Poglavlje 12-Geotehnifki Radovi PDF

OPI TEHNIKI UVJETI
ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 1
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i vodnih graevina za melioracije
12. POGLAVLJE
GEOTEHNIKI RADOVI
NARUITELJ:
HRVATSKE VODE
IZRADILI:
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

INSTITUT IGH d. d., Zagreb
Koordinator:
prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.
Voditelj izrade:
prof. dr. sc. Tomislav Ivi, dipl. ing. gra.

mr. sc. Kreimir Bolana, dipl. ing. gra.
Suradnik:
Zagreb, prosinac 2010.
12. POGLAVLJE
GEOTEHNIKI RADOVI
SADRAJ
12-00
12-01
12-02
OPE NAPOMENE . 12-1

12-00.1 DEFINICIJE .... 12-2
12-00.2 GEOTEHNIKA ISTRAIVANJA ........................................................... 12-4
12-00.3 TEHNIKA SVOJSTVA GEOTEHNIKIH ZAHVATA
I KONSTRUKCIJA .............................................................................. 12-5
12-00.4 PROJEKTIRANJE GEOTEHNIKIH ZAHVATA I
KONSTRUKCIJA ........................................................................... 12-6
12-00.5 MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI ........................... 12-7
12-00.6 IZVOENJE I UPORABLJIVOST ....................................... 12-14
12-00.7 NAKNADNO DOKAZIVANJE TEHNIKIH SVOJSTAVA...... 12-15
12-00.8 ODRAVANJE ...................................................................... 12-15
RADOVI NA TEMELJENJU ..... 12-16
12-01.0 OPENITO .... 12-16
12-01.1 TEMELJENJE NA PILOTIMA .... 12-16
12-01.2 STATIKO POKUSNO OPTEREENJE ............... 12-17
12-01.3 DINAMIKO ISPITIVANJE PILOTA ..................... 12-19
12-01.4 BUENI PILOTI (PILOTI BEZ RAZMICANJA TLA) ................... 12-21
12-01.5 PILOTI S RAZMICANJEM TLA ................................................... 12-28
12-01.6 ZABIJANJE DRVENIH PILOTA ...................................................... 12-30
RADOVI NA POBOLJANJU TLA .. 12-33
12-02.0 OPENITO .... 12-33
12-02.1 POBOLJANJE (OJAANJE) TLA VIBRACIJSKIM TEHNIKAMA ... 12-34
12-02.1.1 Vibro zbijanje (vibro-compaction) .... 12-34
12-02.1.2 ljunani piloti (stupovi)........ 12-35
12-02.2 POBOLJANJE TLA UDARNIM POSTUPCIMA ........ 12-37
12-02.3 OJAANJE TLA PREDOPTEREENJEM ILI
POVEANJEM EFEKTIVNIH NAPREZANJA U TLU ............. 12-37
12-02.4 OJAANJE TLA UMETANJEM VLANIH ELEMENATA
(ARMIRANJE TLA).. ............................... 12-41
12-02.4.1 Armirano tlo (ojaani nasip)...... 12-41
12-02.4.2 avlano tlo ....
12-42
12-02.4.3 Mikro piloti ....
12-43
12-02.4.4 Piloti za stabilizaciju klizita ............... 12-44
12-02.5 OJAANJE TEMELJNOG TLA ISPOD NASIPA........................... 12-45
12-02.5.1 Iskop loeg tla i ugradnja zamjenskog materijala ........ 12-45
12-02.5.2 Utiskivanje kamenog materijala .................................... 12-45
12-02.5.3 Ojaanje tla dubinskim mijeanjem.................................. 12-46
12-03
12-04
12-05
12-06
12-02.6 POBOLJANJE (OJAANJE) TLA INJEKTIRANJEM.............................12-46

12-02.6.1 Injektiranje tla i stijena .................................................. 12-46
12-02.6.2 Mlazno injektiranje (jet grouting)................................. 12-50
RADOVI NA IZRADI POTPORNIH KONSTRUKCIJA ............. 12-53
12-03.0 OPENITO .... 12-53
12-03.0.1 Tehnika svojstva potpornih konstrukcija............................ 12-54
12-03.0.2 Tehnika svojstva sastavnih materijala, elemenata
i proizvoda ............................................................................. 12-54
12-03.0.3 Projektiranje potpornih konstrukcija ...................................... 12-55
12-03.0.4 Odravanje potpornih konstrukcija ........................................ 12-56
12-03.1 IZRADA ZIDOVA OD BETONA ........................... 12-58
12-03.2 MONTANI POTPORNI ZIDOVI .............................. 12-67
12-03.3 POTPORNA KONSTRUKCIJA OD IANIH KOARA ............. 12-70
12-03.3.1 iane koare (gabioni) ........................................................ 12-70
12-03.3.2 iane koare sa zategama ..................................................... 12-74
RADOVI NA ZATITI GRAEVINSKIH JAMA ..... 12-81
12-04.0 OPENITO .... 12-81
12-04.1 ARMIRANOBETONSKE I GLINOBETONSKE DIJAFRAGME ... 12-81
12-04.2 ZABIJENI ELINI PROFILI I ELINO MURJE ..................... 12-84
12-04.3 PILOTNE STIJENE .......................................................................
12-86
RADOVI NA IZRADI NASUTIH BRANA I HIDROTEHNIKIH NASIPA. 12-93
12-05.1 ISKOP U NALAZITIMA........................................................... 12-95
12-05.2 UGRADNJA KOHERENTNOG MATERIJALA "C" KATEGORIJE ... 12-97
12-05.3 UGRADNJA NEKOHERENTNOG MATERIJALA "C"
KATEGORIJE ...................................................................... ................. 12-100
12-05.4 UGRADNJA MATERIJALA "B" KATEGORIJE .................... ................12-102
12-05.5 UGRADNJA MATERIJALA "A" KATEGORIJE ................................. 12-103
12-05.6 KONTROLA KAKVOE UGRAENOG MATERIJALA .................... 12-104
12-05.7 IZRADA OBLOGE POKOSA I KRUNE BRANE ................................. 12-105
12-05.7.1 Zatita pokosa brane kamenom oblogom ........................... 12-105
12-05.7.2 Zatita uzvodnog pokosa brane oblogom od
betonskih ploa ................................................................... 12-106
12-05.8 EVAKUACIJSKI ORGANI BRANE ...................................................... 12-108
12-05.9 IZRADA ODVODNIH KANALA ......................................................... 12-110
12-05.9.1 Oblaganje odvodnih kanala ................................................ 12-110
12-05.9.2 Izrada drenae ...................................................................... 12-112
12-05.9.3 Nasipavanje oko objekata .................................................... 12-113
12-05.9.4 Izrada glinenog prikljuka na temeljni klin pregrade ........... 12-114
12-05.9.5 Strojno planiranje zemlje oko objekata ................................ 12-114
12-05.10 RADOVI U AKUMULACIJSKO - RETENCIJSKOM PROSTORU ..... 12-115
12-05.10.1 Iskop za drenani kanal ........................................................ 12-115
12-05.10.2 Strojno ureenje prostora akumulacije retencije ............... 12-115
NORME I TEHNIKI PROPISI ....... 12-118
GEOTEHNIKI RADOVI
12
12. POGLAVLJE
GEOTEHNIKI RADOVI
12-00
OPE NAPOMENE
U ovom 12. poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za radove,
materijale i proizvode koji se koriste kod izvoenja geotehnikih radova na vodnim
graevinama na prirodnim i umjetnim vodotocima i drugim vodama. OTU su pisani na
nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove, ukljue u
ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Geotehniki radovi odnose se na izvedbu posebnih geotehnikih zahvata i konstrukcija u
temeljnom tlu, na tlu ili od tla, tj. zemljanih materijala. Izvode se sa svrhom osiguranja
mehanike otpornosti i stabilnosti te dopustivih deformacija graevina u meudjelovanju
s temeljnim tlom, kao i zatite drugih graevina, javnih povrina, imovine i ivota od
nepovoljnih utjecaja tla i vode.
Za sve geotehnike radove i konstrukcije preduvjet je poznavanje uvjeta u temeljnom tlu i
svojstava zemljanih materijala, pa su primjerena geotehnika istraivanja sastavni dio
geotehnikih radova.
U smislu vodnih graevina i ovih OTU-a geotehniki radovi i konstrukcije obuhvaaju:
geotehnika istraivanja,
zahvate u temeljenju graevina (posebni temelji i ojaanja tla),
potporne konstrukcije i zatite graevnih jama,
nasipe i zemljane (nasute) brane i
osiguranje stabilnosti i zatite pokosa nasipa i usjeka.

Radovi, materijali, proizvodi i oprema navode se i propisuju u geotehnikom dijelu
graevinskih projekata ("geotehniki projekt").
Isti geotehniki radovi, tehnologije i konstrukcije u tlu mogu imati razliite namjene npr.
kao nosivi sklop (temeljenje, podupiranje) ili kao nepropusne pregrade u tlu (zavjese,
brtve), pa se geotehnikim projektom mogu propisati posebni tehniki uvjeti ovisno o
primarnoj namjeni geotehnikih radova ili konstrukcija.
Tehnika svojstva geotehnikih radova i konstrukcija, zahtjevi za projektiranje, izvoenje
radova, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za geotehnike radove i konstrukcije te
tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene koritenju u
geotehnikim radovima propisani su u nizu normi HRN EN 1997, ukljuivo pripadni
Nacionalni dodatak, te drugim normama na koje norme navedenog niza upuuju.
Primjereno koritenom izvedbenom materijalu, za tehnika svojstva i druge zahtjeve
primjenjuju se odgovarajui Tehniki propisi za konstrukcije (betonske, eline, zidane,
drvene, spregnute) te norme na koje oni upuuju.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
Stranica 12-1
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i

tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma, obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi izvan snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
12-00.1
DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Armirano tlo je graevinska konstrukcija ili njen dio izgraen od tla ojaanog
armaturom od geosintetika ili antikorozivno zatienih elinih traka ili ica.
Bunar je: a) posebna temeljna konstrukcija kojom se iz prostora budueg masivnog
temelja uklanja zemljani materijal i voda; b) buotina ili okno veeg promjera zatieno
od uruavanja okolnog tla i izvedeno za potrebe crpljenja vode s veih dubina.
elino murje vidi zagatna stijena.
Dio uzorka, ispitni dio je dio uzorka uzet za pojedinano ispitivanje.
Doputeno odstupanje je doputena promjena specificirane vrijednosti, mjerenja ili
koliine.
Drenaa je podzemna odvodna graevina koja sprjeava dotok vode u trup autoceste.
Drenaa slui za prikupljanje povrinskih i podzemnih voda i/ili drugih fluida i njihov
pronos do drugih sustava odvodnje.
Gabioni su pravokutne koare (kvadri) od iane ili polimerne mree, ispunjene
kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikuju samostojeu
konstrukciju (potporne zidove, obloge vodotoka i sl.).
Gabioni sa zategama su pravokutne koare od iane mree s mreama za sidrenje
(zatege), ispunjene kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikuju
samostojeu konstrukciju koja se koristi za izradu nasipa i potpornih zidova, zatitu
pokosa, armiranje tla, zatitu od erozije i za armiranje nasipa s kutom pokosa do 70.
Gradilite je podruje ili zemljite gdje se izvodi graevina ili drugi radovi.
Graenje, gradnja je izvoenje pripremnih radova, graevinskih radova te ugradnja i
montaa opreme, gotovih graevinskih elemenata i drugih graevnih proizvoda.
Graevna jama je prostor nastao iskopom ispod razine terena za potrebe izvoenja
temelja ili podzemne graevine.
Geotekstili u smislu ovih OTU-u jesu vodopropusni netkani, tkani, ivani i kompozitni
materijali koji ne trunu.
Geomree jesu polimerne, ravninske strukture koje se koriste u geotehnikim i
graevinskim zahvatima iji su otvori znatno vei od strukturnih elemenata koji su
spajani u vorovima.
Geokompoziti jesu kombinacije dviju ili vie prethodno navedenih pojedinanih
sastavnica.
Gustoa je masa po jedinici obujma, obino izraena u kg/m.
Hidraulino vezivo je fino mljeveni anorganski materijal koji uz dodatak vode tvori
pastu koja vezuje zbog hidratacijskih reakcija i procesa te koja nakon ovrivanja
zadrava svoju vrstou i stabilnost ak i pod vodom.
Iskop je odstranjivanje dijela sraslog tla u kojem je predviena gradnja prometnice ili
temelja neke graevine.
Stranica 12-2
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Iskop stepenica je iskop stepeniastog oblika na nagnutim tlima ili pokosu nasipa radi
temeljenja nasipa pri izgradnji prometnica ili drugih graevinskih objekata.
Ispuna je gradivo ili gotovi proizvodi koji se umeu da ispune prostor.
Izmjera/dimenzija je priprema podloga za izradu projekta graevina.
Keson je konstrukcija oblikom poput okrenutog sanduka koji se uputa u tlo slino
bunaru, samo to se iz radne komore voda istiskuje poveanim tlakom zraka.
Kohezija je sila koja povezuje i dri zajedno estice tla molekularnom privlanou.
Kolnik je dio ceste ili autoceste, gornja povrina kolnike konstrukcije po kojoj se odvija
promet.
Konstrukcija je organizirana kombinacija povezanih dijelova ukljuujui nasipavanje tla
tijekom izvedbe graevine, projektirana tako da nosi optereenja i osigurava prikladnu
krutost.
Kontrola kvalitete (kakvoe) obuhvaa sve aktivnosti u vezi s praenjem, provjerom i
izvjeivanjem o stanju kvalitete (kakvoe).
Kruna nasipa je zavrni sloj zatitnog nasipa kao vodne graevine.
Kvaliteta (kakvoa) je skup svih svojstava nekog proizvoda, procesa ili usluge za
zadovoljenje odreenih potreba.
Materijal je tvar koja se nalazi u prirodnom obliku ili se umjetno proizvodi, a slui za
oblikovanje graevnih proizvoda ili graevine.
Modul stiljivosti izraava mjeru zbijanja ispitanog materijala pod odreenim tlakom uz
utvrene uvjete. Odreuje se uporabom krune ploe promjera 300 mm prema normi
HRN U.B1.046. ili nekom drugom metodom kojom se izraava stiljivost tla.
Nadsloj je dio tla ispod povrine terena, a iznad ukopane cijevi ili druge gradnje.
Nasip je graevina od zemljanog, kamenog ili mijeanog materijala na temeljnom tlu
iznad prirodnog terena, a radi se nasipavanjem, ravnanjem i zbijanjem materijala u
horizontalnim slojevima u punoj irini pri emu debljina slojeva ovisi o vrsti zemljanog
materijala i strojevima za zbijanje.
Netkani geotekstil nastaje uvrivanjem ravno poloenih jednih na druge beskonanih
vlakana (filamenti) ili vlakana ograniene duljine (kratka vlakna). Uvrivanje moe biti
mehaniko (iglanjem ili ivanjem) i/ili adhezivno (pomou veziva), odnosno kohezivno
(termikim djelovanjem).
Nosivost je sposobnost neke konstrukcije da nosi optereenje, odnosno da preuzima sve
vrste djelovanja kojima je izloena.
Osiguranje kvalitete/kakvoe je skup planiranih i sustavnih aktivnosti primijenjenih
radi stjecanja povjerenja da e proizvod, postupak ili usluga udovoljiti zahtjevima
kvalitete/kakvoe.
Plastinost je svojstvo sitnozrnatog tla da mijenja konzistentna stanja pri promjeni
vlanosti.
Pokusna dionica je dio nasipa u gradnji na kojem se definira tehnologija izvedbe kojom
se postiu traeni uvjeti pojedinih slojeva nasipa sukladni zahtjevima kakvoe propisanim
ovim TU.
Poroznost je jedno od osnovnih svojstava tla, odnos obujma pora i ukupnog obujma.
Sidro u tlu (geotehniko sidro) je ue ili ipka (najee elina, rjee plastina ili od
ugljikovih vlakana) ugraena u stijenu ili vrsto tlo radi prijenosa vlanih sila i
ogranienja uzdunih deformacija u smjeru sidra.
Stupanj zbijenosti je omjer izmeu suhe prostorne mase ugraenog sloja odreene
prema normi HRN U.B1.016 i maksimalne suhe prostorne mase odreene po
standardnom ili modificiranom Proctorovu postupku prema normi ISO/TS 17892-2,
izraen kao postotak.
Separirani drobljeni kameni materijal je drobljeni kameni materijal, separiran na
najmanje tri frakcije ili separiran prema normi HRN B.B3.100.
Separirani zrnati kameni materijal je nedrobljeni kameni materijal (ljunak, sipina) ili
drobljenjem kamena, ljunka ili sipine dobiveni zrnati kameni materijal od najmanje
nazivne veliine zrna 2 mm do najvee nazivne veliine zrna 32 mm, koji nije separiran
Stranica 12-3
12
GEOTEHNIKI RADOVI
sukladno normi HRN B.B3.100, nego je separiran na neke druge frakcije deklarirane
prema donjoj i gornjoj nazivnoj veliini zrna.
Sipina je usitnjeni, nezaobljeni i nevezani kameni materijal nastao troenjem stijena u
prirodi (in situ) ili nakon vrlo kratkog transporta (uglavnom gravitacijski) s
veliinom zrna veom od 2 mm.
Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja nasipa, ceste ili bilo koje
druge graevine.
Slabo temeljno tlo je onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da
zadovoljava propisane geomehanike uvjete pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja
treba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju.
ljunani piloti predstavljaju metodu poboljanja fizikalno-mehanikih svojstava
temeljnog tla i ujedno djeluju kao vertikalni drenovi za ubrzanje konsolidacije
koherentnog tla.
ivani geotekstil je zajedniki pojam za plosnate tvorevine proizvedene meusobnim
omanjem jedne ili vie grupa prediva, vlakana, niti ili drugih elemenata.
Temelj je dio konstrukcije u kontaktu s tlom koji prenosi optereenje graevine u
temeljno tlo.
Temelj samac/temeljna stopa je pojedinani, samostalni temelj koji optereenje stupova
prenosi na tlo.
Temeljna ploa/ploasti temelj je armirano-betonska ploa ispod cijele graevine ili
samo jednog dijela graevine, a primjenjuje se za temeljenje graevina s velikim
optereenjem.
Temeljno tlo je tlo, stijena ili nasip koji postoji na lokaciji prije izvedbe graevine.
Posebice za nasipe temeljno tlo je ureeno sraslo tlo, tj. sraslo tlo na kojem se izgrauje
nasip i obraeno tako da zadovoljava propisane geotehnike uvjete.
Tkani geotekstil sastoji se od meusobno okomito poloenih sustava vlakana (mree).
Razlikuju se po vrsti vlakana i nainu njihova povezivanja, kao i po broju niti (vlakna) u
jedininoj duljini.
Tlo, zemljite je dio povrinskog dijela zemljine kore nastao troenjem stijene,
taloenjem estica iz vode i zraka ili raspadom biljne mase.
Trakasti temelj je plitki temelj trakastog oblika koji obino prenosi optereenje zidova
zgrade u tlo ili optereenje niza stupova ako je nosivost tla za primjenu temelja samaca
nedostatna.
Uporabivost je sposobnost konstrukcije i njenih elemenata, odnosno cijele graevine da
zadri svojstva koja omoguuju njenu normalnu uporabu.
Usjek je iskop u tlu radi izvedbe graevine u opsegu koji je predvien projektom.
Vertikalni drenovi predstavljaju specijalno rjeenje odvodnje vika podzemne vode kada
se kroz slabopropusno tlo vertikalnom mreom drenanih cijevi voda uputa u nie
propusnije slojeve.
Zagatna stijena je vitka uspravna potporna konstrukcija zabijena u tlo (predgotovljeni
elementi eline ili armirano-betonske platice (murje) ugrauju se zbijanjem u tlo) ili u
njemu ugraena.
Zemljani radovi su graevinski radovi u tlu ili s tlom.
Zonirani nasipi su nasipi izvedeni kombiniranom uporabom zemljanih, mijeanih i
kamenitih materijala koji se ugrauju u pojedine zone unutar nasipa prema zahtjevima
projekta kako bi se izvela stabilna i trajna konstrukcija.
Zemljite je podruje na povrini zemlje, osim mora, obino oznaeno prirodnim ili
politikim granicama ili granicama vlasnitva.
Zrnati kameni materijal je granulirani kameni materijal krupnoe zrna od 0 do najvee
nazivne veliine (izraene u milimetrima), nedrobljen (ljunak i sipina) ili proizveden
drobljenjem kamena, ljunka ili sipine.
iana ograda je sklop koji omeuje ureen prostor nainjena od mree pletene od
eline ice.
Stranica 12-4
GEOTEHNIKI RADOVI
12-00.2
12
GEOTEHNIKA ISTRAIVANJA
Geotehnika istraivanja obuhvaaju inenjersko-geoloka kartiranja,
postupke, geotehniko buenje i uzorkovanje, in-situ i laboratorijske pokuse.
geofizike
Geotehnika se istraivanje provode :
za potrebe projektiranja (ukljuivo hidroloke i geoloke podatke te podatke o

seizminosti i ranijem koritenju lokacije);
za potrebe izvedbe (npr. detaljnije prostorno odreivanje debljina ili pozicija

pojedinih slojeva tla od interesa, utvrivanje opsega lokalnih devijacija u
geolokom profilu, pronalaenje kaverni u podruju interesa);
za odabir ili potvrdu izvedbenih materijala ili tehnologija (npr. pokusna polja,
pokusno optereenje);
za kontrolu kvalitete tijekom izvedbe;
za praenje ponaanja graevina ili njenih dijelova tijekom koritenja u radnom

vijeku i
za utvrivanje uzroka oteenja ili ruenja izvedenih graevina u svrhu primjerene

sanacije.
Programe i opseg geotehnikih istraivanja za potrebe projektiranja odreuje ili
koordinira projektant nove graevine ili sanacije, a za ostale navedene namjene program
se odreuje geotehnikim projektom i ovim OTU-ima (npr. laboratorijska ispitivanja
svojstava zemljanih materijala, opseg i postupci kontrole kvalitete zemljanih materijala i
graevina).
Izvedbu geotehnikih istraivanja i interpretacije rezultata treba obavljati kvalificirano
osoblje, osposobljeni izvoai i geotehniki laboratoriji (poeljno certificirani, tj.
potvreni po kvaliteti i pouzdanosti od neovisne institucije).
Za geotehnika istraivanja propisane su hrvatske norme HRN EN 1997-1 i posebice
HRN EN 1997-2, te druge norme na koje navedene norme upuuju.
12-00.3
TEHNIKA SVOJSTVA GEOTEHNIKIH ZAHVATA I KONSTRUKCIJA

Tehnika svojstva geotehnikih zahvata i konstrukcija moraju biti takva da tijekom trajanja
graevine uz propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje konstrukcije,
ona podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom graenja i
uporabe predvidiva djelovanja na graevinu ne prouzroe: ruenje graevine ili njezinog
dijela, nedoputene deformacije, oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije
konstrukcije u meudjelovanju s tlom, nerazmjerno velika oteenja graevine ili njezinog
dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
U sluaju poara tehnika svojstva moraju biti takva da se ouva nosivost konstrukcije ili
njezinog dijela tijekom odreenog vremena propisanog posebnim propisom. Kada je,
sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zatita geotehnike konstrukcije radi
ispunjavanja zahtjeva otpornosti na poar, ta zatita smatrat e se sastavnim dijelom
tehnikog rjeenja.
Tehnika svojstva geotehnikih zahvata i konstrukcija moraju biti takva, da, osim
ispunjavanja zahtjeva iz normi niza HRN EN 1997, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih
propisa kojima se ureuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za graevinu.
12-00.4
PROJEKTIRANJE GEOTEHNIKIH ZAHVATA I KONSTRUKCIJA
Stranica 12-5
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Projektiranjem geotehnikih zahvata i konstrukcija moraju se za projektirani uporabni
vijek graevine i graenje predvidjeti svi utjecaji na zahvate i konstrukcije koji
proizlaze iz naina i redoslijeda graenja graevina koje sadre geotehnike zahvate i
konstrukcije. Treba predvidjeti uvjete uobiajene uporabe graevine i utjecaj okolia na
graevinu.
Projektom geotehnikog zahvata i konstrukcije mora se dokazati da e graevina
tijekom graenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehanike
otpornosti i stabilnosti, otpornost na poar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim
propisima.
Ako nije rije o privremenoj graevini, tada je uporabni vijek geotehnike graevine
najmanje 50 godina ili prema posebnim zahtjevima projekta.
Mehanika otpornost i stabilnost te otpornost graevine na poarna djelovanja
dokazuju se u glavnom projektu postupcima doputenim normom HRN 1997 za
dokazivanje graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti geotehnikih
zahvata i konstrukcija, za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu.
Za osnove prorauna i djelovanja na primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN
1990, 1991 i 1997 ukljuivo i pripadni NAD, kao i norme na koje norme ovog niza
upuuju.
Za projektiranje glede otpornosti na potres primjenjuju se hrvatske norme niza HRN
EN 1998 (posebice 1998-5) ukljuivo i pripadni NAD, kao i norme na koje norme ovog
niza upuuju.
Za geotehniko projektiranje primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1997,
ukljuivo i pripadni NAD, uzimajui u obzir mjerodavne norme za druge materijale ili
konstrukcije te norme na koje norme ovog niza upuuju.
Geotehniki projekt je sastavni dio glavnog graevinskog projekta graevina koje
sadre geotehnike zahvate ili konstrukcije i mora sadravati:
geotehnike podatke koji predstavljaju zbirni prikaz provedenih geotehnikih i

drugih mjerodavnih istraivanja s pozivom na odgovarajue elaborate ili
dokumente, te sadre opis lokacije, okoline i uvjeta u temeljnom tlu;
tehniki opis predvienih zahvata ili konstrukcija i redoslijeda gradnje;
dokaze o zadovoljenju zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti, tj. provjere
graninih stanja nosivosti i uporabljivosti s navedenim mjerodavnim projektnim
situacijama, geotehnikim modelima i projektnim parametrima, predvidivim
djelovanjima i utjecajima, geotehnikim proraunima ili drugim dokazima (npr.
pokusna optereenja) te primjerenim pozivima na dokumentirano usporedivo
iskustvo;
tehnike uvjete izvedbe te program osiguranja i kontrole kvalitete;
program praenja ("geotehniki monitoring") tijekom gradnje i koritenja
graevine;
grafike prikaze i nacrte graevine, geotehnikog zahvata ili konstrukcije i
njihovog uklapanja u temeljno tlo na lokaciji;
U smislu mjerodavnog Zakona i Pravilnika geotehniki glavni projekt podloan je kontroli

projekta glede mehanike otpornosti i stabilnosti (revizija projekta).
Stranica 12-6
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Ovisno o uvjetima, postupcima ili drugim okolnostima gradnje neki navedeni sadraji
geotehnikog projekta mogu biti detaljnije razraeni u izvedbenom projektu geotehnikog
zahvata ili konstrukcije.
12-00.5
MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI

U geotehnikim radovima, zahvatima i konstrukcijama primjenjuju se zemljani i kameni
materijali, beton, drvo, elik, polimeri i geosintetici te predgotovljeni elementi ili drugi
graevni proizvodi od navedenih materijala koji se ugrauju u tlo ili geotehniku
konstrukciju.
Za dijelove geotehnikih zahvata ili konstrukcija izvedenih od betona i armiranog betona
mjerodavne su odredbe Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (TPBK), te njegovi
prilozi i norme na koje upuuje.
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te dokazivanje uporabljivosti, odnosno potvrivanje
sukladnosti predgotovljenih (montanih) elemenata odreuje se, odnosno provodi prema
odredbama projekta, ovim OTU-ima, te u skladu s odredbama posebnog propisa za
predgotovljene elemente.
Graevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu izvan gradilita smije se ugraditi u
geotehniku konstrukciju ili temeljno tlo ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u
skladu s odredbama posebnog propisa.
Zemljani i kameni materijali. Primjena zemljanih i kamenih materijala u gradnji vodnih
graevina, posebice geotehnikih radova, zahvata i konstrukcija obuhvaenih ovim OTUima je dvojaka:
a) materijali primijenjeni kao mineralne sirovine koje se kopaju u nalazitima ili
kamenolomima, prema potrebi usitnjavaju, te prevoze i ugrauju u vodne graevine ili
njihove dijelove, pod uvjetima iz projekta i ovih OTU-ima.
U ovom smislu zemljani i kameni materijali slue za gradnju brana, obrambenih nasipa,
nasipa uz kanale, zasipavanja uz graevine, zasipavanja rovova za vodovode i
kanalizacije, zemljane klinove, drenae i druge zemljane konstrukcije. Kameni materijali
primjenjuju se za zatitu graevina, obala, dna i pokosa kanala i slino od utjecaja voda,
valova, erozije i to izvoenjem obaloutvrda, paralelnih graevina, pera itd. Drobljeni
kameni materijal pa i ljunak koriste se za ispune gabiona, faina, madraca itd.
b) materijali (tlo i stijena) u zateenom stanju u podruju obuhvata vodne graevine ili
geotehnikih zahvata i konstrukcija. Nalaze se u geolokim formacijama ili slojevima
razliitog sastava i razina podzemne vode te razliitih debljina i prostornog pruanja.
U smislu primjene tlo i stijena predstavljaju geotehniku sredinu i materijale u kojoj se
radovi i zahvati izvode (npr. iskopi, tuneli) ili su kao temeljno tlo u meudjelovanju s
geotehnikim konstrukcijama i graevinama, pa kao takvi sudjeluju i kao materijali i kao
dio ukupnog nosivog sklopa graevina.
Razvrstavanje zemljanih i kamenih materijala za graevinske svrhe ovisi o primjeni tih
materijala i za potrebe ovih OTU-ima koriste se sljedee kategorizacije:
a)
prema graevinskim tehnologijama i strojevima koji se koriste za iskope zemljanih

i kamenih materijala uobiajeno je u naoj graevinskoj praksi razvrstavanje tla u
tri osnovne kategorije A, B i C. Ova kategorizacija se tradicionalno primjenjuje za
Stranica 12-7
12
GEOTEHNIKI RADOVI
b)
c)
zemljane radove na cestama i autocestama, te je i u ovim OTU-ima primijenjena u

Poglavlju 2-Zemljani radovi;
za radove u tunelima primjenjuju se kategorije stijenskih masa ovisne o tehnologiji
tunelskih iskopa i podgradnih sklopova;
za geotehnike radove, zahvate i konstrukcije obuhvaene ovim poglavljem
primjenjuje se preteno geotehnika klasifikacija tla i stijena ija su naela
obuhvaena normama HRN EN ISO 14688-1,2:2008 (za tlo) i HRN EN ISO
14689-1:2008 (za stijene). Materijali tla obuhvaeni geotehnikim klasifikacijama
najveim se dijelom podudaraju s kategorijom C primijenjenom za zemljane
radove.
Opis i namjena zemljanih i kamenih materijala

KAMENI MATERIJAL
Pod kamenim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni miniranjem stijena, kamene
drobine i kameni ljunci (tucanik, drobljenac i mljeveni kamen).
Upotreba kamena i materijala od kamena doputa se samo onda kada je njihova
ispravnost i kakvoa dokazana u skladu s vaeim zakonima, normama i propisima iz
Poglavlja 0 i 2 ovih Opih tehnikih uvjeta.
Osim iroke uporabe u vodogradnjama koristi se i kao agregat za beton, primjenjuju se i za
izvedbu raznih tipova regulacijskih graevina, bilo u lomljenom, drobljenom ili mljevenom
obliku (kameni pijesci i kameno brano). Ovaj posljednji oblik koritenja kamenih materijala
najee se ogleda u njihovoj upotrebi kao agregata za mort, beton i asfaltne mjeavine te za
izradu filterskih slojeva i posteljica. Uz to, kod izvedbe vodograevnih objekata pojavljuju se
i sljedei karakteristini oblici primjene kamena:
Obraen i poluobraen kamen klesanjem koristi se za zidove i obloge od kamena u
cementnom mortu.
Kamene ploe i kocke dobivene strojnom obradom (rezanjem) kamena koriste se za razne
oblike zatitnih i/ili ukrasnih obloga vodograevina.
Karakteristini naini ugradbe kamena u vodogradnjama su sljedei:
Kameni nabaaj (trpanac) slobodno je strojno nasipanje ili runo ubacivanje kamena u
temelje i/ili tijela nekih vrsta vodogradnji, najee regulacijskih graevina.
Kamene naslage su runo ili strojno slagani slojevi od kamena u izvedbi temelja i tijela
nekih vrsta vodograevina.
Obloga od kamena je slagani zatitni ili pokrovni sloj kod nekih vodogradnji ili na
pokosima korita vodotoka.
Kamena ispuna je konstitutivni dio nekih vodogradnji ili njihovih dijelova, kao npr. kod
izvedbe vodogradnji od gabiona, tonjaa, punjenih koara, punjenih reetkastih (drvenih,
elinih ili betonskih) sanduka i slino.
tedni beton je beton niske marke s dodacima kamena.
Od kamena za graevine u vodi trai se da bude tvrd, nehigroskopian, otporan na mraz,
habanje i utjecaj agresivnih kemijskih sredstava koja se mogu nai u vodi, te da bude to
vee gustoe. S obzirom na te zahtjeve, najpogodniji je kamen eruptivnog podrijetla,
premda se rabi i kamen sedimentnog podrijetla.
Obvezno ispitivanje kakvoe kamena, prije njegove primjene pri izvedbi vodno
gospodarskih graevina i zahvata, obavlja se prema navedenim vaeim normama.
Stranica 12-8
GEOTEHNIKI RADOVI
12
LJUNAK I PIJESAK
ljunak i pijesak su nekoherentni (nevezani) materijali sastavljeni od vrstih estica
mineralnog (kvarcnog ili vapnenakog) sastava koji se prema krupnoi zrna dijele na:
Tablica 12-00.5-1.
Broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Podjela kamena, ljunka i pijeska prema krupnoi

