog prava nailazimo na maksime,
izreke i poslovice, to je i shvatljivo, jer je u njima kristalizirano
miljenje Malisora i ono saeto izraava sutinu stvari. Taj jezgrovit
nain izraavanja misli veoma su cijenili i cijene albanski brani.
Evo samo nekoliko primjera: Udhet jane dejt e tokes ('Putevi su ile
zemlje' - lan 62); Ujet asht gjaku i tokes ('Voda je krv zemlje' -
267, t. f); Shpija e Shqyptarit asht e Zotit e e mikut ('Kua Albanca
pripada Bogu i gostu' - 602); Mikut do t' i bahet ndere: Buke e
krype e zemer ('Gostu se ini ast: kruhom i solju i srcem' - 608);
Del i miri prej te keqit e i keqi prej te mirit ('Od loeg izlazi dobar
i od dobrog lo' - 594); Ne kandar te vet se i ili peshon katerqind
derhem ('Na svojoj vagi svatko tei etiristo derhema' - 594);
Giuha asht tulit e gjithshka bluen ('Jezik je od mesa i svata melje'
- 520); itd., itd.
Deovijevoj zbirci, objavljenoj poslije njegove smrti, pod nadzorom
franjevakih sveenika, prikljuena su opirna objanjenja, s namjerom
da se sagleda analogija Kanona Leke Dukainija i prava drugih naroda.
Stoga su u napomeni dani citati iz Codice di manu, Biblije, Zakona od
XII tablica, djela antikih pravnika i pisaca itd. Meutim, kako je ve
primijeeno, u nekim primjedbama padaju u oi citati koji imaju malo
ili nimalo veze s tekstom Kanona Leke Dukainija. U talijanskom
prijevodu Deovijevog djela Zef Skiroi je neke napomene ispravio, a
neke izostavio.14
U naem prijevodu pak nismo nita izostavili, ve smo dali onako kako
stoji u originalu. Smatrali smo i smatramo da to nije na posao. Neka
to urade drugi, po objavljivanju ovog djela na hrvatskosrpskom jeziku.

12
13

14

Sh. Gjegovi, Kanuni i Leke Dukagjinit, str. 113 - 129.

Usp.: Kanuni i Leke Dukagjinit, permbledhur dhe kodifikuar nga Shtjefen Gjecovi,
me biografi dhe parathenje te prof. dr Syrja Pupovcit, Enti i teksteve dhe i mjeteve
mesimore i Krahines Socialiste Autonome te Kosoves, Prishtine, 1972, str. 27.
P. Stefano Gost Gjecov, Codice di Lek Dukagjini ossia diritto consuetudinario delle
Montagne d' Albania, Tradotto dal. P. Paolo Dodaj a cura P. Giorgio Fishta e
Guizeppe Schiro, Roma, 1941, str. 46.

. Deovi je prikupljenu grau stavljao pod paragrafe, ponekad

nedovoljno vjeto - po miljenju vrsnog strunjaka S. Pupovcija - to
ga udaljava od narodnog izvora. On je pokuao svoje djelo sastaviti po
ugledu na poznate kanone tokom povijesti. Donekle je uspio u tome.
Ali njegov Kanon ne moe se staviti u isti red s poznatim kanonima
obiajnog prava zbog njegovih nedostataka; i ono to je sakupio stiglo
je do nas djelomino. Osim toga ovi materijali imaju donekle i
15
individualno obiljeje njihova sakupljaa.
Deovi klasificira gradu na knjige, poglavlja, glave, lanove, paragrafe
i toke. Njegova zbirka ima dvanaest knjiga, dva poglavlja (jedino u
prvoj knjizi), dvadeset i etiri glave, sto pedeset i devet lanova i 1263
paragrafa.
Prvu knjigu svoje zbirke . Deovi je posvetio crkvi i njenim
povlasticama. Oigledno, on je pretjerivao u navoenju privilegija
katolike crkve. Dakle, u Deovijevoj knjizi jasno se vidi povlaten
poloaj crkve (to vrijedi i za damiju), iju zatitu osigurava otrim
kaznama. Njeni posjedi su nepovredivi, a linost crkvenih ljudi je
16
neprikosnovena.
Deovi je, bez sumnje, poznavao pravnu literaturu i pravne dokumente
drugih naroda, posebno jugoslavenskih, jer se kolovao u Bosni i bio,
kako piu oni koji su ga dobro poznavali, vrlo uen. Zato nije sluajno
to upotrebljava termine porota, i porotnik (Kanon Leke Dukainija, 562, 563, 576, 577, 579, 588, 591, 592, 1044-1078 itd.), uzete
iz slavenske pravne terminologije, koji se nalaze u Duanovom Zakoniku, Vinodolskom zakonu itd.17
S druge pak, strane, Deovi se esto slui definicijama pojedinih
pravnih ustanova i pojmova koje, svakako, nije prikupljao u narodu
nego ih je uzeo iz raznih pravnih djela, posebno onih klasinih, ili ih
je sam stvorio, npr. - definicije kazne ( 13), porodice ( 18), braka (
28), prosca (37), zarunikog prstena ( 41), posrednika ( 668),
jamca ( 683), bese ( 854) itd.18
Deovi u svom Kanonu esto izbjegava upotrebu stranih rijei,
zamjenjujui ih katkad neologizmima. Meutim, strani izrazi pomogli
bi u prouavanju razvoja Kanona Leke Dukainija i stranih utjecaja na
njega, kao i u odreivanju razliitih slojeva koji su stvarani u obiajnom
pravu tokom povijesti.
Deovijevo strogo istunstvo u jeziku onemoguilo je da se pravila

15

16
17
18

19

njegove zbirke predstave potpuno izvorno.

U pravilima Kanona Leke Dukainija bilo je lokalnih razlika. Deovi
esto ukazuje na njih, navodei mjesta upotrebe ovog ili onog pravila
(npr.: 17, 225, 226, 267, 472, 957, 1078 itd.). Meutim, on je
ostavio po strani neke najznaajnije razlike u obiajnom pravu Albanaca. 20
Deovi je, po miljenju meritornih naunika, napravio propust to nije
nijednom u svojoj zbirci izriito naveo dokle se prostirala vlast kue
Domarkaj, koja se, inae, protezala na Mirditu, iako su Domarkaji
uivali stanovit ugled i izvan nje. (npr.: u davanju savjeta, razmatranju
tubi i albi, itd.) Deovi stvara utisak kod itaoca da se vlast kue
Domarkaja protee gotovo na cijelu sjevernu Albaniju, npr.: ...Dera
e Gjomarkut themeli i kanus ('Kua Domarka je temelj kanona') -
21
1035, kao i 1126, itd.
Ve je naglaeno da je glavni dio grae Deovi sakupio krajem XIX i
poetkom XX stoljea, ali je izlae u sadanjem vremenu, ne dajui do
znanja da se u Kanonu Leke Dukainija odraavaju shvaanja koja
pripadaju razliitim historijskim epohama. Dodue, on u nekoliko
sluajeva kae da je ova ili ona odredba izgubila snagu u vrijeme
zapisivanja (npr.: 262, 492, 1029, itd.), ali obino ne navodi vrijeme
kojem pripada neka odredba. I to je jedan od nedostataka njegove
knjige.22
I pored primjedbi koje se mogu dati djelu . Deovija - Kanonu Leke
Dukainija - ono je, ipak, najpotpunija zbirka albanskog obiajnog
prava, koja sadri bogat materijal od velikog znaaja za nauna
istraivanja ne samo u pravnoj oblasti, ve i u drugim naunim
disciplinama.
Djelo tjefena Deovija doista prua dragocjen materijal za prouavanja
u raznim albanolokim, balkanolokim i komparativnim istraivanjima.
Od grae iz Kanona Leke Dukainija koja je objavljena poslije
Deovijeve zbirke, valja spomenuti i onu koju je Bernardin Paljaj
objavio pod naslovom Kanuja e Leke Dukagjinit - mbas shqyptimit te
Mark Sadikut, Shale, 1940 ('Kanon Leke Dukainija - po kazivanju
Mark Sadikua, alja, 1940').23 Paljajev materijal je sakupljen u plemenu
alji, pa izraava lokalne razlike u normama Kanona Leke Dukainija
i razlike koje su one vremenom pretrpjele.

19

Julia V. Ivanova, Kanuni i Leke Dukagjinit (Sprave e karakteristikave historike), Buletin

i Universitetit Shteteror te Tiranes, Seria Shkencat shoqerore, br. 2, Tirane, 1960,
str. 114.
S. Pupovci, navedeno djelo, str. 75.
Usp.: J. Ivanova, nav. djelo, str. 114.
Usp.: S. C. Gjegov, Codice di Lek Dukagjini, Roma, 1941, str. 13.

20
21
22
23

S. Pupovci, nav. djelo, str. 30

J. Ivanova, nav. djelo, str. 114.
Usp.: J. Ivanova, nav. djelo, str. 102 i 104; S. Pupovci, nav. djelo, str. 30 i 31.
Isto.
U Studime e tekste, Dega I, Juridike, br. l, Instituti i studimeve shqiptare (Redaktor
Zef Valentini), Roma, 1944, str. 270 - 278.

11

RAZNI ALBANSKI KANONI

Poslije drugog svjetskog rata etnografi u Albaniji dali su se na
zapisivanje i prouavanje normi obiajnog prava. Nauna istraivanja
su pokazala da se tragovi obiajnog prava nalaze po cijeloj Albaniji i da
je postojalo vie kanona koji su u pojedinim periodima bili na snazi u
raznim krajevima. Ti kanoni nisu tvorevine pojedinaca, nego su
narodni proizvodi koje su vladajue klase ili utjecajni ljudi prilagoavali
lokalnim prilikama i svojim potrebama. Kanon Leke Dukainija bio
je elastiniji, obogaivao se novim elementima koje je nametao ivot.
Zbog toga je potisnuo Kanunin e Skanderbegut ('Skenderbegov
kanon') i druge kanone i prodro u narod. Na taj nain, nestao je jo
jedan drevni kanon nazvan Kamini i Maleve ('Gorski kanon'), jer se
nije prilagodio novim drutvenim i ekonomskim uvjetima.24

SKENDERBEGOV KANON
Poznati njemaki albanolog J. G. Hahn,25 sredinom prolog stoljea,
spomenuo je da meu Albancima, usporedo s Kanonom Leke Dukainija, djeluje i Skenderbegov kanon. Otada, meutim, nije bilo vie
govora o tom kanonu, izuzev tjefena eovija, koji je objavio
nekoliko narodnih legendi o sukobima Skenderbega s Lekom Dukainijem oko kanona, i Marina Sirdanija koji je Skenderbegov kanon
spomenuo u svom djelu Skanderbegu mbas gojedhanash ('Skenderbeg prema predanjima').26
Do kraja drugoga svjetskog rata u Albaniji je taj kanon bio poznat samo
po imenu, a 1949. godine Sektor za etnografiju ranijeg Naunog
instituta u Tirani organizirao je jednu ekspediciju u srednju Albaniju,
koja je potvrdila Hahnove navode.
27
Dio normi ovog kanona objavio je 1961. godine Kahreman Uljini.
Uljini kae da narodu Matje Skenderbegov kanon nije poznat pod tim
imenom, ali se iz mnogih narodnih pria i anegdota moe zakljuiti da
je rije o Ligjet e Skanderbegut ('Zakonima Skenderbega'). Meutim, taj kanon je vremenom toliko prilagoen drutvenom razvoju da
starci sada govore kako izmeu ovog kanona i dravnog zakona nema

25

26

27

Rr. Zojzi, Mbi te drejten kanunore te popullit shqiptar, Buletin per shkencat shoqerore,
br.2, Tirane, 1956, str. 144 - 148; S. Pupovci, nav. djelo, str. 32.
J. G. Hahn, (1811-1869), Albanesischen Studien, Helf II, Jena - Wien, 1853 - 1854.
- Istaknimo da su, osim Hahna, jo krajem XIX stoljea i kasnije, materijale iz
kanona Leke Dukainija sakupljali i mnogi drugi strani naunici, npr. H. Hekard,
F. Nopa, E. Koci, E. Durham i dr.
Marin Sirdani, Skanderbegu mbas gojedhanash, Shtypshkroja Franciskane, Shkoder,
1926.
Kahreman Ulqini, Gjurmime etnografike ne trojet e Skanderbegut, Buletin i Universitetit
Shteteror te Tiranes, Seria Shkencat shoqerore, br. 2, 1961, str. 175 - 186.

veih razlika.28
Tekst Skenderbegova kanona, koji je objavio K. Uljini, ima ukupno
135 toaka, a u ostalim odredbama je isti ili slian Deovijevoj zbirci.
Skenderbegov kanon sadri pravila o hodi, porodici, braku, diobi
kue, nasljedstvu, slugi, imovini, zakletvi, gostu, ubojstvu i Romima.
Materijal koji je K. Uljini objavio ukazuje na mnoge specifinosti
Skenderbegova kanona u usporedbi sa sadrajem Kanona Leke Dukainija i pomae u prouavanju albanskog obiajnog prava, kao i u
komparativnom prouavanju raznih albanskih kanona.
Ova dva kanona, iako se razlikuju, istodobno su sastavni dio albanskog
obiajnog prava u cjelini.

PORIJEKLO I IME KANONA LEKE DUKAINIJA

U narodnoj predaji u sjevernoj Albaniji ime kanona vezuje se za Leku.
Ali ta linost je neodreena, a vrijeme u kojem je Leka ivio i,
navodno, objelodanio kanon, uglavnom je nepoznato. Po narodnoj
tradiciji taj je kanon potovan od naroda, jer - kako je rekao Leka,
tako je ostalo u narodu.29 Tako, ipak, narod vezuje Kanon Leke
Dukainija za Leku Dukainija, a povijest poznaje nekoliko linosti s
tim imenom.
U albanskim brdima, kae M. E. Durham, ...kanon, obiaj, navika,
sve se pripisivalo Leki... Tako je govorio Leka - dostigao je vie
poslunosti nego deset zapovjedi (Biblije), i propovjedi hoda i sveenika esto su bile uzaludne, ukoliko su bile u suprotnosti s Lekinim
kanonom.30 Kanon Leke Dukainija je, kae A. Jovievi, smatran
kao ...zakon nad zakonima... Sve uobiajene kazne i ustanove, bile
one starog ili novog porijekla, pripisuju se Lekinom Zakonu...31
Albanci u selima Kosova, a i ostali Albanci Jugoslavije takoer vjeruju
da je kanon dao Leka Dukaini.
Koliko je vjere albanski narod imao u pravednost Kanona Leke
Dukainija, ilustrira jedna legenda:
Pre mnogo godina poao je jednom prilikom sultan u Dakovicu. Bio
je preobuen u seljaka i jahao na konju. Kad je stigao u jedno selo
ispred Dakovice, naiao je na nekog starog seljaka, koji je jedva hodao.
Putnik, koji je jahao na konju (navodno sultan), ponudio je starom
seljaku konja, to je ovaj prihvatio, ali je podbo konja i pobegao u
28
29
30

31

Isto djelo, str. 175 - 176.

J. Ivanova, nav. djelo, str. 97.
M. E. Durham, Some Tribal Origins Laws and Costoms of the Balkans, George Allen
and Unwid LTD, London, 1928, str. 65.
Andrija Jovievi, Malesija, Naselja i poreklo stanovnitva, knj. 15, Beograd, 1923,
str. 96.

13

Dakovicu. Putnik je stigao peke u Dakovicu i traio svog konja po

hanovima. Najzad ga je naao u jednom hanu, ali vlasnik hana nije hteo
da mu da konja jer je, po erijatu,32 bio duan da ga vrati onom koji
mu ga je predao na uvanje. Stvar je dola do kadije, koji je bio
Albanac. On je pitao starog seljaka da li je on ostavio konja na uvanje
i da li je njegov, na ta je starac odgovorio potvrdno. Kadija je dosudio
starcu konja. Putnik se naao u udu kako mu erijat odue konja.
Meutim, kadija je pozvao stranke i rekao im da je spor presudio po
erijatu, ali da hoe da se uveri da li i po ZLD konj pripada starom
seljaku. Naredio je parniarima da se izuju. Starac je imao izbrazdana
stopala, a stranac nije. Kadija je zakljuio da je starac oduvijek hodao
peke, dok je stranac, obino, jahao na konju. On odlui da vrati konja
strancu, dodajui da mu erijat odue konja, ali mu ga ZLD vrati.
Onda je putnik - stranac rekao da je sultan, da se preobukao i doao
u Dakovicu u nameri da proveri da li zaista kadija radi po ZLD, i
dodao: 'Hteo sam da te poseem zbog toga to si izbegavao erijat, ali
si spasao glavu, jer odluuje po pravdi'33
Ova legenda oito govori o povjerenju albanskog naroda u Kanon Leke
Dukadinija. Ashtu e la Leka ('Tako je ostalo od Leke') za Albance,
posebno one po selima, znailo je oduvijek da je neto vrlo pravedno.
Kada je rije o porijeklu Kanona Leke Dukadinija, nauka o tome ima
razliita miljenja. Neki smatraju da je Leka Dukaini izdao taj
kanon.34 Veina njih porijeklo kanona vezuje za ime Leke III Dukadinija (1410-1481). Ova se gledita, uglavnom, oslanjaju na narodnu
tradiciju, mada nema nikakvih istorijskih dokaza da je Leka Dukaini
izdao ovaj zakonik, ili pak, kodifikovao obiajno pravo.35
Neki smatraju da je Kanon Leke Dukadinija (ak itavo albansko
36
obiajno pravo) ostatak Duanovog Zakonika. Ako se, na primer,
pravila ZLD iz Deovijeve zbirke uporede sa Duanovim Zakonikom
32

33

34

35
36

erijat, eriat m. (ar.) muslimanski vjerozakon, islamski propis; islam; erijatski

sudac = sudac koji donosi rjeenja i izrie presude na osnovi erijatskog prava;
erijatsko pravo = islamsko pravo.
S. Pupovci, nav. djelo, str. 35-36. - Tu legendu je S. Pupovci zabiljeio po
saoptenju Adema Avdulja, starog oko 50 godina, iz sela Popoca kod akovice.
Na primjer: Hyacinthe Hecquard, Histoire et description de la haute Albanie ou
Guegarie, Pari, 1858, str. 218; A. Degrand, Souvenirs de la Haute - Albanie, Pari,
1901, str. 151; al name - i vilayet-i Kosova za 1314 (1896/7), Prizren, bi. 10 i 11,
1871. g.; A. Jovievi, Malesija, str. 96; M. E. Durham, Some Tribal Origins Laws
and Costoms of the Balkans, str. 65-66; S. Villari, Le consue.tudini giuridiche dell'
Albania (II Kanun di Lek Dukagjin), Roma, 1940, str. 14 i dalje; M. Hasluck, The
Unwritten Law in Albania, (Edited by J. H. Hutton), Cambridge, 1954, str. 13; dr
Mark Krasnici, iptarka porodina zadruga u KosovskoMetohijskoj oblasti, Glasnik
Muzeja Kosova i Metohije, IV-V, Pritina, 1959-1960, str. 139, itd.
S. Pupovci, nav. djelo, str. 36.
Na primjer: Tomo P. Oraovac, Arbanako pitanje i srpsko pravo, Beograd, 1913, str.
22.

1,1

- kae dalje S. Pupovci - nailazi se na izvesne slinosti u reenjima

koje daju. Ali, ne moe se rei da je ZLD ostatak Duanovog
Zakonika. . . Ubrzo po donoenju Duanovog Zakonika, turski osvajai su pokorili srpsku srednjovjekovnu dravu i vei dio Balkanskog
poluotoka. Tada oivljavaju obiajno pravo i mnogi drugi patrijarhalni
oblici drutvenog ivota, posebno kod Albanaca, Srba, Crnogoraca i
Makedonaca.
Iz historije se zna da je Bizant mnogo dulje vladao Albancima nego
srpska srednjovjekovna drava, zato je i vei utjecaj bizantskog prava
nego Duanovog Zakonika na albansko obiajno pravo. Ipak, izvjesni
utjecaji tog Zakonika na albansko obiajno pravo, dakle i na Kanon
Leke Dukadinija (npr. u izrazima: porota, globa i u pravilima: o
poroti, soku i sodbini) mogli su, razumije se, prodrijeti preko
crnogorskog, srpskog i makedonskog obiajnog prava. U Bogiievoj
anketi primjeuju se ostaci srpskoga srednjovjekovnog prava u Crnoj
Gori i Hercegovini, stoga su neki utjecaji u prvom redu mogli prijei
otuda u sjevernoalbansko obiajno pravo. Naroito valja imati na umu
uzajamne utjecaje i proimanja u obiajnom pravu (i ne samo u njemu,
ve i u cijelokupnom duhovnom stvaralatvu) Crnogoraca i Albanaca
koji su ivjeli u susjedstvu i zajednitvu. Uzajamnih utjecaja je bilo i
izmeu Srba i Albanaca i izmeu Makedonaca i Albanaca. ivei
mnoga stoljea u susjedstvu i zajednitvu, vodei zajedniki neprestane
borbe protiv Bizanta, Turske i drugih osvajaa, Srbi, Crnogorci i
Makedonci utjecali su na Albance, i obratno, i u obiajnom pravu.37
V. Bogii lijepo kae da narod kao dobar susjed posuuje susjedu od
svoga i uzajmljuje od susjeda.38 Meutim, veina pravila obiajnog
prava u Junih Slavena i Albanaca nastala je samostalno, i pored
mnogih slinosti s obzirom na slinosti drutveno-ekonomskih odnosa
i na stupanj razvoja. Tome valja dodati, poto je rije o narodima
indoevropskog
stabla, utjecaj koji donosi njihovo zajedniko porije39
klo.
U nauci prevladava miljenje da se albansko obiajno pravo - Kanon
Leke Dukadinija - formiralo tokom stoljea i ne moe se tvrditi da
potjee od Leke Dukadinija.40
Dakle, Kanon Leke Dukadinija je nepisano obiajno pravo. Po svoj
prilici, gledite koje zastupaju L. Thalloczy, Stojan Novakovi i Brani37
38

39
40

Usp.: S. Pupovci, nav. djelo, str. 38.

V. Bogii, O znaaju pravnih obiaja, Pravni lanci i rasprave, knj. I, Beograd, 1927,
str. 40.
Usp.: S. Pupovci, nav. djelo, str. 37-38.
Dr Ludwig Thalloczy, Kanuni i Lekes, Illyrisch - albanische forschungen, I,
Miinchen und Leipzig, 1916, str. 411; Stojan Novakovi, Tursko carstvo pred srpski
ustanak, Beograd, 1906, str. 197; Br. Nedeljkovi, KLD, str. 434, 437 i 438; J.
Ivanova, KLD, str. 114; Rr. Zojzi, Mbi te drejten kanunore te popullit shqiptar, str.
146-147; S. Pupovci, nav. djelo, str. 38. itd.

15

slav Nedeljkovi, a danas Surja Pupovci i drugi, u osnovi je ispravno.

Povodom toga, najbolji poznavalac albanskog obiajnog prava, S.
Pupovci zakljuuje:
Leka Dukaini nije izdao Kanon, ve je rije o djelu nepisanog
narodnog obiajnog prava; ono je sastavni dio albanskog tradicijskog
prava u cjelini. On je tako nazvan u znak sjeanja na Leku Dukadinija
zbog toga to se Leka istakao kao voa u borbi protiv Turaka. Kanon
Leke Dukadinija sadri takva pravila koja su porijeklom mnogo starija
od samog Leke Dukadinija. Isto tako, Kanon sadri i takve obiaje koji
41
se mogu dovesti u vezu s manizmom, animizmom i totemizmom.
Vodei albanolog dananjice, Ekrem abej, govorei o albanskim
obiajima openito, kae da oni ine zbir lokalnih obiaja koji se medu
sobom jako razlikuju. U Albaniji su se u prolosti, poznato je, susretali
i sukobljavali mnogi narodi, te otuda u nainu ivota i obiajima
Albanaca ima razliitih utjecaja. S druge strane, i Albanci su utjecali
na druge narode. Prema tome, zakljuuje abej, arbanski obiaji
pruaju istu sliku koju prua i arbanski jezik. Kod arbanskih obiaja
moemo da razlikujemo razne slojeve: a) preindoevropski, b) indoevropski, v) starogrki, g) rimski, d) optebalkanski, i d) osmanlijski.42
Pravila obiajnog prava, poznata pod imenom ZLD, zaista sadre u
sebi i strane uticaje, - s pravom tvrdi S. Pupovci - ali je veina njih
nastala kao plod drutveno-ekonomskih i drugih uslova. Kanon Leke
Dukadinija se, usporedo sa drutveno-ekonomskim promjenama, vremenom mijenjao; on sadri, to se lako uoava, brojne ustanove koje su
nastale poslije Leke Dukadinija, pod turskom vlau, u sjevernoalbanskoj seoskoj zajednici (npr. pravila o plemenskom drutvu, o barjaku
i barjaktarima, o buljukbaama itd.). Ukratko, to je jedna varijanta
obiajnog prava Albanaca openito. Pored Kanona Leke Dukadinija
zna se i za druge kanone u Albanaca, o emu smo ve govorili.43
A sad rije-dvije i o imenu Kanona Leke Dukadinija.
U sjevernoj Albaniji to obiajno pravo zove se Kanuni i Leke
Dukagjinit ('Kanon Leke Dukadinija'). Obino se skraeno naziva
Kanuni i Lekes ('Lekin kanon'), ponekad i Kanuni i Maleve
('Gorski kanon'). Upotrebljava se i ime Kanuja ili Kanuni ('Kanon'). Albanci u selima Kosova, a i ostalih krajeva\ Jugoslavije, to
obiajno pravo najee nazivaju Kanuni i Lekes. Katkad upotrebljavaju i ime: Kanuni i Leke Dukagjinit ili, jednostavno, Kanuni.

41

Usp.: S. Pupovci, nav. djelo, str. 38.

Ekrem abej, ivot i obiaji Arbanasa, Porodica i drutveni poredak, Knjiga o Balkanu,
I, Beograd, 1936, str. 313.
F. Paleta iznosi miljenje da su neka pravila iz Deovijeve zbirke starija od kranstva
(S.C.Gjegovi, Codice di Lek Dukagjini, Roma, 1941, str. 47).
43
Usp.: S. Pupovci, nav. djelo, str. 38-39.

Narod koristi i izraze: Rruga, Udha (put - i to vie u pravnom

smislu), kao i Prehen i burrave (sud dobrih ljudi).
44
Rije kanun potjee iz starogrkog kanon, koji je uao i u druge
jezike. O ulasku te rijei u albanski jezik postoje dva miljenja: jedni
misle, ini se s pravom, da je rije kanun dola u albanski jezik preko
turskog (u kojem se upotrebljavao izraz kanun preuzet iz terminologije bizantskog prava), a drugi kau da je u albanski jezik ta rije ula
neposredno iz grkog jezika.
Inae, izraz kanuni kod Albanaca znai zbornik nepisanih zakona
(pravila) iz graanskog i krivinog prava; cjelina normi obiajnog
prava; koja se nasljeuju s koljena na koljeno. Otuda nazivi: Kanuni
i Leke Dukagjinit ('Kanon Leke
Dukadinija'), Kanuni i Skanderbegut
45
('Skenderbegov kanon') itd.
Albanci upotrebljavaju i domai izraz doke (obiaji) u znaenju koje
ima kanun. Po E. abeju, doke je glagolska imenica od doket.
Znaenje koje je poprimila ta rije za kanon (zakon) vana je karika
u razvoju albanskog narodnog prava, jer (kako konstatira N. Jokl) u
pitanju je jedna albanska rije pored slavenske zakon i turskih rijei
kanun i adet. Semantiki prijelaz rijei doke izvren je putem
upotrebe me duket mire ('izgleda mi dobro').46
Kaimo, na kraju, ma koliko je mjestimice surov i bez milosti, Kanon
Leke Dukadinija je totalan - nema ni jedne drutvene, ekonomske ili
moralne sfere koju ne obuhvaa. Odbacivi zakone, pravne strukture,
sudove, jednom rjeju - sve doskoranje dravne organizme zamijenjene drugim zakonima, moralnim, toliko potpunim, Kanon Leke
Dukadinija u prolosti je primorao tue administracije da ga priznaju.

I, najzad, neto o pripremi i prijevodu ove knjige.

Prije svega, i ovom prilikom elimo zahvaliti zagrebakoj Stvarnosti
od koje je potekla i sama ideja da se Kanon Leke Dukadinija konano
pojavi pred itateljem hrvatskosrpskog jezinog podruja. Zasluga je
same Stvarnosti to smo se prihvatili doista tekog poduhvata. Jer,
da nije bilo meusobnog povjerenja, moda bi se jo ekalo da se ta
veoma znaajna knjiga objelodani.

14

42

Ifi

45

46

Kanun (stgr.) kanon; zakon; pravilo. U latinskom jeziku canon je poprimio

smisao pravila, propisa.
Fjalor i gjuhes shqipe, Instituti i shkencave, Sekcioni i gjuhes e i letersise, Tirane,
1954, pod reju kanuni.
Eqrem Qabej, Studime rreth etimologjise se gjuhes shqipe, III, Buletin i Universitetit
shteteror te Tiranes, Seria Shkencat shoqerore, br. 2, Tirane, 1961, str. 66.

1-7

KNJIGA PRVA

Prilikom pripremanja, odnosno prijevoda, drali srno se sljedeih

naela: prvo, trudili smo se da prijevod bude to adekvatniji, da se,
koliko god je to mogue, sauva arhainost orginala. Potrudili smo se,
takoer, da i u hrvatskosrpskom zadrimo ak i arhaizme raznih
ustanova albanskog nepisanog obiajnog prava, te ih najee nismo
zamijenili suvremenom hrvatskosrpskom pravnom terminologijom.
Drugo, vodili smo rauna da vrlo zagonetan i teak tekst prevedemo u
duhu hrvatskosrpskog, i to najvie narodnog, jezika.
Koliko smo u svemu tome uspjeli, rei e pozvani nakon pojave
dragocjena Deovijevog djela. Svaka argumentirana primjedba bit e
dobrodola i uzet e se u obzir prilikom eventualnog narednog izdanja
ovog kapitalnog djela iz bogate riznice usmene tradicije albanskog
naroda.

CRKVA
Prvo poglavlje
G R A A N S K I DIO

PRVA GLAVA
;je, groblja, crkveni posjedi i dobra, upnik, sluga, crkveni radnici

PRVI LAN
CRKVENO PODRUJE
1. Smisao crkvenog podruja
Crkveno podruje obuhvaa krug dokle dosee granica zemlje na kojoj
je sagraena:
a) crkva;
b) upniki konak.
2. Crkveno pravo
CRKVA PREDSTAVLJA KUU U UPI.

1. Crkva ima pravo posjeda kako na stoku, na zemlju, tako i na kue

unutar i izvan upe.
2. Crkva ima udjela na umu, na panjake, na vodu i vodenicu upske
komunice.
3. Crkva ima udjela na upsku globu.
4. Crkva ima pravo da kupuje i prodaje, kao i da uzima i zadri
poklone koji joj dolaze od dareljivosti dobrotvora i da o njima odluuje
kako sama hoe.
19

CRKVA

CRKVA

DRUGI LAN

3. Crkvene privilegije

GROBLJA

CRKVA SE NE GLOBI.
CRKVA NEMA ZALOGA NI SA KIM.

1. Crkva je potinjena vlasti vjerskog poglavara, a ne zakonu Kanona:

zato Kanon ne moe nametnuti nikakav teret crkvi, ve ima zadatak
da je titi kada ona gubi njegovu pomo.
2. Ako izbije neki spor izmeu crkve i upe, upa ne moe traiti
zaloga od crkve, ve e se aliti vjerskom poglavaru-biskupu i njegovoj
presudi e se povinovati bez rijei, kako crkva, tako i upa.
3. Za svaki prekraj koji crkva uini upi, crkva se ne moe globiti,
samo joj se odreuje da nadoknadi tetu koju je uinila.
4. Crkva ne plaa, niti ide u vojsku, niti iznosi kruh momcima barjaka,
niti kului na poslovima upe. Ali kada upa odlui uraditi neki posao
da bi odrala ili poveala zajedniki posjed komunice mjesta u kojoj
crkva ima udjela, onda je ona duna plaati, iznositi kruh i poslati
radnika na posao onako kako je upa odredila svima po dimnjaku.1

5. - 1. - Na groblje jednog bratstva ili jednog plemena ne sahranjuju se umrli ili ubijeni drugog bratstva ili drugog plemena. Ako
netko to uini bez dozvole bratstva ili plemena, ije je groblje, Kanon
nalae da se umrli izvadi iz tueg groblja.
2. - Ako se u selu nastani neko domainstvo koje nema bratstva ni
plemena, poto se selo sloi, odreuje mu se mjesto groblja na upskom
groblju, obavezujui ga da svake godine da izvjesnu sumu crkvi za
zakupninu ili neku drugu stvar za oltar.
3. - Tko se prepire ili psuje i prijeti nekome i tko ubije ili istue
nekoga na groblju, globi se kao za crkveno podruje.

TREI LAN
CRKVENI POSJEDI I IMOVINA

4. Crkvena ast
CRKVA NEMA SABLJE I KONOPCA.
TKO ZLOSTAVLJA CRKVU, ZLOSTAVLJA UPU.
CRKVENU AST TRAI UPA.
CRKVI, MLINU, KOVANICI I TRGOVINI NITKO NIJE GOST.

1. Tko zlostavlja crkvu, duguje globu: a) crkvi, b) upi, c) barjaku. Crkvu zlostavlja onaj tko se prepire, opsuje ili prijeti nekome, tko
istue ili ubije nekoga unutar crkvenog podruja.
2. Globu krivca uzima upa, a ne crkva, jer crkva nema sablje i
konopca.
3. Tko bude ubijen ili tuen ili na bilo koji nain osramoen od
nekoga, ulazei ili izlazei iz crkvenog podruja, ne sramoti crkvu, jer
crkvi nitko nije gost.
\
4. Ali, ako puka puca izvan crkvenog podruja i netko se preda pod
zatitu crkve, onda se on rauna gostom crkve; i ako netko prekri
zatitu crkve, upa je duna povratiti njenu ast. (Vinctum, si aedes ejus
(Dialis Flaminis) introierit, solvit necessum est. - Gellius, b. 10. c. 15.-)

Dimnjak predstavlja kuu, ognjite, dim.

20

6. Crkveni posjedi i imovina su neprikosnoveni.

1. - Crkveni posjedi i imovina su neprikosnoveni i nitko ne moe

staviti ruku na njih.
2. - Crkveni posjedi i imovina su pod nadzorom crkvenog upnika i
upe.
3. - Onoga tko se usudi ui u crkvene posjede i imovinu, dovest e u
pamet upa i natjerat e ga da, po Kanonu, odustane od toga.
4. - Kada netko uini tetu crkvi na posjedima i imovini, upa
procjenjuje tetu koju e tetoina platiti.
5. - Tko ukrade crkvenu imovinu, osim to e vratiti tu stvar prema
Kanonu mjesta gdje se crkva nalazi, duan je crkvi platiti globu zbog
oduzete asti i globu upi zbog krenja zatite, jer je crkva pod zatitom
upe.
6. - Kad pljaka priznaje svoju greku, te se prije nego to se sazna
za pljaku koju je uinio crkvi preda upskom sveeniku vraajui mu
ukradenu stvar, nije duan platiti nikakvu globu: sveenik ima pravo
da mu oprosti.
7. - Ako se pljaka preda sveeniku poto je ovaj otkrio kradljivca u

21

CRKVA

CRKVA

UPNIK JE POD ZATITOM UPE.

UPNIK NE PADA U KRVNU OSVETU.
UPNIK SE NE ALJE NA ZAKLETVU.

uoi upa ima pravo da mu naplati globu kako za sebe, tako i za crkvu
iako'mu je sveenik bio oprostio grijeh i ukradenu stvar.
7. Ureivanje crkvene imovine
1. Crkvene posjede i imovinu ureduje sveenik, a upa nema pravo da
od sveenika trai opravdanje za rukovanje sakupljenim dobitkom od
crkvene imovine.

ETVRTI LAN
UPSKI SVEENIK ILI UPNIK
8. Imenovanje upnika
1. - upnika postavlja biskup u upi i samo biskup ima pravo da ga
udalji iz upe.
9. Prava i dunosti upnika
1. - upnik ima pravo da poui i opominje upu i da obavlja vjerske
dunosti kako zahtijeva posao due i nitko iz upe nema pravo da se
mijea u dunosti sveenstva.
2. - upnik za slubu koju obavlja upi ima pravo da uzima crkvene
desetine,2 prema kanonu mjesta gdje se crkva nalazi.
3. - upa nije duna da sveeniku odnese desetinu kod vrata; ve e
ih sveenik sakupljati i nositi sa svojim radnicima.
4. - upnik ima pravo da uzima dobitak od crkvene imovine kako od
zemlje tako i od stoke i nitko za to ne moe traiti opravdanje osim
njegovog poglavara.
5. - upnik je duan upi vriti svu onu vjersku i duhovnu slubu
koju mu stavlja na teret crkveni kanon; tovie i neka druga posebna
sluenja u nekim blagdanima, kao na primjer: da blagosivlja kue, da
jednom godinje dri misu na udaljenim grobljima od upske crkve,
itd.
10. Linost upnika je neprikosnovena

1. - Tko upnika ogovara ili ga opsuje i zaprijeti mu, istue ga ili

ubije, taj e odgovarati upi prema mjesnom kanonu. upa je duna
da povrati ast svoga upnika.
2. - Ako netko ubije upnika, ubojicu ganja upa, barjak3 i kua
ubijenog.
3. - Ako ubojicu ubije upa ili barjak, upnikova kua ne smije da
ubije nekoga drugog iz kue krvnika, jer u protivnom alje ubojstvo
kui.
4.'- Ako upnik ubije nekog, ni crkva ni upnik se ne globe, niti
upnik pada u krvnu osvetu: krvna osveta ostaje upnikovoj kui.
5. - Rijetko i gotovo nikada upnik se ne alje na zakletvu,4 osim za
veoma vanu stvar.
6. - Ako se upnik alje na zakletvu, da bi sebe oistio ili za
porotnika, on e se priznati i raunati za dvadeset i etvoro ljudi.
7. - Kad upnik daje zakletvu,5 poto se rauna za pravednog ovjeka
i posveenog u beskrajnu Pravdu, ne zahtijeva se da on dodirne rukom
Sveto pismo; ve je dovoljno da pred Svetim pismom izgovori rijei
zakletve.
8. - Ako upnik padne pod globu, ne podlijee kanonu: to je stvar
njegovog poglavara.
9. - Ako je upnikova krivica prema upi velika, upnik podlijee
sudu kanona. Poglavar alje drugog upnika da u ime upnika daje
zalog kanonu.
10. - upski sveenik moe zaprijetiti i udariti nekoga, ali i pored
6
toga ne sramoti ni istuenog, niti sam pada u greku pred kanonom.
3

barjak (tur.) - metatezom bajrak - zastava: nekada je bajrak - barjak oznaavao vojnu
formaciju, a kasnije administrativno podruje u sjevernih Albanaca, gdje je vladalo
plemensko ureenje.

zakletva (alb. be-ja) je jedna institucija u obiajnom pravu Albanaca: kada tko sumnja
u koga da mu je uinio neko zlo, onda trai od njega da se kune sam ili mu odredi
nekoliko ljudi, ak i do dvadeset i etiri ovjeka - staraca - koji e se zakleti da
osumnjieni nije kriv; tada se skine svaka sumnja s osumnjienog.
Flamini diali non licebat jurare. . . sacerdotem Vestalem et Flaminem Dialem in omni
mea jurisdictione jurare non cogam. - Gellius. Noct. Atti, X. 15.
Ceterum neque anifnadvertere, neque vincire, ne verberare quidem nisi Sacerdotibus
permissum; non quasi in poenam, nec ducis jussu, sed velut Deo imperante quem
adesse bellantibus credunt (C. Tacit, Germania VII.)

desetina, tj. deseti dio ita i drugih poljoprivrednih proizvoda koje je seljak davao u
naturi.

22

23

CRKVA

CRKVA

PETI LAN

Samo barjaktar sa glavarima, a ponekad i sa crkvenim poglavarom, ima

pravo odrediti kaznu zbog uinjene krivice protiv crkve.

Crkveni sluga
11. _ 1. _ Crkveni sluga je slobodan da radi na svom drijelu.
2. - Sluga bilo gdje da ide i za svaku poruku koju e zakucati nekome
na vrata po nareenju svoga gospodara, odlazi i govori u ime upnika.
3. - Ako netko uznemiruje crkvenog slugu rijeima ili djelom, uzima
se da uznemiruje upnika i pada pod crkvenu globu po kanonu.

ESTI LAN

12. - 1. - Ako netko dira crkvene radnike, pada pod globu upe.
2. - Ma koliko radnika da bude na crkvenom poslu, izaziva plaa
samo jednu globu, ali najteu.
3. - Globa, koja se uzima zbog uznemirenja crkvenih radnika, dijeli
se izmeu crkve i radnika.

K A Z N E N I DIO

SEDMI LAN
PORIJEKLO KAZNI
13. Smisao kazne

15. Izricanje kazne

Krivcu koji je uvrijedio crkvu kazna se izrie od glavara i puka.
16. Vrste kazni protiv crkvenih krivaca
Kazne koje se izriu za krivicu protiv crkve su ove:
a) osuda na smrt;
b) protjerivanje iz barjaka s ukuanima;
c) spaljivanje kue;
d) ostavljanje zemljita neobraenog ili sjea voki;
e) globa u stoci;
d) globa u novcu.
Napomena: Prema kanonu, globa u novcu moe se isplatiti bilo ime,
dajui oku7 ita za jedan gro8, oku rakije za pet groa i vola za brazdu
za 400 groa.

OSMI LAN
Odmjeravanje kazne prema vrsti krivice9
17. - 1. - Tko obije crkvu, bit e spaljen i peen i izbaen s
ukuanima izvan svoga barjaka. Krivca - ubojicu - strijelja barjak i
ostaje neosveen.10 Bratstvo ili najblie pleme zloinca kupuju mu
zemlju i njena cijena pripada obijenoj crkvi.
2. - Tko ukrade tuu stoku i ode i sakrije je u crkvu, bez znanja
upnika, duguje crkvi 1000 groa globe za oduzetu ast i 100 ovnova i
jednog vola barjaku, osim stoke koju e vratiti vlasniku po kanonu.
3. - Tko ukrade crkvenu stoku na podruju koje obuhvaa kanon,
ima da plati dvije za jednu, kao svakom drugom.11
7

oka, stara jedinica mjere za teinu (1408 grama).

gro, vrsta starog sitnog novca u tursko doba, od 40 para (u razliitim dravama i u
razliito
doba razliite vrijednosti).
9
Ove kazne su uzete posebno iz kanona koji je upotrebljavan u Mirditi i u 7 barjaka
Puke.
10
neosveen, ubijeni koga nema tko da osveti.
11
Si adorat furto quod nec manifestum escit, nec manifesti furti poena per legem XII.
8

Kaznom se shvaa zlo koje se od zakonite vlasti izrie nekom zbog

uinjene krivice.
14. Odmjeravanje kazne

24

25

CRKVA

KNJIGA DRUGA

4. - Tko ukrade u konaku ili u baiji upnika, platit e dvije za jednu

ukradenu stvar, 1000 groa crkvi za oduzetu ast i 100 ovnova i l vola
globe barjaku.
5. - Onaj tko pred narodom opsuje ili ogovara upskog sveenika,
12
plaa 100 groa globe crkvi i 100 ovnova i l vola globe barjaku.
6. - Onaj tko zaprijeti ili zaplai upnika, platit e 10 ovnova globe.
7. - Tko klevee sveenika oko teke stvari prema asti, ima da mu
se zapali kua i da da 100 ovnova globe barjaku.
8. - Ako se netko drzne i istue upnika, odgurne ili ga pljuje, spalit
e se i ispei i izbaciti izvan mjesta, ostavljajui mu nekoliko godina
zaputenu zemlju.
9. - Onog tko ubije upnika, strijelja barjak i ostaje neosveen.
tovie, pali mu se kua, zemlja mu ostaje zaputena, voke, vinogradi
i bate mu se sijeku i pustoe. Zemlja i imovina i njegove sitnice ostaju
crkvi; ali bratstvo ih moe otkupiti novcem.
10. - Ako netko neprilino govori ili zadirkuje crkvenog slugu, dat e
10 ovnova globe barjaku ili vie, prema teini krivice.
11. - Onaj tko ubije crkvenog slugu, ako je ubojica iz sela, spaljuje
mu se kua i uzima 100 ovnova i l vol za globu.
12. - Ako netko rijeima ili djelom zadirkuje crkvene radnike, krivac
e platiti globu od 10 ovnova.
13. - Onaj tko se ne povinuje crkvenoj kazni ili kanonu, barjak e se
skupiti kod njegove kue i uzeti mu sve to god bude imao u toru.

PORODICA
DRUGA GLAVA
Stvaranje porodice

DEVETI LAN
PORODICA SHVAENA SAMA PO SEBI
18. Odreivanje porodice
Porodica je skup lanova koji ive pod jednim krovom, iji je cilj
razmoavanje eljadi preko braka, njihovo podizanje u pogledu tjelesnog, umnog i ulnog razvoja.13
19. lanovi porodice
Porodicu sainjavaju kuna eljad; kad se ovi razmnoe, dijele se na
bratstva, bratstva na rodove, rodovi na plemena, plemena na barjak, a
svi zajedno sakupljaju se u iru porodicu, koja se zove narod; oni imaju
istu domovinu, istu krv, isti jezik i obiaje.14
20. Pravo, dunost i obaveza domaina

12

Po kanonu, upravljanje kuom pripada najstarijem pod krovom kue

ili najstarijem bratu; ako nemaju osobine potrebne za obavljanje tog
posla onako kako zahtijeva dunost, onda se na skupu ukuana bira
onaj tko je pametniji, mudriji i briljiviji.

Tabularum dupli irrogatur. (Tabula VII. - Festus, V. Nec Gajus, III, 190.) Olim
apud Romanos fures condemnabantur in duplum. . . Ch. Cato, apud Cic. lib. 3 de
offic.
Se un' uomo della classe bassa si compiace nel molestar Bramini, ili re lo punisca
con vari castighi corporali, atti ad inspirare il terore. - Monaca Dhermasastre. Codice
di Manu Leggi civili e criminali Nr. 248. - Cantu, Documentali.

26

" Filosofia del' Diritto, Abate Felice, N. 2762.

14
Ibidem, N. 2363.

27

PORODICA

PORODICA

Domain moe postati i neoenjen ovjek.

Domain ima pravo:
1) Sjediti na elnom mjestu u svojoj kui, iako ima starijih od njega u
kui;
15
2) Na svoja oruja, makar kotala stotinu esa, na osedlanog konja;
na svoju posteljinu i pokriva; na pribor za kavu; te stvari ni kanon na
diobi ne obuhvaa;
3) Na dobit kune eljadi, najamnine ili poklone;
4) Kupovati, prodavati i zamjenjivati zemlju, kao njive, livade, panjake (ume s panjakom), umarke, red za navodnjavanje, stoku i
bakrae;
5) Davati i uzimati u zajam i biti jamac;
6) Popravljati kue, kolibe, tale, itd.;
7) Ukuane slati na posao, ili na drijelo;
8) Ukuane slati kao radnike u zajam, a i besplatno;
9) Na vino i rakiju, kupovati je ili prodavati, ili je dati u zajam;
10) Kanjavati ukuane kad ne idu kako zahtijeva napredak kue.

4) Da pazi na zemlju da ne ostane pusta; na krdo stoke da se ne

unazadi njen napredak;
5) Da radi pametno i mudro unutar i izvan kue i da ne vodi razaranju
i osiromaenju kue;
6) Da se stara o odjei i obui ukuana od kunih dobitaka;
7) Da bude pravedan u kui i da nekome ne dri stranu vie nego
drugome;
8) Da kupuje oruje momcima kad vidi da su za to dorasli.

