Professional Documents
Culture Documents
ZAKON
O CESTAMA BRKO DISTRIKTA BiH
OPE ODREDBE
lanak 1
Ovim zakonom ureuje se pravni poloaj javnih cesta u Brko distriktu BiH, izgradnja, rekonstrukcija,
odravanje i zatita cesta, upravljanje, financiranje, koncesija na cestama, kao i nadzor nad izvravanjem
odredaba zakona i drugih propisa donesenih na osnovi zakona.
lanak 2
Pod cestama, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva se svaka povrina na kojoj se vri promet.
lanak 3
Ceste se dijele na:
-
javne,
nekategorirane.
Javna cesta je povrina od opeg znaaja za promet koju slobodno rabe sudionici u prometu pod
uvjetima utvrenim u zakonu i koju ovlateno tijelo proglasi javnom prometnicom.
Nekategorirana cesta je povrina koja se rabi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna veem
broju korisnika i koja je posebnom odlukom utvrena kao takva.
lanak 4
Javne ceste ine:
-
magistralne;
regionalne;
lokalne,
ulice u naselju - gradu.
Nekategorirane ceste ine: seoske, poljske, umske, industrijske ceste, ceste na nasipu za obranu
od poplave, prilazi na cestu, biciklistike staze, prostori oko benzinskih postaja, autoservisa, cestovnih baza,
auto baza, kao i ureene prometne povrine namijenjene za kretanje pjeaka, te zaustavljanje i parkiranje
vozila radi odmora i rekreacije.
lanak 5
Javnu cestu ine:
-
cestovni graevinski objekti: mostovi, podvonjaci, nadvonjaci, tuneli, galerije, potporni i obloni
zidovi;
prometna signalizacija;
oprema ceste;
cestovni pojas koji ini projektirani popreni presjek ceste i najmanje 1m s obje strane raunajui
od krajnjih toaka poprenog profila ceste;
Odjel za javne poslove mora voditi evidenciju o javnim cestama u Brko distriktu BiH, kao i objektima
na njima.
lanak 6
Magistralna cesta je javna cesta koja povezuje vei dio drave Bosne i Hercegovine i koja se uvezuje
u europsku mreu cesta.
Regionalna cesta je javna cesta koja povezuje regionalna, gospodarska, kulturna ili upravna
podruja, a nastavlja se izvan podruja Brko distrikta BiH.
Lokalna cesta je javna cesta koja povezuje vie naselja na podruju Brko distrikta BiH i koji se
neposredno ili preko drugog lokalnog ceste prikljuuje na mreu regionalnih ili magistralnih cesta.
lanak 7
Javna cesta mora imati najmanje dvije prometne i dvije rubne trake, a ulice plonike s izdignutim
rubnjakom.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, lokalna cesta moe imati samo jednu prometnu traku, s tim
da ovisno od preglednosti ceste, na rastojanju od najvie 500 metara ima odgovarajue proirenje za
mimoilaenje vozila (zaobilaznice), a ulica samo jednu prometnu traku bez proirenja za jednosmjerno
odvijanje prometa.
lanak 8
Javna cesta mora biti osposobljena da podnese osovinsko optereenje od najmanje 7 tona po
osovini.
lanak 9
Iznad kolnika javne ceste mora postojati slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 m, mjereno od
najvie kote kolnika.
lanak 10
Uz kolnik javne ceste moraju se izgraditi prometne povrine za zaustavljanje autobusa radi
ukrcavanja i iskrcavanja putnika.
Prometne povrine iz prethodnog stavka, a koje su namijenjene za suprotne smjerove vonje, ne
smiju biti naspram jedna prema drugoj i trebaju biti udaljene od raskrija tako da ne ugroavaju sigurnost
prometa.
lanak 11
Namjena ceste odreuje se na osnovi stanja i uvjeta na cesti, kao i na osnovi investicijsko-tehnike
dokumentacije za izgradnju ceste.
lanak 12
Javna cesta kroz grad ili drugo naseljeno mjesto utvruje se urbanistikim i prostornim planom grada,
odnosno naseljenog mjesta.
lanak 13
Upravljanje, odravanje i zatita javnih cesta i dijela nekategoriranih cesta, koji su utvreni posebnom
odlukom, u ovlatenosti je Vlade Brko distrikta BiH.
lanak 14
Obavljanje poslova odravanja, zatite, uporabe, rekonstrukcije, razvoja i upravljanja dijela
magistralnih i svih regionalnih cesta prema sporazumu s entitetima osigurava Odjel za javne poslove.
