Ljubo Maleevi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
I Dio

UVOD

SVEUILITE U SPLITU
STUDIJ RAUNARSTVA
Split, 2004.

1
UVOD
Meunarodni sustav jedinica (SI)
Kratka povijest razvoja elektrotehnike

Meunarodni sustav jedinica:

Mjerenje je svakodnevna potreba mnogih ljudi. Mjeriti znai usporeivati.
Mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj ureene su Zakonom o mjernim jedinica ( Narodne novine
br. 58, 18. lipnja 1993. ) te Hrvatskim normama (HRN ISO 1000 i niz HRN ISO 31), sve slijedom
meunarodnih dogovora temeljenih na Dogovoru o metru iz 1875. godine. Zakonite se jedinice
razvrstavaju u pet skupina:
1. jedinice Meunarodnog sustava, tzv. jedinice SI
2. decimalne jedinice od jedinica SI tvore se pomou decimalnih predmetaka
3. iznimno doputene jedinice izvan SI sustava
4. decimalne jedinice od nekih iznimno doputenih jedinica
5. sloene mjerne jedinice
Popisi su jedinica prilagoeni posljednjem izdanju Le Systeme International d unites 1998. g.
prema kojemu e se usklaivati norme i dravni zakoni o mjernim jedinicama, pa tako i hrvatski
Zakon o mjernim jedinicama.

OSNOVNE JEDINICE SI SUSTAVA

UVOD

Naziv

Znak

Veliina

metar

duljina

kilogram 1)

kg

masa

sekunda

vrijeme

1)

amper

elektrina struja

kelvin

termodinamika
temperatura

mol

mol

mnoina (koliina)

kandela

Cd

svjetlosna jakost

Decimalne jedinice za masu ne tvore se od kilograma, nego od grama.

Temeljni sustav jedinica u elektrotehnici: MKSA (metar, kilogram, sekunda, Amper):

METAR - duljina jednaka 1650763,73 valnih duljina zraenja u vakuumu koje odgovara
prijelazu izmeu razine 2p10 i 5d5 atoma kriptona 86
KILOGRAM - masa meunarodne pramjere kilograma (u Sevru kraj Pariza)
SEKUNDA trajanje 9192631770 perioda zraenja koje odgovara prijelazu izmeu dviju
hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133
AMPER jakost stalne elektrine struje koja kad se odrava u dva ravna paralelna vodia
neograniene duljine i zanemariva krunog presjeka, koji se nalaze u vakuumu na meusobnoj
udaljenosti 1 metar, uzrokuje meu tim vodiima silu koja je jednaka 2x10-7 newtona po metru
duljine

IZVEDENE JEDINICE SI SUSTAVA

Sa sedam osnovnih veliina mogu se izvesti sve ostale veliine, odnosno izvedene jedinice.
Naziv

Znak

Veza s drugim
jedinicama SI

Veliina

bekerel

Bq

s1

aktivnost radioaktivnog izvora

Celzijev stupanj1)

Celzijeva temperatura

dul

Nm

rad, energija, toplina

farad

C/V

elektrini kapacitet

grej

Gy

J/kg

apsorbirana doza ionizirajueg

zraenja

henri

Wb/A

induktivnost

herc

Hz

s1

frekvencija

kulon

As

elektricitet

NEKE OD IZVEDENIH JEDINICA SI BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA

NAZIV
etvorni metar
kubni metar
metar u sekundi
metar u sekundi na kvadrat
UVOD

ZNAK
m2
m3
m/s
m/s2

VELIINA
plotina
obujam
brzina
ubrzanje

a
kubni metar u sekundi
kilogram po kubnom metru
dul po etvornom metru
dul po kilogramu
dul po kilogramkelvinu
kandela po etvornom metru
mol po kubnom metru

m3/s
kg/m3
j/m2
j/kg
j/(kgk)
cd/m2
mol/m3

obujamni protok
gustoa
energijska gustoa
energijski tijek
specifini toplinski kapacitet
svjetlosna gustoa
mnoinska koncentracija

NEKE OD IZNIMNO DOPUTENIH JEDINICA

VEZA S
JEDINICAMA SI

VELIINA

Uporaba samo za

morska milja

1852 m

duljina

pomorski, rijeni i zrani

promet

astronomska
jedinica

~1,495 978 71011 m

NAZIV

ZNAK

ar

100 m2

hektar

ha

10 000 m2

litra

l, l

103 m3 = dm3

stupanj

minuta

sekunda

atomska jedinica
mase

plotinu zemljita

obujam

~1,66057 1027 kg

gram

103 kg

tona

103 kg

minuta

min

60 s

sat

3 600 s

dan

86 400 s

vor

kt

1 milja / sat

bar

bar

105 pa

milimetar ivina
mmhg
stupca

plotina

kut

2 104 kg

karat

astronomiju

fiziku i kemiju
masa

masu dragulja

vrijeme

brzina

pomorski i
zrani promet

133,322 pa

tlak

izraavanje tlaka tjelesnih

tekuina

elektronvolt

eV

~1,602191019 J

energija

posebna podruja

var

var

1w

snaga

reaktivnu (jalovu) snagu

izmjenine elektrine struje

UVOD

a
PREDMETCI ZA TVORBU DECIMALNIH JEDINICA
Predmetak
peta
tera
giga
mega
kilo
hekto
deka
deci
centi
mili
mikro
nano
piko
femto