Domaica ima pravo:

1) Nad svim stvarima koje se dre u kui;
2) Davati i traiti u zajam brana, kruha, soli, sira ili masla;
3) Nareivati enama kue da nose vodu, da idu po drva, da odnesu
radnicima hranu, da zalijevaju, da nose otpatke, da anju ili okopavaju
ili da plijeve.
23. Dunost domaice

Kazne su ove:
a) da im ne da jesti;
b) da im otpae oruje s ramena ili pojasa za jedan ili dva tjedna;
c) da ih vee ili zatvori u kui;
d) neposlunog da odijeli od kue, dajui mu dio koji mu pripada
da bi uklonio opasnost i sramotu.
11) Ako netko od ukuana ue kao jamac vie nego to mu oruje
vrijedi; ako neto prodaje, kupuje ili zamijeni bez dozvole domaina,
domain ima pravo da ne odgovara, jer kanon ne smatra zakonitom ni
prodaju, ni kupovinu, ni zamjenu, ni takvo jamstvo, te se sve ukida,
jer je uinjeno bez odobrenja domaina.
\
21. Dunost i obaveza domaina
1) Da se stara za dobrobit ukuana;
2) Da dri pod nadzorom ukuane da ne naprave neku tetu ili da ne
razaraju;
3) Da prvi predvodi na posao koji mu pripada;
15

22. Pravo domaice

esa, kesa, stari novac od oko 500 groa.

28

Domaica treba:
1) Da sprema ruak i veeru, da kuha, da postavlja stol i da dijeli jela;
2) Da brine o mlijenim proizvodima da ne propadnu;
3) Da ne prodaje, niti kupuje ili mijenja neto bez odobrenja domaina.
Domaica ne mijesi, ne ide po vodu, ne nosi drva, ne nosi otpatke, ne
zalijeva, ne anje, ne plijevi, niti nosi hranu radnicima;
4) Da bude pravedna prilikom mirenja ukuana i djece; da nekom ne
dri stranu vie nego drugom;
5) Domaica e se starati o djeci dok ene budu na poslu.
24. Pravo ukuana16
Kuna eljad ima pravo:
1) Smijeniti domaina ako uvide da ne radi za dobrobit kue ili ako ih
vodi k osiromaenju;
2) Smijeniti domaicu ako uvide da potkrada, ili da neto kriom
odraslih mukaraca

29

PORODICA

PORODICA

prodaje - pa makar to bilo i jedno jaje - ili ako vie dri stranu svojoj
deci nego drugoj;
3) Svatko na svoja oruja; mogu ih prodavati, mijenjati, ili zaloiti, ali
nemaju pravo da od kue zatrae drugo oruje;
4) Na volove ima pravo teak koji ih tjera; da nekome pomogne, da
ih daje besplatno, ili u zajam bez dozvole domaina;
5) Na stado ovaca ima pravo pastir koji ga uva; domain nema pravo
da mu se mijea u taj posao; prije nego to e neto prodati ili zaklati
neku ovcu, kazat e pastiru, a on zna koja je ovca ili krava za klanje.

6) Ima pravo predvoditi globare u tor svog plemena;

7) Ako kua padne u neku teku krivicu, za koju joj slijedi kazna
vatrenog ugarka i sjekire, ni selo ni barjak ne mogu je razoriti dok ih
ne predvodi sam krivac.

25. Dunost ukuana17 je:

1) Da ne uu kao jamci bez odobrenja domaina kue;
2) Mogu ui kao jamci i ne pitati domaina kue, ali za toliko koliko
im vrijedi oruje, jer je to njihovo;
^
3) Ne mogu ii nekome kao radnici bez dozvole domaina kue;
4) Ne mogu da prodaju, da kupuju, niti da to mijenjaju;
5) Ukuani ne mogu vrijeati domaina pri kunim i fizikim poslovima;
6) Da sluaju i da idu gdje god naredi domain;
7) Na koga domain upre prstom da ide u vojsku, taj treba da ide;
8) enske su dune raditi za kuu: ako im preostane vremena kad se
oslobode kunih poslova, mogu raditi svoje rune radove.

27. Obaveza porodice

a) u selu:
1) Domain odgovara za svaku tetu koju nekome uine ukuani;
2) Odlazit e na skuptinu kad god se skuplja selo;
3) Poslat e radnika na rad koji selo obavlja zajedniki;
b) u barjaku:
1) Odlazit e na skuptinu barjaka kad bude pozvan od svake kue po
jedan mukarac;
2) Odazvat e se zajedno sa selom barjaku za dva obroka hrane
momcima barjaka;
3) Platit e 400 groa globe kui Domarka za svako ubojstvo;
4) Polazit e u vojsku barjaka.

DESETI LAN
PORODICA U SELU I BARJAKU
N

26. Pravo porodice

1) Ima pravo glasa na skuptini sela;
2) Ima pravo na dio seoske globe;
3) Ima pravo na seosku komunicu;
4) Ima pravo uzeti u zatitu bilo koga;
5) Ima pravo predvoditi luem i sjekirom prilikom spaljivanja kue u
svom plemenu;
17

mukaraca

31

KNJIGA TREA

BRAK
JEDANAESTI LAN
ODREIVANJE I VRSTE BRAKA
28. Odreivanje braka po kanonu
Stupiti u brak, po kanonu, znai okuiti se, poveati domainstvo za
jedno eljade vie za rad, za prirast djece.
29. Vrste braka18.
a) Stupanje u brak vjenanjem - odobreno od vjere i Lekinog
Kanona; b) ena koja se dri mimo vjenanja - protivno vjeri i
Lekinom Kanonu; c) Oteta ena i djevojka - nezakonita po vjeri i
19
Kanonu ; d) enidba na probu - protivno vjeri i Kanonu.

DVANAESTI LAN
PRAVO MOMKA I DJEVOJKE
18

19

Nuptiae contrahebantur tribus modis, Usu nempe, Confarreatione, et Coemptione.

- Usu vel usurpatione, contrahebantur nuptiae, cum mulier matrimonii causa anno
integro et continuo cum viro fuisset. (Ovid. 395; Gell. 2.) - Confarreatione, cum
certis verbis adhibitus, testibus decem praesentibus, solemnique sacrifico (in quo
farre utebantur) coram Pontifice peracto, mulier in manum viri conveniebat...
Servius. D. in Virg. Georg. 1. 3. 1.; Tacit. Ann. IV 16. - Coemptione, hoc est
imaginaria emptione et venditione fiebant nuptiae, quando nummis dii causa
adhibitis, mulier in potestatem viri transibat. Ser. d. 1., Cic. pro Mur. 10.
Quando per forca si toglie alla paterna asa una fanciulla che grida soccorso e piange
dopo uccisa a ferito chi si oppone, e rotte le mura, dicesi il matrimonie dei gioganti.

33

BRAK
30. Pravo momka
Momak ima pravo da misli na svoju enidbu ako nema roditelje.
Dok ima roditelje momak nema pravo:
a) misliti na svoju enidbu;
b) odrediti prosca;
c) mijeati se u svoju vjeridbu;
d) ni na vjereniki prsten, ni na rublje, ni na obuu20, a ni na
odreivanje roka vjeridbe.

BRAK
c) biti mu potinjena;
d) izvravati brane obaveze;
e) asno odgajati i podizati djecu;
f) paziti mu na odjeu i obuu (u pogledu ivanja);
g) ne mijeati mu se u vjeridbu sinova i keri.
34. Pravo ene
ena ima pravo da od mua trai izdravanje, odjeu i obuu.

31. Pravo djevojke

Djevojka, iako nema roditelje, nema pravo misliti na svoju udaju;
pravo je u rukama brae ili roaka.
Djevojka nema pravo:
a) birati svog mua; otii e za onoga za koga je budu vjerili21;
b) mijeati se u prosidbu ni u vjeridbu;
c) ni na obuu, ni na rublje.

TRINAESTI LAN
DUNOSTI MUA I ENE
32. Dunosti mua prema eni
Mu je duan:
a) starati se o odjei i obui i o svemu to je potrebno za ivot;
b) uvati eninu ast i ne ostaviti je da se ali ni za koju potrebu.
33. Dunosti ene prema muu
ena je duna:
a) uvati ast muu;
b) sluiti mu iskreno;

ETRNAESTI LAN
PRAVO UDOVCA I UDOVICE
35. Pravo udovca
Udovac, ako nema roditelje, ima pravo sam govoriti oko svoje enidbe.
(Meutim, albanski branin nee to uraditi pa makar znao da e ostati
neoenjen; obiaj je da se poalje netko drugi tko e govoriti umjesto
njega oko enidbe.)
36. Pravo udovice
Udovica sama govori. - Udovica vraa svatove s puta.
Udovica ima pravo:
a) sama govoriti oko udaje;
b) izabrati za mua onoga tko joj se dopadne na oko;
c) prstom odrediti prosca koji e joj donijeti vjereniki prsten.

TREA GLAVA
Prosidba - vjeridba
PETNAESTI LAN

Manava Dharmasastra. Codice di Manu. Libro III Matrimonio, ecc. Nr. 33.
Napomena: Kod svadbenih obiaja vrste enidbe obradit e se podrobnije i jasnije.
20
nadoknada koja se davala posredniku, proscu, provodadiji kao nagrada za obavljeni
posao.
21
Uxorem habetat Faunus, quae dicebatur Fatna vel Fanna, eadem de causa qua
maritus eam appellationem sortita. Justin. XLIII. 1. - Rit. Romana.

34

PROSIDBA
37. Odreivanje prosca

35

BRAK
Prosac je onaj tko nastoji pohvaliti dotinu osobu kod momkovih ili
kod djevojinih roditelja kako bi uzeli ili dali djevojku za tog momka.
38. Pravo i obaveza prosca
1. Prosac je posrednik kod mladoenje i kod mlade (kod momka i
djevojke), kako ne bi ni jedna ni druga strana prekrila rije.
2. Prosac ima pravo na vie od 50 groa za prosidbu, za obuu koja je
odreena kanonom.
3. Obua prosca daje se na dan udaje nevjeste.
4. Prosca nalazi ili kua djevojke ili kua momka.
5. Obuu za prosidbu uvijek daje kua mladoenje, ak ako i prosca
odredi nevjestina kua.
6. Prosac ima pravo govoriti koliko za roditelje djevojke, toliko i za
roditelje momka.
7. Prosac je obavezan raditi na sporazumijevanju, roditeljima djevojke
nositi novac s ocem ili bratom mladoenje.
8. Prosac ima pravo da se mijea u svaku stvar izmeu roditelja momka
i roditelja djevojke do dana stupanja u brak.

BRAK

==

U dozvoljenoj vjeridbi po kanonu je da prosac i otac - ili brat - momka

odreene noi odu kod roditelja djevojke odnijeti vjereniki prsten.
im uu u gostinjsku sobu, prosac e eprkati vatru prije nego to e
zaprositi djevojku; im proari vatru, govori.
Poslije veere, otac mladoenje dat e proscu novac i vjereniki prsten
u ruke. im prosac prebroji novac na loparu ustat e na noge i dat e
u ruke novac i vjereniki prsten ocu djevojke.
40. Nema nevjeste bez prosidbe.
Oteta ili odbjegla devojka, ako nae mua, ne moe se nakititi kao
nevjesta; udat e se djevojaki - u djevojakom ruhu - zato to se udala
i otila mimo kanona bez prosca.

SEDAMNAESTI LAN
VJERENIKI PRSTEN
Vjereniki prsten, dokle god ne odustane, ovjeka ini tvojim.
41. Odreivanje vjerenikog prstena

ESNAESTI LAN
VJERIDBA
39. Zabranjivanje braka po kanonu
Prilikom vjeridbe djevojke pazit e se:
\
a) da nije iste krvi i roda;
b) da nije iz istog plemena;
c) da nije unuka plemena momka koji hoe da je vjeri;
d) da nije razvedena ena;
e) da nije u kumstvu: 1) prilikom krtenja u crkvi; 2) pri vjenanju;
3) pri rezanju kose; 4) da se nije pobratimila popijenom krvlju.
Kanon ne podnosi vjeridbu i enidbu kada se isprijee gore spomenute
zabrane, ak ako su i u etiristotom koljenu.22

36

Vjereniki prsten sastoji se od bakrenog ili srebrnog (u zadnje vrijeme)

prstena, jer se u naim malesijskim krajevima nije znalo za zlato.23 Prsten i deset groa su po kanonu.
Vjereniki prsten niti se mijenja, niti se vraa za ivota onoga tko je
vjerio djevojku.
Vjerenikim prstenom djevojka se vezuje te ako prekre rije, roditelji
djevojke mladoenjinoj kui duguju krv.
42. Pravo momka da ostavi vjerenu djevojku
Ako se momku prohtije, slobodan je ostaviti vjerenu djevojku, ali
vjereniki prsten i novac koji je za djevojku dao, propadaju; razlog je:
22

23

Ako netko pogrijei protiv tih zabrana, njegovo pleme e ga globiti, a dogaa se da
mu i kuu zapale.
Tum sponsus annulum pronubum quasi arhac, (L. 38. pr. ff. de ritu nupt. t. 3,
Coa. de Sponsal.) sive pignoris loco (Juvel. VI - V - 27.) sponsae dabat; qui Plinu
aetate ferreus, postea aureus fuit, (ipse Plinius, II. N. XXXIII. - Rit. Rom. De
Nuptiis c. IV. 1. De Sponsalibus).

37

BRAK

BRAK
44. Odreivanje vjeridbe

Tko ostavi vjerenu djevojku, kanon ga kanjava i vjerenikim prstenom i novcem koji je za nju dao.
Prije nego to momak ostavi djevojku, upoznat e prosca, a ovaj e sa
dvojicom prijatelja iz momkova sela otii kod roditelja djevojke i
dvojici prijatelja iz sela devojke u oi rei da se momak, koji je bio
vjerio njihovu ker, nje odrie, te su slobodni da je drugdje udaju.

Odrediti vjeridbu znai odrediti dan i naznaeni rok kad e svatovi

otii po mladu.
im se djevojci odredi vjeridba, poto je naznaen dan, svatovi e
bezuvjetno krenuti tog dana i taj dan ni kanon ne odlae, niti moe da
se pomjeri.
Svatovi e tog dana otii po mladu, pa makar znali da mlada umire,
vukui je, dovest e je u kuu mladoenje.
Svatovima se ne spreava put, pa makar imali mrtvaca u kui roditelji
mladoenje ili roditelji djevojke.
Mrtvac u kui, svatovi e krenuti; mlada ulazi u kuu, mrtvaca izvode
iz kue. Tamo nek se narie, ovamo nek se pjeva. (To se kae da se
pokae da ni smrt toga dana ne moe zaustaviti svatove; inae, da se
pjeva, ne pjeva se.)

43. Vjerena djevojka nema pravo da ostavi momka

Vjerena djevojka ne moe ostaviti momka ako joj se ne dopadne.
Ako djevojka ne poslua da ode muu koji ju je vjerio, a i roditelji
podravaju ker, ona se vie za ivota mladoenje ne moe udati za
drugoga.
Roditelji djevojke duni su kui mladoenje vratiti sve, do posljednje
pare, koju su dobili za djevojku.
Vjereniki prsten i deset groa od kanona, koji su poslani devojci
prilikom vjeridbe, ostat e u njenoj krinji do dana smrti mladoenje;
da znaju i djevojka, i momak, i roditelji da im taj vjereniki prsten ne
da da pogaze rije.
Prema kanonu, djevojka ostaje vezana; moe se udati samo uz
doputenje mladoenje koju ju je vjerio i ako se on nje odrekne, a nije
po kanonu da je netko drugi ode zaprositi ako zna da je sprijeena.
I ako mladoenja bude uzeo drugu enu, djevojka koju je vjerio ostaje
vezana.
Smru mladoenje, kanon oslobaa djevojku i ona, ako eli, moe se
udati, iz razloga to se smru mladoenje vjereniki prsten rauna
izgubljenim.
Ako djevojka ne poslua da se uda za onog tko ju je vjerio, silom e je
udati za onog tko ju je vezao metkom u okviru, te ako mu djevojka,
bjeei, padne oka, ovaj je ubija metkom njenih roditelja, a krv
djevojke ostaje neosveena, jer ju je ubio njihovimNmetkom.

DEVETNAESTI LAN
CIJENA KOJA SE DAVALA I DAJE ZA ENE
Cijena koja se davala za djevojke ili ene, od prije pedeset godina i
ranije, iznosila je od 50, 100, 200 do 400 groa.
Cijena kasnijeg kanona iznosi 1500 groa, onoliko koliko stoji krv ene.

DVADESETI LAN
NASLJEDSTVO ALBANSKE ENE
Albanska ena nema nikakvog nasljedstva kod roditelja, ni od imovine,
ni od kue - kanon enu rauna kao viak u kui.
Roditelj ne misli na opremu i ni na jednu stvar svoje keri; brigu o
tome vodit e onaj tko je bude vjerio.
Roditelj momka koji je djevojku vjerio mislit e o svemu to je
potrebno za njenu udaju.25

OSAMNAESTI LAN
ODREIVANJE VJERIDBE - NAZNAENI DAN
24

24

Dotes filiabus suis non dant. (Prisc. 1.7).

Dotem non uxor marilo, sed uxori maritus offert. (Tacit. Germania). Anticamente

Placuit despondi, hic nuptiis dictus est dies. (P. Terentii Comoediae, Anadri
Actus l, Scena L).
[

38

39

BRAK

ETVRTA GLAVA
Svadba
DVADESETPRVI LAN
PRIPREMA SVADBE PO KANONU
45. Za svadbu e se pripremiti:
a) svadbeni vol, koji e dati 100 oka mesa i loja;
b) tovar kukuruznog brana;
c) 4 babune26 ita - peninog brana;
d) 4 oke kave;
e) 12 oka eera;
f) 8 oka rie;
g) 4 oke meda;
h) 10 oka sira:
i) 2 oke masla;
j) 3 oke jestivog ulja;
k) 70 oka rakije.
Napomena: Nekada je umjesto rakije bilo vino.
46. Svadbu, po kanonu, ine:
a) 12 svatova i l svatica;
b) pozivari;
c) svadbeni posluitelji;
d) redue;
e) posluitelji;
f) igraice;
g) oni koji nose ovnove na svadbu;
h) pjevai pjesama za kola;
i) mladoenja i nevjesta;
j) dva svjedoka'(vjenani kumovi);
k) vjenanje.
47. Dunost domaina svadbe

26

alle figlie non davasi veruna dote. (Plutarc. Apofteg. lacon. t. III. p. 149).
babune, mjera za ito (oko 10 kg.)

40

BRAK

etiri tjedna prije svadbe mladoenjin otac ili domain otii e lino da
zove svatove.
Najprije se zovu svatovi - prijatelji, zatim svatovi - drugovi.
48. Po kanonu je da se prijatelju ide na svadbu s ovnom.
Ovnove e odnijeti:
a) unuci i praunuci, i u koljevci da su, majka e voditi ovna, a
koljevku na leima;
b) stric mladoenje.
49. Red kada e se otii na svadbu:
a) u etvrtak idu keri i unuci;
b) u petak uveer idu pozivari, svadbeni posluitelji, redue,
vodonoe, oni koji nose ovnove na svadbu i svatovi - prijatelji.
Donosioci ovnova, im stignu u dvorite mladoenje, pucat e po
jednom iz puke za svakog po glavi;
c) u subotu ujutro idu svatovi - drugovi.
U subotu, im krenu svatovi, zaklat e se svadbeni vol.

DVADESET DRUGI LAN

PREDVOENJE SVATOVA
50. Zatrai i raspitaj se o predvoenju svatova, jer, osim onome
kome pripada, nema ovjeka koji moe da predvodi. - Ovaj kanon je
strog.
Predvoenje svatova ne pomjera se niti se mijenja.
Ako se domain svadbe zabuni i odredi za starog svata onoga kome ne
pripada predvoenje svatova, osim to se globi, starog svata, kojeg je
on odredio, kanon ne priznaje.
Stari svat ne moe da bude:
a) prijatelj, ve drug iz mladoenjinog sela;
b) nee biti iz bratstva ili plemena mladoenje, ve iz drugog
plemena.
Kanon ne zanima izgled starog svata, ve kome pripada vodstvo, pa
ak ako je dijete i nakaza za oko, mladoenjinoj kui e se dopasti.

41

BRAK

BRAK

DVADESET ETVRTI LAN

51. Red svatova na putu

Red svatova, kad krenu po mladu i kad se vraaju s njom, po kanonu,
je ovaj:
I - stari svat, drug, predvodi
II - svat - prijatelj
III - svat - drug
IV - svat - prijatelj
V - svat - drug
VI - svat - prijatelj
VII - svat - drug
VIII - svat - prijatelj
IX - svat - drug
X - svat - prijatelj
XI - svat - prijatelj
XII - svat - drug s ovnom kojeg vodi
XIII - svat - svatica koja tjera ovna.
Posljednji e ii mladoenjin otac ili brat vodei konja.
Svatovi, kad krenu po nevjestu, pucat e svatko po jedanput iz puke
u dvoritu mladoenje.

DVADESET TREI LAN

Svatovi, sa i bez mlade, i pratnja s umrlim, ne mogu nikome proi pored
vrata, osim ako je prolaz, seoski put ili veliki put.

SVAT

MJETANIN TREBA DA USTUPI PUT

SVATU GOSTU

Svatovi, idui po mladu, putem ne smiju pucati iz puke, a kanon

zabranjuje da ih netko dira.
Namjernici, kakvog god poloaja i ugleda bili, ako se sretnu sa
svatovima, sklonit e se s puta dok ne prou svatovi.
Svat mjetanin ustupit e put svatu gostu; to je kanon dunosti i
ovjetva koje su naa brda imala od pamtivijeka.
Ako se susretnem sa svatovima gostima u mom selu ili mom barjaku,
kanon me obavezuje da se sklonim s mojim svatovima dok ne prou
svatovi gosti.
Ako se dva para svatova susretnu u tuem selu ili tuem barjaku,
kanonska obaveza je da se skloni i jedan i drugi par i da se rastanu
asno i bez rijei.

DVADESET PETI LAN

SVAT - SVAT, GOST - GOST

52. Nema ovjeka koji moe nekome zabraniti seoski ili veliki put
ak i ako mu prolazi pored kunih vrata.
Tu, gdje prolazi ovjek, prolazi i stoka, prolaze ivi i prolazi se sa
mrtvacem.
Ako nastane zapreka na velikom putu, sve gore i gore, tuda e prolaziti
namjernik i stoka, nevjesta sa svatovima i pratnja sa mrtvacem.
Od vlasnika je obavezno zatraiti dozvolu da mu se proe pored kue,
a ovaj moe da oslobodi prolaz, ali uz dogovor da mu tu ne ostane put
i da mu se ast ne zloupotrijebi.
Ako se netko junaci - ili svatovi ili pratnja sa mrtvacem - da mu proe
pored kue, kanon mu daje za pravo da ih vrati nazad, iz razloga to
kuni prolaz i prolaz za njegove posjede su za njega, a ne za veliki put.
Ako se dogodi da se silom tjeraju, deavalo se da su postali braa
mrtvacu, a nevjesti je stavljen crni rub na glavu.

53. Kanon nam zabranjuje da diramo gosta u naoj kui.

Svat je svat i kanon nam ostavlja slobodan prolaz da ga diramo, iako
nam zauzima preklad. - Da dira svata nikome se ne uzima za sramotu.

42

43

Evo razloga:
Svatovi dolaze i donose sa sobom meso, meze, rakije (vina), novac za
prenoite i drugo; prema kanonu, svatovi jedu svoj kruh u mojoj kui.
54. Svatovi e donijeti sa sobom:
1. - Ovna od tono 12 oka; ako doe manje, mladin otac ima pravo
pritisnuti starog svata da kupi drugog ovna kako kanon trai;
2. - Na dan posta donijet e 8 oka suhe ribe;
3. - 2 oke sira;

BRAK

BRAK
4. - 8 oka vina;
5. - 2 oke rakije;
6. - 12 groa novca za prenoite; - taj novac je za hranu, koju
svatovima daje mladina kua za oku i gro;
7. - 5 groa momku koji doekuje svatove;
8. - 5 groa eni koja oblai nevjestu;
9. - 10 groa nevjestinom stricu - majinom bratu.
a) Te noi svatovi dolaze kao grabljivci i kao krdo gusara koji grabe
i uzimaju ovjeka kao roba, a ne dolaze kao prijatelji;
b) i domain kue, dakle, ima pravo da ih drai, da ih pljaka,
zadravajui im oruje; oni nemaju pravo zatraiti zalog, jer kanon im
se nee odazvati na albu.
55. Svadba u nevjestinoj kui
U kui, iz koje izlazi nevjesta, nije po kanonu da se pjeva, niti da se
puca iz puke.
Svatovi, iako stignu rano u selo nevjeste, nije po kanonu da krenu kui
prije zalaska sunca i prije sumraka.
Jedan od drugova iz nevjestinog sela, koji nije ni u krvi ni u plemenu
s nevjestom, izai e da doeka svatove dalje od mladine kue za jedno
ue kojim se vol vee.
Ulazei u nevjestino dvorite, svatovi e pucati iz puaka svatko po
jedanput, kao i kada budu izlazili i krenuli s nevjestom.
Samo stari svat govori; nije po kanonu da drugi svatovi govore, izuzev
ako netko bude prozvan ili upitan po imenu.
Svatovi i svatica objedovat e zajedno za istim stolom; nije po kanonu
da se dijele na dva mjesta.
im se objed zavri, svatovi e staviti darove za nevjestu na neizlomljen
kruh na stolu.
\
Dar se sastoji od jednog groa po osobi; nije po kanonu dati ni vie ni
manje.

56. Pravo mladoenjine kue i obaveza prijatelja

Ako mladoenja umre prije nego to uzme nevjestu, prijatelju ostaje
prsten i deset groa od kanona, a ostali novac vratit e do zadnje pare
mladoenjinim roditeljima.
Ako se mladoenja oeni i samo jednu no provede s nevjestom i umre,
prijatelj e mladoenjinim roditeljima vratiti pola cijene.
Ako mladoenja umre iste godine kad se oenio, prijatelj vraa opet
pola cijene mladoenjinim roditeljima.
Ako mladoenja umre dvije godine poslije enidbe, prijatelj za sebe
zadrava dva dijela cijene, trei dio y,raa mladoenjinim roditeljima.
Ako mladoenja umre u drugoj godini, ali ostavljajui dijete na
prekladu ognjita, prijatelj nema nikakve obaveze prema mladoenjinim roditeljima, iz razloga to mu je ker ostavila mijeanu kuu i
cijenu mu je platila s djetetom koje im je ostavila na ognjitu.
Ako mladoenja umre poslije tree godine, njegovim roditeljima ne
ostaje nita da uzmu od prijatelja, iz razloga to mu je njegova ker
sluila u kui.27

DVADESET SEDMI LAN

SMRT NEVJESTE
57. Pravo nevjestinih roditelja
Ako nevjesta umre poslije tri godine po udaji, a ne ostavi dijete na
muevljevom ognjitu, njeni roditelji imaju pravo uzeti rublje i nakit
od srebra, ali krinja s lokotom i par rublja ostaju kod muevljevih
roditelja.
Ako ena umre, ostavljajui sina ili ker kod mua, njeni roditelji imaju
pravo na nakit od srebra, a druge stvari ostaju u muevljevoj kui.

PETA GLAVA
Kanon mladoenjstva

DVADESET ESTI LAN

27

Ako mladoenja umre, nevjestini roditelji su duni vratiti pola cijene

mladoenjinoj kui.

44

U Orou vai ovo: Jedan dan i do jedne godine ako nevjesta provede u mladoenjinoj
kui, a ovaj umre, roditelji odijele ker sa svim rubljem i nakitom od srebra, te im
ne ostaje nikakva obaveza da kui umrlog mladoenje vrate od cijene.

45

BRAK

DVADESET OSMI LAN

ENA NE PADA U KRVNU OSVETU
- ENA ZADUUJE RODITELJA KRVLJU
Doista prema naem kanonu, Krv ostaje ubojici, ali ovaj kanon ne
obuhvaa enu, zato to ena ne pada u krvnu osvetu i da se desi da
ubije nekoga.
Ako ena ubije svog mua ili bilo koga, njeni roditelji dat e opravdanje
za tu krv.
Mu kupuje enin trud i ivljenje, ali ne njen ivot.
Ako neto snae enu muevljevom krivicom, njeni roditelji trae
opravdanje od njega po kanonu.
Ako mu istue enu, po kanonu nije kriv, a ni njeni roditelji ne mogu
da trae tuu.
Ako mu oblije krvlju enu i ako se ona ali roditeljima, mu e im
dati opravdanje.
Ako ena ubije mua i ustane djever i ubije snahu to mu je ubila brata,
po kanonu to nije opravdano. - enina krv nije ravna muevljevoj krvi;
dakle, viak muevljeve krvi nadoknadit e enini roditelji.
Kao to su roditelji duni dati opravdanje za svaku lou stvar koju
njihova ker uradi u muevljevoj kui ili bilo kome, tako cijenu njene
krvi nose roditelji, a ne mu ili njen sin.

DVADESET DEVETI LAN

ENA JE MIJEH ZA NOENJE

'

ena se rauna kao mijeh za noenje dokle god bude u muevljevoj

kui, jer se roditelji nje ne odriu; zadravaju za sebe i na sebi
odgovornost za nju, ali i zahtijevaju opravdanje ako je neto snae.

BRAK

kuom, rublje, koje je donijela kao nevjesta i krinju s lokotom uzima

sa sobom.
Mlada ena koja ostane udovica, ali s djecom, ako eli ostati s djecom
na muevljevom ognjitu, jamit e sa dva para jamaca: dva jamca bit
e iz sela gdje je ostala udovica, da nitko nee imati posla s njom i da
nee sramotiti ime roditelja ni mrtvog mua; dva druga jamca dat e
njeni roditelji ili roaci, da je nee rastati od djece, izuzev ako sama
zatrai da se rastane i uda.
enu koja ostane bez mua i bez djece i, ako je zala u godine, moli
roditelje da je ostave na muevljevom ognjitu, ne smije uznemiravati
nitko od bratstva ili muevljevog plemena.
Udovica bez sinova, ako ima udate keri, ima prvo ostati i ivjeti na
muevljevom ognjitu. Moe otii da ivi i kod roditelja ili kod neke
od udatih keri, a muevljeva zemlja dat e joj nasuni kruh - tri tovara
ita svake godine do smrti.
Ako se udovica uda, tada svoj ivot nalazi kod drugog mua, jer zemlja
prvog mua vie ne klija za nju.

TRIDESET PRVI LAN

SJEENA RESA*
(OTJERATI ENU)

Ako ena ne bude dovedena kod mua kako treba, kanon mu daje za
pravo da joj sijee resu ili kosu i da je otjera.28
Brak ostaje, te ni mu ni ena ne mogu sklopiti novi brak za svoga
ivota. - Ako se ena popravi, poslije molbe prijatelja, dogaa se da je
mu ponovno uzme.
Zbog dvije stvari ena dobija metak u lea, a zbog jedne stvari sijee
joj se resa i otjera se:
a) zbog prevare;
b) zbog ubojstva gosta.

TRIDESETI LAN
UDOVICA
ena koja ostane udovica i bez djece, kad se dijeli s muevljevom

* rese su rubovi kita koje imaju sve ene brda - Mirdite.

28
Acrisis crinibus nudatam coram propinquis expellit domo marirus ac per omnem
vicum verbere agit. C. C. Tacitus, Germania. 19.

46

47

BRAK
Zbog ta dva nevjerstva mu ubija enu, sjedi bez zatite, bez bese,29 a
nee biti gonjen za krv, jer roditelji ubijene ene uzimaju cijenu krvi,
a njemu daju metak i odreuju mu jamce.
Zbog krae ili razbojnitva mu e otjerati enu, ali nema pravo da eni
uini drugo zlo.30
ena koja se otjera, kad izlazi iz muevljeve kue, nema pravo ponijeti
sa sobom ni jednu stvar, izuzev rublja koje ima na sebi. Otjerana ena
gubi rublje, jer cijena koju je mu dao za nju ostaje kod roditelja.31
Ako otjerana ena ima sina koji sisa, mu, iako je odvaja od malog,
duan joj je odrediti neko mjesto oko svoje kue da joj da sina i da je
izdrava odjeom, obuom i hranom.

TRIDESET DRUGI LAN

NEVJENANA ENA
Onaj tko oeni nevjenanu enu, ostaje vezan prema vjeri i prema
kanonu.
Nevjenana ena nema nikakvo pravo u muevljevoj kui.
Mua, koji se oeni nevjenanom enoni, kanon kanjava ovim
kaznama:
a) spaljuje mu se kua i zemlja mu ostaje pusta;
b) protjeruje se iz mjesta i ne moe gaziti svoju zemlju dok ne udalji
nevjenanu enu;
c) ako bude imao djece s nevjenanom enom, raunaju se nezakonita
i zato nikad ne mogu postati nasljednici.
29

30

31

besa, data rije, obeanje, garancija; u obiajnom pravu Albanaca besa je znaila
jamstvo (garanciju) da za odreeno vrijeme oteena strana nee vriti osvetu nad
krvnikom; krvnik (ubojica) pod besom, kao i lanovi njegove porodice, mogu se
slobodno kretati za svo vrijeme trajanja bese.
Divortium lege Romuli viri non vero mulicribus permissum fuit: a) si mulier
veneficio circa prolem usa fuisset; b) si alienam pro sua supposuisset; c) si adulterium
fecisset (Plutarc. Romul. p. m. 31.; d) si inscio marilo vinum bibisset. Gelius, X.
23; Plin. H. N. XIV. 13. - Rit. Rom. IV. c. IV. De Divort. et Repud.
Hoc asu dos a marilo reddebatur et tabulae sponsalitiae frangebanlur. Juvenal, IX.
75. Divorlii formula eral: Res luas libi habelo L. 2. 1. ff. de divorlio. Item:
Collige sarcinulas: exi, vade foras. Vidi. Brisson form. I. III. - Rit. Rom. IV. c.
De Divort. et Repud. - Mu prilikom oljerivanja ene kae: Idi iz kue jer mi nisi
nita potrebna. Naopak ti pul bio!

48

ESTA GLAVA
Roditelji (otac-majka-sinovi)*

TRIDESET TREI LAN

OTAC - MU
58. Pravo mua nad enom
Mu ima pravo:
a) da enu savjetuje i ukori;
b) da svoju enu tue i vee kada mu ne izvrava nareenje.
59. Pravo oca nad sinovima
Otac ima pravo:
a) na ivot i na ivljenje sinova;32
b) da tue, vee, zatvori ili ubije sina i ker, kanon mu ne trai
opravdanje i rauna mu da je sebe ubio: Tko sebe ubija, ne osveuje
se33;
c) da poalje sina na posao kad god eli, jer Dok je otac iv, sin se
rauna teakom34;
d) na dobit sina, od rada ili ma kakva bila35;
e) da prodaje ili kupuje, daje i uzima;
f) da sina otjera iz kue bez dijela, kad mu se ne povinuje i kad nije
* Vidi: Hylli i Drites, N. 3, 1913. Pravo domaina kue (Tagri le zol'l te shpis.)
32
At Romanorum legislator (Romulus) omnem, ul iia dicam, poleslatem in filium palri
consessil idque lolo vilae lempore, sive eum in carcerem conjicere, sive ad ruslicum
opus delinere, sive occidere vellel... (Pars aniiqua XII Tabular. Protestas patria et
coniugalis.)
33
Paler in filium habebal jus vilae el necis, ila ul, si eum occidisset, non tenerelur lege
Pompeia de parracidis, nec lege Cornelia de sicariis. (G. H. Nieupoort, Rit. Rom. De
polestale palria apul Romanus).
34
Si paler ler venumduil, filius a paler liber eslo. (XII. Tabui.)
35
Quidquid liberi ex operis suis, vel aliunde acquirebant, illud eo ipso momento patri
acquirebatur, ideoque eliam non bona filii dicebanlur sed Peculium. (G. H.
Nieupoort, de patria poteslale, Dion. Halic. VIII. 79).

49

BRAK

BRAK

=^=

TRIDESET PETI LAN

posluan36; - ali im otac umre, sin se vraa na oevo nasljedstvo.

SINOVI

60. Oeva dunost

a) Otac je duan da se brine za dobro sinova kako oko asti, tako i
oko imovine;
b) da sinovima kupi oruje, im za njega dorastu;
c) da ne ostavlja testament, ako ima sinove;
d) da sinovima ostavi jednako nasljedstvo.

TRIDESET ETVRTI LAN

MAJKA - ENA
61. enine privilegije*
a) Mu nema pravo nad ivotom ene;
b) ena nema nikakvo pravo ni na sinove, ni u kui;
c) ako sin ubije majku, zakrvit e se s majinim roditeljima;
d) ako tua ruka istue, okrvavi ili ubije muevljevu enu, ast e
joj potraiti mu, ranu i krv roditelji;
e) ako djeveri istuku muevljevu enu, roditelji ene trait e za nju
ast, ako se mu ne zauzme za to;
f) ako je majka podstreka (koja zavada kuu), sin e otjerati majku
iz kue bez dijela i bez iega, samo e joj prve godine dati nasuni kruh
(tri tovara ita) i drugo joj ne duguje.

62. Dunost i obaveza sinova

a) Sinovi duguju roditelju pokornost i poslunost;
b) ostaju pod oevom vlau dok on ne umre;
c) ne mogu dignuti ruku na njih, niti im odgovarati;
d) za svaku stvar dogovorit e se s ocem;
e) bez oevog odobrenja ne mogu nigdje ii;
f) bez oeve dozvole ne mogu nita kupiti niti prodati, a i nikakve
odnose ne mogu imati ni sa kim;
g) ne mogu biti jamci, osim za toliko koliko im kota oruje za
paom;
h) ne mogu oca izbaciti na ulicu iako je iznemogao starac;
i) ako sin opljaka, okrade ili ubije nekoga, otac e odgovarati, jer
se Dobitak i nesrea sinova dijeli ocu i brai;
j) ako sin ubije oca, pleme ili ubije ubojicu ili ga zauvijek otjera iz
mjesta37;
k) ako se netko od sinova odluio odvojiti od oca, odlazi bez dijela i
bez iega.
63. Pravo prvog (najstarijeg) sina
a) Najstarijem sinu pripada gospodarenje kuom poslije oeve smrti;
b) najstariji brat pitat e se za sve unutar i izvan kue;
c) ako je iz kue barjaktara, najstarijem sinu najstarijeg brata pripada
barjak;
d) ako je iz kue vojvode, najstarijem sinu najstarijeg brata pripada
vodstvo;
e) ako je seoski kmet, sinu najstarijeg brata pripada nadstarstvo;
Napomena: Dok se kua ne odijeli, stric sinova najstarijeg brata izlazi

36

Paterfamilias uti legasit super pecunia tutelave sua, ita jus esto. (XII. Tabui.) Pater poterat filium exheredare nulla causa adjecta. (G. H. Nieupoort, de patr.
potestate)
* Mater enim liberos in potestate non habebat. (G. H. Nieupoort, De familiis
Romanor.)

50

37

Si quis non furiosus patrem vel matrem avum aviamve pulsare aut ferire audebit,
verberibus mulctetur, et perpetuo exilio extra huperii fines deportetur, et sacns
arceatur. (Plato, Lib. 6 de Legibus.)

51

BRAK
za potrebe sela i barjaka; im se odijele, nemaju se pravo mijeati u
gore navedene potrebe ni stric ni njegovi sinovi, zato to su od sinova
najstarijeg brata.

SEDMA GLAVA

64. Po kanonu dioba obuhvaa:

1. kue, okunice i tale; 2. zemlju: a) njive, b) vinograde; c) livade;
d) panjake; e) umarke - gajeve; 3. navodnjavanje (red na vodu); 4.
vodenicu; 5. dobitak i trokove; 6. oruja; 7. bakrae, eljeznariju,
volovski alat; 8. pokustvo - posteljinu; 9. stoku: krave, volove, konje,
ovce i koze; 10. ito i svaki rod njive; 11. pele; 12. sir i maslo; 13.
vino i rakiju; 14. starce koji vre diobu.
65. Kua, okunica i tale
1. Kua i zemlja oko nje pripadaju najmlaem bratu.
2. Potoci i tale dijele se po brai - onoliko dijelova na koliko se
porodica dijele braa.
66. Zemlja

BRAK
68. Mlin
Mlin, kao i zemlja, dijelit e se po bratu.
69. Dobici i trokovi
1. Dobici i trokovi pripadaju ognjitu: kua ih koristi i, prije nego to
se kua podijeli, isplatit e se.
2. Posebne dobitke kanon ne izdvaja: to zateknu djelitelji u kui,
ostaje unutra.
3. Oprema ene ne ulazi u raspravu oko diobe.
4. Darove koji se nevjesti skupljaju na dan udaje, kako kod roditelja,
tako i kod mua, kanon diobe ne obuhvaa; pripadaju eni.
70. Oruja

Oruja e se dati najstarijem bratu.40

71. Bakrai, eljeznarija, volovski alat
Bakrai e se dijeliti po bratu, kao i eljeznarija: sjekire, motike, kose,
kosiri, kosijere, testere, tesarska teslica, dijetlo, itd.; tako i volovski
alat.
72. Pokustvo

1. Zemlja predaka dijelit e se konopcem - po bratu.

2. Kupljena zemlja od sinova - poslije smrti roditelja - dijelit e se po
puci.38
3. Srednji brat ima pravo birati zemlju gdje god eli.
4. Njiva, vinograd, livada, panjak, umarci i gajevi dijelit e se
konopcem - po bratu, koliko jedan, toliko drugi.
5. Komunica, uma i planina ne dijele se; bit e zajednika, kako za
drva, tako i za pau.
67. Navodnjavanje

a) Posteljina e se dijeliti po bratu;

b) bava, drveno korito, bure, inik41, po bratu;
c) lice, lopari, vedra za muu, stupe, gomile drva, upovi, zemljani
lonci, zemljane erpe i to god bude bilo drvenog i zemljanog posua,
dijeli domaica po savjetu staraca, a tako i perad.
73. Stoka
Ovnovi se dijele po puci. - Na diobu ovnova, krava, volova i konja
imaju pravo samo oni koji su sposobni nositi oruje.

Red na vodu dijelit e se kerikom39 prema zemlji.

38
39

tj. za svakog sina koji je dorastao da nosi puku (oruje).

kerik, vrsta mjere za duinu.

52

40
41

Vidi: Hylli i Drites ('Zornjaa'), Nr. 3. 1913. - 3. N. 2.

inik, mjera za ito od 45 ili 100 oka.

BRAK
74. ito
1. ito se dijeli prema ustima42. Mukarcima, enama i djeci dat e
43
se nasuni kruh na dan diobe.
2. Djeca - muka ili enska - dok ne navre godinu, nemaju pravo na
nasuni kruh. im navre godinu dana, dijelit e im se dio nasunog
kruha kao i drugima.
3. Ne samo ito, ve i svaki drugi rod njiva ili bati, dijelit e se prema
ustima.
75. Pele
1. Konice pela dijelit e se po bratu.
2. Med se dijeli prema ustima.
76. Sir i maslo
Smok i svaka druga mrs dijelit e se prema ustima.
77. Vino i rakija
Vino i rakija, jednom rijeju sve to se jede i pije, dijelit e se prema
ustima.
78. Starci koji vre diobu

80. Ako braa odlue da se podijele za oevog ivota, oni se nemaju

pravo mijeati ni u zemlju, ni u imovinu i svatko e otii na onaj dio
koji im otac bude odredio.
81. Poslije oeve smrti, kanon diobe ne dijeli brau, ve koliko ima
brae na toliko dijelova podijelit e oevu imovinu, kako pokretnu,
tako i nepokretnu.
82. Ako su etiri brata i ako odrede starce da se podijele, zemlju
predaka podijelit e konopcem44 po bratu. (Vidi: Glava VII, 66,1)
83. Ako se dva brata podijele na jednu, a dva druga na drugu stranu,
zemlju predaka dijele po pola, kupljenu zemlju po puci. (Vidi: Glava
VII, 66,2)
84. Ako umre jedan brat od dvojice podijeljenih, a ne ostavi sina na
ognjitu, zemlja koja mu je bila pripala u dio, podijelit e se na tri
dijela, osim kasnije kupljene zemlje i osim stoke obnovljene nakon to
su se podijelili.
85. Paragrafi 83. i 84. obuhvaaju i brau od dvije majke.
86. Ako se braa, jednom podijeljena meom i kamenom, ponovo
pomijeaju, a poslije izvjesnog vremena odlue da se opet podijele,
zemlju dijele prema mei prve diobe. Ako su kupili nove zemlje i
obnovili stoku nakon to su se pomijeali, primjenit e 83.
87. Ako su dva ili vie brae, a jedan umre ostavljajui sina iza sebe,
kada se budu podijelili, ubogi sin dijeli se sa stricem kao brat, uzima
dio svog oca.

1. Bit e dva ili etiri starca koja vre diobu ili kako zahtijeva potreba
kue koja se dijeli.
2. Starci koji vre diobu imaju pravo uzeti po jednog ovna za sebe.
3. Obuu starcima koji vre diobu dat e zajedno braa koja se dijele.

OSMA GLAVA

Napomena:
/
79. a) Sirotom starcu davat e se trokovi rukova prije diobe kue;
b) neoenjenom bratu dat e se trokovi enidbe prije diobe kue.
c) ene ne ulaze u dio diobe, osim za nasuni kruh - na sve stvari
koje se jedu i piju;
d) jasle, sijeno i slama, dijele se prema stoci.

TRIDESET ESTI LAN

88. Za nasljednika kanon priznaje sina, a ne ker.

89. Sina iz nevjenanog braka kanon ne priznaje za nasljednika.

42

44

43

Nasljedstvo

PRAVO NASLJEDSTVA PO KANONU

Et ejecit a facie eorum Gentes; et sorte divisit eis terram in funiculo distributionis.
(Psalm LXXVII.)

u stvari, po lanovima domainstva.

radi se o ivotnim namirnicama.

54

55

BRAK

90. Nasljedstvo pripada unuku koljena ili krvi, a ne unuku po

mlijeku ili unuku keri.
91. ena nema pravo na dio nasljedstva, ni kod roditelja, ni kod
45
mua:
a) da se unuad ne nasele na ognjite iskorjenjenog ujaka;
b) da se enini roditelji ne nasele na ognjite iskorjenjenog zeta;
c) da se plemena jednog barjaka ne mijeaju sa plemenima drugog.
92. Ako se iskorjene svi mukarci jedne kue i da su stotinu keri
izile iz te kue, ni one nemaju pravo da se mijeaju u nasljedstvo
roditelja, ni njihovi sinovi, ni njihove keri. Unuk od keri ne moe
se mjeriti s unukom strieva.
93. Ako neki sin ostane dojene u koljevci, bez oca i majke, bez brata
i sestre, blii roaci duni su da ga podignu, stoku i zemlju da mu
uvaju, ah nemaju pravo nita da prodaju niti da mijenjaju.
94. Roaci, iako su duni odgojiti i podii ubogog sina, uvati mu
stoku i zemlju, imaju pravo uzeti trud znoja svog: Radnik hoe svoju
plau. Rod koriste, a mnoenje stoke dijeli se po kanonu, un sin
postane sebi gospodar.
95. im sin napuni 15 godina, kanon ga priznaje za odraslog
mukarca i za gospodara samoga sebe, i tada e mu se predati posjedi
i imovina i gospodarenje svojom kuom.
96. Ako su roake kue, koje jednako imaju, ugaeno ognjite
podijelit e zajedniki.
97. Ako ugaeno ognjite nema bliih roaka, bratstvo ili pleme,
makar bili u stotom koljenu, ima pravo nad stokom, posjedima i
imovinom tog ognjita.
98. Ako ognjite ostane na kerima, najblii roak ili e otii kod njih
ili e ih uzeti u svoju kuu; tu i tada preuzima gospodarenje nad
stokom, nad posjedima i nad imovinom.

BRAK

TRIDESET SEDMI LAN

DUNOST ROAKA I PRAVO KERI
99. Da u kui dre keri ugaenog ognjita, da brinu o odjei i obui.
100. Da udaju sirote djevojke.
101. Da ih doekuju i da ih isprate po kanonu.
102. Da spreme rukove kerima za pokoj due, ako umru u svojoj
kui prije ili poslije udaje.

TRIDESET OSMI LAN

BRAT PO MAJCI
103. Brat po majci, po kanonu, zove se onaj koga majka rodi sa
drugim muem.
104. Brat po majci nema pravo nasljedstva ni pripadanja na ognjitu
prvog majinog mua.

DEVETA GLAVA
Ostavtina
(Testament)

TRIDESET DEVETI LAN

ODREIVANJE TESTAMENTA
Napomena: Lekin Kanon ne priznaje testament; a, ako netko eli
zavjetati neto od svoje imovine za duu, bezuvjetno je potrebna
suglasnost roaka.