Materijal
sitni pijesak
srednji pijesak
krupni pijesak
sitni ljunak
srednji ljunak
krupni ljunak
kamen sitni
kamen srednji
kamen krupni
Krupnoa u mm
0.06
0.2
0.2
0.6
0.6
2
2
6
6
20
20
60
60
200
200
600
600
2000
Po svom postanku, zrna pijeska i ljunka uglavnom su heterogenog sastava, tj. razliitog
petrografskog i mineralokog sastava.
S obzirom na dobra mehanika svojstva i dobru otpornost na kemijske utjecaje, ljunak i
pijesak upotrebljavaju se kao agregat za beton, mort (pijesak) i razne asfaltne mjeavine.
Takoer se koriste za izgradnju raznih vodograevnih (uglavnom nasutih) objekata ili
njihovih dijelova, posebno za filtarske i tamponske slojeve i drugo.
Svojstva kao to su :
lako ravnomjerno razastiranje,
dobro ispunjavanje upljina,
brzo slijeganje i
relativno mala stiljivost

ine ovaj materijal vrlo pogodnim za primjenu u vodogradnjama.
Isto tako prirodna rasprostranjenost i blizina nalazita ine da taj materijal ima iroku
primjenu u vodogradnjama.
Prije uporabe potrebno je iz ovog materijala prije koritenja ispiranjem odstraniti organske
primjese.
Ovisno o tehnikim rjeenjima vodnih graevina ili zahvata, ljunak i pijesak se mogu
upotrebljavati kao prirodna mjeavina ili se ta mjeavina separira u frakcije koje se onda
koriste za tono odreenu namjenu u skladu s projektom, normama i propisima iz Poglavlja
0. i 2. ovih Opih tehnikih uvjeta. Namjena moe biti filterski slojevi, razliite vrste
mortova, betona i asfaltnih mjeavina, izvedba gabiona od krupnog ljunka i oblutaka itd.
GLINE
Gline su zemljani koherentni materijali anorganskog sastava koji se u vodogradnjama
uglavnom koriste za gradnju nasutih objekata, tj. nasipa i nasutih brana ili rjee kao
zamjenski materijali. Ovisno o tehnikom rjeenju konstrukcije nasutog objekta iz projekta,
od tih materijala moe biti izvedeno tijelo objekta ili samo neki njegovi dijelovi, u skladu s
normama i propisima iz Poglavlja 0 i 2, Opih tehnikih uvjeta.
Stranica 12-9
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Gline se po geotehnikoj klasifikaciji razvrstavaju prema plastinosti na gline niske (CL) i
visoke (CH) plastinosti. Prema granulometrijskom sastavu, ovaj se materijal u razliitim
postocima sastoji od tri osnovne vrste estica (prema njihovoj krupnoi), tj. pijeska, praha i
glinenih estica. Ovisno o postotcima zastupljenosti estica, ta je klasifikacija sljedea:
Tablica 12-00.5-2.
Klasifikacija gline po granulometrijskom sastavu

Materijal
Pjeskovita glina
Glina
Prainasta glina
Sastavni dijelovi u %
Pijesak
Prah
Glina
55-70
0-15
20-45
0-55
0-55
20-70
0-15
55-60
20-45
Glina je materijal sastavljen od mikroskopskih, obino ljuskastih mineralnih estica

ekvivalentnog promjera zrna (estice) ispod 0,002 mm. Prema podrijetlu, estice su razliitog
mineralokog sastava, a ponekad sadre i hidratizirane okside eljeza, organske primjese itd.
Kad su suhe, gline su tvrde i vrste, vrlo jako upijaju vodu (i do 80 % svog obujma) pri emu
bubre i postaju plastine i ljepljive.
S obzirom na slabu propusnost, gline se koriste za izvedbu vodonepropusnih dijelova nasipa,
nasutih pregrada i brana ije je tijelo izvedeno od vodopropusnih materijala, npr. kamena ili
ljunka. Osnovna je pretpostavka dobro izvedenog glinenog sloja njena optimalna vlanost
kod ugradnje. Optimalna vlanost ovisi o karakteristikama gline i potrebno ju je utvrditi u
svakom konkretnom sluaju, a obino se kree u granicama 15 - 22 %.
HUMUS
Humus je zemljani materijal koji je iroko rasprostranjen kao tanji povrinski sloj plodnog
tla. Sadri sitno korijenje, travu i druge primjese organskih tvari biljnoga i ivotinjskog
podrijetla, pa stoga nije prikladan za ugradnju u zemljane konstrukcije niti kao podloga
graevinama.
U vodogradnjama humus ima znaajno podruje primjene jer se koristi kao hranidbena
podloga (stanite) biolokih zatitnih pokrova (trave, trske, iblja, ivih pletera) nasutih
vodograevnih objekata i obala vodotoka, tj. koristi se za humuziranje nasipa, nasutih
pregrada, brana i obalnih pokosa kanala i korita prirodnih vodotoka. Kod primjene zatitnog
pokrova od trave moe se zasijavati raznim vrstama trava, a kako trave ne mogu izdrati due
vrijeme pod vodom, to se humuziranje i zasijavanje uglavnom primjenjuje u zoni vodnih
razina s ukupnim trajanjem do 30 dana tijekom cijele godine. Ako travnati pokrov (s obzirom
na dinamiku izvedbe objekta na kojem se primjenjuje) treba preuzeti svoju funkciju prije
nego bi se taj pokrov mogao razviti iz sjemena trave, zatravljivati treba busenom.
Busen se dobiva rezanjem tratina specijalnim busenskim noevima u pravilne paralelopipede,
najee veliine 30 x 30 x 10 cm.
Prema glavnim karakteristikama ugradbe razlikuju se dva osnovna naina polaganja busena, i
to "pljotimice" s travom izvana i "na kut" s travom iznutra.
Geotehnika klasifikacija tla
Napomena: do slubenog prijevoda navedenih normi HRN EN ISO 14688-1,2:2008
(naela klasifikacije za tlo) i HRN EN ISO 14689-1:2008 (naela klasifikacije za stijene)
i donoenja domae klasifikacije zasnovane na naelima ovih normi primjenjivat e se
Stranica 12-10
GEOTEHNIKI RADOVI
12
klasifikacija tla razraena u Zavodu za geotehniku IGH i prikazana tablino na sljedeim

stranicama.
Stranica 12-11
12
TABLICA 12-00.5-3.
GRUPNI
SIMBOLI
OSNOVNE GRUPE TLA

Krupnozrnata
tla
(Vie
od
50%
materijala je krupnije
od 0,06 mm.)
ljunci (Vie od
50% materijala je
krupnije od 2,0 mm.)
isti ljunci (Manje

od 5% materijala je
manje od 0,06 mm.)
ljunci
s
finim
esticama (Vie od
12% materijala manje od 0,06 mm 1.)
Pijesci (Vie od 50%

krupnijih frakcija je
manje od 2,0 mm.)
isti pijesci (Manje

od 5% materijala
sitnije od 0,06 mm.)
Pijesci
s
finim
esticama (Vie od
12%
materijala
sitnije od 0,06.)
GW
GEOTEHNIKI RADOVI
SUSTAV ZA KLASIFIKACIJU TLA
NAZIV I OPIS
TLA
Dobro
graduirani
ljunci,
ljunkovito-pjeskovite mjeavine,
malo ili nita finih estica.
LABORATORIJSKI
KLASIFIKACIJSKI KRITERIJI
Cn =
D 60
D10
Cc =
( D30) 2
D10 D 60
vei od 4
iroki raspon u veliini estica i znaajna

koliina svih veliina estica izmeu.
izmeu 1 i 3
GP
Slabo
graduirani
ljunci,
ljunkovito-pjeskovite mjeavine,
malo ili nita finih estica.
Nisu ispunjeni svi uvjeti gradacije za GW.
Znaajan raspon u veliini estica s

nedostatkom nekih veliina izmeu.
GU
Jednolino graduirani ljunci bez

finih estica.
Nije ispunjen niti jedan od uvjeta gradacije za

GW.
Uzak raspon u veliini estica, znaajan

udio jedne veliine zrna.
Prainasti ljunci i ljunkovitopjeskovito glinene mjeavine koje

mogu biti slabo graduirane.
Atterbergove granice ispod "A" linije, ili IP manje

od 4 2,3.
Neplastinost finih estica ili fine estice s

niskom plastinosti3.
GC
Glinoviti ljunci i ljunkovitopjeskovito glinene mjeavine koje

mogu biti slabo graduirane.
Atterbergove granice iznad "A" linije s IP veim

od 7 3.
Plastine fine estice3.
SW
Dobro
graduirani
pijesci,
ljunkoviti pijesci s malo ili bez
finih estica.
GM
Cn =
D 60
D10
Cc =
( D30) 2
D10 D 60
vei od 6
iroki raspon u veliini estica i znaajna

koliina svih veliina estica izmeu.
izmeu 1 i 3
SP
Slabo
graduirani
pijesci,
ljunkoviti pijesci s malo ili bez
finih estica.
Nisu ispunjeni svi uvjeti gradacije za SW.
Znaajan raspon u veliini estica s

nedostatkom nekih veliina izmeu.
SU
Jednolino graduirani pijesci bez

finih estica.
Nije ispunjen niti jedan uvjet od gradacije za SW.
Uzak raspon u veliini estica, znaajan

udio jedne veliine zrna.
SM
Prainasti pijesci i pjeskovitoprainaste mjeavine koje mogu

biti slabo graduirane.
Atterbergove granice ispod "A" linije, ili IP manji

od 4 4.
Neplastinost finih estica ili fine estice s

niskom plastinosti4.
SC
Glinoviti pijesci i pjeskovito

glinene mjeavine koje mogu biti
slabo graduirane.
Atterbergove granice iznad "A" linije, s IP veim

od 74.
Plastine fine estice4.
1Materijali sa 5 do 12% estica manjih od 0,06 mm su granini sluajevi oznaeni s GW - GM, SW - SM

2Pogledati sliku 1. za poloaj toaka na dijagramu plastinosti.
3Atterbergove granice iznad "A" linije s I izmeu 4 i 7 je granina linija sluaja GM - GC.
P
4Atterbergove granice iznad "A" linije s I izmeu 4 i 7 je granina linija sluaja SM - SC.
P
Stranica 12-12
DODATNI KRITERIJI ZA
VIZUALNU IDENTIFIKACIJU
GEOTEHNIKI RADOVI
12
SUSTAV ZA KLASIFIKACIJU TLA
TABLICA 12-00.5-3.
OSNOVNE GRUPE TLA
Sitnozrna tla (Vie od 50%

materijala je sitnije od 0,06
mm.)
Praine i gline (Granica teenja manja

od 50.)
GRUPNI
SIMBOLI
LABORATORIJSKI
KLASIFIKACIJSKI
KRITERIJI
Anorganske praine, glinovite

praine,
kameno
brano,
prainasti vrlo fini pijesak.
Atterbergove granice ispod "A"

linije ili I manji od 4 5.
Nikakva do mala1.
Nikakva.
Anorganske gline male do

srednje plastinosti, prainaste,
pjeskovite ili ljunkovite gline.
Atterbergove granice iznad "A"

linije, s I veim od 71.
Srednja do velika1.
Nikakva
spora.
OL
Organske praine i organske

prainaste
gline
male
plastinosti.

linije.
Mala do srednja.
Spora.
Mala.
MH
Anorganske praine, glinovite

praine, pjeskovite praine,
tinjasti ili dijatomejski prah ili
fino pjeana tla.

linije.
Mala do srednja.
Spora do nikakva.
Mala do
srednja.
CH
Anorganske
gline
visoke
plastinosti, masne gline.
Atterbergove granice iznad "A"

linije.
Velika
velika.
Nikakva.
Visoka.
OH
Organske gline i prainaste gline

srednje do visoke plastinosti.

linije.
Nikakva
spora.
Treset, movarna
organska tla.
Veliki gubitak arenjem, LL i PI

se smanjuju poslije suenja.
Organska boja i miris, spuvasti opip, esto vlaknasti sastav.
ML
CL
Praine i gline (Granica teenja vea

od 50.)
Jako organska tla.
DODATNI KRITERIJI ZA
VIZUALNU IDENTIFIKACIJU
NAZIV I OPIS
TLA
Pt
tla,
jako
5Atterbergove granice iznad "A" linije s I izmeu 4 i 7 je granina linija sluaja ML - CL.
P
Nikakva
Stranica 12-13
do
do
vrlo
vrlo
do
vrlo
Srednja.
Mala do
srednja.
12
12-00.6
GEOTEHNIKI RADOVI
IZVOENJE I UPORABLJIVOST
Izvedba
Graenje graevina koje sadre geotehnike zahvate ili konstrukcije mora biti takvo da se
ostvare tehnika svojstva i ispune drugi propisani zahtjevi u skladu s tehnikim rjeenjem
graevine i uvjetima za graenje danim projektom, te da se osigura ouvanje tih svojstava
i uporabljivost graevine tijekom njezinog trajanja.
Pri izvoenju geotehnikog zahvata ili konstrukcije izvoa je duan pridravati se
projekta i tehnikih uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda te odredaba
mjerodavnih propisa i pripadajuih normi. Kod preuzimanja graevnog proizvoda
izvoa mora utvrditi je li graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s posebnim
propisom i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je graevni proizvod
isporuen s podacima u oznaci, je li graevni proizvod isporuen s tehnikim uputama za
ugradnju i uporabu, jesu li svojstva, ukljuivo rok uporabe graevnog proizvoda te podaci
znaajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost geotehnikog
zahvata ili konstrukcije sukladni svojstvima i podacima odreenim glavnim projektom.
Sve navedeno zapisuje se u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog
dnevnika, a dokumentacija s kojom je graevni proizvod isporuen pohranjuje se meu
dokaze o sukladnosti graevnih proizvoda koje izvoa mora imati na gradilitu.
Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda koji je isporuen bez oznake u skladu s
posebnim propisom, koji je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu; koji
nema svojstva zahtijevana projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosno iji podaci
znaajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost zahvata ili konstrukcije nisu
sukladni podacima odreenim glavnim projektom.
Uporabljivost
Smatra se da geotehniki zahvat ili konstrukcija ima projektom predviena tehnika
svojstva i da je uporabljiva ako:
su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva
zidane konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta,
su graevni proizvodi ugraeni u geotehniku konstrukciju ili temeljno tlo na

propisani nain i imaju ispravu o sukladnosti, odnosno propisane dokaze
uporabljivosti,
geotehnika konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrene

ispitivanjem pokusnim optereenjem, kada je ono propisano kao obvezno, ili
zahtijevano projektom, te ako o svemu odreenom postoje propisani zapisi i/ili
dokumentacija.
Pri dokazivanju uporabljivosti geotehnikog zahvata ili konstrukcije treba uzeti u obzir:
a)
zapise u graevinskom dnevniku: npr. o zateenim svojstvima temeljnog tla i
njihovom podudaranju ili odstupanju od prognoznih projektnih podataka,
eventualnim korektivnim akcijama i drugim podacima o ugraenim materijalima i
graevnim proizvodima,
b)
rezultate nadzornih radnji, tehnikog praenja tijekom gradnje i kontrolnih
postupaka koji se sukladno ovim OTU-ima obvezno provode prilikom zemljanih
radova ili prije ugradnje graevnih proizvoda,
c)
dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i
drugo) koje je izvoa osigurao tijekom izvedbe,
d)
rezultate ispitivanja pokusnim optereenjem ukoliko je predvieno projektom,
Stranica 12-14
GEOTEHNIKI RADOVI
e)
12-00.7
12
klimatske uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i

drugoj dokumentaciji koju izvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciju koju
mora imati proizvoa graevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnika
svojstva geotehnikog zahvata ili konstrukcije.
NAKNADNO DOKAZIVANJE TEHNIKIH SVOJSTAVA

Za geotehniki zahvat ili konstrukciju koja nema projektom predviena tehnika svojstva
ili se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim
ispitivanjima, primjerenim geotehnikim istraivanjima i naknadnim proraunima utvrditi
mjerodavna tehnika svojstva.
Radi utvrivanja tehnikih svojstava geotehnikog zahvata ili konstrukcije potrebno je
prikupiti odgovarajue podatke u opsegu i mjeri koji omoguavaju procjenu stupnja
ispunjavanja bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti, poarne otpornosti i
drugih bitnih zahtjeva za graevinu prema odredbama posebnih propisa
12-00.8
ODRAVANJE
Odravanje geotehnikih zahvata ili konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja
graevine ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom
graevine, te drugi bitni zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim
propisima.
Odravanje podrazumijeva:
redovite preglede, u razmacima i na nain odreen projektom graevine, i/ili

posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji, te tehniko
praenje u mjeri propisanoj projektom,
izvanredne preglede geotehnikih zahvata ili konstrukcija nakon kakvog

izvanrednog dogaaja ili po inspekcijskom nadzoru,
izvoenje radova kojima se geotehniki zahvat ili konstrukcija zadrava ili se vraa
u stanje odreeno projektom graevine, odnosno propisom u skladu s kojim je
izveden. U sluaju oteenja ili ruenja dijela geotehnike konstrukcije potrebno je
utvrditi uzroke. Utvrivanje uzroka treba obuhvatiti materijal ili izvedbu
konstrukcije i njenih dijelova u tlu i izvan njega, uvjete i stanje temeljnog tla,
utjecaje okolia u smislu utjecaja podzemnih, otvorenih ili oborinskih voda, kao i
stabilnosti padina. Sanaciju oteene ili djelomino sruene konstrukcije treba
provesti prema odgovarajuem projektu koji treba sadravati dokaze osiguranja
mehanike otpornosti i stabilnosti, te dokaze o ispunjenju drugih mjerodavnih
bitnih zahtjeva za graevinu.
Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja geotehnikog zahvata ili konstrukcije,
dokumentira se u skladu s projektom graevine te izvjeima o pregledima i
ispitivanjima, zapisima o radovima odravanja, ili na drugi prikladan nain, ako drugim
propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije to drugo odreeno.
Stranica 12-15
12
GEOTEHNIKI RADOVI
12-01
RADOVI NA TEMELJENJU
12-01.0
OPENITO
Tehnika svojstva i zahtjevi za projektiranje temelja i temeljnih konstrukcija navedeni su
u hrvatskim normama niza HRN EN 1997. Posebice za betonske i armiranobetonske,
plitke i duboke temelje treba ispunjavati zahtjeve Tehnikog propisa za betonske
konstrukcije, uzimajui posebice u obzir odredbe HRN EN 1992-3, te druge norme na
koje navedeni propis upuuje.
Radovi na temeljenju obuhvaaju:
12-01.1
izradu plitkih temelja (samci, trake, rotilji, ploe) kao dijela konstruktivnog sklopa
graevine, ukljuivo radove na pripadajuim iskopima, drenaama, izradi podloga
(posteljica) i postavi izolacija. Ovi radovi se izvode prema projektu, a obuhvaeni
su drugim poglavljima OTU-a;
radove na ojaanju ili poboljanju tla ispod graevine, ukoliko temeljno tlo ispod
temeljne plohe ne zadovoljava uvjete nosivosti i stiljivosti zahtijevane projektom
graevine. Razni posebni postupci za manje ili vee dubine zahvata navedeni su
Potpoglavlju 12-02 ovih OTU-a s pozivom na odgovarajue norme. Na povrini
terena najee zavravaju izradom podloge za plitko temeljenje;
radove na dubinskom temeljenju u sluajevima gdje temeljno tlo nema
odgovarajuu nosivost i stiljivost do veih dubina. Najee se koriste razni tipovi
pilota navedeni u nastavku ovog poglavlja. Povezivanje s konstruktivnim sklopom
gornje graevine ostvaruje se preko naglavnih greda, rotilja ili ploa, alternativno
se piloti mogu nastaviti bez prekida na stupove konstrukcija;
posebna duboka temeljenja na bunarima, kesonima, panelima ili sloenim
temeljno-potpornim konstrukcijama. Tehnika svojstva i zahtjevi za izvedbu se
propisuju projektom, posebnim tehnikim uvjetima, primjerenim Tehnikim
propisima za konstrukcije i ovim OTU-ima za materijale i izvedbu (ukoliko nije
obuhvaeno posebnim tehnikim uvjetima).
TEMELJENJE NA PILOTIMA
Openito
Piloti se ugrauju zabijanjem, utiskivanjem, uvrtanjem ili buenjem s injektiranjem ili bez
njega.
Koristi se velik broj razliitih tipova pilota, a naelno se razlikuju:
piloti koji ne razmiu tlo tijekom izvedbe (npr. bueni piloti),
piloti koji razmiu tlo tijekom izvedbe (npr. zabijani piloti).

Tehnika svojstva i drugi zahtjevi za projektiranje i izvedbu pilota propisani su
hrvatskom normom HRN EN 1997-1, te drugim normama na koje navedena norma
upuuje.
Obraun radova za izradu pilota se u pravilu obavlja na osnovu projektnog trokovnika
i izvedenih koliina evidentiranih u graevinskom dnevniku.
Stranica 12-16
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Pokusno optereenje pilota

U skladu s HRN EN 1997-1 pokusno optereenje pilota mora se provesti u sljedeim
situacijama:
ako se upotrebljava ona vrsta pilota ili metoda ugradnje za koju nema usporedivoga
iskustva;
ako piloti nisu bili ispitani za usporedive uvjete u tlu i projektno optereenje;
ako e piloti biti pod takvim optereenjem za koje teorija ni iskustvo ne nude
dovoljnu pouzdanost za proraun. Postupkom ispitivanja pilota tada se mora
osigurati optereenje koje je slino onom koje se oekuje;
ako opaanja tijekom procesa ugradnje ukazuju na takvo ponaanje pilota koje
znatno i nepovoljno odstupa od ponaanja oekivanog na osnovu terenskih
istraivanja ili iskustva i ako ni daljnja istraivanja temeljnog tla ne daju
pojanjenje za ta odstupanja;
Pokusno optereenje pilota takoer se smije upotrijebiti za:
ocjenjivanje prikladnosti metode ugradnje;
odreivanje odziva reprezentativnog pilota i okolnog temeljnog tla na optereenje

u pogledu slijeganja i graninog optereenja;
donoenje prosudbe o cjelokupnom temeljenju na pilotima;

Zahtjevi za izvedbom pokusnog optereenja pilota, nainom i brojem pokusnih pilota
odreuju se geotehnikim projektom.
12-01.2
STATIKO POKUSNO OPTEREENJE

Openito
Sukladno odredbama HRN EN 1997-1, Poglavlje 7.5 postupak statikog pokusnog
optereenja pilota, posebno u pogledu broja koraka optereenja, trajanja tih koraka i
primjene ciklusa optereenja, mora biti takav da se iz mjerenja na pilotu mogu donijeti
zakljuci o ponaanju pri deformiranju, puzanju i povratnom pomaku temelja na pilotima.
Za pokusne pilote, optereenje mora biti takvo da se takoer mogu donijeti zakljuci o
najveem optereenju sloma.
Statiko ispitivanje pokusnih pilota provodi se sukladno Suggested method ISSMGE,
Subcommittee on Field and Laboratory Testing: Axial Pile Loading Test-Part 1: Static
Loading, Geotechnical Testing Journal, GTJODJ, Vol. 8, No 2, June 1985, pp.79-90.
Ova preporuka Meunarodnog drutva sadri sve vane dijelove za provedbu statikog
ispitivanja pilota, okosnica je odgovarajueg meunarodnog i europskih normi za
ispitivanje i citirana je u HRN EN 1997-1.
Na osnovu mjerenja i interpretacija provedenih ispitivanja putem simulacije statikog
optereenja dobivaju se prognozne ukupne granine nosivosti pilota te struktura nosivosti
(trenje na platu pilota po dubini i nosivost na vrhu pilota).
Predviena maksimalna ispitna sila odreuje se geotehnikim projektom.
Ukoliko izvoa nudi vrstu pilota ili metodu ugradnje za koju nema usporedivoga
iskustva, izvoa moe u dogovoru s investitorom, projektantom i nadzorom o vlastitom
troku provesti statiko pokusno optereenje na dovoljnom broju pokusnih pilota u
tipinim uvjetima tla s ciljem dobivanja pouzdanih parametara za projektiranje pilota.
Stranica 12-17
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Opis izvoenja radova
Samo ispitivanje ukljuuje sljedee aktivnosti:
nabava i doprema konstrukcijskog sklopa za ispitivanje (izvoa);
izvedba ispitnih pilota, kontrola kvalitete materijala (izvoa);
dobavljanje i postavljanje mjerne opreme, provedba mjerenja (nezavisni izvoa

ovlaten za provedbu mjerodavnih mjerenja);
izrada izvjea o mjerenju sukladno odredbama HRN EN 1997-1, Poglavlje 7.5; te
interpretacija i ocjena rezultata (izvoditelj mjerenja, suglasnost: nadzor i

projektant);
Konstrukcijski sklop za ispitivanje mogue je izvesti barem na dva naina s reakcijskim
(sidrenim) pilotima ili balastom (slike u nastavku).
Takvu konstrukciju izvoa treba imati od prije ili je moe napraviti po vlastitom
projektu ili iznajmiti. Troak eventualne izrade cijele nove konstrukcije ne smije se
prebaciti na trokove ispitivanja, nego samo u dijelu koliko su realni trokovi koritenja
(kao i za drugu opremu izvoaa).
Slika 12-01-1
Konstrukcijski sklop sa sidrenim pilotima
Slika 12-01-2
Uporaba balasta kod ispitivanja pilota
Stranica 12-18
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Budui da postoje razliite tehnoloke mogunosti za ispitivanje pilota, izvoa zajedno s

odabranim izvoditeljem mjerenja treba izraditi Izvedbeni projekt statikog optereenja
pilota.
Izvedbeni projekt statikog pokusnog optereenja pilota
Za provedbu statikih pokusnih optereenja treba izraditi odgovarajui Izvedbeni projekt.
On mora sadravati slijedee:
poloaj ispitnog pilota na lokaciji;
statiki proraun konstrukcije za nanoenje sile na pilot;
izvedbene nacrte probnog polja (prijelazna konstrukcija za nanoenje sile,

dispozicija prijenosa sile u tlo (sidra ili vlani piloti), referentna greda, armatura
pilota, detalji);
program statikog pokusnog optereenja pilota (inkrementi nanoenja i vrijeme

odravanja sile), u skladu s uvjetima iz geotehnikog projekta;
specifikaciju opreme za apliciranje i mjerenje sile ispitivanja (hidraulike pree,

doza za mjerenje sile tonosti 1%);
specifikaciju opreme za mjerenje pomaka glave pilota. Preferiraju se digitalne

mjerne urice tonosti 0,01 mm s hodom min. 100 mm;
specifikacija opreme za mjerenje deformacija pilota po dubini radi razluivanja

trenja na platu pilota i nosivosti na vrhu;
prikaz naina registracije, praenja i pohranjivanja mjerenih podataka. Preferira se

digitalni prijenos podataka u raunalo uz interaktivni prikaz rezultata mjerenja u
realnom vremenu na ekranu uz automatsko pohranjivanje podataka na tvrdi disk
raunala. Radi dodatne sigurnosti karakteristina mjerenja treba unositi u
odgovarajui program koji omoguuje brzu interpretaciju rezultata tijekom
probnog optereenja to omoguuje i kvalitetnije voenje pokusa;
nain prikazivanja i interpretacije rezultata ispitivanja;
odgovarajuu postavu i opremu za horizontalno optereenje pilota ako je traeno

geotehnikim projektom.
Obraun radova
Nabava i doprema konstrukcijskog sklopa za ispitivanje, izvedbeni projekt (izvoaobraun paualno);
Izvedba ispitnih pilota, kontrola kvalitete materijala (izvoa prema standardnom
trokovniku za pilote );
Dobavljanje i postavljanje mjerne opreme, provedba i interpretacija mjerenja (nezavisni
izvoa kompetentan i iskusan za provedbu mjerodavnih mjerenja prema zasebnom
trokovniku);
12-01.3
DINAMIKO ISPITIVANJE PILOTA

Openito
Sukladno odredbama HRN EN 1997-1, Poglavlje 7.5 dinamiko pokusno optereenje
smije se upotrijebiti za procjenu tlane otpornosti uz uvjet da je prethodno provedeno
prikladno istraivanje lokacije i umjeravanje metode s pomou statikog pokusnog
optereenja iste vrste pilota, sline duljine i presjeka i u usporedivim uvjetima u
temeljnome tlu.
Ispitivanje nosivosti dinamikim postupkom te broj i pozicije ispitnih pilota odreuju se
geotehnikim projektom.
Stranica 12-19
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Dinamiko ispitivanje nosivosti pilota zasniva se na mjerenju deformacija i ubrzanja
pilota izazvanih udarom zabijala. Pri tome treba koristiti odgovarajuu konstrukciju za
podizanje i otputanje utega mase 7-10 t s varijabilne visine 0,5-2,5 m.
Na oploje pilota, na dubini najmanje 1,5 promjera pilota, postavljaju se mjerai
deformacija i ubrzanja. Izvoa treba osigurati potrebnu slobodnu duljinu pilota radi
postavljanja opreme. Na osnovu mjerenja deformacija i poznatog modula elastinosti
elika ili armiranog betona izraunavaju se dinamike sile u pilotu, dok se integriranjem
ubrzanja dobivaju brzine.
Numerikom analizom, zasnovanom na jednodimenzionalnoj valnoj jednadbi, iz
mjerenih sila i brzina odreuje se dinamika nosivost pilota. Analitiki postupak kojim se
to provodi poznat je pod nazivom Case Method. Case Method razvijen je na Case Insitute
of Technology u Clevelandu, drava Ohio, SAD i predstavlja rezultat 30-godinjeg
istraivakog rada. Dinamiko ispitivanje nosivosti pilota po ovom postupku ulo je u
ameriku normu ASTM D945-89 (Standard Test Method for High-Strain Dynamic
Testing of Piles).
Ispitivanja se provode pomou ureaja koji je nazvan Pile Dynamic Analyzer (PDA).
PDA je prenosni ureaj kojim se obavlja mjerenje, kondicioniranje, filtriranje i obrada
signala. Ujedno, to je i prijenosno raunalo koje u realnom vremenu moe analizirati i
prezentirati mjerene veliine. Mjereni podaci se spremaju na tvrdi disk i zatim
postprocesiraju da bi se odredila statika nosivost pilota. Numerika analiza obavlja se
programom CAPWAP (CAse Pile Wave Analysis Program). Pretpostavljaju se
karakteristike tla, te se na osnovi sloenog numerikog modela eki-pilot-tlo
izraunavaju brzine, odnosno sile u pilotu. Tako dobiveni signal usporeuje se s
mjerenim signalom. Karakteristike tla se mijenjaju dok se mjereni i izraunati signal ne
izjednae s inenjerski zadovoljavajuom tonou. Nakon poklapanja signala izraunava
se statika nosivost pilota, kao zbroj nosivosti pilota po platu i nosivosti na vrhu.
Najvaniji rezultati ovih ispitivanja su:
procjena statike nosivosti pilota,
odreivanje maksimalnih dinamikih tlanih i vlanih naprezanja u pilotu uslijed

udara,
ustanovljenje neprekinutosti pilota, odnosno zona pojave eventualnih upljinadiskontinuiteta i
odreivanje cjelokupnih performansi sustava eki-pilot-tlo.

Ispitivanje se, zbog prirasta nosivosti tla u vremenu, izvodi najranije 2 tjedna nakon
izvedbe pilota.
Obraun radova
Izvedba ispitnih pilota (ako se ne kontroliraju radni piloti), kontrola kvalitete materijala
(izvoa prema standardnom trokovniku za pilote );
Dobavljanje i postavljanje mjerne opreme, provedba i interpretacija mjerenja (nezavisni
izvoa kompetentan i iskusan za provedbu mjerodavnih mjerenja prema zasebnom
trokovniku);
12-01.4
BUENI PILOTI (PILOTI BEZ RAZMICANJA TLA, non-displacement piles)

Openito
Stranica 12-20
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Tehniki uvjeti za izvedbu buenih pilota, te pripadajui materijali i proizvodi, odreuju

se geotehnikim projektom, a sve u skladu s normom HRN EN 1536 (Bueni piloti).
Bueni piloti izvode se za potrebe dubokog temeljenja graevina kao pojedinani piloti ili
grupe pilota te kao pilotne stijene (ukopani pilotni zidovi) koje slue kao potporne
konstrukcije, brtvene zavjese ili sloeni potporno-temeljni sklop. Pilotne stijene izvode se
kao sekantne (zasijecanjem u susjedne pilote, tj. piloti na rubovima ulaze jedan drugome
u profil), tangentne (neprekinute pilotne stijene u kojima se piloti dodiruju rubno) ili s
razmaknutim pilotima i zatitom meu pilotima (u Potpoglavlju 12-04).
Bueni piloti se izvode krunog presjeka ili pravokutnog presjeka (paneli) pod uvjetom da
se betoniranje obavlja bez prekida. Presjek pilota po dubini moe biti konstantan (ravni
plat) ili promjenljiv (npr. teleskopski promjenljiv promjer), a ovisno od alata za iskop
mogu se izvoditi piloti s proirenjima na stopi ili platu.
Prema navedenoj normi HRN EN 1536 (Bueni piloti) pod pojmom bueni piloti smatraju
se kruni piloti promjera od 0.3 do 3.0 m, odnosno paneli debljine barem 0.4 m (ako se
izvode betoniranjem u tlu) ili debljine barem 0.3 m ako se rabe predgotovljeni elementi.
Najee su u upotrebi bueni piloti promjera 80-120 cm (150 cm).
Izvedba buenih pilota ukljuuje:
pripremne radove i izvedbu radnog platoa;
iskop (buenje);
umetanje armature;
betoniranje;
zavrne radove i
nadzor i kontrolu kvalitete.