Obavljanje poslova odravanja, zatite, uporabe, rekonstrukcije, razvoja i upravljanja svih lokalnih i
dijela nekategoriranih cesta osigurava Odjel za javne poslove.
IZGRADNJA I REKONSTRUKCIJA CESTA
lanak 15
Pod izgradnjom cesta, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva se izgradnja cesta po novoj trasi.
Pod rekonstrukcijom cesta, u smislu ovoga zakona, podrazumijevaju se radovi na dijelu postojee
ceste kojim se mijenjaju njegove osnovne karakteristike, a u cilju poveanja kapaciteta ceste ili razine
usluga.
lanak 16
Tehnika dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju cesta treba sadravati:
1. glavni projekt u kome su sadrane i podzemne instalacije s odvodnjom;
2. projekt prometne signalizacije (vertikalne, horizontalne i svjetlosne) putne opreme i plan rasvjete;
3. projekt prikljuenja i krianja cesta i prilaza postojeim objektima;
4. situacijski projekt mjesta izvan ceste za izgradnju pomonih objekata koji slue javnoj cesti:
parkiralita, autobusna stajalita, benzinske postaje, autoservisi, povrine za zaustavljanje,
parkiranje i iskljuivanje vozila, telefonske govornice itd.;
5. druge uvjete utvrene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona.
lanak 17
Odjel za javne poslove je nositelj projektiranja izgradnje i rekonstrukcije cesta, a Odjel za komunalne
poslove je nositelj projektiranja u dijelu podzemnih instalacija kojima upravlja.
Suglasnost za izgradnju i rekonstrukciju svih javnih i nekategoriranih cesta u Brko distriktu BiH, daje
Odjel za urbanizam, imovinske odnose i gospodarski razvoj, a odobrenje za graenje Odjel za javnu
sigurnost.
Odjel za javne poslove je duan da stavljanje javne ceste na uporabu objavi sredstvima javnog
informiranja, a po pribavljanju odobrenja za uporabu.
lanak 18
Odjel za javne poslove duan je prilikom izrade projektnog zadatka za izgradnju i rekonstrukciju ceste
obavijestiti Odjel za komunalne poslove, a korisnike cesta najmanje 10 dana prije poetka radova na
izgradnji ili rekonstrukciji cesta, putem sredstava javnog informiranja.
Poduzea i druge fizike i pravne osobe, koje se brinu o instalacijama ugraenim u put i zatitni pojas
ceste, odnosno putni objekt (kanalizacija, vodovod, plinovod, elektrini, telefonski i telegrafski kablovi i sl.),
kao i oni koji namjeravaju da takve instalacije ugrade, duni su radove oko ugradnje instalacija uskladiti s
elementima ceste.
Pri rekonstrukciji ceste vlasnici instalacija iz prethodnog stavka, duni su o svom troku izmjestiti
instalacije, odnosno prilagoditi ih promjenama.
U sluaju da vlasnici instalacija, ne uklone instalacije do poetka radova na cesti, investitor e izvriti
uklanjanje na teret vlasnika instalacija.
lanak 19
Ako postojeu cestu treba premjestiti zbog graenja drugog objekta od opeg interesa, dio ceste koji
se premjeta mora biti izgraen s elementima koji odgovaraju kategoriji te ceste.
Trokove premjetanja ceste iz prethodnog stavka, snosi investitor objekta.
lanak 20
Odjel za urbanizam, imovinske odnose i gospodarski razvoj moe zahtijevati, na osnovi urbanistikog
plana, da se javna cesta izgradi kao gradska ulica s elementima koji odgovaraju potrebama naselja kao to
su: vea irina kolnika, zaustavljanje i parkiranje vozila, izgradnja prometnih povrina za potrebe pjeaka,
izrada rasvjete, semaforizacija, izgradnja putnih objekata itd.
Izgradnjom dijela ceste, u smislu prethodnog stavka, ne smije se naruiti kontinuitet trase javne ceste
i prometa na njoj.