45

Dotes filiabus suis non dant. (Prisc. 1. 7. - C. C. Sallust. Prag. Histor.) Non da
la dote la moglie al marito, ma il marito alla moglie... (C. Cor. Tacitus, Germania.)
- Lycurgum quodam percontante cur virgines indotatas nubere praecipisset ? Ut,
inquit, neque propter egestatem aliquae relinquerentur innuptae, neque aliae propter
divitias expetantur, sed juvenum quisque mores puellae spectans et virtutes eligat.
(Plut. Apoph. Aub. C. 22).

56

105. Utvrivanje ostavtine (testamenta)

Ostavtina ih pokloni ili, kako predaja naeg naroda kae ostaviti

neto za duu podrazumijeva darivanje neeg crkvi, kao njivu ili
livadu, batu ili vinograd, umarak ili gaj, red za vodu, a i sve divlje i

57

BRAK

pitomo; darodavalac treba da ima:

a) zdravu pamet u glavi;
b) da je slobodan oko zavjetanja;
c) da nije uplaen neijom prijetnjom;
d) da ima pravo zavjetanja.

ETRDESETI LAN
VRSTE OSTAVTINE
106. Postoje dvije vrste ostavtine: s obavezom i bez obaveze.
a) Ostavtine s obavezom su one kada zavjetalac odredi crkvi neku
obavezu, recimo, sluiti jednu ili dvije mise u godini za njegovu duu
ili za duu predaka, za tu imovinu koju zavjeta;
b) ostavtine bez obaveze su one kada zavjetalac poklanja neto
crkvi bez odreivanja ikakve obaveze, i rauna se kao poklon;
c) zavjetalac je duan skupiti svoje roake i starce plemena sa
svjedocima, te e, kako darodavalac, tako i oni, staviti prst na papir,
kako to kanon zahtijeva.

ETRDESET PRVI LAN

PRAVO ISKORJENJENOG
107. Svatko je gospodar svoje imovine i onaj tko eli svoj imetak
zavjetati crkvi, slobodan je i nitko ga ne moe sprijeiti.
1O8. Otac, iako nema sinove, ne moe kerima ostaviti ni zemlju, ni
imovinu, ni kuu.
109. Otac, za svog ivota, ima pravo kerima poklanjati novac,
pokustvo, prtljag; poslije oeve smrti ker nema pravo traiti oeve
poklone i obeanja.

ETRDESET DRUGI LAN

PRAVO ROAKA
110. Roaci iskorjenjenog imaju pravo otkupiti zemlju i imetak
iskorjenjenog; meutim, prodajnu vrednost te imovine predat e crkvi
58

BRAK
prema oporuci iskorjenjenog.
111. Ako je iskorjenjeni ostavio zajam i dug krvi, isplatit e se od
imovine otkupljene od roaka, a viak e se predati crkvi za duu
iskorjenjenog.
112. Ako iskorjenjeni iznenada umre, roaci imaju pravo na njegovu
stoku i imovinu.46
113. Iako iskorjenjeni ne ostavi nita napismeno, roaci su duni da
misle na njegovu duu; ako roaci ne budu brinuli o toj stvari, pleme
i starci sela, kada budu dijelili njegovu imovinu, odredit e im to e
ostaviti za crkvu.
114. Ako iskorjenjeni ima udate keri, i ako njegovu imovinu otkupe
roaci, duni su da ih doekaju i isprate po kanonu.
115. Ako ima sinove, otac ne moe praviti testament.
116. Ako otac iznenada umre, te ostavi sina dojene u koljevci, roaci
e preuzeti brigu nad imovinom i sinom, dok ne navri 15 godina.47

ETRDESET TREI LAN

SLUGA
117. Gospodar nareuje, sluga slua.
118. Najamnina se plaa prema dogovoru koji se postie izmeu
gazde i sluge.
119. Zbog neke krivice koju sluga skrivi, gospodar ga ne moe kazniti
najamninom.
120. Ako sluga ukrade ili ubije nekoga na kruhu i na gazdine rijei,
sluga je kriv i zakrvi se, ali teta je gazdina i ovaj e slugu izvui iz
nevolje.
121. Ako se dogodi razbojnitvo ili ubojstvo u gazdinom selu,
otpustit e slugu, ali ispratit e ga godinjom najamninom zato to je
krivica bila gazdina, a ne slugina.

46

47

Si intestato moritur, cui suus heres nec sit, agnatus proximus familiam habeto.
(Ulpianus, Grag. II. 14. - XII Tab., Tabula V.) Lex ex ea familia inquit, in eam
familiam. (Idem, XXIX. i.)
Quibus testamente tutor datus non sit, ex lege XII. Tabular, agnati sunt tutores, qui
vocantur legitimi. (Gajus, Just, comm. I. 155).

59

KNJIGA ETVRTA

BRAK
122. Ako sluga uini neko zlo ili u gazdinom selu ili izvan njega, ali
na svoju ruku i bez gazdinog znanja, tetu i globu platit e sluga, a ako
gazda eli da ga isprati, isplatit e mu najamninu do toga dana.
123. Ako sluga ubije nekoga na svoju ruku, krv e odnijeti u svoju
kuu.
124. Ako netko ubije slugu, zakrvit e se s njegovom kuom, ali gazdi
se ubija gost.
125. Ako gazda odlui otjerati slugu samo zato to mu se ne dopada
i ne nalazei ga u krivici, isplatit e mu godinju najamninu.
126. Ako se gazda iseli s domainstvom iz jednog kraja u drugi, ako
slugu ne povede sa sobom, duguje mu godinju najamninu; ako se
sluga ne odazove da ide za njim, duguje mu najamninu do toga dana.
127. Ako sluga odlui prekinuti s najamninom prije roka, samo zbog
sjete, gazda e mu dati najamninu do toga dana.
128. Ako'sluga ne ide gazdi po volji, moe ga otjerati, ali ga ne moe
ogovarati ili dignuti ruku na njega.
129. Ako gazda opsuje ili istue slugu, i ako ovaj bude otjeran prije
roka, za tuu i psovke pravdat e mu se.
130. Gazdinu viku i ukore sluga e otrpjeti.
131. Ako slugu istue tua ruka, ovaj e traiti opravdanje, a gazda
obesaeni kruh.

KUA, STOKA I IMOVINA

DESETA GLAVA
Kua i njena okolca
ETRDESET ETVRTI LAN
ZA OBIJENU KUU PLAA SE 500 GROA GLOBE
I VLASNIKU SE DAJU DVIJE STVARI ZA JEDNU48
132. U osnovi, kuom se rauna bilo kula, prizemna kua ili koliba,
dovoljno je da ima ognjite i da dimi.
133. Svaka zgrada koja se nalazi u dvoritu, sastavni je dio kue, jer
se nalazi u njenom krugu; ako se obije, plaa se globa i dvije stvari za
jednu.
134. Ne ulazi se nikome u kuu bez doziva u dvoritu.
135. Pozovi, a ako ti nitko ne odgovori, ili saekaj, ili idi svojim
poslom.
136. Ako gurne i otvori vrata, kua se rauna obijenom i
opljakanom, za to se plaa 500 groa globe, a izgubljeno pokustvo
dva za jedan.
137. Kanon kae: tko nekome obije kuu, za oduzetu ast barjaku
duguje 500 groa, a za ukradene stvari vlasniku dvije za jednu.
138. Plaa za obijeni tor za stoku iznosi 500 groa globe i vlasniku se
daju dvije za jednu.
48

60

Obijenom se kua smatra kada neki ovjek tetoina, krijui se i.neopaeno, ide i
otvara vrata tue kue s loom namjerom, ili pravi neku rupu na zidu da bi mogao
ui unutra da opljaka ili ukrade neto.

61

KUA STOKA I IMOVINA

KUA STOKA I IMOVINA

139. Za obijene konice za pele plaa se 500 groa globe i vlasniku

se daju dvije za jednu.
140. Za obijenu baiju za mlijeko plaa se 500 groa globe i vlasniku
se daju dvije za jednu.
141. Za obijeni hambar za ito plaa se 500 groa globe i vlasniku se
daje dva za jedan.
142. Ako se nekome obije prolaz dvorita, njive, livade ili bate, koje
ima pred kuom, plaa se 500 groa globe, a domainu uraen posao.

vratit e vlasniku po kanonu i bit e otputen. Ako nije navrio godinu

dat e mu se najamnina do dana kad se zatekao u krivici.
151. Ako obanin ubije pljakaa pri krai ili pri pljaki krda, krv
e odnijeti svojoj kui, a za opljakanog ovna ili krdo vlasnik e se sam
pobrinuti.
152. obanin je duan stoku uvati i nee se osloniti na to je li
ograeno ili nije, zato to stoka trai uvara, jer se kree, a zemlja ne
mrda.

JEDANAESTA GLAVA

ETRDESET ESTI LAN

Stoka

JARAC ILI OVAN PREDVODNIK (UGI)

ETRDESET PETI LAN

153. ast tora je u klepetui.

154. Ako se jarac ili ovan predvodnik otme zbog nasilja ili zbog nekog
inata i pred oima obanina, i ako se ne ubiju u taj mah, otmiar plaa
500 groa globe, a stoku dvije za jednu.

OBANIN
143. obaninom se zove onaj tko vodi krdo stoke na ispau.
144. obanin-sluga je duan paziti krdo da se ne oteti, niti da
drugome pravi tetu.
145. Ako obanin sa stokom uini nekome tetu, vlasnik je isplauje,
a ne obanin.
146. Ako se obaninu izgubi neki ovan, upoznat e vlasnika krda, te
kako vlasnik tako i obanin, nastojat e da mu uu u trag.
147. Ako se obaninu izgubi neki ovan bez traga, vlasnik krda ima
pravo obanina tjerati do zakletve; ako mu se iskupi zakletvom, druge
obaveze nema.
148. Ako neki ovan polomi vrat ili ga neka zvijer pojede, obanin je
duan vlasniku odnijeti trag; druge obaveze neina.
149. Ako obaninu neko ukrade nekog ovna, njegova je obaveza da
upozna vlasnika krda, pokazujui
mu mjesto i vrijeme gdje i kada je
ukraden; druge obveze nema.49
150. Ako se ispostavi da je obanin sam pljaka, ukradenu stoku

Ako se stoka ukrade, obanin e upoznati vlasnika kada i gdje je ukradena; druge
obaveze nema. (Kanon Manua, Lib. 8, Slube sudaca (Zyre gjygjtaresh).

62

ETRDESET SEDMI LAN

STOKA NAPOLA50
155. Glavnica stoke pripada vlasniku; ako ugine neki ovan, teta je
domainova. Kao dokaz vlasniku se nosi obiljeje od onoga to je uzeo
napola.
156. Ako se daju napola koze ili ovce, mladunad koza i vuna dijele
se popola izmeu vlasnika i obanina.
157. Vlasnik nije duan misliti ni za sol, ni za kolibu, ve obanin
koji ih uzima napola.
158. Ako se da ensko tele i poraste u kui obana, im se oteli prvo
mladune je obaninovo, koji ga je podigao, a mrs se dijeli napola.
159. Ako obanin pokvari mrs od stoke koju je uzeo napola, vlasniku
duguje ili dio mrsa ili mladunad.
160. Stoka napola uvijek se daje i uzima na jesen.
50

Rije je o napolici, privremenom imovinskom odnosu u kojem prinos popola dijele

vlasnik i obradiva, odnosno odgajiva.

63

KUA STOKA I IMOVINA

161. Krava napola vlasniku donosi etiri oke sira i dvije oke masla.
162. Na 10 grla koza, vlasnik dobija 5 oka masla - pola oke po grlu.
163. Na deset grla ovaca vlasnik dobija 5 oka masla - pola oke po grlu.
164. Vlasnik nema pravo na sir ni od koza, ni od ovaca.

ETRDESET OSMI LAN

51

GLAVNICA

165. Glavnica pripada vlasniku i ona se nikada niti mnoi, niti

smanjuje.
166. Glavnica nikad ne ugiba.
167. Vuna i kozina glavnica pripadaju vlasniku.
168. Sva mladunad pripadaju obaninu, sve dok mu je u kui
glavnica.
169. Mrs se dijeli kako se oni dogovore. - Tu i tamo mrs se ne daje
nimalo.
170. Ako se neki ovan oteti, teta je obaninova i obnovit e je da
bi popunio broj.

ETRDESET DEVETI LAN

STOKA S JAMSTVOM
171. Stoka se ne uzima s jamstvom.
172. Ako si stoku uzeo napola, jamstvo te ne'obavezuje; teta pripada
vlasniku.
173. Ako teta nastane nepanjom obanina, njegova je teta i
nadoknadit e oteenu stoku.
Ovdje je rije o kesimu, esimu, (tur.) najam, najamnina; ugovor o davanju stoke na
ishranu i koritenje, s tim da zakupac treba da plati vlasniku izvjesnu koliinu
mljenih proizvoda prema dogovoru.
Zanimljivo je da . Deovi esto izbjegava u Kanonu upotrebu stranih rijei, posebno
turskih. Deovi te rijei zamenjuje katkad i neologizmima, to je prevodiocu
oteavalo prevoenje ionako veoma tekog i zagonetnog teksta.

64

KUA STOKA I IMOVINA

PEDESETI LAN
KRMAA

NAPOLA

174. Ako se prasica uzme napola im je odbije krmaa, i odgaji je

onaj tko ju je uzeo, njenu mladunad podijelit e napola sa vlasnikom.
175. Krmaa ostaje obaninu koji ju je odgajio, za koju e vlasniku
dati jedno prase vie.
176. Ako se krmaa ne oplodi te godine, obanin je ne moe prodati
niti zaklati, ve e je ostaviti da se jednom oprasi.
177. Ako se krmaa oplodi i oprasi, a prasad joj propadne prije nego
to ih majka odbije, obanin e je uvati dok se ne oplodi i po drugi
put oprasi, a prasad se dijeli kao u 174.
178. Prasad se dijeli kad ih krmaa odbije, a ne ranije.
179. Ako se gajena krmaa da napola, mladunad se dijele napola, a
krmaa se vraa vlasniku, umjesto koje e se obaninu dati jedno prase
vie.

PEDESET PRVI LAN

TENARA
180. Svezani pas ima svoju tenaru.
181. tenara je kuica uvara kue i tora.
182. Ako netko ubije psa u tenari, duan je 500 groa vlasniku psa.
183. Svezani pas puta se poslije veere i ostaje odvezan do svanua.
184. im grane sunce, svezani pas bit e u tenari s lancem oko vrata.
185. Ako pas nasrne na te na velikom putu, poslije svanua, i nisi se
mogao spasiti a da ga ne ubije, i ubije ga, vlasnik psa ne moe
zahtijevati zalog i starca, jer Veliki put ne plaa nita.
186. Ako pas nasrne na te u bilo koje doba dana, uperi puku u
njega i ubije ga, tukui ga u elo ili u prsa, pas ide neosveen.
187. Pas se u teti ubija, ali samo onda kad se zatekne s mesom u
ustima, recimo jedui nekog ovna u stadu.
188. Psu u planini, koji prati svoje stado, ne presuuje se; ako ga
ubije, plaa psa.
189. upnik ne moe drati svezanog psa u upnikovom konaku
65

KUA STOKA I IMOVINA

KUA STOKA I IMOVINA

(crkve) zato to je upnik uvijek spreman, danonono, na svakojaku

potrebu naroda.
190. Ako upnik eli drati svezanog psa, ni danju ni nou ne smije
ga osloboditi lanca.

201. Tko ukrade konicu pela, konica se rauna obijenom, dakle,

plaa se 500 groa globe, a vlasniku dvije konice za jednu.
202. Ako porie, zaklet e se sa 12 porotnika, 6 nabrojanih i 6
nenabrojanih.
203. Konica sa pelama unutra, prema procjeni kanona, kota 50
groa.
204. Oka meda kota 5 groa, oka voska 5 groa.
205. Pela bjegunica, koja se smjesti na tuu voku ili plot, onog je
vlasnika koji je slijedi, i vlasnik voke ili plota ne moe ga sprijeiti.
206. Ako se pela bjegunica iz svoje konice smjesti na tuu voku
ili plot, a da je nitko ne slijedi, vlasnik voke i plota ima pravo da je
ne da nikome i da je zadri za sebe.
207. Pela koja se roji pratit e se u stopu i slijedit e se sve dok se
negdje ne sretne i bilo gdje da stane, vlasnik je skuplja.
208. Ako se pela roji i poleti da negdje stane, a da je nitko ne slijedi,
onaj tko je prvi nae skuplja je za sebe.
209. Ako netko kasnije ustane i kae da je njegova pela bjegunica,
a da je nije slijedio, kanon mu se nee odazvati na albu, a zakletva za
pele nikom se ne daje, zato to nitko ne moe rei ovo je moja pela
ako je nije slijedio u stopu kada mu je pobjegla, jer Pela je ova, pela
je ona.
210. Naenu pelu po tuim batama ili u okolici tue kue ne moe
nitko skupiti; onoga je u ijoj je bati ili okolici naena.
211. Pela naena u umi ili po tuim umarcima, ako je daleko od
kue, onoga je tko ju je naao.
212. Pela naena po peinama kreva tueg mjesta, ako je daleko
od kua, onoga je tko ju je naao; u protivnom, onoga je u ijoj je
okolici naena.

PEDESET DRUGI LAN

VOL U NAJAM
52

191. Ako vol u najam prezimi kod teaka, dat e tovar ita; ako
prezimi kod vlasnika, dat e tovar i pol.
192. Ako se ukrade vol u najam, teak i vlasnik vola pokuat e ga
pronai.
193. Soka* e platiti zajedno, koliko jedan, toliko drugi.
194. Ako vlasnik posumnja da mu je teak otetio vola, ovaj e mu
se iskupiti zakletvom.
195. Ako vola pojede zvijer ili ga zmija ujede u umi i teak ga
pronae uginulog, odnijet e vlasniku kou ili neko drugo obiljeje.
196. Ako se vol izgubi bez traga i glasa, opravdat e se teak vlasniku
zakletvom da nema udjela u tome.
197. Ako teak ne tjera vola, on se deblja i hrani, meutim, vlasniku
duguje tovar.
198. ito e vlasniku teak odnijeti kui.

PEDESET TREI LAN

PELA

DVANAESTA GLAVA

199. Za obijenu konicu pela plaa se 500 groa globe i dvije za

jednu vlasniku.
200. Konica pela, po kanonu, izjednaava se s obijenom kuom,
torom za stoku, hambarom za ito i baijom za mlijeko.

Imovina
PEDESET ETVRTI LAN
ODREIVANJE IMOVINE

52

tovar - mjera za teinu od oko 100 oka ita, koliko nosi jedan konj.
* Vidi sto etrdeset peti lan.

66

213. Svaka kua koja dimi ima svoju imovinu.

L...

67

KUA STOKA I IMOVINA

KUA STOKA I IMOVINA

214. Kuno ognjite ima dvorite i batu, ima vinograd i njivu, ima
livadu i zabrane, ima put i prolaz, ima mee kako u umi i ravnici,
tako u polju.
215. Sva domainstva imaju udjela u komunici.
216. Njiva, vinograd, bata i livada, zabran, umarci i gajevi,
podijeljeni su meama.
217. Komunica, uma i planina su zajednike kako za podizanje
baija (katuna), za grau i poljoprivredne alatke, tako i za drva.
218. Kue mjetana mogu da imaju vie za jedan prut od imovine
koja im je ostala u nasljedstvo od iskorjenjenih.
219. Onaj tko ide na planinu da se nastani, da postavi tor ili baiju,
batu ili neki komad zemlje, ako eli da ih kri, kri ih i ostaju njegove
i nitko ga ne moe niti sprijeiti niti otjerati s tog mjesta.
220. Plandita ili hrastove, koje netko ostavlja da bi njegova stoka
plandovala, ne moe mu nitko posjei, jer pripadaju onome tko se prvi
nastanio na to mjesto.
221. Ako se neka kua seli i potpuno se iseli iz svog sela, ako ne
proda zemlju i kuu, tako e ostati i nitko nema pravo da se na njima
nastani.
222. Ako proda svu zemlju, mjesto baije je njegovo i sve dok bude
istrajala njegova kua, nitko mu ga ne moe oduzeti.
223. Svaka seoska kua u barjaku ima pravo iskriti onoliko zemlje
u komunici koliko prostora zahvati naokolo lijevom rukom baen
kamen.
224. Tu, gdje pone kopati, sjest e prekrienih nogu, uzet e u lijevu
ruku kameni i bacit e ga na etiri strane u kri i oko sebe: to mjesto
je njegovo. Ranije je bio obiaj da se baca sjekirica (sjekira).
225. Jednom krenu zemlju ili za batu, ili za njivu, ili za baiju, i
ako je vlasnik ostavi zaputenu stotinama godina, nitko drugi iz sela ili
iz barjaka ne moe ui da je obrauje. Sinu od sina ostaje onome tko
ju je prvi krio (Leka Malesija).
226. Onaj tko se ne brine za svoju baiju za 10 godina, poslije 10
godina gubi je i ostaje onome tko je prvi zauzme (Oro).

tueg barjaka doe i nastani se u selu drugog barjaka.

228. im je selo primilo nekog za brata, svaki seljanin moe mu
prodati zemlju, ali izmeu etiri mee.
229. Na planini i u selini i u komunici, kako sela tako i barjaka, nita
mu se ne prodaje i dio posjeda ne moe nikada imati; to se tie ispae,
drva i poljoprivrednog alata daje mu se dozvola za upotrebu iz
potovanja.53
230. Odazvat e se na zajednike seoske obaveze.
231. Smrt i svadbu, zalog, globu i zajam brana ima uzajamno sa
selom. Dat e globu; takoer ima pravo i na dio globe.

PEDESET ESTI LAN

KOMUNICA
KOMUNICA PRIPADA SVIM DOMAINSTVIMA.

232. Komunica je mjesto koje selo ili barjak zajedniki ima za ispau,
za grau, za drva, za lov i za druge potrebe.
233. Komunica se ne dijeli; ali koliko god kua ili domainstava ima
u selu imaju pravo na seosku komunicu, a koliko domainstava ima u
barjaku imaju pravo na komunicu barjaka.
234. Blago komunice ne moe prodati jedan bez ostalih; teta i dobit
je svih seoskih domainstava ili barjaka.
235. Ni njivu, ni vinograd, ni batu nitko ne moe kriti u komunici
a da itavo selo ili barjak ne odmjeri stvari.
236. Tko zasadi neku voku na komunici ima pravo na njenu grau
i moe je posjei kad god hoe; meutim, nitko drugi ne moe je
posjei.
237. Zasaena voka ili drvo na komunici pripada onome tko ju je
zasadio; meutim, plodove jede tko god moe; a onaj tko ju je zasadio
ne moe to zabraniti.

PEDESET PETI LAN

PRIMITI NEKOGA ZA BRATA U SELU
53

227. Primiti nekoga za brata u selu, znai pristati da neka kua iz

68

Adversus hostem aeterna auctpritas. Peregrinus (hostis) nihil quod est civis Romani
acquirere et usucapere po test. (Lex. XII. Tabular.)

69

KUA STOKA I IMOVINA

KUA STOKA I IMOVINA

TRINAESTA GLAVA

sam sebe natovario, ono to sam sluao od starih, oznake mea bile su
kao to u vam sad pokazati, i koliko me pamet slui i dua, nee biti
na teret ni jednoj strani.
2) Tako mi ovog tereta, tu i tu su bile stare mee i tu ih i ja
postavljam. Nosio ih na onom svijetu, ako vas laem.
3) Tako mi ovog tereta, opteretio me na onom svijetu, ovdje su bile
oznake starih mea, kako mi je djed govorio kad sam bio djeak i s
njim uvao kozlie. On je ponio na onaj svijet da su mee tu i tu i,
prema njegovom kazivanju, i ja to uzimam na duu.
4) Opteretio me na ovom i onom svijetu ovaj teret, ako ne budem iao
po starim meama.
247. im stavi teret (im stavi medni kamen na rame), nema
ovjeka koji moe da ti ga pomjeri.
248. Ako se starcu da kamen i gruda, ako ih stavi na rame i krene
pokazati mee, ne moe ga nitko sprijeiti, ve mu se kae: Vodi,
dakle, a ako ne radi pavedno, ovaj ti se teret na onom svijetu
natovario!
249. un starac postavi meu, drat e ruku na njoj i govorit e:
Onaj tko pomjeri ovaj kamen, nosio ga na onom svijetu!
250. Tko pomjeri meu s ciljem da zavadi ili kuu s kuom, ili selo
sa selom, ili barjak s barjakom, potaknut obeanjima ili poklonima,
ako se otkrije, osim globe i crnog obraza, na njega padaju i tete koje
nastaju od te svae.55
251. Ako se dogodi neko ubojstvo poslije svae zbog pomjerane
mee, spletkar e platiti globu 100 ovnova i jednog vola, i javno se
strijeljati.

Mea
PEDESET SEDMI LAN
MEE ZEMLJE SE NE POMJERAJU
238. Mea se sastoji od velikog i duguljastog kamenja koje se zabija
koliko ispod toliko iznad zemlje. Za meu moe posluiti i neka stara
graa.
KAMEN MEA IMA IZA SEBE SVJEDOKE.

239. Kamen mea ima okolo svjedoke. To su est ili dvanaest

kamenia koji se zakopaju pod zemljom oko kamena meaa.
240. Prilikom postavljanja mea, osim kua o kojima je rije, treba
da prisustvuju i starci sela, starci barjaka i to vie mladih i djece, ak
i iz okolnih sela, kako bi se mea pamtila.
241. Svaka zemlja, bila njiva ili livada, bata ili vinograd, umarak
ili gaj, zabran ili panjak, ili okunica, selo sa selom, barjak sa
barjakom i kua sa kuom, dijele se meama.
242. Jednom postavljena mea vie se ne pomjera.
243. Kosti groba i kamen mea su naspram kanona jednaki.
Pomjerati meu jednako je kao pomjerati kosti mrtvaca.
244. Onaj tko ulazi odrediti mee, ili ispraviti neku zaboravljenu
meu, primit e to na duu, stavit e na rame kamen i jednu grudu
zemlje i predvodit e dvjema kuama ili dvama selima, ili dvama
barjacima postavljajui novu meu i pokazujui oznake starih mea.
245. S kamenom i zemljom na ramenu,/ starac koji predvodi u
odreivanju starih mea, zaklet e se prije nego to krene.
246. Naini zakletve su, po kanonu, sljedei:
1) Tako mi ovog kamena i busena (ili tako mi ovog tereta), kojima

54

Questi uomini, mettendosi della terra sul capo, portando ghirlande di fiorsi rossi,
guirato sulla futura ricompensa delle loro opere buone, fissono esattamente il confine.
(Codice di Manu).
Napomena: Kanon Manava Dharmasastra ima mnogo toaka o meama koje su
gotovo zajednike s onima naih Albanaca.

70

PEDESET OSMI LAN

MEA IDE PRAVO
252. Da bi se uklonio svaki nesporazum, mea ne skree i ne ide
krivudavo, ve ide pravo.

55

Maledictus qui transferi terminos proximi, et dicet omnis populus: Amen.

(Deuter. XXVII. 17)

71

KUA STOKA I IMOVINA

PEDESET DEVETI LAN

MEA DOBIVENA KRVLJU
253. Ako se netko pomjeri prema tuoj mei ne znajui da je tua
zemlja, a nitko mu ne ide na vrata niti ga pozove da mu kae kako je
preao na tue, iako je uinio neku tetu u materijalu ili to drugo, na
dan zaloga ne plaa nita za uinjene tete, samo naputa mjesto,
budui da se ispostavilo da je tue.
254. Ako se zbog mee zavade braa, ili roaci, ili, pleme sa
plemenom, ili selo sa selom, stotinu da pogine, samo se iskorjenjuju,
ali mee se ne pomjeraju. Zaloge i starci e ih razvaditi.
255. Ako se dogodi ubojstvo ba u vrijeme odreivanja mea, ili ako
se dogodi ubojstvo meu obanima u planini, zavadivi se izmeu sebe
oko mea, panjaka, u umi ili u planini, prestaje svako vijeanje oko
mjesta mee. On mi je traio panjak, ja sam mu uzvratio eljezom i
orozom. Tu gdje im se postave biljei, ostaje mjesto mee.
256. Kamenje biljega zauvijek ostaju mee.
257. Ako se dogodi da dvojica poginu u uzajamnoj pucnjavi, i to
prilino daleko jedan od drugog, mea jedne strane ostaje kod biljega
jednoga, a druge kod biljega drugoga.
258. Mjesto izmeu dva biljega pripada objema stranama.
259. Ako se dogodi da ubijeni ne padne od puke, ohrabruje se i
pomjera se, as ustajui, as padajui, gmiui k tuoj mei, ma koliko
duboko zaao, tu gdje padne i, iscrpljen od rane umre, postavlja mu
se biljeg; taj biljeg ostaje mea, iako je na tuoj zemlji.
260. Mjesto ostaje onom selu i barjaku kojima je ubijeni pripadao koji se pomicao - i nema tog ovjeka koji smije pomaknuti biljeg, koji
je ostao kao mea, jer je dobivena krvlju i izgubljenom glavom.
261. To pravo vai samo kad se ubijaju radi mee, a ne za svako
ubojstvo.

KUA STOKA I IMOVINA

ljavalo se bacanje kamena za blie mee, a za udaljene pripremala se
kamena ploa ili divovski kamen i jedno tko moe!, tj. da se s njim
natovari.)
262. Dva zavaena barjaka nala bi po jednog snanog ovjeka i njima
bi se prepustilo odreivanje meda.
263. Bacanjem kamena: Onaj tko je uspijevao dalje baciti kamen
prema tuoj zemlji, ta je zemlja ostajala njegovom barjaku. Jo jasnije:
Ako bih ja dalje bacio kamen, uzimao sam ti tu zemlju; ako bi ga ti
dalje bacio, uzimao si mi zemlju.
264. Kamenom ploom ili velikim kamenom na leima: tovarei na
sebe kamenu plou ili kamen, nadmetali su se sve dok nisu ostali ispod
nje. Onaj tko je dalje iao, mea njegovog barjaka tu bi ostala. (Kao u
Nen-nderfandorin u Fua t Ljudjeve u Malj ejt Orokih planina.)

EZDESET PRVI LAN

MEA ODREENA SJEKIROM
265. Ako me nuda nagoni da izvuem neku gredu, ili zato to
nemam ume, ili ne mogu nai gredu kakva je potrebna, dohvatim
sjekiru i ulazim u tuu umu. Nakon odjeka sjekire, dolaze umski
uvari i nau me kako potkresujem oboreno stablo oraha.
266. Ako tetoini brzo proradi snaga plea, te zamahne sjekirom i
zabije je do uice u trup oraha, i ako je ne mogu izvui umski uvari,
mea barjaka onog tko je zabio sjekiru, ostala bi tu. (Kao to se bilo
desilo Dok Buci iz Kainara u Kuni.)
Napomena: Mee dobivene krvlju, bacanjem kamena i zabijanjem
sjekire, ubrajaju se u kanone divova, zato to je na njihovu pobjedu
djelovala snaga, kako bi se uklonile bruka i sramota. To e biti jasnije
kad budemo objanjavali obiaje naih brana.

EZDESETI LAN

EZDESET DRUGI LAN

MEA DOBIVENA BACANJEM KAMENA

ILI NATOVARENOM KAMENOM PLOOM

SEOSKI PUT
PUTEVI SU ILE ZEMLJE.

(Nekad, kada moda nije postojala puka, u odreivanju mea upotreb72

267. Put i staza izmeu dvije mee zahtijevaju svoj hvat.

73

KUA STOKA I IMOVINA

KUA STOKA I IMOVINA

a) Put seoskih mahala bit e irok osam pedalja; etiri pedlja jedna,
etiri pedlja druga;56
b) za postavljanje plota izmeu dvije oranice, ostavit e se osam
pedalja: koliko jedna, toliko druga;
c) ako nije seoski put, ve put dvojice meaa, ovi, ako ostave
izmeu put, ostavit e svatko po pedalj, tako da mea ostane u sredini;
ako ne ostave put, plot e sagraditi zajedno;
d) ako se mjesto ograuje zidom, gradnja e poeti toliko daleko od
tue mee kolika je debljina zida;
e) ako se gradi kua, izgradit e se dalje od tue mee koliko mjesta
zauzima streha;
f) ako se kopa bunar, kopat e se toliko daleko da ne povue vodu
bunara meaa ili koliko je irok obru. Voda je krv zemlje;
g) ako se posadi maslina ili smokva ili neko drugo korisno stablo,
posadit e se pet stopa dalje od tue mee; ako se ne presadi, posadit
e se deset stopa daleko od mee;
h) ako stablo nikne unutar mee, ali suvie blizu mee drugog, ako
ga vlasnik ne makne, mea ga ima pravo maknuti i otkloniti tetu:
Makni tuu eravicu dokle dosee kosir;57
i) ako netko eli posaditi bilo koje stablo, udaljit e ga deset stopa
od tue mee;58
j) drvo ili voka koja tuu njivu oteuje sjenkom, ili e je vlasnik
iupati, ili e platiti godinju tetu vlasniku njive (Leka Malesija);
k) ako netko nekome posjee ili stablo ili voku oko kue samo iz
mrnje, platit e 500 groa vlasniku posjeenog stabla ili voke.59

EZDESET TREI LAN

56
57

>s

59

Viae latitudo ex lege XII Tabularum in porrectum 10 pedes habet...

Kosir kanona ne moe imati drku duu od tri i po^pedlja.
Quod ait Praetor, et lex XII. Tabularum efficere voluit, ut quindecim pedes altius
rami arboris circumcidantur, et hoc idcirco effectum est, ne umbra arboris vicino
praedio nocerel. (Termini et spatium legitimum.)
Sciendum est in actione flnium regendorum illud observandum ese, quod ad
exemplum quodammodo ejus legis scriptum est, quam Athenis Solone dicunt tulisse;
nam illic ita est:
Si quis sepem ad alienum praedium fixerit infoderitque, terminum ne excedito; si
maceriam, pedem relinquito; si vero domum, pedes duos; . . . si puteum, passus
latitudinem, si vero oleam aut ficum, ab alieno ad novem pedes plantato, caeteras
arbores ad pedes quinque. (Termini et spatium legitimum).
Fuit et arborum cura legibus priseis: cautumque est XII Tabulis, ut qui injuria
cecidisset alienas lueret in singulas aeris XXV.

74

VELIKI PUT
268. Veliki put bit e toliko irok da moe proi konj s teretom i
volovi s jarmom.60
269. Put slijedi ilu i ne zabranjuje se niti se moe priprijeiti.
270. Zajedniko dobro je pree od posebne tete.
271. Rad premjeta veliki put, ali ga ne moe baciti u vodu, gdje se
stoka davi, ni na kr, gdje stoka lomi vrat.61
272. Ako seoski put udalji iz svoje zemlje, nee ga mnogo
poprijeiti i trud ispravke snosit e sam.
273. Ako ga loe ispravi, i ako se oteti, neka ti bude; ako oteti
drugoga, na tebe se svaljuje i dat e opravdanje prema teti.62
274. Put barjaka bit e irok toliko koliko je dugaka motka zastave
barjaka.

EZDESET ETVRTI LAN

ORSOKAK
275. Ako je prijelaz ili preskakale, ili, po kanonu, orsokak, na etiri
tvoje mee, zatvori ga i obrauj zemlju.
276. Ako je prijelaz uvijek bio tamo kamo su prolazili pjeaci
(drugovi sela), ali pravei ti tetu na oranici, bati, u vinogradu i u
vonjaku, ako ga zatvori, otvorit e drugi, ali ne suvie blizu ograde.
277. Ako je prolaz dozvoljen iz potovanja i na rije, a doe do

Lege XII Tabularum constitutum est, ut inter viciniorum praedia constttutis

finibus, quinque pedum spatium relinqueretur qua ne, agere uterque dominus
posset, itemque ut circumverti aratrum posset. (Cicero, de Leg. UD. i. ^w
61
Si via sit immunita, jubet Lex qua velit agere jumentum. (Tabula VII. - Cicero,
pro Coecina C. XIX.)
. .. .
62
Fr. 61. In via publica itmereye^publico/acere^immittere quid quo ea via, idve iter
idve iter deterius sit, fiat restituas. (Fr. 2. 45. eod

75

KUA STOKA I IMOVINA

zloupotrebe, ima ga pravo zatvoriti i oglasiti selu da vie tuda ne proe.
278. Ako je prolaz od davnina kuda su prolazili drugovi, svatovi s
nevjestom i pratnja sa mrtvacem, ili prema crkvi ili prema groblju, ne
moe ga zatvoriti.
279. Za pomjeranje svakog prolaza potrebna je, obavezno, suglasnost
sela.

KNJIGA PETA

RAD

EZDESET PETI LAN

EZDESET ESTI LAN

SEOSKI PANJAK

RAD PREMJETA PROLAZ

280. Taksu za ispau daj sam, u protivnom uzet e ti je silom.

281. Seoski panjak zove se mjesto ispae unutar granice jednog
barjaka u koje ne moe ui da pase krdo drugog barjaka.
282. Ako se tue krdo uhvati u umi ili zimskom panjaku drugog
barjaka, vlasnik krda platit e taksu za ispau.
283. teta seoskog panjaka platit e se po grlu ovna.
284. Klepetua ovna predvodnika ne moe se uzeti za taksu ispae;
ona je ast krda.
285. Vlasnik ume nema pravo dodirnuti krdo niti svojom rukom
uzeti ovna, ruka vlasnika krda dat e mu ovna zbog tete.
286. Vlasnik ume nema pravo birati ovna, ve treba da uzme onog
ovna kojeg mu bude dala pastirova ruka.
287. Koliko puta na dan ue tue krdo u tuu umu, toliko ovnova
platit e vlasnik krda.
288. Ako se pastir ne odazove da plati taksu za ispau, i vlasnik ume
s nekoliko drugova ustane i opljaka krdo u sjvojoj umi, tada e i selo
i barjak podrati pljakaa i trait e opravdanje od vlasnika krda.
Pastirovo selo i barjak ili e ga naterati da plati taksu za ispau, ili e
ga se odrei.

289. Rad uklanja veliki put, ali ga ne moe baciti u vodu, gdje se
stoka davi, na kr, gdje stoka lomi vrat. (Vidi: lan LXVIII, Veliki
put, 271.)
290. Ako veliki put prolazi upravo po tvom zemljitu i odlui
prokriti to mjesto, moe ukloniti put; ali ne moe ga premjestiti po
potocima i strminama ili ivicama voda, niti ga uspeti po liticama i
krevima.
291. Rad premjeta prolaz. Ako odlui obraditi zemlju kroz koju
prolazi seoski prolaz, obradi je, ali e prolazu nai mjesto.
292. Kanon ne doputa da se nekome oteti zemlja, i zato kae da
Motika premjeta put, ali put i prolaz premjestit e se na drugo
mjesto.

76

77

EZDESET SEDMI LAN

TEAK
293. Teak je onaj tko ide obraivati zemlju nekog gazde.
294. Gazda e se pobrinuti da izgradi kolibu, prizemnu kuu ili kulu
za teaka i njegove ukuane.
295. Za volove, kako se s gazdom dogovori.
296. Ako teak ima svoje volove, obrauje zemlju, a to se tie
nagrade u itu, kako se dogovori sa vlasnikom zemlje.
297. Ako teak nema svoje volove, ne moe ih uzeti na drugom
mjestu, ve kod vlasnika zemlje.
298. Na teret teaka idu poljoprivredni alat, eljeznarija i njihovo
otrenje.

RAD

RAD

299. Zadatak teaka je da dijeli i ogradi vodu jaza i da vodi rauna o

podjeli.
300. Ako teak na svoju ruku pusti vodu jaza kada je tui red, tetu
plaa teak.
301. Zadatak je gazde a ne teaka da otvara jarke oko zemljita.
302. Teaku pripada ograivanje zemljita, a ne vlasniku.
303. Teaku a ne vlasniku pripada oranje njiva, sjetva, kopanje,
navodnjavanje, etva, komuanje.
304. Sve to teak zasije na gazdinoj zemlji (svaku biljku), podijelit
e s gazdom prema postignutom dogovoru.
305. Voe (smokve, orahe, narove, jabuke, kruke i drugo) teak
trese, pokupi i napola dijeli s gazdom.
306. Teak ima pravo da za sebe iskri dio bate na gazdinoj zemlji
koliko treba za kupus, crveni i bijeli luk i drugo povre.
307. Ako i duhan posadi u toj bati, to je za njega.
308. Ako teak posadi duhan ili krumpir izvan odreene bate,
podijelit e ih napola s gazdom.
309. Ako teak ima napola gazdinu stoku, slama ostaje teaku, a
gnojivom e se gnojiti zemlja. Trud radnika nadoknauje teak.
310. Ako ima livada spojenih sa njivama, teak ih kosi, a sijeno dijeli
napola s gazdom, ali ograivanje i navodnjavanje pripadaju teaku.
311. Ispau livada zadrava teak koji ih je uvao, ogradio, navodnjavao i kosio i gazda ih ne moe dati drugome, ali e i gazdina stoka pasti
na njima.
312. Sijeno livada teak stavlja u plast, ali prenoenje pripada
vlasniku.
313. etva, krunjenje i branje kukuruza pripada teaku, osim ako ih
gazda skupi u koeve u klipovima ili u klasju i gomila u svom dvoritu;
onda mu teak prenosi, a o krunjenju misli gazda.
314. Za navodnjavanje povra iz bate teak uzima vodu po redu
gazdinih njiva.

316. Kovanica radi po redu, kao i mlin.

317. Kova e kovati po onom redu kako tko donese eljeznariju.
318. Kova nee gledati na prijateljstvo, niti e izdvajati bogataa od
siromaha, daljeg od blieg. Njegov je zadatak da vodi rauna o redu.
63
319. Kovaev trud plaa se koi ita za par volova.
320. Kova je duan da kuje, ali eljezo e mu donijeti svatko za sebe.
321. Kovaevi su mijeh, duhaljka, nakovanj i drugi alat. Trud e mu
donijeti vlasnici eljeznarije.
322. Zadatak je kovaa da potkuje i otri eljeznariju tokom godine.
323. Vlasnici eljeznarije jednom godinje imaju svoj odreeni dan;
toga dana kovanja duguju kovau dnevnu ishranu i radnika. - Tokom
godine to mu ne duguju.
324. Kova je duan da kuje za jednu godinu i ne moe nikoga odbiti.
325. Ako kova doda neto od svog eljeza, vlasnici eljeznarije platit
e mu u novcu za eljezo koje je za njih potroio.
326. Za kovanje veriga, zamki, lanaca za pse i druge eljeznarije koja
ne ulazi u ratarstvo, ako netko eli da ih kuje, kovaev trud platit e
posebno.
327. Plau za kovanje nitko nije duan kovau odnijeti kui; otii e
sam da je skupi.
328. Kovaa i njegove ukuane ne obuhvaa vojna obaveza.
329. Kova je duan da kuje po jednu sablju na svakih deset ljudi
koji odlaze u vojsku iz sela gdje on radi.
330. Kova, sa svim svojim ukuanima, nije osloboen ni jedne
seoske obaveze.

EZDESET OSMI LAN

EZDESET DEVETI LAN

MLIN
,64

331. Mlinar i konakdija spavat e na jednom laktu

KOVA
63

315. Kovanici (kao ni crkvi, mlinu i prenoitu) nitko se ne rauna

gostom.

78

64

Mjera za teinu od 32 kg.

Fr. 19. Nautae, caupones, stabularii quod cujusque salvum fore receperint, nisi
restituant, in eos judicium dabo. Fr. 1. pr. de naut. comp. tab.

79

RAD

RAD

332. Mlinar e paziti danju i nou i tovare, i meljenje, i da se

tovardijama neto ne izgubi.
333. Sve to tovardije predaju mlinarima, uzet e na odgovornost.

348. Koliko god je mlinara, izai e zajedno na jaz radi pregrade

vode; onaj tko bude odsutan bez dozvole drugova (mlinara), platit e
globu kako odrede mlinari. U toj globi ne sudjeluje nitko drugi izuzev
mlinara.
349. Ako nekome od mlinara umre netko u kui, kanon ga oslobaa
osam dana od svakog posla koji selo bude imalo zajedniki i ne moe
mu nitko otii kui da potrai radnika ni za selo ni za mlin.
350. Nakon osam dana, poslat e radnika pa bio i iz kue Domarka.

334. Ako se neto izgubi, teta je mlinarova, a ne tovardijina;

onoliko koliko im mlinar bude izgubio, platit e im.
335. Mlin i kovanica rade po redu.
336. Onim redom kojim tovardije dolaze, mlinar je duan da im
melje tovare, bez obzira na prijatelje i ljubimce.
337. Mlin puten od sela ima odreene dane meljenja po redu.
338. Ako mlin ima vlasnika, melje se onako kako tovari dolaze, isto
kao u kovanici, na izvoru i na splavu. Svi oni potuju red dolaska.
339. Ako ima odreeni dan za meljenje, jedan dan ili pola dana, ako
ode da melje i nae zauzeto, ima pravo zaustaviti kamen i prekinuti
mu meljenje, skinuti mu brano i ito i sam mljeti.
340. Ako nije tvoj red za meljenje a ode u mlin i nae stotinu
tovardija, saekat e ili ii u drugi mlin.

SEDAMDESET PRVI LAN

NAVODNJAVANJE

341. Mlinski jaz ako je kupljen s kuom, nitko ne moe da ti ga snizi,

pomjeri i presui.
342. Ovaj jaz ako je kupljen zajedno s koritom i kuom, zove se kuni
jaz; dakle, i ako njiva presui, kamenje ne moe nitko da ti presui.
343. Ako je jedan jaz kako za mlin, tako za oranice, vodom tog jaza
navodnjavaju se njive i melju mlinovi; mlinsko kamenje ostat e suho,
a biljke e se navodnjavati, jer Ako nema to da anje, nema ni to
da melje.
344. to se tie tube mlinara to im se sui mlinsko kamenje koje
oni imaju posebno, kanon im ne priznaje albu i kae im da se za
trgovinu i mlin ne globe drugovi.
345. Mlinski jaz trai svoj put.
346. Put e biti irok osam stopa, toliko da moe proi konj s
tovarom.
347. Taj put je potreban, jer e mlinar prolaziti da jaz proisti i vodu
pregradi.