Obraun pilota se u pravilu obavlja na osnovu projektnog trokovnika i izvedenih
koliina evidentiranih u graevinskom dnevniku.
Detaljni tehniki uvjeti za pojedine aktivnosti izvedbe pilota navedeni su u normi HRN
EN 1536 (Bueni piloti), a ovdje se navode samo neki naglasci.
Pripremni radovi. Nakon izvedenog irokog iskopa potrebno je na osnovu plana
iskolenja precizno geodetski odrediti i oznaiti poziciju svakog pojedinog pilota. Kao
dopunsko osiguranje od grubih pogreaka moe posluiti izmjera razmaka izmeu osi
pilota mjernom vrpcom te vizualna provjera mogueg odstupanja od pravca.
Prije poetka radova na izvedbi pilota nuno je stvoriti sve preduvjete da se ti radovi
mogu odvijati kontinuirano, tj. bez nepredvienih zastoja.
To podrazumijeva organizaciju i formiranje gradilita, izvedbu eventualno potrebnih
pristupnih putova i pripremu radnih platoa odgovarajuih gabarita i kakvoe podloge,
izvedbu i dopremu armaturnih koeva na gradilite, osiguranje kontinuirane dostave
potrebnih koliina betona za predvienu dinamiku izvedbe, formiranje bazena i opreme
za pripremu i recirkulaciju isplake (ukoliko je predviena takva tehnologija), provjeru i
dopremu potrebnih strojeva te nazonost potrebne radne snage i nadzorne slube.
Buenje (iskop). Piloti se izvode buenjem (iskopom) posebnim strojem tehnologijom
predvienom projektom s radnog platoa na povrini terena. Piloti trebaju biti izvedeni
Stranica 12-21
12
GEOTEHNIKI RADOVI
poloajno s preciznou 10 cm, a odstupanje od vertikale smije biti do max 2%, ukoliko
nije drugaije propisano projektom.
Buai stroj treba imati odgovarajuu snagu za izvedbu buotine. Reim buenja (brzinu
rotacije i penetracije) potrebno je prilagoditi uvjetima u tlu.
Stabilnost bokova i dna buotine od zaruavanja odrava se uporabom elinih cijevi
(kolona), isplakom (stabilizirajuom tekuinom) ili zavojitom spiralom ispunjenom tlom
(kod svrdlanih, CFA pilota).
Isplaka mora imati primjerenu gustou i treba ju drati na konstantnoj razini kako bi se
sprijeio hidrauliki slom tla. Eventualne gubitke isplake u propusnim materijalima treba
odmah nadoknaivati
Nakon postizanja projektiranog dna buotine, potrebno je provjeriti i eventualno oistiti
dno buotine od iskopanog i pregnjeenog materijala.
CFA piloti (Continuous Flight Auger Piles) su posebice pogodni kod visokih razina
podzemne vode i preteno pjeskovitih materijala tla jer nije potrebno koritenje
zacjevljenja ili isplake za odravanje stabilnosti stjenke buotine
CFA piloti se izvode buenjem u jednom koraku pomou beskonane spirale. Tijekom
buenja tlo i spirala dre bokove buotine stabilnim od zaruavanja. Nakon postizanja
projektirane kote spirala se uz minimalnu rotaciju ili bez rotacije podie kontroliranom
brzinom uz istovremeno ispunjavanje buotine sitnozrnim betonom itke konzistencije ili
injekcijskom smjesom na bazi cementa i pijeska kroz vrh spirale. Nakon zavretka
betoniranja pripremljeni armaturni ko se uvibrira u ispunjenu buotinu neposredno
nakon buenja i betoniranja.
Nakon to se buenjem doe do projektirane kote potrebno je izvui spiralu za oko 15 cm
i zapoeti ugradnju betona pod odgovarajuim tlakom. Izvlaenje spirale vie od 15 cm
prije ugradnje betona nije doputeno jer dolazi do relaksacije u tlu i smanjenja nosivosti
pilota na vrh, a moe doi i do zaruavanja buotine i mijeanja tla i betona.
Takoer je bitno spiralu izvlaiti konstantnom brzinom koja je u ovisnosti od kapaciteta
pumpe za ugradnju betona. Rotacija spirale bez penetracije u tlo ili upumpavanja betona
zabranjena je jer utjee na smanjenje nosivosti pilota trenjem po platu.
Betoniranje i armiranje. Prethodno pripremljeni armaturni ko (ili elini profil)
ubacuje se u buotinu, uputa se cijev za kontraktor i nalijeva beton u buotinu. Paralelno
s betoniranjem, uz iskustveno odreeni zaostatak dubine, podie se i zatitna kolona.
Kolona ni u kom sluaju ne smije biti iznad razine nalivenog betona da ne doe do
uruavanja stjenki buotine i mijeanja tla s betonom. itki beton ispunjava buotinu i
istiskuje isplaku na povrinu.
Kod CFA pilota beton se nalijeva kroz cijev u svrdlu (koje privremeno podupire
buotinu). Tlak ugradnje betona na dnu spirale treba minimalno biti jednak efektivnom
vertikalnom naprezanju u tlu. Tlak treba odravati tijekom ugradnje betona (izvlaenja
spirale) kako bi se osigurala stabilnost buotine. S ugradnjom betona treba zapoeti
odmah nakon buenja do projektirane dubine. U protivnom moe doi do zaglave
buaeg pribora. Armatura se ubacuje u itki beton vibriranjem.
Imajui u vidu da se betoniranje pilota treba izvesti bez prekida, nemogunost uspjene
intervencije u sluaju prekida betoniranja i brzinu izvedbe buotina za pilota, izvoa
treba osigurati pravovremenu isporuku kvalitetnog betona u dovoljnoj koliini.
Preporuuje se pripremanje betona u neposrednoj blizini gradilita. Ako je proizvodnja
betona organizirana na udaljenoj betonari, nuno je osigurati neprekidnost dopreme uz
brzu dojavu i nune sigurnosne mjere.
Stranica 12-22
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Izbor naina prijevoza mora jamiti homogenost svjeeg betona i stalnost njegova
sastava. Beton se u pravilu prevozi posebnim vozilima (mijealicama, mikserima).
Doputa se prijevoz suhe mjeavine agregata i cementa ako na mjestu dodavanja vode
postoji ureaj za doziranje. U sluaju da je kretanje vozila na samom gradilitu oteano,
lokalni transport svjeeg betona mogu je uz pomo betonskih pumpi.
Iznos betona ugraenog u buotinu kree se u granicama oko 15-20% iznad idealnih
teoretskih vrijednosti volumena pilota.
Zavrni radovi
Ureenje glave (vrha) pilota. Nakon zavretka betoniranja i postizanja odgovarajue vrstoe
potrebno je odstraniti nekvalitetan beton na vrhu (glavi) pilota koji je posljedica tehnologije
betoniranja kontraktor postupkom, u prosjenoj visini cca 40 cm (ili vie ukoliko se pokae
potrebnim). U ovoj fazi vri se poravnanje glave pilota do projektirane kote odbijanja betona,
odnosno do donjeg ruba naglavne grede.
Izrada naglavnih greda. Glavna predradnja za izradu naglavnih greda na pilotima je
odbijanje nekvalitetnog betona, odnosno ureenje gornjeg ruba glave pilota na
projektiranu kotu.
Naglavne grede imaju znaajnu ulogu kod statikog djelovanja grupe pilota i preko njih
se vri stalna preraspodjela sila i deformacija. Naglavne grede su i sastavni dio temeljnog
rotilja te veza s gornjom konstrukcijom.
Tehniki uvjeti i osiguranje kakvoe za naglavne grede u pravilu su odreeni projektom
betonskih konstrukcija i temelja, a u skladu s TPBK-om i pridruenim normama.
Materijali
Kvaliteta elika, betona i njegovih komponentnih materijala treba odgovarati
Tehnikom propisu za betonske konstrukcije (TPBK) ili, primjereno, Tehnikom
propisu za eline konstrukcije (TPK), Tehnikom propisu za spregnute konstrukcije
(ako se koriste eline cijevi i profili) te pridruenim hrvatskim normama.
Beton
Sastav betona i sastavne materijale za projektirani beton i beton zadanog sastava treba
odabrati tako da zadovoljavaju svojstva uvjetovana za svjei i ovrsli beton, ukljuivo
konzistenciju, gustou, vrstou, trajnost, zatitu ugraenog elika od korozije, uzimajui u
obzir proizvodni proces i odabrani postupak izvedbe betonskih radova koji ukljuuju
transport, ugradnju, zbijanje, njegovanje i mogue druge tretmane ili obrade ugraenog
betona.
Prije poetka radova potrebno je izvriti sva nuna ispitivanja materijala koji e se
upotrijebiti, uzimajui u obzir predvienu tehnologiju izvoenja betonskih radova.
Ukoliko projektom nije drugaije navedeno, najee se za buene pilote koristi beton
razreda vrstoe izmeu C20/25 i C30/37., vodocementni faktor manji od 0.6. Za beton
pilota koji je stalno potopljen treba minimalno 400 kg cementa na 1 m3 gotovog betona, a
klasa izloenosti: XC4, XD2, XF4, XA2. Sastav betona odreuje se na osnovu poetnih
ispitivanja koja se provode u laboratoriju proizvoaa betona, a zatim s odabranim
sastavima na betonari.
Stranica 12-23
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Konzistencija betona prilikom ugradnje treba odgovarati tehnologiji ugradnje kontraktor
postupkom (slump test od 160-210 mm). Za izvedbu CFA pilota je pogodan sitnozrni
beton itke konzistencije. Vrijednost slump testa betonske mjeavine treba biti 200 mm
25 mm.
Armatura
Za armiranje buenih pilota koristi se betonski elik ili elini profili i cijevi.
Kvalitetu koritenih materijala isporuitelj treba dokazati odgovarajuim dokumentima
o sukladnosti s projektom te u skladu s vaeim propisima i normama.
Armaturni koevi za pilote najee se izrauju u armirakom pogonu i dopremaju na
gradilite u skladu s dinamikom izvoenja pilota.
Kako bi ko imao potreban oblik i krutost glede ugradnje, ipke glavne armature se
zavaruju na predviene obrue. Ulogu vilica preuzima spiralna armatura obavijena oko
armaturnog koa.
U zoni maksimalnog momenta savijanja potrebno je hod spirale smanjiti na 50 %
standardnog razmaka. Na armaturni se ko zavaruju posebne vodilice razmaknice
(distanceri) koje osiguravaju centrini poloaj i potreban zatitni sloj betona (min 6 cm).
Kod veih dubina i profila pilota, kad je iz tehnolokih razloga nuno predvidjeti
nastavljanje koeva prilikom ugradnje u buotinu, nastavke treba izvesti preklapanjem
armature i konstruktivnim zavarivanjem.
Kod CFA pilota potreban je deblji zatitni sloj betona (75-100 mm). Plastine je
distancere potrebno postaviti na razmaku od maksimalno 3 m du armaturnih ipki. Zbog
naina ugradnje vibriranjem i utiskivanjem potrebno je koristiti vee profile armature, tj.
izraditi krute armaturne koeve. Armaturne ipke se, takoer zbog lake ugradnje, moe
poviti na vrhu pilota na nain da ine iljak.
Bentonitna isplaka
Kad se za stabilizaciju buotine koristi isplaka, ona mora itavo vrijeme rada
zadovoljavati traene karakteristike u pogledu stabilnosti, viskoziteta, tiksotropije i
specifine gustoe. Zbog toga je potrebno provesti prethodna ispitivanja za odreivanje
isplake te kontinuirano provoditi kontrolu pripremljene isplake.
Prethodna ispitivanja kojima se odreuje radni uzorak isplake obuhvaaju odreivanje
viskoziteta, specifine gustoe i pH faktora. Naknadne modifikacije radnog uzorka
potrebne su za sluaj upotrebe prethodno koritene isplake nakon zavrenog
mehanikog odstranjenja estica tla. Dnevno je potrebno kontrolirati gustou i
viskozitet svjee pripremljene bentonitne isplake. Gustoa svjee pripremljene isplake
mora se kretati u rasponu 1,08 1,10 g/cm3.
Zahtjevi kakvoe
Prilikom buenja pilota potrebno je kontrolirati:
poziciju (iskolenje) pilota,

vertikalnost uvodne odnosno zatitne kolone,
sastav i karakteristike slojeva tla po dubini iskopa,
kotu dna iskopa.
Ako sastav i svojstva tla ne odgovaraju rezultatima prethodnih geomehanikih

istraivanja, nuno je traiti miljenje projektanta i uz suglasnost nadzornog inenjera
Stranica 12-24
GEOTEHNIKI RADOVI
12
predvidjeti potrebne mjere ili izmjene u projektu (npr. produbljenje ili poveanje broja
pilota).
Armatura. Za svaku isporuku betonskog elika na gradilite izvoditelj radova je duan
nadzornom inenjeru dati na uvid atest o kakvoi elika. Rezultati moraju zadovoljavati
uvjete iz Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (TPBK) i normi na koje se on
poziva.
Armatura se mora prije ugradnje koeva oistiti od hre, masnoa, tla i drugih neistoa
koje mogu biti uzrok slabijega prianjanja betona.
Gotove armaturne koeve nadzorni inenjer treba prije ugradnje pregledati i utvrditi jesu
li izvedeni prema projektu (profil i broj ipaka glavne armature, profil i razmak spiralne
armature, poloaj ukruenja i razmaknica (distancera) te koliine i broj kontaktnih
varova.
Prilikom ugradnje armaturnih koeva u iskop za pilote treba provjeriti jesu li koevi
ispravno orijentirani ako armatura nije simetrina ili ako se naknadno ugrauju dodatni
nosivi elementi (npr. prednapeta sidra).
Beton. Priprema betona treba se zasnivati na prethodnim ispitivanjima sukladno projektu
betona. Proizvedeni beton treba imati projektom propisane karakteristike.
Proizvoa betona mora uz svaku isporuku betona dostaviti na gradilite popratni list koji
mora sadravati sve podatke propisane vaeim normama.
Ispitivanja betona potrebno je provoditi na betonari (tekua kontrola) i na samom objektu
(dokazna kontrola).
Tekuu kontrolu betona na betonari treba provoditi u skladu s odredbama Tehnikog
propisa za betonske konstrukcije (TPBK) i normi na koje se on poziva.
Dokazna kontrola na gradilitu (suglasnost kakvoe betona) provodi se prema
pripadajuim hrvatskim normama: konzistenciju dopremljenog betona mjerenjem
slijeganja, uzimanjem i njegovanjem uzoraka betona za ispitivanje i dokaz tlane vrstoe
ovrslog betona nakon 7 i 28 dana.
Uzorci za dokaz suglasnosti tlane vrstoe u odnosu na uvjete projektirane marke betona
uzimaju se na mjestu ugradnje betona prema programu kontrole kakvoe utvrenim
projektom konstrukcije i projektom betona prema odredbama vaeih normi. Uzorci se
obvezno uzimaju iz razliitih vozila (miksera).
Ako beton dopremljen iz betonare ispunjava postavljene tehnike uvjete, uzima se:
najmanje jedan uzorak iz svakog pilota,
jedan uzorak u svakoj radnoj smjeni radi ispitivanja tlane vrstoe pri starosti
betona 7 dana.
Kontrolu marke betona i preuzimanje betona prema programu treba obavljati nadzorna
sluba koju ovlasti investitor.
Izvjetaji o kontroli kakvoe betona moraju se uredno dostavljati na gradilite kako bi se,
u sluaju podbacivanja marke betona, moglo pravodobno intervenirati.
Za ugraeni beton ovlatena institucija treba dati zavrnu ocjenu kakvoe betona u
konstrukciji koja mora obuhvaati:
dokumentaciju o preuzimanju betona i
miljenje o kakvoi ugraenog betona koje se daje na osnovi kontinuirane kontrole

dokumentacije o graenju i verifikacije rezultata iz evidencije tekue kontrole
Stranica 12-25
12
GEOTEHNIKI RADOVI
proizvodnje betona i kontrole suglasnosti kakvoe u odnosu na projekt
konstrukcije.
Na osnovi takve ocjene dokazuje se sigurnost i trajnost projektirane konstrukcije ili se
trai naknadni dokaz kakvoe betona.
Naknadna kontrola kakvoe betona provodi se ispitivanjem uzoraka izvaenih iz
gotovih pilota prema dogovoru s projektantom i nadzornim inenjerom. Ta se ispitivanja
obavljaju na teret proizvoaa betona kod ovlatene institucije koju e odrediti nadzorni
inenjer.
Ovim ispitivanjima treba ustanoviti karakteristinu tlanu vrstou na dan ispitivanja i
odgovarajuu preraunatu na 28-dnevnu starost betona.
Ako se ovim ispitivanjima ne dokae traena projektirana kakvoa betona, provest e se
kontrolni prorauni dotinog elementa konstrukcije i po potrebi predvidjeti mjere
sanacije.
Ukoliko se pokae da je stabilnost i trajnost dotinog elementa konstrukcije i, unato
nepostizanja traene kakvoe, zadovoljavajua, investitor ima pravo umanjiti cijenu
ugraenog betona u partiji u kojoj projektirana kakvoa nije postignuta.
Ispitivanje cjelovitosti pilota
Prema zahtjevima geotehnikog projekta ili kad postoji sumnja u kvalitetu pojedinih
izvedenih buenih pilota (prekidi betoniranja ili zaruavanje tla i sl.), predviaju se
ispitivanja cjelovitosti (integriteta) PIT metodom (Pile Integrity Test). Ova ispitivanja
mogu se, kao mjera kontrole kvalitete, izvoditi na svim izvedenim pilotima kad je rije o
osjetljivim konstrukcijama ili uz obrazloenja iz projekta.
Ispitivanja cjelovitosti obavljaju se nakon to je glava pilota odbijena na projektiranu
kotu. Provedenim se ispitivanjima dokazuje da su piloti izvedeni u kontinuitetu bez
prekida betoniranja te da ne postoje zone slabije kvalitete ili smanjenog promjera u
odnosu na projektirane dimenzije pilota.
O svim provedenim ispitivanjima treba tijekom izvedbe aurno dostavljati preliminarne
podatke. Detaljnu obradu i interpretaciju rezultata treba ispostaviti po zavrenom
ispitivanju u obliku zavrnog izvjetaja.
U sluaju da se ustanove oteenja i prekidi betoniranja znaajnih dimenzija pristupit e
se sanaciji pilota. Ova sanacija se moe izvesti buenjem buotine kroz pilot i
injektiranjem pod tlakom odgovarajuom injekcijskom smjesom.
Nain preuzimanja radova
Prije poetka radova potrebno je geodetsko pozicioniranje pilota. Nakon izvedenih radova
potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku s tonim pozicijama izvedenih pilota (za
dokumentaciju o izvedenom stanju -"as built" dokumentaciju).
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer kontrolira radove, preuzima
svaku fazu radova o emu vodi evidenciju.
Primjeri obrazaca za voenje evidencije izvedbe za razliite tehnologije osiguranja
stabilnosti iskopa nalaze se u navedenoj normi HRN EN 1536 (Bueni piloti).
Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih
radova te usklaenost s projektom.
Stranica 12-26
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Obraun radova
Standardne stavke trokovnika su:
priprema i rasprema gradilita. Obraun paualan;

generalni transport opreme, pribora i ljudstva. Izrada radnog platoa. Obraun
paualan;
buenje pilota odgovarajueg promjera i dubine. Obraun po dunom metru (m')
izvedenog buenja;
utovar, odvoz i istovar iskopanog tla (eventualno pomijeanog s isplakom) na
predvieno odlagalite. Obraun u rahlom stanju (poveanje koliina oko 15% u
odnosu na geometriju iskopa) u kubinim metrima (m3);
izvedba armaturnih koeva. Ukljuena nabava, ienje i savijanje armature te
montaa armaturnih koeva s dopremom na gradilite. Obraun po kilogramu (kg)
izvedenih armaturnih koeva;
ugradnja armature u izvedene buotine. U cijenu je ukljueno i eventualno spajanje
koeva kod ugradnje. Obraun po kilogramu (kg) ugraene armature;
betoniranje pilota kontraktor postupkom betonom propisanog sastava i kakvoe.
Ovisno o sastavu tla u kojem se izvode piloti, koliina utroenog betona u odnosu
na idealnu geometriju pilota vea je od 10-20 %. Kod CFA pilota beton se obino
ubacuje pumpom prikljuenom na toranj i cijev u svrdlu. Obraun po utroku
betona u kubinim metrima (m3);
odbijanje pneumatskim ekiem loeg betona u glavi pilota. Obraun prema
izvedenim koliinama u kubinim metrima (m3);
ispitivanje cjelovitosti pilota prema zasebnom trokovniku ovlatenog izvoditelja.
Stranica 12-27
12
12-01.5
GEOTEHNIKI RADOVI
PILOTI S RAZMICANJEM TLA (displacement piles)
Openito
Tehniki uvjeti za izvedbu pilota te pripadajui materijali i proizvodi odreuju se
geotehnikim projektom, a sve u skladu s normom HRN EN 12699 (Piloti s razmicanjem
tla).
Prema navedenoj normi promjer ili maksimalna dimenzija presjeka treba biti vea od 150
mm kako bi se ugraeni elementi smatrali pilotima. Elementi manjih dimenzija smatraju
se mikropilotima i mjerodavna je norma HRN EN 14199 (Mikropiloti).
Piloti s razmicanjem tla su piloti koji se izvode u temeljnom tlu bez iskopa ili
odstranjivanja materijala tla (osim ukoliko je potrebno za ogranienje izdizanja tla,
vibracija ili uklanjanja zapreka penetraciji).
Ovi piloti ugrauju se u tlo: udarom (zabijanjem), vibracijski, pritiskom, uvrtanjem ili
kombinacijom ovih postupaka.
Piloti s razmicanjem tla izvode se prvenstveno za potrebe dubokog temeljenja graevina
kao pojedinani piloti ili grupe pilota. Zidovi (stijene) u tlu izvedeni postupcima zabijanja
predgotovljenih elemenata koje slue kao potporne konstrukcije obraene su u
Potpoglavlju 12-04.
Materijali koji se koriste za ove pilote su elik, lijevano eljezo, beton, drvo, injekcijske
smjese i kombinacije navedenih materijala. Za trajne konstrukcije potrebne su
odgovarajue zatitne mjere od korozije ili agresivnih sastojaka tla.
Kvaliteta ugraenih materijala treba odgovarati primjerenom Tehnikom propisu za
konstrukcije te pridruenim hrvatskim normama. Materijali koji se koriste za zatitu
plata pilota trebaju odgovarati hrvatskim i europskim normama kvalitete i zatite okolia
Za graevne proizvode i predgotovljene elemente vrijede odgovarajue odredbe ovih
OTU-a te posebni propisi.
Na tritu postoji vei broj tipova, opreme i specijalnih izvoaa pilota s razmicanjem tla.
Ukoliko izvoa nudi vrstu pilota ili metodu ugradnje za koju nema usporedivoga
iskustva, izvoa moe u dogovoru s investitorom, projektantom i nadzorom o vlastitom
troku provesti statiko pokusno optereenje na dovoljnom broju pokusnih pilota u
tipinim uvjetima tla s ciljem dobivanja pouzdanih parametara za projektiranje pilota.
Naelno, radovi na izvedbi ove vrste pilota ukljuuju:
Stranica 12-28
pripremne radove (izvedbu radnog platoa);

eventualna probna zabijanja izvan podruja temeljne konstrukcije blizu pozicija
geotehnikih istraivanja (za provjeru podobnosti tehnologije);
ugradnju pilota odgovarajuom opremom;
zavrne radove i
nadzor i kontrolu kvalitete.
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Materijali
Svi materijali i proizvodi ugraeni u pilote s razmicanjem tla trebaju odgovarati
mjerodavnim hrvatskim i europskim normama, tehnikim zahtjevima i posebnim
tehnikim uvjetima iz projekta.
Predgotovljeni betonski elementi moraju biti izraeni prema uvjetima iz projekta,
odgovarajuim propisima za predgotovljene elemente i odredbama ovih OTU-a.
Materijali i proizvodnja elinih pilota trebaju zadovoljiti zahtjeve TPK, HRN EN
1993-5 i pripadajuih normi.
Betonski elik za eventualna armiranja treba zadovoljiti zahtjeve TPBK.
Materijali, proizvodnja i rukovanje drvenim pilotima trebaju zadovoljiti TPDK, HRN EN
1995 i pripadajue norme.
Proizvodi od lijevanog eljeza trebaju zadovoljiti specifikacije proizvoaa te
odgovarajue propise i certifikate za graevne proizvode.
Zatitni premazi, boje ili kouljice (platevi) te druge mjere za zatitu od korozije ili
agresivnih sredina trebaju zadovoljiti specifikacije iz projekta, trebaju se izvoditi prema
uputama proizvoaa te, prema prilici, zadovoljiti odgovarajue propise i certifikate za
graevne proizvode.
Zahtjevi kakvoe
Prije poetka izvedbe izvoa mora predati izvedbeni projekt ili plan izvedbe koji sadri
opis opreme, nain ugradnje i kontrole ugradnje, redoslijed izvedbe te ocjenu utjecaja
izvedbe na ve izvedene pilote ili okolne konstrukcije. Ovu dokumentaciju trebaju
odobriti projektant i nadzor. Ukoliko nije propisano geotehnikim projektom, ovim
izvedbenim projektom mogu se definirati uvjeti i kriteriji prihvaanja, preuzimanja i
obrauna izvoenja pilota.
Prilikom ugradnje prati se tijek izvedbe prema specifikacijama ili posebnim tehnikim
uvjetima iz geotehnikog projekta i izvedbenog projekta (plana izvedbe). Praenje se
obavlja i instrumentima, a zapisi praenja svakog pilota uvaju se na gradilitu do
zavretka radova, a naknadno prema dogovoru ili se prilau dokumentaciji o izvedenom
stanju.
Rezultati praenja izvedbe, npr. kod zabijanja pilota (broj udaraca malja za postizanje
specificiranog pomaka), ukazuju na sastav temeljnog tla kroz koji se tijekom izvedbe
prolazi te predstavljaju kriterij za odreivanje zavrnih dubina ili devijacija od
prognoznog geotehnikog profila. Kriteriji zavretka izvedbe ili potrebnih aktivnosti u
sluaju nesuglasja s oekivanjima odreuju se geotehnikim projektom ili odobrenim
izvedbenim projektom.
Prilikom izvedbe prati se i zapisuje stanje prethodno izvedenih pilota, susjednih
graevina osjetljivih na vibracije ili potencijalno nestabilnih kosina.
Stranica 12-29
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Nain preuzimanja radova

Prije poetka radova potrebno je geodetsko pozicioniranje pilota. Nakon izvedenih radova
potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku s tonim pozicijama izvedenih pilota (za
dokumentaciju o izvedenom stanju -"as built" dokumentaciju).
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer kontrolira radove, preuzima
svaku fazu radova o emu vodi evidenciju.
Popis potrebnih zapisa praenja izvedbe i stanja prethodno izvedenih pilota ili susjednih
graevina za razliite tehnologije izvedbe pilota s razmicanjem tla nalaze se u navedenoj
normi HRN EN 12699 (Piloti s razmicanjem tla).
Kriteriji zavretka izvedbe (dosizanja potrebne dubine) ili postupanja u sluaju devijacija
u tlu, kao i kriteriji priznavanja izvedenog pilota, te obveza izvoaa propisuju se
posebnim tehnikim uvjetima u geotehnikom projektu ili odobrenom izvedbenom
projektu. Ovim dokumentima odreuje se i nain i uestalost instrumentiranog praenja
izvedbe.
Nadzor preuzima pilot uvaavajui kriterije iz geotehnikog i izvedbenog projekta te
rezultate praenja neposredne izvedbe.
Nakon zavretka svih radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih
radova te usklaenost s projektom.
Obraun radova
12-01.6
priprema i rasprema gradilita, obraun paualan;

generalni transport opreme, pribora i ljudstva. Izrada radnog platoa, obraun
paualan;
obraun pilota se u pravilu obavlja po dunom metru pilota uz kriterije
specificirane geotehnikim i izvedbenim projektom odobrenim od projektanta i
nadzora.
ZABIJANJE DRVENIH PILOTA

Openito
Drveni piloti koriste se u izvedbi regulacijskih graevina, primjerice pregrada i Wolfovih
odboja.
Radovi na izradi graevina u kojima se koriste drveni piloti moraju se izvoditi u skladu s
projektnom dokumentacijom, tehnikim propisima i normama te uvjetima iz ostalih toaka
ovih Opih tehnikih uvjeta, te vaeih propisa i normi.
Opis radova
Rad obuhvaa dobavu gotovih drvenih pilota (stupova) ili njihovu pripremu na gradilitu te
dopremu pilota na lokaciju zabijanja i zabijanje. Razmak pilota treba biti predvien
projektom, a preporua se da je 2,5 m du regulacijske crte. Kod dvorednih odboja preporua
se da drugi red pilota bude na razmaku 3.0 m od primarnog (glavnog) reda.
Stranica 12-30
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Materijal
Materijal za izradu drvenih pilota (stupova) ravni su trupci od tvrdog drva, najbolje
hrastovog, kakvoe prema projektu, propisima i normama. Duina trupaca treba biti jednaka
ili vea od projektirane ukupne duine pilota, a debljina treba biti to ujednaenija. Za pilote
Wolfovih odboja koriste se trupci debljine 10 - 20 cm na tanjem kraju i 20 - 25 cm na
debljem kraju. Piloti se reu na projektiranu duinu. Jedan kraj se zailji i po potrebi okuje,
ovisno o karakteristikama dna korita gdje e se zabijati. Za okivanje zailjenog dijela pilota
upotrebljava se poseban elini okov za pilote s elinim iljkom. Prema potrebi, okiva se i
glava pilota po obodu da ne doe do raspadanja ("cvjetanja") drva prilikom zabijanja.
Osim pripremljenih pilota, za njihovo zabijanje potrebna su plovila za dopremu do lokacije
zabijanja te posebna plovna mehanizacija za zabijanje pilota u koritu vodotoka. Uz to,
potrebni su i manji amci s izvanbrodskim motorom za prijevoz radnika do lokacije zabijanja.
Zabijanje pilota se izvodi strojno, zabijaem (makarom) koji se nalazi na plovnom objektu.
Plovnim se objektom sa zabijaem doplovi do mjesta zabijanja pilota gdje se usidri. Pilot se
uz pomo plovila takoer dopremi do mjesta zabijanja gdje se postavi u vodilicu za
odravanje pravca zabijanja. Pritom se geodetski precizno pozicionira pilot na mjesto
zabijanja, preko dvije vrste poligone toke stabilizirane na obali i vezane na vrsti geodetski
reper. Nakon toga se izvodi zabijane pilota do dubine predviene projektom.
Preporua se da dubina zabijanja pilota za Wolfove lese iznosi 1/2 do 2/3 ukupne duljine
pilota.
Zahtjevi kakvoe
Za izradu Wolfovih odboja zahtijevaju se zdravi piloti od tvrdog drva, najbolje hrastovog, to
se provjerava vizualno i to treba obaviti iskusan tesar.
Zahtijevana tonost pozicioniranja pilota na projektirano mjesto zabijanja treba biti propisana
u projektu obaloutvrde. Ostvarena pozicija se kontrolira geodetski prije i poslije zabijanja.
Ako u projektu nije drugaije odreeno, zahtijeva se tonost pozicioniranja od 10 cm.
Potrebna dubina zabijanja takoer treba biti propisana u projektu. Budui da u konstrukciji
Wolfovih odboja piloti preuzimaju horizontalne sile (pritisak vodnog toka na zavjesu od
faina prenosi se na pilote, udari plivajuih predmeta i leda), tj. nose kao konzola, to
projektom propisanu dubinu zabijanja pilota treba svakako postii.
Ako zahtijevana tonost pozicioniranja pilota (provjerom nakon pobijanja) nije dostignuta, ili
ako propisanu dubinu zabijanja nije mogue ostvariti zbog nailaska pilota na stijensku masu,
potrebno je najprije projektno rijeiti nastali problem, a onda po tom rjeenju treba postupiti.
Potrebna dubina pobijanja i visinsko pozicioniranje glave pilota ispituje se geodetski,
niveliranjem sa stalnih poligonih toaka, vezano na vrsti reper.
Obraun radova
Stranica 12-31
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Rad se obraunava po duinskom metru zabijenih pilota, s jedininom cijenom koja
obuhvaa dobavu, zabijanje i kontrolu pozicioniranja pilota.
Stranica 12-32
GEOTEHNIKI RADOVI
12-02
RADOVI NA POBOLJANJU TLA
12-02.0
OPENITO
12
Poboljanja tla se provode radi poveanja mjerodavnih mehanikih svojstava slabo

nosivog prirodnog temeljnog tla (vrstoa i krutost) tzv.ojaanja tla, ili radi postizanja
povoljnih lokalnih hidraulikih uvjeta u temeljnom tlu (poveanje propusnosti-drenovi,
brtvljenje-nepropusne zavjese, barijere).
Ukljuuju vie postupaka koji se naelno mogu grupirati kako slijedi:
fizike modifikacije i stabilizacija, poveanje gustoe (dinamiko nabijanje

tekom opremom, miniranje, vibronabijanje i vibrozamjena, zbijeni pjeani ili
ljunani piloti (drenovi), stupovi od kamena );
kemijske modifikacije i stabilizacija (stupovi od vapna i cementa, dubinsko
mijeanje, injektiranje tla, mlazno injektiranje );
armiranje tla (poboljanje umetanjem graevnih elemenata ili proizvoda u tlo
geosintetici, faine, mikropiloti, sidra, "avlanje tla");
Tehnika svojstva poboljanog tla, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova, uporabljivost,

odravanje i drugi zahtjevi, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode
namijenjene koritenju prilikom poboljanja tla propisani su u nizu normi HRN EN 1997,
ukljuivo pripadni Nacionalni dodatak te drugim normama na koje norme navedenog niza
upuuju.
Poboljanje tla se moe predvidjeti kao privremeni zahvat ili mjera (npr. vertikalni drenovi
za ubrzanje konsolidacije, sniavanje razine podzemne vode ili smrzavanje tla) ili kao
trajno tehniko rjeenje ili mjera (npr. armirano ili avlano tlo, ljunani piloti, injekcijske
zavjese i konsolidacijsko injektiranje).
Osnovni razlozi za radove poboljanja tla su:
poveanje nosivosti tla,

smanjenje ukupnih i diferencijalnih slijeganja,
ubrzanje slijeganja,
smanjenje propusnosti tla i stijena,
smanjenje potencijala likvefakcije u jednoliko graduiranim pijescima pod vodom
isuivanje tla,
poveanje posmine vrstoe tla i stijena i poveanje stabilnosti na klizanje,
poveanje otpornosti na eroziju.