ZNAK VRIJEDNOST
P
1015
T
1012
G
109
M
106
K
103
H
102
Da
10
D
101
C
102
m
103

106
n
109
p
1012
f
1015

Grka slova

UVOD

alfa
beta
gama
delta
epsilon
zeta
eta
theta
kapa
lambda
mi
ni
ksi
pi
ro
sigma
tau
fi
hi
psi
omega

Kratka povijest razvoja elektrotehnike

Grki

filozof Thales iz maloazijskog Mileta (640.547. g.p.kr.) - jantar natrljan vunenom krpom
privlai lagane predmete kao to su suhi komadii lia, komadii papira. Grki naziv jantara
elektron (latinski ELECTRUM), je korijen dananjeg naziva za elektricitet. Kinezi otkrili prvi
kompas.
1600. g. engleski lijenik William Gilbert eksperimenti sa staklenim tapom i vunenom krpom.
Dva staklena tapa se odbijaju pored privlanih javljaju se i odbojne sile.
1663. g. Nijemac Von Guericke - prva naprava za elektriziranje (trenjem sumporne kugle o
svileni rubac), rotirajui elektrostatiki generator.
1729. g. Englez Grey - neke tvari imaju sposobnost voenja elektriciteta, a druge nemaju. Danas
ih nazivamo vodiima, odnosno izolatorima.
1734. g. Francuz Du Fay - elektrizirani stakleni predmeti meusobno se odbijaju, a privlae
elektrizirane predmete od jantara postoje dvije vrste elektriciteta (smolasti i staklasti
elektricitet).
1745. g. u Leidenu u Nizozemskoj od staklene boce napravljen je spremnik elektriciteta (prvi
elektrini kondenzator) - Lajdenska boca. Proirila je opseg eksperimentiranja sposobnou da
pohrani velike koliine elektrinog naboja.
1752. g. Amerikanac Benjamin Franklin - leteim zmajem skuplja elektrini naboj za vrijeme
oluje i utvruje elektrinu prirodu munje. Postavlja temelj kasnijeg razvoja teorije o elektricitetu.
Uvodi pojmove pozitivnog i negativnog elektrinog naboja. Uoava da trenjem nastaju jednake
koliine pozitivnog i negativnog naboja. 1760. g. otkriva gromobran.
1785. g. Francuz Charles Augustin de Coulomb - mjeri silu izmeu dviju nabijenih kugli. Izvodi
izraz za elektrinu silu izmeu dvaju naboja (Coulombov zakon).
1791. g. talijanski lijenik Galvani - pokus sa ivotinjskim elektricitetom (ablji krakovi) koji
vodi prema otkriu prvog naponskog izvora.
1796. g. Talijan A. Volta - osim trenjem, pozitivni i negativni naboji mogu se razdvojiti i
kemijski (izmeu dvaju raznih metala uronjenih u vodljivu tekuinu). 1800. g predstavljen je prvi
kemijski izvor elektriciteta (Voltin lanak). Ta se godina smatra poetkom stjecanja znanja iz
podruja elektrotehnike.
1812. g. Englez Davy otkrie elektrinog luka.
1820. g. Danac Oersted - veza elektriciteta i magnetizma (magnetska igla se otklanja u blizini
vodia protjecanog strujom).
Francuz Andre Maria Ampere - izraun elektrine sile izmeu paralelnih vodia protjecanih
strujom.
Francuzi Biot i Savart - eksperimentalno odreuju zakon djelovanja magnetskih sila.
1826. g. Nijemac Ohm - formulira zakon o odnosu elektrinog napona i struje kojim se definira
elektrini otpor (Ohmov zakon).
1831. g. Englez Michael Faraday - promjenljivo magnetsko polje izaziva pojavu elektrinog
napona (elektromagnetska indukcija). Uvodi pojmove elektrinog i magnetskog polja te ukazuje
na njihovu povezanost. Usavrava spremnik elektriciteta i uvodi naziv kondenzator.
1834. g. Nijemac Lenz - inducirani napon suprotstavlja se uzroku (promjeni magnetskog polja)
Lenzovo pravilo.
1837. g. S. Morse elektrini telegraf
1841. g. Englez Joule - zakon o toplinskom djelovanju elektrine struje.
1845. g. Nijemac Kirchhoff - temeljni zakoni strujnih krugova (Kirchhoffovi zakoni).
1867. g. Nijemac Werner fon Siemens dinamoelektrini stroj (dinamo) proizvodnja elektrine
energije na industrijskoj bazi.
1869. g. prvi elektrini generator za industrijske svrhe
1875. g. Graham Bell - telefon.