351. Jaz oranica ne pomjera se, niti se zaustavlja.

352. Jaz je postavljen odavno nekom trgovinom i sporazumom
izmeu ljudi; tu trgovinu ne moe sada nitko pomjeriti.
353. Mjesta kroz koja prolaze jazevi odredili su starci i ljudi: to
odreivanje naziva se dioba i presjeeno je i presueno.
354. Novo presuivanje ne moe pogaziti staro, jer Starca nad
starcem kanon ne trpi.
355. to su preci smatrali za pravo, ne mogu potomci ruiti.
356. Ako se netko ali zbog jaza, alba mu ne vai, jer je jaz prolazio
kroz to mjesto prije nego to je pokrenuta alba: dakle, i ako se istopi
zalogom, nema suda koji moe zaustaviti jaz.
357. Jaz ima svoj tok i stvara maticu; matica pretvara mjesto u
ognjite; dakle, tu e ostati, tei i raditi.
358. Sa svog ognjita nitko nikoga ne moe pomjeriti; nitko nikome
ne moe sprijeiti posao, jer je to njegov temelj: temelj se ne upa,
stoji u kanonu.
359. Jaz je, kao oranica i mlin, drutveno dobro; obavezno e
prolaziti kroz neko mjesto. Kome padne rijeb, kanon mu nalae da
podnese i lak i teak rijeb.
360. Zbog jedne kue ne ostavlja se bez vode jedno selo.
Zajedniko dobro je iznad pojedinane tete.
361. Seoski jaz prolazi ti pored ognjita.
362. Budui da se radi o zajednikom dobru, kome padne rijeb jaza,
tuda e prolaziti, iako nema pravo na vodu jaza.
363. Voda ne zna krivudati navie i nanie: ako prolazi kroz tvoju

80

81

SEDAMDESETI LAN
MLINSKI JAZ

RAD
zemlju, ne moe je zadrati.
364. Nakon to se baci rijeb za prolaz jaza, i odlui graditi kuu
meu obiljejima jaza, ne moe ih pomjeriti, ak i ognjite da ti tu
padne; pored njega prolazit e jaz.
365. Ako jaz prolazi kroz tvoj posjed, ti ga ne moe zaustaviti ve
e ti drutvo nadoknaditi tetu koju bude imao, pravei te dioniarem
vode jaza ili nagraujui te ili dajui ti neko drugo mjesto.
366. Ako ti pamet oklijeva u tvrdoglavosti, jaz se ne zaustavlja; dobro
zajednice zahtijeva: ako se ne nagodi sa drugovima, sud ti uzima
zemlju, a moe i da te globi.
367. Rad podie jaz vode, ali ga ne moe sniziti.
368. Kanon ne dozvoljava sniavanje jaza za navodnjavanje, jer bi bio
nii nego to mu je bila mjera, te bi tue njive ostale bez vode.
369. Onaj tko bude radio oko matice ili zemljita jaza, ili e ga
poruiti ili sniziti ili e ga podii.
370. Ruenje i sniavanje jaza, kanon ne dozvoljava; dakle, podii e
se.
371. Kanon ne spreava onoga tko dirne zemljite jaza za dobro svoje
kue, ali e paziti da nekoga ne oteti, da mu voda ne presui ili da ne
zakasni dolazak vode zbog krivina.
372. Ako netko pomjera korito jaza, zbog svoje koristi, duan je
raditi sam i vratiti ga na mjesto, i nitko mu nee pruiti pomo i
podrku s radnicima.
373. teta i dobit pripadaju njegovoj kui.
374. Ako netko odlui povisiti vodeni jaz, ali na svom posjedu, da bi
gradio mlin ili valjaonicu, novu maticu jaza podii e sam, ali voda e
tei po starom jazu.
375. Ako netko namjerno porui nekonie jaz, osim to e ga
popraviti, platit e tetu onima koji su na redu i globit e se prema
teini krivice.
376. Novi jaz ne moe da presui stari jaz.
377. Stari jaz zauzeo je svoj posjed; dakle, novi jaz ne moe ga
presuiti.
378. Kanon je zabranio da se mnoe jazevi, jer ne bi se izilo na kraj
tubama i zalozima.
379. Jaz je zauzeo posjed tko zna prije koliko ljudskih pokoljenja;
dakle, nema ni starca ni kanona koji ga moe presuiti novim jazom.
380. Seoski jaz ima svoje dijelove za navodnjavanje.

381. Onaj na koga je red za vodu i koja mu je potrebna za

navodnjavanje njive, livade ili bae, itd., duan je da sam izae i
zauzme dio za navodnjavanje.
382. Dijelovi jaza zauzimaju se i oslobaaju izlaskom i zalaskom
65
sunca, ili kako koji ima vodu: svu ili polovinu jaza ih jedan krik.
383. Ako jaz presui jo u matici, ili zbog kie ili zato to se sam
provalio, svi dioniari jaza izai e da ga poprave i pregrade vodu.
384. Ako voda provali na zemljitu nekoga tko ima krik na jazu,
popravit e ga sam.
385. Ako voda provali na zemljitu nekoga tko nema dio jaza, onome
na koga je red za vodu valja izai da ga pregradi.
386. Ako vodu jaza provali stoka, njihov vlasnik platit e tetu
oteenom.

82

83

SEDAMDESET DRUGI LAN

UJAM66
387. Ujam za meljenje, koji uzima mlinar za svako breme, sastoji se
od jedne babune.
388. Mlinar ima pravo na ujam, kao svaki radnik na plau za trud.
Radnik hoe svoju plau, tako i mlinar hoe svoj ujam.
389. Vlasnik ita za meljenje je duan plaati ujam kako odreuje
kanon.
390. Crkvi, mlinu, kovanici i prenoitu nitko se ne rauna
gostom.
391. U mlinu se melju raznovrsna zrna i svraa svakojaki ovjek,
svatko svojim poslom i svojom potrebom.
392. Svatko uzima sa sobom torbu sa hranom kad ide u mlin i, koliko
bude bio u mlinu, jede svoj kruh.
393. Mlinar ne melje zbog asti, ve da uzme ujam za svoju dobit.
394. Mlinar odgovara za tovardije i za bremena sve dok ne natovari
mljeveno breme i kae im: Sretan put!

65
66

Kergik-lisD.]aa, lisna kost - vrsta mjere za duinu.

ujam - naknada u branu za meljenje u mlinu.

RAD

RAD

395. Kad ode tovardija i tek to se udalji od podruja mlina, ako

mu netko izae ispred ili ga ubije ili mu uzme konja sa bremenom,
mlinaru niti se ubija gost, niti mu se zamjera, osim ako mu se vlasnik
bremena predaje pod zatitu.

407. Onaj tko uzima enetu, uzet e i svinjsku i jelensku pleku i,

prema kanonu, odnijet e ih upniku upe.
408. Strijelac, osim enete, ima dio u mesu i koi svake ubijene
divljai, kao svi drugi lovci.
409. Ako izau u lov est lovaca i ubiju vepra, enetu uzima
strijelac, a meso i kou dijele zajedno.
410. Ako ih je vie od est, strijelac uzima enetu, a svu kou i meso
dijele lovci po glavi.
411. Ako se ne otkrije strijelac, enetu uzimaju sve puke koje su
opalile, meso i koa dijele se po glavi lovca.
412. Ako svinjska koa ne daje onoliko pari opanaka koliko je lovaca,
isjei e je i podijelit e je u komade.
413. Onaj tko rani divlja, slobodan ju je kasnije uzeti u svakom selu
ili barjaku.
414. Ako ranjenu divlja ubiju drugi lovci, enetu uzima onaj tko
ju je ranio, meso i kou dijele obje grupe lovaca.
415. Ako ranjenu divlja ne goni onaj tko ju je ranio, pripada onome
tko je ubije.
416. Nije po kanonu mjerili na kantar meso divljai, ve im je
raskomadaju u onoliko dijelova koliko je lovaca, bacaju rijeb i kako
kome padne; ili ostave nekome od njih i taj dijeli kako mu polazi za
rukom.
417. Ako se lovci nau u lovu u umi i, im opale iz puaka, netko
u umi vikne: Jeste li ga ubili, o ljudi? - i pojure i dou nalazei
ustrijeljenu divlja od puke koja se nije pomjerila s mjesta, oni postaju
dioniari ulova, kao i svi drugi.
418. Ako lovci poure i premjeste divlja s tog mjesta na drugo,
nemaju pravo na taj ulov.
419. Ako ode u lov i pridrui ti se netko s pukom ili bez puke,
ako neto ulovi, dat e mu dio.

ETRNAESTA

GLAVA

Lov
SEDAMDESET TREI LAN
ODREIVANJE LOVA
396. Kanon nije odredio neko vrijeme za zabranu lova; na naim
planinama lov je slobodan u svako godinje doba.
397. Ako netko doe loviti hrtovima ili lovakim psima oko tuih
kua, vlasnik mjesta ima pravo da mu zabrani i da mu ne dozvoli lov.
398. Unutar tue mee nitko ne moe ui da lovi;"ako se netko na
to usudi, zadrava mu se ulov i vraa se kui bez iega.
399. Ako selo skupa izae u lov, sve to ulove, podijelit e zajedno.
400. Ako ih je pedesetorica u lovu i ne ulove drugo nego samo jednog
zeca, podijelit e ga na toliko dijelova.
401. Ako 50 ljudi ide u lov i ako je polovica pod orujem, a polovica
bez oruja, uzimaju jednaki dio ulova, zato to su s istim ciljem izili
u umu. Nenaoruani pomau naoruanima katkad vikom, katkad
straom, a katkad opkoljavanjem mjesta.
402. Ako lovaki pas goni neku divlja i ona krene prei veliki put,
a putnik koji se tu naao, okrene puku i ubije je, ne moe je uzeti.
403. Ubijena divlja pripada vlasniku lovakog psa, a putniku koji je
ubije nadoknauje se teta u metku metkom.
404. Onaj tko rani ili ubije divlja, uzima joj enetu.67
405. eneta se sastoji od jetre i glave za divlja koja se nose.
406. eneta za svinju (divlju svinju) sastoji se od glave, jetre i jednog
dijela koe koji e strijelac dobiti posebno.

Shengjete je dio koji pripada onome tko ubije divlja u lovu.

84

SEDAMDESET ETVRTI LAN

GONJENA DIVLJA PO TRAGOVIMA

420. Zvijer gonjena po tragovima, ako se nae na ulazu ili u upljini
hrasta ili u jazbini, onaj tko ju je gonio i pronaao, okruit e tragom
tri put hrast ili e napraviti tri reda tragova ispred jazbine.
85

 421. Tu, gdje se vide tragovi, nitko se ne moe pribliiti za taj put.
422. Stotinu lisica, kuna ili jazavaca, gonjeni od nekog drugog, im
uu unutar tragova, nitko nema pravo da se priblii; to je pravo prvih
tragova.
423. Uem li u trag nekoj zvijeri, izae netko drugi i preprijei mi
put ne znajui da ima nekoga pozadi, zatvori je u jazbinu ili u upljinu
hrasta, okruujui je tri put tragom, a nakon nekog vremena banem
ja, koji sam je gonio, nemam pravo na tu zvijer; pripada onome tko ju
je zatvorio.
424. Ako uem u trag nekoj zvijeri i zatvorim je ili u jazbinu ili u
upljinu hrasta i ponem sjei hrast, ili krenem prema jazbini da je
izvuem, a ona izae i pobjegne mi, pa krenem za njom i gonim je sve
dok ne ue u jazbinu ili u upljinu hrasta, a gonjena je po kanonu, ne
mogu prei tragove; sjest u tu i saekat u dok doe vlasnik tragova.
425. im doe vlasnik tragova, trud sjeenja hrasta zajedno e
snositi, a podijelit e izvuene zvijeri.
426. Ako se vlasnik prvih tragova naljuti i ne dozvoli drugom da
uzme svoju zvijer koja mu je pobjegla i tu se zatvorila, kanon daje
pravo da uzme odbjeglu zvijer iz svoga tora u tuem toru.
427. Zvijer koju netko goni, bjei i ulazi u jazbinu ili u upljinu hrasta
tue ume ili zabrana, a ovaj ne moe ui unutar ume ili zabrana bez
dozvole vlasnika. Ako eli izvui zvijer, podijelit e je napola sa
vlasnikom ume ili zabrana.
428. Ako netko ide u lov i krene za njim tui lovaki pas, sve to
ulovi, vlasnik lovakog psa nema dijela. Ako ga optui, vlasniku
lovakog psa, platit e nadnicu za jednog radnika: 5 groa.

SEDAMDESET PETI LAN

RIBOLOV
429. Ribolov, kao i lov, nema odreene zabrane od kanona. U svako
godinje doba ribolov je slobodan.

432. Po potocima koji su u jednoj mahali sela nitko ne moe lovili

ribu odvojeno, ve e izai skupa.
433. Koliko se ribe ulovi, dijelit e se prema broju kua te mahale.

434. Ako 5-6 ljudi iz jedne kue ode u lov, a iz druge samo jedan
jedini, ulovljenu ribu podijelit e po kui, a ne po glavi.
435. Na potoku, koji protjee pored neije kue, ne moe nitko tu
ii i loviti ribu bez dozvole vlasnika; ve e obavijestiti vlasnika, a ovaj
e ili otii sam ili poslati svog zamjenika ili e dozvoliti onome tko je
primjetio ribu da slobodno lovi.
436. Ako netko bane - ili prijatelj ili bilo tko iz sela - upravo u
vrijeme ribolova, dat e mu se dio ulova. Po kanonu je da se ni prijatelj
ni drug ne otprati bez iega.
437. Riba koja se lovi ribarskim mreama, vlasnicima tih pribora
pripadaju dva dijela ulovljene ribe.
438. Ulovljena riba dijelit e se u komadu i u toliko dijelova ili gomila
koliko je ribolovaca, a zatim se dijeli rijebom, pa kako kome padne.
2. LOVLJENJE RIBE KOEM

439. Ko se ne moe postaviti prema tuim njivama ispod kojih tee

rijeka.
440. Ako netko naumi postaviti ko prema tuem zemljitu,
sporazumjet e se sa vlasnikom zemljita i, ako mu ovaj dozvoli da
postavi ko, lovit e zajedno, ili as jedan, as drugi.
441. im netko postavi ko, netko drugi ne moe ga postaviti iznad
njega, iako je na njegovoj zemlji.
442. Ako se netko osmjeli i postavi ko iznad drugog samo iz inata,
selo ima pravo objema stranama skloniti koeve i zabraniti im lov.
443. Ako netko treba da sputa neku gredu rijekom i obavijesti
vlasnike koeva da ih sklone dok ne prou grede, ako ih ne sklone i
grede ih unite, teta pripada vlasnicima koeva; vlasnik greda ne
duguje im nita.
3. LOVLJENJE RIBE OTROVNOM TRAVOM

430. Du toka svake rijeke, unutar granice svoga sela, svatko iz sela
moe lovili ribu i nitko mu ne moe zabraniti.
431. Unutar granice jednog sela ne moe doi i loviti netko iz tueg
sela.

444. Po barama ili movarama, koje se nalaze unutar tue mee,

nitko ne moe putati otrovne trave da bi ubio ribe.
445. Ako mu vlasnik bare dozvoli, ulov dijele napola.
446. U lovu ribe s otrovnom travom sudjeluje samo onaj tko donese
zamotuljak otrovne trave.

86

87

1. LOV PO RIJEKAMA I POTOCIMA

RAD
4. LOVLJENJE RIBE OTROVOM

447. Ako se baci otrov po barama, du rijeke ili po potocima, ubijena

riba pripada onima koju su bacili otrov.
448. Za dvadeset i etiri sata nitko ne moe prii da lovi po tim
mjestima.
449. Ubijenu ribu otrovom mogu kasnije uzeti vlasnici otrova du
rijeke i nitko ih ne moe sprijeiti, iako prelaze du sela tueg barjaka.
450. Nakon 24 (dvadeset i etiri) sata prestaje pravo onih koji su
bacili otrov.
451. im je jedna strana bacila otrov, druga strana ne moe baciti
drugi otrov ni iznad ni ispod onih koji su ga ranije bacili.

RAD
463. Stvar koja se kupuje sa strahom da nije ukradena, ako se vlasnik
pojavi nakon to je kupljena, kupac je nosi onome tko mu je prodao,
a novac koji je dao za tu stvar vratit e mu prodava ukradene stvari.
- Naelo kanona glasi: Bilo gdje da vlasnik pronae svoju stvar, uzima
je.

SEDAMDESET SEDMI LAN

PRODAJA ZEMLJE

452. Po kanonu trgovine kupuje se i prodaje ili bezuvjetno, to jest

odsjeno, ili uvjetno, pred svjedocima, ili uz kaparu.
453. Kapara je dio novca koji se daje prije nego to se uzme u ruke
stvar koja se kupuje.
454. Kapara ini stvar tvojom, ali e platiti ono to preostane.
455. Ako daje jedan ili sto groa kapare vlasnik si kaparirane stvari.
456. Jednom uzeta kapara ne vraa se vie.
457. im se da kapara, stotinu kupaca da se pojavi, prodava vie ne
moe uzmaci.
458. Ako se kupac pokaje, ako je i sto groa dao za kaparu, gubi ih.
459. Ako se prodava prevari i proda drugome kapariranu stvar, jer
mu je onaj drugi dao vie, trgovina je nezakonita.
460. Ako stvar doe pred starce i zaloge, kanon nalae prodavau da
ponovo kupi stvar i da da onome tko ju je bio kaparirao.
461. Ako prodava porie da je uzeo kaparu, a davalac nema
svjedoke, kanon ga tjera na zakletvu: ako da zakletvu, kapafa se gubi.
462. Uvjetno kupljena stvar, ako ispadne manjkava, vraa se
vlasniku.

464. Prije nego to se proda neka zemlja, ili red za navodnjavanje, ili
mlin, ponudit e se roacima, bratstvu i plemenu.
465. Mea kupuje zemlju meaa, ako je ne kupe roaci, bratstvo
i pleme.
466. Ako je ne kupe spomenuti, a ni mea, vlasnik je slobodan da
je proda bilo kome u selu.
467. Ako je ni selo ne kupi, onda si slobodan da je proda svakom
kupcu.
Napomena: U naim Malesijama skoro se nikad nije dogodilo da se
prodala neka zemlja ili mlin ili red za navodnjavanje izvan sela. Ako se
ne ponude roaci, pleme i mea da kupe tu zemlju, mlin ili red za
vodu, selo e prodavati i rasprodavati tako da ne kupi tuin i ue im
pod nos.
468. Ako netko proda zemlju, mlin ili red za vodu bez najave
roacima, bratstvu, plemenu ili meau, prodaja je, po kanonu,
nezakonita.
469. Spomenuti imaju pravo ponititi tu prodaju.
470. Kupac se ne moe protiviti, znajui da je kupio mimo reda, ali
e dobiti svoj novac.
471. Ako kupac kae da mu nije na to skrenuo panju prije nego to
je kupio zemlju i to potvrdi zakletvom, prodava e se globiti prema
teini krivice, ali prodaja zemlje ostaje nezakonita i ponitit e se.
472. Odvojen brat ili bliski roaci kupuju zemlju za 100 groa
jeftinije nego dalje bratstvo i pleme. (Dukain, alja, Sos i drugi daju
za 500 groa jeftinije bliskom nego daljem roaku.)
473. Uvjetno prodana zemlja: Ja ti danas prodajem ovu zemlju, ali
sutra, ako je naumi preprodati, ne moe je dati drugome dok mi je
ponovo ne ponudi.

88

89

PETNAESTA GLAVA

SEDAMDESET ESTI LAN

ODREIVANJE TRGOVINE

RAD

RAD

474. Ovaj uvjet vezuje kupca da je ne moe prodati drugome dok je

ne ponudi prvom prodavau.
475. Ako se zemlja proda bez spomenutih uvjeta, kupac je slobodan
da je proda kad god hoe.
476. Za prodanu zemlju, mlin i red za vodu kanon predvia da se
ispije rakija.
477. Rakiju iznosi kupac.

SEDAMDESET OSMI LAN

PRODAJA ORUJA I KONJA
478. Puka i konj veu se za klin.
479. Ako kupi oruje i prodava ti kae: asno ga nosio! i svojom
ga rukom okai na kuku, ostaje ti u ruci i ako mu kasnije nae neki
nedostatak.
480. Oruje se uvijek kupuje napunjeno.
481. Ako kupi konja, svojom rukom ga svee za klin, okrene lea
i nae ga uginulog, teta je tvoja, vlasniku e se dati novac.
482. Konj se uvijek kupuje s uzdom.
483. Ako kupi vola ili kravu i drugo uvjetno: ako stoka izae
metiljava do Durevdana, vlasnik e je uzeti, a kupcu e vratiti novac
do zadnje pare koju je za tu stoku dao.

SEDAMDESET DEVETI LAN

/

CIJENE PO KANONU
484. Po kanonu:
1. Kua ili okunica stoji 500 groa
2. Komad zemlje koji daje sto groa dobitka stoji 500 groa
Sto groa dobiti petsto groa zemlje
3. Njiva koja se moe orati za jedan dan s parom volova: prema
zemlji; za nudu rauna se u teke
4. Dio gaja, mlina i red vode: kakvo je mjesto
90

5. Dobra maslina stoji 100 groa

6. Hrast za grau ili za gredu stoji do 23 groa
7. Tovar ita gro i oka stoji 100 groa
8. Bakrai se raunaju u teke: kazan stoji 500 groa
9. Kotao od 15 oka stoji 100 groa
10. Dobra tepsija stoji 50 groa
11. Oka neoprane vune stoji 5 groa
12. Oka kozine stoji 3 groa
13. Hvat valjanog sukna stoji 20 groa
14. Konica pela sa pelama stoji 50 groa
15. Oka meda stoji 5 groa
16. Oka voska stoji 5 groa
17. Oka vina stoji l gro
18. Oka lozovae stoji 5 groa
19. Oka sira stoji 5 groa
20. Oka netopljenog masla stoji 1-0 groa
21. Oka topljenog masla stoji 15 groa
22. Oka mesa stoji 3 groa
23. Oka suhog svinjskog mesa stoji 10 groa
24. Oka kave stoji 9 groa
25. Oka sijena stoji 10 para
26. Par opanaka stoji 5 groa
27. Ovca ili koza stoji 50 groa
28. Janje ili jare stoji 20 groa
29. Ovan ili jarac predvodnik sa klepetuom stoji 100 groa
30. Tele im se rodi stoji 50 groa
31. Bik stoji 200 groa
32. Vol za brazdu stoji 400 groa
33. Stelna krava stoji 300 groa
34. Teglei konj stoji 590 groa
35. Mazga stoji 1000 do 1500 groa
36. Magarac stoji 300 groa
37. Svinja stoji 50 do 100 groa
38. Tovljena svinja stoji 500 groa
91

RAD

39. Huta (martina)68 stoji 500 groa

40. Pitolji (ukraeni srebrom) stoje 1000 groa

OSAMDESETI LAN
PLAENI PUTNIK
485. Putuj, uzmi plau. - Konju pod zakup visi koa na gredi.
486. Putnik je onaj tko putuje za plau radi tueg posla.
487. Putnik ne putuje pod zatitom poiljaoca, sam je sebi zatita.
488. Ako putnika snae neto na putu, ne ubija se gost poiljaocu.
489. Putnik, kao i prosac, putuju za obuu i o svojoj hrani, prema
tome, nisu ni pod ijom zatitom.
490. Ako putnik izae pravo iz svoje kue i netko ga ubije, gost se
ne ubija ni kui koja ga je uputila radi posla, a ni kui kojoj se upuuje.
491. Ako putnik izae iz kue koja ga upuuje, ili iz kue kojoj je
bio upuen, i ako ga neto snae na njihovom kruhu, po kanonu, ubija
im se gost.

495. Ako se netko globi od sela ili barjaka, globa se plaa stokom:
kravama, volovima i ovnovima, a ne u novcu.69
496. Ako netko ubije nekoga, ubojstvo se isplauje sa stvar za svaku
drugu stvar: stokom, zemljom i orujem. - Iako u posljednje vrijeme
ubojica za ubojstvo plaa u novcu, a i u oruju.
497. Globa zbog ubojstva isplauje se sa stvar za svaku drugu stvar,
kao i globa zbog tekih krivica prema selu i barjaku, kao za izdaju, za
ubijenog gosta i druge.
498. Najmanja globa dosee do jednog ovna, a najvea ne moe prei
stotinu ovnova. 70

OSAMDESET PRVI LAN

STVAR ZA SVAKU DRUGU STVAR
492. Raniji kanon - kao i u vie sluajeva u posljednje vrijeme - nije
poznavao plaanje u novcu, ve su se obavez^plaale sa stvar za svaku
drugu stvar.
493. Kanon ne priznaje ako se netko prinudi da podmiri novcem:
a) tete,
b) globu,
c) krv.
494. Ako netko stokom pruzroi tetu na njivi, u bati, u vinogradu
ili na livadi, vlasnik stoke izmirit e oteenog biljkama za oteene
biljke.

69

70
68

Vrsta stare puke (s jednim metkom - jednometka).

92

Damnum alio nomine mulcta est dicta: et antiquissimis temporibus in ovibus et

bubus dumtaxat constitit. (Rit. Rom. p. 257, A. Gellius, XI. I.)
Kanon Leke Dukainija, sastavljen, ali ne i primijenjen, u XV veku, pokazuje da je
stoka bila moneta naih strogih pradjedova. (G. F. Konica , Albama, 1907, XI. br.
3, str. 58).
Minima autem mulcta est ovis unius... suprema duarum ovium, triginta boum, pro
copia scilicet boum, proque ovium penuria. (A. Gellius, Noct. Attic. XI, 1).

93

KNJIGA ESTA

DAVANJA
OSAMDESET DRUGI LAN
ZAJAM
499. Kanon albanskih brda ne poznaje zajam uz dobit (fajdu).71
500. Kanon poznaje prost zajam: koliko ti dadoh, toliko e mi
vratiti.
501. Da bi obezbjedio zajam i da se odstrani svaka sumnja
iznevjeravanja zbog davanja na zajam, moe se uzeti zalog.
502. Zalog se sastoji od neke stvari koja vrijedi kao zajam ili vie.
503. Zalog, koji se uzima za dati zajam, moe se raunati kao
izgubljeni zalog.
504. Izgubljeni zalog rauna se onda kada se onaj to pozajmljuje
obavee da pozajmljivau donese zajam odreenog dana ili da ostavi
zalog, koji se time gubi.
505. Zajam vraen odreenog dana otkupljuje zalog.
506. Ako se ne vrati zajam odreenog dana i ne doe primalac da se
vidi s pozajmljivaem, ovaj ima pravo prodati zalog i naplatiti svoj
zajam.
507. Odreeni dan traje do zalaska sunca i pozajmljiva e ekati
dunika do zalaska sunca; ako ne doe, zalog mu se prodaje.
508. to davalac zajma dobije vie od prodanog zaloga, predat e
vlasniku zaloga.
71

Nemini mutuum dare ad foeiius liceat. (Plato, tom. II. Lib. IV. de Leg.) Olim apud
Romanos fures condemnabantur in duplum, foeneeatores vero in quadruplum
restituendum. (Cato, apud Ciceronem. Lib. III. de Off.)
Foenus agitare et in usuras extendere, ignotum. (Tacitus, Germania, XXXVI).

95

DAVANJA

DAVANJA

Napomena: Prema spomenutim naelima i po prianju starih ljudi,

drevni Albanci naih brda nisu poznavali ni davanje ni uzimanje
zajmova uz dobit; ovaj lo i naopak obiaj uao je u upotrebu vrlo
kasno. ,

Oka kave stoji od 50 do 500 groa.

Oka kave u zrnu odreena je 9 groa.
515. Ako starac, putnik, prosac itd., ne srede posao, ne daju se
obeanja, a ni kanon mu ne prihvaa albu zbog neizvrenog posla.
516. im svri posao, to je tko kome obeao, dat e mu, jer
Obeanje je na dnu novanika.

OSAMDESET TREI LAN

ROK72

OSAMDESET PETI LAN

POKLON

509. Rok za zajmove je odreeno vrijeme u kojem e dunik odnijeti

vlasniku uzeti zajam.
510. Zajam se moe dati na besu i na ovjenost, jamstvom, a i samo
razmjenom sa zalogom. O zalogu vidi: Knjiga VI, lan LXXXII,
Zajam.

POKLONIO SAM TI, NISAM TI POKLONIO.

KANON GA NE PRIZNAJE.

517. Ako nekome kae da e mu pokloniti ovu ili onu stvar, a

kasnije pogazi svoju rije, s poklonio sam ti, nisam ti poklonio,
kanon te ne tjera zalogom i starcem.
518. Slobodan si da uva svoje ovjetvo; slobodan si da se osramoti.
519. Kanon kae: Ako hoe, operi ocrnjen obraz, ako hoe, jo vie
ga ocrni.

ESNAESTA GLAVA
Obeanje, poklon
OSAMDESET ETVRTI LAN
OBEANJE
OBEANJE JE NA DNU NOVANIKA.

511. Obeanje se daje za neku stvar koju netko nekome daje za trud
koji e uiniti.
512. Obeanje se daje: za prosuivanje, za putovanje ili seobu, za
umir krvi, za prosidbu ili za vidara.
513. Obeanje se sastoji od nagrade koja moe dosei do 500 groa
514. Obeanje se daje i bez spominjanja odreene cijene u novcu,
npr.: Dobit e par tankih opanaka, ako mi uradi ovaj ili onaj posao.
Tanki opanci stoje 10,20 do 25 groa.
Debeli opanci stoje od 50,100 do 500 groa.
72

Traiti rok; dati rok; odloiti rok - doi rok: Vades petere; vadimonium promittere;
vadimonium deserere. - Labitur interea res, et vadimonia fiunt. (Rituum Romanor,
succinta explicatio, G. H. Nieupoort, Sectio III. cap. I. De Judiciis. - Lucretius.)

96

mat

97

KNJIGA SEDMA

IZGOVORENA

RIJE

OSAMDESET ESTI LAN

RIJE
RIJE NE DONOSI SMRT. - VJETICA NE PADA U KRVNU OSVETU. - USTA
NE BACAJU NIKOGA U KRVNU OSVETU.

520. Jezik je od mesa i svata melje.

521. Moja izgovorena rije ulazi u uho drugog, a trei je upotrebljava
za unitenje nekoga, ja sjedim i rugam se.
522. Ako moja rije izazove krvavo ubojstvo, ja sjedim i cerekam se,
ne moe me nitko kaiti zbog runih stvari koje su izazvala moja usta.
523. Onaj tko sije i pronosi rune rijei i ogovaranja as o jednom
as o drugom, jezikom kanona zove se Lo nadniar. - Niti ga tko
zove na posao, niti mu tko daje plau.
524. Da li sam govorio ili nisam govorio, usta nita ne zapeauju. Rijei loih ljudi kanon ne uzima u obzir.
Napomena: Znaenje i snaga izgovorene rijei u trenutku ubojstva i to
znai Rije dana u zalog, razradit e se pravovremeno.

OSAMDESET SEDMI LAN

PORICANJE
525. Poricatelj se zove onaj tko ne priznaje tubu ni klevetu bilo zbog
neke tete, krae ili zbog nekog ubojstva, itd.
526. Kanon ne doputa prijetnje i zastraivanja zbog pretpostavke. Poricatelju se ne moe popeti na vrat da plati, imao ili ne, za svaku
tubu ili klevetu.

99

IZGOVORENA RIJE

IZGOVORENA RIJE

527. Poricatelj je kriv samo onda kada nee da doe na pravdanje.

528. Tuilac i klevetnik tjeraju poricatelja na priznanje starcima i
zalogom.

534. Zakletva na kamenu je, po kanonu, meu najteim i

najstravinijim zakletvama koje poznaju albanski brani.
535. Po kanonu, ako se eli oistiti od optube, poricatelj e dati
zakletvu ili na kamenu, ili na kriu i na Svetom pismu.
536. Porotnici daju nekoliko vrsta zakletvi; neki e dodirnuti Sveto
pismo, a drugi se ostavljaju da sluaju zakletve u crkvi. (Dukain)
537. Zakletve na kamenu daju se:
a) zbog oslobaanja od neke optube;
b) zbog davanja bese protiv potkazivanja i izdaje zemlje;
c) zbog pripravnosti radi suprotstavljanja zajednikim prijetnjama i
opasnostima.

OSAMDESET OSMI LAN

ZAKLETVA
73

PREKO ZAKLETVE NE TJERA SE MRNJA.

ZAKLETVA I DALJE NEMA.
ZAKLETVA PODMIRUJE KRV.
IZGUBLJENU STVAR I IZGUBLJENU KRV RJEAVA ZAKLETVA.
74
ILI ZAKLETVU, ILI STVAR.

529. Zakletva je vjerniko ponaanje pomou koje ovjek, u elji da

se oslobodi zla zbog prisilne optube, dodiruje rukom neko sveto
obiljeje, spominjui ime boga u svjedoenju istine.
530. Ovu vrstu zakletve prihvaa kanon albanskih brda kako za
oslobaanje od optubi, tako i za davanje bese.
531. Usmeno izgovorenu zakletvu kanon niti odobrava, niti je
prihvaa; a da bi se oistio od optubi, neophodno je da se zakletva da
nad nekim vjerskim obiljejem i da se dodirne rukom.
532. Zakletva Albanaca ima u vidu dvije stvari: a) priziva boga u
svjedoenju istine; b) potinjava se teretu vjenih kazni i ovozemaljskoj
globi po kanonu.

OSAMDESET DEVETI LAN

ZAKLETVA NA KAMENU I ZAKLETVA NA
KRIU I NA SVETOM PISMU
533. Zakletva albanskih brana je dvojaka:
75
a) zakletva na kamenu, po kanonu ;
b) zakletva na kriu ili na Svetom pismu.
73
74

75

Omnis controversiae fini est juramentum. (Sveti Pavao idovima. VI.)

Eum, a quo jusjurandum petetur, solvere aut jurare cogam. (A. Gell. Noct. Att. X.
15.)
Zakletva na kamenu ostala je od davnina. Pod kamenom se ovdje shvaa kamen
od tri ugla i tri rupe koji je imala vaga, kojim su mjerili vosak za svijee, to su
namjeravali odnijeti kod crkve.

100

DEVEDESETI LAN
TKO DAJE ZAKLETVU
538. Uini i gubi, kae kanon, a ne uini i uzmi.
539. Zakletvu daje onaj tko ne priznaje optubu.
540. Poricanje ima zakletvu. - Poricatelju pripada zakletva.
541. Tuitelju se ne dozvoljava i ne pripada zakletva iako je moda
svojim oima vidio zloinca ili kako krade ili kako ubija.
542. Opravdanje kanona je da se ne dozvoli zakletva onome tko se
ali, jer kad mu nije teko da optuuje, ne bi mu bilo teko ni da daje
zakletvu, samo da bi dobio.
543. Prvom se dozvoljava da prisustvuje zakletvi, a drugom da daje
zakletvu.
544. Kanon kae: Zakletva ne uzima i Primaocu ne pripada
zakletva.
545. Meutim, budui da po pravilu kanona: Pljaka ima zakletvu
na leima kako da bi se opravdao vlasniku izgubljene stvari tako i da
bi se zaprijetilo optuenom, kanon predvia da mu se dozvoli zakletva
sa porotnicima.
546. Ne dozvoljava se niti se priznaje zakletva onome tko eli
opravdati sebe bez porotnika, jer Vuk lie svoje meso, ali tue jede.
547. Pravilo kanona glasi: Opravdaj sebe zakletvom i ne odgovara
nikome.
101

IZGOVORENA RIJE

IZGOVORENA RIJE

DEVEDESET PRVI LAN

na zakletvu i ukuane, im u njihovo ime domain daje zakletvu.

561. ene i djeca su, po kanonu, iskljueni od svake zakletve.
562. Onaj tko daje zakletvu za kuu ima pravo staviti na zakletvu s
porotom onu kuu na koju najvie sumnja.
563. Ako vlasnik izgubljene stvari izdvoji neku kuu da mu da
zakletvu s porotom, izdvojit e jo nekoliko kua u selu koje e mu biti
potrebne za porotnike, jer na dvije zakletve ne moe nikoga da poalje.
564. I u zakletvi koja se daje za kuu dat e se zakletva za sebe, za
ukuane i za ne znam.

ZAKLETVA UZIMA SVOJU STVAR

548. Malo je sluajeva meu kojima je kanon vidio za shodno da
dozvoli da zakletva uzima.
549. Za odreenu stvar, koju je izgubio onaj u ijoj je ruci naena,
ako i drugi posvjedoe, pripada onome tko je trai.
550. I ako porie onaj kome je naena u ruci odreena stvar, kanon
mu ne uvaava i zakletva mu se ne daje.
551. Ako se ne odazove da da stvar vlasniku, vlasnik e dati zakletvu
da je stvar njegova i stvar mu se daje.
552. Ako se netko ali na neku obavezu ili dug umrlog za koje
roditelji umrlog ne znaju ili ele da im se izgubi trag, poriui ih,
naelo kanona glasi: Kanon ne uvaava poricanje za umrle.
553.1 u tom sluaju Zakletva uzima, to jest tuilac e dati zakletvu.
554. Za svaku albu koja se ini nad umrlim, zakletva se daje nad
njegovim grobom.
555. Odreenog dana kako tuilac, tako i roditelji umrlog nai e se
kod groba umrlog nad kojim se ali za zajam ili obavezu.
556. Tuilac e uzeti kamenja i zemlje sa groba umrlog, stavit e ih
na rame i tri put e se okretati oko groba umrlog, izgovarajui rijei
koje su odreene za te zakletve:
Ja... za toliko i toliko zajma ili obaveza alim se nad ovim umrlim i
ako laem, nosio ga na ovom i ona onom svijetu s kamenjem i svuda
kuda je njegova noga gazila dok je bio iv.
557. im tuilac da tu zakletvu, zajam ili obavezu koju oplakuje nad
mrtvim, platit e njegovi roditelji.
/

DEVEDESET TREI LAN

ZAKLETVA U GLAVU SINOVA
565. Zakletva koja se daje u glavu sinova rauna s meu teke
zakletve i zakonita je po kanonu.
566. Ako se od nekoga zahtijeva zakletva u glavu sinova, dat e je i
skinut e sumnju tuiocu.
567. Kada odrede dan zakletve, tuitelj odlazi kod kue optuenog,
a ovaj koliko god sinova imao pod krovom, skupit e ih, pribliit e
im glave, stavit e ruku na njihove glave i dat e zakletvu: Tako mi
glava sinova, nisam ti uinio tu zlobu za koju si mi se popeo na vrat,
i niti znam tko ti je to uinio!.
568. Nad tom zakletvom tuitelj nema pravo optuenog muiti
drugim zakletvama.

DEVEDESET ETVRTI LAN

ZAKLETVA S NE ZNAM76

DEVEDESET DRUGI LAN

ZAKLETVA ZA KUU
558. Kanon je ostavio otvoren put da se daje zakletva i za kuu.
559. Zakletvu za kuu daje domain u svoje ime i u ime ukuana.
560. Za zakletvu za kuu vlasnik izgubljene stvari nema pravo tjerati
102

76

569.
570.
571.
572.

Vrhunac zakletve je ne znam (neznanje).

Zakletva ti priznaje i neznanje.
Zakletva nema kraja, ali se ne prave izuzeci.
Neznanje je sredstvo koje je kanon stavio u pravilo da bi selu

Non fur solum, sed et ille reus tenetur, qui furti conscius, quaerente possessore non
indicat. (Glos. ord. c. 29. col. 17).

103

IZGOVORENA RIJE

IZGOVORENA RIJE

stegao konce da netko ne postane dounik drutvene ili bilo ije

imovine.
573. Neznanje se trai bez razlike u svakoj zakletvi.
574. Iako nije krao ni ubio, onaj tko daje zakletvu moda je uo ili
zna da je njegov brat ili roak ili netko drugi ukrap ili ubio.
575. Kad se zakletva daje, kazat e se: Ni ja, ni itko iz moje kue,
i ne znam tko te pokrao ili ubio.
576. Zato je kanon stavio porotu da time to toliko ljudi daje
zakletvu, jedan, drugi i trei moe da zna neto vie, sluanjem ili
promatranjem nekoga traga, i da nee prodati duu sperui nekog
ovjeka lanom zakletom.
577. Kada se daje zakletva s ne znam, nitko vie nema pravo da
mu se penje na vrat za tu krau ili izgubljenu krv ni optuenom ni
poroti. Otii e drugdje za izgubljenu stvar ili izgubljenu krv. Kanon
ne doputa zakletvu nad zakletvom.
578. Ako netko ne moe dati zakletvu s ne znam, nee ii na
zakletvu, mislei da se nalazi na vagi pred bogom i da lana zakletva,
osim to ima ispovjest due, ona ima kaznu i crn obraz potom, ako se
otkrije.77
579. Razgovarat e s nekim od staraca da zadri porotu da ne ide na
zakletvu; pokazat e im zloinca da bi naveo na pravi put vlasnika
stvari ili izgubljene krvi.
580. Vlasnik stvari ili krvi, poslije kasnijih traganja, trait e im
opravdanje po kanonu.
581. Ako ne pristane, vlasnik stvari ili krvi treba da ga natjera na
zakletvu, a ako mu se pojavi sok, odgovorit e obavezi i sodbini.*
582. Trai se ili zakletvu s 'ne znam', ili stvar, ili pljakaa.

586. To su rijei kanona, ne zato to mu odgovaraju, ve zato to

nema gdje da ga uhvati kukom, jer se opravdao zakletvom.
587. U tim sluajevima kanon se kri i zato je ostala izreka: Ne
susreo te bog s onim tko daje lanu zakletvu!.
588. Da bi izbjegli svaku sumnju lane zakletve, starci suda pazit e
birajui potene ljude za priznate porotnike, od kojih zavisi istinita
zakletva.

583. Kanon ne doputa sumnju u zakletvu; ako netko nee da da

zakletvu s ne znam, kanon ga smatra krivcem; dakle, ili zakletvu s
ne znam, ili da se plati stvar, ili da se pokae zloinac, ako ovaj nema
udjela u toj krai ili ubojstvu.
584. Naelo kanona je postojano: Vrhunac zakletve je ne znam, a
Neznanje izvlai stvar.
585. to se uzima zakletvom, ostaje onome tko je uzeo. - Poslije
zakletve, stavit u klepetuu (bravu), poslije zakletve, tjerat u na njivu
(vola).

DEVEDESET PETI LAN

GLOBA ZA LANU ZAKLETVU
589. Ako se nae neki srdit ovek, i na osnovu lane zakletve vodi
vlasnika na svoju stvar, on e dvostruko platiti stvar i globu za lanu
zakletvu, i nad tim kanon mu stavlja peat obesaenja s koljena na
koljeno do sedmog koljena.
590. Ako se sok pojavi poslije zakletve, starci e to dobro razmotriti
i ispitati bez urbe.
591. Ako se sok pokae dobar, pravedan i sa sigurnim tragovima,
pljakau ili krvniku nasrnut e na kuu starci, selo, porotnici i sok i
izvrit e nareenja kanona nad onim tko je dao lanu zakletvu.
592. Kazne nad krivokletnikom su:
a) vlasniku stvari platit e se dvije za jednu;78
b) platit e obuu soku;
c) platit e 100 ovnova i jednog vola, ako je zakletva dana sa 24
porotnika, i 500 groa kui Domarka. - Ako je zakletva dana s manje
od 24 porotnika, globu uzima selo;
d) otii e u crkvu da se razrijei lane zakletve zajedno s porotnicima;
e) platit e po 500 groa po glavi porotnika, jer ih je naveo na lanu
zakletvu, obesaujui crkvu. - Taj novac pljaka e ostaviti na
oltaru za crkvu.

77

Perjurii poena divina exitium; humana dedecus. (Cicero, de Legib. c. IX).

* Vidi sto etrdeset esti lan.

104

78

Za ubojstvo ne vai dva za jedno, ve cijena ubojstva po kanonu.

105

KNJIGA OSMA

AST
SEDAMNAESTA GLAVA
Lina ast
593. Kanon albanskih brana ne razlikuje ovjeka od ovjeka. Duu
za duu, jer izgled bog daje.
594. Dobar i lo imaju istu cijenu; kanon ih smatra ljudima: Od
loeg izlazi dobar i od dobrog lo. Na svom kantaru svatko tei etiri
stotine derhema.79
595. Ako netko dirne u neiju ast, za oduzetu ast nema zaloga i
starca; kanon kae: ako hoe, oprosti; ako eli, operi ocrnjen obraz.
596. Svatko ima ast za sebe i nitko se ne moe nikome mijeati ni
da ga pridobije zalozima i starcima. Dva prsta asti veliki bog nam je
usred ela ostavio.
597. Oduzeta ast nema globe. - Oduzeta ast nikada se ne prata.
598. Oduzeta ast niim se ne obeteuje, ve ili prolijevanjem krvi
ili velikodunim opratanjem (posredovanjem dobrih prijatelja).
599. Osramoeni ima otvorena vrata oko asti: ne postavlja zalog,
starce ne uzima, sud ne trai; globu ne uzima. - Hrabar ovjek sam
uzima globu.
600. Onaj kome je oduzeta ast, po kanonu, rauna se mrtvim.
601. ast se oduzima ovjeku:
a) ako mu netko kae da lae pred ljudima okupljenim na skuptini;
b) ako ga netko pljune, podigne ruku da ga udari, da ga odgurne ili
80
udari;
79

derhem m. (tur.) stara mjera za teinu (3,207 grama). Jedna oka ima 400 derhema.
I Greci condannano a pagare tre mila scud ed i Sassoni castigavano simil delitto anche
colla morte. (Dr. Lodov. Schoenleben, Trat. II.). - Sada, u posljednje vrijeme, u nas se
plaa est esa tua i 500 groa selu, a zavaeni daju jamce.
80

107

AST

c) ako mu prekri posrednitvo ili besu;

d) ako mu siluje ili otme enu;
e) ako mu osramoti oruje na ramenu ili pojasu;
f) ako mu obesasti kruh, zadirkujui mu gosta ili radnika;
g) ako mu obije kuu, talu, ko za kukuruz ili baiju u dvoritu;
h) ako mu zadri zajam ili obavezu;
i) ako mu pomjeri kamenu plou od upa na ognjitu;
j) ako umoi zalogaj prije gosta - ast se oduzima gostu;
k) trpeza se sramoti u oima gosta ako domain grebe tiganj ili brie
i lie zdjelu.

OSAMNAESTA GLAVA
Drutvena ast
DEVEDESET ESTI LAN
GOST
602. Kua Albanca pripada bogu i gostu.
603. Gost ne moe ui u kuu bez javljanja u dvoritu.
604. im se gost javi, domain ili netko iz kue odgovara mu i izlazi
pred njega.
605. Pozdravlja se s gostom, uzima mu oruje i vodi ga u kuu.
606. Oruje mu kaci na kuku i postavlja ga na elno mjesto kod
ognjita.
607. Proari se vatra, potrebna su i drva. Gostu treba da je toplo.
608. Gostu se ini ast: kruhom i solju i srcem.
609. Kruha i soli i srca, vatre i drva i malo paprati za postelju nai
e se spremno za gosta u svako doba noi i dana.
610. Umorni gost doekuje se s potovanjem. Gostu se peru noge.81
81

Al presentarsi d'un ospite il padrone di asa colle forme preselite gli offre una sedia,
acqua da lavarsi i piedi, ed alimento nel miglior modo. - Erba, terra per riposarsi,
dolci parole... (Codice di Manu, Lib. III. Nr. 99, 101.)
Aquam manibus pedibusque dato, polubrum sinistra manu teneto dextera vasum
cum aqua. (Ex. C. C. Salustio, Pontificii Juri, Liber XVI.)

108

AST

611. Svakom gostu daje se kruh koji sam jede.

612. Za dobrog gosta potrebna je kava, rakija i postavljeni stol s neto
vie hrane.
613. Za gosta od srca potreban je duhan, slatka kava, rakija, kruh i
meso. - Gostu od srca ustupa se kua.
614. Ulazei u kuu, gostu e pridrati oruje.
615. Pridravanje oruja je:
a) znak ovjenosti i asti, i radovanja to ti je gost doao;
b) znak uvanja, jer govorei mu: Dobro doao!, on e sjediti bez
straha, jer si spreman da ga brani od svake opasnosti;
c) znak mudrosti za sebe, jer, im mu oduzme oruje, iako gost ima
neku lou namjeru, ne moe ti nita kad ga razorua.
616. Gostu se ustupa elno mjesto.
617. Gostu se ustupa elno mjesto, bilo u kui, bilo na skuptini
ljudi, ali na skuptini nema glasa.82
618. Gostu se ustupa elno mjesto, kako iz potovanja, tako i da je
vidljiviji i na oku, i da se ne mijea meu kunu eljad.
619. im ti gost ue u kuu, oduio ti se.
620. Ako ti gost ue u kuu, i ako ti krv duguje, rei e mu: Dobro
doao!
621. Gost e se ispratiti dokle trai da ga isprati.
622. Gost, i ako zauzima elno mjesto u kui i svugdje, nikada ne
predvodi, ve e mu predvoditi.
623. Gost se isprauje i s djetetom, bilo muko ili ensko, isto kao
odrastao ovjek ili ena.
624. im gosta isprati dokle je sam elio ii okrenuo si lea da ode
svojim poslom; ako u tom trenutku pukne puka i ubije ga, ne ubija
ti se gost.
625. Za gostom izgubit e radnike, dat e svoj kruh da se ne
osramoti i upropasti.
626. im predvodi gosta, svako nasilje koje on nekom uini, trait
e se od tebe.
627. Nemoj predvoditi gosta; ali, im ga predvodi, pazit e da
nekom ne uini neko nasilje ili nepriliku.
Massurius autem Sabinus (in bibr. Jur. civ. III) antiquiorem locum hospiti tribuit
quam clienti. (Aul. Gellius, lib. V. c. XIII. Noct. Attic.)