Podloga za projekt ojaanja tla su rezultati provedenih geotehnikih istranih radova.
Ovisno o traenim zahtjevima i eljenim efektima poboljanja tla, geotehnikim
projektom (usklaenim s projektnim kriterijima drugih ukljuenih graevina ili zahvata)
se odreuju i dokazuju potrebne dimenzije, kriteriji i metoda poboljanja tla.
Kontrola uspjenosti
Kontrola uspjenosti poboljanja tla provodi se ispitivanjem mjerodavnih karakteristika
tla i usporedbom podataka dobivenih prije i nakon zahvata. Potrebno je izvriti istovjetna
ispitivanja na istim lokacijama kako bi se rezultati mogli usporediti i donijeti zakljuak o
uspjenosti poboljanja.
Mogu se koristiti sljedee metode ispitivanja tla:
ispitivanja probnim optereenjem, ploom ili slino (Load test),

Stranica 12-33
12
GEOTEHNIKI RADOVI
ispitivanja presiometrom (PMT) ,

ispitivanja dilatometrom (DMT) ,
standardni penetracijski test u buotinama (SPT) ,
ispitivanje statikom penetracijom s mjerenjem pornog tlaka (CPTU) ,
ostali tipovi penetracijskih pokusa,
geofizika ispitivanja.
Uestalost kontrole propisuje se geotehnikim projektom, ali naelno je potrebno izvriti

minimalno tri ispitivanja na svakih 2000 m3 (radi ocjene srednje vrijednosti).
Kontrola uspjenosti takoer se provodi i praenjem pomaka tla prilikom izgradnje
graevina. Kako bi se mogli pratiti pomaci (slijeganje temeljnog tla u vremenu) potrebno
je ugraditi odgovarajuu mjernu opremu (geodetski reperi, deformetri, horizontalni
inklinometri, vertikalni inklinometri) i sustavno vriti mjerenja.
Vrsta i opseg primijenjenih instrumenata za opaanje ovisi o karakteru problema,
uvjetima u tlu i oekivanim pokazateljima te njihovoj pouzdanosti. Plan i program
mjerenja odreuje se projektom.
12-02.1
POBOLJANJE (OJAANJE) TLA VIBRACIJSKIM TEHNIKAMA

Openito
Zbijanje tla se naelno obavlja kao povrinsko zbijanje (valjanje, udarne tehnike) ili
dubinsko zbijanje (vibrozbijanje, ljunani piloti).
Vibriranje se koristi za zbijanje temeljnog tla i nasipa. Nije primjenjivo u stijenama.
Tehnike dubinskog poboljanja (ojaanja) tla vibracijom:
vibro-zbijanje (vibro-compaction),
ljunani piloti - stupovi (vibro stone columns).

Informacije i geotehnika istraivanja za potrebe ovih metoda poboljanja tla, materijali i
proizvodi, podruje obuhvata, izvedbeni aspekti i redoslijed radova, zahtjevi za nadzor,
praenje i dokumentiranje izvedbe navedeni su u normi HRN EN 14731 (Poboljanje tla
dubinskim vibriranjem).
12-02.1.1
Vibro-zbijanje (vibro-compaction)
Openito
Vibro-zbijanje je tehnika kojom se poveava gustoa tla uporabom tekog, dubinskog
vibracijskog ureaja koji se utiskuje u tlo uz pomo komprimiranog zraka ili mlaza vode.
Ova tehnike je pogodna za rahle pijeske, ljunke i donekle prahovite pijeske.
Primjena. Postupak se esto primjenjuje za smanjenje rizika likvefakcije u pijescima.
Uobiajene dubine zahvata su do 30 m. Postupak nije efikasan u tlima koja sadre finije
estice, prahovitu i glinovitu komponentu vie od 20%. Razmak vibrobuotina moe se
odrediti prema empirijskim grafikonima.
Nain djelovanja. Vibracijski ureaj unosi u tlo preteno horizontalne vibracije koje
savladavaju trenje meu esticama tla te omoguuju njegovu pokretljivost i premjetanje
u stabilniji poloaj. Tlo se uslijed toga slijee u stanje vee relativne gustoe. Klju
Stranica 12-34
GEOTEHNIKI RADOVI
12
uspjenog zbijanja je slobodno dreniranje sloja, potrebna je vodopropusnost 10-5 m/s ili
vea.
Posebnim tehnikim uvjetima i specifikacijama za izvedbu radova odreuju se kriteriji i
zahtjevi kakvoe te kontrole izvedbe.
Ureaj se sastoji od vibracijske jedinice, nastavaka i glave za dizanje. Izvor vibracija je
ekscentrini uteg. Frekvencije vibriranja su 30 Hz - 50 Hz i daju amplitude 5-10 mm.
Prodiranju ureaja u tlo potpomae uporaba komprimiranog zraka ili mlaza vode.
Zbijanje tla se postie tijekom podizanja vibracijskog ureaja u koracima po 30 cm uz
potrebno vremensko zadravanje. Potreban razmak vibrobuotina je 1,8-3,0 m u
trokutastom ili kvadratnom rasporedu.
Obraun radova
Obraun radova se vri prema povrini poboljanog tla (m2).
12-02.1.2
ljunani piloti (stupovi)

Openito
Izvedba ljunanih pilota (dubinsko vibracijsko punjenje) predstavlja metodu poboljanja
mehanikih karakteristika temeljnog tla i za poboljanje uvjeta dreniranja.
Ugradnjom kamenog materijala (ljunka ili drobljenog kamena) poboljavaju se
mehanika svojstva temeljnog tla (ukupni parametri vrstoe i prosjeni modul stiljivosti
tla).
ljunani piloti ujedno djeluju i kao vertikalni drenovi u tlu omoguavajui pornoj vodi
da tee vodoravno (radijalno) prema najbliem drenu/ljunanom pilotu (vodoravni put
dreniranja je najkrai put i iznosi do polovice osnog razmaka izmeu pojedinih drenova)
te brzu evakuaciju vode iz tla. Dreniranjem se smanjuju porni tlakovi u tlu, a time tlo
dolazi u drenirano stanje to pozitivno djeluje na stabilnost.
Nain djelovanja i uporaba ljunanih pilota
ljunani piloti imaju ulogu poboljanja mehanikih karakteristika tla (poveanje
nosivosti i smanjenje slijeganja) jer se odreeni volumen tla zamjenjuje kamenim
materijalom (ljunkom ili drobljenim kamenom) boljih mehanikih karakteristika. Uloga
ljunanih pilota je i ubrzanje konsolidacije koherentnog tla do razine gdje su naknadna
slijeganja u prihvatljivom iznosu, tj. nemaju negativan utjecaj na nasip ili konstrukciju
(vrijeme konsolidacije se moe smanjiti od nekoliko godina ili desetaka godina na
nekoliko mjeseci, ovisno o karakteristikama propusnosti tla i rasporeda drenova), tj.
djeluju kao vertikalni drenovi. Ovi piloti se izvode uz razmicanje tla (bez prethodnog
buenja) to ima dodatni efekt poveanja horizontalnih naprezanja u tlu.
Poseban tip su ljunani piloti u membrani od tkanog geotekstila (GEC-geotextile
encased-columns). Geotekstil sprjeava rasipanje ljunka u slabonosivo tlo, tj.
osigurava bono pridranje. Takoer omoguava gue zbijanje ljunka, tj. poveanje
prosjenog modula zbijenosti tla. Osim toga sprjeava ulazak sitnih estica u ljunak, a
time i smanjenje vodopusnosti te sprjeava smanjenje prosjene vrstoe ljunka (koje bi
se dogodilo da se sitne estice nataloe izmeu zrna ljunka).
ljunani piloti se koriste kada je potrebno:
Stranica 12-35
12
GEOTEHNIKI RADOVI
smanjiti slijeganje temeljnog tla ispod temelja objekta ili nasipa,

poboljati mehanike karakteristike (parametre vrstoe i stiljivosti) temeljnog tla,
ubrzati slijeganja tla ispod nasipa ili temelja objekta,
smanjiti rizik od pojave likvefakcije uslijed seizmikih djelovanja,
stabilizirati potencijalno nestabilne pokose.
Uspjenost poboljanja tla ljunanim pilotima ovisi o:
geotehnikim uvjetima u tlu,
relativnoj gustoi tla,
stupnju saturacije tla (zasienosti pora vodom),
vodopropusnosti tla.
Ugrauju se u trokutnom ili pravokutnom rasporedu na osnom razmaku danom u
odgovarajuem projektu. Dubina ugradnje je uvjetovana sastavom i karakteristikama tla i
karakteristikama mehanizacije i iznosi do 17 m.
Kvaliteta provedenog poboljanja ovisi o karakteristikama tla, upotrijebljenoj opremi i
postupku ugradnje. Standardno se izrauju piloti promjera 60-80 cm.
Tablica 12-02.1-1.
Ovisnost stupnja uspjenosti poboljanja o vrsti tla
Vrsta tla
Efikasnost zahvata
pijesci
odlina
prahoviti pijesci
odlina
prahovi
dobra
gline
neznatna do dobra
jalovina iz kamenoloma
odlina ovisno o granulaciji
deponije materijala
dobra
Nain izvedbe ljunanih pilota

ljunani piloti se ugrauju metodom dubinskog vibracijskog punjenja (deep vibro
replacement) pri emu se utiskivanjem kamenog materijala u meke tlo stvaraju novi
nosivi i vrlo propusni volumeni u obliku pilota, tj. bono istisnuti volumen koherentnog
tla loih mehanikih karakteristika nadomjetava se zbijenim kamenim materijalom.
Pod kamenitim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kamene
drobine i ljunci, tj. materijali koji praktiki nisu osjetljivi na prisutnost vode (materijali
iskopne kategorije A i dio materijala iskopne kategorije C).
Granulacija materijala treba biti 4-64 mm.
Redoslijed izvedbe:
skidanje humusnog pokrova (prema potrebi);
izvedba ljunanog ili kamenog radnog platoa na ureenoj povrini terena.

Najee se na povrinu osnovnog terena postavlja geotekstil primjerenih
svojstava, a nakon toga sloj kamenog materijala d=30-50 cm ugraen uz zbijanje
do Ms>30 MPa (prema potrebi). Ovaj sloj omoguava pristup i kretanje
mehanizacije, a ujedno slui kao drenani sloj;
Stranica 12-36
GEOTEHNIKI RADOVI
12
s takvog radnog platoa izvodi se strojno utiskivanje vibratora do projektirane

dubine. Vibrator istiskuje okolno tlo uz pomo tlaka vode ili zraka. Sila utiskivanja
i parametri vibriranja ovise o mehanikim karakteristikama tla i dubini ugradnje;
ugradnja ljunka ili drobljenog kamenog materijala u slojevima 30-50 cm do
oekivane zbijenosti uz vibriranje i izvlaenje kolone. Postizanje zbijenosti
ugraenog materijala po dubini provjerava se tijekom izvedbe praenjem
odgovarajuih parametara izvedbe i rada stroja npr. potronje energije.
ljunani piloti se, prema potrebi, mogu izvoditi i s vie kote od projektom predviene. U
ovom sluaju se nakon izvedbe iskop produbljuje do konane kote.
Zahtjevi kakvoe
Za potrebe kontinuiranog nadzora tijeka izvedbe svakog pilota projektom se odreuje
plan nadzora s identifikacijom kritinih parametara izvedbe i rada stroja u skladu s
navedenom normom.
Kontrola uspjenosti poboljanja tla provodi se:
neposredno - ispitivanjem probnim optereenjem (npr. ispitnim nasipom), ploom

ili slino u velikom mjerilu, tj. na povrini ili zoni koja obuhvaa vie ljunanih
pilota i tlo izmeu njih. Kad se provode na primjerenoj povrini, u inkrementima i
tijekom odgovarajueg perioda, ova ispitivanja predstavljaju neposredno mjerenje
parametara koji odreuju ponaanje poboljane mase tla.
- ispitivanje pojedinih ljunanih pilota probnom ploom poloenom koncentrino
na pilot, optereenom u inkrementima te mjerenjem slijeganja ploe u odnosu na
referentnu gredu;
posredno - ispitivanjem mehanikih karakteristika tla i usporedbom podataka

dobivenih prije i nakon zahvata. Potrebno je izvriti istovjetna ispitivanja na istim
lokacijama (u tlu izmeu pilota) kako bi se rezultati mogli usporediti i donijeti
zakljuak o uspjenosti poboljanja.
Pri tom treba izabrati postupke koji su prikladni za pojedine uvjete tla i primjenu
postupka poboljanja jer sama usporedba rezultata in-situ pokusa prije i nakon
poboljanja ne mora pokazati neposredne uinke poboljanja. Obino su rezultati
provjera uspjeniji u nekoherentnim tlima dok u glinama praktiki ne daju
primjerene odgovore o kakvoi poboljanja. Takoer, obino su bolji pokazatelji iz
ispitivanja koja mjere horizontalna svojstva tla (presiometar, dilatometar).
Naelno se mogu koristiti sljedee metode ispitivanja tla:

- presiometarska ispitivanja (PMT),
- dilatometarska ispitivanja (DMT),
- standardni penetracijski test u buotinama (SPT),
- ispitivanje statikom penetracijom (CPT) i
- geofizika ispitivanja.
Potrebno je izvriti minimalno jedno ispitivanje na svakih 2000 m2.
naknadno, praenjem mjerodavnih pomaka tijekom i nakon izvedbe graevina
Obraun radova
Rad na izvedbi i ugradnji ljunanih pilota mjeri se i obraunava u metrima dunim (m1)
izvedenog i ugraenog pilota. Plaa se po jedininoj cijeni iz ugovora, a u jedininu
Stranica 12-37
12
GEOTEHNIKI RADOVI
cijenu ugraenog ljunanog pilota ulazi dobava materijala, sav materijal, ugradnja i svi
dodatni prijevozi i radovi potrebni za izvedbu i ugradnju ljunanih pilota prema
specifikacijama iz projekta.
12-02.2
POBOLJANJE TLA UDARNIM POSTUPCIMA

Udarne tehnike poboljanja (ojaanja) tla se koriste za zbijanje temeljnog tla i nasipa.
Provode se s povrine terena ili u dubini. Nisu primjenjive u stijenama.
Tehnike ojaanja tla udarnim postupcima:
- s povrine terena:
dinamiko zbijanje (dynamic compaction ili heavy tamping);
brzo udarno zbijanje (rapid impact compaction);

- u dubini tla
piloti za zbijanje tla (compaction piles);
zbijanje miniranjem (blasting).

Posebnim tehnikim uvjetima i specifikacijama izvedbe ili specijaliziranih izvoaa
odreuju se postupci izvedbe, kriteriji i zahtjevi kakvoe te kontrole izvedbe.
12.02-3
OJAANJE TLA PREDOPTEREENJEM ILI POVEANJEM EFEKTIVNIH

NAPREZANJA U TLU
Opis radova
Poveanje optereenja na tlo uzrokuje slijeganje tla. Iznos slijeganja i duina trajanja dok
se ono ostvari ovisi o karakteristikama propusnosti tla, stupnju saturacije i putovima
dreniranja.
Tehnologije izvoenja radova:
a)
predoptereenje tla,
b)
ugradnja vertikalnih drenova,
c)
predoptereenje tla pomou vakuma,
d)
isuivanje tla.
Informacije i geotehnika istraivanja za potrebe ovih metoda s aspekta uspravnih
drenaa, materijali i proizvodi, podruje obuhvata, izvedbeni aspekti i redoslijed radova,
zahtjevi za nadzor, praenje i dokumentiranje izvedbe navedeni su u normi HRN EN
15237 (Vertikalne drenae).
a) Predoptereenje tla
Predoptereenje tla je ciljano optereivanje tla prije postavljanja konstrukcije (nasip ili
objekt). Intenzitet optereenja moe biti manji, jednak ili vei od konanog optereenja,
ovisno o eljenom uinku. Primarni cilj predoptereenja je ostvarenje prethodnih
slijeganja tla kako bi se postiglo smanjenje ili eliminiranje preostalih slijeganja naknadno
izvedene konstrukcije. Vremensko trajanje predoptereenja odreuje se geotehnikim
projektom i usklauje se s ocjenom stanja u tlu mjerenjem ostvarenih slijeganja i (ili)
razvoja pornih pritisaka tijekom predoptereivanja tla.
Predoptereenje se esto kombinira s ugradnjom drenova, posebice predgotovljenih
vertikalnih drenova.
Kontrola slijeganja
Stranica 12-38
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Kako bi se moglo pratiti slijeganje temeljnog tla u vremenu potrebno je ugraditi

odgovarajuu mjernu opremu (geodetski reperi, deformetri, horizontalno postavljeni
inklinometri, tokasti piezometri) i sustavno vriti mjerenja. Plan i program mjerenja se
definira u projektu.
Obraun radova
Rad na predoptereenju obraunava se mjerenjem u kubinim metrima (m3) ugraenog i
zbijenog materijala za predoptereenje. Nema trokova osim vremenskog zastoja u radu.
b) Vertikalni predgotovljeni drenovi
Vertikalni drenovi se koriste za ubrzanje konsolidacije stiljivih koherentnih tala zasienih
vodom (gline, prahovi, organska tla) kod kojih prilikom optereenja nasipom ili temeljem
objekta dolazi do dugotrajnih slijeganja temeljnog tla. Ovakvim sustavom dreniranja se
omoguava pornoj vodi da tee vodoravno (radijalno) prema najbliem drenu (vodoravni put
dreniranja je najkrai put i iznosi do polovice osnog razmaka izmeu pojedinih drenova) te
brzu evakuaciju vode iz tla. Dreniranjem se smanjuju porni tlakovi u tlu, a time tlo dolazi u
drenirano stanje to pozitivno djeluje na stabilnost.
Na tritu postoje razni tipovi predgotovljenih (proizvedenih) drenova slinih karakteristika i
funkcije. Opisat e se vertikalni drenovi od polipropilena, tzv. wick-drenovi.
Nain ugradnje drenova
Drenovi se ugrauju u tlo uz pomo eline ovojnice za ugradnju. Ova ovojnica (cijev) je
malih dimenzija, neznatno veih od samog drena, zbog lakeg prodiranja u tlo i da bi se to
manje poremetilo tlo oko drena.
Postoje dvije vrste strojeva za ugradnju drenova:
strojevi koji statiki uguravaju ovojnicu s drenom u tlo,
strojevi koji uvibriraju cijev s drenom u tlo ne preporuuje se zbog mogunosti

oteenja drena prilikom ugradnje.
Drenovi se ugrauju u trokutnom ili pravokutnom rasporedu na osnom razmaku danom
odgovarajuim projektom. Drenovi se mogu ugraivati do velikih dubina (i do 65 m) ovisno
o sastavu tla i karakteristikama opreme za ugradnju.
Treba izbjegavati naknadni iskop ispod kote s koje se izvode drenovi. Iskustva pokazuju da
se ovim postupkom oteuje i upa veliki broj drenova (preko 30 %).
Ugradnja drenova statikim utiskivanjem:
skidanje humusnog pokrova (prema potrebi), tj. prema uputama iz projekta,
izvedba drenanog sloja d=30-50 cm od kamenog materijala i ugradnja uz zbijanje do

Ms>30 MPa,
montiranje role na koju je namotan dren i uvlaenje drena u zatitnu ovojnicu,
strojno utiskivanje zatitne ovojnice s drenom u tlo. Sila utiskivanja ovisi o

mehanikim karakteristikama tla i dubini ugradnje drenova,
izvlaenje zatitne ovojnice,
rezanje drena i prelazak na ugradnju sljedeeg drena.

Zahtjevi za drenove i kontrola kvalitete proizvoda
Stranica 12-39
12
GEOTEHNIKI RADOVI
U smislu osiguranja kakvoe trebaju se od strane ovlatenog tijela provoditi sljedea , ili
ekvivalentna, ispitivanja:
maksimalna vlana sila drena (kN) prema EN/ISO 10319,
otpor dinamikom utiskivanju drena prema EN 9863-1,
indeks propusnosti filtera drena (vh50) (mm/s) prema EN/ISO 11058,
djelotvorna veliina otvora drena (O90) (m) prema EN/ISO 12956,
ravninski kapacitet protoka (l/ms) prema EN/ISO 12958,
trajnost (godina) prema EN 13252.

Predgotovljeni vertikalni drenovi se svrstavaju u sustav potvrivanja kvalitete 2+.
Prilae se tehniki list s navedenim svojstvima, a osim toga treba dodati i podatke o:
proizvodu,
proizvoau/prodavau,
postupku proizvodnje i sirovinama,
koliinu i datum isporuke.

Obraun radova
Rad na ugradnji vertikalnih drenova se obraunava u dunim metrima (m') stvarno
ugraenih drenova.
c) Predoptereenje tla pomou vakuuma
Ovim postupkom koristi se atmosferski tlak na pokrivenoj povrini tla kao zamjena za
predoptereenje npr. dodatnim nasipom. Usisavanjem ispod zabrtvljene prekrivke stvara
se potlak u tlu, a time se smanjuje tlak pornog fluida (porni tlak) i poveava efektivno
naprezanje, uz ista totalna naprezanja.
Postupak je ogranien realnim postignuem potlaka.
Efektivna naprezanja u tlu se poveavaju pomou vakuumskih pumpi i nepropusne
membrane. Ima isti uinak kao i predoptereenje teretom. Koritenjem atmosferskog tlaka
totalna naprezanja u tlu ostaju nepromijenjena, a efektivna se poveavaju pa dolazi do
vertikalnog dreniranja tla, tj. do podruja manjeg tlaka. Sve ostalo vrijedi kao i za a).
esto se kombinira s vertikalnim drenovima.
Nain ugradnje i rada
Nepropusna membrana se postavlja na pjeani ili ljunani filtar debljine 15-50 cm i
zabrtvi na rubovima. Zatim se pomou vakumske pumpe isisava zrak iz filtra i podzemna
voda iz tla. Gornja granica tlaka koji se koristi je 60-80 kPa.
Za efikasnije postizanje potlaka u temeljnom tlu esto se koriste i vertikalni uski kanali.
Oprema koja se koristi:
vakumska pumpa,
nepropusna membrana,
brtva na rubovima.
Kontrola slijeganja
Jedina mogua kontrola je provjera je li cijela povrina pod vakuumom i utjee li na tlo
do potrebne dubine.
Stranica 12-40
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Kako bi se moglo pratiti slijeganje temeljnog tla u vremenu, potrebno je ugraditi

odgovarajuu mjernu opremu (geodetski reperi, deformetri, horizontalno postavljeni
inklinometri) i sustavno vriti mjerenja. Plan i program mjerenja definira se u projektu.
d) Isuivanje tla
Isuivanje tla je uklanjanje vode iz tla. Moe se postii pumpanjem vode iz zdenaca, a u
sitnozrnom tlu i pomou vakuma i elektroosmoze.
Uklanjanje vode iz pora tla rezultira poveanjem efektivnih naprezanja u tlu dok totalna
naprezanja ostaju nepromijenjena. Posljedino dolazi do primarne konsolidacije tla.
12.02.4
OJAANJE TLA UMETANJEM VLANIH ELEMENATA (ARMIRANJE TLA)

Openito
"Armiranje" tla (soil reinforcement) ine postupci kojima se u sraslo tlo ili zemljani nasip
(nasipni materijal) ulau dodatni elementi (proizvodi) koji u interakciji s okolnim tlom ili
nasipom stvaraju potpornu ili temeljnu konstrukciju od ojaanog zemljanog materijala.
Najee primjenjivane tehnike su:
"armirano tlo" (ojaani nasip),
avlano tlo,
mikropiloti.
Informacije i geotehnika istraivanja za potrebe ovih metoda ojaanja tla, materijali i
proizvodi, podruje obuhvata, izvedbeni aspekti i redoslijed radova, zahtjevi za nadzor,
praenje i dokumentiranje izvedbe navedeni su u normama HRN EN 14475 (Ojaani
nasip), HRN EN 14490 (avlano tlo) i HRN EN 14199 (Mikropiloti)
12-02.4.1
"Armirano tlo" (ojaani nasip)

Openito
Armirano tlo je kompozitna konstrukcija od nasipa ugraenog i zbijenog u slojevima
(prema Poglavlju 2 ovih OTU-a) i vlanih nosivih elemenata - "armature" (metalne trake
ili mree, geomree, geosintetici, ili sl.) koji se ugrauju izmeu slojeva nasipa. Nosivost
i stabilnost armiranog tla ovisi o interakciji izmeu slojeva tla i nosivih vlanih
elemenata. Pokosi nasipa se mogu izvoditi pod blaim nagibom (1:2 -1:1) i vrlo strmim
nagibom (2:1 vertikalno) uz oblone elemente (gabioni, betonski paneli i sl.).
Poznate konstrukcije od armiranog tla su terra mesh i terre armee sustavi, Tensar zidovi i
sl. Koristi se za izradu zidova, nasipa sa strmim pokosima, nasipa na slabo nosivom tlu,
kod prometnica bez zastora.
Svi sustavi se ugrauju prema uputama proizvoaa i uputama iz projekta.
Nain djelovanja
Interakcijom tla i "armature" posmino naprezanje u tlu trenjem stvara vlanu silu u
"armaturi" koja povratno u tlu izaziva horizontalna naprezanja ime se poveava vrstoa
i krutost tla te smanjuju deformacije u tlu.
Primjena
Stranica 12-41
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Armirano tlo je kombinacija odgovarajueg zemljanog nasipa s nekoliko slojeva vlanih

elemenata koji su poloeni na zbijeni nasip. Ova tehnika se primjenjuje za: vertikalne
zidove i upornjake, strme pokose i nasipe, nasipe na mekanim tlima, sanaciju klizita.
Vlani elementi mogu biti metalne trake, geotekstil, razliiti tipovi geomrea. Kod strmih
pokosa ili armiranih nasipa koji na prednjoj, zranoj strani zavravaju vertikalnim ili jako
strmim nagibom, povrinski dio armiranog tla (tzv. facing, lice, "fasada", proelje) moe
se obloiti na primjer betonskim panelima, gabionima, hidrosjetvom.
Vertikalni razmak slojeva s vlanim elementima je 30-75 cm.
Prednosti armiranog tla su slijedee:
potrebne su manje koliine zemljanog nasipa,
strmiji nagibi zauzimaju manje prostora,
armirano tlo moe biti izravno na mekanom tlu,
vlani elementi se postavljaju u zemljani nasip u sklopu izvedbe slojeva zbijanjem,

tj. ojaanje nije odvojena operacija , nego dio procesa izgradnje zemljanih nasipa.
Kod armiranog tla trebaju se pojaviti deformacije zemljanog nasipa kako bi se aktivirali
vlani elementi. Kod mekih tala potrebno je obratiti pozornost na to da se vlani elementi
ne opterete vie od njihove projektne vlane nosivosti. Projektna nosivost (projektna
vlana sila) rauna se preko parcijalnih koeficijenata koji uzimaju u obzir uvjete okolia i
uvjete izvedbe.
Postoje odreene sumnje u trajnost armiranog tla zbog utjecaja temperature i vremena na
vlane elemente. Kod trajnih konstrukcija potrebno je obratiti pozornost na eroziju i
dreniranje nasipa.
Proraun
Kod zidova od armiranog tla potrebno je provjeriti vanjsku i unutarnju stabilnost.
Vanjska stabilnost ukljuuje provjeru na prevrtanje, klizanje, nosivost i globalnu
stabilnost. Unutarnja stabilnost ukljuuje provjeru naprezanja u vlanim elementima,
odnosno mogunost upanja ili prekida vlanih elemenata.
Praenje ponaanja
Praenje pomaka konstrukcije od armiranog tla moe biti provedeno geodetskim
praenjem ili ugradnjom geotehnikih instrumenata za monitoring.
Obraun radova
Obraun radova po volumenu ojaanog nasipa (m3) ili detaljnijim specifikacijama po
projektu.
12-02.4.2
avlano tlo
avlano tlo je geotehnika konstrukcija u kojoj se ojaanje tla u zoni pokosa postie
izvedbom pasivnih sidara manje pojedinane nosivosti, ali u veem broju, tj. u guem
rasteru po povrini pokosa. Povrina strmih pokosa se ujedno oblae mlaznim betonom,
betonom ili betonskim panelima. Blai pokosi se oblau geomreama.
Stranica 12-42
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Nain djelovanja
ipke su pasivno ojaanje, kada dolazi do poetnih deformacije pokosa, aktiviraju se u
ipki vlane sile i posmini otpor to se suprotstavlja daljnjem deformiranju pokosa.
Primjena
Dvije su osnovne primjene avlanog tla:
potporne konstrukcije. ipke se ugrauju gotovo horizontalno,
stabilizacija pokosa. U ipkama se razvijaju posmini naponi i naprezanja pri

savijanju.
ipke se ugrauju zabijanjem, buenjem i injektiranjem ili pneumatskim nabijanjem.
Kod metalnih ipaka postoji opasnost od korozije pa je potreban odreen stupanj zatite.
Osnovna razlika u odnosu na sidra je broj ugraenih elemenata, naime ugrauje se mnogo
vie elemenata koji su manje optereeni pa sustav nije osjetljiv na otkazivanje pojedinog
elementa.
Treba predvidjeti drenau iza mlaznog betona, odnosno ako je potrebno i dublje drenove.
Razlika u odnosu na sidra je i kontinuirana veza ipka-tlo. To smanjuje sile iz ipke na
povrini pokosa pa je dovoljna relativno tanka obloga preko povrine. Ujedno se kritina
ploha sloma pomie dublje u pokos tako da je rijetko kritino stanje s aktivnim klinom.
Prednost avlanog tla je da se relativno lako mogu ugraditi dodatne ipke ukoliko doe
do nepoeljnih pomaka avlane konstrukcije.
Obraun radova
Obraun radova po volumenu ojaanog tla (m3) ili detaljnijim specifikacijama po
projektu.
12-02.4.3
Mikro piloti
Mikro piloti su piloti s promjerom manjim od 30 cm, a esto manjim od 25 cm. Uporaba
ukljuuje potporu graevinama blizu podzemnih iskopa, stabilizaciju pokosa i formiranje
potpornih zidova.
Nain djelovanja
Mikro piloti se ugrauju u tlo pod raznim kutevima radi ojaanja tla. U prvom redu su
tlani elementi i uobiajeno slue za poboljanje nosivosti, ali mogu podnijeti posmina
naprezanja i u ogranienom opsegu savijanje.
Mikro piloti se mogu ugraivati do dubine od 30 m i vie.
Opis radova
Izvedba ukljuuje buenje, ugradnju armaturnog koa i injektiranje.
Monitoring ukljuuje geodetsko opaanje pomaka ili postavljanje inklinometara.
Stranica 12-43
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Obraun radova
Obraun radova po volumenu ojaanog tla (m3) ili detaljnijim specifikacijama po
projektu.
12-02.4.4
Piloti za stabilizaciju klizita

Ovi piloti se ugrauju u zonu klizanja kao kruto ojaanje za stabilizaciju daljnjih pomaka.
Uglavnom se upotrebljavaju za pokose koji puze, dakle dolazi do stalnog polaganog
pomaka, ali ne dolazi do sloma ili stanja granine ravnotee. Puzanje je 0,1 mm/mjesec
do 50 mm/mjesec.
Piloti se izvode uobiajenim tehnologijama, opisanim u Potpoglavlju 12-01.
Obraun radova
U skladu s Potpoglavljem 12-01.
Stranica 12-44
GEOTEHNIKI RADOVI
12.-02.5
12
OJAANJE TEMELJNOG TLA ISPOD NASIPA

Postupci:
zamjena temeljnog tla boljim materijalom ili utiskivanje kamenog materijala u

temeljno tlo loih mehanikih karakteristika,
armiranje tla ispod temelja nasipa,
poboljanje tla ispod temelja nasipa dubinskim tehnikama.
12-02.5.1
Iskop loeg tla i ugradnja zamjenskog materijala

Loe tlo se iskapa i odvozi s gradilita, zatim se ugrauje zbijeni nasip boljih svojstava.
Nasip koji zamjenjuje iskopano tlo se odabire tako da njegova svojstva zadovoljavaju
projekt i kontrolirano se ugrauje. Uobiajeni je cilj dobiti ojaano, manje stiljivo
temeljno tlo.
Primjena
Ukoliko je loe tlo do dubine koja je manja od 6 m, moe biti ekonomino izvriti iskop
loeg tla i ugraditi pijesak, ljunak ili kameni drobljeni materijal.
Zamjenski materijal se ugrauje u slojevima i zbija vibro valjcima.
Problem kod ove metode ojaanja mogu biti trokovi deponiranja iskopanog, loeg
materijala. Vrlo meke gline koje se deponiraju, potrebno je koji put tretirati posebnim
metodama (npr. vapnenom stabilizacijom).
Prilikom projektiranja treba odmjeriti trokove ovakvog ojaanja u odnosu na metode
koje ostavljaju loe tlo na licu mjesta.
12-02.5.2
Utiskivanje kamenog materijala

Meko tlo se istiskuje masom novog kamenog materijala.
Nain djelovanja
Kameni materijal se nasipava, penetrira u mekano tlo i istiskuje ga. Stvaraju se blatni
valovi ispred i sa strane kamenog nasipa. Radi napredovanja ugradnje potrebno je
uklanjati prednji blatni val.
Primjena
Ova tehnika bi trebala biti ekonomina za meko tlo debljine do 5 m.
Metoda utiskivanja kamenog materijala primjenjiva je kod izvedbe nasipa preko laguna te
morskih ili jezerskih zaljeva.
Problem moe biti veliki potreban volumen materijala za utiskivanje. Oblik i volumen
stvarno utisnutog materijala mogu biti znatno vei od predvienog volumena utiskivanja.
Daljnji problemi su:
velike povrine mogu biti poremeene uslijed utjecaja izguranog tla;
nasip se moe slijegati nakon zavretka radova zbog zaroljenog mekog tla ispod ili
unutar kamenog materijala;
uslijed proirenja blatnih valova moe doi do utjecaja na susjedne objekte.
Stranica 12-45
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Uobiajeno je odrediti nain ugradnje na probnim poljima. U svakom sluaju moe se
oekivati odreena veliina slijeganja ili diferencijalnog slijeganja ovako izvedenog
nasipa.
Kontrolni postupci
Prilikom ugradnje potrebno je kontrolirati kvalitetu kamenog materijala. Takoer je
potrebno kontrolirati brzinu ugradnje da ne doe do formiranja nepravilnih blatnih valova
ili prekomjernog utiskivanja materijala.
12-02.5.3
Poboljanje (ojaanje) tla dubinskim mijeanjem

Tehnike:
dubinsko mijeanje tla cementnim ili vapnenim mortom (soil mixing),
cementne i vapnene stabilizacije zemljanog tla.

proizvodi, izvedbeni aspekti i redoslijed radova, zahtjevi za nadzor, praenje i
dokumentiranje izvedbe navedeni su u normi HRN EN 14679 (Dubinsko mijeanje).
12-02.6
POBOLJANJE (OJAANJE) TLA INJEKTIRANJEM

Opis radova
Injektiranje je kontrolirano ubacivanje materijala (obino injekcijske smjese na bazi
cementa) pod tlakom u tlo ili stijenu s ciljem poboljanja mehanikih i fizikalnih
karakteristika.
Koriste se kod:
smanjenja propusnosti tla i stijene,
osiguranja vododrive barijere u tlu i stijeni,
poveanja vrstoe tla i stijene,
popunjavanja upljina (kaverni),
popunjavanja upljina izmeu graevine i podloge (npr. kontaktno injektiranje).