Poveane trokove izgradnje ili rekonstrukcije cesta, prouzrokovane zahtjevom iz stavka 1 ovoga
lanka, snosi podnositelj zahtjeva.
lanak 21
U sluaju krianja ceste sa eljeznikom prugom zbog izgradnje ceste, odnosno eljeznike pruge,
trokove izgradnje podvonjaka, nadvonjaka, mjesta krianja u nivou i ureaja za zatitu, snosi investitor
izgradnje te ceste, odnosno eljeznike pruge.
lanak 22
Ako je krianje sa eljeznikom prugom izvedeno izgradnjom podvonjaka za cestu, taj podvonjak
smatra se objektom eljeznike pruge.
Kolnik u podvonjaku iz prethodnog stavka, sa svim instalacijama i postrojenjima, smatra se
objektom ceste.
Ako je krianje izvedeno izgradnjom nadvonjaka, taj nadvonjak se smatra objektom ceste.
lanak 29
U sluaju prekida prometa zbog elementarnih nepogoda, Odjel za javne poslove postupa po
posebnom planu koji donosi gradonaelnik na prijedlog Odjela.
ZATITA CESTA
lanak 30
Pod zatitom cesta podrazumijeva se:
-
lanak 31
Na cestama se mogu stjecati, uz prethodno pribavljenu suglasnost, prava slunosti za postavljanje
kanalizacije, vodovoda, plinovoda, elektrinih, telefonskih, telegrafskih vodova i slinih instalacija, s tim da
uporaba tog prava ne ometa promet na cesti i ne ugroava stabilnost ceste, sigurnost i reim prometa na
cesti.
Uvjete za izgradnju i rekonstrukciju instalacija na javnoj cesti i unutar cestovnog pojasa, dinamiku te
rokove izrade radova, utvruje Odjel za javne poslove izdavanjem suglasnosti.
lanak 32
Motorna i prikljuna vozila, koja prometuju na cestama sa suvremenim kolnikim zastorom, osim
vozila s gusjenicama, moraju imati kotae sa pumpanim gumama.
Vozila s gusjenicama, mogu prometovati na cestama sa suvremenim kolnikim zastorom, samo ako
su gusjenice opskrbljene gumenim oblogama s ravnim povrinama, ili drugim adekvatnim oblogama.
lanak 33
Vozilo koje prometuje na cesti, a prekorauje dozvoljenu masu, osovinsko optereenje ili dimenzije,
smatra se da vri izvanredni prijevoz.
Vozilo moe vriti izvanredni prijevoz samo na osnovi dozvole za izvanredni prijevoz, koju izdaje
Odjel za javne poslove.
Dozvolom za izvanredni prijevoz odreuju se uvjeti, nain i vrijeme prijevoza.
Trokove postupka za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz, poduzimanje posebnih mjera
(podupiranje mostova, ojaanje objekata, proirenje i pratnja) te trokove naknade za ceste za obavljanje
izvanrednog prijevoza, kao i poinjenu tetu tim prijevozom, snosi prijevoznik.
lanak 34
Kontrolu osovinskog tlaka, ukupne doputene mase i dimenzija vozila na javnim cestama u Brko
distriktu BiH, obavlja Odjel za javnu sigurnost uz asistenciju Policije.
Ako se kontrolom iz stavka 1 ovoga lanka utvrdi da masa vozila, njegovo osovinsko optereenje ili
dimenzije prelaze doputene veliine, a prijevoz se obavlja bez dozvole za izvanredni prijevoz ili optereenje
i dimenzije izvanrednog prijevoza ne odgovaraju veliinama u dozvoli za izvanredni prijevoz, vozilo se
iskljuuje iz prometa, a prijevoznik e radi izvrenog preoptereenja ceste za prijeenu cestu platiti
petostruki iznos utvrene naknade za izvanredni prijevoz na javnim cestama, kao i trokove kontrole.
Iskljuivanje iz prometa vre ovlateni inspektori, uz asistenciju Policije skidanjem registracijskih
ploica s vozila kojim je vren izvanredni prijevoz bez dozvole ili suprotno uvjetima iz odobrenja.
Prijevoznik moe nastaviti prijevoz nakon to plati na JRD naknadu iz stavka 3 ovoga lanka, te kada
dobije odobrenje za izvanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko optereenje s
propisanim normativima i uvjetima iz dozvole.