109

AST

628. Kanon nalae da se gost isprati, da ga ne snae neka neprilika

i da ne uini nekom neku tetu na tvom kruhu.
629. Ako gost na tvom kruhu uini neku nepriliku, opravdanje se
trai od tebe.
630. Zlostavljeni i oteeni nije duan goniti onoga tko ga je
zlostavljao i otetio, ve e kucati na vrata onoga tko ga je drao i hranio
u kui.
631. Kruh plaa tetu.
632. Po kanonu je, dakle, da se gost predvodi, jer se rauna da ne
poznaje put i ne zna da li e naii na prijatelja ili neprijatelja.
633. Predvodit e ga, jer si uvar gosta, kako zato da bi mu otklonio
opasnost, tako i zato da ga zaustavi od loe rabote.
634. Kruh ti pribavlja ast, ali ti donosi i brige. (Kruh mi ispade
vraji posao - rekao je netko.)
635. Ako ti gost obesasti kruh, odgovarat e, po kanonu, za obijenu
kuu ili talu, za oduzeto krdo i druge pljake.
636. Platit e uinjene tete svoga gosta ili prodajom svoga krda, ili
vola za oranje, ili prodajom reda za vodu.
637. ast i obesaenje podijelit e s gostom, a oteenog e ti
izmiriti.
638. Ti e platiti, a ako moe neto izvui od gosta, tvoje je: u
protivnom, postao ti blizak: Imao i davao - kae kanon.
639. Kao to si duan traiti ubijenog gosta, isto tako si obavezan da
odgovara ako gost ubije nekoga na tvom kruhu.

DEVEDESET SEDMI LAN

UBOJSTVO GOSTA
ZATITA SE NE OTKAZUJE.83

640. Gost je gost, drug je drug.

641. Ako ti netko kod vrata zatrai samo ar da pripali ibuk, i
83

Urbes refugii: Numeri, c. 45. 10-15 Deuteronomii, XIX. 2-7; Josue. XX. 2-6. Populus Romanus e parva origine ad tantae amplitudinis instar emucuit: sed omnium
maxime atque praecipue fidem coluit... Sic elientem in fidem acceptum chariorem
haberi, quam propinquos, tuendumque esse contra cognatos censuit. (Gellius, Noct.
Attic. lib. XX. c. I.pag. 482.)

110

AST

daje mu, a netko ga ubije, ubija ti se gost.

642. Ako ti se netko predaje pod zatitu, i to samo spomenuvi ti
ime: Ja sam gost toga i toga i ako ti nikada nije bio kod kue, ako
ga netko ubije, ubija ti se gost u kui i obraz ti je ocrnjen.
643. Ako ti netko gosta
ismije ili opsuje, gostu e povratiti ast
84
ugroavajui svoj ivot.
644. Ako nekome ubiju gosta, kanon mu je ostavio dva puta: ili da
se iskorijeni, ili da se osramoti.
645. Onome kome je ubijen gost svaka stvar se daje lijevom rukom
i to ispod koljena sve dok ne osveti gosta.
646. Lijeva ruka je, po kanonu, nepotena, ona koja uzima, a ne daje;
sa prijateljima se njome ne pozdravlja. Samo nevjernik s nevjernikom
pozdravlja se njome.
647. Po drevnom kanonu, sud je kolcem izbacivao napolje nevjernika
i nije ga ostavljao na skuptini ljudi.
648. Nevjernik, koji sam ubija nekoga ili izdaje nekoga na besu,
strijelja se javno i ostaje neosveen.
649. Rijeima kanona: otac, brat i ak iskorijenjeni roaci mogu se
pratati, ali ubijeni gost se ne prata (osim posredovanjem prisnih
prijatelja).
650. Za ubijenog gosta rijetko se daje besa; posrednitvo se daje dok
uzimaju i daju ako posao krene na pomirenje.
651. Seljani jedan drugome ubijaju gosta:
a) kada drug svrati kod jednog druga i izlazei iz njegove kue ubije
ga ili drugi drug ili bilo tko;
b) ako je drug ili roak s ubijenim gostom, dunost je da se trai
drug - ubijeni gost;
c) ako ne trai ubijenog gosta i ako mu je drug, nema zato ii na
skuptinu ljudi, jer ostaje obrukan i osramoen zauvijek.
652. Ako se na velikom putu sretnu dva druga i, im malo putuju
zajedno, pukne puka i ubije jednog od njih, drugom se ne ubija gost.
Napomena: Zbilja, ne ubija mu se gost, ali ostaje osramoen ako ne
puca na ubojicu. - Albanac, iako pada u krv bez krvi, svetei
ubojstvom ubijenog gosta, za to ne mari; on e se iskorijeniti sa svim,
ali sramotu ne trpi.

84

Neque peius ullum facinus aestimatum est, quam si quis cui probaretur elientem
derisui babuisse. (Idem.}.

111

PONAANJE

AST

AST

DEVEDESET OSMI LAN

668. Posrednik je onaj tko posreduje zavaenima, otklanja kavgu od

koje moe doi do ubojstva ili nekog drugog zla.

DOMAINA PREMA
KUI

GOSTIMA

653. Gost zauzima elno mjesto za stolom (sofrom), zatim je pod

zatitom.
654. Barjaktaru gostu pripada ovnovska glava, a gostu pleka.
655. Ako ne bude barjaktar, ve glavar barjaka, njemu pripada
pleka, a gostu ovnovska glava.
656. Gost e skloniti rakiju i prvi e udariti rukama o stol.
657. Ako se za stolom nae netko od Domarkaja i neki dalji gost,
barjaktar dijeli popola s Domarkom ovnovsku glavu, a pleka ostaje
gostu.
658. Barjaktar e akom polomiti ovnovsku glavu, a gostu e, im
bude oistio pleku, polomiti njen zglob.
659. Ako doe kao gost Ohrianin (Tkelanin) ili u Mirditu ili u
Leku Malesiju i ako se tu nae netko od Domarkaja, elno mjesto
zauzima Ohrianin, zatim Domarkaj. (To nitko ne ini iz potovanja.)
Napomena: Ova ponaanja izgledaju kao igra, ali su izazvala krvava
ubojstva ba za stolom.
660. Kavu uzima gost, zatim domain.
661. Za stolom ruke pere domain, zatim gost.
662. au rakije ispija domain, a drugu gost.
663. Zalogaj umae gost, zatim domain.
664. Onaj domain koji je umoio zalogaj prije gosta, plaao je 500
groa globe.
665. Onaj domain koji je sramotio svoj stol pred gostom, plaao je
500 groa globe.
666. Pucanje iz puke zbog ubijenog gosta ne globi se.

DEVEDESET DEVETI LAN

POSREDNITVO
667. Posrednik, kao i glasnik, ne nosi krivicu niti se rauna krivcem.
112

669. Posrednik moe biti mukarac ili ena, djeak ili djevojka, a i
upnik.
-670. Posrednik moe posredovati izmeu dvije kue, dva sela i dva
barjaka.
671. Ako se nekoj zasebnoj kui ubije posrednik, sama osveuje gosta.
672. Ako se nekom selu ubije posrednitvo, cijelo selo osveuje gosta.
673. Ako se nekom barjaku ubije posrednitvo, cijeli barjak osveuje
gosta.
674. Ako se upniku ubije posrednitvo, gosta osveuje upa u kojoj
se nalazi, ili ga osveuje barjak, ako posreduje u ime barjaka.
675. upnik, da bi otklonio zlo, posreduje ne u svoje ime, ve ili u
ime upe ili u ime barjaka; ali samo onda kad mu ne bude pomagala
snaga vjerske rijei.
676. Ako se ne bude uzimala u obzir snaga vjerske rijei, onda upnik
posreduje kao i svaki graanin, ali poto njegov posao ne posjeduje
sablje i konopca, ako mu se ne uvai posrednitvo kao svakom
graaninu, selo ili barjak povratit e njegovu ast, osveujui ubijenog
gosta.
677. Ako na jednoj strani ima stotinu ubijenih osoba, a na drugoj ni
jedna, im netko posreduje, puka e prestati, vatra e se ugasiti.
678. Ako se odbaci posrednikova rije, ona strana koja zapone
pucnjavu posredniku ubija gosta. (Ako poslije posrednitva ne prestane
puka i svaa, klupko mrnje se zamruje, puke se ukrtaju i na licu
mjesta se ubijaju.)
679. Zapaene rijei posrednitva su: Ostavite se svae, o ljudi, ja
sam posrednik! - Prestanite s pucnjavom, ljudi, ja sam posrednik sve
dok se ne sporazumijete! - Prestanite s pucnjavom, jer selo . . . ,
barjak . . . posreduje!
680. Posrednik objema stranama uzima zaloge, odreujui im dan
kada i gdje e se sastati na razgovor kako bi se sporazumjeli.
681. Ako ih posrednik ne moe pomiriti, zaloge obiju strana preputa
u ruke mudrim ljudima i on se tada oslobaa i izlazi iz posrednitva.
682. Posrednitvo uvijek prestaje ili raanjem sunca ili zalaskom
sunca (izlaskom ili zalaskom sunca).
113

AST

=-

AST

STOTI LAN

DEVETNAESTA GLAVA

JAMSTVO

Krvno srodstvo i rod, bratimljenje i kumstvo po kanonu brana

683. Jamac je onaj tko se nekome obavee da e izvriti neku

obavezu, za koju, ako dunik ne plati u odreeno vrijeme, postaje
davalac.
684. Zajmodavac, ako ima jamca, nema potrebe da ide duniku kod
kue; jamac odgovara za njega: Jamac - platac, kae kanon.
685. I ako dunik umre, zajmodavac nita ne gubi; obavezu koju je
ovaj imao prema njemu, izvrit e jamac: Ako umre dunik, ivio
jamac! - kae kanon.
686. Ako se jamac pokaje i hoe da se odrekne jamstva, kanon mu
ne dozvoljava, jer: Jamac ne jami da pamti, ve da plati.
687. Jamac se postaje dobrovoljno i stoga nema pravo da trai obuu
ni od dunika ni od zajmodavca: Nitko ne postaje jamac i posrednik
za novac.
688. Kad dunik trai nekoga za jamca i ako on pristane, pred
ljudima mu kae: Bit u ti jamac, ali pazi, ako nema namjeru da
spremi novac u odreenom roku, kai mi jo sada da se pripremim da
platim za tebe. Znaj, sramotu ne trpim!
689. Ako dunik ne odgovori jamcu i ostavi ga u obavezi da on plati
njegov dug, jamac e dati zalog zajmodavcu.
690. Zajmodavac ima pravo da da bilo kome taj zalog da bi naplatio
svoj dug.
691. Jamac ima pravo da se ali selu protiv loeg dunika, a selo e
pritisnuti dunika da otkupi zalog jamcu i da ga preda vlasniku.
692. Ako dunik ne spremi novac samo iz nasilja i neovjetva, selo
ga globi prema teini uinjene krivice zbog krenja rijei.
693. Ako dunik spremi novac u odreenom roku, s tim e upoznati
jamca prije nego to e ga predati vlasniku.
694. Ako dunik nije mogao spremiti novac u odreenom roku samo
zbog neimatine, jamac e biti spreman platiti za njega, a njega ekati,
jer Prazna ruka nema blagoslova i nema za to da se selu ali, jer mu
se alba ne uzima u obzir: trebalo je da misli prije nego to mu je postao
jamac.

STO PRVI LAN

KRVNO SRODSTVO, ROD I ALBANSKA KOLJENA
695. Niz koljena krvnog srodstva i roda nema kraja za albanske
brdane.
696. Roak je sa svima onima od kojih su se njegovi preci podijelili
ranije ili kasnije.
697. U etiri stotine ognjita da se Albanac dijeli, on niti uzima niti
daje, to jest ne srouje se.

STO DRUGI LAN

STABLO PO KRVNOM SRODSTVU, STABLO PO
MLIJEKU, UNUK PO STABLU I UNUK OD KERI
698. Potomstva potjeu ili od krvnog srodstva ili od roda.
699. Potomci krvnog srodstva potjeu od strane oca; potomci roda
potjeu od strane majke.
700. Porijeklo potomstva od strane oca zove se stablo krvnog
srodstva.
701. Porijeklo potomstva od strane majke zove se stablo po mlijeku,
mlijeku.
702. Unuk po stablu ili unuka po stablu zove se onaj niz
mukaraca ili ena koji potjeu iz oevog ognjita.
703. Unuk ili unuka od keri zove se onaj niz mukaraca ili ena koji
potjeu od udatih keri.

STO TREI LAN

BRATIMLJENJE
704. Bratimljenje, koje nastaje ispijanjem krvi, zauvijek zabranjuje

114

115

AST

sroavanje izmeu bratimljenih, njegove kue i njihovog ognjita.

STO ETVRTI LAN

KUMSTVO (SVETO IVANSTVO)
705. Ono to je krvno srodstvo i rod prema sroavanju, tako je i
kumstvo.
706. Postoje tri vrste kumstva kod albanskih brana:
a) kumstvo pri krtenju;
b) kumstvo pri vjenanju;
c) kumstvo pri podrezivanju kose.

STO PETI LAN

AST
kanonske odnose da ga nita ne pomjera.
710. Kumstvo pri podrezivanju kose zabranjuje sroavanja iz koljena
na koljeno izmeu kue, bratstva i ognjita kuma i kume.
711. Kumstvo je kao i nevjestinstvo: kao to nevjesta ide svojim
roditeljima u odreeno vrijeme po kanonu, tako ide i kuma u odreeno
vrijeme kod kuma.
712. Vrijeme kumstva, odreeno kanonom, je mjesec dana prije
poklada.
713. Kumstvo se ne moe produiti vie od pet dana: boravak kume
kod kuma bit e uvijek neparan, a ne paran, tri ili pet.

STO OSMI LAN

KANONSKA

PONAANJA PRI
KOSE

PODREZIVANJU

KUMSTVO PRI KRTENJU

707. Kumstvo pri krtenju zabranjuje sroavanje s koljena na koljeno
ne samo izmeu krtenoga, roditelja krtenoga i meu onima koji ga
krste na crkvenim vratima, ve meu svom eljadi kue jedne i druge
strane i itavog njihovog ognjita.

STO ESTI LAN

KUMSTVO PRI VJENANJU
708. Kumstvo pri vjenanju zabranjuje sroavanje izmeu ukuana
kumova i zetova kue, a da bi se odomailo kumstvo pri vjenanju
izmeu dva bratstva i da obuhvati i njihova ognjita, ovaj posao ide s
kumstvom pri krtenju.

STO SEDMI LAN

KUMSTVO PRI PODREZIVANJU KOSE
709. Kumstvo koje nastaje brijanjem i podrezivanjem kose ulazi u
116

714. Kum je onaj tko podrezuje kosu.

715. Kuma je majka djeaka ili djevojice kojima se podrezuje kosa.
716. Kume ili kumica je djeak ili djevojica kojima se podrezuje
kosa.
717. Kum i kuma su kao brat i sestra i ne izdvajaju se od ukuana.
718. Ako djeak i djevojica napune godinu, ne podrezuje im se kosa.
719. Ako dijete umre prije podrezivanja kose, nee se sahraniti;
pozvat e se odreeni kum; ako je kum daleko, netko drugi e mu
85
podrezati kosu, koji nee biti iz bratstva i plemena djeteta.
720. Djeaku podrezuje kosu mukarac, djevojici ena.
721. Roditelji djeaka ili djevojice, kojima se podrezuje kosa,
pripremit e to god mogu bolju hranu da bi potovali kuma.
722. Kum e doi s jednim od svojih prijatelja.

85

Nondum Uli flavum Proserpina vertice crinem abstulerat . . . (Virg. Aeneidis, Lib.
IV. 698 - 699). - Credebant Graeci Romanique mori neminem posse nisi Proserpina
morientis crinem abstulisset, quasi sacras ibi inferisque primitias.
-PROTOGOMO, cosi dicevasi presso gli antichi Greci un giovanetto, che
conservava la prima chioma per offrirla, come aveva fatto voto Achille Omerico, quali
primizie agli dei. (Dizionario Mitologico, Villarosa, Napoli 1841.)

117

KNJIGA DEVETA

AST
723. Pozivaju se tri-etiri druga da sudjeluju u veselju kue.
724. im se kave popiju, sreuje se mjesto gdje e kum sjesti i tu e
se nalaziti pribor za podrezivanje kose.
725. Potrebna je stolica, gdje e kum sjesti; zdjelica s vodom u koju
e kum spustiti srebrnu aspru86; runik, koji e se prostrijeti radi
podrezivanja kose; kare ili brijaa britva za ianje ili brijanje kumeta
ili kumice.
726. im kum sjedne na stolicu, jedan djeak iz plemena stavlja
kumu u naruje kume ili kumicu.
727. Kum e podrezati kosu ovim redom: a) jedan pramen na elu;
b) na sljepooicama po jedan pramen; c) iza glave jedan pramen.
728. im se podree kosa, kum tri puta karama dodiruje elo
kumeta ili kumice govorei: U zdravlje i za dug ivot! Ljubi kume
ili kumicu i skida ga s naruja i daje njegovoj majci - kumi, koja uzima
i zdjelicu sa srebrnom asprom.
729. Kum daje kumi 50-150 groa, a ne vie.
730. Pramenove kose uzima majka i uva ih u krinji.
731. Kuma e dati kumu: urdiju87, gae i damadan88, a ukuanima
kumove kue - koliko god ih je - odnijet e nekome runik, nekome
stvari ili dokoljenice.
732. Prije nego to se djetetu podree kosa, kare mu ne dodiruju
glavu; ako mu je mnogo porasla kosa, saeci e mu se luom od bora.
733. im se djetetu podree kosa, te noi kum spava u kui kumeta
ili kumice; sutradan ustaje i vodi sa sobom kumu i kume svojoj kui,
gdje ostaju tri ili pet dana, po kanonu.
734. Ni smrt, ni svadba, a ni praznici se ne mole bez kuma i kume,
bez kumeta i kumice.
* * /*

TETE
STO DEVETI LAN
ODREIVANJE

735. teta ima cijenu, ali ne globu.

736. teta se plaa prema procjeni staraca ili dvojice drugova.
737. Ako se ena nae da krade drva u tuoj umi, ne dira se rukom,
ali joj se oduzima kosir i ue; pripremljena drva ostaju.
738. Oduzet kosir i ue raunaju se kao naknada za tetu i druge
obaveze nema.
739. teta ima cijenu, ali ne puku.
740. Za svaku tetu plaa se odteta oteenom, bilo za njivu i livadu,
batu ili vinograd.
741. Nitko se ne kanjava globom zbog tete koju ini stoka.
742. Ako se nae u teti vol ili krava, konj, mazga ili magarac, ovca
ili koza, ne smije se ubiti, ve e se procijeniti teta koju su poinili.89
743. Ako netko ubije vola, kravu, konja, mazgu, magarca, kozu i
ovcu koje nae u teti, plaa stoku.
744. Stoka koja se nae u teti ili se hvata i vodi vlasniku kod kue
govorei mu da si je naao u teti i da doe da je vidi, ili je vodi svojoj
kui i zatvori je, i im se teta procijeni, vraa mu stoku.
89

86
87
88

aspra - vrsta starog srebrnog novca.

urdija - kratki muki kaput od sukna, gunj.
damadan - vrsta prsluka (osobito kod Albanaca).

118

TETA

Si laeserit quispiam agrum vel vineam, et dimiserit jumentum suum ut despacatur

aliena, quidquid optimum habuerit in agro suo, vel in vinea, pro damni aestimatione
restituet. (Exodus, XXIL, 5.)
241. Per altri campi ili padrone del bestiame deve pagar . . . il prezzo del grano
guastato . . . al proprietario . . . (Codice di Manu).
Si quadrupes pauperiem fecisse dicatur, actio ex lege XII Tabularum descendit,
quae lex voluit aut dari id quod nocuit, id est animal quod noxiam commisit, aut
aestimationem noxie offere. (Tab. VIII. Fr. I. pr. D. si quadr. paup.)

119

TETE

745. Jedna koza pustoi zimski panjak. - Koza je loe grlo; to

god dohvati ustima, pustoi.
746. Ako se koza nae u vinogradu u teti, koliko okota je unitila,
kanon je odredio ove tete:
a) okot uniten od koze ne raa groa za tri godine;
b) okot daje groa za dvije oke vina i oku rakije godinje;
c) dakle, vinova loza unitena od koze iznosi est oka vina i tri oke
rakije za tetu.
747. to se tie tete na njivi, cijena kanona je:
Stotinu klasja kukuruza: jedna babuna90 ita. (Za stotinu oteenih
klasova ili biljaka, vlasnik stoke plaa jednu babunu ita.)

STO DESETI LAN

SVINJA U TETI
748. Svinja naena u teti ubija se. - Ako svinju nae u teti, ubij
je.
749. Ako se svinja nae u teti bez brnjice, ubija se.
750. Jednim pucnjem ili jednim udarcem koliko god se svinja ubije,
teta pripada vlasniku svinje.
751. Drugi pucanj, a i drugi udarac, plaa svinju.
752. im netko ubije svinju u teti, javit e vlasniku da je ode uzeti,
jer meso jede on.
753. Ako svinju ubije u teti i ne javi odmah vlasniku da je ide uzeti
i tu ostane svinja dok se pone kvariti, svinja e se platiti.
754. un se svinja ubije u teti, uinjenu tetu plaa glavom i oteeni
nema to vie traiti, jer mu se, po kanonu, alba ne uvaava.
755. Ako svinja sa brnjicom ue u tetu, plaa se teta, a ne ubija se.
Ako je ubije, plaa svinju.

TETE

STO JEDANAESTI LAN

POSTAVLJENA ZAMKA ILI KLOPKA U BATI
756. Nitko me ne moe sprijeiti da u svojoj bati postavim ili
zamku ih klopku.
757. Ako netko postavi zamku ili klopku u dobro ograenoj bati,
nije duan platiti tetu.
758. Ako netko postavi zamku u razgraenoj bati i padne u nju
ovan, plaa ovna.
759. Ako netko postavi zamku u selu i njegovoj okolici - dokle se
dri stoka na pai - i padne u nju neki ovan, vlasnik zamke plaa ovna.
760. Zamka se postavlja (podie) zalaskom sunca, a povlai se ili
kupi, ili se dobro pokriva, raanjem sunca.
761. Izdvojena stoka koja je ostala nou u umi, ako padne u zamku,
teta pripada vlasniku stoke; vlasnik zamke ne plaa nita.
762. Ako se zamka ostavlja otkrivena danju, za svaku stoku, koja u
nju padne, vlasnik zamke platit e tetu.
763. Ako pas i maka padnu u zamku nou, nita se ne plaa, jer
skitaju po zemlji.
764. Ako je postavljena zamka u umi, ali po stazama kuda prolazi
stoka, ako neki ovan padne u nju, obanin ima pravo razbiti zamku i
njen vlasnik ne moe zatraiti od njega opravdanje.
765. Ako netko postavi zamku u okolici tuih kua i padne u nju
stoka vlasnika mjesta i ostane ili slomljene noge ili crkne u zamci,
vlasnik zamke platit e dvije za jednu.

babuna, mjera za ito (oko 10 kg).

120

121

KNJIGA DESETA

KANON PROTIV PAKOSTI

DVADESETA GLAVA
Suuesnitvo
766. Suuesnik se zove onaj tko pakosnim posrednitvom ispod ita
pomae drugom da uini neko razaranje ili neku drugu nesreu u svom
selu.
767. Suuesnik drugova:
a) za otmicu ena pada u krv i 500 groa globe dat e selu;
b) za ubojstvo pada u krv i 500 groa globe dat e selu;
c) za razbojnitvo i za svaku stvar koja se bude ukrala u selu
davanjem hrane, predvoenjem i savjetom suuesnika, im se otkrije,
platit e stvar po kanonu.

DVADESET PRVA GLAVA

Kraa

STO DVANAESTI LAN

ODREIVANJE KRAE
768. U krau spadaju:
a) lopov je onaj tko svojom rukom krade neku tuu stvar;
b) pomagai su oni koji pomau i podravaju lopova u nekoj krai
i u svakom zlu; na kraju, ako se kraa otkrije, platit e tuu stvar po
kanonu i prema udjelu u kojem su sudjelovali;
c) pod hranom se podrazumijeva mjesto gdje lopovi s ukradenim
stvarima jedu ili uzimaju sa sobom hranu i isprauju se s ukradenim
123

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

stvarima. - Lopov i onaj tko mu daje hranu su isti;91

d) jatak je onaj tko skriva ukradenu stvar. - Lopov i jatak su isto;
e) i ako jatak ne sudjeluje u krai, on postaje krivac isto kao lopov,
jer postaje skriva lopova i kraa;92
f) trag je otisak koji ostavlja stoka iza koje ide vlasnik ukradene
stoke, pratei trag ili unutar mee nekog sela ili mahale ili unutar
kruga neke kue, dvorita ili tale. - Otkrivanjem traga, otkriva se
stoka;
g) djeca, kradljivci i uliari;
h) otmiar je onaj tko javno i nasilno uzima nekome neku stvar zbog
nekog duga.
769. Ako se vlasniku ukradene stoke trag izgubi u umi, ne moe
optuiti ni blisko selo, ni barjak; meutim, ako sumnja u to selo, moe
ga natjerati da mu se spere zakletvom.
770. Trag donesen u selo, ako ne moe otkriti lopova, vlasnik stoke
trait e od sela, a selo e mu odgovarati.
771. Trag donesen unutar mahale jednog sela, ako se ne otkrije
lopov, mahala e platiti stoku vlasniku.
772. Trag donesen unutar kruga kue, dvorita ili tale, kua e
platiti stoku vlasniku.
773. Trag donesen unutar kruga kue, dvorita ili tale, kua e
platiti stoku vlasniku.93
774. Svaku tetu, krau ili lopovluk, uinjene od djece, kradljivaca
i uliara, ako se otkriju, platit e kua kojoj pripadaju.
775. Pravilo kanona glasi: to god urade djeca, platit e mukarci
kue.
776. Djeca, kradljivci i uliari, iako se nau sa kraom u ruci, tuda
ruka ne moe ih dirati (ne moe ih tui), ve e upoznati roditelje i ovi
e za njih odgovarati.

STO TRINAESTI LAN

91

92

93

Quelli che porgono ai ladri fuoco od alimento, armi o ricovevero, o nascondano gli
oggetti involati, devono esser puniti come ladri. (Codice di Manu, libr. IX. N. 278).
Si quis rem furto sublatam, volens, sciens reciperit, candem poenam, quam ille qui
furatus est, subeat. (Plato, de Legib. Libr. 12).
Oigledno, omakom se ponavlja prethodni paragraf.

124

GRABE
777. Boji put ne plaa nita.
778. Kanon ne dozvoljava da se netko uznemiri na svom prolazu.
Veliki put nikome ne duguje nita.
779. Ako netko nekome duguje i ne pravda mu se, posuiva e se
aliti selu i ono e opametiti dunika.
780. Ako netko opljaka na velikom putu, zadravajui putniku
konja, mazgu, magarca ili nekog ovna - ako se ne ubiju na licu mjesta
- otmiar pada u seosku globu prema teini krivice, a otetu stoku vratit
e vlasniku.
781. Ako netko samo iz pretpostavke otme nekome konja, mazgu ili
magarca, a na kraju se ispostavi da mu je otimani neduan, otmiar
duguje globu selu zbog pljake velikog puta, a vlasniku e vratiti stoku
i cijenu danguba.

STO ETRNAESTI LAN

OTIMANJE
782. Otimanje se vraa otimanjem.
783. Otimati znai ugrabiti stado stoke u umi, zimskom panjaku
ili u tali.
784. Otimanje u veini sluajeva nastaje kada se jedna strana ne
opravdava drugoj strani.
785. Otimanje se vraa ili pljakom ili pukom.
786. Otimanje se deava ili izmeu dva sela ili izmeu dva barjaka,
a i izmeu dvije zasebne kue.
787. Otimanje nastaje ili zbog mea ume ili planine ili zbog panjaka
ili zbog nekog drugog nasilja, ime se vrijea neko selo, barjak, a
zasebna kua.
788. Otimanje koje se vri u umi obavezno vraa vlasniku stoku.
789. Otimanje koje se vri u tali vraa vlasniku stoku i 500 groa
globe zbog asti tale.
790. Otimanje bez razloga vraa vlasniku stoku i 500 groa globe.
Posredovanjem prijatelja i dobrih ljudi, globa se oprata.
125

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

791. Ako se zbog mee otme tue krdo na putu, u umi ili planini,
tada i selo i barjak tite pljakaa.
792. Ako selo i barjak tite otmicu bez razloga, posrednici im uzimaju
zaloge i odmjerit e se od strane staraca po kanonu.
793. Prema teini krivice platit e se globa i stoka vlasniku.
794. Ako otmiara titi selo i barjak, otimani ima pravo otimati od
koga stigne iz tog sela ili barjaka, da bi povratio svoju ast i naplatio
svoju tetu.
795. Otimani ne moe otimati ni od sela, ni od barjaka, ako lii*
otmiara i ako ga pravda svaka kua. - Kanon kae: Ili stoku
vlasniku, ili slobodan put.
796. Za otetu stoku u umi i na planini ne plaa se dvije za jednu,
ve se vraa stoka vlasniku.
797. Klepetua krda ne moe se oteti.
798. Ako se otme klepetua ovna predvodnika u umi ili toru, ona
vrijedi koliko itavo stado i tor; otima e platiti 500 groa globe zbog
asti, iako nije odnio ni jedno grlo.
799. Ovan predvodnik, jarac, ovan i pas, vezan lancima, ne mogu se
oteti ni zbog duga.
800. Otimanje se ne vri zbog duga. Ako se to dogodi, selo i barjak
lie (izopuju) otimaa, ako se ne odazove da vrati stoku.
801. Ako otima ubije otetu stoku, na dan plaanja vratit e vlasniku
svako grlo birajui iz svog stada.

STO ESNAESTI LAN

STO PETNAESTI LAN

KOBNA KRIVICA
802. Tko krade kuu i torbu gosta, kanon mu je odredio za globu
crni obraz i odbaen je od strane skuptine i suda.
803. Ako pokrade gosta neke kue tua ruka - iz druge kue zatrait e se od nje vjerolomstvo prema gostu i obijena kua.

DVIJE ZA JEDNU
804. U svim krajevima gdje se potuje kanon svaka ukradena stvar
vraa se: Dvije za jednu, dovoljno da mogu ii na nogama.94
805. Dvije za jednu dat e se ne samo za krupnu stoku, ve i za sitnu
stoku i za ukradenu stvar.
806. Dvije za jednu nadoknadit e se i jo jednim prisilnim
spaljivanjem kue, kolibe, baije, plasta sijena ili slame, lisnika i plota.
807. Za pokradenu batu, vinograd i njivu plaa se dvije za jednu.
808. Ukraden ili ubijen pijetao ima odreenu cijenu: 500 groa
vlasniku jer: Pijetao je sat siromaha.
809. Ukradena ili ubijena tovljena svinja (osim ako se uhvati u teti)
plaa se 500 groa jer: Tovljena svinja je ishrana jedne kue.
810. Za dvije spomenute ivotinje ne plaa se dvije za jednu, ni
pijetao za pijetla, ni svinja za svinju, ve 500 groa u ruke.
811. Za poljoprivredni alat, recimo za ukraden ili otkriven raonik,
lopov e platiti vlasniku toliko radnika koliko je dana izgubio, a za
raonik - raonik.95

STO SEDAMNAESTI LAN

PRAVO VLASNIKA UKRADENE STOKE
812. Gdje god vlasnik nae svoju stoku, uzima je.
813. Po ovom pravilu, vlasnik ukradene stoke ne mora se uznemiriti,
jer, gdje god primijeti i pronae svoju stoku, on je ima pravo uzeti.
814. Ako se stoka ukrade preko davaoca kruha, platit e davalac
kruha.
815. Ako se stoka ukrade preko jataka, platit e jatak.
816. Ako se tjera po tragu, tu gdje ostane trag, vlasnik stoke stat e
i dat e mu se odmah opravdanje.
Drao legislator in fures mortis poena. Solon legislator: dupli poena vindicandum
existimavit. (A. Gellius, Noct. Attic. libr. XI. c. XVIII.)
Per furto di stromenti d' agricoltura . . . il re punisca secondo il tempo e l'utilita
degli aggetti. (Codice di Manu, lib. IX. Leggi civili e criminali, Nr. 293.)

liiti - izopiti, bojkotirati.

126

127

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

817. Ako netko kupi neku ukradenu stoku, i ako ne zna da je

ukradena, vlasnik stoke ima je pravo uzeti, a prodava (lopov) vratit
e kupcu novac do zadnje pare prodajne cijene, koju je uzeo za tu
prodanu stoku, a vlasniku stoke dvije za jednu.
818. Osim za uinjenu kradu u crkvi i upnikom prenoitu, lopov
se ne globi ni od strane sela, ni od barjaka.
819. Ako se stoka krade u tali, lopov e platiti dvije za jednu i 500
groa globe za obijenu talu.
820. Ako se stoka krade u umi, lopov e platiti dvije za jednu.
821. Ako se stoka krade u kui, lopov e platiti dvije za jednu i 500
groa za obijenu kuu.

830. Ako netko uzme neiju puku govorei vlasniku da namerava

izai u zasjedu da ubije ovjeka i ubije ga, vlasnik puke pada u krvnu
osvetu, jer Puka donosi krv kui.
831. Suuesnik bez krvi pada u krvnu osvetu.
832. Ako netko ustane i skupi drugove i prijatelje, te izae u zasjedu
nekome, a ovaj mu ne duguje ni krv ni ranu i ubije ga, voa i svi
suuesnici padaju u krvnu osvetu.
833. Ako netko izae u zasjedu da ubije svog krvnika, s ma koliko
prijatelja bio, uzima svoju krv i oni ne padaju u krvnu osvetu.
834. Ako grupa ljudi izae u zasjedu, te pukne puka od strane onih
u zasjedi, ali ne ubije nikoga, i tom prilikom pukne puka i od strane
onih koji su naili u zasjedu te u tom meteu bude ubijen netko od
onih koji su naili u zasjedu, ali nije ubijen od puaka onih iz zasjede,
po kanonu, ovi padaju u krvnu osvetu, jer su zapoeli pucnjavu.
835. Iz zasjede se puca u odrasle mukarce, a ne u ene, djecu, kuu
i stoku.
836. Ako se iz zasjede puca u ene, djecu, kuu ili u stoku, protiv
kanona je i ako na to nasilje ne pazi barjak onih iz zasjede, da ih kazni
po kanonu; tada e pucati kua u kuu, zatim pleme u pleme, selo u
selo i na kraju barjak u barjak.
837. Onaj tko odlui izai u zasedu, ponijet e sa sobom hranu za
sebe i za suuesnike.
838. Ako uu negdje prije nego to zauzmu zasjedu i popiju kavu,
ruaju ih uzmu sa sobom hranu u nekoj tuoj kui, te odlaze u zasjedu
i ubiju ovjeka, kua ubijenog trai krv od kue koja im je dala kruha.
839. Ako se puka i kruh daju sa znanjem da e se dogoditi ubojstvo,
krv ostaje onome tko ih daje.
840. Ako netko krene izai u zasjedu svom drugu, a za suuesnike
skuplja drutvo, ako ubiju nekoga, i voa i drugovi padaju u krv s tom
kuom, ako se otkriju.
841. Ako netko iz Mirdite ustane postaviti zasjedu nekome iz Tkele
Ui u Lekoj Malesiji ili drugdje, a za suuesnike uzme drugove iz nekog
od spomenutih barjaka, onaj tko im je bio voa pada u krvnu osvetu.
842. Ako netko nekome kae da izae u zasjedu drugome i da ga
ubije, dajui mu besu da e na dan umira te krvi platiti cijenu krvi, a
taj na osnovu date bese odlazi i ubija upravo onoga za koga mu je onaj
rekao, a na kraju ga ostavlja na cjedilu i ne da mu novac, ubojici ostaje
krv, a onome to ga je nagovorio spalit e se kua za vjerolomstvo koje
je uinio i platit e 100 ovnova i jednog vola globe.

DVADESET DRUGA GLAVA

Ubojstvo
STO OSAMNAESTI LAN
ZASJEDA
822. Zasjeda je nain na koji Albanci brda i ravnica postavljaju
zasjede krvnicima ili bilo kome koga namjeravaju ubiti. (Izai na
zasjedu; stajati na zasjedi; postaviti zasjedu; pasti u zasjedu.)
823. Za zlo odgovara onaj tko predvodi ili stoji iza toga.
824. Unutar svog barjaka ne moe nitko uzeti drugove da nekome
izae na zasjedu; a ako netko izae i ubije nekoga iz barjaka, svi padaju
u krv.
/
825. Izvan svog barjaka, ako netko izae u zasjedu da ubije nekoga
iz tueg barjaka, voa pada u krv, a ne suuesnici. Onaj tko vodi,
uzima krv na sebe.
826. Tko daje metak, uzima krv na sebe.
827. Ako netko ustane i skupi drugove i prijatelje i izae nekome u
zasjedu, govorei im: Sve puke koje budu opalile, moje su, ako
netko bude ubijen, voda uzima krv na sebe.
828. Puka donosi krv kui. - Puka te zakrvljuje.
829. Ako netko posudi neiju puku, te bez znanja vlasnika puke
ovaj odlazi u zasjedu nekome i ubije ovjeka, ubojica pada u krvnu
osvetu, a ne vlasnik puke.
128

129

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

STO DEVETNAESTI LAN

STO DVADESET DRUGI LAN

UBOJICA

BESA

843. Ubojica je onaj tko svojom rukom ubije nekoga.

844. Ubojica, im ubije ovjeka, obavijestit e da ga je on ubio da ne
bi zbunio roditelje ubijenog.
845. Ubojica e poslati nekoga da trai besu.
846. Ubojica, ako sam moe ispraviti ubijenog, dobro; u protivnom,
na koga god naie, kazat e mu da ga ide ispraviti, a oruje da mu
nasloni kod glave.
847. Ubojica ne smije uzeti oruje ubijenog; ako uradi to zlo, duguje
dvije krvi.
848. Ubojicu roditelja ubija pleme ili selo javno.
849. Ubojica se kree nou, a tamo gdje ga zora zatekne, skrivat e se.

851. Posrednici su oni koji idu kod prijatelja i roaka ubijenog da bi

dobili besu za ubojicu i njegove ukuane; to su branitelji ubojice i
njegovih ukuana da ih nita ne snae za vrijeme bese.
852. Jamac i posrednik, nitko ne ulazi za novac.
853. Budui da je to uzajamna potreba, kanon ne dozvoljava da uzmu
obuu oni koji postaju jamci, a ni oni koji dobivaju besu za nekoga.

854. Besa je rok slobode i sigurnosti koji kua ubijenog daje ubojici
i njegovim ukuanima da ih privremeno nee goniti za krv do
odreenog vremena.
855. Slati ljude za davanje bese je po kanonu; dati besu je dunost i
ovjenost.
856. Ako ubojici kua ubijenog da besu, on e, iako ga je ubio, otii
na njegovu sahranu i na naricanje, da otprati ubijenog do sahrane i
ostat e na ruku. - Ova besa traje 24 sata.
857. Ako krvnik ne ode na naricanje i na ruak poslije date bese,
nee se zamjeriti kui ubijenog iako mu ne da besu, jer mu je ubojica
poveao zlo zlim.
858. Nakon to sahrane ubijenog, selo, po kanonu, ima pravo da
ubojici i njegovim ukuanima izvue besu.
859. Besa sela traje trideset dana.
860. Ako kua ubijenog oklijeva i ne odazove se da selu da besu,
ubojica sa svim ukuanima i bliim roacima ostat e zatvoreni.
861. Nitko drugi ne moe da zatrai besu za ubojicu i kua ubijenog
ne moe da da besu nikome dok prvo ne da besu svom selu.
862. un kua ubijenog da besu svom selu, tada se otvara put i
prijateljima i drugovima da trae besu za ubojicu.
863. Ako kua ubijenog da besu plemenu, koliko god plemena bilo
u njenom selu, dat e im besu podjednako.
864. Ako neki prijatelj odlazi kui ubijenog da zatrai besu, a ona ga
otprati sa: Nemoj mi vie dolaziti i ne da mu besu, nema vie za to
da ide.
865. Ako neki drugi prijatelj odlazi kui ubijenog da zatrai besu, a
ona ga otprati sa: Zasad ti ne dajem besu, jer ne vidim priliku, prvu
besu koju odredi da da, dat e njemu, ostavljajui po strani drugove i
prijatelje od srca.
866. Ako kua ubojice dobije besu, treba da se ponaa pametno i
ljudski na svom poslu, da se uvaju i mukarci i ene da ne priine
tete i nerede ako su blizu kue ubijenog i da se ne ponaaju osorno.
867. Ako se kua ubojice nedolino ponaa prema kui ubijenog, selo
e je zajedno s jamcima, opomenuti i ako bude trebalo kazniti globom
i prekinut e joj se besa.

130

131

STO DVADESETI LAN

SUUESNIK
850. Suuesnik je onaj tko prua ruku ubojici, te mu pomae u
ubojstvu, u kradi ili u vrenju nekog drugog zla.

STO DVADESET PRVI LAN

POSREDNIK

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

868. Kanon ovjetva, a i obaveza je, da se nitko iz kue ubijenog ne

omalovai, iako je ojaena i slomljena.
869. Da se netko ne junaci da vodi krvnika i da se s njim vrti po selu
kue ubijenog; kanon kae: uvaj krvnika i nemoj ga pratiti na
oigled druga kue ubijenog. - Krvnik se kree nou, a tamo gdje
ga zora zatekne, skriva se. - im ovjek duguje krv, duan je da bjei
i da se skriva.
870. Bliski roak poslije 24 sata vie se ne uva od krvnika.
871. Bliski roaci krvnika uvat e se 24 sata od ubojstva, jer, ako
ih ubije kua ubijenog, uzima svoju krv.
872. Ako se spasi 24 sata od ubojstva, trait e jamstvo od kue
ubijenog i bit e slobodni na svom poslu.
873. Ako kua ubijenog ubije nekoga od podijeljenih roaka ubojice
nakon to prou 24 sata, ona ne uzima krv, ve pada u krv.

pogazili besu stoke i obana.

881. Za gaenje bese stoke i obana slijede ove kazne i globe:
96
a) ubojica e platiti kui ubijenog 22 ese za krv;
b) barjak ubojice spaljuje tri kule ubojici; ako ubojica nema tri svoje
kule, spalit e se: kula ubojice i dvije druge kule bliskih roaka
ubojice; ako nema bliske roake, ako su i na stotom koljenu, spalit e
im se kule.
882. Barjak ubojice razara imovinu ubojici s usjevima i zemljom,
stokom i svim to ima.
883. Ako putnik ili glasnik skrene s puta ili obanin sa stokom pree
granice, ako ih netko ubije, ne ubijaju se gosti na besi stoke i obana,
ve onome iz ije su kue izali i ubojica s njihovom kuom, po
kanonu, pada u krv.
884. Ako netko dirne krdo stoke na planini i unutar oznaenih
granica, razbojnik se kanjava gore spomenutim globama za gaenje
bese stoke i obana.
885. Jamci bese stoke i obana su barjaktari, glavari i momci barjaka
koji su sklopili ovu besu.
Napomena: Prema priama koje se priaju meu albanskim branima
(o kojima sada govorimo u redanju raznih pria), jasno je da je besa
stoke i obana vrlo drevna i da se poela primjenjivati prije nego to
je tankocijevka (puka) poela bljuvali plamen.
Tu i tamo i dan-danas se dri besa stoke i obana; kao, na primjer, u
Dakovikoj Malesiji: Nikaj, Mertur, Gas, Krasnice i drugdje. U
Dukainskoj Malesiji: alja, o, Kir, Daj, Pijan i Topljan; u Malesiji
Puke, Mirdite, Tkele, Leke Malesije i prema Kurbinu; iako se vie
ne dri ova vrsta bese, prema kazivanjima, koja su nam saopili starci
tih krajeva, i u tim predjelima nekada se drala besa stoke i obana.

STO DVADESET TREI LAN

BESA STOKE I OBANA
874. Besa stoke i obana je ona koju dva ili vie barjaka daju jedan
drugome uz obostranu suglasnost.
875. Dajui tu besu, barjaktari sa glavarima i momcima odreuju put
za putnika, glasnika i obanina sa stokom.
876. Putnik Lglasnik nekog barjaka, koji ima posla u tuem barjaku,
ne moe prei odreene granice od strane dva barjaka koji su dali besu
stoke i obana.
877. Putnik i glasnik, osim to ne mogu skrenuti s puta, ne mogu
niti ui u drugu kuu, im koraknu u tui barjak, pravo e otii kod
kue mjesnog barjaktara.
878. Ako putnik treba da svri svoj posao ili glasnik posao za barjak,
oni ne mogu sami izai po tuem barjaku, ve e biti praeni ili od
mjesnog barjaktara ili od nekog ovjeka kojeg im bude dodijelio lino
barjaktar.
879. I u odlasku i u povratku putnik i glasnik putovat e velikim
putem ne prelazei granice odreene od strane barjaka besom stoke i
obana.
880. Ako putnika, glasnika ili-obanina snae neto prije izlaska iz
tueg barjaka ili pasui stoku po odreenim dionicama, krivci su

132

STO DVADESET ETVRTI LAN

KRV97
886. Po kanonu albanskih brana, koliko god se mukaraca rodi,
smatraju se dobrim i ne razlikuju se jedan od drugog.
887. Cijena ovjekovog ivota je ista, kako za dobrog, tako i za loeg.
96
97

esa, kesa (arh.) - nekada je to bio odreen iznos novca koji je sadravao 500 groa.
Vidi: Knj. VIII, gl. XVII, 593 i 594.

133

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

888. Svatko se dri da je dobar i za sebe kae: Ja sam ovjek i kau

mu: Kako si, ovjee!
889. Kada bi bilo razlikovanja krvi, kanon ne bi znao pronai uzroke
u pogledu presuivanja i zaloga u odmjeravanju dobrog i loeg, budui
da se svatko dri da je teak okruglo etristo derhema u svojoj teini.
890. Da je ostala mogunost razlikovanja krvi - loeg za izgled i
plemenitost - lopova bi ubili i bez razloga; poveala bi se ubojstva kada
ne bi netko ustao da trai razloge za ubojstvo loeg i lopova.
891. Zato Leka je krvi ostavio jednake: od loeg izlazi dobar, a od
dobrog lo. - Dua za duu, jer izgled daje Bog.98
892. Dakle, tko ubije ovjeka, bio odrastao mukarac ili ena,
momak ili djevojka ili dijete u koljevci, lijep ili nakaza po izgledu,
glavar, starac ili nadstarac, bogat ili siromah, plemenit ili lopov, kazna
je ista: za ubojstvo mukarca 6 esa, 100 ovnova i pola vola globe.
893. Tko rani ovjeka, spomenuta cijena u 892. prepolovljuje se
kako za mukarca, tako i za enu.
894. Ranjavanje se mjeri prema goljenici",ili kako vidar odredi.
(Cijena lijeenja je kako odredi vidar.)
895. Umir krvi ili rane, koji se vri preko glavara i momaka, nema
drugo osim 6 esa za krv i 3 ese za ranu. - Umir krvi ili rane, koji se
vri posredstvom prijatelja, iznad 6 ili 3 ese trai i trokove lijeenja.100
896. Oni koji padaju u krv, ako se ubojstvo dogodi u selu, ubojica s
mukarcima kue i djetetom u kolijevci ako je, iselit e se iz sela i otii
e kod prijatelji, da bi izbjegao opasnost od ubojstva.
897. Kua ubijenog nema posla sa enama ubojice, jer ena i upnik
ne padaju u krv.

STO DVADESET PETI LAN

98

99
100

Animam pro anima . . ., Ledtiku, k. XXIV. vv. 18-20. XX legge, che goccie
(di sangue), sparse per omicidio, altro sangue domandino . . . (Aesch. Coeph.)
vrsta mjere.
Si rixati fuerint viri, et percusserit alter proximum suum lapide, vel pugno et ille
mortuus non fuerit, sed jacuerit in lectulo . . . inncoens erit, qui percusserit, ita
tamen ut opera ejus et impensas in medicos restituat. (Exodus, XXI. 18. 19.)
Quando fu ferito un membro, da cui derivo piaga od emorragia, l' antore del male
deve pagar le spese della cura,e se rifiuta, deve la spesa ed una multa. (Codice
di Manu, Nr. 287. Libro VIII).