Tehnike:
injektiranje tla i stijena,
jet grouting,
mix in place.
proizvodi, izvedbeni aspekti i redoslijed radova, zahtjevi za nadzor, praenje i
dokumentiranje izvedbe navedeni su u normama HRN EN 12715 (Injektiranje) i HRN
EN 12716 (Mlazno injektiranje).
12-02.6.1
Injektiranje tla i stijena

a) Injekcijske zavjese
Injekcijska zavjesa se koristi za osiguranje uspravne vodonepropusne zavjese u kru.
Mora u cjelini smanjiti propusnost materijala u temelju. Injektirana zona mora biti
dovoljno iroka da bi znatno utjecala na promjenu strujne mree.
Stranica 12-46
GEOTEHNIKI RADOVI
12
b) Vezno injektiranje
Veznim injektiranjem se ubrizgava injekcijska smjesa u kontaktnu zonu izmeu iskopane
povrine i betona graevine koja se na nju oslanja. Svrha je uspostavljanje to bolje veze
izmeu konstrukcije graevine i stijene kako bi se one to bolje povezale u jednu
konstrukcijsku cjelinu. Obuhvaa samo kontakt stijene i betona i zonu stijene do dubine
oko 0,5 1,0 m.
Za injektiranje se mogu primijeniti guste smjese. Zadovoljavaju smjese omjera od 0,8v:1c
do 1c:2 sitni pijesak i 2% bentonita. Razmak buotina je uobiajeno 1,5 3,0 m.
c) Konsolidacijsko injektiranje
Konsolidacijskim injektiranjem se obuhvaa dublja zona temeljne stijene. Injektiranjem
se zatvaraju pukotine vrstom masom i uspostavlja se homogeniji masiv, boljih
deformacijskih karakteristika. Dubina zone obuhvaene konsolidacijskim injektiranjem
ovisi o svojstvima stijene, veliini i optereenju graevine i njezine osjetljivosti na
slijeganje. Koriste se injekcijske smjese na bazi cementa, a ako se popunjavaju ire
pukotine, moe se dodati i dodatak sitnog pijeska, sve uz dodatak bentonita da se
suspenzije stabiliziraju. Masa za konsolidacijsko injektiranje treba imati to veu vrstou
pri relativno malom tlaku zasienja. Za to su prikladne cementne suspenzije s dodacima
za poveanje prodiranja u pukotine uz smanjenje koliine vode i stezanja nakon
stvrdnjavanja. Injektiranje se uobiajeno zapoinje najrjeom smjesom, a postupno se
injiciraju sve gue dok se ne postignu tlak i kriterij zasienja propisan projektom.
Razmak buotina je uobiajeno 1,5 3,0 m.
Materijal
Sastav injekcijskih smjesa. Injekcijska smjesa se sastoji od vode, cementa i raznih punila i
dodataka u razliitim omjerima mijeanja. Koliine sirovima koje su utvrene recepturom
iskazuju se u masenim omjerima i kod pripreme se vau.
U naelu injekcijske smjese trebaju imati sljedee osobine:
dobru obradivost,
dobru sposobnost teenja,
malo otputanje vode,
malu sposobnost bujanja,
nikakvu ili malu razliku vrstoe uzoraka na mijealici i na izlazu injektora,
okvirni odnos suha tvar: voda je 1:2 do 1:0,6.

Sastav smjese bitno e ovisiti o materijalima koji se dobavlja tako da na gradilitu treba
napraviti pokusnu smjesu kod svake nove isporuke materijala kako bi se potvrdila ispravnost
omjera mijeanja. Uzorke treba uvati na gradilitu.
Tipina instalacija za pripremanje injekcijskih smjesa za vee radove sastoji se od silosa za
cement i druge prakaste sastojke, spremnika za vodu i ostale tekue dodatke, automatskih
vaga i dozatora te transportnih traka, cijevi i sl. kojima se komponente smjese vode u
mijealice.
Tijekom rada treba uzimati kontrolne uzorke na mijealici i na izlazu iz injektora i formirati
ih u valjke promjera 100 mm. Treba pratiti postoji li razlika u tlanoj vrstoi valjaka na
mijealici i na izlazu iz injektora. Znaajnije razlike u vrstoi valjaka ukazuju na gubitak
Stranica 12-47
12
GEOTEHNIKI RADOVI
vode u transportu. To znai da injekcijska masa nema dovoljnu sposobnost zadravanja vode
to treba odmah korigirati.
Kontrola materijala provodi se u skladu s odredbama odgovarajuih standarda.
Izvjetaj o ispitivanju sastojaka injekcijskih smjesa sastavni je dio zavrnog izvjetaja o
izvedbi sidara. Na gradilitu treba kontrolirati:
odnos suhe tvari prema vodi (uzorci se vade iz mijealice za konanu smjesu),
viskozitet prema Marsh-u,
relativnu gustou,
sedimentacijski volumen.
U centralnom laboratoriju treba provesti ispitivanja fizikalno-mehanikih karakteristika
stvrdnutih injekcijskih smjesa ukljuujui i vrijeme vezivanja.
Ako se koriste aditivi, oni trebaju imati odgovarajui dokument o sukladnosti, a njihovu
funkcionalnost treba provjeriti u kontrolnoj smjesi.
Iz svake poiljke bentonita treba ispitati jedan uzorak, a kontrolira se:
indeks plastinosti,
optimalna aktivizacija,
protona i strukturna viskoznost osnovne optimalno aktivne suspenzije,
relativna gustoa osnovne suspenzije,
vlanost.
Utroci injekcijskih smjesa raunaju se u kilogramima suhe tvari. Potrebno je kontrolirati
odnos suhe tvari i vode (st/v). Odnos je ispravno odabran ako je konzistencija smjese
takva da ju buotina upravo jo prima.
Izvoditelj je duan na gradilitu instalirati injektore kojima e moi udovoljiti kriterijima
predvienih smjesa, radnih i zavrnih pritisaka te koliina predvienih za ugradnju.
Strojevi za pripremu smjese za injektiranje moraju omoguiti dobivanje odgovarajuih
smjesa i kontinuiranu isporuku prema zahtjevima projekta.
Mjerni ureaji za mjerenje pritisaka (manometri) moraju biti ispravni i badareni te s
podjelom na skali od 0,1 bara.
Sva mehanizacija i oprema kao i sve instalacije s kojima e izvoditelj obavljati radove
mora odgovarati zahtjevima zatite na radu.
a) Oprema za buenje i injektiranje
builice s odgovarajuim priborom za izradu buotina rotacionom ili udarnorotacionom tehnikom;

ureaji za pripremanje injekcijskih smjesa mijealice i injektori;
pumpe;
odgovarajua brtvila;
cijevi za smjesu, manometri.
Oprema treba biti odabrana tako da omogui rad i s najguim smjesama, kao i za rad s
cementnim mortom. S tim u vezi, najvea duina voda za injektiranje, od injektora do
Stranica 12-48
GEOTEHNIKI RADOVI
12
buotine, ne smije biti vea od oko 200 m. Izvoa je duan na gradilitu instalirati
injektore kojima e biti u stanju bez smetnji udovoljavati zavrnom kriteriju tlaka
injektiranja. Mehanizacija i ureaji za pripremanje i ugradnju smjese trebaju biti
meusobno usklaeni i pod uvjetima najveih intenziteta ubrizgavanja smjese putem
jednog ili vie injektora.
b) Pritisci injektiranja
Zavrni pritisci injektiranja definiraju se projektom. Pritisci se mjere na vrhu buotine.
Pritiske treba poveavati postupno. Izvoa je duan opremiti liniju injektiranja ureajem
kojim se moe ograniiti pritisak injektiranja na maksimalnu doputenu vrijednost i koji
sprjeava svaku mogunost pogrenog manevra. Pritiske treba poveavati postupno.
Pritisak injektiranja uvijek treba biti podeen na utvreni pritisak zavretka injektiranja.
On e biti utoliko nii, ukoliko je protok injektiranja vei.
Pritisak zavretka injektiranja smije se dosegnuti tek kad protok injektiranja bude vrlo
mali.
Prekidi injektiranja
Zapoeto injektiranje svake pojedine etae mora se nastaviti do zavretka. Prekid
zapoetog injektiranja u etaama doputa se izuzetno.
Razlozi koji mogu opravdati prekid injektiranja su:
via sila u smislu ugovora izmeu izvoaa i investitora,
izbijanje smjese na povrinu i
utroci vei od propisanih za dotinu etau (4.000 kg/m').

Zahtjevi kakvoe
a) Kontrola kvalitete komponentnih materijala
Kontrola kvalitete sastoji se od:
ispitivanja pogodnosti komponentnih materijala,
tekue kontrole,
kontrolnog ispitivanja i
provjere kvalitete uskladitenih materijala.

b) Smjese za injektiranje i prethodna ispitivanja
Kod pripreme injekcijskih smjesa treba se pridravati receptura danih na osnovu
provedenih laboratorijskih pokusa, a prije poetka injektiranja obvezno je izvriti
kontrolu napravljene smjese.
Treba provjeriti:
kemijsku analizu vode za pripremanje injekcijske smjese,
poetak i kraj vezivanja cementa,
stabilnost zapremnine,
ispitivanje indeksa plastinosti bentonita,
stabilnost injekcijske smjese (dekantacijski postotak),
ispitivanje tlane vrstoe smjese za injektiranje i smjese za zapunjavanje buotina,
ispitivanje injektibilnosti smjese za odreeni omjer (1:3 do 1:0,6) izvriti probnim

injektiranjem,
Stranica 12-49
12
GEOTEHNIKI RADOVI
tijekom ispitivanja treba vriti stalnu kontrolu viskoziteta i dekantacijskog postotka

smjese u skladu s definiranom recepturom.
c) Ispitivanje vodopropusnosti
Kontrola uspjenosti radova na injektiranju moe se provjeriti ispitivanjem
vodopropusnosti u kontrolnim buotinama prema metodi Lugeona. Program ispitivanja
vodopropusnosti treba se odrediti u projektu.
Obraun radova
Radovi na buenju obraunavaju se po dunim metrima izvedenih buotina (m').
Radovi na injektiranju obraunavaju se po kilogramima utroene suhe tvari za pripremu
injekcijskih smjesa (kg).
12-02.6.2
Mlazno injektiranje (jet grouting)

Openito
Kod mlaznog injektiranja posve se razbija struktura tla injektiranjem pod visokim tlakom,
te se estice tla mijeaju (in-situ) s vezivnim sredstvom pa nastaje homogenizirana masa
poboljanih svojstava. Struktura tla se prvenstveno razbija kod koherentnih i
cementiranih materijala, dok se kod nekoherentnog tla injekcijska smjesa mijea s
rastresitim materijalaom, ali i utiskuje u pore tla. Tehnologija se primjenjuje kod raznih
vrsta tla s raznim injekcijskim smjesama, iako se normalno koriste vodo-cementne, te
vodo-cementno-bentonitne smjese. U odreenim sluajevima koristi se i vapno (isto
vapno, vapno s cementom i dr.).
Danas su u primjeni tri osnovna postupka izvedbe mlaznog injektiranja:
jednofluidni sustav (injekcijska smjesa),
dvofluidni sustav (injekcijska smjesa +zrak, odnosno injekcijska smjesa + voda),
trofluidni sustav (injekcijska smjesa + voda + zrak).

Ovisno o primijenjenoj tehnologiji i karakteristikama tla mogu se postii promjeri od 40
do 300 cm tlane vrstoe od 0,2 do 10 MPa.
Sva tri sustava mlaznog injektiranja (1-fluid, 2-fluida, 3-fluida) sastoje se od dvije
osnovne radnje, a to su:
izvedba buotine do predviene dubine bez injektiranja,
povratna operacija ukljuuje mlazno injektiranje pod tlakom od 200-600 bara.

Paneli, valjci i ostali geometrijski oblici formiraju se varijacijom rotacije pribora tijekom
podizanja pribora. Injektirani valjci tla nastaju kad pribor rotira 360, a ostali geometrijski
oblici mijenjanjem kuta rotacije.
Dananji strojevi imaju kompjutersku kontrolu varijacije kuta rotacije pribora (ali i
trajanja rotacije na nekom horizontu, inkrementa podizanja pribora i dr.).
Oprema za mlazno injektiranje
A
Stranica 12-50
jednofluidni sustav:
silos za cement,
mijealica,
GEOTEHNIKI RADOVI
12
visokotlana pumpa,
builica.
dvofluidni sustav:
silos za cement,
mijealica,
visokotlana pumpa,
kompresor za zrak,
builica.
trofluidni sustav:
silos za cement,
mijealica,
visokotlana pumpa,
pumpa za vodu,
kompresor za zrak,
builica.
Priprema za izvedbu mlaznog injektiranja

U pripremnoj fazi za izvedbu mlaznog injektiranja potrebno je uzeti u obzir slijedee:
a) Uvjeti u tlu
raspored slojeva tla (u zoni izvedbe mlaznog injektiranja treba provesti buenje s
kontinuiranim jezgrovanjem),
kemizam vode i tla kako bi se odabrala odgovarajua injekcijska smjesa,
razina podzemne vode i brzina toka vode kako bi se odabrala odgovarajua
injekcijska smjesa (ako je brzina toka vode vee od 6 cm/s, treba koristiti gue
smjese, odnosno pogodnim aditivima sprijeiti ispiranje cementa iz injektiranog
volumena tla).
b) Laboratorijska ispitivanja
jednoaksijalna vrstoa tla (osnova za odreivanje koliine cementa potrebnog za

postizanje potrebne, odnosno predviene vrstoe injektiranog volumena tla),
kalibracijski dijagram za odreivanje udjela cementa, tla i vode u injektiranom tlu.
c) Probno polje
Probno polje potrebno je za optimiziranje kombinacije pritiska injektiranja, brzine
podizanja pribora, protoke injekcijske smjese i dr., a s ciljem postizanja valjaka
injektiranog tla odgovarajueg promjera i vrstoe.
Zahtjevi kakvoe
Prilikom izvedbe mlaznog injektiranja uobiajeno se provode sljedei kontrolni postupci:
1) biljeenje podataka izvedbe:
Brzina mlaza i koliina cementa injektiranog u tlo u funkciji su pritiska pumpanja,
protoka injekcijske smjese, gustoe, brzine podizanja (izvlaenja) i rotacije pribora. Ove
je podatke potrebno biljeiti za svaki pojedini injektirani stup kako bi se kasnije po
potrebi mogli analizirati uvjeti izvedbe (npr. je li koja mlaznica bila tijekom izvedbe
zabrtvljena i dr.).
Stranica 12-51
12
GEOTEHNIKI RADOVI
2) kontrola vrstoe injektiranog volumena tla:

Kod mlaznog injektiranja najee se koristi portland-cement. Treba voditi rauna da
kemizam tla i podzemne vode budu odgovarajui takvoj vrsti cementa kako ne bi bilo
negativnih utjecaja na konanu vrstou. Iz svakog valjka trebalo bi uzimati uzorak
svjee injektiranog tla. vrstoe treba kontrolirati uzimanjem probnih valjaka (iz
sredinje i obodne zone injektiranog tijela tla).
3) procjena promjera valjaka injektiranih valjaka tla:
Ne postoje racionalne metode za kontrolu promjera svakog valjka injektiranog tla.
Posredne kontrole dimenzija bazirane su na analizi utroene injekcijske smjese, a u
usporedbi s podacima izvedbe probnog polja, ranijih iskustava i sl.
Za ovu svrhu najee se u sklopu izvedbe probnog polja iskopava ostvareni valjak i
mjeri njegov promjer.
4) osiguranje kontinuiteta zavjese (membrane) izvedene mlaznim injektiranjem:
Kontinuitet podzemne zavjese (membrane) izvedene mlaznim injektiranjem vaan je
element kakvoe. etiri parametra bitna su kod sprjeavanja pojave otvora (propusnog
mjesta) u zavjesi, i to:
a) promjer valjka,
b) osna udaljenost valjaka,
c) otklon pribora,
d) broj redova injektiranih valjaka u zavjesi.
Kod koherentnog tla se bolji rezultati postiu ako se horizontalnom ili kosom mlaznicom
(zrakom ili vodom) dobro usitni tlo prije injektiranja.
Obraun radova
Obraun radova se vri prema dunim metrima izvedenih mlazno-injektiranih stupnjaka
odgovarajueg profila (m').
Stranica 12-52
GEOTEHNIKI RADOVI
12.03
RADOVI NA IZRADI POTPORNIH KONSTRUKCIJA
12-03.0
OPENITO
12
Tehnika svojstva potpornih konstrukcija, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova,

uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za potporne konstrukcije, te tehnika svojstva i
drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene koritenju u potpornim konstrukcijama
propisani su u nizu normi HRN EN 1997, ukljuivo pripadni Nacionalni dodatak te
drugim normama na koje norme navedenog niza upuuju.
Primjereno koritenom izvedbenom materijalu, za tehnika svojstva i druge zahtjeve
primjenjuju se odgovarajui Tehniki propisi za konstrukcije (betonske, eline, zidane,
drvene, spregnute) te norme na koje oni upuuju.
Radovi, materijali, proizvodi i oprema navode se i propisuju u geotehnikom dijelu
graevinskih projekata ("geotehniki projekt"), te ovim OTU-ima.
Potporne konstrukcije ukljuuju sve vrste zidova i potpornih sustava u kojima
konstrukcijski elementi imaju sile prouzroene poduprtim materijalom (tlo, stijena, zasip,
voda). Treba razlikovati sljedee tri glavne vrste tih konstrukcija:
a) gravitacijski zidovi
- zidovi od kamena, nearmiranog ili armiranog betona koji na osnovici imaju petu,
prednju istaku ili kontrafor ili ih nemaju. Teina samoga zida, ponekad ukljuujui
stabilizirajue mase tla, stijene ili zasipa, ima znatnu ulogu u pridravanju materijala.
Primjeri takvih zidova ukljuuju betonske gravitacijske zidove stalne ili promjenjive
debljine, plitko temeljene armiranobetonske zidove i zidove s kontraforima.
b) ukopane (uloene, zagatne) stijene
- razmjerno tanki zidovi od elika, armiranog betona ili drva, pridrani sidrima,
razuporama i/ili pasivnim tlakom tla. Nosivost ovih zidova na savijanje ima znatnu ulogu
u pridranju materijala dok je uloga njihove teine beznaajna. Primjeri takvih zidova
ukljuuju konzolne zidove od elinog murja, sidrene ili razuprte zidove od elinog ili
betonskog murja i dijafragme.
Ove konstrukcije esto se koriste kao privremene konstrukcije zatite graevnih jama
(Potpoglavlje 12-04), ali i kao trajne podzemne konstrukcije (npr. obalne graevine, kod
crpnih stanica i sl.).
c) sloene potporne konstrukcije
- zidovi sainjeni od elemenata gornjih dviju vrsta zidova. Postoji velika raznolikost
takvih zidova, a primjeri ukljuuju zagate s dvostrukim murjem, zemljane konstrukcije
ojaane zategama, geotekstilima ili injektiranjem i konstrukcije s viestrukim redovima
geotehnikih sidara ili avlanim tlom.
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma, obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi izvan snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Stranica 12-53
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
12-03.0.1
Tehnika svojstva potpornih konstrukcija

Tehnika svojstva potpornih konstrukcija moraju biti takva da tijekom trajanja graevine
uz propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje konstrukcije, ona
podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom graenja i
uporabe predvidiva djelovanja na graevinu ne prouzroe: ruenje graevine ili njezinog
dijela, nedoputene deformacije, oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije
konstrukcije u meudjelovanju s tlom, nerazmjerno velika oteenja graevine ili
njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
U sluaju poara tehnika svojstva moraju biti takva da se ouva nosivost konstrukcije ili
njezinog dijela tijekom odreenog vremena propisanog posebnim propisom. Kada je,
sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zatita potporne konstrukcije radi
ispunjavanja zahtjeva otpornosti na poar, ta zatita smatrat e se sastavnim dijelom
tehnikog rjeenja.
Tehnika svojstva potpornih konstrukcija moraju biti takva, da, osim ispunjavanja
zahtjeva iz normi niza HRN EN 1997, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima
se ureuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za graevinu.
12-03.0.2
Tehnika svojstva sastavnih materijala, elemenata i proizvoda

Za izvedbu potpornih zidova primjenjuju se sljedei materijali: cement i zidarski cement,
graevno vapno, agregat, dodaci mortu, mort za injektiranje natega i betonu (prednapeto
zie), voda, beton, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, armatura, pomoni
dijelovi, predgotovljeni elementi, drugi graevni proizvodi koji se ugrauju zajedno s
drugim navedenim proizvodima.
Tehnika svojstva materijala potpornih zidova specificiraju se u projektu potporne
konstrukcije i ovim OTU-ima.
Za potporne zidove izvedene od betona i armiranog betona mjerodavne su odredbe
Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (TPBK), te njegovim prilozima i normama
na koje upuuje.
Za potporne zidove izvedene od lomljenog kamena mjerodavne su odredbe ovog OTU-a i
norme na koje upuuje.
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te dokazivanje uporabljivosti, odnosno potvrivanje
sukladnosti predgotovljenih (montanih) elemenata odreuje se, odnosno provodi prema
odredbama projekta, ovim OTU-ima, te u skladu s odredbama posebnog propisa za
predgotovljene elemente.
Graevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu izvan gradilita smije se ugraditi u
potpornu konstrukciju ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama
posebnog propisa.
Stranica 12-54
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Mort, beton, armatura, zidni elementi od prirodnog kamena i predgotovljeni elementi

izraeni na gradilitu za potrebe toga gradilita, smiju se ugraditi u potpornu konstrukciju
ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom konstrukcije.
U sluaju nesukladnosti graevnog proizvoda s tehnikim specifikacijama za taj proizvod
i/ili projektom potporne konstrukcije, proizvoa graevnog proizvoda, odnosno izvoa
potporne konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju, odnosno izradu tog proizvoda i
poduzeti mjere radi utvrivanja i otklanjanja greaka koje su nesukladnost uzrokovale.
12-03.0.3
Projektiranje potpornih konstrukcija

Projektiranjem potpornih konstrukcija moraju se za projektirani uporabni vijek graevine
i graenje predvidjeti svi utjecaji na potpornu konstrukciju koji proizlaze iz naina i
redoslijeda graenja. Treba predvidjeti uvjete uobiajene uporabe graevine i utjecaj
okolia na graevinu.
Projektom potporne konstrukcije mora se dokazati da e graevina tijekom graenja i
projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehanike otpornosti i
stabilnosti, otpornost na poar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.
Ako nije rije o privremenoj graevini, tada je uporabni vijek potporne konstrukcije
najmanje 50 godina. Kada je potrebna dodatna zatita npr. zidane konstrukcije, ta zatita
e se smatrati sastavnim dijelom tehnikog rjeenja.
Mehanika otpornost i stabilnost te otpornost graevine na poarna djelovanja dokazuju
se u glavnom projektu proraunima graninog stanja nosivosti i graninog stanja
uporabljivosti konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu.
Za osnove prorauna i djelovanja na konstrukciju primjenjuju se hrvatske norme niza
HRN EN 1990, 1991 i 1997 ukljuivo i pripadni NAD te norme na koje norme ovog niza
upuuju.
Za projektiranje glede otpornosti na potres primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN
1998 (posebice 1998-5) ukljuivo i pripadni NAD te norme na koje norme ovog niza
upuuju.
Za geotehniko projektiranje primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1997
ukljuivo i pripadni NAD uzimajui u obzir mjerodavne norme za druge materijale ili
konstrukcije te norme na koje norme ovog niza upuuju.
Uz osnovna djelovanja (teina, zemljani pritisci, pritisci vode) projektom se treba
razmotriti slijedee:
promjene svojstava tla, razina vode i tlakova porne vode u prostoru,

oekivane promjene svojstava tla, razina vode i tlakova porne vode u vremenu,
promjene djelovanja i naina na koji su ona kombinirana,
iskop, podlokavanje ili eroziju ispred potporne konstrukcije,
uinke zbijanja zasipa iza potporne konstrukcije,
uinke oekivanih buduih konstrukcija i dodatnog optereenja ili rastereenja
poduprtog materijala ili u njegovoj blizini,
oekivane pomake temeljnoga tla prouzroene, primjerice, njegovim uleknuem ili
djelovanjem leda,
uinke graenja zida, ukljuujui:
osiguravanje privremene potpore stranama iskopa,
Stranica 12-55
12
GEOTEHNIKI RADOVI
-
12-03.0.4
promjene naprezanja in situ i odgovarajue pomake temeljnoga tla

prouzroene iskopom zida i njegovim graenjem,
poremeaj temeljnoga tla prouzroen zabijanjem ili buenjem,
osiguravanje pristupa za graenje,
zahtijevani stupanj vodo nepropusnosti izvedenoga zida,
izvedivost graenja zida do sloja male propusnosti koji bi presjekao dotok vode.
Mora se ocijeniti problem ravnotee teenja podzemne vode koji iz toga proizlazi.
izvedivost ugradnje geotehnikih sidara u susjednom temeljnom tlu,
izvedivost iskopa izmeu poduprtih mjesta potpornog zida,
sposobnost zida da nosi vertikalno optereenje,
duktilnost konstrukcijskih elemenata,
pristup za odravanje zida i svih pridruenih mjera drenae,
izgled i trajnost zida i svih sidara,
za murje, potrebu za dovoljno krutim presjekom za zabijanje do proraunske
dubine bez gubitka meusobne veze,
stabilnost buotina i rovova ispunjenih isplakom dok su otvoreni,
za zasip, prirodu dostupnih materijala i nain kako e se oni zbijati uz zid.
Odravanje potpornih konstrukcija

Odravanje potporne konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine
ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine te
drugi bitni zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
Odravanje potporne konstrukcije podrazumijeva:
redovite preglede potporne konstrukcije, u razmacima i na nain odreen

projektom graevine i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama
Zakona o prostornom ureenju i gradnji,
izvanredne preglede potporne konstrukcije nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili

po inspekcijskom nadzoru,
izvoenje radova kojima se potporna konstrukcija zadrava ili se vraa u stanje

odreeno projektom graevine, odnosno propisom u skladu s kojim je potporna
konstrukcija izvedena. U sluaju oteenja ili ruenja dijela potporne konstrukcije
potrebno je utvrditi uzroke. Utvrivanje uzroka treba obuhvatiti materijal ili
izvedbu konstrukcije, temeljno tlo i zasip iz zida, drenane sustave, utjecaje okolia
u smislu utjecaja podzemnih, otvorenih ili oborinskih voda, kao i stabilnosti
padina. Sanaciju oteene ili djelomino sruene potporne konstrukcije treba
provesti prema odgovarajuem projektu koji treba sadravati dokaze osiguranja
mehanike otpornosti i stabilnosti te dokaze o ispunjenju drugih mjerodavnih
bitnih zahtjeva za graevinu.
Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja potporne konstrukcije dokumentira se u skladu
s projektom graevine te izvjeima o pregledima i ispitivanjima potporne potporne
konstrukcije, zapisima o radovima odravanja, na drugi prikladan nain ako drugim
propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije to drugo odreeno.
Za odravanje potporne konstrukcije doputeno je rabiti samo one graevne proizvode za
koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema
posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom graevine.
Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja potporne konstrukcije provodi se
sukladno zahtjevima projekta potporne konstrukcije, ali ne rjee od:
a)
10 godina za zgrade javne i stambene namjene,
Stranica 12-56
GEOTEHNIKI RADOVI
b)
12
5 godina za industrijske, infrastrukturne i druge graevine koje nisu navedene pod

a).
Nain obavljanja pregleda odreuje se projektom potporne konstrukcija, a ukljuuje

najmanje:
a)
vizualni pregled u koji je ukljueno utvrivanje poloaja i veliine napuklina i
pukotina te drugih oteenja bitnih za ouvanje mehanike otpornosti i stabilnosti
graevine,
b)
utvrivanja stanja zatitnog sloja armature za betonske dijelove potporne
konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okoliu,
c)
utvrivanje veliine pomaka glavnih nosivih elemenata potporne konstrukcije za
sluaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u
podtoki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i
stabilnosti.
Dokumentaciju o odravanju potporne konstrukcije duan je trajno uvati vlasnik
graevine.
Stranica 12-57
12
12-03.1
GEOTEHNIKI RADOVI
IZRADA ZIDOVA OD BETONA
Opis radova
Radovi se izvode prema projektu, vaeim propisima i odredbama ovih OTU-a. Rad na
zidovima ukljuuje: pregled terena prije poetka rada, iskolenje, iskope za temelje,
ugraivanje betona i armature, izradu betonskih tajaa, polaganje drenanih cijevi, izradu
revizijskih okana i poprenih ispusta drenae, izradu procjednica (barbakana), izradu
kamene zaloge i filtra, izradu glinenih epova iznad drenaa, kao i ureenje okolia po
zavretku radova.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU-ima. Dodatni i naknadni radovi mogu se izvoditi samo po
prethodnom odobrenju nadzornog inenjera.
Materijali
Beton
Beton zidova u temeljima i izvan temelja mora u svemu odgovarati zahtjevima danim u
projektu kao i odgovarajuim odredbama Tehnikog propisa za betonske konstrukcije
(TPBK) i odredbama iz ovih OTU-a.
Armatura
Ako su potporni i obloni zidovi armiranobetonski, armatura mora odgovarati zahtjevima
danim u projektu kao odgovarajuim odredbama TPBK-a i odredbama iz ovih OTU-a.
Lomljeni kamen
Kamen za zidanje mora biti ist, jedar, postojan na smrzavanje i u vodi bez dijelova koji
se raspadaju i bez vidljivih i skrivenih pukotina. Tlana vrstoa kamena za zidove mora
biti najmanje 70,0 MN/m2 , a za svodove najmanje 100,0 MN/m2.
Upijanje vode smije iznositi najvie 1% m/m. Ako je upijanje vode vee, mora biti
dokazana postojanost kamena na smrzavanje u 50 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja te na
djelovanje vode, odreivanjem koeficijenta razmekavanja, tj. odnosa vrstoe kamena u
suhom stanju i vodo zasienom stanju. Ostala svojstva kamena moraju zadovoljavati
uvjete kakvoe iz ovih OTU-a.
Mort
Za izradu zidova i druge radove na cestama upotrebljava se cementni mort. Za kakvou
cementa, pijeska i vode vrijede odgovarajue odredbe iz ovih OTU-a.
Pijesak za mort treba imati krupnou zrna od 0,2 do 5 mm.
Cementni mort za zidanje, odnosno za bukanje, pripravlja se prema kriterijima koji
vrijede za beton (glavni parametri: vodocementni faktor, konzistencija, gustoa). Mort za
zidanje treba biti dovoljno plastian, ali ne smije biti tekui. Mort se smije izraditi samo u
koliini koja se moe ugraditi prije nego otpone njegovo vezivanje. Minimalna tlana
vrstoa morta treba biti 25,0 MN/m2.
Stranica 12-58
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Oplate
Pri izradi temelja potpornih zidova treba po mogunosti izbjegavati oplate. Oplate za
potporne zidove moraju biti izraene tako da su vidne povrine potpuno ravne i glatke, a
moraju odgovarati odgovarajuim odredbama TPBK-a i odredbama iz ovih OTU-a.
Prije poetka izrade zida izvoa i nadzorni inenjer moraju detaljno pregledati teren i
ustanoviti odgovara li teren i tlo odrednicama danim u projektu i POG-u. Ako to nije
sluaj, potrebno je projekt i tehnologiju rada prilagoditi stvarnim uvjetima na terenu.
a)
Iskop temelja
Iskop za temelje obavlja se u tlu kategorije A, B ili C prema dimenzijama iz

projekta. U iskop se priznaje samo prostor prema mjerama iz projekta ili naknadno
odobrenim izmjenama od nadzornog inenjera, tj. ne obraunava se viak iskopa.
Izvoa je duan o svom troku viak iskopa, ako je nastao njegovom pogrekom,
popuniti betonom, kamenim materijalom ili nabijenom zemljom, ovisno o terenskim
okolnostima, a prema odluci nadzornog inenjera.
Ako to zahtijevaju terenski uvjeti (vea dubina iskopa, nestabilnost terena), iskop treba
razuprijeti i osigurati odgovarajuom konstrukcijom i oplatom.
Ako se zidovi temelje u prainastim ili glinovitim materijalima, posljednjih 20-30 cm tla
potrebno je iskopati neposredno prije betoniranja kako bi se izbjeglo mogue
razmekavanje tla u dnu temelja zbog kie.
Da se prilikom iskopa ne bi ugrozila ravnotea padine, zidove treba raditi u kampadama s
preskokom svake druge kampade. Duljinu kampada treba prilagoditi terenskim uvjetima.
Dno temelja treba detaljno pregledati i utvrditi odgovara li za temeljenje zida, a ako ne
odgovara, iskop treba produbiti.
b)
Betoniranje temelja zida
Betoniranjem temelja moe se zapoeti tek poto se o ispravnosti izvedbe temeljne jame
uvjerio projektant i nadzorni inenjer.
Kakvoa betona mora biti prema projektu i tehnikoj dokumentaciji. Beton mora
zadovoljavati odgovarajue odredbe Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (TPBK)
i odredbe iz ovih OTU-a.
Ako se iskopi za temelje zida razupiru, nije doputeno ostavljanje dijelova oplate ili
razupora u temelju. Betonu u temeljima moe se dodati odreena koliina zdravog i
jedrog lomljenog kamena koji mora biti ist, navlaen vodom i pravilno rasporeen po
temelju.
Dodatak kamena smije biti najvie 30% od volumena temelja, a maksimalna veliina
kamena moe biti kao polovica irine temelja, ali ne vie od 30 cm. Svaki kamen mora
biti potpuno zaliven betonom.
Beton se ugrauje vibracijskim sredstvima.
Stranica 12-59
12
GEOTEHNIKI RADOVI
c)
Betoniranje zida izvan temelja
Zid izvan temelja treba betonirati u propisno izraenoj i pripremljenoj oplati, koja
osigurava mjere i poloaj zida prema projektu.
Kakvoa betona odreena je projektom, a mora odgovarati odgovarajuim odredbama
TPBK-a i odredbama iz ovih OTU-a. Beton i armatura potpornog zida ugrauju se prema
zahtjevima projekta te prema prije navedenim odredbama.
Beton se mijea strojno, a ugrauje vibriranjem tako da ne doe do segregacije i da
povrine betona nakon skidanja oplate budu ravne i glatke. Ne doputaju se horizontalni
prekidi u betonu. Ako ipak nastanu, u prekid zida treba ugraditi sidra od armature u
koliini 0,3% od betonskog presjeka, a povrinu spojeva obraditi kao pri nastavku
betoniranja.
Betonski zidovi s kamenom oblogom betoniraju se prema napredovanju postavljanja
kamene obloge.
d)
Zidanje kamenom
Zidanje obraenim lomljenim kamenom u cementnom mortu