U vrijeme dok je vozilo iskljueno iz prometa, prijevoznik se brine o iskljuenom vozilu i snosi sve
posljedice iskljuenja vozila iz prometa.
lanak 35
Na magistralnu ili regionalnu cestu u zoni odgovornosti prema Sporazumu s entitetima moe se
prikljuiti lokalna ili nekategorirana cesta, samo na osnovi suglasnosti Odjela za javne poslove kojim se
odreuju uvjeti i nain prikljuenja.
Prikljuivanje na magistralne i regionalne ceste vri se, prvenstveno, prevoenjem (odnosno njihovim
povezivanjem prije prikljuenja) preko postojee lokalne ili nekategorirane ceste i to njihovim povezivanjem s
drugom ve prikljuenom lokalnom ili nekategoriranom cestom ili usmjeravanjem dvije ili vie tih cesta na isto
mjesto prikljuenja, a na mjestima gdje to nije mogue provesti, prikljuenje se moe, iznimno, izvriti
neposredno na magistralnu ili regionalnu cestu.
Ako se prikljuak na javnu cestu izvri bez odobrenja Odjela za javne poslove, ili suprotno uvjetima
danim u odobrenju, ovlateni organ Inspekcije e zatraiti od vlasnika, odnosno korisnika prikljuka da u
ostavljenom roku pribavi suglasnost u suprotnom e narediti da izvri ruenje dijela prikljuka koji je izgraen
u cestovnom pojasu, a ako vlasnik, odnosno korisnik prikljuka to ne uini u ostavljenom roku, Odjel za javnu
sigurnost e angairanjem treih osoba izvriti ruenje na teret korisnika, odnosno vlasnika prikljuka.
lanak 36
Zemljana cesta koja se prikljuuje na cestu sa suvremenim kolnikim zastorom mora se izgraditi s
istim kolnikim zastorom kao i cesta na koju se prikljuuje u duini od najmanje 20 m.
Ako izgradnjom ceste sa suvremenim kolnikim zastorom doe do njenog krianja sa zemljanom
cestom, trokove izgradnje te ceste sa suvremenim kolnikim zastorom, u duini iz prethodnog stavka, snosi
investitor radova na izgradnji.
lanak 37
Na mjestima meusobnog krianja cesta, prikljuenja ceste na drugu cestu ili krianja ceste sa
eljeznikom prugom u istoj razini, osigurava se trokut preglednosti ije stranice iznose 100 m raunajui od
toke presjeka osovina tih cesta, odnosno osovine ceste s osovinom eljeznike pruge.
lanak 38
Na cesti i u zatitnom pojasu ceste zabranjeno je izvoenje radnji ili radova kojima bi se mogla
ugroziti cesta ili cestovni objekt, poveati trokovi odravanja ceste ili cestovnog objekta ili ometati, odnosno
ugroavati promet na cesti, a posebno:
-
privremeno ili stalno zauzimanje ceste i izvoenje radova koji nisu u vezi s odravanjem i
rekonstrukcijom ceste,
prosipanje, ostavljanje, bacanje bilo kakvih predmeta i materijala po cesti,
vuenje predmeta po cesti (balvani, grede, plugovi),
sputanje niz strane zasjeka, usjeka i nasipa drvene grede, drva za ogrjev, kamenja itd.,
paljenje trave,
putanje stoke po cesti, ispaa na cestovnom zemljitu,
dranje gnojiva ili gnojnih jama u zatitnom pojasu ceste,
isputanje otpadnih i drugih voda na cestovno zemljite, cestu ili cestovni jarak,
nanoenje blata s prilazne ceste,
izvoenje radnji koje sprjeavaju otjecanje vode s ceste i cestovnih objekata,
vrenje drugih slinih radnji koje tete cesti.
lanak 39
Vozilo koje se na kolniku ceste poprijeilo ili vozilo koje snagom vlastitog motora ne moe savladati
uspon, oteeno vozilo ili vozilo u kvaru, voza je duan odmah ukloniti s kolnika, a ako on to ne uini u roku
od 1 h, ovlatena sluba e vozilo ukloniti najkasnije u roku od 4 sata na teret vlasnika vozila.
Uklanjanje vozila iz prethodnog stavka, iz cestovnog i zatitnog pojasa ceste, mora se osigurati,
najkasnije u roku od 24 sata.