134

101

UBOJSTVO OSTAJE UBOJICI

898. Po starom kanonu albanskih brana, samo je ubojici ostajala krv

ili onome tko je povukao, kresnuo ili pucao, ili iz puke ili iz bilo kojeg
oruja na ovjeka.
899. Kua ubijenog nije mogla goniti, niti ubiti nekog drugog od
brae, neaka ili roaka ubojice, osim ubojice.
900. Kasni kanon obuhvaa mukarce kue ubojice do djeteta u
kolijevci; roake i bliske neake, iako podijeljene, ali za 24 sata, u jeku
krvi; a poslije 24 sata kua ubijenog dat e im jamce.102

STO DVADESET ESTI LAN

UBOJSTVO OSTAJE ZA UBOJSTVO
901. Kad dvojica u prepirci ubiju jedan drugog, te obojica padnu
mrtvi, ostaje glava za glavu ili ubojstvo za ubojstvo.
902. Kue ubijenih ne mogu se sporjekati, niti mogu traiti jedna
od druge obeteenje. - Po kanonu e se jamiti.
903. Ako jedan biva ubijen, a drugi ranjen, onda e ranjeni povratiti
viak cijene krvi ubijenom.
904. Ako netko ubije mog brata i ja ustanem i pucam u nekoga od
ukuana ubojice i ranim ga jedanput i do dvadeset puta; najzad uperim
puku i ubijem njegovog brata ili ba ubojicu moga brata, sve rane e
se presuditi i platiti, a ubijeni ostaje glava za glavu za mog ubijenog
brata.
905. Ako ubijem onoga koga sam dvadeset puta ranio, rane se gube,
a ostaje ubojstvo za ubojstvo s ubijenim.
906. Ako u nekoga pucam i samo ga ogrebem u glavu, dugujem mu
3 ese za ranu.
907. Ako ga ranim u nogu, dugujem mu 750 groa.
81

102

Non occidentur patres pro filiis, nec filii pro patribus, sed unusquisque pro peccato
suo morietur. (Deuteronomi, XXIV. 16.)
U Velikim Malesijama svi oni koji u znak alosti na glavu stavljaju crni rubac, padaju
u krv ili se trae za krv. - Ovaj kanon vai i u Dukainu: alji, Sosu itd.

135

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

908. Ranjavanje od struka navie stoji 3 ese, od struka nanie stoji

750 groa.

STO DVADESET OSMI LAN

STO DVADESET SEDMI LAN

103

UBOJSTVO NIJE ISTO TO I KRIVICA

909. Za svaku krivicu koju uini Albanac Albancu, oteeni ima

pravo da ga mui starcima i jamcima, ali ne moe ga ubiti, jer
Ubojstvo nije isto to i krivica.
910. Ako me netko opsuje i ja ga ubijem, dugujem mu krv.
911. Ako netko doe podmetnuti vatru mojoj kui ili kolibi, ili baiji,
a ja ga doekam i ubijem, dugujem mu krv.
912. Ako netko doe da te potkrade i vidi ga kako ti provaljuje vrata,
ubije ga, duguje mu krv.
913. Dolazi netko da ti isprazni talu, vidi ga kako ti tjera krdo stoke
ispred sebe, pojuri osloboditi svoju stoku, a on nee da ti ih pusti, ako
ga ubije, duguje krv.
914. Ako netko zamahne rukom ili te udari a ti ga ubije, duguje krv.
915. Ako ti se netko popne na vrat, iako ima pravo da se brani,104
ako ga ubije, duguje mu krv.
Napomena: 914. i 915. odmjeravaju se prema teini krivice.

Naelo: Ubojstvo nije isto to i krivica odgovara ovim naelima:

Si effringens fur domum, sive suffodiens fuerit inventus, et accepto vulnere
mortuus fuerit: percussor non erit reus sanguinis. (Exodi, k. XXII. 2.)
L' uccidere chi ha tentato assassinio in privato od in pubblico; e il furore alle mani
col furore, non rende colpevole per verun modo l' omicida. - (Codice di Manu, Nr.
351. Libro VIII.)
Non era colpevole chi uccidesse per difendere la vita, l' onore e la liberta... (Stato
politico di Atene. - Leggi civili e criminali.)
Furem nocturnum, sed non diurnum, nisi telo se defendat, licet occidere. - (In
decreto Gratian. Glossa Decret.)
Ta reenica je, u stvari, albanska narodna poslovica (Dy duer per nji krye, tj. dvije
ruke za glavu, odnosno dvije ruke slue ovjeku za ouvanje glave - ivota.
Oigledno, pravo je ovjeka na samoobranu.

136

KRV SE NE ZAMJENJUJE GLOBOM

916. Krv je krv, globa je globa - kae kanon.
917. Krv se nikada ne gubi.
918. Ma kako da je kriva kua ubijenog prema kui ubojice, sudit e
se i presudit e se i zalogama, ako je potrebno; ali krivica ostaje krivica
i kua ubijenog trait e objanjenje od kue ubojice kako starci budu
vidjeli za shodno.
919. Ma kako da se globi kua ubijenog, platit e globu kao globu,
ali ne mogu joj krv izgubiti i ne mogu joj krv platiti globom, ma koliko
kua ubijenog bila nejaka i siromana.

STO DVADESET DEVETI LAN

UBOJSTVO ZBOG OBLJUBE
920. Oni koji se obljubljuju, ako budu ubijeni prilikom obljube,
ostaju neosveeni.105
921. Naelo: Krv nije isto to i krivica prilikom silovanja ena gubi
svoju snagu.
922. Ubijeni gost, silovana ena i oskrnavljena oruja su, po kanonu,
neprikosnoveni.
923. Osramoeni i osramoena ostaju neosveeni samo onda ako se
ubiju prilikom obljube i pod ravim okolnostima, jednim metkom.
924. Roditelji za osramoene ne mogu traiti osvetu, ve e ubojici
dati ispaljeni metak i rei: Ruka ti se pozlatila!
925. Odredit e jamce da nikada nee zatraiti osvetu za osramoene.
926. Ako roditelji ubijenih posumnjaju da ih ubojica nije ubio
prilikom obljube, sud mu odreuje zakletvu po kanonu.
105

Si dormierit vir cum uxore alterius, uterque moriatur, id est, adulter et adultera,
et auferes malum de Israel. (Dueteronomi, XXII, 22. - Levit. XX. 21.)
Si quid perverse tetreque factum est a muliere, mulctatur; si vinum bibit, si cum
alieno viro probri quid fecit, condemnatur. - De jure autem occidendi ita cnptum
est: In adulterio uxorem tuam si deprehendisses, sine juridicio impune necares.
(Aulus Gellius. Noct. Attic. Liber X. c. XXIII.)
Incestum Pontifices sopremo supplicio sanciunto. (Cicero, De legib. IX.)

137

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

927. Ako ga porota proglasi krivim, ubojica duguje dvije krvi i globi
se po kanonu.
928. Ako se jedna strana spasi od ubojstva i pobjegne, ubojica, koji
ih je zatekao u obljubi, ne moe ga naknadno ubiti, jer pada u krv i
ubijenoj strani platit e krv.
929. Ako se ena ili djevojka osramote i izbjegnu da ne budu ubijene
- pobjegnu u dalek kraj - njih barjak zauvijek lii.
930. Ako se primijeti onaj tko ih je osramotio te bude uhvaen i on
i osramoena, pleme, selo i barjak ubija oboje pretvarajui im krv u
globu.
931. Udovice i djevojke koje bi se osramotile, ive su spaljivane na
bunjitu. Ili su ih stavljali izmeu dvije zapaljene gomile drvea, te su
ih primorali da otkriju suuesnika, ili su ih ostavljali da s uasom izgore
izmeu dvije vatre. Ako bi uspijevali da joj izvuku rije tko ju je
osramotio, onda bi uhvatili i suuesnika i ubijali bi ih zajedno.

936. Ako se ubojica suvie trza zbog 3 ese za trudnou, kanon

doputa da se ubijena otvori da se vidi je li imala muko ili ensko
107
dijete.
937. Ako bude imala muko dijete, ubojica e platiti 3 ese za krv
ene i 6 esa za krv djeaka; ako bude imala ensko dijete, osim 3 ese
za ubijenu enu, platit e jo 3 ese za djevojicu.
938. Ubojstvo iz nehata ne globi se.
Napomena: Ubojstvo pod zatitom, vidi: Knj. VIII, gl. XVIII, cl.
XCVII, Ubojstvo gosta.
Ubojstvo pod posrednitvom, vidi: knj. VIII, gl. XVIII, cl. IC, Posrednitvo.

STO TRIDESETI LAN

939. Ako se kua ubojice zavadi s kuom ubijenog poslije umira krvi,
jamci moraju ui u vatru i nee dozvoliti da im se oskrnavi ime i
jamstvo.
940. Ako izmeu njih pukne puka, jamci e traiti ubijenog gosta
od strane koja je zapoela pucnjavu. - Ostalo vidi: Knj. X. gl. XXII.
cl. CXXV, Krv ide za krv.

UBOJSTVO IZ NEHATA
932. Ubojstvo iz nehata ne goni se pukom. - Ubojica plaa krv i
daje jamce.106
933. U toj vrelofkrvi ubojica e se skloniti i sakriti dok se stvar dobro
ne razbistri.
934. Posreduju mudri ljudi i im se utvrdi da je stvarno ubojstvo bilo
iz nehata, ubojica plaa cijenu krvi i daje jamce.
935. Ako netko - i nehotice - ubije trudnu enu, osim 3 ese za
eninu krv, platit e i 3 ese za trudnou.
...Qui percusserit proximum suum nescrens, et qui heri et nudiustertius nullum
contra eum odium habuisse comprobatur..., hic ad unam supradictarum urbium
confugiet, et vivet; (Urbes refugii, vid. L. VIII, gl. XVIII, cl. XCVII, strana 68,
napomena 1) ne forsitam proximus ejus, cujus effusus est sanguis, dolore stimulatus,
persequatur ...percutiat animam ejus, qui non est reus mortis... (Deuteronomi,
XIX, 4, 6. 6.)
...L' omicidio involontario ebbe tribunale apposito, e chi l' avesse commesso non
poteva esser tenuto reo, ma doveva allontanarsi da' luogi testimoni di tale sventura:
la religione doveva purificare il versato sangue e riconciliarlo cogli Dei. (Stato
politico di Atene. Leggi civili e criminali)
Ictus quippe fortiutus et consultus, non cadunt sub eiusdem talionis similitudinem.
(A. Gell. Lib. XX. c. I.)

138

STO TRIDESET PRVI LAN

UBOJSTVO POD JAMSTVOM

STO TRIDESET DRUGI LAN

PUKA GONI UBOJICU
941. Zapoeta puka se globi. - Prva puka se globi.
942. kljocanje se globi.
943. Ako se dvojica posvade i jedan okrene puku na drugog i opali,
ako kljocne, ali se tom prilikom ne ubiju, prvi koji je opalio pukom
pada pod kaznu globe.
944. Ako prvi opali pukom, i kljocne mu, drugi ugrabi i ubije ga,
107

Herkulov unuk Aristodem, kralj Mesana (742. prije n. e.) ubio je svop ker i otvorio
je kako bi dokazao da je bila lano iznuena optuba koju je izgovorio neki Mesanm
protiv nedirnutosti njenog djevojatva. (La Grecia, M. Pouqueville, Venezia, 1836.
- Assedio d' Itome, pag. 42)

139

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

ovaj pada u krv, ali ne pod kaznu globe, jer Zadnja puka nije isto to
i prva.
945. Ako iz nehata opali puka, vlasnik puke pada u krv, ako ubije
ili rani nekoga.
946. Ako netko ue u neiju kuu i im okai puku na kuku, otkine
mu se opasa, opali puka i ubije nekoga od ukuana ili koga drugog,
vlasnik puke duguje krv.
947. Ako gost ostavi napetu puku i opali i ubije nekoga, vlasnik
puke duguje krv.
948. Ako gost okai puku na kuku i ona se polomi, a puka padne
na zemlju, opali i ubije nekoga, vlasnik kuke duguje krv.
949. Klin i kuka su postavljeni za okaivanje puaka; prema tome,
vlasnik kuke ili klina trebao je da pazi i da ih ne ostavlja da ih nagrizaju
crvi.
950. Ako se na jednoj strani ubije netko i padne mrtav, a na drugoj
se rane dvojica, idu krv za krv; jedno ubojstvo - dvije rane.
951. Ako netko ubije trudnu enu, kanon dozvoljava da se otvori i
ako bude imala muko, ubojica, osim za eninu krv, platit e 6 esa za
krv djeaka; ako bude imala djevojicu, platit e 3 ese za dijete i 3
ese za njegovu majku.108
952. Ispaljena puka zbog ubijenog gosta baca te u krvnu osvetu, ali
ne u globu.
v
953. Ispaljena puka zbog obeaene ene ili djevojke nema ni
krvne osvete ni globe.
954. Ispaljena puka zbog oduzetog oruja baca u krvnu osvetu, ali
ne u globu.
955. Puka koja ubije iz nehata duguje krv za krv, ali nema globe ni
gonjenja.
956. Ispaljena puka na bilo koga globi se.
957. Za svako ubojstvo plaa se: 6 esa za krv, 100 ovnova i l vol
globe barjaku i 500 groa kui Domarka iz Oroa (za Mirditu).

STO TRIDESET TREI LAN

TKO UBIJA SEBE, OSTAJE NEOSVEEN
958. Ako netko ubije sebe, krv mu ostaje neosveena.
959. Kua samoubojice ne globi se, jer globi sebe gubitkom jednog
ovjeka i trokova oko rukova.
960. Ako brat ubije brata, ostaje neosveen, ali platit e po kanonu
globu barjaku.
961. Ako sin ubije oca, nitko ga ne goni, ali sina, ubojicu, ubija ili
pleme ili selo.
962. Ako sin ubije majku, pada u krv s roditeljima majke.
963. Ako mu ubije enu, pada u krv sa eninim roditeljima.
964. Ako ena ubije mua, njeni roditelji padaju u krv. (Deavalo se
da je roditelj ubio ker koja bi poinila tu groznu stvar.)

STO TRIDESET ETVRTI LAN

POSREDNITVO U KRVNOJ OSVETI
965. Posrednik u krvnoj osveti je onaj tko se kod kue ubijenog zalae
da je pomiri sa ubojicom.
966. Posrednik u krvnoj osveti, ako zavri posao, ima pravo na obuu.
967. Obua ili opanci za posrednika sastoje se od 500 groa.
968. Obuu za posrednika u krvnoj osveti plaa kua ubojice.

STO TRIDESET PETI LAN

UMIR KRVI
969. Umir krvi vri se na dva naina:
a) posredovanjem prijatelja kue ubijenog i upnika;
b) posredovanjem glavara, kue Domarka i momaka barjaka. -U
tom sluaju, za svako ubojstvo kua Domarka iz Oroa uzimala je 500
groa.

Ponavlja se 937.

140

141

KANON PROTIV PAKOSTI

KANON PROTIV PAKOSTI

970. U oba sluaja obavezni su jamci kanona.

971. Vlasnik krvi, osim odreenog iznosa za krv, ima pravo traiti
jednu puku ostraguu (martinku) s bilo ijeg ramena na koju baci oko;
a ubojica je duan da mu je donese.
972. Prije umira krvi, bez obezbjeenja potrebnih jamaca, prije
odreivanja rokova plaanja novca za krv, ne postavljaju se stolovi za
ruavanje i ne rua se.

STO TRIDESET OSMI LAN

STO TRIDESET ESTI LAN

JAMCI KRVNE OSVETE
JAMAC I POSREDNIK NITKO NE POSTAJE ZA NOVAC.

973. Jamce krvne osvete bira kua ubojice.

974. Jamci krvne osvete su oni koji pristanu da onemogue svako
ponavljanje mrnje i vatre koja bi mogla buknuti izmeu kue ubijenog
i ubojice.
975. Jamci krvne osvete, im pristanu jednom da budu jamci, ne
mogu se vie osloboditi jamstva.
976. Jamci krvne osvete imaju pravo drati na uzdi one za koje jame;
a ako ne budu pomogli prijateljski savjeti i opomene, imaju ih pravo
pritegnuti i prijetnjom ako izmiu.

STO TRIDESET SEDMI LAN

JAMCI NOVCA ZA KRVNU OSVETU

KRUH KRVNE OSVETE

982. Kruh krvne osvete je onaj kada posrednici umira krvi s nekim
iz roda, drugovima i prijateljima vlasnika krvne osvete idu u kuu
ubojice radi umira krivi, da pojedu kruh umira krvi.

STO TRIDESET DEVETI LAN

KRI NA VRATIMA
983. Po kanonu je, im se postigne umir krvi i im se pojede kruh,
da se odrede jamci, kako za krvnu osvetu, tako i za novac, da se napravi
kri na vratima ubojice od strane vlasnika krvne osvete.
984. Kri na vratima je znak umira krvi.
985. Kri se pravi na kamenu gornjeg praga kunih vrata ili meu
pragovima vratnih krila.
986. Kri na vratima napravit e ruka vlasnika krvne osvete.
987. eljezo - tesla - kojim je napravljen kri, po kanonu se baca na
krov kue ubojice.

STO ETRDESETI LAN

BRATIMLJENJE (ISPIJANJE KRVI)

977. Jamce novca za krvnu osvetu bira kua ubijenog.

978. Rokove novca za krvnu osvetu odreuju starci i mudri ljudi koji
se tu nau.
979. Odreeni rok novca za krvnu osvetu niti se odlae, niti se
pomjera.
980. Ako ubojica poludi i pone se igrati s jamcima novca za krvnu
osvetu i vitlati ih s danas-sutra, odnijet e vlasniku krvne osvete novac
u odreenom roku, a dunika e izvesti pred selo koje e pritisnuti
loeg platiu da izvri zadatak, ako bude trebalo, mogu ga globiti.
981. Novac krvne osvete dat e kui ubijenog jamci, a nikada
neposredno ubojica.

988. im se pomire srca kue ubojice i kue ubijenog, ispiju krv

jedan drugome.
989. Uzimaju dvije male ae, napune ih napola vodom ili rakijom;
netko od prijatelja ustane i svee im dva mala prsta, ubode ih iglom
putajui po kap krvi posebno u obje ae.
990. Nakon to pomijeaju krv, i nakon to je dobro promukaju,
razmijene ae, ukrtenih ruku, daju jedan drugome au pijuci krv
jedan drugome. - Uz hiljadu estitanja, pucaju iz puaka i postaju kao
nova braa od jedne majke i jednog oca.

142

143

KNJIGA JEDANAESTA

KANON

PRESUIVANJA

STO ETRDESET PRVI LAN

PRAVO I OBAVEZA STARACA
991. Starac zaloga ne moe zatraiti poklone i plau po kanonu prije
nego to sredi posao.
992. Starci su ili glavari bratstva ili glavari plemena, a rad im se
temelji na osnovama kanonskog prava.
993. Bez njih se ne moe donijeti neki novi kanon i nijedan sud ili
presuivanje koje bi obuhvaalo bratstvo ili pleme, selo i barjak.
994. Za starce se pozivaju i ljudi poznati po mudrosti, koji su stekli
vjetinu u sporovima i presuivanjima.
995. Za posebne poslove i za posebne razmirice, oni se mogu uzeti i
za starce zaloga, a njihove odluke kanon priznaje dovoljno da po njemu
presuuju.
996. Starci kanona imaju pravo otkloniti svaku svau i prijetnju teta
i ubojstava, negdje mudrou, negdje silom u zajednici sa selom, a kod
veoma tekih prijetnji, zatrait e pomo glavara i momaka barjaka,
kako bi opametili raspameenog.
997. Starci imaju pravo skupiti selo kada netko nee da se povine
presudi koja je izreena po kanonu i nepristrano.
998. Za mala presuivanja uzet e se starci iz sela prema bratstvu i
plemenu.
999. Starci, koji su odreeni da presuuju neto, na odreenom
mjestu i u odreenom trenutku da bi obavijestili zavaene, imaju pravo
presuditi i to sprovesti do kraja.
1000. To pravo imaju ne samo starci ili glavari kanona, ve i starci
za posebna pitanja, ako ih je netko izabrao za starce.
145

KANON PRESUDIVANJA

KANON PRESUDIVANJA

1001. im se starcima da u ruke zalog za pristanak, i ako se zavaeni

pokaju, ne mogu im ponovo uzeti zalog, niti mogu zamijeniti te starce.
1002. Naelo kanona je: Starca nad starcem, sud nad sudom i
zakletvu nad zakletvom kanon ne trpi.
1003. Teka djela, koja kaljaju ast sela ili barjaka, odmjerit e starci
sela i glavari barjaka.
1004. Starci i glavari barjaka ne mogu presuditi ni jednu stvar i ne
mogu nikoga globiti u selu ako nemaju sa sobom starce i nadstarce sela
u kojem se nalazi krivac.
1005. Ako se dogodi da itavo selo poludi sa svim starcima i pukom,
tada ustaju glavari barjaka sa starcima i nadstarcima bratstva i plemena
i sa itavim pukom i opameuju neposluno selo.
1006. Ako neko selo ustane da povede borbu protiv glavara, staraca,
nadstaraca i puka barjaka pod kojim se nalazi, onda e se o tome
upoznati kua Domarka na iji e poziv ustati i drugi barjaci i pod
vodstvom te kue napast e se neposluno selo i opametit e ga
kaznama, protjerivanjem iz mjesta, a i javnim strijeljanjima, ako je
neko uinio neki prijestup za strijeljanje.
1007. Spomenuti postupci i kazne primjenjuju se i prema nekom
barjaku kada je neposluan, s tom razlikom to se itav barjak ne moe
protjerati iz mjesta, ali se liuje od drugih barjaka sve dok ne bude dao
zalog.
1008. Kanone koje donosi neko selo sa starcima i pukom za sebe, na
primjer o potkazivanju, izdajstvu, ubojstvu ili pljaki, ni barjak, a ni
kua Domarka ne mogu da ih ne priznaju, dovoljno da se ne izmiljaju
nove stvari, koje su protiv drevnih odluka kanona albanskih brana.
1009. Za suenja i presuivanja koja se tiu cijelog sela ili jednog
barjaka, nemaju pravo pozvati posebne starce. - To e se odmjeravati
od strane staraca i glavara kanona sela i barjaka.
1010. Ako skrivi starac sela, zalog e dati u ruke puku.
1011. Ako se ne odazove da da zalog, puk poziva glavara barjaka i
zajedno e ga opametiti.
1012. Ako skrivi netko iz kue Domarka, presudit e mu glavari i
puk svih barjaka.
1013. Ako skrivi neko od barjaktara, odmjerit e mu glavari i puk;
a prvaku barjaka koji je skrivio presudit e barjaktar, drugi prvaci
barjaka i puk.
1014. Bio starac ili glavar, ili iz kue Domarka, dat e zalog u ruke
starcima i puku, ako se netko ali na njega.

1015. Starci e presuivati nepristrano i bit e nepodmitljivi stvarima

ispod ruke ili obeanjima jednog ili drugog.
1016. Ako se otkrije da je neki starac pristrano presudio i protiv
kanona, samo zato to je podmien stvarima ispod ruke protivnike
strane, osim crnog obraza, nitko ga vie ne uzima za starca.109

146

147

STO ETRDESET DRUGI LAN

ZALOI
1017. Dani zalog vie se ne vraa.
1018. Zalog je neki predmet koji se daje u ruke starcima presuditeIjima s pravom da presude o albama dvojice protivnika.
1019. Zalog se zove: Zalog pristanka, to znai da su, dajui zalog
u ruke starcima presuditeljima, spremni da se povinuju sudu i
presuivanju.
1020. Presuivanje i suenje, odrani bez zaloga, po kanonu, nisu
valjani.
1021. Prije nego to pone suenje, zaloi treba da su u rukama
staraca, a zavaeni u tubi, osim to se vie ne mogu izvlaiti,
obavezuju se da plate opanke ili presuivanje izreeno po kanonu.
1022. Kao zalog rauna se oruje, metak, sat, a i kutija duhana, sve
dok se ne donese zalog koji odgovara vrijednosti za koju su u zavadi.
1023. U presudama albi, optubi ili kleveta, izgovorena rije ne
prihvaa se kao zalog; potreban je dokaz.110
1024. Rije kao zalog prihvaa se samo onda kada netko obea
nekome toliko i toliko, ako mu sredi neku stvar.
1025. Ako mu sredi stvar, duan je dati obeano tom ovjeku.
1026. Ako starci zaloga zapnu svaki na svom miljenju, obratit e se
drugim starcima, ali za izdatke se ne mogu opteretiti zavaeni (vlasnici
zaloga).
1027. Opanke starcima platit e vlasnici zaloga podjednako.

Meledictus qui accipit numera, ut percutiat animam sanguinis innocentis, et dicet

omnis populus: Amen. (Deuter. XXVII. 26.)
Oppositus est prignori. - Publ. Terentius, Phormio, alt. IV. Scena III. - Opponere
interdum significat deponere, hoc est contra alium provocantem pignus ponere.

KANON PRESUDIVANJA

KANON PRESUDIVANJA

1028. Opanci starcima plaaju se ne po elji staraca, nego prema

vanosti preuivanja: Prema zalogu daju se opanci. - Prema
vrijednosti predmeta daju se opanci.
1029. Jedno prijepodnevno presudivanje stajalo je pet groa. (Nekad presuivanja nisu voena poslije podne.)
1030. Za presuivanja koja su se odreivala kamenom, zavaeni su
plaali po 10 groa za presudivanje.
1031. Prije nego to zaponu suenje, starci e dati ovu zakletvu:
Tako mi ovog bojeg dobra (nad nekim vjerskim znamenjem) i kako
budem radio, tako mi pomoglo, suenje neu voditi lano i pristrano
i koliko mi pamet i dua budu dozvolili, neu skrenuti s kanona i
111
pravednog suda!
1032. Izvan sela nitko nema pravo nai starce.
1033. Ako netko izae da trai starce po barjaku pod kojim se nalazi,
za starca e uzeti nekog od glavara, a ne od puka.

1040. Ako proglase loim presudivanje prvih staraca, drugi starci

uzimaju zaloge zavaenima i, osim to ostaju bez opanaka, ovi e platiti
opanke za druge starce.
1041. Broj staraca moe se poveati do tri puta: ako ne presude,
presudit e glavari sve do kue Domarka, koja je temelj kanona. Preko
te kue nema suda.
1042. Ako se presudivanje prvih staraca pokae dobro, prve zaloge
platit e dvije vrste opanaka: prvim i drugim starcima.
1043. Ako budu teka suenja i presuivanja, tumaenja e se traiti
od kue Domarka.

STO ETRDESET TREI LAN

POVEANJE BROJA STARACA

1044. Porota ili porotnici, rijeima kanona, su oni ljudi koji se od

strane suda odreuju da zakletvom nekoga izvuku iz nevolje.
1045. Porotnici e biti ovakvi:
a) da nisu naeni da se lano zaklinju;
b) da ne mrze ni stranu koja daje zakletvu, ni onu koja promatra
zakletvu;
c) da nisu pohlepni ljudi koji prodaju duu za stomak hrane;
d) da, bar pretpostavkom, mogu znati neko djelo ili ga lake mogu
otkriti.
e) da nisu ene, jer kanon ih ne priznaje;
f) da nisu pod zakletvom i inadije.
1046. Obino, zakletva se ne daje bez porote.
1047. Naelo kanona je: Zakletva ima porotu, porota ima trud pri
otkrivanju i obavezu.
1048. upnik se ne tjera na zakletvu; ali, ako se dogodi da se od
njega trai zakletva, da bi sebe oprao i zbog porotnika, on se rauna za
24 ovjeka.
1049. Ako se glavar barjaka pozove na zakletvu od 24 ovjeka, 12
mu odreuje sud, a za 12 nebrojenih rauna se on sam.
1050. Onaj tko predvodi porotnike na zakletvu, ne broji se za
Porotnika. Naelo kanona je: Sto porotnika, ali domain se ne broji.
1051. Porota ne daje zakletvu dok se ne obavee vlasnik zakletve.

1034. Sud nad sudom i starca nad starcem, kanon ne doputa.112

1035. Ako si nezadovoljan suenjem, tu je . Palji113. - Ako si
nezadovoljan suenjem, tu je Grika e Oroit.114 - Kua Domarka je
temelj kanona.
1036. Ako si starcu predao zalog, a ovaj ti presudi, nema pravo
traiti drugog starca i suenje.
1037. Ako te nije ubijedilo suenje staraca koje si ti odabrao i
prihvatio, nema pravo ponovo uzeti svoj zalog niti izabrati druge
starce.
1038. Ako vlasnici zaloga pomisle da je suenje bilo nepravilno i
pristrano, imaju pravo da ne prihvate presudivanje.
1039. Prvi starci ne ustupaju zaloge, ali su duni sebe oistiti
ustupajui svoje zaloge drugim starcima koje su oni izabrali; nakon to
im izloe doneseno presudivanje, to e se odmjeriti od strane drugih
staraca.
111

Judices citati jurabant se ex lege judicaturos. (Rit. Rom. c. II. De judiciis publ.
fr. 150.)
112
Djelomino se ponavlja 1002.
113
Sv. Pavao
114
Oroka klisura

148

STO ETRDESET ETVRTI LAN

POROTA

149

KANON PRESUDIVANJA

KANON PRESUDIVANJA

1052. Predvodnik bese obavezat e se poroti da e ako izae lana

zakletva, platiti globu crkvi zbog skrnavljenja zakletve; globu barjaku
ili selu, prema broju porotnika, i dvije za jednu vlasniku.
1053. Sud e odrediti za porotnike ljude iz bratstva i iz sela onoga
tko e predvoditi zakletvu.
1054. Vlasnik zakletve otii e odreenim porotnicima kod kue kako
bi ih upoznao da ih je sud odredio za porotnike.
1055. Nebrojene porotnike, koje nalazi sam vlasnik zakletve, na
suenju i pred starcima predstavit e po imenu i prezimenu, onako
kako su mu predstavljeni odreeni porotnici.
1056. I nebrojenim porotnicima vlasnik zakletve otii e kod kue
kako bi im rekao da ih je izabrao za porotnike.
1057. Polovicu porotnika odreuje sud, a drugu polovicu nalazi
vlasnik zakletve.
1058. Starci, kad odrede porotu, kazat e vlasniku zakletve, ako
sumnja u nekoga od odreenih porotnika da e ga ostaviti na cjedilu
zbog neke zavisti ili mrnje, neka tu kae.
1059. im vlasnik zakletve bude iznio osnovane razloge za jednog ili
drugog meu odreenim porotnicima, starci suda duni su ih zamijeniti.
1060. Do tri~porotnika mogu se zamijeniti, ali ne vie.
1061. Poroti se odreuje dan zakletve, a vlasnik zakletve duan ju je
sazvati.
1062. Porota, prije nego to da zakletvu, pokuat e tragati gdje god
moe i vlasnika zakletve ispitati, da ne ide na lanu zakletvu.
1063. Porota ima pravo sama tragati, a ako pitanje tube bude
zamreno, ima pravo zakletvu odloiti do est mjeseci, nastavljajui
traganje.
1064. Za veoma teke zavade, koje idu u irinu, porota ima pravo
odlagati zakletvu i godinama.
1065. im zavri svoja traganja i im stvori miljenje, ili da zakletvom
oslobodi okrivljenog ili da ga ostavi na cjedilu, porota nema razloga da
se suzdrava; bilo jedno bilo drugo saopit e vlasniku zakletve.
1066. Ako samo jedan od porotnika ne bude htio dati zakletvu,
vlasnik zakletve ostaje na cjedilu.
1067. Po kanonu je da jedan porotnik ili vie njih, koji nee da daju
zakletvu, uvjere vlasnika zakletve, i zakletvom ako je zatrai, da ga ne
ostavljaju na cjedilu zbog neke mrnje i inata, ve samo iz straha i

sumnje da ne daju lanu zakletvu.

1068. Ako porota rua, zakletva je dana.
1069. Ako se porota sastane i pojede kruh zakletve, vlasnik zakletve
je nevin; poroti ne ostaje nita drugo nego da da zakletvu.
1070. Ako porota ne pojede kruh, vlasnik zakletve je kriv.
1071. Ako tuitelj odreenog dana ne doe gledati zakletvu, optueni
moe mirno spavati, jer im mu je kruh pojela porota, on je izaao
nevin.
1072. Porota e kazati tuitelju ili da doe gledati zakletvu ili da
otkrije soka.
1073. Tuitelj, iako se bude mnogo brinuo nekoliko dana, na kraju
e ili otii da gleda zakletvu ili e otkriti soka.
1074. Porota, ako se sastane da da zakletvu izvan odreenog dana,
nema drugog ruka, ve daje zakletvu i svatko ide svojim poslom.
1075. Na dan kada e se dati zakletva, prisustvovat e i starci
donesenog presuivanja.
1076. Zakletva e se dati ovim redom:
a) vlasnik predvodi zakletvu da bi uvjerio porotu;
b) poslije njega dat e zakletvu oni koji su mu blii po krvi;
c) potom zakletvu daju porotnici odreeni od suda;
d) na kraju, nebrojeni porotnici.
1077. Rijei zakletve izgovorit e se bez izmjene i onako kako ih je
odredio i poredao sud staraca.
1078. Koliko god porotnika bilo, dat e zakletvu stavljajui ruku na
vjersko obiljeje, osim ako sam vlasnik stvari iz potovanja oprosti ili
oslobodi nekoga.
Napomena: Dukain, Dakovika Malesija i neki drugi krajevi porotu
odreuju kao vrstu zakletve u crkvi, a neki je drugi ostavljaju da
slua zakletvu.

150

151

STO ETRDESET PETI LAN

SOK
1079. Sok115 je onaj tko pokazuje neiju krivicu, kao na primjer neku
Sok (alb. kapucar-i, m. pl. - e) prijavljiva, potkaziva, denuncijant, ovjek koji

KANON PRESUDIVANJA

KANON PRESUDIVANJA

skrivenu krau ili neko izgubljeno ubojstvo, na osnovu potraga koje

vri.
1080. Sok obino ne izlazi otvoreno, ali dogaa se i da izlazi javno.
1081. Sok e dobiti svoje cipele prema obeanjima vlasnika ukradene
stvari ili izgubljenog ubojstva.
1082. Vlasnik ukradene stvari ili izgubljenog ubojstva, prije nego to
soku obea cipele, otii e u selo optuenoga, uzet e dva njegova druga
i zajedno sa njima otii njegovoj kui da od njega zatrae opravdanje.
1083. Ako se optueni nikako ne ubijedi, vlasnik stvari kazat e mu
da e mu rei soka koji e ga teretiti.
1084. Ako mu optueni kae da je sok slobodan da govori koliko
hoe, pa ako ispadne kriv, on e soku platiti obeanu obuu.
1085. Ako netko soku obea obuu, prije nego to je s tim upoznao
optuenog, i ako ovaj ispadne kriv, obeanu obuu od vlasnika stvari
platit e popola.
1086. Obua se soku daje uz zakletvu da se optueni ne optereti
pretjeranim obeanjima i ako ispadne kriv.
1087. Opi je kanon da obua za soka ne moe prijei cijenu
izgubljene stvari.
1088. Kanon enu ne priznaje za soka.
1089. Nekada~se sodbina uz zakletvu plaala 50 do 500 groa.
1090. Sok koji bi se uhvatio u lai plaao bi tuu stvar umjesto
pljakaa. (Dukain)

Za stelnu kravu
150 groa
Za magarca
150 groa
Za bika
100 groa
Za ovcu i kozu
25 groa
25 groa
Za tele
23 groa
Za svinju
10 groa
Za jare i janje
1092. Sok oslobaa od zakletve. Ako sok izae poten ovjek,
optuenom se ne dozvoljava da da zakletvu; dat e opravdanje.
1093. Sok vadi izgubljenu stvar. im se sok prihvati od tragaa,
optueni ostaje kriv i vratit e vlasniku stvar po kanonu.

STO ETRDESET ESTI LAN

SODBINA
1091. Soku se daje obua:
Za izgubljenu krv
Za obijenu talu, kuu i dr.
Za mazgu
Za konja
Za ovna predvodnika
Za vola za brazdu
Za tovljenu svinju

1500 groa
500 groa
1000 groa
500 groa
500 groa
400 groa
500 groa

prima nagradu. Ta nagrada se nekada sastojala od para cipela ili opanaka.

152

STO ETRDESET SEDMI LAN

TRAGAI SOKA
1094. Tragai su oni iji je zadatak da vode odgovarajue potrage
salijetajui soka estim pitanjima, pazei da ne mijenja iskaze i nekoga
ne okleveta.
1095. Tragai e biti estiti, mudri i bistri ljudi, vjeti u ispitivanjima
i potragama.
1096. Tragai se biraju meu onima koje je sud odredio za porotnike.
1097. Kao to nije po kanonu da sok javno izlazi, i sok ima pravo da
poimence trai neke od porotnika, kojima vie vjeruje da ga nee
otkriti.
1098. Prije nego to ponu potragu, tragai e zatraiti da sok da
zakletvu da e govoriti istinito, nepristrano i bez ljutnje.
1099. Do tri grupe tragaa mogu ispitivati soka.
1100. Tragai, kad god budu razgovarali sa sokom, razgovarat e
tajno.
1101. Ako sok kae da je ukradena stvar prodana, tragai e poslati
ljude na potragu.
1102. Ako sok kae da je ukradena stvar zaklana, tragai e traiti
neki trag od nje; na primjer, komadi koe, rogove ili neki drugi dio.
1103. im se od tragaa potvrde kazivanja soka, poricanja pljakaa
ili ubojice, i ako su lana, ne moe nitko zadrati do zakletve;
meutim, porota ima pravo zadrati ruku i ne dopustiti mu da da lanu
zakletvu.

153

KANON PRESUDIVANJA

KANON PRESUDIVANJA

1104. Ako pred tragaima sok ispadne sumnjiv, a ako je u pravu, te

ako izae i pljakaa ili ubojicu uhvati za ruku, dobiva odreenu obuu
od 500 do 1500 groa.
1105. Tragai e dati zakletvu da dok su ivi nee otkriti soka, izuzev
ako se sam eli otkriti.

STO ETRDESET DEVETI LAN

STO ETRDESET OSMI LAN

SKUPTINA ALBANSKIH BRANA
1106. Skuptina je okupljanje jednog ili vie plemena sa glavarima,
starcima, nadstarcima,116 i puka ili momaka zemlje, koji imaju za cilj
pretresati neko pitanje ili sklopiti neku besu.
1107. Skuptine su djelomine ili ope.
1108. Djelomine skuptine su seoske, u kojima sudjeluju starci,
nadstarci i puk jednog sela.
1109. Djelomine se nazivaju i skuptine u kojima sudjeluju i svi
starci, nadstarci i puk raznih plemena, koji su pod zapovjednitvom
jednog glavara.
1110. Ope skuptine su one na kojima se sastaju starci, nadstarci,
puk sa glavarima i kuom Domarka.
1111. Na skuptinama, suenjima i odmjeravanjima sudjeluju:
a) kua Domarka iz Oroa;
b) glavari plemena;
c) starci plemena i sela;
d) nadstarci plemena i sela;
e) momci i puk svih plemena;
f) glasnici plemena;
g) globari.

""*

nadstarac (alb. sterplak, - u, m. pl. sterpleq) - drugi lan savjeta, odnosno pomoni
presuditelj po Kanonu Leke Dukainija.

154

MJESTA ODRAVANJA SKUPTINA

1112. Skuptine se odravaju ili po dvoritima crkava ili po starim
ruevinama svetilita ili u centru mjesta.
1. Mirdita u . Palju ili u Grik t' Oroit.
2. Ljura kod crkve u starom selu.
3. Tkela kod Kroni i Fikut u Perljataju.
4. Matja u Lisu.
5. Leka Malesija (Zuba) u Molungu kod Darda Kerbuce.
6. Debar?
7. Malesija Kroje u Bendi.
8. Malesija Tirane u Martaneu.
9. Malesija Elbasana?
10. Ljaberija (Arberija) ?
11. Arbenija u Ljaruku.
12. Kurbin u Deru Selite, u Lja-Sebastu.
13. Ljuma u Bicaju.
14. Has?
15. Dakovika Malesija kod Voret e aljes.
16. Dukain na Koder en Dera (o).
17. Puka kod iteti i Pukes.
18. Postripa u itet kod Damije (Drit).
19. Mbikodra kod Kie e Bries-Rapa.
20. Kelmendi u af Berdeljeca.
21. Capa (Zadrima) u Daju.
- Nikaj i Mertur kod Kia e Nikajve.
- Mertur i Krasnice kod Bljini i kuvendit (Selimaj).
1113. Okupljeni ljudi na skuptini sjede u polukrugu tako da mogu
vidjeti jedan drugoga i, ako se proziva netko, da ga mogu vidjeti glavari
i starci.
117
1114. Ljudi na skuptini sjede naoruani.
1115. Dokle god budu ljudi sjedili na skuptini, nitko tui nema se
pravo mijeati meu njima.
1116. Prilikom suenja i odmjeravanja, glavari i starci sjede odvojeno,
a puk odvojeno.
1117. Glavari i starci sjede na skuptini prema prvenstvu i pravu.
17

...Quando vi son tuti, seggono armati... (Tacit., Germama XI) - Ne pubblica ne

privata cosa fanno, se non armati. (Idem, ibid. XII.)

155

KANON PRESUIVANJA

KANON PRESUIVANJA

1118. Dok netko govori na skuptini, drugi e sluati i utjeti.

1119. Sitna pitanja i zadjevice, koje ima jedno selo sa drugim, starci
sela zajedno s nadstarcima i pukom imaju im pravo presuditi.
1120. Teka pitanja, koja pripadaju itavom plemenu, odmjerit e se
i presuivat e se od strane glavara plemena zajedno sa starcima,
nadstarcima i pukom.
1121. Pitanja koja se odnose na itavu jednu oblast - ili dravu odmjerit e se na opim skuptinama: od svake kue po jedan
mukarac.
1122. Teka rije ne trpi se na skuptini.
1123. Kanon ne trpi da se na skuptini netko opsuje; ako netko to
uini, globit e se do 5 ovnova.
1124. Ako netko nekome na skuptini kae da lae, kaznit e se do
500 groa.
1125. Ako netko na nekoga opali orujem na skuptini, spalit e mu
se kua, a onaj tko je potegao oruje strijelja se javno i ostaje neosveen.

1136. Ima pravo osuditi na smrt: ruke i noge120 pripadaju plemenima, glava pripada Domarku.
1137. Ima pravo oduzeti vodstvo ili glavarstvo onome tko se nae u
dounitvu i izdajstvu zemlje. - Meutim, to se ne moe dati nekome
izvan bratstva, jer je to pravo mjesno i nasljedno.
1138. Ima pravo na dio svake globe.
1139. Ima pravo na vie od 500 groa za svako ubojstvo.
1140. Prije nego to sa glavarima i pukom plemena krene na izvrenje
kanonskih kazni dat e zalog; i ako se nae u krivici, odgovarat e po
kanonu.
1141. Podlijee globi kao i svaki podanik.
1142. Kad ide na pomirenje zemlje, ima pravo na razo121 (na dva
obroka).
1143. Ako se bilo tko iz ove kue trai za porotnika, rauna se za 12
nebrojenih.
1144. Kad ide u vojsku, ima pravo predvoenja i zapovijedanja.
1145. Za prijestupe, koje su za ugarak vatre i ovu Kuu zahvaa
turpija (toliko da ostavi trag).

STO PEDESETI LAN

KUA ON MARKA118
1126. Kua Domarka je temelj kanona.119
1127. Zauzima elno mjesto na svakom mjestu i na skuptini.
1128. Ne moe se liiti.
1129. Ne moe se razoriti.
1130. Ne moe se progoniti iz mjesta.
1131. Izvan ove kue nema nastavljanja pitanja.
1132. Ima pravo skupljati glavare i puk u sluaju opih skuptina.
1133. Kad god zatreba, ima pravo slati glasnike da poziva ljude
zemlje, od svake kue po jedan mukarac, i da ih skupi u . Palju.
1134. U svakom suenju ili presudivanju ima pravo odluujue rijei.
1135. Ima pravo razoriti i progoniti iz mjesta.
118
119

Le cose importanti deliberano tutti; le piccole il princigale. - (Idem, ibid. XI.)

Zanimljivo je da tu stavku . Deovi esto istie u Kanonu Leke Dukainija, iako
je to bilo vaee samo za Mirditu, a ne za sve Albance.

156

STO PEDESET PRVI LAN

GLAVARI PLEMENA
1146. Glavari su voe plemena.
1147. Glavari imaju imovinu.
1148. Svaki glavar ima pravo nad svojim plemenom: Ruke i noge
20

udovi (alb. kortare - t, m. pl.) - ruke i noge odvojeni od tijela

Pade ptica, poleti ptica (alb. razog-u, s.; pl. razogj-t).
Dukainci kada se dogovore s gazdom za neki posao, kau mu: Hou od tebe vruu
pogau sa sirom, ujutro tri obroka na dan, ni pticu neu da ti poklonim, niti hou
da ti je prodam! Plau hou odjednom!.
Ptica je bila odmor od dva sata na dan; zato kad bi gazda zaboravio na to, vikali bi:
Pade ptica, poleti ptica!.
l- odmor, koliko odmara ptica. 2. obrok za to vrijeme; lat. haustus; it. merenda;
nem. Imbis; alb. zamer - a (u Kurbinu - Albanija).
Frazeoloki: Uinit emo jednu pticu (kratak odmor, koliko odmara ptica); po)esti
pticu; jesti poslije podne; mn. razogj (razo) su bili konaci koje je svaki iz Mirdite
bio duan kui Domarkaja kada bi netko od ovih prineva (kneeva) izlazio da izvidi
stanje u narodu. (D. Nikolle Gazulli, Fjalorth i Ri, Fjale te rralla te perdorura ne
Veri te Shqipnis, Tirane, 1941., pod reju razog-u)

157

KANON PRESUDIVANJA

KANON PRESUDIVANJA
122

pripadaju plemenima, a glava pripada Domarku.

1149. Prilikom suenja i presuivanja, unutar podruja jednog
glavara, ne mogu mu se mijeati glavari drugih plemena.
1150. Glavar plemena, zajedno sa starcima i pukom bratstva, ima
pravo odravati skuptine, sklapati besu, presuivati, globiti i liiti.
1151. Glavar plemena ne moe se optuiti kod glavara drugih
plemena i nitko ne moe vriti pritisak na njega za suenja i izvrena
presuivanja.
1152. Glavar plemena ne moe donijeti odluke ili presuivanja mimo
odluka kanona.
1153. Ako se netko ali na glavare, odmjerit e ih starci i puk, a i
kua Domarka.
1154. Glavar jednog plemena nema pravo spaljivati, razarati, strijeljati, progoniti iz mjesta. - Za to je potrebna kua Domarka s glavarima
i pukom drugih plemena.
1155. Da bi se globio i liio glavar, dovoljni su starci, nadstarci i puk
plemena.
1156. Ako netko iz puka ustane i ubije nekoga od glavara ili od
Domarka, pada u krvnu osvetu kao i za ubojstvo svakog ovjeka.
1157. Glavar plemena, kao svaki ovjek iz puka, moe se globiti,
spaliti, liiti, razarati, strijeljati i progoniti iz mjesta.
1158. Kada je rije o posjedima i imovini, bilo u ravnici, planini ili
zimskom panjaku, gledat e se imovinsko pravo svakoga.
1159. Ni kua Domarka, ni glavari plemena, a ni starci sela ne mogu
imati neko pravo nad stokom i imovinom drugih.
1160. Puk plemena nije duan ni glavaru, a ni kui Domarka dati
desetinu i hara.
Napomene: Glavari (barjaktari) Dakovike Malesije: Nikaj, Mertur,
Gas i Krasnice imaju pravo na jedan red vie za navodnjavanje od
komunice, osim reda koji imaju kao svaka kua.

STO PEDESET DRUGI LAN

STARCI SELA

1162. Starci sela imaju pravo skupiti selo na skuptinu.

1163. Starci sela nemaju pravo niti globiti, niti liiti nekoga bez
suglasnosti nadstaraca i puka.
1164. Starci sela ne izuzimaju se seoskih obaveza, ni od kuluka i
zajednikih poslova.
1165. Starci sela ne izuzimaju se sluenja vojske.
1166. Ako starac sela skrivi, dat e zalog nadstarcima i puku.
1167. Ako neko selo sa starcima tereti neko pleme, starac napadnutog
ima ga pravo braniti i sa glavarima drugih plemena.

STO PEDESET TREI LAN

NADSTARCI
1168. Nadstarci dre stranu puka.
1169. Nadstarci imaju pravo podignuti glas kada vide da se puk tereti
suenjima i presuivanjima suprotno kanonu.
1170. Nadstarci su, zajedno s pukom ili s momcima plemena, globari.