Obraeni lomljeni kamen je onaj koji se obradi dlijetom (picom) i ekiem ili na neki
drugi nain u komade razne veliine prikladne za zidanje s najmanje dvije priblino ravne
leine povrine. Dimenzije kamena trebaju biti pogodne za veze u zidu. U takve kamene
ubraja se i prirodni ploasti kamen s dvije priblino ravne povrine. Kamen se prije
zidanja mora dobro oprati i oistiti od zemlje, gline i drugih neistoa.
Kamen treba imati volumen od priblino 0,02 m3, s tim da mu je najmanja mjera 20 cm.
Ne zahtijeva se izravnavanje kamena u slojevima. Pojedino kamenje treba dobro povezati
u uzdunom i poprenom smjeru zida tako da ima to manje upljina.
Vidljiva povrina zida mora se izraditi od odabranih krupnijih komada kamena
proizvoljnog oblika. irina spojnica (fuga) ne smije biti vea od 3 cm. Ne doputa se
ugraivanje sitnih komada kamena na licu zida. Gornja, zavrna povrina zida mora imati
pravilne i otre rubove.
Vidljive povrine zida moraju se fugirati cementnim mortom s obiljeenim lijebom.
Spojnica (fuga) mora biti uvuena u zid oko 1 cm.
Svaki kamen u zidu mora biti sa svih strana obloen mortom i to odmah pri postavljanju
na njegovo mjesto, a ne naknadnim zalijevanjem spojnica. Ne doputa se neposredno
slaganje kamena na kamen, niti ostavljanje praznih upljina. Svaki se kamen prije
ugraivanja u zid mora dobro navlaiti vodom.
Vanjske povrine zida prilikom graenja, u vrijeme visokih temperatura, treba polijevati,
a za vrijeme prekida rada povrine izloene suncu treba tititi i vlaiti vodom. Ako se
zidanje prekine na due vrijeme, prije nastavljanja treba oistiti ispucani i troni mort kao
i oteene dijelove zida.
Zidanje obraenim lomljenim kamenom u suho
Stranica 12-60
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Oblik kamena i obrada isti su kao u toki a) samo to kamen mora biti krupniji i
ujednaenijih dimenzija od kojih je najmanja 30 cm. Izrada zidova u suho, tj. bez morta,
uglavnom je ista kao i u mortu, samo to zahtijeva znatno vie panje. Treba teiti za to
boljim izravnim meusobnim nalijeganjem kamena sa to manje klinova. Zabranjeno je
stavljanje zemlje ili otpadaka unutar zidova.
Zidanje poluklesanim kamenom
Poluklesani je kamen onaj koji se obradi u pravilan geometrijski oblik ekiem i dlijetom
(picom) ili na bilo koji drugi nain, s ravnim naleuim i sudarnim povrinama.
Dimenzije su pojedinih komada razliite. Tonost obrade mora biti takva da kamenje
sloeno u zidu ne smije imati spojnice unutar zida deblje od 3cm, a na licu zida i u dubinu
do 15 cm ne smiju biti deblje od 1 do 1,5 cm.
Zidovi od poluklesanog kamena rade se u cementnom mortu. Zaklinjavanje ili umetanje
sitnih komada nije doputeno. Svaki komad kamena mora biti sa svih dodirnih strana
potpuno obloen mortom, ne smiju ostati nikakve prazne upljine, a kamenje se ne smije
meusobno dodirivati. Vertikalne spojnice u susjednim slojevima moraju biti na razmaku
od najmanje 20 cm.
Za dimenzije, nalijeganje i sve ostalo vrijedi opis za zidanje u mortu u toki a).
Zidanje obraenim kamenom
Obraeni je kamen potpuno pravilan kamen obraen po nacrtu s dimenzijama
naznaenim u svim pravcima. Spojnice izmeu pojedinih komada u zidu ne smiju biti ire
od 1 cm, moraju biti potpuno ispunjene mortom, a kamenje se meusobno ne smije
dodirivati.
Za sve ostalo vrijedi opis u toki a).
Nain zidanja lica kamenih zidova i obloga
Obrada lica kamenih zidova i obloga sastoji se u paljivoj obradi i nainu slaganja
pojedinih komada kamena. Za obradu lica bira se kamen i nain slaganja u ovisnosti o
obliku kamena dobivenog iz kamenoloma i o estetskom uinku koji se eli postii.
U obradu lica ulazi fugiranje spojnica izmeu kamenja koje se radi naknadno, nakon
zidanja. Prilikom zidanja, vanjske se spojnice (fuge) moraju ostaviti prazne do dubine od
5 cm ili se naknadno oiste do te dubine. Spojnice se fugiraju cementnim mortom u
omjeru 1:3. Spojnica (fuga) mora biti uvuena u zid 1 cm.
Prema obliku veza kamena na licu zida razlikujemo ove vrste vezova:
proizvoljan oblik veza,

oblik veza pravilnih horizontalnih redova,
oblik ciklopski vez i
oblik eki vez.
Kod proizvoljnog oblika veza fugiranje spojnica i dotjerivanje povrinskih bunja obavlja
se dlijetom (picom).
Stranica 12-61
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Kod veza pravilnih horizontalnih redova mogu biti redovi razliitih visina, ali kamenje u
jednom redu mora biti iste visine.
Kod ciklopskog veza kamenje je u obliku proizvoljnih viekutnika sloeno tako da ne
mora biti ni horizontalnih ni vertikalnih spojnica. Tri spojnice mogu se sueljavati u
jednoj toki, ali se pravilnost veza mora odrati.
Kod ekog veza kamenje je u obliku pravokutnika proizvoljnih veliina i odnosa
strana. Dua strana kamena ugraenog u zid moe biti horizontalna ili vertikalna.
Pojedini krupniji komadi zauzimaju dva reda ili vie takvih redova.
Spojnice su horizontalne i vertikalne.
Oblik eki vez podrazumijeva izbjegavanje duih horizontalnih i vertikalnih spojnica.
Obrade vidnih povrina kamena opisane su u toki f).
Obrada vidnih povrina kamena
Vidne povrine kamena obrauju se na vie naina.
Bunjasta obrada jest obrada povrine kamena ekiem i dlijetom (picom). Bunje ne
smiju izlaziti izvan lica zida vie od 5 cm.
picanje je obrada povrine kamena picom. Obraena povrina mora biti ravna.
tokanje (ozrnjavanje) je obrada povrine kamena zupastim ekiem. Povrina kamena
moe biti ozrnjena krupno, sitno ili vrlo sitno.
Obrubljivanje su obrubi, dlijetom obraene rubne povrine kamena. Na jednom licu zida
irina obruba kamenja mora biti ista. irina mora biti naznaena u projektu jer o njoj ovisi
jedinina cijena obrade kamena.
Kamenje mora biti obrubljeno prema opisu u ovoj toki.
e)
Ostali radovi
Izrada betonskih tajaa

Iza potpornih zidova radi se betonska tajaa i postavlja perforirana drenana cijev za
prihvat podzemne vode u svemu prema projektu za izradu potpornog zida. Kakvoa
betona dana je u projektu. Visinski poloaj tajae provjerava nadzorni inenjer. Drenane
cijevi mogu biti betonske, azbestcementne ili plastine, a promjer im je odreen
projektom.
Cijevi moraju biti poloene u neprekidnom padu, na to treba obratiti osobitu panju kod
malih projektiranih padova.
Izrada poprenih ispusta

Na pojedinim mjestima, kako je dano u projektu, treba izraditi poprene ispuste
drenanog sustava iza potpornog zida. Popreni se ispusti sastoje od cijevi projektom
Stranica 12-62
GEOTEHNIKI RADOVI
12
predvienog promjera, poloenih na odgovarajuu podlogu. Izljeve poprenih ispusta

treba obraditi i taracati kamenom u cementnom mortu omjera 1:3 ili izvesti od betonskih
kanalica.
Izrada revizijskih okana
Na mjestima poprenih ispusta drenanih sustava, kao i na mjestima lomova nagiba
drenanih cijevi, treba raditi revizijska okna od betona dimenzija 0,80 x 0,80 m ili
montana revizijska okna od azbestcementnih cijevi. U revizijska okna treba ugraditi
stupaljke i zatvoriti ih poklopcem od armiranog betona. Za izradu revizijskih okana
vrijede odgovarajue odredbe iz ovih OTU-a.
Izrada procjednica
Na mjestima predvienim u projektu, ili koja odredi nadzorni inenjer, rade se
procjednice (barbakane) kroz potporni zid. Procjednice mogu biti izraene pomou
betonskih ili plastinih cijevi 10 cm. Postavljaju se na svaka 2 metra duine zida. Za
vrijeme ugradnje betona, cijevi trebaju biti dobro osigurane protiv pomicanja i mogueg
oteenja. Cijevi koje su predviene za ugradnju moraju imati dokaze o traenoj kakvoi,
a njihovu primjenu odobrava nadzorni inenjer.
Izrada kamene zaloge
Kamena zaloga iza potpornog zida radi se prema projektu. Zalogu treba izraditi od
zdravog, probranog lomljenog kamena minimalne dimenzije 20 cm. Zaloga se slae kao
suhozid u slojevima, tako da nosi sama sebe jer ona ima i statiko djelovanje pri
preuzimanju potiska.
Izrada filtarskog sloja
Filtarski sloj radi se iza zida, izmeu glinenog materijala iskopa i kamene zaloge. Izbor
materijala i debljina filtra trebaju biti odreeni na osnovi prethodnih laboratorijskih
ispitivanja i moraju biti u skladu s HRN U.S4.062 i odgovarajuim poglavljem ovih
OTU-a. Ako je potrebno, filtar se moe raditi iz vie vertikalnih slojeva razliitih
materijala (na primjer: 10 cm krupnozrnatog pijeska i 15 cm granuliranog ljunka).
Filtarski materijal nabija se laganim nabijaem. Ne smije se dopustiti mijeanje
zemljanog materijala iz padine s materijalom filtra. Filtarski se sloj moe izvesti i uz
primjenu geosintetika (geotekstila, geodrenova, geokompozita) ako je to predvieno
projektom.
Izrada glinenog epa
Iznad kamene zaloge i filtra iza potpornog zida radi se glineni ep. Glineni ep mora biti
debljine 0,5 m kako bi se sprijeilo mijeanje povrinske i podzemne vode u drenanom
sustavu. Glina se ugrauje u slojevima debljine 15 cm, vlanost joj mora biti blizu
optimalne, a nabija se runim nabijaima.
ienje gradilita
Nakon zavretka radova, gradilite treba oistiti od otpadaka i suvinog materijala i
okolni dio terena dovesti u prvotno stanje.
Stranica 12-63
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Kontrola kakvoe radova za gradnju potpornih i oblonih zidova
Kakvou betona treba kontrolirati prema odgovarajuim odredbama Tehnikog propisa za
betonske konstrukcije (TPBK), normama na koje on upuuje i odredbama iz ovih OTU-a.
Kakvou rada i sastav filtra treba kontrolirati prema zahtjevima iz projekta i ovih OTU-a.
Prije nego otpone rad izvoa je duan predoiti nadzornom inenjeru dokaze o
upotrebljivosti materijala koji namjerava ugraditi u filtar.
Kakvoa ugradnje i nabijanja glinenog epa kontrolira se prema uvjetima za nabijanje
temeljnog tla i ostalih odgovarajuih odredbi ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe materijala temeljnog tla provodi se na ovaj nain: po zavretku iskopa
temeljne jame na projektiranu dubinu, potrebno je ustanoviti odgovara li materijal u
kojem e se temeljiti potporni zid projektom predvienom materijalu.
Ako se ustanovi da materijal temelja ne odgovara materijalu predvienom u projektu, ili
mu je nosivost manja od potrebne, u suradnji s projektantom treba poduzeti mjere da se
osigura stabilnost potpornog zida i padine koju e zid pridravati. U tom sluaju treba
poduzeti neku od ovih mjera: produbiti temeljnu jamu do tla dovoljne nosivosti,
zamijeniti materijal u temeljnoj jami, promijeniti oblik i dimenzije temelja potpornog zida
ili promijeniti nain temeljenja.
Izvoa je duan izvoditi radove prema projektu, odredbama ovih OTU-a, uputi
nadzornog inenjera te ovih normi:
HRN B.B0.001/84
HRN B.B8.001/82
HRN B.B8.010/80
HRN B.B8.012/87
HRN B.B8.013/60
HRN U.M2.010/68
Uzimanje uzoraka agregata kamena i zgure za potrebe

graevina, putova i eljeznica i za spravljanje betona
Ispitivanje postojanosti prirodnog kamena na mrazu
Odreivanje upijanja vode
Prirodni kamen, ispitivanje vrstoe na pritisak
Ispitivanje postojanosti pod uticajem atmosferilija
Mort za zidanje
Uvjerenje o kakvoi kamena iz jednog izvorita vrijedi jednu godinu.

Obraun radova
Iskop se mjeri u kubinim metrima prema projektu ili naknadno odobrenim izmjenama.
Kod objekata u usjeku ili zasjeku iskop temelja rauna se samo ispod kote planuma
posteljice, a ostali iskop obraunava se kao iroki iskop.
Beton temelja mjeri se u kubinim metrima ugraenog betona s moguim dodatkom
kamena u temelj.
Beton zida mjeri se u kubinim metrima ugraenog betona.
Zid od kamena mjeri se u kubinim metrima izvedenog zida.
Betonska tajaa i drenana cijev mjere se u dunim metrima izraene tajae i postavljene
drenane cijevi.
Popreni ispusti drenae mjere se u dunim metrima poloenih cijevi.
Stranica 12-64
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Revizijska okna mjere se u kubinim metrima ugraenog betona, a ako su montana,

onda u metrima cijevi.
Procjednice se mjere u dunim metrima ugraenih cijevi.
Kamena zaloga mjeri se u kubinim metrima izraene zaloge.
Filtarski sloj iza potpornog zida mjeri se u kubinim metrima izraenog filtra.
Glineni ep mjeri se u kubinim metrima ugraene i zbijene gline.
Koliine nasipa iza potpornih zidova ne mjere se posebno i obraunavaju se u stavci
izrade nasipa ceste.
Svi radovi iz Poglavlja 12-03. ovih OTU-a plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama
za jedinicu mjere odreenog rada. Jedinina cijena obuhvaa sve radove, nabavu
materijala, prijevoze i sve drugo to je potrebno za dovrenje pojedinih radova.
Osim toga, u jedininoj cijeni za pojedine vrste radova obuhvaeno je i ovo:
a)
u jedininu cijenu iskopa ukljueni su i trokovi razupiranja temeljne jame,

crpljenje vode iz jame te mogua izrada zagata, kao i ureenje stijene jame ako je
ona nainjena u kamenom materijalu. U cijenu ulazi i prebacivanje iskopanog
materijala u nasip na udaljenosti do 20 m, kao i zatrpavanje i nabijanje tla oko
temelja.
b)
u jedininu cijenu betona temelja ulaze svi trokovi materijala i izrade, ukljuujui
prijevoze, sredstva za rad i zatitu betona nakon betoniranja te mogua oplata,
armatura, sidra i sl.,
c)
u jedininu cijenu betona zida ulaze svi trokovi materijala i izrade ukljuujui
prijevoze, sredstva za rad i zatitu betona. Izrada armature i nastavaka armature
ukljuena je u jedininu cijenu i ne naplauje se posebno. U jedininu cijenu
betona ulazi sva oplata, potrebne skele, kao i mogua potrebna razupiranja.
d)
u jedininu cijenu betonske tajae i drenane cijevi ulazi sav materijal i rad,
prijevoz i ureenje podloge, mogue potrebno razupiranje kao i zatita drenane
cijevi ljunkom ili tucanikom krupnoe 1-6 cm po gornjem obodu cijevi,
e)
u jedininu cijenu poprenih ispusta ulazi sav materijal i rad, iskop za poprene
ispuste i izrada podloge i polaganje cijevi, zatrpavanje rovova poprenih ispusta
kao i ureenje izljeva poprenih ispusta,
f)
u jedininu cijenu kubinog metra betona revizijskog okna ulazi sav materijal i rad
potreban za izradu okna. Pod tim se razumijeva dobava i ugradnja betona, cijevi,
oplata, poklopaca, stupaljki i slino. Kod montanih okana u cijenu dunog metra
cijevi ulazi dobava, prijevoz i montaa cijevi, montanih elemenata i ostalo
potrebno za potpuno dovrenje okna.
g)
u jedininu cijenu za izradu procjednica uraunata je dobava i ugradnja cijevi i sve

to je potrebno za njihovu izradu,
h)
u jedininu cijenu za izradu kamene zaloge, odnosno zida obuhvaena je dobava,

probiranje i slaganje zaloge odnosno zidanje zida kao i mogue podupiranje
iskopa,
i)
u jedininu cijenu filtra ulazi sav materijal i rad potreban za izradu filtarskog sloja,
Stranica 12-65
12
GEOTEHNIKI RADOVI
j)
u jedininu cijenu za izradu glinenog epa ulazi dobava, prijevoz i ugradnja

glinovitog materijala,
k)
radovi na ienju i ureenju terena obraunati su kroz prethodno navedene stavke

radova.
Stranica 12-66
GEOTEHNIKI RADOVI
12-03.2
12
MONTANI POTPORNI ZIDOVI

Opis radova
Rad obuhvaa izradu montanih potpornih zidova raznih tipova s iskopom za temelje,
izradom drenaa i poprenih ispusta drenaa, izradom, nabavom i montiranjem
predgotovljenih izraenih armiranobetonskih elemenata te ureenjem okolia po
zavretku radova.
Materijali
Beton
Beton u temeljima i izvan temelja mora u svemu odgovarati zahtjevima danim u projektu,
odgovarajuim odredbama Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (TPBK),
normama na koje on upuuje i odredbama iz ovih OTU-a. Ako se primjenjuje tip
potpornog zida kod kojeg je potrebno injektiranje i sidrenje elemenata zida, radovi i
materijali moraju u svemu odgovarati uvjetima danim u projektu.
Oplate
Oplate moraju biti izraene tako da su vidne povrine potpuno glatke, odnosno kako je
definirano projektom. Oplata mora odgovarati zahtjevima iz projekta, odgovarajuim
odredbama TPBK-a i odredbama iz ovih OTU-a.
Montani elementi
Svi montani elementi moraju odgovarati zahtjevima iz projekta, ovih OTU-a te moraju
imati dokaze u originalu o potrebnoj kakvoi prema HRN U.E3.050. Njihovu primjenu na
osnovu projekta odobrava nadzorni inenjer.
Sidra
Ako se radi zid koji treba sidriti, sidra moraju odgovarati zahtjevima kakvoe norme
HRN C.K6.020, zahtjevima iz projekta i ovih OTU-a.
Filtar za drenae
Materijal za filtre u drenaama treba odrediti uzevi u obzir svojstva glinovitog materijala
uz koji se nalazi filtarski sloj, a prema HRN U.S4.062 i odgovarajuim odredbama ovih
OTU-a.
Mogua je odgovarajua primjena geosintetika.
Prije poetka izrade zida potrebno je provjeriti stvarne hidroloke, geoloke i
geomehanike prilike na terenu i prema potrebi u suglasnosti s nadzornim inenjerom
prilagoditi projekt zida stvarnim terenskim uvjetima.
Stranica 12-67
12
GEOTEHNIKI RADOVI
a)
Iskop temelja
Iskop za temelje montanih potpornih zidova treba raditi prema dimenzijama i zahtjevima
iz projekta i ovih OTU-a.
b)
Betoniranje temelja
Beton temelja mora odgovarati u svemu zahtjevima iz projekta i uvjetima iz Potpoglavlja

12-03.1.2 ovih OTU-a.
c)
Izrada montanih elemenata
Predgotovljeni montani elementi moraju biti izraeni prema uvjetima iz projekta,

odgovarajuim propisima za predgotovljene elemente i odredbama ovih OTU-a.
d)
Prijevoz, montiranje i gradnja
Prijevoz, montiranje i gradnja montanih potpornih i oblonih zidova mora u svemu biti
prema zahtjevima iz projekta za odreeni tip montanog zida, prema POG-u ili prema
posebnim tehnikim uvjetima za izradu zidova koji su sastavni dio projekta.
Prije ugradnje izvoa mora osigurati visinske kote krune i temelja zida. Ugraivati se
mogu samo neoteeni montani elementi.
e)
Izrada drenae uza zid
Ako je u projektu predviena drenaa uz potporni zid, potrebno ju je raditi prema

zahtjevima projekta i odgovarajuim odredbama iz ovih OTU-a.
f)
Izrada filtra iza zida
Predviene filtarske slojeve potrebno je raditi prema zahtjevima danim u projektu i

odgovarajuim odredbama iz ovih OTU-a.
g)
ienje gradilita
Gradilite je po zavretku radova potrebno oistiti od otpadaka i suvinog materijala, a

okolni dio terena dovesti u prvotno stanje.
Kontrola kakvoe
Prije poetka radova i tijekom izvoenja radova potrebno je kontrolirati kakvou
upotrijebljenih materijala, proizvoda i radova, a prema zahtjevima za materijale i radove
danim u projektu te u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Kakvou montanih elemenata za izradu zidova izvoa mora dokazati prije poetka
radova odgovarajuom tehnikom dokumentacijom, certfikatom sukladnosti te dokazom
o kakvoi od proizvoaa elemenata koju izdaje ovlateno tijelo i u originalu predati na
suglasnost nadzornom inenjeru.
Obraun radova
Iskop temelja mjeri se u kubinim metrima u okviru projekta ili prema naknadnim
izmjenama koje je odobrio nadzorni inenjer. Kad je objekt u usjeku ili zasjeku, iskop
temelja rauna se samo ispod kote planuma posteljice, a ostali se iskop obraunava kao
iroki iskop.
Stranica 12-68
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Ako je projektom predvieno posebno betoniranje temelja, beton temelja mjeri se u

kubinim metrima ugraenog betona.
Montani zid ili zid od armiranog tla mjeri se u kubinim metrima izraenog zida.
Sidra za sidrenje elemenata zida mjere se u stvarnoj duini ugraenih sidara u dunim
metrima.
Betonske tajae i drenane cijevi mjere se u dunim metrima izraene tajae i postavljene
drenane cijevi.
Filtarski slojevi mjere se u kubinim metrima izraenog filtra.
Radovi potrebni za izradu montanih zidova plaaju se po ugovorenim jedininim
cijenama za jedinicu mjere. Jedinina cijena obuhvaa sve radove, nabavu materijala,
prijevoze i sve drugo to je potrebno za dovrenje pojedinih radova. Osim toga, u
jedininim cijenama za pojedine vrste radova obuhvaeno je i ovo:
a)
u jedininoj cijeni iskopa ukljueni su i trokovi razupiranja temeljne jame,

crpljenje vode iz jame, rad u mokrom, prebacivanje iskopanog materijala u nasip
na udaljenost do 10 m, zatrpavanje i nabijanje tla oko temelja i sve drugo potrebno
za rad na iskopu,
b)
u jedininu cijenu betona temelja ulaze svi trokovi materijala i izrade, ukljuujui
armatura, sidra i sl.,
c)
u jedininoj cijeni izrade montanog zida obuhvaeni su svi trokovi izrade

montanih elementa, ispuna, potrebna betoniranja, rad i materijal kod spajanja
elemenata, skele, sav rad, prijevoz, potrebna oprema i sve ostalo za potpuno
dovrenje posla,
d)
u jedininu cijenu izrade sidara ulaze dobava, ugraivanje i prednaprezanje sidara,

trokovi zalijevanja sidara injekcijskom suspenzijom odnosno cementnim mortom
kod perfosidara, trokovi zatite glave sidra i utora stupova cementnim mortom i
svi ostali prijevozni i drugi trokovi koji su potrebni za izvrenje rada,
e)
prijevozi, ureenje podloge i mogue potrebno razupiranje,
f)
u jedininu cijenu izrade filtra ulazi sav materijal i rad potreban za izradu
filtarskog sloja.
Radovi na ienju i ureenju terena (okolia) obraunavaju se kroz prethodno navedene

stavke radova.
Stranica 12-69
12
GEOTEHNIKI RADOVI
12-03.3
POTPORNA KONSTRUKCIJA OD IANIH KOARA
12-03.3.1
iane koare (gabioni)

Opis radova
Ovaj rad obuhvaa izradu nasipa i zatitu pokosa pomou ianih koara (gabiona) koji se
slau i ugrauju u jedinstvenu konstrukciju zida, na povrinama odreenim projektom ili
prema zahtjevu nadzornog inenjera uz suglasnost projektanta.
Gabioni su pravokutne koare (kvadri) od iane ili polimerne mree, ispunjene kamenim
materijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikuju samostojeu konstrukciju.
Koriste se za izradu potpornih zidova, armiranje tla, oblogu vodotoka, regulacije voda i
zatitu od erozije.
Materijali
Za ovu vrstu konstrukcije primjenjuju se elementi koji su izraeni od omotaa (mrea) i
ispune (graevni materijal) iz ostalih poglavlja ovih OTU-a. Omota je izraen od ianih
ili polimernih mrea.
iane mree izraene su od elinih ica karakteristika prema projektu ili prema ovim
TU sa esterokutnim oicama i dvostrukim navojem na spoju. Oblik mree je pravokutna
prizma (kvadar). elina mrea je pocinana radi trajnosti i vee otpornosti sprjeavanja
korozije. Veliina oica i promjer ice ovisni su o materijalu ispune koji moe biti krupni
ljunak, drobljeni kameni materijal ili najee lomljeni kamen prema ostalim
poglavljima ovih OTU-a. Gabionske iane mree mogu biti izraene od ice
galvanizirane galfanom (galfan: 95% cink i 5% aluminij). Pocinanje legurom galfan
produljuje trajnost konstrukcije u odnosu na materijale s obinim pocinanjem. Mogu biti
i s PVC oblogom kao dodatnom zatitom.
Dimenzije koara su razliite ovisno o proizvodnom programu proizvoaa. U pravilu,
koare se izrauju u dimenzijama 1,0 x 1,0 x 1,0 m; 1,0 x 1,0 x 2,0 m ili 1,0 x 1,0 x 3,0 m
itd, odnosno prema projektu.
Polimerne mree izraene su od polietilena visoke gustoe, polivinilklorida, polietilena ili
polipropilena. Mree normalno imaju etverokutne oice. Nain sastavljanja, povezivanja
i izrade elemenata koara istovjetan je onim kod ianih mrea.
Kao materijal za ispune mogu se upotrebljavati lokalni kameni materijali koji imaju
potrebnu i odgovarajuu kvalitetu za ovu vrstu radova. Veliina zrna kamenog materijala
za ispunu je izmeu 100 i 200 mm, od vrstog, izdrljivog, postojanog lomljenog ili
prirodnog kamena.
Tehnike karakteristike i specifikacije elemenata gabionskih koara i kamenih materijala
ispune definirane su projektom, vaeim normama i propisima.
Priprema temeljnih platoa za ugradnju donjeg (prvog) reda gabiona provodi se
poravnavanjem i zbijanjem podloge kao za posteljicu ceste, nasipa, itd.
Stranica 12-70
GEOTEHNIKI RADOVI
12