Uklanjanje vozila s ceste mora se izvesti tako da se ne nanosi teta cesti i cestovnom objektu.
Ovlatena sluba za obavljanje poslova iz stavaka 1 i 2 ovoga lanka, utvrdit e se odlukom
gradonaelnika na prijedlog Odjela za javne poslove.
lanak 40
Na mjestima na kojima se okupljaju graani u velikom broju, ili na mjestima koji se rabe za dranje
stoke u veem broju, a nalaze se pored javne ceste s intenzivnim prometom, mora se postaviti zatitna
ograda na nain da se osigura promet i zatita ceste i cestovnih objekata od oteenja.
Zatitnu ogradu su duni podii vlasnici, odnosno korisnici zemljita ili objekata iz prethodnog stavka.
Ako oni to ne uine, ogradu e podii Odjel za javne poslove na teret vlasnika odnosno korisnika zemljita ili
objekta.
Potrebu podizanja zatitne ograde pored ceste, utvruje inspektor za ceste.
lanak 41
Graevinski i drugi materijal koji ne slui odravanju ceste, ne moe se ostavljati pored ceste na
rastojanju manjem od 5 m, raunajui od vanjskog ruba cestovnog pojasa.
Iznimno, Odjel za javne poslove moe dati suglasnost da rastojanje bude manje, ako to ne ugroava
sigurnost prometa.
Korisnik materijala iz stavka 1 ovoga lanka je duan isti ukloniti iz zatitnog pojasa ceste najkasnije
u roku od 2 mjeseca od dana njegovog ostavljanja pored ceste.
lanak 42
U cestovnom pojasu ne mogu se graditi objekti kao to su: stambene, poslovne, pomone i sl.
zgrade, bunari, rezervoari, septike jame i sl. osim objekata koji slue prometu.
lanak 43
U zatitnom pojasu ceste ne mogu se graditi zgrade, postavljati postrojenja i ureaji i graditi drugi
objekti na odreenoj udaljenosti od tih cesta, i to:
1. irina zatitnog pojasa u kome se ne mogu otvarati rudnici, kamenolomi i graditi kreane, ciglane,
podizati industrijske zgrade, postrojenja, deponije otpada i smea kao i slini objekti, iznositi
pored magistralne i regionalne ceste 40 m, a lokalnog 20 m;
2. irina zatitnog pojasa u kome se ne mogu podizati dalekovodi i stupne trafostanice, iznosi kod
krianja dalekovoda s javnom cestom najmanje visinu stupa dalekovoda, odnosno stupne
trafostanice, a kod paralelnog voenja najmanje 40 m od magistralne ceste, 20 m od regionalne
ceste 10 m od lokalne ceste;
3. irina zatitnog pojasa u kome se ne mogu postavljati industrijski kolosijeci i podizati nepokretna
kulturna dobra iznosi najmanje 40 m od magistralne ceste, 20 m od regionalne i 10 m od lokalne;
4. irina zatitnog pojasa u kome se ne mogu graditi stambene, poslovne, pomone zgrade,
odnosno kopati bunari, rezervoari, septike jame i sl. iznosi pored magistralne ceste 20 m,
regionalne 10 m i lokalne 5 m.
Rastojanja odreena u prethodnim stavcima se raunaju od vanjskog ruba cestovnog pojasa.
lanak 44
Ograde i zasadi pored ceste podiu se tako da ne ometaju preglednost ceste.
irina pojasa pored javnih cesta u kome se ne mogu podizati ograde i zasadi iznosi 3 m, raunajui
od vanjskog ruba cestovnog pojasa.
lanak 45
Odjel za javne poslove izdaje odobrenja, obraunava i naplauje naknadu za postavljanje reklamnih
panoa, oglasa, oznaka kojima se obiljeavaju nepokretna kulturna dobra, turistiki i drugi objekti u
cestovnom i zatitnom pojasu ceste izvan gradske zone.
Poslove iz stavka 1 ovoga lanka u gradskoj zoni, obavlja Odjel za urbanizam, imovinske odnose i
gospodarski razvoj, uz prethodno pribavljenu suglasnost Odjelu za javne poslove.
lanak 46
Odjel za javnu sigurnost, po provedenom postupku, ovlaten je za provoenje aktivnosti uklanjanja
bez odobrenja, odnosno suglasnosti izgraenih prikljuaka na cestu, za uklanjanje ograda, zasada, stupova,
instalacija, vodovoda, cjevovoda, kablova, natpisa, a koji su izgraeni, odnosno postavljeni na cesti,
odnosno zatitnom pojasu ceste.