UVOD

1877. g. ameriki izumitelj T. A. Edison ugljeni mikrofon

1879. g. T. A. Edison - elektrina arulja
1879. g. - prva javna elektrana (CEL)
1875. g. kot J.C. Maxwell - matematiki razrauje ideje Faradaya o sprezi elektrinog i
magnetskog polja (Maxwellowe jednadbe).
1881. g. Prva elektrina eljeznica (Siemens)
1888. g. Nikola Tesla - trofazni asinkroni motor
1888. g. Nijemac Hertz proizvodi elektromagnetske valove ime potvruje Maxwellovu teoriju i
postavlja temelj beinog prijenosa signala.
1895. g. Rontgen X zrake
1896. g. N. Tesla beini prijenos signala (32 km)
1897. g. Englez Thompson - elektrina struja sastoji se od ELEKTRONA koji su sastavni dio
svakog atoma.
1897. Brown Katodna (Brownova) cijev
1901. g. Marconi - radiotelegrafska veza preko Atlantika
______________________________________________________________________
1904. g. Fleming prva elektronska cijev (dioda)
1906. g. Lee de Forest trioda elektrino pojaalo
1911. g. Kamerdingh-Onnes - supravodljivost
1915. g. Claude neonska cijev
1923. g. Engl&Vogt prvi javni tonfilmski ureaj
1925. g. snimanje gramofonske ploe (BELL)
1929. g. - Elektronski TV sustav (Zworykin)
1931. g. Elektronski mikroskop (Ruska)
1935. g. Radarsko lociranje (Watsson-Watt)
1939. g. Prvi redoviti TV program (NBC)
1940. g. TV prijamnik u boji (RCA)
1946. g. Elektroniko raunalo (ENIAC) (Univ. of Pens.)
1947. g. Poluvodiki tranzistor (BELL)
1958. g. Integrirani krug IC (TEXAS instruments)
1960. g. Laser (Maimann)
1960. g. Komunikacijski satelit (NASA)
1971. g. Proizvodnja mikroprocesora (INTEL)
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UVOD

2
TEMELJNI POJMOVI O
ELEKTRICITETU
Struktura materije
Podjela materije obzirom na elektrina svojstva
Elektriziranje materije

Struktura materije
Elektron najmanja subatomska negativna estica koja se moe nai u prirodi.
Naboj elektrona: e = 1,602 10 19 As
Masa elektrona : meo = 9 ,11 10 31 kg
Masa elektrona u gibanju: me =

meo
1

v2
c2

Proton najmanja subatomska pozitivna estica jednakog iznosa naboja kao i elektron.
Naboj protona: p+ = +1,602 10 19 As
Masa protona (1800 puta vea od mase elektrona): m p = 1,67 10 27 kg = mn
Neutron neutralna subatomska estica priblino jednake mase kao i proton.

Podjela materije obzirom na elektrina svojstva

Elektrina svojstva materijala odreena su energijskim razinama njegovih atoma.
Vodii slobodni elektroni u zadnjoj ljusci se minimalnim utrokom energije izbacuju iz nje i
prelaze u susjednu ljusku. Usmjereno gibanje e je elektrina struja.
primjer: 29Cu 2(K) + 8(L) + 18(M) + 1(N)
UVOD

Poluvodii pod utjecajem elektrinih sila stvaraju se parovi slobodni elektron upljina kao

nositelji vodljivosti.
primjer: 14Si 2(K) + 8(L) + 4(M)
Izolatori elektrine sile ne izbacuju elektrone iz orbitalnih ljuski. Kemijski elementi koji u
posljednjoj ljuski imaju 8 elektrona (oktet) su stabilni kemijski elementi.
primjer: 36Kr 2(K) + 8(L) + 18(M) + 8(N)

Elektriziranje materije
Materija je openito elektriki neutralna
Dovoenjem materiji kvantuma energije materija se ionizira i postaje elektrizirana.

Kation (pozitivni ion) Anion (negativni ion)

ION Atom (ili molekula) s vikom ili manjkom elektrona
Atom DONOR Atom koji predaje jedan ili vie elektrona
Atom AKCEPTOR Atom koji prima jedan ili vie elektrona
ANION se u procesu elektrolize taloi na pozitivnu elektrodu - ANODU
KATION se u procesu elektrolize taloi na negativnu elektrodu KATODU

UVOD