STO PEDESET ETVRTI LAN

GLOBARI
1171. Globari su oni koji u ime itave skuptine idu u talu za stoku
globljenog da uzmu toliko grla ovnova ili volova prema presudi suda
glavara, staraca i puka.
1172. Vlasnik tale ne smije sprijeiti globare da mu uu u talu.
1173. Ako to uradi, diu se svi ljudi skuptine i nasru na kuu.
1174. Ako se vlasnik stoke sporjeka, imaju pravo da mu poveaju
globu.
1175. Globari sami biraju ovnove i volove za globu i vlasnik stoke ne
moe ih sprijeiti.

1161. Svako selo ima starce plemena.

Djelomino se ponavlja 1136.

158

159

KANON PRESUDIVANJA

KANON PRESUDIVANJA

STO PEDESET PETI LAN

1184. Ako selo zapne i barjaku ne dozvoli da spali i razori nekog

bezobraznika koji je ocrnio selo ili barjak nekim groznim nasiljem,
barjak ima pravo ili da lii to selo ili da skupi druge barjake da ga

GLAS PUKA NA SUDOVIMA

1176. Ako se puk ne slae s presudama glavara i staraca, ima pravo
da im se ne povinuje.
1177. Glavari i starci ponovo e odmjeriti poslove.
1178. Ako puk odobrava presuivanje glavara i staraca, po kanonu
je da slono viknu: Tua noga, glave nae!

STO PEDESET ESTI LAN

LIENJE
1179. Liiti, rijeima kanona, znai: odijeliti, zapostaviti i rasturiti
jednu kuu, oduzimajui joj svako pravo, potovanje i ast, kako od
sela, tako i od barjaka.
1180. Selo ima pravo liiti, ali ne i progoniti iz mjesta.
1081. Sok e dobiti svoje cipele prema obeanjima vlasnika ukradene
stvari ili izgubljenog ubojstva.123
1182. Ni selo bez barjaka, ni barjak bez sela, nema pravo da spaljuje,
razara i strijelja.
1183. Sluajevi da se netko lii su:
a) kad netko nee da sklopi besu sa selom ili barjakom;
b) kad netko proda svoje selo potkazivanjem i izdajom;
c) kad netko izigrava neku presudu ili odluku izreenu javno od
strane sela ili barjaka;
d) kad netko naini neki nasilni prestup u selu, barjaku ili izvan njih
i ne pokorava se sudu;
e) za nasilje koje je uinjeno izvan sela ili barjaka; ako se krivac ne
odazove da da zalog svom selu i barjaku, oni se odriu njega, dajui
mogunost svima onima koji se na njega ale da s njim rade to hoe.124
123

124

Ovaj paragraf je, oigledno pogreno, po drugi put ovdje uvrten. To se vidi po broju
koji ima - 1081. umjesto 1181., kako bi odgovaralo redosljedu.
Ad uomo o donna citati dalla ita come ingiusti, nessuno rechi ajuto o conversi con
essi; se lo fara, rimanga vituperato per esser simile a quelli con cui pratica. (Leggi
di Caronda)

160

opamete.

1185. Ako ga samo lienjem kazni, niti daje, niti uzima s njim sve
dok se ne pokori sudu i globi.
1186. im izigrano selo da zalog barjaku, barjak ga kanjava prema
teini krivice.
1187. Kuu krivca spaljuju, razaraju je s biljkama i zemljom, a
izazivaa nasilne krivice javno strijeljaju i ostaje neosveen, a ukuane
mu proganjaju iz mjesta.
1188. Ako se dogodi suvie grozna i nasilna pakost, osim spaljivanja,
razaranja i proganjanja iz mjesta, barjak mu rui i kuu.
1189. Ruenje kue je kada se vadi kamenje iz etiri kuta kue na
dnu temelja. - To se radi nakon to se kua spali.
1190. Ruenje kue, po kanonu, oznaava da su ukuani te kue sa
svime i zauvijek prognani iz mjesta i barjak ih rauna iskorjenjenima.
1191. Pokretna imovina postaje im globa, a nepokretna ostaje
zaputena, za ispau barjaku.
1192. S lienima ne moe nitko iz sela uzimati i davati; a ako netko
bude uzimao i davao, i on ostaje lien i podlijee istim kaznama kao
lieni.
1193. Nain lienja je ovaj: Odijeliti nekoga u smrtnom sluaju i od
pozivanja na objed. - Liiti nekoga pri smrtnom sluaju, na svadbi
125
i u posuivanju brana.

STO PEDESET SEDMI LAN

SPALJIVANJE, RAZARANJE I STRIJELJANJE
1194. Spaljuje se, razara, javno strijelja i proganja sa svime iz mjesta:
a) onaj tko klevee za teko djelo ili die ruku ili ubije upnika;
b) tko ubije gosta na besi, strijelja se, globi, spaljuje i proganja iz
mjesta;
*
Atque in ipsa formula condemnationis, poena plerumque etiam exprimebatur hoc
modo, egr. Videtur vim fecisse, eoque nomine aqua, igni - et tecto - ei interdico.
(DgonHalic. IV. 11.)

161

KANON PRESUDIVANJA

KANON PRESUDIVANJA

c) tko ubije u plemenu, spaljuje se, globi i proganja iz mjesta;

d) tko ubije poslije umira krvi, spaljuje se, globi i proganja iz mjesta;
e) tko ubije ubij i gubi se, spaljuje se, globi i proganja iz mjesta;
f) tko ubije krvnika na svojoj besi, strijelja se, spaljuje, globi i
proganja iz mjesta;
g) tko ubije roaka da bi postao vlasnik njegove imovine, strijelja se,
spaljuje, globi i progoni iz mjesta;
h) tko prima u kuu krivce barjaka, spaljuje se, globi i proganja:
i) ono pleme, koje ne predvodi na krivce, globi se i lii.
1195. Ako netko skrivi neku od ovih krivica, javno se strijelja, globi,
spaljuje, posjei e mu se voe, razaraju mu se bata i vinograd i sa
svime proganja se iz mjesta.
1196. Za ubijenog upnika krvnik se zauvijek proganja iz mjesta, a
za druge krivice koje smo spomenuli progoni se na 5 - 15 godina.
1197. Ugarak vatre i sjekiru nitko ne moe upotrijebiti (ni selo, ni
barjak, a ni kua Domarka), osim ruka starjeine kue, koja je skrivila.
1198. Ruka krivca dat e znak za spaljivanje i razaranje, izgovarajui
glasnojrijei: Uzeo ja nedae sela i barjaka!
1199. Ako ovaj i nitko drugi iz kue krivca ne odgovori da vatrom
da znak, starac plemena kazat e nekome tko je najblii krivcu i njegov
zadatak je da uzme ugarak i sjekiru te da predvodi selo i barjak u
ruenje, poslije koga e itavo selo i barjak sudjelovati u tom ruenju.
Napomena: Spaljivanja kue za svako ubojstvo nije bilo; to se kasno
poelo raditi. - Turska vlast je to radila, a neovjetvo nekih jakih kua
jedva je to doekalo. - Traenja krvne osvete od svih ukuana ubojice
nije bilo; to potvruje i rije kanona Krv ostaje ubojici; meutim,
da bi se lake vrila krvna osveta, obuhvatili su sve mukarce kue i
roake u prva 24 sata. - Tu i tamo uvedoe i lienje krvne osvete,
obuhvaajui itavo bratstvo. Za svako ubojstvo kua ubojice plaala
bi globu, dala bi kruha momcima barjaka, a u Mirditi ubojica bi plaao
500 groa kui Domarka.
Pohlepa za novcem nekih glavara i momaka barjaka, u drutvu sa
starcima, dodala je i uveliala neke poslove da bi napunili novanik i
trbuh.

STO PEDESET OSMI LAN

GLASNIK
1200. Glasnik ne skrivljuje, ne rauna se.
1201. Glasnik se zove onaj tko alje na mjesto poruku poiljaoca.
1202. Glasnik se alje:
a) iz jedne kue u drugu;
b) iz jednog sela u drugo;
c) iz jednog barjaka u drugi.
1203. Glasnik nosi rije jedne kue, jednog sela ili jednog barjaka.
1204. Glasnik ne prima odgovornost na sebe, ni kod strane koja ga
alje, ni kod strane kojoj se alje; on je prenosilac poruke.
1205. Glasnik e biti slobodan na svom putu.
1206. Glasniku se ne rauna u prestup izgovorena rije, jer govori u
ime onoga tko ga alje.
1207. Glasnik je gost poiljaoca i ako ga neto zadesi dok je na tom
poslu, poiljaocu se ubija gost.
1208. Ako se ubije glasnik nekoj kui, ubojica pada u krvnu osvetu
s kuom koja ga alje.
1209. Ako se ubije glasnik nekom selu, ubojica pada u krvnu osvetu
sa selom.
1210. Ako se ubije glasnik nekom barjaku, ubojica pada u krvnu
osvetu s barjakom koji ga alje.
1211. Ako se glasnik ubije nagovorom nekog drugog barjaka, u
krvnu osvetu pada barjak s barjakom.
1212. Ako glasnika ubije netko iz njegova sela, ubojica se strijelja
javno.

STO PEDESET DEVETI LAN

VJESNIK
1213. Vjesnik je onaj tko pronosi i objavljuje nareenja glavara
plemena ili od kue do kue ili sa trga odreenog od strane glavara,
staraca i puka.

162

163

KANON PRESUDIVANJA
1214. Posao vjesnika je mjesni i nasljedan.
1215. Vjesnik plemena pustit e glas poziva cijelom plemenu s
odreenog trga.
1216. Vjesnici sela ii e po kuama kada se trai od svake kue po
jedan mukarac.
1217. U svakoj opasnosti ili prijetnji vjesnik e biti spreman da
obavijesti pleme.
1218. Vjesnik i njegova kua ne idu u vojsku.
1219. Vjesnik ne moe izbjei zajednike poslove i obaveze svoga sela.
1220. I ako se vjesnik nae zauzet zadacima plemena ili sela, njegovi
ukuani izai e na seoske poslove.

KNJIGA DVANAESTA

OSLOBAANJA I IZUZIMANJA
DVADESET TREA GLAVA
PRIPADNICI IZUZIMANJA
1221. Kanon albanskih brana oslobaa i izuzima:
I Crkvu:
a) od svakog haraa;
b) od davanja desetine od zemlje i stoke;
c) od globe i svake kazne;
d) od svakog kuluka prema selu i barjaku;
e) ini je dioniarem svake globe;
f) uva joj zatitu i posrednitvo.
1222. II upnika, koji:
a) oslobaa se vojske;
b) ako se trai da da zakletvu, on se rauna za 24 porotnika;
c) ako nekoga ubije, ne podlijee krvnoj osveti; njegovi roditelji
padaju u krvnu osvetu;
d) ne tjera nikoga za ubojstvo roditelja.
1223. III Glavare barjaka:
Ako se neko od velikih staraca trai za porotnika, on se rauna za 12
nebrojenih porotnika.
1224.-IV Vjesnike:
Oslobaaju se vojske.
1225.-V Kovae:
Oslobaaju se vojske.
1226. - VI Siromaha - sina jedinca, kome je ostala na glavi kua i
majka - : oslobaa se vojske.

164

165

OSLOBAANJA I IZUZIMANJA

OSLOBAANJA I IZUZIMANJA

1227. - VII enu: nju kanon ne priznaje:

a) za starca;
b) za soka;
c) za porotnika; ni zakletva joj se ne priznaje;
d) nema glasa ni mjesta na skuptini;
e) nema nasljedstva ni kod roditelja ni kod mua;
f) ne tjera se za krvnu osvetu;
g) posrednitvo joj se ne oskrnavljuje.
1228. - VIII Virgine (ene koje se oblae kao mukarci): ne razlikuju
se od drugih ena, osim to su slobodne da sjede meu mukarcima,
ali bez prava glasa i govora.
1229. - IX Smrt:
Oni koji imaju smrtni sluaj u kui izuzimaju se od svakog posla, kako
u selu, tako i u barjaku, kao i oko putanja vode za vodenice. To pravo
imaju, po kanonu, tjedan dana redom. - im proe tjedan, odgovorit
e obavezama, kako sela, tako i barjaka, bio ak glavar ili kua
Domar ka.

1236. ene tue, ali se ne grebu. 127

1237. Prijatelji, im kroe u selo umrlog, stavit e na glave kapuljae
od urdija.128
1238. Po kanonu je da se narie za umrlim tri puta, ponavljajui rije
129
Lele meni! devet puta.
1239. Mukarci ne kukaju nad enama; ali kuka sin nad majkom i
brat nad sestrom.
1240. Kad netko krene na smrtni sluaj, ne kae: Zbogom!, niti
mu tko kae: Sretan put!
1241. Prolazei blizu groblja, radnicima koji otvaraju grob ne kae
se: Sretan rad!
1242. Ako su prijatelji, izjavljuju im sauee; ako su drugovi, kau
im: Jeste li se umorili?
1243. I pokojnikovi drugovi iz sela, i prijatelji, im popiju kavu,
alicu stavljaju na zemlju, govorei: Bog vam dao strpljenje! - Na
zdravlje! se ne kae.
1244. Treeg dana poslije smrti, svatko tko bude dolazio na sauee,
i poslije kave i poslije ruka kae: Bog vam dao strpljenje! Na zdravlje
od danas! - Ne kae se: Na zdravlje vam se postavila!
1245. Narikai se poredaju u polukrug, licem okrenuti prema
pokojniku.
1246. Pratioci sa mrtvacem ne mogu nikome proi blizu kue, osim
ako je veliki put ili seoski put.
1247. Vraajui se sa groblja, nitko se nee zadrati na putu, ve e
otii ravno u kuu mrtvaca.
1248. im stignu u dvorite, drugovi pokojnikove kue izlaze pred
njih, pridravaju im oruja, toe im da peru ruke prije nego to uu u
kuu i vode ih kod stola da ruaju.

DVADESET ETVRTA GLAVA

SMRT
1230. Kanon ne doputa da se nekom uini uznemirenje nad
uznemirenjem.
1231. Kad nekoj kui umre netko u selu, za tjedan dana redom poslije smrti - ne moe je nitko zvati kod vrata ni za kakav posao koji
javno treba da uini mjesto.
1232. Izuzimaju se sa svim ljudima kue od svakog kuluka, kako u
selu tako i u barjaku, kao i oko jazeva njiva i vodenice.
1233. Ako netko eli da doekuje za sauee vie od tjedan dana,
neka doekuje; meutim, poslije osam dana, kanon hoe od njega
radnika, pa bio on i iz kue Domarka.
1234. im netko umre, poslat e se glasnici da zovu na smrtni sluaj.
126
1235. Mukarci nariu, grebu se i udaraju po prsima.
126

Et feries pavida pectora fida manu... Pare tamen lacerare genas, nec scinde capillos.
- In luctu enim veteres nec capillum nec barbam tondebant. - (Joan Minellius, in

166

127

III. Eleg. lib. I. Ovid. Nason. Tristium.)

...I Colti... tosto che son fatti uomini di lasciarsi crescere barba e capelli, se abbiano
ammazzato un nemico, allora sopra quel sangue e quelle spoglie si tonton e scopron
la fronte; e tengonsi d' aver soddisfatto ali obbligo dell'esser nati e degni della patria
e de' genitori. (Tacit., Germania XXXI)
Mulieres genas ne radunto... Mulier faciem ne carpito. (Cicera, de Legibus; - ne
radunto i. e. ne lanianto, ne laceranto.)
Albanski brani, kad hoe da osvete ubijenog gosta ili neko krvavo ubojstvo, ne briju
bradu dok se ne osvete ili odue gosta. Tada obriju bradu, prave gozbu i vesele se
sa prijateljima i drugovima uvijek kao na svadbi,
urdija, zobun, kratak muki kaput od sukna.
Tum ter vel quater per intervalla mortuum inclamabant. (Ovid., Trist. III. 43.)

167

OSLOBAANJA I IZUZIMANJA
1249. Prije nego to svi ne zavre s jelom, nitko nee ustati s ruka.
1250. im ustanu s ruka, svi e izai napolje i oprat e ruke ispred
kunih vrata u abru, koji e biti pun vode.
1251. Prijatelji koji se ogrebu po licu na smrti prijatelja nee oprati
okrvavljeno lice ni u kui, ni u pokojnikovom selu, a ni putem, nego
nakon to stignu kod svojih kua.
1252. alost za umrle ukuane (za mukarce, ali ne za ene) traje
godinu dana.
1253. Za djecu se ne dri alost.
1254. alost se skida ili za neki blagdan, kada se moli sa prijateljima,
ili za neki godinji praznik.
1255. Za ruak kruh mijesi udovica.
1256. ena koja ima mua ne moe mijesiti za ruak, niti toiti vodu
da peru ruke, niti ulijevati rakiju, a niti dijeliti kruh.
1257. Ako ena koja ima ivog mua mora da mijesi kruh za ruak,
na svadbi ne moe mijesiti.
1258. Udovica ne' moe mijesiti na svadbi, niti moe toiti vodu da
peru ruke, ni rakiju, ni kruh dijeliti, niti oblaiti i pribliiti se nevjesti.
1259. Ako udana ker doe u goste roditeljskoj kui i ako tu u to
vrijeme umre, rukove e snositi roditelji. Trokove rukova snosit e
kua roditelja, a ne mua.
1260. Ako im kua prijatelja prui neku pomo, to se, po kanonu,
rauna au, ali ne obavezom.
1261. Ako roditelj ustane i mrtvo tijelo svoje keri nosi u muevljev
dom, selo ga globi zbog tog neljudskog ponaanja.
1262. Ako roditelj ne bude imao ime da sahrani svoju ker, bratstvo
i pleme dat e mu zajam.
1263. Trokovi i dugovi za rukove platit e se na kraju mjeseca,
nakon to se mrtvac sahrani, i ne mogu se dalje odgoditi.

168

DODATAK

PRIMJERI IZ KANONA LEKE

DUKAINIJA

CRKVA
Tko ukrade u kui ili baiji upnika, platit e dvije za jednu ukradenu
stvar, 1000 groa crkvi za okaljanu ast i 100 ovnova i l vola globe
barjaku. (Knj. I, gl. II, cl. VIII, 17,4.)
Donesena presuda zbog ukradenog upa masla u upnikoj kui u
Orou Mirdite u doba Kolj Prenga, velikog kapetana, prije 60 i vie
godina.
Dva mladia ula su u upnikovu kuu u Orou i ukrala up masla.
Franjevac - upnik - nije bio kod kue kad se dogodilo to nasilje, a
sluge su bile zaokupljene poslom. im se upnik vratio, sluga, nakon
to je primijetio da up masla nije bio vie u ostavi kazao je vlasniku
da je netko ukrao up masla. upnik je otiao barjaktaru i ispriao mu
dogaaj. Barjaktar je sazvao barjak i, budui da se nitko nije javio da
kae gdje je zavrio up masla, ovaj je kazao kapetanu. Kapetan je
preuzeo istragu krivice. Tako je jednog dana kapetan naredio da se
barjak skupi na trgu crkve u Orou, to je barjak i uinio, skupljajui
se po kanonu od svake kue po jedan mukarac, od svakog barjaka
i plemena. Meutim, nakon to je sve pitao redom za uinjenu krau
i nitko se nije javio da kae, kapetan je sa glavarima izrekao smrtnu
presudu i proganjanje krivca sa svim iz barjaka, ostavljajui mu zemlju
zaputenu. Poslije presude nije dugo potrajalo i otkrili su se pljakai:
to su bila dva mladia iz Oroa; jedan se zvao Preng Kolj Marku, a
ime drugog nije mi znao rei g. Preng Les oni kapetan. Po naredbi
kapetana, Kolj Prenga velikog, barjak se skupio od svake kue po
jedan mukarac u dvoritu crkve Oroa, a i dvojica mladia pljakaa
dola su na skuptinu. - im im je kapetan saopio izreenu presudu,
dvojica mladia pljakaa stavljena su nasred trga vezanih ruku na noge
i razoruani, a barjak, od svake kue po jedan mukarac, ustao je; duge
puke, pitolje, kubure i puke ostrague uperili su prema toj dvojici

169

DODATAK

DODATAK

mladia ekajui zapovijest kapetana da ih strijeljaju. Franjevac, ganut

u srce zbog njihove nesree, zamolio je kapetana, glavara i puk, da im
oproste ivot. ivot im je bio oproten, ast crkvi su povratili,
ukradenu stvar su joj dvostruko vratili, barjak je uzeo globu koja mu
je slijedila, a oba mladia su prognana iz barjaka sa svim ukuanima.
Onaj tko ubije sveenika strijelja se od barjaka i krv mu ostaje
neosveena. tovie, kua mu se spaljuje, zemlja mu ostaje zaputena,
voke, vinogradi i bate mu se sijeku i razaraju. Zemlja i imovina
ubojice ostaju crkvi; ali bratstvo ubojice moe ih otkupiti novcem.

ispovijest. Ustalo je pleme Berie i oglobilo im je sve to god su imali

i prognali su ih iz mjesta zauvijek. Dananji upniki konak Berie
nalazi se na zemlji Dona Pep Vate.

Ubijeni upnik u Dumanu

Oko 1700. godine u Dumanu je ubijen franjevac te upe. Ubojice su
bili dvojica iz dva bratstva po imenu Papaj i Ndreokaj. Prije nego to
su ubili franjevca, otili su njegovoj kui jedne veeri i upitali ga:
Gospodine, neku stvar, koju ovjek odlui uraditi, je li bolje da je
odmah uradi ili kasnije ? Franjevac, ne znajui to su naumili uraditi
ona dvojica, odgovorio im je: Bolje da uradi sad nego kasnije. Papaj
je izvadio pitolj l ubio franjevca, a Ndreokaj mu je eprkao stvari
traei neku paru, jer, kako svjedoi dananje narodno predanje u
Dumanu, cilj toga ubojstva nije bio drugi nego to su ova dvojica
htjela opljakati franjevca. Kad su ga ubili traili su po rublju novac,
ali nisu nali nita. Ubojice, poto su ubili franjevca, pobjegli su preko
Drima. im je to barjak saznao, stoku im je oglobio, ukuane im je
prognao iz barjaka, zemlju im je zauvijek ostavio zaputenu, a kue im
je spalio. Ove dvije kue pobjegle su i otile se nastaniti u Mzi, u barjak
Taca, i, poslije izvjesnog vremena, iskorijenjene su.

Kanoni koji se odnose na crkvu i damiju

1) Tko se prepire ili opsuje ili potee oruje u krugu crkve ili damije,
ima da im plati 2000 groa; glavarima 1000 groa i 10 ovnova.
2) Onaj tko zgrijei prema crkvi ili vjeri, te lien od strane crkve, ude
u crkvu protivno naredbi upnika, platit e 500 groa crkvi, a
glavarima barjaka 200 groa i 5 ovnova.
3) Onaj tko upnika, kao i hodu, uvrijedi rijeima ili opsuje platit e
im 500 groa, a glavarima 150 groa i 5 ovnova.
4) Tko ne plati desetinu (crkveni dug) do Svetog Nikole za Bajzu, a
do Boia za Kastrat, platit e dvije za jednu, a glavarima 150 groa i
3 ovna.
5) Tko krade u crkvi ili u dvoritu crkve, platit e 2000 groa crkvi, a
glavarima 1000 groa i 10 ovnova.
6) Tko uzme nevjenanu enu, ili otme enu ili djevojku, platit e 1000
groa crkvi, a glavarima 500 groa i 10 ovnova.

II

BRAK

Don Pep Vata i Nik Milica, obojica iz Maroje Berie, poznate ubojice
i pljakai, ubili su upnika upe zbog sumnje da im je ovaj objelodanio

Zatrai i raspitaj se o predvoenju svatova, jer, osim onome kome

pripada, nema tog ovjeka koji moe da predvodi. - Svat mjetanin
da ustupa put svatu gostu. (Vidi: Knj. III, gl. IV, lan XXII, 50.
i cl. XXIV)
To je kanon obaveze, koji je nanosio mnogo zla i razaranja Albancima
naih brda. Ako, dakle, dvije grupe svatova zateu da ustupe put jedna
drugoj po kanonu i vodstvu, oni e se poubijati i satrti. Evo nekoliko
kazivanja:
a) u Kortpulji, u barjaku Dibra, u Mirditi, postoji svatovsko groblje
u afrasi;
b) u af Vores u Muriima, u barjaku Velje u Zubi, postoji
svatovsko groblje;
c) svatovsko groblje postoji u jednom selu u okolici Pei.

170

171

Ubijeni upnik u Kaljivam Mirdite oko 1883. godine

Podigla se kua Kodelja iz Kimze i ubila svoga upnika Dom Tom
Velju. Ustane kua Domarka iz Oroa sa glavarima i pukom barjaka i
sastanu se na skuptini u mjestu gdje je izvreno spomenuto nasilje.
Ubojicu su strijeljali javno bez prava osveenja; stoku su mu oglobili;
kuu su mu spalili; i iskorijenili su ga sa zemljom, razorivi mu pitomo
i divlje, i zauvijek su tu kuu protjerali iz zemlje Mirdite.
ZU|

DODATAK

DODATAK

III

krv tueg ovjeka: da nije poao svojim nogama, a tuom pameu; ali,
podstrekau je spaljena kua zbog krenja bese.

KUA, STOKA I IMOVINA

Globa zbog gaanja vrata
(Vidi: Knj. IV, gl. X, cl. 44.)
- DOGAAJ IZ 1920. GODINE -

Nikol Dok Per Ndoka iz Kainara Mirdite, iz barjaka Dibra, zbog

nekih zamjeranja koje je imao sa svojim drugom Nikol Markuom,
podigao se i gaao mu je iz puke kuna vrata, nainivi tri rupe
kurumima. Stvar je izala pred starce i poslije vijeanja presudili su
ovako:
Da se skinu oteena vrata kue Nikol Markua i da se odnesu kod kue
Nikol Dok Per Ndoke, a njegova vrata da se odnesu kod kue Nikol
Markua. Gaana i probuena vrata kurumima postavili su na kuu
onoga tko ih je gacjao uz prijetnju tekih globa, da nije smio ne samo
da ih skine, ve m rupe od kuruma da zatvori koiima za 15 godina.
Osim toga, uzeli su mu i 500 groa globe.

RIJE

Rije ne donosi smrt. - Usta ne bacaju nikoga u krvnu osvetu ve

prst. (Vidi: Knj. VII, cl. LXXXVI)
Oko 1860. godine ustao je neki ovjek iz Fregnare, iz barjaka Dibra u
Mirditi, i rekao svom drugu da ide ubiti nekog ovjeka, jer e mu na
dan umira krvi pomoi u novcu da plati tu krv. - Poslije rijei i dane
bese druga, ovaj izae na zasjedu onom drugom i ubije ga na velikom
putu. - Izaao je Bib Doda Domarkaj da pomiri zemlju, te je i ovo
ubojstvo uzeto na razmatranje. - Ubojica je otiao kod podstrekaa i
zatraio cijenu krvi kako bi izmirio kuu ubijenog. - Podstreka nije
htio niti uti za to i otjerao ga je. - Bib Doda sa glavarima pozvao je
podstrekaa i upitao ga je li zaista rekao onom drugom da ubije
ovjeka, jer e mu na dan umira krvi dati novac, da plati tu krv?
Podstreka nije mogao porei rije. - Tada im je Bib Doda sa glavarima
saopio presudu govorei da Krv ostaje ubojici, jer Usta ne bacaju
nikoga u krvnu osvetu i Rije ne donosi smrt. - Ubojica e platiti
172

AST
Lina ast
(Vidi: Knj. VIII, gl. XVII, 593. itd.)
Netko je bio dospio rei da je blizanac pola ovjeka i, ako ga netko
ubije, duguje pola krvi. - Leka Dukaini se odupro takvom sudu i
nikada mu se nije iv odazvao, ostavljajui ovo pravilo: Duu za duu,
jer izgled Bog daje. - Dakle, i blizanac je potpun ovjek s duom i
udovima i, ako ga netko ubije, pada u krvnu osvetu kao za svakog
ubijenog ovjeka.

Drutvena ast
Globa zbog osramoene trpeze

IV

IZGOVORENA

Trpeza se sramoti u oima gosta kada domain brie ili lie zdjelu ili
grebe tavu. (Vidi: Knj. VIII, gl. XVII, 601., k.)
Oko 1872. godine Ahmet Hasani, iz Ura e trejt, iz barjaka Drita
(Postripa), zatekao se u kui svoga prijatelja Tahira Isufija. Ovaj ga je
zadrao na ruku. - Nakon to su ruali, domain, Tahir, grebao je
tavu za svojom trpezom. Ahmet se alio selu zbog sramoenja svoje
trpeze od strane Tahira: selo ga je globilo s 500 groa.

Ubojstvo gosta
(Vidi: Knj. VIII, gl. XVIII, cl. XCVII.)

Oko 1884. godine Per Duk Deda, iz Gojana Mirdite, plemena Buaj,
obezbijedio je besu Prend Do' Zefu, iz plemena Martinaj, a ovaj
Gojanac, nakon to ga je oslobodio od krvnika, ubio ga je u svojoj kui.
Grozan i surov postupak Per Duke razbjesnio je itav barjak i svalio
na sebe mrnju svih. - Podigao se veliki glavar Gojana, Per Ded Ndoj,
iz plemena Buaj, skupio barjak od svake kue po jednog mukarca i
primijenili su drevni kanon, strijeljajui javno nevjernog Per Duku.

173

DODATAK

DODATAK

VI

VII

TETE

UBOJSTVO

teta ima cijenu, ali ne globu. - teta se plaa prema procjeni

staraca ili dvojice drugova. - (Vidi: Knj. IX, cl. CIX, 735, 736.)
Oko 1898. godine Nikol Di' Nikol Rama, iz Rasa, iz barjaka Kunena
u Mirditi, podigao se i nou otiao ravno u Kune kod kue Ndre Dod
Dike; uao je u tor, ukrao dvije koze i pobjegao, ostavljajui vrata tora
otvorena. - Krdo koza, koje je ostalo u toru, pojurilo je i ulo u
vinograd unitavajui cijele boje noi vinovu lozu. - Poslije godinu
dana, otkriven je pljaka, pitanje je dolo pred starce koji su nakon
odmjeravanja ovako presudili: Za dvije koze, etiri - dvije za jednu;
za obijen tor, 500 groa, a za tetu vinograda odredili su 500 groa. Svaku tetu, krau ili lopovluk koji djeca ine... ako se otkrije, platit e
kua kojoj pripadaju. - Pravilo kanona je: to god urade djeca, platit
e mukarci kue.^
Bilo je neko dijete pastir ovaca, koje se, dok su ovce pasle, bacilo u
tuu batu i sa srpom u ruci poelo sjei okot vinove loze dok ga nije
potpuno posjeklo. - Banuo je vlasnik bate, koji je, poto je prepoznao
dijete, odmah otiao da kae djetetovim roditeljima i da trai opravdanje. - Roditelji djeteta ispratili su vlasnika vinove loze s: Djeja
posla! - Vlasnik vinove loze sagnuo je glavu i vratio se kui. - Nije
dugo potrajalo i on je tu stvar iznio pred starce. Starci se sastae
odreenog dana i, poto su raspravili, nisu se mogli dogovoriti to da
rade. Netko od staraca im je rekao: Ljudi, opametimo se i da se ne
rastanemo a da ne presudimo ovu stvar. - Veina staraca ostala je
uvjerena da presuda za tetu ne kaci dijete i htjeli su se razii;
spomenuti starac bio je uporan i nije dozvolio da se starci raziu prije
nego to mu dovedu dijete na razgovor. - Doveli su dijete koje je
posjeklo vinovu lozu; starac, koji se nije sloio s presudom ostalih
staraca, uzeo je dijete za ruku i rekao starcima da idu za njim. - Ustali
su starci jedan za drugim, krenuli su za starcem koji ih je s djetetom
za ruku predvodio. - Uli su u batu djetetovih roditelja i starac je
pribliio dijete kod jedne vinove loze, govorei mu: Baci se tu, dijete,
i sijeci tu vinovu lozu tim srpom. - Dijete na to odgovori starcu: Ne,
ne smijem sjei vinovu lozu, jer e vikati na mene ukuani! - Tada
se starac okrenuo ostalim starcima i rekao im je: Jeste li ga uli, ljudi?
Budui da dijete moe prepoznati svoju stvar i budui da zna da e mu,
ako pravi tetu, vikati ukuani, tuoj vinovoj lozi treba da se odredi
teta i da se plati vlasniku. - Leka je ostavio: to god urade djeca,
mukarci kue e platiti.

Besa

Neki ubojica naao se u prolazu uzbrdicom neke planine posve sam. Putujui, poela su mu klecati koljena od straha da mu nije netko
izaao u zasjedu. - Da bi sebe hrabrio i osigurao, u najmanju ruku da
ne bi svrio bez traga i glasa, im je vidio krdo koza koje su pasle na
planini, pozvao je pastira dva-tri puta i poto mu nitko nije odgovorio,
viknuo je jarcu predvodniku, govorei mu: O jarce predvodnice, kai
svome gospodaru da ako me neto snae prije prelaska prevoja ovog
brda, neka zna da sam ubijen pod njegovom zatitom. Poslije tih
rijei, ubojica je nastavio put. Koraknuo je nekoliko koraka i prije nego
to je preao brdo, pukle su puke i gost je pao na zemlju na mjestu
mrtav. Poslije nekoliko dana, neki drugi pastir koji se naao na planini
sa svojim krdom i koji je uo poruku ubojice, ispriao je drugom
pastiru dogaaj. Drugi pastir je ispitao stvar ne progovorivi ni rije.
Vratio je krdo, otiao kui, dobro se naoruao i krenuo osvetiti svoga

174

175

(Vidi: Knj. X, gl. XXII, cl. CXXII.)

Ovim skupom, koji danas odravamo, odluili smo napisati ovo pismo,
o kojem e se povesti rauna.
Mi, Mneljani i Gomsiani, koji zajedno inimo sto pedeset kua,
sklopili smo besu izmeu sebe da pripravni budemo i istog miljenja
za svaku nudu koja nas moe zadesiti.
Svjedoci ove bese su: Les Nikol Prendi barjaktar, Per Nikoli, Per Ded
Ndoj, Do' Ljask Dei, Der Dok Jaku, Dok Per Nikoli, Nikol Zef
Leka, Pjeter Mar' Brunga, Marka Dok Ljaljoi, Din Kolj Mirija, Ndue
Pjeter Marka Ndoca, Mar' Nikol Bui, Dok Pjeter Mar' Ndreca, Dok
Per Ljaska, Preng Les Dea.
Napisano dana 13. II 1873. godine.

Besa stoke i obana

(Vidi: Knj. X, gl. XXII, cl. CXXIII.)

Zatita jarca predvodnika

DODATAK

DODATAK
gosta. Upravo onaj tko mu je ubio gosta pao mu je u zasjedu te ga je
ubio.
Stvar je dola pred starce; pastir je dao zalog i obavezao se platiti tri
krvi ako ga ubojica nije dozivao tri puta a budui da se nije naao kod
krda, dozvao je jarca predvodnika da se, ako ga neto snae prije
prelaska brda, vlasniku ubija gost. Starci su potanko pretresli stvar i
presudili da je pastiru ubijen pod njegovom zatitom ubojica i ubijajui
upravo ubojicu, on je osvetio gosta kojeg je onaj ubio. Tako je ostalo
ubijeni gost i osveeni gost.130

Besa stoke i obana izmeu Maja i alje

(NA SVETI PETAK 1894.)

1) U vezi s putem dogovorili su se ovako: Od izvora u Faci do Krsta

u Brazdi uiva besu svatko tko ide za Nikaj i alju. Onaj aljanin koji
ide tim putem i ubije ga Nikaj, ubio je gosta itave alje, a besa vai
od izlaska do zalaska sunca. Onaj Nikaj, koji ide tim putem i ubije ga
aljanin, ubio je gosta cijelog Nikaja, od izlaska do zalaska sunca. io

Prireiva i prevodilac ove knjige u svom rukopisnom materijalu (na albanskom

jeziku), koji nosi radni naslov Albanske narodne umotvorine Kosova, posjeduje jedan
slian primjer iz kanona koji se odnosi na izvjesnog Palj Vatu, a koji je jo 1966.
godine zabiljeio od svog oca Ibrahima. Inae, otac je prireivaa i prevodioca ove
knjige esto pratio na terenska istraivanja. On je poznavao mnoge ljude, a i oni
njega, te mu je omoguavao da lako dolazi do dobrih kazivaa.
Evo tog primjera:
PALJ VATA I ZATITA
Palj Vata je drao svoje koze sa obanima na planini. Neki ovjek izaao je u zasjedu
da ubije svog krvnika. Gaao ga je, ali prvi metak ga nije pogodio. Krvnik mu je
pobjegao. Bjeei, uao je meu koze Palj Vate. Viknuo je:
- O, obani! - ali, obani su bili daleko od koza i nisu ga uli.
On je tada progovorio i rekao:
- O, jarce Palj Vate! Pod tvojom sam zatitom!
Onaj tko ga je gonio, nije mu gledao zatitu, ve ga je ubio meu kozama.
obani su uveer otili kui i rekli Palj Vati:
- Neki ovjek, dok je netko gaao u njega, uao je meu tvoje koze i viknuo: O,
obani! Ali, obani nisu bili tu. On je tada rekao: O, jarce Palj Vate! Pod tvojom
sam zatitom! Onaj to ga je gonio, nije mu gledao zatitu, ve ga je ubio meu
tvojim kozama.
Jednog dana, Palj Vata je izaao i ubio onoga tko nije gledao zatitu njegovog jarca.
Poslije toga Palj Vata je proturio glas:
Hajde, hajde, more Palj Vata,
*
uinili su mi ga gostom,
a gost mi nije bio!

176

Taj odreeni put za o i Mertur uiva besu i u rukama je Nikaja i

alje: ako ubije o, ubio je gosta alji; ako ubije Mertur, ubio je gosta
Nikaju. - Tko podvaljuje na tom putu, dat e zakletvu sa 12 ljudi prvo
i 12 ljudi kasnije. - (Dukain je imao obiaj da ne alje na zakletvu sve
porotnike, ve polovicu: uzmimo da su 24 porotnika, 12 idu i dodiruju
Sveto pismo, a 12 drugih sjede prekrienih ruku i sluaju.) - U
mnogim krajevima naih brda, osim ako vlasnik stvari oprosti nekome,
inae, koliko god je porotnika, otii e da dodiruju Sveto pismo i
izgovaraju rijei zakletve nad Svetim pismom.
2) Stoku i obane nitko ne smije ubiti; oni su pod besom i zatitom.
Tko ih ubije, platit e 20 esa, ili e biti ubijen, pa ide krv za krv.
3) Ako se pitanje bese zamrsi i ako pod besom i zatitom jedan ubije,
a drugi ne, barjak iz kojeg je ubijeni ima da da zakletvu sa 24 ljudi,
govorei: Ubio si mi ga pod besom.
4) Cijeli put Curaja do Kroni i Ftoft je pod besom.
5) Kosac i etelac na planini i zimskom panjaku su pod besom. Drvosjea i drvonoa su pod stalnom besom. - Lovac je pod besom od
Ijetnjeg do zimskog Svetog Nikole. - Zalijeva nou je pod besom.
6) Uporite i kua s ognjitem i navama u njoj nisu pod besom. Pojate131 su pod besom.
7) Ako netko izie iz uporita ili kue da ide do pojate, koja je pod
besom, rei e: Pazi, more, jer idemo kod stoke ili u pojatu, koja je
po besom.
8) Za ene u Skadru i u Dakovici, koje same ele bjeati ili initi zlo
po svojoj volji, sretan im put; tko ih dirne na silu, dirnuo je u besu;
tko ih sramoti ili prisili, dira u besu. - Kua Duljike nema bese; kua
Ndue Ljike pod besom je stoke i obana.
9) Tko dirne stoku Nikaja ili alje, platit e 590 groa ili jednu
martinku koja kota 500 groa, platit e i dvije za jednu i 500 groa
pokradenom vlasniku;
10) Sok e primiti 500 groa za kou ovna i 20 groa za seoske krave.
11) Onaj aljanin i onaj Nikaj koji ide ubiti nekoga u kui, to urade
prsti ruku ili puana cijev, imaju pravo uraditi; dakle, dlijeto, drvo ili
bilo koje eljezo su zabranjeni. Ako netko dirne u tu besu, ako bude
ubijen ili ranjen, platit e 20 esa i sve dok ne plati 20 esa, uvat e
se. Ako bude ubijen otii e glava za glavu.
12) Onaj tko izbjegava ovu besu, spaavajui ga ili pruajui mu
utoite, dat e zakletvu sa 24 ljudi s ne znam, kako mu odrede drugi
131

Pojata tala za stoku.

177

"

DODATAK
barjaktari; ako ne bude mogao dati tu zakletvu, platit e 20 esa, kao
onaj tko je ubio.
13) Zajmodavac (onaj tko nekoga uvaljuje u dug) otii e kod zakonitog
glavara; ako mu se ne opravda, otii e kod barjaktara; ako se ne
opravda barjaktaru, nema bese; moe se opljakati i ubiti dok ne
prihvati pravi put barjaktara.
14) Put alje i Nikaja za o i Mertur pod zatitom je alje i Nikaja i,
ako se opljaka, ima da se plati 20 esa.
15) Konaci Nikaja i alje, gdje se ne pali svijea Svetom Njoni, Svetom
Nikoli i Svetom Mbastjanu, pod besom su.
16) U Skadru i Dakovici tube su ukinute.

Besa stoke i obana izmeu Nikaja i Curaja

(NA DAN SVETOG IVANA 1895.)

1) Onaj tko ubije obanina, spaljuje se, a zemlja mu 3 godine ostaje

ledina.
2) Drugovi nee biti spaljeni, ali e dati 5 esa; 1000 groa vlasnik krvi
i 3 ese jamci.
3) Ubojicu ne moe nitko sahraniti prije 3 godine, osim ako to hoe
vlasnik krvi; ali kad ga bude sahranio, vlasniku krvi dat e se 5 esa
ili u novcu ili sve u stoci, kako im bude odgovaralo.
4) Ubojica nema nikada besu stoke i obana, dok se ne osveti krv ili
umiri krv.
5) Drvosjea i etelac su pod besom od uoi Svetoga Ndoua do uoi
Gospe Alie.
6) Kosac je pod besom.
7) Lovac je pod besom od uoi Svetog Ndoua do uoi Gospe Alie.
8) Put Ndermaje, Livad t Mad do alje, Koder Pljak do alje, pod
besom je stoke i obana.
9) Tko ukrade sitnu stoku, platit e 250 groa i dvije za jednu; tko
ukrade kravu ili vola, platit e 500 groa i dvije za jednu.
10) Tko otkriva sijena, platit e 500 groa.
11) Dunik, ako se ne odazove, tui se kod zakonitog glavara; ako se
ne odazove, bez bese je i moe se opljakati i ubiti dok ne doe na
pravi put.
*

Jamci: tri barjaka

178

DODATAK

Besa Nikaja i Mertura 10. V1II1892. godine

1) Od 14. VIII do prvog dana poslije praznika Gospe Mertura;
2) Od 26. na Svetom Ndreu do prvog dana poslije praznika Svetog
Mbastjana imaju besu izmeu sebe:
Jamci stoke i obana koji su Nikaj i Mertur i barjaktar Krasnica i Gasa.

VIII

KRV
Lekaje krvi ostavio jednake: od loeg izlazi dobar, a od dobrog lo. (Vidi:
Knj. X, gl. XXII, cl. CXXIV, 891).
Der Kastrioti Skenderbeg poslao je jednog dana Leki Dukainiju
poruku uz dobro zdravlje, pozivajui ga na zemaljsku skuptinu, na
kojoj bi se odmjeravala neka pitanja krvi. - Leka se odazvao pozivu
Kastriota i doao je gdje ga je ovaj pozvao. - (Treba znati da su se,
prema predanju naeg naroda, sve zemaljske skuptine odravale u
gradu Ljeu, gdje su, osim Kastriota i Leke Dukainija, sudjelovali svi
albanski glavari.) - Dakle, sastali su se na skuptini na kojoj su
presuivali i donosili odluke i mnoge poslove zavrili i sredili. - Sa
svim Lekinim presuivanjima i donesenim odlukama Kastriot se
sloio, osim presude krvi.
Lekine rijei: Duu za duu, jer izgled daje Bog, Lo izlazi od
dobrog, a od loeg dobar, ne pravei razlike meu ljudima, ve
mjerei ih jednako, nisu mogle uvjeriti Kastriota: Grijei, Leko, jer
krv dobrog ne treba pretvoriti u bu, ve se treba razlikovati od krvi
loeg. - Der - odgovorio mu je Leka - od loeg izlazi dobar, a od
dobrog lo! Kastriot se nikako nije uvjerio sve dok mu Leka,
oaloen, nije pred svima skresao: Der, idi pitaj svoju majku, a ona
e ti rei kakvog si oca ti imao, jer si ti od njega potekao! - Ali, prije
nego to je upita, natjeraj je da se zakune Evaneljem Sv. Marka da
e govoriti istinu.
Tu se skuptina razila i ovo presuivanje je ostalo nerijeeno dok se
Kastriot ne uvjeri kakvog je izgleda bio njegov otac.
im je otiao kui, Der je upitao svoju majku: Majko, hou da mi
pravo kae, je li na izgled bio lijep ili ruan moj otac? Da nisi imala
odnose s nekim prije nego to sam se ja rodio?
Sine, ja odnose ni s kim nisam imala otkad sam se rodila; ali, tvoj otac

179

DODATAK

DODATAK

je bio ruan na izgled i od njega runog ti si izaao lijep.

Der nije povjerovao majinim rijeima, nego ju je primorao da se
zakune Evaneljem Sv. Marka da potvrdi svoje rijei, kako ga je
savjetovao Leka.
Majka s rukom na Evanelju Sv. Marka zaklela mu se na ovaj nain:
Tako mi ovog Evanelja Sv. Marka, tvoj otac je bio ruan na izgled
i od njega runog potekao si ti lijep i odnose nisam imala ni s kim
drugim do dana dananjega.
Majina zakletva uvjerila je Kastriota i prilikom drugog skupljanja na
zemaljsku skuptinu, Kastriot se pred Lekom i ostalim ljudima sloio
s Lekinim rijeima i presuivanjem, govorei: Neka ostane kako je
Leka rekao!
,, .. ,

to kae sad, Leko? - upita ga Kastrioti. - Jesi li uvjeren da krv

upija krv? Leka, kao Leka, nije zamarao svoj mozak iz jedinog
razloga da stvar ubojstva i krvne osvete ne ide suvie iroko, tako da
je pokvario odnose sa Kastriotijem i ostalo je u okviru vladavine Dera
Kastriotija da se za krvnu osvetu goni bratstvo i pleme i potomstvo:
Goniti pleme za krvnu osvetu, Pucati iz puke za pleme. - A u
okviru vladavine Leke Dukainija ostalo je: Krv ostaje ubojici i
Roak da se ne uva krvnika poslije 24 sata.

Krv upija krv

(Vidi: Knj. X, gl. XXII, cl. CXXX.)

TRUDNA ENA JE KAO SKORUP MLIJEKA.

(Vidi: Knj. X, gL.XXII, cl. CXXIV.)

To su rijei Dera Kastriota koje je jednom prilikom rekao Leki
Dukainiju na zemaljskoj skuptini. Leka Dukaini nije se htio sloiti
s takvim presuivanjem. Kako bi uvjerio Leku da Krv upija krv,
Kastrioti je naloio da se zamijene dva novoroena djeteta iz dvije kue
i dva plemena; jedno iz dobre i bogate, a drugo iz nesoja i siromane
kue. Vlastelinske dijete dali su majci od nesoja, a ono od nesoja
vlastelinskoj majci i ostavili su ih tako dok nisu dospjeli do godina
razuma.
Poto su djeca ojaala, poela su izlaziti po trgovima da se igraju sa
drugom djecom. Dijete siromaha, koje je raslo u kui bogataa, valjalo
se po blatu i praini i uvijek je bilo potpuno prljavo pored promjena
odijela i pranja kojima su ga okruivali ukuani; a dijete bogataa koje
je odraslo u kui siromaha, bilo je isto i uredno i kad se igralo, uzimalo
je tap i jahalo je na njega i tralo je s njim. Kastrioti i Leka'stajali su
promatrajui ponaanje dvoje djece. E, Leko - ree mu Kastrioti jesi li sada uvjeren da krv upija krv? Leka je dobro vidio to se
dogaa, ali nije na to obraao panju i sluaj djece je shvatio kao igru.
Leko - ree mu Kastrioti - ustani i poi za mnom, jer hou da te
negdje odvedem.. - I sa dva djeteta pod rukom preli su ogradu i uli
u groblje. - Kastrioti je naloio da se otvore grobovi predaka oba
djeteta, odakle je uzeo dvije kosti. Onda se Kastrioti podigao i probuio
prste oba djeteta dok im nije izvukao nekoliko kapi krvi. Uzeo je kost
predaka siromahovog djeteta i pribliio je okrvavljenom prstu bogataevog djeteta, ali kost nije upijala krv; isto tako, uzeo je kost predaka
bogataevog djeteta i pribliio je okrvavljenom prstu siromahovog
djeteta, ali ni ova kost nije povukla ni upijala krv.