Odjel za javnu sigurnost je duan na prijedlog Odjela za javne poslove pokrenuti postupak uklanjanja
i ruenja graevinskih objekata, tj. objekata za koje se izdaje graevinska dozvola izgraenih u zatitnom
pojasu ceste.
lanak 47
Ako se cesta nalazi u takvom stanju da se na njemu ne moe vriti promet uope ili samo za
pojedina vozila, ili ako bi promet pojedinih vrsta vozila nanosio tetu cesti i putnim objektima, ili ako se radovi
na rekonstrukciji i odravanju ceste ne mogu izvesti bez obustavljanja prometa, Odjel za javne poslove moe
na prijedlog ovlatenih inspektora ili voditelja Policije da zabrani promet na tom dijelu ceste ili za pojedine
vrste vozila na cijeloj cesti ili pojedinim njenim dijelovima.
Opa zabrana prometa na javnoj cesti moe biti samo privremena, a zabrana prometa za pojedine
vrste vozila moe biti privremena ili stalna.
Zabrana prometa se mora putem sredstava javnog informiranja pravovremeno objaviti i oznaiti
odgovarajuim prometnim znacima na cesti, s tim da se poduzmu i druge potrebne mjere osiguranja.
lanak 48
Postavljanje, uklanjanje, pravovremenu zamjenu i uredno odravanje prometne signalizacije i opreme
ceste osigurava Odjel za javne poslove.
lanak 49
Pravilnik o zatiti i odravanju javnih cesta donosi gradonaelnik Brko distrikta BiH na prijedlog
Odjela za javne poslove.
povjeriti
lanak 54
Odjel za javne poslove solidarno s drugim odjelima u Vladi Brko distrikta BiH koja prema utvrenoj
proceduri koordiniraju rad odjela, odgovara za tetu korisnicima cesta zbog proputanja pravodobnog
izvrenja pojedinih mjera i radnji.
Odjel za javne poslove ima pravo na nadoknadu tete od poduzea iz lanka 53, ako je teta nastala
zbog neizvravanja obveza iz ugovora.
lanak 55
Odjel za javne poslove:
1.
2.
3.
4.
lanak 58
Visinu naknada i raspodjelu sredstava iz lanka 57 ovoga zakona utvruje Vlada Brko distrikta BiH
na prijedlog Odjela za javne poslove.
NADZOR NAD IZVRAVANJEM ZAKONA I DRUGIH PROPISA
lanak 59
Nadzor nad izvravanjem zakona i drugih propisa na odravanju, zatiti, izgradnji i rekonstrukciji
cesta, cestovnih objekata i prometne signalizacije u Brko distriktu BiH vri Vlada Brko distrikta BiH Odjel za javne poslove.
Dan poetka radova na odravanju, zatiti, rekonstrukciji i izgradnji cesta Odjel za javne poslove,
odnosno organ koji upravlja cestama obvezno prijavljuje ovlatenoj inspekciji za ceste, najmanje tri dana
prije poetka radova.
lanak 60
Inspekcijski nadzor nad izvravanjem zakona, drugih propisa i opih akata vri inspektor za ceste.
Inspektor za ceste donosi rjeenje o otklanjanju nepravilnosti s rokom izvrenja.
Ako izvrenik u odreenom roku ne izvri rjeenje doneseno u prvostupanjskom postupku, inspektor
donosi zakljuak o izvrenju rjeenja prisilnim izvrenjem angairanjem treih osoba, odnosno drugog
izvoaa na troak izvrenika s predloenim nainom izvrenja.
Policija je duna organu ovlatenom za provoenje izvrenja pruiti pomo u provoenju izvrenja.
alba protiv rjeenja inspektora se podnosi Apelacijskom povjerenstvu Brko distrikta BiH.
alba ne odlae izvrenje rjeenja.