Ova vrsta konstrukcija izrauje se od elemenata koji se sastavljaju i ispunjavaju na mjestu
izrade zida (zatite). Prema projektu ili zahtjevu nadzornog inenjera izvede se najprije
iskop (kampadni iskop) za temelj. U izvedenom iskopu (kampadnom iskopu) za temelj
prema projektu postavljaju se sastavljene gabionske koare koje se ispunjavaju graevnim
kamenim materijalom na licu mjesta. Pri tome, najsitniji dijelovi kamene ispune moraju
biti vei od veliine otvora mree. Materijal se rasporeuje rukom ili prirunim alatom
tako da su upljine to bolje ispunjene. Poslije izraene ispune koare se zatvaraju
poklopcima, povezuju meusobno okomitim i kutnim vezovima (spojnicama); koare se
poslije toga sukcesivno postavljaju u istom sloju ili u sljedeim slojevima, ovisno o
zahtjevima projekta i uvjetima na terenu (na licu mjesta).
Sve susjedne koare u istom sloju i u sljedeim slojevima povezuju se meusobno
spojnom elinom icom (spojnicama) radi zajednikog meusobnog djelovanja
elemenata i vee vrstoe i krutosti konstrukcije od gabionskih koara. Izmeu koara i
prirodnog tla ugrauje se odgovarajui filtarski materijal (drenana konstrukcija prema
projektu) koji slui da sprijei infiltraciju sitnih estica tla u ispunu gabiona. Isto je tako
vano da se iz najdubljega dijela temelja zida omogui odvod vode pomou drenanih
jaraka te da je za cijelo vrijeme izrade zida od gabionskih elemenata osigurana
kontrolirana odvodnja povrinskih i procjednih voda izvan zone izrade zida.
Izvedba i ugradnja zida od gabionskih koeva obavlja se prema uvjetima projekta ili
prema uvjetima navedenim u ovim TU.
Kako bi se sprijeila privremena erozija uzrokovana oborinskom vodom po pokosu
graevne jame zida, potrebno je prije poetka (kampadnog) iskopa za zid iznad pokosa
urediti povrinsku odvodnju kojom se sprjeava koncentrirani tok vode.
Procedura slaganja, izrade, punjenja i ugradnje gabionskih koara (prema slikama 1203.3-1 do 12-03.3-4):
gabioni se otvaraju i slau na vrstoj podlozi,
prednja, stranja i bone stranice te dijafragma se podiu u uspravan poloaj kako

bi se formirao ko,
gornji krajevi su osigurani debelom porubnom icom. Rubovi se meusobno

spajaju prstenovima (ili icom) poevi od vrha prema dolje. Prstenovi se stavljaju
na svakih max 20 cm duine runom ili pneumatskom spajalicom,
gabioni se postavljaju u nizu na prethodno pripremljenu ravnu podlogu (temelj)

prema projektu i meusobno spajaju prstenovima (ili icom) prije punjenja po
principu da je bar jedan gabion prazan ispred gabiona koji se pune,
prvo se runo slae lice gabiona lomljenim kamenom, a zatim se ispunjava ostatak
gabiona strojno,
gabioni se pune odgovarajuim kamenom 50 - 75 mm iznad nivoa vrha mree kako

bi se omoguilo slijeganje uslijed vlastite teine,
gabioni se pune obvezno u treinama visine gabionske koare gdje se na svakoj

treini visine izvodi poprena i uzduna ukruta icom izmeu stranica gabiona i
dijafragme u sredini gabionske koare te se ukrute icom zateu po principu zatega
uvrtanjem iane ukrute,
nakon punjenja, poklopac se zatvara i spaja s prednjom, stranjom i bonim

stranama te dijafragmom prstenovima (ili icom),
neophodno je potrebno da se svaka gabionska koara vee za susjedne gabione sa

svih kontaktnih strana radi meusobnog djelovanja i vee krutosti i vrstoe,
Stranica 12-71
12
GEOTEHNIKI RADOVI
procedura slaganja, izrade, punjenja i ugradnje gabionskih koara definirana je

projektom ili ovim OTU-ima.
Slika 12-03.3-1
Priprema gabiona
Slika 12-03.3-2
Povezivanje gabiona icom i prstenovima
Stranica 12-72
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Slika 12-03.3-3
Poprena ukruta i povezivanje poklopca gabiona
Slika 12-03.3-4
Pozicioniranje i ispuna gabiona
Zahtjevi kakvoe
Pletivo i spojni materijal za gabionske koare moraju odgovarati zahtjevima kvalitete
prema projektu i ovim OTU-ima. Kvaliteta materijala za izradu ispune (krupni ljunak,
drobljeni kameni materijal ili lomljeni kamen) treba zadovoljiti odredbe iz projekta i ovih
OTU-a predviene za te materijale.
Prije poetka radova izvoa je za sve materijale duan od ovlatenog tijela pribaviti
dokaze o uporabljivosti te originalnu dokumentaciju o kvaliteti materijala predoiti
nadzornom inenjeru na uvid i suglasnost; podatke za gabionske koare: dimenzionalnu
tonost, vlanu vrstou, kvalitetu pocinane ice, tolerancije, vrstoe ice, mree i
ispunjenih gabiona, kvalitetu materijala, kvalitetu plastifikacije, dokaz ugradnje i
trajnosti; podatke za kamen: podrijetlo, postojanost, izdrljivost, ugradljivost itd. sve kao
za graevni materijal.
Stranica 12-73
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Proizvodi se trebaju uskladititi na mjestu udaljenom od gradilinog prometa kako bi se
izbjegao rizik sluajnog oteenja i trebaju ostati pakirani u buntovima do trenutka
ugradnje.
Kontrola kvalitete e se provodi prema projektu, odnosno prema PKOK-u i ovim OTUima.
Pozicije ugradnje definiraju se geodetskim iskolenjem. Zahtijeva se postizanje tonosti
iskolenja 1 cm. Geodetske kontrole ugradnje provode se kontinuirano tijekom izvedbe,
a snimanje izvedenog stanja nakon ugradnje svakog reda gabiona, sve uz istu tonost.
Kontrola kvalitete obuhvaa prethodna ispitivanja te tekua i kontrolna ispitivanja
gabionskih koara.
Prethodna ispitivanja gabionskih koara:
kod ispitivanja gabionskih koara moraju biti zadovoljeni od proizvoaa

deklarirani kriteriji, a broj ispitivanja definiran je veom od sljedeih vrijednosti:
jedno ispitivanje za svaku isporuenu skupinu ili minimalno 3 ispitivanja.
Tekua i kontrolna ispitivanja gabionskih koara:
kod ispitivanja gabionskih koara moraju biti zadovoljeni od proizvoaa

Proizvoa treba uz dokaze o ispunjavanju traenih tehnikih uvjeta priloiti i reference
za sline konstrukcije kod kojih je njihov proizvod upotrijebljen.
Kamen koji se ugrauje na lice gabiona mora biti veliine zrna 20-25 cm i slae se
iskljuivo runo. Ispuna gabiona mora imati minimalnu veliinu zrna dimenzija15 cm,
kako bi se osiguralo da ne prolazi kroz mreu gabionske koare. Maksimalna doputena
dimenzija je 25 cm.
Obraun radova
Izrada nasipa primjenom koara (gabiona) obraunava se po kubinom metru (m3) prema
stvarno izvedenim radovima, a plaa se po ugovorenim jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrani su dobava, prijevoz i postava te sav rad i materijal opisan u
ovom potpoglavlju. Iskop za temelj i filtarski materijal (drenana konstrukcija)
obraunava se po kubinom metru (m3), a plaa po ugovorenim jedininim cijenama
prema stvarno izvrenim radovima u posebnoj stavci.
12-03.3.2
iane koare sa zategama

Opis radova
Ovaj rad obuhvaa izradu nasipa i zatitu pokosa pomou ianih koara sa zategama
(gabioni sa zategama npr. Terramesh sustav) koji se slau i ugrauju u jedinstvenu
konstrukciju zida na povrinama odreenim projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera uz suglasnost projektanta.
Gabioni sa zategama su pravokutne koare od iane mree s mreama za sidrenje
(zatege), ispunjene kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikuju
samostojeu konstrukciju.
Stranica 12-74
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Koriste se za izradu nasipa i potpornih zidova, zatite pokosa, armiranje tla, te zatitu od
erozije i za uporabu u svrhu armiranja nasipa s kutom pokosa do 70.
Svi uvjeti za materijale, izradu i kontrolu kvalitete koji ovdje nisu navedeni vrijede kao i
u ostalim potpoglavljima za iane koare (gabioni) ovih OTU-a.
Materijali
Gabioni sa zategama sastoje se od elemenata izraenih od tkane heksagonalne
(esterokutne) dvostruko uvijene mree tip 8x10, izraene od teko pocinane
plastificirane ice promjera 2,7 mm s PVC oblogom radi trajnosti i vee otpornosti
sprjeavanja korozije.
iane mree izraene su od elinih ica karakteristika prema projektu ili prema ovim
OTU-ima. Materijal ispune gabionskih koeva moe biti krupni ljunak, drobljeni kameni
materijal ili najee lomljeni kamen iz ostalih poglavlja ovih OTU-a. Gabionske iane
mree i zatege mogu biti izraene od ice galvanizirane galfanom (galfan: 95% cink i 5%
aluminij). Pocinanje legurom galfan produljuje trajnost konstrukcije u odnosu na
materijale s obinim pocinanjem. Mogu biti i s PVC oblogom kao dodatnom zatitom.
Dimenzije koara i zatega su razliite ovisno o proizvodnom programu proizvoaa. U
pravilu, gabionske koare sa zategama izrauju se u dimenzijama 0,5 x 2,0 x 3,0 m; 0,5 x
2,0 x 4,0 m ili 0,5 x 2,0 x 5,0 m i 1,0 x 2,0 x 3,0 m; 1,0 x 2,0 x 4,0 m ili 1,0 x 2,0 x 5,0 m,
odnosno prema projektu. Nestandardne veliine dostupne su prema posebnim projektnim
zahtjevima.
ica za proizvodnju mree mora imati vlanu vrstou izmeu 350 i 550 N/mm2
minimalnim istezanjem pri lomu od 10% te biti pocinana ili obraena galfanom prije
presvlaenja s PVC-om.
Svaki panel mree mora biti pojaan po rubovima i spojen s pocinanom icom
obloenom PVC-om. Prednji panel (lice gabiona) s unutranje strane mora imati
pojaanje, minimalno od ice koja se koristi za krajeve i porube kako bi imao
zadovoljavajuu krutost pri montai.
Prednja i gornja strana gabionskog koa presavijaju se tijekom proizvodnje. Stranja i
bone strane koa su formirane od posebnih komada mree koje se fiksiraju za panel
tijekom proizvodnje. Dodatni, posebni panel mree koji slui kao dijafragma privruje
se za prednju i stranju stranu koa na gradilitu na svakih 1 m duine.
Dimenzije panela moraju odgovarati projektnima uz tolerancije duina do 1%.
Kao materijal za ispune mogu se upotrebljavati lokalni kameni materijali koji imaju
potrebnu i odgovarajuu kvalitetu i postojanost za ovu vrstu radova kako za vrijeme
izvedbe tako i u eksploataciji konstrukcije. Veliina zrna kamenog materijala za ispunu je
izmeu 100 i 200 mm od vrstog, izdrljivog, postojanog, lomljenog ili prirodnog
kamena.
Tehnike karakteristike i specifikacije elemenata gabionskih koara sa zategama i
kamenih materijala ispune definirane su projektom i ovim TU.
Priprema temeljnih platoa za ugradnju donjeg (prvog) reda gabiona sa zategama provodi
se poravnavanjem i zbijanjem podloge kao za posteljicu ceste.
Stranica 12-75
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Ova vrsta konstrukcija izrauje se od elemenata koji se sastavljaju i ispunjavaju na mjestu
izrade zida (nasipa ili zatite). Prema projektu ili zahtjevu nadzornog inenjera izvede se
podloga nasipa i postavljaju se gabionske koare sa zategama koje se ispunjavaju
graevnim kamenim materijalom i zasipavaju zatege na licu mjesta.
Poslije izraene ispune, gabionske koare se zatvaraju poklopcima, povezuju meusobno
okomitim i kutnim vezovima (spojnicama). Koare i zatege se sukcesivno postavljaju u
istom sloju ili u sljedeim slojevima ovisno o zahtjevima projekta i uvjetima na terenu (na
licu mjesta).
Sve susjedne gabionske koare i zatege u istom sloju i gabionske koare u sljedeim
slojevima povezuju se meusobno spojnom elinom icom (spojnicama) radi
zajednikog meusobnog djelovanja elemenata i vee vrstoe i krutosti kompletne
konstrukcije od gabionskih koeva sa zategama. Vano je da je za cijelo vrijeme izrade
nasipa ili zida od gabionskih ianih koara sa zategama osigurana kontrolirana odvodnja
povrinskih i procjednih voda izvan zone zahvata.
Izvedba i ugradnja zida ili nasipa od gabionskih koara sa zategama obavlja se prema
uvjetima projekta ili prema uvjetima navedenim u ovim OTU-ima.
Kako bi se sprijeila privremena erozija uzrokovana oborinskom vodom po pokosu
graevne jame zida, potrebno je prije poetka (kampadnog) iskopa za zid iznad pokosa
urediti povrinsku odvodnju kojom se sprjeava koncentrirani tok vode.
Procedura slaganja, izrade, punjenja i ugradnje gabionskih koara sa zategama (slike 1203.3-5 i 12-03.3-6 ):
Stranica 12-76
gabioni sa zategama se slau na vrstoj podlozi;

gabionski elementi otvaraju se i vanjsko se lice oblikuje u gabionsku koaru,
povezivanjem s prstenima, a mrea se rairi u odgovarajuem smjeru u skladu s
projektom;
gabionske koare i horizontalne mree susjednih elemenata u redovima se
meusobno veu pocinanim prstenima (razmak prstena je najvie 20 cm), a
gabioni se veu i s gabionima u prethodnom redu;
postavlja se dijafragma gabiona (posebni panel mree koji dijeli element na dva
dijela duljine 1 m) kako bi se formirala koara;
gornji krajevi su osigurani debelom porubnom icom. Rubovi se meusobno
spajaju prstenovima (ili icom) poevi od vrha prema dolje. Prstenovi se stavljaju
na svakih najvie 20 cm duine, s runom ili pneumatskom spajalicom;
prvo se runo slae lice gabiona lomljenim kamenom, zatim ostatak gabiona runo
i strojno i na kraju se izvodi nasip iznad armirajue mree (zatege);
na 1/3 i na 2/3 visine gabiona postavljaju se zatege. Gabioni se pune obvezno u
treinama visine gabionske koare gdje se na svakoj treini visine izvodi poprena i
uzduna ukruta icom izmeu stranica gabiona i dijafragme u sredini gabionske
koare, te se ukrute icom zateu po principu zatega uvrtanjem iane ukrute;
gabioni se pune odgovarajuim kamenom 50 do 75 mm iznad nivoa vrha mree
kako bi se omoguilo slijeganje uslijed vlastite teine;
nakon punjenja, poklopac se zatvara i spaja s prednjom, stranjom i bonim
stranama te dijafragmom prstenovima (ili icom);
iza gabiona ugrauje se geotekstil teine najee 300 g/m2, prema projektu.
Geotekstil se polae na donju mreu u irini 1,0 m, uz stranju stranu gabiona
GEOTEHNIKI RADOVI
12
vertikalno te horizontalno ispod gornje mree u irini 1,0 m. Geotekstil se nastavlja

preklapanjem. irina preklopa je min 20 cm;
ispuna na mree za sidrenje nanosi se u minimalnoj debljini od 150 mm. Potrebno
je posebno voditi rauna o tome da su mree adekvatno prekrivene ispunom prije
zbijanja ili eventualnog prelaska vozila. Vozila se ne smiju kretati izravno po mrei
za sidrenje;
maksimalna debljina slojeva za zbijanje ovisi o vrsti materijala za ispunu kao i
dostupnoj mehanizaciji na gradilitu, ali ne smije prelaziti 500 mm;
prilikom slaganja gabiona razlika visine ispune izmeu susjednih elemenata ne
smije biti vea od 1/3 visine gabiona, odnosno najvie 33 cm;
armirano tlo i nasip iza izvode se istovremeno, a paralelno s izvedbom gabiona;
nije doputen nagib lica gabiona prema naprijed, a moe se tolerirati nagib prema
natrag do 5% vei od projektiranog;
spoj s izvedenim nasipom izvodi se tako da elementi novog nasipa nalijeu na
stepenice na zavretku izvedenog nasipa i veu se za njih elinim prstenima, kao i
na svim drugim kontaktima;
neophodno je potrebno da se svaka gabionska koara vee za susjedne gabione sa
svih kontaktnih strana radi meusobnog djelovanja i vee krutosti i vrstoe;
procedura slaganja, izrade, punjenja i ugradnje gabionskih koara sa zategama
definirana je projektom i ovim OTU-ima.
Slika 12-03.3-5
Element Terramesh Systema
Stranica 12-77
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Slika 12-03.3-6
Konstrukcija elemenata Terramesh Systema
Zahtjevi kakvoe
Pletivo (mree) i spojni materijal za gabionske koare sa zategama moraju odgovarati
zahtjevima kvalitete prema projektu i ovim OTU-ima. Kvaliteta materijala za izradu
ispune (krupni ljunak, drobljeni kameni materijal ili lomljeni kamen) treba zadovoljiti
odredbe iz projekta i ovih OTU-a predviene za te materijale.
Proizvoake specifikacije usvojenog sustava gabiona sa zategama moraju biti potvrene
odgovarajuim izjavama o sukladnosti i izvjetajem o ispitivanjima kojima se dokazuju
traena svojstva, te kontrolnim ispitivanjima provedenim u Republici Hrvatskoj od strane
ovlatene institucije. Zahtijeva se da proizvod bude sukladan ovdje danim tehnikim
uvjetima.
Gabionske mree sa zategama moraju biti isporuene izravno od proizvoaa ili od
odobrenog dobavljaa s traenim certifikatima i certifikatom usklaenosti s
proizvoakom specifikacijom.
ica je upletena u heksagonalni uzorak s dvostrukim zavrtajem dok su rubovi ojaani
icom veeg promjera. Mrea se ree na traenu duljinu, a deblja ica, koja slui kao
ojaanje, nakon rezanja savija se prema panelu i uplie sa icom.
Sporedni paneli su privreni na glavni panel dok se dijafragma ne povezuje na glavni
panel u proizvodnji, ve se doprema odvojena, ali zajedno s glavnim panelom i
privruje se na gradilitu.
Tvornika kontrola kvalitete ukljuuje vizualnu i dimenzijsku provjeru ice na kalemu,
provjeru koliine pocinanja, debljinu plastificiranja i dimenzijsku provjeru pletene
mree.
Stranica 12-78
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Prije poetka radova izvoa je za sve materijale duan od ovlatenog tijela pribaviti
dokaze o uporabljivosti te originalnu dokumentaciju o kvaliteti svih materijala predoiti
nadzornom inenjeru na uvid i suglasnost; podatke za gabionske koare sa zategama:
dimenzionalnu tonost, vlanu vrstou, kvalitetu pocinane ice, tolerancije, vrstoe
ice, mree, zatega i ispunjenih gabiona sa zategama, kvalitetu materijala, kvalitetu
plastifikacije, dokaz ugradnje i trajnosti; podatke za ispunu - kamen: podrijetlo,
postojanost, izdrljivost, ugradljivost itd., sve kao za graevni materijal.
Proizvodi se trebaju uskladititi na mjestu udaljenom od gradilinog prometa kako bi se
izbjegao rizik sluajnog oteenja i trebaju ostati pakirani u buntovima do trenutka
ugradnje.
Kontrola kvalitete provodi se prema projektu odnosno prema PKOK-u i ovim OTU-ima.
Prije i tijekom instalacije i ugradnje, potrebno je posebno voditi rauna o slijedeem:
priprema podloge i izvedba nasipa moraju biti u skladu s tehnikim uvjetima

projekta,
svojstva materijala za ispunu moraju zadovoljavati uvjete iz projekta ili ovih TU,
proizvod mora biti zatien od oteenja uzrokovanih prometom na gradilitu te

opremom za instalaciju,
meusobno spajanje elemenata potrebno je obaviti nekorodirajuim elinim

prstenima promjera 3 mm, na razmaku najvie 20 cm,
potrebno je osigurati da se elementi polau longitudinalno, paralelno sa smjerom

glavnih naprezanja.
Pozicije ugradnje definiraju se geodetskim iskolenjem. Zahtijeva se postizanje tonosti
iskolenja 1 cm. Geodetske kontrole ugradnje provode se kontinuirano tijekom izvedbe,
a snimanje izvedenog stanja nakon ugradnje svakog reda gabiona sa zategama, sve uz istu
tonost.
Kontrola kvalitete obuhvaa prethodna ispitivanja te tekua i kontrolna ispitivanja
gabionskih koara sa zategama:
Prethodna ispitivanja gabionskih koara sa zategama:
kod ispitivanja gabiona sa zategama moraju biti zadovoljeni od proizvoaa

Tekua i kontrolna ispitivanja gabionskih koara sa zategama:
kod ispitivanja gabiona sa zategama moraju biti zadovoljeni od proizvoaa

Proizvoa treba uz dokaze o ispunjavanju traenih tehnikih uvjeta priloiti i reference
za sline konstrukcije kod kojih je njihov proizvod upotrijebljen.
Kamen koji se ugrauje na lice gabiona mora biti veliine zrna 20-25 cm i slae se
iskljuivo runo. Ispuna gabiona mora imati minimalnu veliinu zrna dimenzije 15 cm,
kako bi se osiguralo da ne prolazi kroz mreu gabionske koare. Maksimalna doputena
dimenzija je 25 cm.
Kvaliteta tehniko-graevinskog kamena mora biti dokazana s obzirom na: postojanost na
mraz (25 ciklusa), postojanost na djelovanje otopine natrijevog sulfata (5 ciklusa),
vrstoa na tlak- suho stanje i vodom zasieno stanje, upijanje vode, prostorna masa,
gustoa i poroznost.
Stranica 12-79
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Geotekstil se postavlja izmeu nasipa i gabiona prema projektu. Zahtijeva se primjena

netkanog geotekstila tip 300 g/m2. Kontrolira se redovitost i pravilnost postavljanja
vizualnim pregledom.
Za ugradnju u nasip do nivoa prvog reda gabiona, na mreama i iza mrea, kameni
materijal mora u potpunosti zadovoljavati OTU-e za izradu nasipa od kamenog materijala
iz ovih OTU-a.
Ugradnja se izvodi prema ovim OTU-ima, uz uvjet da debljina slojeva pri ugradnji na
mree ne smije biti vea od 50 cm.
Izvoditelj je radova duan obavljati (osigurati) tekua ispitivanja tijekom izvedbe radova,
a kontrolna ispitivanja odobrava nadzorni inenjer.
Kontrolna i tekua ispitivanja obuhvaaju:
kontrole dimenzija i pokosa nasipa,
odreivanje Modula stiljivosti (Ms) krunom ploom ili stupnja zbijenosti Sz u

odnosu na Standardni Proctorov postupak,
ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog materijala.

Obraun radova
Izrada nasipa i zatita pokosa primjenom ianih koara (gabiona) sa zategama
obraunava se po kubinom metru (m3) gabionskog koa, prema stvarno izvedenim
radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama. Zatege se obraunavaju po
kvadratnim metrima (m2) prema stvarno izvedenim radovima, a plaa po ugovorenim
jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadrani su dobava, prijevoz i postava te sav rad i materijal opisan u
ovom potpoglavlju. Iskop za temelj i nasipni materijal obraunava se po kubinom metru
(m3), a plaa po ugovorenim jedininim cijenama prema stvarno izvrenim radovima u
posebnoj stavci.
Stranica 12-80
GEOTEHNIKI RADOVI
12-04
RADOVI NA ZATITI GRAEVINSKIH JAMA
12-04.0
OPENITO
12
Graevne jame su iskopi u sraslom tlu jamastog oblika koji slue za izradu temelja
graevina.
Izvode se :
kao iroki iskop sa ili bez snienja razina podzemne vode. Zatita obuhvaa iskope
u stabilnim nagibima, osiguranje erozione stabilnosti pokosa i, eventualno,
privremeno crpljenje podzemne vode bunarima ili iglofiltrima radi osiguranja rada
u suhom (obuhvaeno u Poglavlju 2 ovih OTU-a),
iskope s vertikalnim stjenkama za rad u ogranienom prostoru ili za iskope ispod

razine podzemne vode u okolnom tlu. Pri tom se stabilnost stjenki i njihova
vododrivost osigurava tankim potpornim stijenama (ukopane, uloene, zagatne
stijene) koje se ugrauju u tlo s povrine terena prije iskopa graevne jame.
Ukopane stijene su potporne konstrukcije privremenog karaktera (npr. za zatitu
graevnih jama) ili trajne potporne konstrukcije.
Ovi tanki zidovi ukopani ili ugraeni u tlo koriste se i kao barijere-nepropusne zavjese za
kontrolu procjeivanja podzemnih voda i ostvarivanje uspora.
Najee se izvode kao:
armiranobetonske i glinobetonske dijafragme,
zidovi od zabijenog elinog murja (talpe, platice),
pilotne stijene.
12-04.1
ARMIRANOBETONSKE I GLINOBETONSKE DIJAFRAGME

Opis radova
Dijafragme se izvode kao armirani ili nearmirani betonski ili glinobetonski vertikalni
zidovi u tlu. Prema potrebi koriste se kao nosive konstrukcije i/ili kao vododrive
konstrukcije. Ako se koriste kao nosive konstrukcije, mogu djelovati konzolno ili biti
pridrane geotehnikim prednapetim sidrima ili tapnim sidrima (izvan oboda
graevinske jame) ili razuporama (eline ili betonske razupore unutar graevinske
jame).
Radovi na izvedbi dijafragme obavljaju se prema normi HRN EN 1538:2008 Izvedba
posebnih geotehnikih radova dijafragme.
Radovi na izvedbi dijafragme sastoje se od:
pripremnih radova,
izrade uvodnog kanala,
pripreme radne povrine,
iskopa za dijafragmu,
izrade i ugradnje armature,
pripreme i ugradnje betona,
zavrnih radova (odbijanja nekvalitetnog betona na vrhu dijafragme i izrade

naglavne grede),
Stranica 12-81
12
GEOTEHNIKI RADOVI
kontrole kvalitete upotrijebljenih materijala.
Prije poetka radova na iskopu, pojedinani elementi dijafragme trebaju se iskoliti i

oznaiti poloajno prema rasporedu elemenata iskopa dijafragme prema izvedbenom
projektu. Tijekom iskopa za dijafragmu potrebno je iskolenje kontrolirati.
Iskop za dijafragmu izvodi se u segmentima pomou specijalnog stroja. Iskop u tlu se
obavlja grabilicom uz stalnu zatitu iskopa bentonitnom isplakom. Iskop u stijeni vri se
specijalnim alatom - frezom. Standardne irine dijafragme su 50, 60, 80 i 100 cm. Vano
je napomenuti da zbog tehnologije izvedbe pojedini elementi dijafragme nemaju
meusobnu vezu.
Za eliminiranje opasnosti od uruavanja stijenki iskopa, ali i oteenja okolnih objekata
nuno je da se svi radovi odvijaju po planu. Ova opasnost poveava se u sluaju kada
dovreni iskop previe dugo stoji nezapunjen. To posebno obvezuje izvoaa radova da
dobrom organizacijom iskopa i isporuke materijala na gradilite, vrijeme od zavretka
iskopa do ugradnje armature i betona smanji na minimum.
Svrha i zadatak bentonitne isplake kod iskopa dijafragme su slijedei:
osiguranje stabilnosti stijenki iskopa,
sprjeavanje taloenja materijala iskopa u podruju iskopa,
olakavanje iznoenja materijala iskopa,
spreavanje dotoka vode u podruje iskopa.

Da bi se ostvarilo navedeno, isplaka mora za itavo vrijeme rada zadovoljavati traene
karakteristike u pogledu stabilnosti, viskoziteta, tiksotropije i specifine gustoe.
Zbog toga je potrebno provesti prethodna ispitivanja za odreivanje isplake, te
kontinuirano provoditi kontrolu pripremljene isplake.
Prethodna ispitivanja kojima se odreuje radni uzorak isplake, obuhvaaju odreivanje
viskoziteta, specifine gustoe i pH faktora. Naknadne modifikacije radnog uzorka
potrebne su za sluaj uporabe prethodno koritene isplake nakon zavrenog mehanikog
odstranjenja estica tla. Dnevno je potrebno kontrolirati gustou i viskozitet svjee
pripremljene bentonitne isplake.
Gustoa svjee pripremljene isplake mora se kretati u rasponu 1,1 - 1,15 g/cm3.
Kod iskopa pojedine kampade potrebno je provjeriti:
odgovara li iskop projektnoj dubini,
odgovaraju li sastav i karakteristike slojeva tla po dubini geotehnikom izvjetaju.

Ako je vremenski razmak od zavretka iskopa do poetka ugradnje betona vei od 2 sata,
dolazi do stvaranja taloga na dnu iskopa bez obzira na sastav isplake. U tom je sluaju
nuno recirkulacijom isplake oistiti dno iskopa.
Prije ugradnje treba kontrolirati gustou isplake na dnu iskopa. Ukoliko doe do
taloenja, odnosno zagaenja isplake, moe doi do oteanog teenja betona iz kontraktor
cijevi. Gustoa isplake s dna iskopa ne smije biti vea od 1,20 g/cm3. Ako se navedena
granica prekorai, potrebno je modificirati sastav smjese to ovisi o karakteru zagaenja.
U poetnoj fazi rada vri se kontinuirana kontrola gustoe i viskoziteta isplake na dnu
iskopa. Ako kontrola gustoe zadovoljava, moe se smanjiti uestalost uzimanja uzoraka i
kontrole.
Stranica 12-82
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Temperatura vode koja se koristi za pripremu isplake, kao i temperatura same isplake, ne
smije biti manja od +5C.
Za vrijeme rada treba onemoguiti razlijevanje isplake po terenu, a iskoritenu isplaku
treba odvesti s gradilita na prethodno dogovoreno odlagalite. Tijekom iskopa potrebno
je vriti kontinuirani odvoz iskopanog materijala uz redovito pranje kotaa vozila prije
izlaska na javnu prometnu povrinu.
Armaturni koevi sloeni su iz tri grupe armaturnih ipaka koje se razlikuju po funkciji
kojoj su namijenjene:
ipke kontrukcije ukruenja koeva,
ipke za preuzimanje unutranjih sila odreuju se statikim proraunom,
razdjelna armatura.
Konstrukcija ukruenja koa u stvari je prostorni reetkasti nosa sastavljen od
dijagonala, vertikala i horizontala.
Prije poetka predmetnih radova potrebno je izvriti sva nuna ispitivanja materijala koji
e se upotrijebiti uzimajui u obzir predvienu tehnologiju izvoenja betonskih radova.
Konzistencija betona treba odgovarati tehnologiji betoniranja dijafragme (kontraktor
postupak). Kod odreivanja konzistencije svjeeg betona, treba voditi rauna o nainu
transporta i ugraivanja. Koliina vode (vodocementni faktor) ovisi o agregatu, njegovom
granulometrijskom sastavu, vrsti cementa te eventualnim aditivima i treba se kretati u
granicama od 0,51 do 0,55.
Ako se koriste aditivi, proizvoa treba dokazati da nee doi do smanjenja vrstoe
betona.
Imajui u vidu zahtjev da se betoniranje jednog elementa (kampade) dijafragme obavlja u
kontinuitetu te nemogunost uspjene intervencije u sluaju prekida betoniranja,
preporuuje se koritenje betonare u blizini lokacije koja osigurava pravovremenu
isporuku kvalitetnog betona u dovoljnoj koliini.
Betoniranje dijafragme najdelikatnija je faza izvedbe. Da bi taj posao bio uspjeno
izveden, potrebno je maksimalno uskladiti rad svih sudionika pri izvedbi, to znai:
na vrijeme pripremiti i ugraditi armaturne koeve,
redovito opskrbljivati gradilite pravilno spravljenim i svjeim betonom,
ugradnju betona provoditi ujednaeno bez prekida i bez vaenja cijevi kontraktora
iz betona za vrijeme betoniranja.
Konzistencija betona mjerena pomou ispitivanja slijeganja (slump test slijeganje
betona) neposredno prije ugradnje treba biti s 16-21.
Naglavna greda ima znaajnu ulogu kod statikog djelovanja dijafragme. Zbog naina
izvedbe dijafragme, pojedini dijelovi dijafragme nisu povezani. Naglavna greda ih
meusobno povezuje i time tvori odreeni stupanj cjelovitosti dijafragme kao zatitne
konstrukcije. Da bi tu ulogu naglavna greda mogla stvarno preuzeti, treba je izvesti prije
iskopa unutar graevne jame.
Sve radove treba izvesti u skladu s projektom te uputama nadzornog inenjera i projektanta.
Iskop graevinske jame
Stranica 12-83
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Opisano u Potpoglavlju 2-04 ovih TU.