Dvije osobe su se prepirale i, kad su se zagrijale u svai, potegle su i

oruja.
Neka trudna ena nala se tu u toj vreloj krvi koja je - po mjesnom
obiaju - brzo posredovala. Te dvije pobjenjele i zasljepljene osobe
nisu prihvatile posrednitvo ene; opalile su iz puaka, pucale su jedna
na drugu, ali se nijedna strana nije otetila. Okrenule su lea jedna
drugoj i otile su; i ena je otila svojoj kui.
Nije dugo potrajalo i ena rodi mrtvo dijete. ena je ispriala
ukuanima zato joj je propalo dijete, to jest samo zbog pucnjave iz
puaka one dvojice, koji su se gaali. Potom ustanu ukuani ene i
trae opravdanje one dvojice. I poto im se nisu htjeli pravdati, stvar
je dola pred starce.
Starci su raspravljali, ali nikako nisu mogli presuditi i nisu znali
okonati stvar. Jedan od staraca, meu najvjetijim u raspravama i
presuivanjima, rekao je ostalim starcima da pou za njim. Starci su
se odazvali njegovom pozivu. Ovaj ih je vodio u ostavu za mlijeko, koje
je bilo rastoeno po posudama, sa zgusnutim i nigdje napuklim
skorupom. Poto su starci vidjeli neispucan i gladak skorup po
posudama, starac je zatvorio ostavu, malo se udaljio od nje i opalio dva
puta iz pitolja.
Potrali su kod ostave, otvorili su je i nali su skorup od mlijeka sav
ispucan po posudama. Tada je progovorio starac koji je vodio ostale
starce kod ostave: Trudna ena je kao skorup mlijeka. Silina pucnja
iz puaka je potresla enu kao mlijeko u ostavi, uasnula ju je i od tog
uasa umrlo je dijete u majinoj utrobi. Uzronici smrti djeteta bila su
ona dvojica.

180

181

DODATAK

DODATAK

Svi drugi starci sloili su se s takvim objanjenjem, okrivljujui za

ubojstvo onu dvojicu, koji su se gaali dok je ena nastojala prekinuti
vatru.

Spaljivanje, strijeljanje, razaranje

Tko se ubije, ostaje neosveen

Ako ena ubije mua, njeni roditelji padaju u krvnu osvetu. - Dogaalo
se da je roditelj ubio ker koja je poinila tu groznu stvar. (Vidi: Knj. X,
gl. XXII, cl. CXXXIII.)
Prenda Ljazer Ndue Ndrece iz Dua Puke, udana za Marka Lek
Ndrecu u Dou - Gomsiu 1919. godine, ubila je mua.
Podigli su se roaci mua i htjeli su ubiti Prendu; ali, drugovi iz sela
ubijenog uzeli su Prendu pod zatitu i zdravu i itavu predali su je
njenom bratu. Ovaj, im je shvatio u emu je stvar, ubio je sestru zbog
uinjene grozote, toboe da bi povratio ast prijatelju. Grozota nad
grozotom!
Oni koji se obljubljuju, ako budu ubijeni prilikom obljube, ostaju
neosveeni. (Vidi: Knj. X, gl. XXII, cl. CXXXIX, 920.)
Nikola Sutin Nikole Ndrece Jakaj u Gomsiu ubio je Prenda Ndocinog
Froka Doe iz Gomsia i Prendu Marka Ndrece iz Kanjeta, roakovu
enu, zato to ih je naao zajedno u obljubi.
Oba ubijena ostala su neosveena.

IX
KANON PRESUIVANJA
Glavari plemena

(Vidi: Knj. XI, cl. CLVII, 1194.)

U XI mjesecu 1913. godine dvanaest ljudi iz dvanaest barjaka (5 iz
Mirdite, 4 iz Leke Malesije i 3 iz Tkele) strijeljali su Dina Prenga Dina
iz Kimze, iz barjaka Spaa, zato to je ubio svoje roake da bi postao
vlasnik njihove imovine i stoke. Ovo strijeljanje se dogodilo u Kuljmu
Krete, koji se nalazi iznad Kalmeta.
Don Marka Dok Per Ndoj, iz Reje (Tkela) ubio je tri svoja roaka
(Pjetra Prenga Kolj Bibe i njegova dva brata) zato to su mu ovi ubili
roaka da bi mu oduzeli imovinu i otili su neosveeni sa Blago tvom
prstu! To se dogodilo 1900. godine.

X
OSLOBAANJA
Smrt
(Vidi: Knj. XII, gl. XXIV, 1261.)
Oko 1903. godine, Dilja, sestra Pjeter Ljuk Ndrece iz Gomsia,
plemena Spaa u Mirditi, udana u Duu u kui Prend Lje Dina, dola
je u goste kod svojih roditelja u Gomsiu. Poslije nekoliko dana Dilja
se razboljela i umrla. im je umrla, podigao se Pjeter Ljuka, brat
Diljin, s nekoliko lakomislenih drugova, stavio je na nosila mrtvu
sestru i odnio je u muevljevu kuu u Duu.
im je selo to saznalo, skupilo se na skuptinu i poslije dobro
odmjerenog presuivanja zbog neovjetva koje je Pjeter uinio,
oglobilo ga je uzimajui mu jednu kravu, koju je na trgu skuptine
podijelilo na pedeset dijelova za pedeset kua Gomsia.

(Vidi: Knj. XI, cl. CLI.)

Godine 1907. barjak Kriezeza oglobio je glavare i barjaktara zbog nekih
nepravednih i pristranih presuivanja. Poto je puk barjaka otkrio
kriva presuivanja, sastali su se od svake kue po jedan mukarac,
prema obiaju, i uzeli su im globu sto ovnova i jednog vola.
Starci, koji pristrano presuuju potkupljeni stvarima ispod ruke, ako
se otkriju od drugih staraca, osim crnog obraza, rijetko ih tko kasnije
uzima za starce i globe se prema teini presuene stvari.

1) Tko uzme nevjenanu enu, ili otme enu ili djevojku, platit e crkvi
1000 groa, glavarima 500 groa i 10 ovnova.

182

183

XI
DODATAK IZ 1894. GODINE

DODATAK

DODATAK

2) Tko se ogrebe prilikom naricanja ili plaa za mrtvima, platit e crkvi

1000 groa, glavarima 1000 groa i 10 ovnova.
3) Tko ne dozvoli glavarima i globarima da izvravaju zakon barjaka,
platit e 500 groa i 5 ovnova.
4) Tko ubije na besi ili poslije umira krvi, platit e 6 esa i 10 ovnova
globe.
5) Tko puca iz puke u kui gdje je svadba, bio gost ili vlasnik kue,
platit e 500 groa i 5 ovnova; takoer, platit e i onaj tko psovkama
vrijea nekoga za stolom kako za rukom, tako i na svadbi.
Tko god bude radio suprotno ovim kanonima, bio glavar, globar ili iz
puka, platit e 3000 groa.
Ispred svakog imena udaren je po jedan peat na turskom.
Brahim Bej Serdera - Kasem Bej Buljukba - Dod Preni, barjaktar
- Zenel abani - Dok Doda - Ke Prelja - Zef Deka - Prelj Toma Deljo Nika - Vuksa' Leka - Brahim Vuksani.

6) Nitko ne smije otjerati stoku iz ranije zauzetih plandita; tko to

uini, platit e 250 groa i 3 ovna.
7) Pitanje vodenica ostaje nepromijenjeno kao i uvijek i ne moe
izazvati svau ni Vukpaljaj, ni Donaj; a onaj tko uzme vie od 5 oka
ujma na sto platit e 500 groa i 6 ovnova.
8) Onaj tko posijee neku gredu gdje planduje stoka ili posijee granje,
platit e 500 groa i 6 ovnova.
9) Drugi izvori i zdenci ostavljaju se po starom kanonu, tj. tko porui
neki izvor ili zdenac ili ne doputa nekome da zahvati vode, platit e
500 groa.
10) Vodenice rade po redu; tko samelje onome tko je doao poslije
drugog i rui red, ili zbog neije volje ili potkupljen stvarima ispod
ruke, platit e 150 groa i 3 ovna.
11) Onaj tko primi stranca u baiji (na planini), platit e 500 groa i 6
ovnova.
KANONI DONIJETI 1. XI1892. GODINE U KASTRATU I BAJZI

(Napisano u selu Kastratu 2.XI1891. godine)

1) Od Kroni i Ri, koji pripada itavom Kastratu do ej t Gurit; od
groba Doljaj do Breg t Gures, na mei s Deljo Ljuom; od kra Grop
Mol do bregova - od Dek Petrovia do uk t Gures, tko se sporjeka
s kim i potee oruje, platit e 3000 groa globe i 24 ovna.
2) Tko ne dopusti nekoj eni da zahvati vode po izvorima i zdencima,
govorei joj da nema dijela, platit e 250 groa globe i 3 ovna.
3) Tko opsuje nekoga po spomenutim mjestima ili opsuje nekome
majku ili oca, platit e 250 groa globe i 3 ovna, ako je navrio 15
godina.
4) Ako netko ode initi tetu po vodenicama,
ako je navrio 12 godina,
platit e 250 groa vlasniku vodenice i 600rgroa i 3 ovna glavarima.
5) Tko skida stare mee i umjesto njih stavlja nove, platit e 3000 groa
i 6 ovnova.

Skuptina odrana pod predsjednitvom GG. Brahima Bega Serdede,

Kasema Bega Buljukbae i dvadeset i etiri glavara (starca) Kastrata,
na kojoj su donijeti ovi kanoni:
1) Tko ubije nekoga iz Kastrata ili bilo koga iz drugih brda, platit e
3000 groa i 24 ovna.
2) Za ranu se plaa 1500 groa i 12 ovnova.
3) Tko globi nekoga bez jednoglasne i javne odluke, platit e 1000
groa i deset ovnova.
4) Tko se sporjeka ili opsuje koga ili mu potee oruje po ovim
mjestima: kod Bregu i peles, u Viri, kod Kroni i Ri, platit e 1000
groa i deset ovnova.
5) Tko polomi plot drugome da bi napravio prolaz, vlasniku plota platit
e 150 groa (tri ovna).
6) Tko ubije nekoga na velikom putu, platit e 3000 groa i 24 ovna.
7) Tko pokrade nekoga u kui ili toru, platit e 500 groa i 5 ovnova.
8) Tko sramoti enu ili djevojku, ako viknu, platit e 3000 groa i 10
ovnova.
9) Tko nee da uzme starce i rastane se s: Niste mi potrebni, platit
e 500 groa i 5 ovnova.
10) Tko pusti stoku na tue, platit e 250 groa i 3 ovna.
11) Onaj tko ne bude pristao da ogradi svoj dio popola s meaem,
platit e 250 groa i 3 ovna.

184

185

XII

POSEBNI KANONI

DODATAK

DODATAK

12) Onaj tko ne odgovori obavezi u odreenom roku, platit e 23 groa.

13) Tko u svom selu ukrade vola, kravu ili konja, platit e 500 groa i
5 ovnova.
14) Onaj tko se ne odazove pozivu sela da izae na skuptinu ili na bilo
koju potrebu sela, platit e 250 groa.
15) Onaj tko zauzme prolaz koji je uvek postojao, platit e 150 groa.
16) Glavari e se sastati na skuptini jednom godinje - tjedan dana
poslije Svetog Ivana; tko prekri ovu odluku, platit e 500 groa.
17) Starci zaloga nee uzimati za obuu (za presuivanja) vie od 10
groa, a puk 5 groa za obavljeno presuivanje.
18) Tko ubije nekoga poslije umira krvi po nareenju vlasti, platit e
12 esa, prognat e se iz sela i opustoit e se.
19) Pas koji ue u vinograd zajedno s kukom na vratu ne moe se ubiti;
pas koji ue u vinograd ili na njivu bez kuke ubija se.
20) Tko povede sa sobom psa uvara u crkvu ili kod pele, platit e
50 groa. - Tko dovede svinje i stoku kod pele, platit e 50 groa.
Tko pere rublje kod pele, platit e 50 groa.
(Napomena: pela je mjesto gdje Bajza i okolina uzima vodu.)
21) Onaj tko ostavlja u obavezi jamce duga, platit e 225 groa
posuivau i 150 groa glavarima i pet ovnova.

Tko spletkari u bogosluenju fratra i kae fratar sa krizom da ga je

dotini dirao, spaljuje mu se kua i platit e 2 vola plemenu.
Tko dirne crkvenu imovinu, platit e 2 vola plemenu.
Tko dirne crkvenog slugu, platit e 2 vola plemenu.
Kavu i eer, koje netko uzima za smrtni sluaj kod fratra, ako ih ne
vrati poslije etiri tjedna, i ako se fratar ali, platit e jednog vola
plemenu.
Tko aljaninu otme ovcu, kozu i kravu i tko uini neto drugu, ime
bi ga osramotio, spalit e mu se sijeno, njive e mu se opustoiti, ko
e mu se poruiti. Momcima e dati jednog vola globe, a vlastima dva
vola.
Ove kanone, koje su donijeli momci alje zajedno s barjaktarom,
nemaju roka, kao zakon vatre i drugi zakoni. Tko prekri ovaj kanon,
dat e plemenu jednog vola i 300 groa i jednog ovna vlastima, ili se
spaljuje.

ODLUKE DONIJETE 30. IV1905. GODINE OD STRANE MOMAKA ALJE

Postoci, koji se uzimaju kao dobit, platit e se od danas po jedan

koi132 ita do Pepeljave srijede; ako ne plati do tog dana, da mu otmu
ili uzmu 30 oka ita za stotinu. Postoci e se uzeti ili 100 groa ili 100
oka ita, ako ih vlasnik trai; a ako kae da e uzeti koi, neka uzme
100 groa, ako ih je spremio; ili da da 100 oka ita.
aljanin nikada nee dati nikome ita, osim ako ga daje za smrtni sluaj
ili ako eli pokloniti do 20 oka.
aljanin nikada nee iznositi rakiju pri smrtnom sluaju, osim u 7
tjedana velikog uskrnjeg posta.
aljanin nikada nee pokloniti vie od 100 groa ni unutra ni vani.
Kuma nee pokloniti crveni damadan133; kum nee ii kumu s vie od
pet osoba i izvan te kue nee etati.
Tko zapone prvu puku na crkvenom trgu i unutar njenog podruja,
spaljuje mu se kua i platit e 20 esa za besu stoke i obana i za besu
momaka alje.
mera za ito od 25 oka, odnosno 32 kg.
vrsta prsluka (osobito kod Albanaca).

186

Momci alje
alja, 30. IV1905. godine
AL JA, 12. V1907. GODINE

Barjaktar alje sa glavarima i momcima alje pozdrave uz dobro

zdravlje glavarima i momcima Thetha i izvjetava vas da je pleme
Donje alje donijelo ove kanone, te obavjetavamo i pitamo i vas hoete
li se pridravati ovih kanona. Mi smo donijeli kanon i zakleli smo se
da se njega pridravamo i da ga ne krimo. Kanon je ovaj:
Pecnikaj je donio kanon da tko ubije ovjeka, nasljednik (mirazdija)
poslije ubojice otkrit e i zloince (katile) i do treeg dana ima besu i
jamce; otii e sa glavarom te mahale i kua ubijenog dat e mu besu
tjedan dana a bratstvo ubojice treba da prijavi dva zloinca (kalila); ako
se kua ubijenog protivi, onda e se ostaviti da ona odredi jednog, a
drugog odreuje bratstvo.
Tko ubije nekoga pri ovoj zakletvi i pri ovom kanonu, imaju besu i
jamca do treeg dana. Onaj tko ubije, ubija na svoju ruku i na svojoj
besi i pod zatitom Pecnikaja; dugovat e im krv i za tu krv nikada se
nee moi iskupiti, a ako ga ubiju, ubijaju ga po nareenju itavog
barjaka alje.
im je Pecnikaj donio ovaj kanon, njemu su se pridruili i Ljotaj, Abati
i Bobi.
Za svog predstavnika, da prisustvuje zakletvi Thetha, itava alja je
odredila Tahira Deliju, koji je bio na skuptini na ovom skupu.

187

DODATAK
Tko ubije ovjeka u alji - osim ubojici - kua drugom nee se spaliti.
Ako spali drugom kuu, etiri puke globe duguje momcima alje, a
kuu koliko vrijedi (prema procjeni), a tetu koja nastane - dvije za
jednu vlasniku.
Bratstvo ubojice - im ue u svoje kue - ako netko ode da im obije
kuu ili da im spali ili ubije mukarce, platit e vlasniku i momcima
20 esa, a krv krvlju.
Mazge su pod vlau momaka i tko god ih uzme, uzima ih na
gospodarenje.
Te rijei, koje su unijete u ovo pismo, pod besom su barjaktara,
momaka alje i vlasti.
Od Preke Ndou Masa do Ndue Uljen Boba, tko upa neotkriveno
sijeno drugome, duguje jednog vola plemenskim momcima i jednog
ovna vlastima.
DLUKE DONIJETE U KANJETU (MIRDITA) 17. VIII1904. GODINE

Mi, barjak Dibra, skupili smo se na skuptinu u Kanjetu zbog nekih

poslova i vidjeli smo da su umjesni kao Bog i kanon Mirdite.
1) Tko ubije po plemenu, za petnaest godina protjeruje se iz barjaka,
a imovina mu ostaje neobraena, kua mu se spaljuje i globi se sa 100
ovnova i jednim volom.
2) Tko ga pusti u kuu, postaje krivac kao onaj tko ubije po plemenu.
3) Ono pleme koje ne tjera krivca postaje krivac prema itavom
barjaku.
Frok Deda, barjaktar - Frok Dod Paljuca, glavar - Frok upi - Marka
Per Ljaska - Ljazer Marku - Pren Doda - Per Dok Doda - Don
Prenga Doe - Marka Deda - Ndue Marka Prenga - Ndue Kolj
Mcuku - Zef Prenga - Ndue Zef Ndreca - Zef Doda - Nikol Dok
Brunga - Zef Deri - Preng Ndoc Di' Ndreca - Din Ndue Marka Ndue Jaku - Di' Pjetri - Ndrec oni - Frok Ndreka - Nikol Dok Per
Deda - Les Ded Marku - Frok Dok Ndoj - Pjeter Froku - Dod Preng
Dji' Nikol Marku.
Za svaku stvar koja se bude dogodila barjaku, ti ljudi predvodit e itav
barjak.
Svejedok:
Dom Ndue Meljguzi - Pepaj, upnik Kanjeta

DODATAK
NEKI KANONI ODOBRENI OD PREFEKTURE SKADRA

Cijena djevojke pri udaji ne mijenja se; kako je bilo odreeno prije
sedam godina, tako i sada ima istu snagu; dakle, cijena djevojke pri
udaji je esto groa, i tim iznosom je obuhvaeno sve. Tko prekri tu
naredbu, platit e globu od 1000 groa.
Djevojke e vjeriti oevi: ako nema oca, vjerit e je brat, a ako nema
ni brata blii roak. ene se nee mijeati u vjeridbe.
Svaka vjeridba objavit e se javno, a ne tajno, i to sa proscima
svjedocima. im se objavi vjeridba i puca iz puke ispred kue
vjerenice, oni koji imaju pravo vjeriti, pojavit e se pred upnikom
kako bi on zapisao imena vjerenika, prosilaca i svjedoka sa svim
okolnostima. Tko se ne bude pridravao te odluke, platit e 1000 groa
globe.
Tko ne poslua da se vjena kad sveenik za to doe, platit e 1000
groa globe.
Tko postane sukrivac u otmici neke vjenane ene, platit e 8 esa
globe.
Onaj tko da enu onome tko se rastao od svoje vjenane ene platit e
1000 groa globe.
Tko se usudi otjerati svoju vjenanu enu da bi uzeo drugu nevjenanu,
platit e 1000 groa globe.
Tko proda ili ker ili sestru ili neku enu svoje krvi i svojtu, kao i onaj
tko kupuje, platit e 1000 groa globe.
Oslanjajui se na drevne obiaje, koji se i danas potuju meu
kranima u Skadarskoj Malesiji, a to su oni koji se odnose na vjeridbe,
brakove, kao i na suuesnike u otmici tuih ena i druge zavade,
donijeto je nekoliko kanona kako bi se zaustavila ta zla, uz suglasnost
Njegove Svjetlosti skadarskog nadbiskupa, preasnog Ljuia urije,
kao i glavara brda, koji su, poslije odmjeravanja od strane Dravnog
savjeta, odobreni te je naloeno da se primijene.
Dravna vlast, dakle, ovom bujruldijom134 nalae da se deset navedenih
toaka potuju i primijene bez izuzetka i bez protivljenja.
Izdano od strane Dravne vlasti u Skadru.
Skadar - Albanija - 9. V 1864. godine.
L. S. Maral, civilni i vojni upravitelj

skadarske Prefekture
Ismail Paa

bujruldija f. (tur.) - naredba, zapovjedno pismo pae, valije.

188

189

DODATAK
KANONI DONIJETI OD STRANE BARJAKA KURBINA 5,6. i 7. VIII1906. GODINE
135

1) Tko postane zaptija, spaljuje mu se kua i odvaja se pri smrtnom

sluaju i jelu.
2) Onaj tko se ide aliti turskoj vlasti protiv kranina, platit e 1000
groa globe.
3) Onaj tko potkrade drugog ili obije kuu, ako ne prizna, dobit e 12
porotnika; ali, ako ispadne kradljivac, platit e 1000 groa globe i
vlasniku stvari dvije za jednu.
4) Ako ukrade vola, ako ne prizna, dobit e 6 porotnika; ako se otkrije
i izae kradljivac, platit e 500 groa globe i vlasniku stvari dvije za
jednu. Ta presuda vrijedi i za konja i za mazgu. Za ukradenu kravu,
ako ne prizna, dobit e 3 porotnika; ako ispadne kradljivac, platit e
dvije za jednu vlasniku i 250 groa globe; isto tako i za magarca. - Ako
se ukrade jarac predvodnik ili ovan (ugi), vlasniku stoke platit e se
dva za jedan i tri ovna globe; ako porie, treba da poloi zakletvu sa
svinLukuanima. - Za svaku sitnu stoku plaa dvije za jednu vlasniku
stoke i dva ovna globe; ako porie, daje zakletvu s ukuanima.
5) Za spaljivanje kue platit e se 2500 groa globe; za kolibu za stoku,
plast sijena i ograde platit e se 1500 groa globe i vlasniku dvije za
jednu.
6) Onaj tko ne izie na skuptinu poslije poziva seoskog starca, platit
e jednog ovna globe.
7) Ako se starci obavijeste da dou na skuptinu, onaj starac koji ne
doe, platit e 5 ovnova globe. Ako bude imao opravdanje, odmjerit
e ga drugi starci.
8) Rad porote za sve e se odvijati u Kurbinu - osim za krvnu osvetu.
Porota e dati zakletvu: Ne znam da li ti je uzeto (to jest s
neznanjem).
9) Kazivanje soka je s rukom na zakletvi, kao i prije.
10) Ako se netko sa predumiljajem zavadi s bilo kim i s tim ne upozna
seoskog starca, platit e 500 groa globe. Ako upozna starca, a ovaj
zatrai zalog od onoga tko se drugu popeo na vrat a ne odaziva se da
mu poloi zalog, platit e 500 groa globe. - Ako ih ne moe sam
pomiriti njihov starac, dat e im mjesec dana roka i upoznat e druge
starce i ovi e ih pomiriti po kanonu mjesta.
11) Onaj tko daje kruh i pusti u kuu zaptiju koji je u slubi sultana,
bio kranin ili musliman, platit e 1500 groa globe.

DODATAK
12) Onaj tko prekri danu i uglavljenu besu sa starcima i pukom
Kurbina, starci i puk obavezni su ga spaliti i protjerati iz barjaka.
Zapisano u Deljbinitu Kurbina kod izvora pod dudom blizu palae
Nadbiskupije, 5,6 i 7. VIII 1906. godine.
Din Pjeter Mark Pervizi, iz Skuraja Kurbina, prvi starac meu 45
staraca Kroje u ime staraca i puka.
Bili su prisutni na ovoj skuptini i zapisali spomenute kanone:
Preasni Nikol Kaori, svjedoim;
Otac tjefen K. eovi, franjevac, svjedoim

zaptija f. (ar.) - redar, policajac; policija; turski andarm.

190

191

IZVORI I LITERATURA

Ajeti, Idriz: Shtjefen Gjec,ovi, Jeta e re, Nr. 2-3, Prishtine, 1951.
Ashta, dr Kole: At Shtjefen Gjegovi, Bota e re, Nr. 4, Tirane, 1945.
Barjaktarevi, dr Mirko: Rugova, Naselja i poreklo stanovnitva, knj.
36, Beograd, 1960.
Barjaktarevi, dr Mirko: Prilog prouavanju tobelija (zavetovanih
devojaka), Zbornik Filozofskog fakulteta, knj. I, Beograd, 1948.
Bogii, Valtazar: Bogiiev arhiv XVI, 19 - Zakon Leke Dukaina;
(Bogiieva Biblioteka, Cavtat)
Bogii, Valtazar: O znaaju pravnih obiaja, Pravni lanci i rasprave,
knj. I, Beograd, 1927.
Bogosavljevi, D. Aleksa: O Arnautima, Ni, 1897.
abej, Ekrem: ivot i obiaji Arbanasa, Porodica i drutveni ivot,
Knjiga o Balkanu, I, Beograd, 1936.
Cabej, Eqrem: Studime rreth etimologjise se gjuhes shqipe, III,
Buletin i Universitetit shteteror te Tiranes, Seria Shkencat shoqerore,
Nr. 2, Tirane, 1961.
ulinovi, dr Ferdo: Narodno pravo, Zbornik pravnih misli iz naih
narodnih umotvorina, Beograd, 1938.
Degrand, A.: Souvenirs de la Haute-Albanie, Pari, 1901.
Gjegov, K. Shtjefen: Kanoni i Leke Dukagjinit (veper postume), me
parathane t' A. Gjergj Fishtes e biografi t' A. Pashk Bardhit, Shkoder,
1933.
Gje^ov, cost. Stefano: Codice di Lek Dukagjini ossia dirito consuetudinario delle Montagne d'Albania, (Tradotto dal Paolo Dodaj a cura di
Giorgio Fishta e Giuseppe Schiro), Reale Accademia d' Italia, Centro
studi per l' Albania, Roma, 1941.
Durev, Branislav: Iz istorije Crne Gore, brdskih i malisorskih
plemena, Radovi Naunog drutva NR BiH, knj. II. Sarajevo, 1954.
Durii, Milutin: Zaloga u iptarskom obiajnom pravu, Zbornik
radova VEK u Pei, knj. I, Pe, 1964.
Durii, Milutin: uvari bese, SANU, Posebna izdanja, knj. DXX,
Odeljenje drutvenih nauka, knj. 83, Beograd, 1979.
Engels, Friedrich: Poreklo porodice, privatne svojine i drave, Beograd, 1960.
Fjalor i gjuhes shqipe, Instituti i shkencavet, Sekcioni i gjuhes e i
letersise, Tirane, 1954.
Fjalor i gjuhes se sotme shqipe, t. I i II, Rilindja, Redaksia e botimeve,
Prishtine, 1981.
Gurakuqi, Gasper: Blinishti, Leka, Nr. 6, Shkoder, 1930.
Gui, Marijana: Pravni poloaj ostajnice - virinee u stoarskom
192

drutvu regije dinarida, Odredbe pozitivnog zakonodavstva i obiajnog

prava o sezonskim kretanjima stoara u jugoistonoj Evropi kroz
vekove, Beograd, 1976.
Hahn, J. G.: Albanesische Studien, Jena - Wien, 1853 - 1854.
Haxhihasani, Qemal: Tregime popullore rreth periudhes se Skenderbeut, Studime filologjike, Nr. 4, Tirane, 1967, str. 11-29.
Hecquard, Hyacinthe: Histoire et description de la haute Albanie ou
Guegarie, Pari, 1858.
Ivanova, Julia V.: Kanuni i Leke Dukagjinit (Sprove e karakteristikave
historike), Buletin i Universitetit shteteror te Tiranes, Seria Shkencat
shoqerore, Nr. 2, Tirane, 1960.
Jantolek, dr Stevan: Pravo i obiaj, Godinik na Pravno-ekonomskiot
fakultet vo Skopje, Skopje, 1956.
Jastrebov, Ivan: Stara Serbija i Albanija, Spomenik SKA, XLI,
Beograd, 1904.
Jeli, Milosav: Albanija, Zapisi o ljudima i dogaajima, Beograd, 1933.
Jireek, Konstantin: Istorija Srba, I, Beograd, 1952.
Jovievi, Andrija: Malesija, Naselja i poreklo stanovnitva, knj. 15,
Beograd, 1923.
Kabrda, Josef: Kodet turke (Kanunname) ne lidhje me Shqiperine dhe
rendesia e tyre per historine kombetare, Buletin i Universitetit shteteror te Tiranes, Seria Shkencat shoqerore, Nr. 4, Tirane, 1958.
Kalei, Hasan: Kosova e Metohija n'udhepershkrimin e Evlija Celebis,
Perparimi, Nr. 7-8, Prishtine, 1958.
Kosmajac, Rad.: Leka - kanum, Godinjica Nikole upia, knj.
XXI, Beograd, 1901.
Krasniqi, dr Mark: O besi - prilog prouavanju obiajnog prava kod
iptara, Zbornik za narodni ivot i obiaje JAZU, knj. 40, Zagreb,
1962.
Krasniqi, dr Mark: iptarska porodina zadruga u Kosovsko-Metohijskoj Oblasti, Glasnik Muzeja Kosova i Metohije, IV - V, Pritina, 1959
- 1960.
Mihaevi, Lovro: Po Albaniji, izdanje Matice Hrvatske, Zagreb,
1911.
Mjedija, Lazar: Da Recht der Stamme von Dukadschin, IUyrisch-albanische Forschungen, I, Munchen und Leipzig, 1916.
Mladenovi, dr Milo: Zakonik Leke Dukaina, Prilog postavljanju
problema uporedne istorije balkanskih prava, Beograd, 1938.
Nedeljkovi, dr Branislav: Kanun Leke Dukaina, Arbanako obiajno pravo (Iz rukopisne zaostavtine Valtazara Bogiia), Anali
Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 4, Beograd, 1956.
Novakovi, Stojan: Tursko carstvo pred srpski ustanak, Beograd,
1906.
Novakovi, Stojan: Rimsko-vizantijsko pravo i narodni pravni obiaji.
Pravo prvenstva pri kupovini zemlje (Jus protimiscos), XXVI izdanje
upieve zadubine, Godinjica Nikole upia, knj. IX, Beograd,
1887.

Nui, Branislav: Kosovo. Opis zemlje i naroda, I, Novi Sad, 1902.

Oraovac, Tomo P.: Arbanako pitanje i srpsko pravo, Beograd, 1913.
Palaj, Bernardin: Kanuja e Leke Dukagjinit mbas shqyptimit te Mark
Sadikut, te parit te djelmenis se Shales, Studime e tekste, Dega e I
- Juridike, Nr. l, Roma, 1944.
Pavievi, Miun M.: Crnogorsko pravosue i pravno shvatanje u
anegdotama, Zagreb, 1933.
Petrovi Radmila S.: Vasojeviki zakon od dvanaest taaka, G. Ilije
Jelia, Beograd, 1930.
Popovi, Ivan: Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i
Arbanasa, Radovi Naunog drutva NR BiH, knj. II, Sarajevo, 1954.
Pupovci, dr. Syrja: Graanskopravni odnosi u zakoniku Leke Dukainija, Zajednica naunih ustanova Kosova i Metohije, Studije, knj. 5,
Pritina, 1968.
Pupovci, dr Syrja: Marredhenjet juridike civile ne kanunin e Leke
Dukagjinit, Prishtine, 1971.
Pupovci, dr Syrja: Kanuni i Leke Dukagjinit, permbledhur dhe
kodifikuar nga Shtjefen Gjegovi, me biografi dhe parathenje te prof.
dr Syrja Pupovcit, Enti i teksteve dhe i mjeteve mesimore i Krahines
Socialiste Autonome te Kosoves, Prishtine, 1972.
Pupovci, dr Syrja: Le formalisme et la besa dans le droit des
obligations du coutumier de Lek Dukagjine, Studia Albanica, br. 2,
Tirana, 1968, str. 143-151.
Pupovci, dr. Syrja: Nje paralele midis Kanunit te Leke Dukagjinit dhe
Kanunit te Skenderbeut, Simpozium peer Skenderbeun, 9 - 12.
maja 1968, Prishtine, 1969, str. 249 - 261.
Redepagi, dr. Jaar: Razvoj presvete i kolstva albanske narodnosti
na teritoriji dananje Jugoslavije do 1918. godine, Zajednica naunih
ustanova Kosova i Metohije, Studije, knj. 7, Pritina, 1968.
Sako, Zihni e Haxhihasani, Qemal: Tregime dhe kenge popullore per
Skenderbeun, Instituti i Folklorit, Tirane, 1967.
Sirdani, Marin: Skanderbegu mbas gojedhanash, Shtypshkroja franciskane, Shkoder, 1926.
Sirdani, Marin: Pulti e Dukagjini, Hylli i Drites, Nr. 4, Shkoder,
1934.
Solovjev, Aleksandar: Znaaj vizantijskog prava na Balkanu, Godinjica Nikole upia, knj. XXXVIII, Beograd, 1928.
Spai, dr. Vojislav: Nasledno obiajno pravo u Bosni i Hercegovini,
doktorska disertacija (Rukopis u Biblioteci Pravnog fakulteta u Beogradu), Beograd, 1940.
Stojevi, Dragomir: Rimsko pravo, sv. I, Beograd, 1957.
kalji, Abdulah: Turcizmi u narodnom govoru i narodnoj knjievnosti
Bosne i Hercegovine, I i II, Dopunska izdanja Instituta za prouavanje
folklora u Sarajevu, Sarajevo, 1957.
kalji, Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom - hrvatskosrpskom
jeziku, tree izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1973.

194

195

Shkrimtaret Shqiptare, Pjesa II, Botim i Ministris s'Arsimit, Tirane,

1941.
tajnmec, Karl: Od Adrije do Crnog Drima, Skoplje, 1911.
Sufflay, dr. Milan: Povijest sjevernih Arbanasa, Arhiv za arbanasku
starinu, jezik i etnologiju, Beograd, 1925.
Sufflay, dr Milan: Srbi i Arbanasi, Beograd, 1925.
Thalloczy, Ludwig: Kanuni i Lekes, Illyrisch-albanische Forschungen, I, Miinchen und Leipzig, 1916.
Thalloczy, Ludwig: Tiirkischen Gesetzentwurf, betreffend kodifizierung des albanischen Gewohnheitsrechtes, Illyrisch- albanische Forschungen, I, Miinchen und Leipzig, 1916.
Tomi, N. Jovan: O Arnautima u Staroj Srbiji i Sandaku, Beograd,
1913.
Tomovi, M. Vule: Neto iz Vasojevikog obiajnog prava, (iz asopisa
ivot i rad), Beograd, 1933.
Trnavci, dr Halit: Motiv o sestri i mrtvom bratu u usmenoj knjievnosti balkanskih naroda, Zajednica naunih ustanova SAP Kosova,
Studije, knj. 32, Pritina, 1975.
Trojanovi, dr S. i Gaji, M.: Krv i umir kod Srba i Arnauta (iz
Kola4, Beograd, 1901.
Tucovi, Dimitrije: Srbija i Arbanija - jedan prilog kritici zavojevake
politike srpske buroazije, Beograd, 1945.
Ulqini, Kahreman: Gjurmime etnografike ne trojet e Skanderbeut,
Buletin i Universitetit shteteror te Tiranes, Seria Shkencat shoqerore,
Nr. 2, Tirane, 1961.
Valentini, Zef: Mendime paraprake dhe te pergjithsme mbi Kanunin
e quejtun te Leke Dukagjinit, Studime e tekste, Dega e I Juridike,
Nr. l, Roma, 1944.
Villari, Salvatore: Le consuetudini guiridiche dell' Albania (II Kanun
di Lek Dukagjin), Roma, 1940.
Zakon Leke Dukaina, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 4,
Beograd, 1956.
Zakonik cara Stefana Duana 1349 i 1354, (izdao i preveo Nikola
Radoji), SANU, Beograd, 1960.
Zamputi, Injac: Pozita shoqnore e grues malesore shqiptare sipa
kanunit, Buletin i Universitetit shteteror te Tiranes, Seria Shkencat
shoqerore, Nr. 2, Tirane, 1961.
Zojzi, Rrok: Mbi te drejten kanunore te popullit shqiptar, Buletin per
shkencat shoqerore, Nr. 2, Tirane, 1956.

196

Sadraj

Predgovor

KNJIGA PRVA - CRKVA

Prvo poglavlje - GRAANSKI DIO
Prva glava - CRKVENO PODRUJE, GROBLJA,
CRKVENI POSJEDI I DOBRA, UPNIK, SLUGA
CRKVENI RADNICI
I lan - Crkveno podruje
II lan - Groblja
III lan - Crkveni posjedi i imovina
IV lan - upski sveenik ili upnik
V lan - Crkveni sluga
VI lan - Crkveni radnici
Drugo poglavlje - KAZNENI DIO
VII lan - Porijeklo kazni
VIII lan - Odmjeravanje kazne prema vrsti krivice

19
19
19
21
21
22
24
24
25

KNJIGA DRUGA - PORODICA

Druga glava - STVARANJE PORODICE
IX lan - Porodica shvaena sama po sebi
X lan - Porodica u selu i barjaku

27
30

KNJIGA TREA - BRAK

XI lan - Odreivanje i vrsta braka
XII lan - Pravo momka i djevojke
XIII lan - Dunosti mua i ene
XIV lan - Pravo udovca i udovice
Trea glava - POSIDBA - VJERIDBA
XV lan - Prosidba
XVI lan - Vjeridba
XVII lan - Vjereniki prsten
XVIII lan - Odreivanje vjeridbe - Naznaeni dan . . . .
XIX lan - Cijena koja se davala i daje za ene
XX lan - Nasljedstvo albanske ene
etvrta glava - SVADBA

XXI lan - Priprema svadbe po kanonu
XXII lan - Predvoenje svatova
197

33

36
38
39
39
40
40
41

XXIII lan - Svatovi, sa i bez mlade,

i pratnja s umrlim, ne mogu nikome proi pored vrata,
osim, ako je prolaz, seoski put ili veliki put
XXIV lan - Svat mjetanin treba da ustupi put
svatu gostu
XXV lan - Svat - svat, gost - gost
Peta glava - KANON MLADOENJSTVA
XXVI lan - Ako mladoenja umre, nevjestini roditelji
su duni vratiti pola cijene mladoenjinoj kui
XXVII lan - Smrt nevjeste
XXVIII lan - ena ne pada u krvnu osvetu
- ena zaduuje roditelja krvlju
XXIX lan - ena je mijeh za noenje
XXX lan - Udovica
XXXI lan - Sjeena resa
. . .
XXXII lan - Nevjenana ena
esta glava - RODITELJI (OTAC - MAJKA - SINOVI)
XXXIII lan - Otac-mu
XXXIV lan - Majka-ena
XXXV-lan - Sinovi
Sedma glava - DIOBA
Osma glava - NASLJEDSTVO
XXXVI lan - Pravo nasljedstva po kanonu
XXXVII lan - Dunost roaka i pravo keri
XXXVIII lan - Brat po majci
Deveta glava - OSTAVTINA (Testament)
XXXIX lan - Odreivanje testamenta . . .
XL lan - Vrsta ostavtine
XIL lan - Pravo iskorjenjenog
XIIL lan - Pravo roaka
XIIIL lan - Sluga

42
43
43
44
44
45
46
46
46
47
48
49
49
50
51
52
55
55
57
57
57
57
58
58
58
59

KNJIGA ETVRTA - KUA, STOKA I IMOVINA

Deseta glava - KUA I NJENA OKOLICA
XIVL lan Za obijenu kuu plaa se 500 groa globe
i vlasniku se daju dvije stvari za jednu
Jedanaesta glava - STOKA
XVL lan - obanin
XVIL lan - Jarac ili ovan predvodnik (ugi)
XVIIL lan - Stoka napola
XVIIIL lan - Glavnica
*...!.'
XLIX lan - Stoka s jamstvom
L lan - Krmaa napola
LI lan - tenara
198

61
61
62
62
63
63
64
64
65
65

LII lan - Vol u najam

LIII lan - Pela
Dvanaesta glava - IMOVINA
LIV lan - Odreivanje imovine
LV lan - Primiti nekoga za brata u selu . . .
LVI lan - Komunica
Trinaesta glava - MEDA
LVII lan - Mee zemlje se ne pomjeraju .
LVIII lan - Mea ide pravo
LIX lan - Mea dobivena krvlju
LX lan - Mea dobivena bacanjem kamena
ili natovarenom kamenom ploom
LXI lan - Mea odreena sjekirom . . . .
LXII lan - Seoski put
LXIII lan - Veliki put
LXIV lan - orsokak
LXV lan - Seoski panjak

66
66
67
67
68
69
70
70
71
72
72
73
73
75
75
76

KNJIGA PETA - RAD

LXVI lan - Rad premjeta prolaz . . . .
LXVII lan - Teak
LXVIII lan - Kova
LXIX lan - Mlin
LXX lan - Mlinski jaz
LXXI lan - Navodnjavanje
LXXII lan - Ujam
etrnaesta glava - LOV
LXXIII lan - Odreivanje lova
LXXIV lan - Gonjena divlja po tragovima
LXXV lan - Ribolov .
Petnaesta glava - TRGOVINA
,
LXXVI lan - Odreivanje trgovine
LXXVII lan - Prodaja zemlje
LXXVIII lan - Prodaja oruja i konja
LXXIX lan - Cijene po kanonu
LXXX lan - Plaeni putnik
LXXXI lan - Stvar za svaku drugu stvar

77
77
78
79
80
81
83
84
84
85

88
88
89
90
90
92
92

KNJIGA ESTA - DAVANJA

LXXXII lan - Zajam
LXXXIII lan - Rok
esnaesta glava - OBEANJE, POKLON
LXXXIV lan - Obeanje
199

^
96
96
96

LXXXV lan - Poklon

97

KNJIGA SEDMA - IZGOVORENA RIJE

LXXXVI lan - Rije .
LXXXVII lan - Poricanje
LXXXVIII lan - Zakletva
LXXXIX lan - Zakletva na kamenu i zakletva
na kriu i na Svetom pismu
XC lan - Tko daje zakletvu
XIC lan - Zakletva uzima svoju stvar . . . .
XIIC lan - Zakletva za kuu
XIIIC lan - Zakletva u glavu sinova
XIVC lan - Zakletva s ne znam
XVC lan - Globa za lanu zakletvu

99
99
100
100
101
102
102
103
103
105

KNJIGA OSMA - AST

Sedamnaesta glava - LINA AST
Osamnaesta glava - DRUTVENA AST . . . .
XVIC lan - Gost
XVIIC lan - Ubojstvo gosta
XVIIIC lan - Ponaanje domaina prema gostima u kui .
XIXC lan - Posrednitvo
C lan - Jamstvo
Devetnaesta glava - KRVNO SRODSTVO I ROD,
BRATIMLJENJE I KUMSTVO PO KANONU BRDANA
CI lan - Krvno srodstvo, rod i albanska koljena
CII lan - Stablo po krvnom srodstvu, stablo po mlijeku,
unuk po stablu i unuk od keri
CIII lan - Bratimljenje
CI V lan - Kumstvo (Sveto Ivanstvo)
CV lan - Kumstvo pri krtenju
CVI lan - Kumstvo pri vjenanju
CVII lan - Kumstvo pri podrezivanju kose
CVIII lan - Kanonska ponaanja pri podrezivanju kose . .

107
108
108
110
112
112
114
115
115
115
115
116
116
116
116
117

KNJIGA DEVETA - TETE

CIX lan - Odreivanje teta
CX lan - Svinja u teti
CXI lan - Postavljena zamka ili klopka u bati

119
120
121

KNJIGA DESETA - KANON PROTIV PAKOSTI

Dvadeseta glava - SUUESNITVO
Dvadeset prva glava - KRAA
200

123
123

CXII lan - Odreivanje krae

CXIII lan - Grabe
CXIV lan - Otimanje
CXV lan - Kobna krivica
CXVI lan - Dvije za jednu
CXVII lan - Pravo vlasnika ukradene stoke
Dvadeset druga glava - UBOJSTVO
CXVIII lan - Zasjeda
CXIX lan - Ubojica
CXX lan - Suuesnik
CXXI lan - Posrednik
CXXII lan - Besa
CXXIII lan - Besa stoke i obana
CXXIV lan - Krv
CXXV lan - Ubojstvo ostaje ubojici
CXXVI lan - Ubojstvo ostaje za ubojstvo
CXXVII lan - Ubojstvo nije isto to i krivica
CXXVIII lan - Krv se ne zamjenjuje globom
CXXIX lan - Ubojstvo zbog obljube
CXXX lan - Ubojstvo iz nehata
CXXXI lan - Ubojstvo pod jamstvom
CXXXII lan - Puka goni ubojicu
CXXXIII lan - Tko ubija sebe, ostaje neosveen
CXXXIV lan - Posrednitvo u krvnoj osveti
CXXXV lan - Umir krvi *
CXXXVI lan - Jamci krvne osvete .
CXXXVII lan - Jamci novca za krvnu osvetu
CXXXVIII lan - Kruh krvne osvete
CXXIX lan - Kri na vratima
CXL lan - Bratimljenje (Ispijanje krvi)
KNJIGA JEDANAESTA - KANON PRESUIVANJA
CXIL lan - Pravo i obaveza staraca
CXIIL lan - Zaloi
CXIIIL lan - Poveanje broja staraca
CXIVL lan - Porota
CXVL lan - Sok
CXVIL lan - Sodbina
CXVIIL lan - Tragai soka
CXVIIIL lan - Skuptina albanskih brana
CXIXL lan - Mjesta odravanja skuptina
CL lan - Kua Don Marka
CLI lan - Glavari plemena
CLII lan - Starci sela
CLIII lan - Nadstarci
CLIV lan - Globari
CLV lan - Glas puka na sudovima
201

123
125
125
126
127
127
128
128
130
130
130
131
132
133
135
135
136
137
137
138
139
139
141
141
141
142
142
143
143
143
145
147
148
149
15i

l52
153
154
156
157
158
159

CLVI lan - Lienje

CLVII lan - Spaljivanje, razaranje i strijeljanje
CLVIII lan - Glasnik
CLIX lan - Vjesnik

160
161
163
163

KNJIGA DVANAESTA - OSLOBAANJA I IZUZIMANJA

Dvadeset trea glava - PRIPADNICI IZUZIMANJA . . . .
Dvadeset etvrta glava - SMRT
Dodatak - PRIMJERI IZ KANONA
LEKE DUKADINIJA
Izvori i literatura

165
166
169
193

Izdava
STVARNOST, OOUR Izdavaka djelatnost
Zagreb, Frankopanska 11
Izdavaki savjet
Ante Gavranovi, predsjednik
Kreimir uturilo, Slobodan Elezovi, Franjo Ili, Predrag Keros,
Ivan Mihali, Mladen Roth, Vladimir tokalo, Nenad Turkalj
Za izdavaa
Vladimir tokalo
Likovna oprema
Nenad Dogan
Tehniki urednik
eljko Loli
Lektor
Dubravka Celebrini
Korektor
Milena Topalovi
STVARNOST, Zagreb
Naklada 7000 primjeraka
Br. MK 780-1986-48305
YU ISBN 86-7075-097-X
Tisak: Grafiki zavod Hrvatske 1986.

203