Inspektor za ceste inspekcijski nadzor iz stavka 1 ovoga lanka vri osobito u pogledu:
A
1. stanja cesta, pravilnog odravanja cesta po tehnikim i drugim propisima, tehnikih i drugih
uvjeta kojim se osigurava sposobnost ceste za siguran i nesmetan promet,
2. uvjeta prometa na cestama i mjera zatite cesta,
3. primjene tehnikih propisa, normativa i standarda prilikom izvoenja radova i uporabe
materijala pri izgradnji, rekonstrukciji, odravanju cesta,
4. izgradnje i rekonstrukcije cesta,
5. poslova izrade tehnike dokumentacije za izgradnju i rekonstrukciju cesta,
6. ispunjavanje uvjeta propisanih za osobe koje vre poslove projektiranja, tehnike i unutarnje
kontrole, rukovoenja radovima i vrenju strunog nadzora na cestama;
10
KAZNENE ODREDBE
lanak 63
Novanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se poduzee za odravanje cesta, investitor ili
druga pravna osoba, ako:
1) izvodi radove na izgradnji i rekonstrukciji javne ceste bez propisane tehnike dokumentacije
(lanak 16) ili bez odobrenja ovlatenog organa (lanak 17),
2) premjeteni dio ceste ne izgradi s elementima koji odgovaraju kategoriji postojee ceste (lanak
19 stavak 1),
3) izgraeni dio ceste ili putni objekt koji prolazi kroz naseljeno mjesto narui kontinuitet trase javne
ceste (lanak 20 stavak 2),
4) ne izgradi most za javna cesta i eljezniku prugu pod uvjetima utvrenim u lanku 23 ovoga
zakona,
5) Kvalitetno, struno i pravovremeno ne izvrava ugovorene poslove odravanja i zatite cesta
(lanci 52 i 53 ovoga zakona).
lanak 64
Novanom kaznom od 500 do 2.500 KM kaznit e se poduzee i druga pravna osoba ako:
1) rabi u prometu na javnim cestama motorna vozila bez pumpanih guma, ili s gusjenicama bez
obloga s ravnim povrinama (lanak 32),
2) prikljuak na javnoj cesti izgradi bez suglasnosti ili suprotno uvjetima iz suglasnosti Odjela za
javne poslove (lanak 35),
3) ne izgradi zemljanu cestu s istim kolnikim zastorom, kao i javnu cestu na koju se prikljuuje u
propisanoj irini i duini (lanak 36),
4) ukoliko postavlja cjevovode, plinovode i druge instalacije suprotno lanku 31,
5) u trokutovima preglednosti podie zasade postavlja predmete, postrojenja i ureaje, gradi objekte
ili vri druge radnje koje smetaju preglednosti javne ceste ili eljeznike pruge (lanak 37),
6) postupa suprotno zabrani iz lanka 38,
7) pravovremeno s ceste ne ukloni vozilo onesposobljeno za daljnju vonju ili tovar koji je spao s
vozila ili to ini na nain kojem se nanosi teta na cesti i putnim objektima (lanak 39),
8) postupi suprotno odredbama lanka 40 stavci 1 i 2,
9) se ponaa suprotno odredbama lanaka 41, 42, 43 i 44,
11
12
12. odluku o uklanjanju, naputenih oteenih i havariranih vozila i rasutih tereta s kolnika i
cestovnog pojasa;
13. odluku o kriterijima o utvrivanju prioriteta rekonstrukcije cesta i gradskih ulica;
14. pravilnik o minimalnim tehnikim uvjetima za izgradnju i upotrebu autobusnih stajalita;
15. poseban plan aktivnosti u sluaju prekida prometa zbog elementarnih nepogoda;
16. pravilnik o tehnikim normativima i osnovnim uvjetima koje javne ceste izvan naselja i njihovi
elementi moraju da ispunjavaju s gledita sigurnosti prometa.
lanak 70
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaju vaiti Zakon o cestama (Sl. glasnik RS br.
11/95) i Zakon o cestama (Sl. list SR BiH).
Do donoenja podzakonskih akata iz lanka 69 ovoga zakona, primjenjivat e se podzakonski akti
doneseni na temelju zakona iz stavka 1 ovoga lanka.
lanak 71
Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Brko
distrikta BiH.
Broj: 0-02-022-298/04
Brko, 08. rujan 2004. godine
Bosna i Hercegovina
BRKO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE
SKUPTINA BRKO DISTRIKTA
PREDSJEDNIK
SKUPTINE BRKO DISTRIKTA
Mirsad apo, dipl. pravnik
13