Sidra
Ukoliko se horizontalno pridranje dijafragme vri pomou prednapetih geotehnikih
sidara ili tapnih sidara (sidra od armaturnih ipki, samobuiva sidra tipa IBO, IBI i sl),
ova sidra se izvode prema zahtjevima iz projekta i prema normi HRN EN 1537:2008
Izvedba posebnih geotehnikih radova sidra u tlu i stijeni.
Kontrola kakvoe radova
Kakvou betona i armature treba kontrolirati prema odgovarajuim odredbama Tehnikog
propisa za betonske konstrukcije (TPBK), normama na koje on upuuje, odredbama iz
ovih OTU-a i zahtjevima iz projekta.
Ispitivanje nosivosti probnih sidara i primopredajna ispitivanja sidara obavljaju se prema
uputama iz norme HRN EN 1537:2008.
Obraun radova
Rad na iskopu dijafragme obraunava se u kvadratnim metrima (m2) stvarno iskopanog
materijala u sraslom stanju. Iskop se rauna od vrha uvodnog kanala za iskop dijafragme.
Rad na iskopu graevinske jame obraunava se u kubinim metrima (m3) stvarno
iskopanog materijala u sraslom stanju. Plaa se po ugovorenoj jedininoj cijeni u koju je
ukljuen iskop, utovar, prijevoz u odlagalite s razastiranjem i planiranjem deponije.
Armiranobetonski radovi obraunavaju se u kubinim metrima (m3) ugraenog betona i
kilogramima ugraene armature (kg).
Radovi na ugradnji sidara obraunavaju se u dunim metrima ugraenih sidara (m').
12.04.2
ZABIJENI ELINI PROFILI I ELINO MURJE

Opis radova
Zagatna stijena od murja vitka je, uspravna, potporna konstrukcija zabijena u tlo
(predgotovljeni elementi eline, drvene ili armiranobetonske platice (murje) se
ugrauju zabijanjem u tlo) ili u njemu ugraena. Danas se najee koristi elino murje
ili kombinacije elinih talpi i profila.
Zabijeni elini profili i murje koriste se za puno sluajeva privremene ili stalne zatite
iskopa graevinskih jama. Elemente treba projektirati da pruaju maksimalnu vrstou i
trajnost uz najmanju moguu teinu u skladu s dobrim uvjetima ugradnje u tlo.
Izvedba murja treba biti u skladu s normom HRN EN 12063:1999, Izvedba posebnih
geotehnikih radova - zagatne stijene od murja, kao i pripadajuih normi.
Prijevoz, montiranje i gradnja montanih potpornih zidova mora u svemu biti prema
zahtjevima iz projekta za odreeni tip montanog zida, prema POG-u ili prema posebnim
tehnikim uvjetima za izradu zidova koji su sastavni dio projekta.
Prije ugradnje izvoa mora osigurati visinske kote krune i temelja zida. Ugraivati se
mogu samo neoteeni montani elementi.
Stranica 12-84
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Prije poetka radova i tijekom izvoenja radova potrebno je kontrolirati kakvou

upotrijebljenih materijala, proizvoda i radova, a prema zahtjevima za materijale i radove
danim u ostalim poglavljima OTU-a.
Materijal
Svi montani elementi moraju odgovarati zahtjevima iz projekta, OTU-ima te moraju
imati dokaze u originalu o potrebnoj kakvoi prema HRN U.E3.050. Kakvou montanih
elemenata za izradu zidova izvoa mora dokazati prije poetka radova odgovarajuom
tehnikom dokumentacijom, certfikatom sukladnosti te dokazom o kakvoi od
proizvoaa elemenata koju izdaje ovlateno tijelo i u originalu predati na suglasnost
nadzornom inenjeru.
Ako se radi zid koji treba sidriti, sidra moraju odgovarati zahtjevima kakvoe norme
HRN C.K6.020, zahtjevima iz projekta i OTU-ima.
Prije poetka izrade zida potrebno je provjeriti stvarne hidroloke, geoloke i
geomehanike prilike na terenu i prema potrebi u suglasnosti s nadzornim inenjerom
prilagoditi projekt zida stvarnim terenskim uvjetima.
Elementi se ugrauju u tlo pomou odgovarajueg vibro ureaja ili zabijanjem makarama
(maljevima).
murje se zabija kontinuirano, jedan panel do drugog tako da ostanu kontinuirano
meusobno zabravljeni. Prilikom zabijanja potrebno je paziti na poloaj i na vertikalnost
svakog elinog panela, odnosno elementa. Zabijanje se izvodi najprije do polovice
dubine, a zatim u drugoj fazi do konane dubine predviene projektom.
Obraun radova
Radovi potrebni za izradu montanih zidova plaaju se po ugovorenim jedininim
cijenama za jedinicu mjere. Jedinina cijena obuhvaa sve radove, nabavu materijala,
prijevoze i sve drugo to je potrebno za dovrenje pojedinih radova. Osim toga, u
jedininim cijenama za pojedine vrste radova obuhvaeno je i ovo:
u jedininoj cijeni iskopa ukljueni su i trokovi razupiranja temeljne jame,

crpljenje vode iz jame, rad u mokrom, prebacivanje iskopanog materijala u nasip
na udaljenost do 10 m, zatrpavanje i nabijanje tla oko temelja i sve drugo potrebno
za rad na iskopu;
u jedininu cijenu betona temelja ulaze svi trokovi materijala i izrade ukljuujui
armatura, sidra i sl.;
u jedininoj cijeni izrade montanog zida obuhvaeni su svi trokovi izrade

montanih elementa, ispuna, potrebna betoniranja, rad i materijal kod spajanja
elemenata, skele, sav rad, prijevoz, potrebna oprema i sve ostalo za potpuno
dovrenje posla.
u jedininu cijenu izrade sidara ulaze dobava, ugraivanje i prednapinjanje sidara,

trokovi zalijevanja sidara injekcijskom suspenzijom odnosno cementnim mortom
Stranica 12-85
12
GEOTEHNIKI RADOVI
kod perfosidara, trokovi zatite glave sidra i utora stupova cementnim mortom i
svi ostali prijevozni i drugi trokovi koji su potrebni za izvrenje rada;
prijevozi, ureenje podloge i mogue potrebno razupiranje;
u jedininu cijenu izrade filtra ulazi sav materijal i rad potreban za izradu filtarskog
sloja.
Radovi na ienju i ureenju terena (okolia) obraunavaju se kroz prethodno navedene

stavke radova.
12.04.3
PILOTNE STIJENE
Opis radova
Pilotske stijene izvode se kao armirani ili nearmirani betonski ili glinobetonski vetikalni
stupovi u tlu. Prema potrebi koriste se kao nosive ili vododrive konstrukcije. Mogu
djelovati konzolno ili biti pridrane geotehnikim prednapetim sidrima ili tapnim
sidrima ili razuporama.
Pilotska stijena moe biti sekantna, tj. izvedena na nain da se piloti preklapaju, tj.
zasijecaju jedan u drugog. Svaki drugi pilot se armira armaturom.
Radovi na izvedbi pilotskih stijena obavljaju se prema normi HRN EN 1536 (Bueni
piloti). Izvedba buenih pilota navedena je u Potpoglavlju 12-01.
Radovi na izvedbi pilotne stijene sastoje se od:
pripremnih radova,
izrade uvodnog kanala,
pripreme radne povrine,
iskopa za pilote,
izrade i ugradnje armature,
pripreme i ugradnje betona,
zavrnih radova (odbijanja nekvalitetnog betona na vrhu pilota i izrade naglavne

grede),
kontrole kvalitete upotrijebljenih materijala.

Da bi se upoznali uvjeti na terenu, izvoa radova treba obii i pregledati lokaciju
objekta. Ureenju gradilita, kao i kretanju po samom gradilitu treba posvetiti naroitu
panju.
Plan rada
Kako bi se radovi izvodili potrebnom dinamikom, izvoa radova treba izraditi plan rada.
Predmetni plan rada treba sadravati organizaciju i opremu gradilita, dinamiku izvoenja
radova te popis mehanizacije i tehnikih karakteristika opreme.
Stranica 12-86
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Plan rada daje se na uvid nadzornom inenjeru koji moe traiti njegovu izmjenu uz
odgovarajue obrazloenje. Izvoa je duan prije poetka radova odrediti odgovornu
osobu za njihovo izvoenje.
a) Radni plato
Za potrebe iskopa pilota i izvedbu buotina za konsolidacijsko injektiranje potrebno je
pripremiti radni plato prema dimenzijama strojeva i opreme koji e se koristiti pri izvedbi.
Radni plato kao i komunikacijske koridore treba, prema potrebi, nasuti graduiranim
drobljenim kamenim materijalom d = 0-63 mm podobnim za ugradnju i zbijanje u
okvirnoj debljini 30 cm. Zbijenost podloge mora biti takva da omoguava nesmetano
kretanje predviene mehanizacije neovisno o vremenskim prilikama (Ms 40 MPa).
Radni plato se treba planirati i izvesti tako da je za cijelo vrijeme radova osigurano
funkcioniranje odvodnje.
Obraun radova
Rad se mjeri paualno. Stavka obuhvaa sav potreban rad na iskopu, poravnanju terena,
nabavu, dopremu, nasipavanje i zbijanje drobljenim kamenim materijalom, sve radove
potrebne za osiguranje funkcije odvodnje za cijelo vrijeme izvoenja radova.
b) Izrada uvodnog kanala
Nakon to se na pripremljenom radnom platou izvede iskop za uvodnicu, dno jarka treba
dobro nabiti vibroabom kako bi se dobila kvalitetna podloga za izradu betonskih stranica
uvodnog kanala. Stranice uvodnice izvode se u dvostranoj oplati. Za izradu betonskih
stranica uvodnog kanala predvien je beton razreda vrstoe i mreaste armature prema
projektu. Preciznost izvedbe uvodnog kanala je bitna, pogotovo u visinskom smislu jer se
na uvodni kanal vjeaju armaturni koevi pilota s ugraenim uvodnim kuitima za sidra.
Tonost izvedbe gornjeg ruba uvodnice je 0,5 cm, a ostalih dimenzija 1 cm.
Stjenke uvodnog kanala potrebno je razuprijeti dok se provodi nabijanje materijala u
zaleu stjenke unutarnje strane uvodnice. Ugraene razupore (drvene gredice na
uzdunom razmaku 1,5 m) ostaju do izvedbe konkretnog segmenta pilotne stijene.
Iskopu za pilote moe se pristupiti najranije 7 dana nakon ugradnje betona u stranice
uvodnog kanala. Ovaj uvjet treba strogo potivati jer je dosadanja praksa pokazala da u
protivnom dolazi do pucanja stranica uvodnog kanala ve i kod najmanjih udaraca
zatitnom kolonom.
Obraun rada
Rad se mjeri po m' uvodnog kanala.
U jedininoj cijeni sadran je sav potreban iskop, dobava, montaa i demontaa oplate,
nabava, doprema i ugradnja armature i betona te zasipavanje bokova uz zidove uvodnice
materijalom iz iskopa.
c) Iskop pilota
Prije poetka radova na iskopu, uzduna pozicija osi pojedinih pilota se treba iskoliti i
oznaiti na uvodnom kanalu prema izvedbenom projektu uz tolerantno odstupanje 1 cm.
Kod iskopa za pilote potrebno je provjeriti:
odgovara li iskop projektnoj dubini,
Stranica 12-87
12
GEOTEHNIKI RADOVI
odgovaraju li sastav i karakteristike slojeva tla/stijene po dubini geotehnikom

elaboratu,
kontrolirati iskolenje vezano na izvedeni dio pilotne stijene,
osigurati vertikalnost buotine.
Izvoa pilota treba na gradilitu imati primjerak geotehnikog elaborata, glavnog i

izvedbenog projekta.
Ukoliko je pilotska stijena sekantna, posebno se oznauju nearmirani piloti (koji se
izvode prvi) i armirani piloti (interpoliraju se naknadno).
Buenje za izvedbu pilota moe se izvoditi pomou zatitne kolone odreenog vanjskog
promjera ili bez nje.
Ukoliko se izvodi bez zatitne kolone, postoji opasnost od uruavanja iskopa. Ova
opasnost poveava se u sluaju kada dovreni iskop previe dugo stoji nezapunjen.
Izvoa se obavezuje da dobrom organizacijom iskopa i isporuke materijala na gradilite,
vrijeme od zavretka iskopa do ugradnje armature i betona smanji na minimum.
Obraun rada
Rad za buenje pilota mjeri se po m' izvedenog pilota . U jedininu cijenu ukljuen je
utovar, odvoz, deponiranje materijala iz iskopa pilota.
d) Izrada i ugradnja armaturnih koeva
Za izradu koeva koristi se armatura prema projektu. Kvalitetu upotrijebljenih materijala
isporuitelj treba dokazati odgovarajuim dokumentima o sukladnosti.
Armaturni koevi sloeni su iz tri grupe armaturnih ipaka koje se razlikuju po funkciji
kojoj su namijenjene:
ipke konstrukcije ukruenja koeva (obrui),
uzdune ipke za preuzimanje momenata savijanja,
spiralna armatura za preuzimanje poprenih sila.

Armatura za preuzimanje unutranjih sila odreena je statikim proraunom.
Glavna armatura se na svim spojevima s obruima zavaruje. Glavna i spiralna armatura
meusobno se veu djelominim tokastim zavarivanjem, a djelomino elinom
paljenom icom. Generalno armaturni koevi moraju imati potrebnu krutost tako da
prilikom manipulacije i ugradnje ne doe do njihovih oteenja.
Armaturni koevi se dopremaju na gradilite u jednom dijelu.
Armaturni koevi ugrauju se u buotine i vjeaju na stjenke uvodnog kanala pri emu je
maksimalno doputeno vertikalno odstupanje 1 cm. Sve kontrole visina treba provoditi u
odnosu na razinu vjealica koeva kako ne bi dolo do kumuliranja greaka.
Izrada vodilica i postavljanje na pojedini ko obavlja se kako je predvieno na nacrtima
armature koeva. Uloga vodilica neobino je vana jer one omoguuju da se ko
ravnomjerno sputa i, to je najvanije, da ko po ugradnji bude simetrino smjeten u
iskopu.
Stranica 12-88
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Ukoliko se kroz pilot ugrauje sidro, potrebno je izbjei buenje kroz beton i armaturu
pilota te na mjestima prodora sidara ugraditi uvodna kuita od PVC-a cijevi
odgovarajueg promjera. Kuita e se provizorno privrstiti za armaturni ko. Nadzorni
inenjer kontrolira jesu li vodilice ugraene na armaturni ko jer njihovo izostavljanje
dovodi do problema kod ugradnje, a i sam poloaj armature u presjeku biva redovito
nepodesan.
Obraun rada
Cijena rada za armaturne koeve mjeri se u kilogramima ugraene armature. Jedininom
cijenom obuhvaena je nabava materijala, rezanje i savijanje armature, slaganje koeva uz
potrebno zavarivanje spojeva, postavljanje i zavarivanje cijevi kuita za sidra i elinih
ploica (ukoliko se poslije bue sidra kroz pilotsku stijenu) te transport do gradilita.
Cijena rada za ugradnju gotovih armaturnih koeva mjeri se u kilogramima ugraene
armature.
e) Betoniranje pilota
Betoni koji se koriste za izvedbu pilota prema vaeim normama moraju ispunjavati
kriterije navedene u Poglavlju 12-01.4.
Najmanja debljina zatitnog sloja betona mora biti 40 mm (zbog tehnologije izvedbe i
nemogunosti izravne kontrole).
Kod zasjeenih nearmiranih pilota potreban je dodatak usporivaa vezanja.
Piloti se smatraju privremenom konstrukcijom pa nema bitnih zahtjeva na trajnost betona.
Za izvoenje pilota smije se upotrijebiti samo beton za kojeg se prethodnim ispitivanjem
utvrdilo da ispunjava predviene uvjete kvalitete.
Prije poetka predmetnih radova potrebno je izvriti sva nuna ispitivanja materijala koji
e se upotrijebiti uzimajui u obzir predvienu tehnologiju izvoenja betonskih radova.
Predviena konzistencija betona odgovara tehnologiji betoniranja pilota (kontraktor
postupak). Kod odreivanja konzistencije svjeeg betona, treba voditi rauna o nainu
transporta i ugraivanja.
Priprema betona
Prije poetka betoniranja proizvoa betona treba osigurati dovoljnu koliinu agregata po
frakcijama, cementa (iste vrste i klase) i vode.
Imajui u vidu zahtjev da se betoniranje pilota obavlja u kontinuitetu, te nemogunost
uspjene intervencije u sluaju prekida betoniranja, preporuuje se koritenje betonare u
blizini lokacije koja osigurava pravovremenu isporuku kvalitetnog betona u dovoljnoj
koliini.
Maksimalna veliina zrna radi kvalitetnije ugradnje betona iznosi d=16 mm.
Granulometrijski sastav mjeavine agregata utvruje se eksperimentalno, obzirom na
nain i uvjete ugraivanja i transporta betona kao i ostale faktore koji mogu utjecati na
kvalitetu betona.
Stranica 12-89
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Proizvoa betona obvezan je tijekom izvoenja radova redovito kontrolirati na gradilitu
sadraj vrlo finih estica i granulometrijski sastav agregata.
Potrebna je i povremena kontrola eventualne nazonosti organskih materijala u agregatu.
Transport i ugradnja betona
Izbor naina transporta mora garantirati homogenost svjeeg betona i konstantnost
njegova sastava. Beton se transportira specijalnim vozilima (automijealicama).
Dozvoljava se transport i suhe mjeavine agregata i cementa ako na mjestu dodavanja
vode postoji ureaj za doziranje.
Zabranjuje se naknadno dodavanje vode betonskoj mjeavini.
Betonska mjeavina mora imati prije samog ugraivanja konzistenciju u propisanim
granicama (razred S-4). Beton se ugrauje kontraktor postupkom. Maksimalni predvieni
promjer cijevi kontraktora je 200 mm to je uvjetovano slobodnim prostorom izmeu
armature (obrui) i uvodnih kuita za sidra. Za vrijeme betoniranja kontraktor mora biti
uvijek min 1,0 m u smjesi betona. Na mjestu istovara betona visina istovara betona ne
smije biti vea od 1 m.
Betoniranje kod temperature ispod +5C i iznad +30C mogue je samo uz pridravanje
posebnih mjera.
Beton se u pravilu ugrauje odmah nakon izrade, odnosno u vremenu koje osigurava
njegovu konzistenciju propisanu projektom te betoniranje jednog elementa mora zavriti
prije poetka vezivanja betona.
Ako betoniranje jednog pilota ne moe biti zavreno u okviru vremena koje omoguuje
da beton u koji je uronjen kontraktor ostane u poetnom konzistentnom stanju, potrebno
je koristiti usporivae vezivanja. U tom sluaju moraju se izvriti sva predviena
ispitivanja. Usporivai se obvezno koriste kod betona zasjeenih nearmiranih pilota
(svaki drugi pilot) kako bi se omoguilo lake buenje interpoliranih nosivih (armiranih)
pilota.
Potrebno je i na ovom mjestu naglasiti da e i idealno spravljeni beton biti bezvrijedan
ukoliko ne pristie uvijek na vrijeme na mjesto ugradnje.
Betoniranje pilota najdelikatnija je faza izvedbe. Da bi taj posao bio uspjeno izveden,
potrebno je maksimalno uskladiti rad svih sudionika pri izvedbi, to znai:
na vrijeme pripremiti i ugraditi armaturne koeve,
redovito opskrbljivati gradilite pravilno spravljenim i svjeim betonom,
ugradnju betona provoditi ujednaeno, bez prekida i bez vaenja cijevi kontraktora
iz betona za vrijeme betoniranja.
Konzistencija betona mjerena pomou ispitivanja slijeganja (Slump test slijeganje
betona) neposredno prije ugradnje treba biti s 16-21. Dane mjere slijeganja odnose se
kod uporabe agregata aluvijalnog podrijetla maksimalne veliine zrna 16 mm i za
Portland cement (CEM II 42,5 N). U svim drugim sluajevima (sulfatno otporni cement,
tucaniki agregat itd.) potrebno je posebnu panju posvetiti probnom odreivanju
pogodne smjese betona.
Sekantni piloti
Ukoliko je potrebno osigurati vododrivost, to se moe postii izvedbom sekantnih pilota.
Stranica 12-90
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Svaki drugi pilot izvodi se bez ugradnje armaturnog koa i slui kao ispuna. Ovi piloti
nemaju nosivu funkciju. Kako bi se omoguilo lake buenje interpoliranih (nosivih
armiranih) pilota, u betonsku mjeavinu potrebno je dodati usporivae vezanja.
Predvieno vrijeme vezanja je 40-50 sati nakon ugradnje betona.
Veza izmeu pojedinih pilota se, u cilju postizanja vodonepropusnosti, ostvaruje
zasijecanjem armiranih pilota u prethodno izvedene nearmirane pilote. Radi postizanja
vododrivosti spojeva pilota neophodno je iskop za pilote izvesti vertikalno, tj. koristiti
strojeve s mogunou kontrole vertikalnosti. Tolerantno odstupanje od vertikale prema
normi HRN EN 1536:2008. iznosi 1%. Tolerantno poloajno odstupanje je 2 cm.
Obraun rada
Cijena rada za betonske pilote mjeri se u m3 betona gotovog betona. Jedininom cijenom
obuhvaena je nabava potrebnih komponenti, priprema i transport betona do mjesta
ugradnje.
Cijena rada za ugradnju betona u pilote mjeri se u m3 gotovog pilota.
f) Ureenje vrha pilotske stijene
Nakon uklanjanja unutarnje stranice uvodnog kanala potrebno je odstraniti nekvalitetan
beton na vrhu pilota koji je posljedica tehnologije betoniranja kontraktor postupkom. U
ovoj fazi vri se poravnanje do projektirane kote odbijanja betona, odnosno do donjeg
ruba naglavne grede. Izvodi se odmah po djelominom vezanju betona.
Obraun rada
Rad se mjeri u m3 odstranjenog betona. Jedininom cijenom obuhvaen je odvoz
uklonjenog loeg betona na odgovarajuu deponiju.
g) Izrada naglavne grede pilotske stijene
Glavna predradnja za izradu naglavne grede je odbijanje nekvalitetnog betona, odnosno
ureenje gornjeg ruba pilotne stijene na projektiranu kotu.
Naglavna greda ima znaajnu ulogu kod statikog djelovanja. Zbog naina izvedbe
pojedini piloti nisu povezani. Naglavna greda ih meusobno povezuje i time tvori
odreeni stupanj cjelovitosti zatitne konstrukcije. Preko naglavne grede vri se stalna
preraspodjela sila i deformacija. Zbog toga naglavna greda predstavlja element
kontinuiteta pilotne stijene. Da bi tu ulogu naglavna greda mogla stvarno preuzeti, treba
je izvesti prije iskopa. Izvodi se betoniranjem u dvostranoj oplati.
Materijal za izvedbu naglavne grede je:
beton razreda vrstoe C25/30, dmax = 32 mm,
armatura B500B.
Kvaliteta elika, betona i njegovih komponenti treba odgovarati TPBK-u. Izvoa
predmetnih radova mora imati odgovarajue dokumente o sukladnosti upotrijebljenog
betona i elika.
Nain pripreme betona, ugradnja betona i armature kao i kvaliteta ugraenog materijala
trebaju biti u skladu s odgovarajuim propisima.
Stranica 12-91
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Kontrola kvalitete betona naglavne grede provodit e se ispitivanjem vrstoe probnih
kocki. Predvia se da se na svakih zapoetih 30 m3 ugraenog betona ispita po jedna
kocka nakon 28 dana.
Obraun radova
Rad se mjeri u m2 izvedene naglavne grede. U cijenu je uraunata nabava, doprema,
postavljanje, podupiranje, razupiranje i skidanje drvene oplate.
h) Oblaganje pilotske stijene oblogom od mlaznog betona
Kako bi se poravnala neravna povrina pilotne stijene, prekrile sidrene grede i glave
sidara i omoguilo postavljanje hidroizolacije na ravnu povrinu predviena je ugradnja
obloge od mlaznog betona.
Nakon irokog iskopa runim poravnanjem povrine pilotne stijene na vertikalne povrine
postavlja se armaturna mrea Q131 uz privrenje na pilote pomou vijaka za beton.
Prije poetka nanoenja mlaznog betona potrebno je sanirati sva mjesta koncentriranih
procjeivanja na preklopima pilota. Mlazni beton ugrauje se suhim ili mokrim
postupkom u debljini od 15 cm. Tehniki uvjeti izvedbe su opisani u OTU-ima.
Traeni razred vrstoe mlaznog betona je C20/25, a posebnih zahtjeva na trajnost nema.
Materijali za izradu betonske mjeavine trebaju zadovoljiti iste norme kao i za beton
pilota i naglavnice.
Obraun rada
Rad se mjeri u m2.
i) Projektanski nadzor
Tijekom izvoenja radova potrebno je provoditi projektantski nadzor. Kod ovakvih vrsta
geotehnikih zahvata esto u fazi izgradnje nastupaju razne okolnosti koje pri
projektiranju nisu bile poznate ili predvidive. U takvim sluajevima odluke je potrebno
donositi na licu mjesta i u kratkom vremenskom periodu kroz upise u graevinski
dnevnik u dogovoru s nadzornim inenjerom.
Stranica 12-92
GEOTEHNIKI RADOVI
12-05
12
RADOVI NA IZRADI NASUTIH BRANA I HIDROTEHNIKIH NASIPA

Svi radovi na izradi akumulacija i retencija moraju se izvoditi u skladu s projektnom
dokumentacijom, postojeim zakonima, tehnikim propisima, normama te uvjetima iz ostalih
poglavlja ovih Opih tehnikih uvjeta (OTU).
Brane i hidrotehniki nasipi su graevine s posebnim naglaskom na javnu sigurnost pa
zadovoljenje odgovarajuih bitnih zahtjeva za graevinu ukljuuje radove na pripremi
podloga za projektiranje, projektiranje, izvedbu i naknadno praenje stanja graevine.
Prema definiciji Meunarodne komisije za velike brane (ICOLD) velike brane su one
koje imaju graevinsku visinu mjerenu od temelja veu od 15 m ili brane visine izmeu 5
i 15 m, ako je kapacitet akumulacije vei od 5 milijuna kubnih metara. Prema odredbama
za sigurnost brana Svjetske banke, u velike brane spadaju jo i brane izmeu 10 i 15 m
ako imaju sloene projektne zahtjeve kao to su npr. neuobiajeni zahtjevi za upravljanje
velikim vodama, lokacije u podrujima visoke seizminosti, sloeni uvjeti i zahvati na
temeljenju ili zadravanje toksinih materijala. Brane ispod 10 metara visine smatraju se
velikim branama ukoliko se oekuje da e ispuniti kriterije za velike brane tijekom
koritenja.
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi za velike brane propisani su odgovarajuim
dokumentima ICOLDA i drugih mjerodavnih meunarodnih tijela.
Male brane su one koje ne ispunjavanju ni jedan kriterij velikih brana.
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi za male nasute brane i nasipe propisani su u nizu normi
HRN EN 1997, ukljuivo pripadni Nacionalni dodatak te drugim normama na koje norme
navedenog niza upuuju.
Prema Pravilniku o kontroli projekata obvezna je kontrola projekta glede mehanike
otpornosti i stabilnosti za zatitne nasipe od poplave i nasipe akumulacija visine 5 m i
vie.
Nasute brane kao i tipovi nasutih brana koji su obuhvaeni ovim Opim tehnikim
uvjetima definirane su projektom. Za izradu nasutih brana u velikoj se mjeri
upotrebljavaju materijali koji su podijeljeni u kategorije "A", "B" i "C". Opis kategorija
materijala navodi se u Poglavlju 2.
Pod ugradnjom materijala razumijevaju se sljedee radnje:
priprema materijala,
nasipavanje,
razastiranje,
planiranje i
zbijanje.
Svi navedeni radovi, kao i prethodna ispitivanja materijala te tekua i kontrolna

ispitivanja tijekom ugradnje opisani su u Poglavlju 2 ovih OTU-a, a ovdje su navedeni
samo karakteristini radovi.
Nalazita (izvorita) zemljanih materijala
U projektnoj dokumentaciji za nasute graevine potrebno je na osnovu provedenih
geotehnikih istraivanja pouzdano odrediti poloaje nalazita dostupnih koliina i vrsta
podobnih zemljanih materijala predvienih projektom graevine.
Stranica 12-93
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Izvoa treba izraditi detaljan plan iskoritavanja nalazita prema vrstama materijala i
potrebama projekta u kojem e rijeiti nain iskopa i eksploataciju, prostorni raspored
zona dobrog (podobnog) materijala, kontrolu materijala u izvoritu, pripremu materijala,
naknadno ureenje podruja eksploatacije, mjere kontrole radova.
Priprema zemljanih materijala
Pod pripremom materijala obuhvaene su radnje kojima se materijal dovodi u stanje
odreeno projektom ili ovim Tehnikim uvjetima, a neposredno prije nasipavanja.
Za koherentne materijale u ovoj fazi potrebno je utvrditi optimalne uvjete za zbijanje i
ovisno o tome osigurati da materijal za ugradnju ima vlanost u rasponu kako je odreeno
projektom vezano za optimalnu vlanost (wopt).
Optimalni uvjeti za zbijanje odreuju se standardnim Proctorovim pokusom. U ovoj fazi
koherentni materijal potrebno je suiti ili vlaiti, ovisno o njegovu prirodnom stanju. Ovi
pripremni radovi obavljaju se na nalazitu, prije prijevoza na gradilite nasipa ili brane.
Za nekoherentne materijale u ovoj fazi potrebno je odrediti optimalnu zbijenost (gustou)
i kontrolirati granulometrijski sastav. Optimalna zbijenost odreuje se prema vaeim
domaim i inozemnim standardima, a ovisno o krupnoi zrna materijala za ugraivanje. U
ovoj fazi je nekoherentne materijale potrebno procesirati ili koristiti onakve kakvi se
pojavljuju na nalazitu, ovisno o projektom utvrenim uvjetima koji se odnose na
granulometrijski sastav. U pravilu se ovi pripremni radovi obavljaju na nalazitu.
Nasipavanje, razastiranje i planiranje su radnje koje je potrebno obaviti neposredno prije
zbijanja. U sklopu tih radnji potrebno je osigurati zahtijevanu debljinu slojeva prije
zbijanja, vodoravnost ili propisani nagib povrine sloja, kao i homogenost materijala na
cijeloj povrini.
Zbijanje materijala obavlja se sredstvima za zbijanje ovisno o vrsti materijala. U ovoj fazi
potrebno je osigurati projektom definiranu zbijenost materijala.
Stranica 12-94
GEOTEHNIKI RADOVI
12-05.1
12
ISKOP U NALAZITIMA
Opis tehnologije izvoenja
Nain izvoenja irokog iskopa opisan u Poglavlju 2 ovih OTU-a (Zemljani radovi).
primjenjuju se i za iskope u nalazitima. Meutim, rad u nalazitima ima jo i odreene
posebnosti kojih se izvoditelj mora pridravati.
Nain iskopa u nalazitima od velike je vanosti za kakvou materijala koji e se
ugraivati u odreenu zemljanu graevinu. To je razlog to se propisuju u projektu i
posebnim tehnikim uvjetima. Zbog toga izvoditelj mora u skladu s prethodnom tokom
izraditi svoj prijedlog naina rada u nalazitima (plan eksploatacije nalazita) i dati ga na
uvid i odobrenje nadzornom inenjeru. U svom prijedlogu tehnologije rada, izvoditelj
mora, izmeu ostalog, dati i sljedee detaljne podatke:
- situaciju pogodnog mjerila, s naznaenim profilima,
- poprene i uzdune profile,
- nain iskopa,
- vrste, osnovna obiljeja i broj strojeva za iskop,
- prijevozni kapaciteti,
- mjesta i nain odlaganja humusa i jalovine,
- nain ureenja terena nakon prestanka koritenja nalazita,
Prilikom odreivanja naina iskopa u nalazitima posebice treba uzeti u razmatranje
slijedee:
- stupanj homogenosti materijala te mogunost primjesa drugih vrsta materijala
u obliku proslojaka i tanjih slojeva,
- prirodnu vlanost materijala i njezinu raspodjelu po dubini,
- vrste i osobine strojeva za iskop i utovar kojima raspolae izvoditelj.
Ovisno o navedenim uvjetima, u nalazitima primjenjuju se uglavnom dva naina iskopa i
to:
- u horizontalnim rezovima,
- u vertikalnim rezovima.
U dosta rijetkim sluajevima primjenjuje se iskop i u kosim rezovima.
Kod iskopa u horizontalnim rezovima kopaju se slojevi preporuljive debljine od 20 do
40 cm. Ako se kopa u vertikalnim ili kosim rezovima, tada se iskop izvodi u etaama
preporuljive visine 3,0 - 7,0 m.
Za iskop homogenog materijala s jednolikom vlanosti moe se primijeniti bilo koji od
navedena tri naina iskopa. Kad je materijal nehomogen i s nejednolikom vlanosti po
dubini, tada se primjenjuje iskop u vertikalnim ili eventualno kosim rezovima.
Prirodna vlanost materijala u nalazitu esto odstupa od optimalne vlanosti koju
materijal treba imati prilikom ugradnje. Previe vlaan materijal u nalazitu treba suiti,
dok premalo vlanom materijalu treba dodavati vodu.
Suenje materijala u nalazitima provodi se oranjem ili rijanjem gornjega sloja dovoljno
vremena prije iskopa. Iskop u horizontalnim rezovima najpogodniji je za prevlane
materijale zbog dobre mogunosti suenja.
Stranica 12-95
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Dodavanje vode premalo vlanim materijalima provodi se na nalazitima natapanjem

povrina prije iskopa, odnosno prskanjem prije iskopa ili tijekom kopanja. Ako se kopa u
horizontalnim rezovima, tada se izvodi prskanje vodom prije i/ili tijekom kopanja, ovisno
o koliinama vode koju treba dodati materijalu. Kad se kopa u vertikalnim, eventualno u
kosim rezovima, natapanje se provodi prije iskopa, a prskanje vodom i prije i tijekom
iskopa to ovisi o koliini vlage koja treba biti dodana. Navlaeni materijal treba odstajati
da se vlaga homogenizira.
Nain suenja, odnosno vlaenja materijala u nalazitu odreuje se projektom ili
odlukama nadzornog inenjera. Izvoditelj ima pravo nadzornom inenjeru predloiti
nain suenja ili vlaenja materijala koji njemu odgovara, ali primijenit e ga tek kad mu
to odobri nadzorni inenjer.
Ako se u nalazitu naie na materijale koji po provedenim ispitivanjima pogodnosti
materijala ne odgovaraju za ugradnju, izvoditelj mora o tome upoznati nadzornog
inenjera. Nadzorni inenjer e na osnovu rezultata ispitivanja pogodnosti odluiti koji se
materijal i u kojim koliinama smatra jalovinom. Prije donoenja odluke on ima pravo
zahtijevati dodatna ispitivanja kojima se dokazuje prikladnost materijala za ugradnju. Ta
e se ispitivanja posebno platiti izvoditelju. Jalovi materijal odlae se na mjesto i nain
koji odredi nadzorni inenjer.
Moe se dogoditi da u odreenom nalazitu nema dovoljno materijala. U tom sluaju
nadzorni inenjer odobrava izvoditelju koristiti materijal iz drugih projektom predvienih
nalazita. Po odobrenju nadzornog inenjera, izvoditelju se priznaju mogui poveani
trokovi prijevoza materijala. Meutim, ako treba otvoriti nova nalazita, odluku o tome
donosi nadzorni inenjer. Sve radove potrebne za otvaranje novih nalazita odobrava
nadzorni inenjer. Isto tako, on odobrava sve trokove vezane uz te radove, a koji e se
priznati izvoditelju kao dodatni radovi.
Viak iskopanog materijala u nalazitima pada na teret izvoditelja, osim ako postoje
razlozi na koje izvoditelj nije mogao utjecati o emu odluuje nadzorni inenjer.
Kad izvoditelj namjerava proiriti nalazita ili poveati njegovu dubinu, prethodno mora
ishoditi suglasnost nadzornog inenjera. Prije donoenja odluke nadzorni inenjer moe
zahtijevati provedbu dodatnih ispitivanja. Tek po odobrenju nadzornog inenjera
izvoditelj moe proiriti, odnosno produbiti nalazite. Nadzorni inenjer odluuje hoe li
investitor ili izvoditelj snositi dodatne trokove ili tete proizale kao posljedica
proirenja, odnosno produbljenja nalazita.
Ako se iskopani materijal na nalazitu ne odlae, izvoditelj mora uskladiti kapacitet
iskopa s mogunostima na mjestu ugradnje. Isto tako, kapacitet iskopa mora biti usklaen
s kapacitetom transporta do mjesta ugradnje ili odlaganja.
Izvoditelj mora iskop na nalazitima izvoditi na takav nain da za itavo vrijeme radova
bude osigurana odgovarajua odvodnja sa svih povrina. Takoer i privremeni pokosi
moraju biti takvih nagiba da su dovoljno stabilni u svim uvjetima rada i vremenskim
uvjetima te prema potrebi zatieni vodonepropusnom folijom.
Izvoditelj je obavezan provoditi tijekom radova sva kontrolna ispitivanja materijala u
nalazitima predvienim projektom. Nadzorni inenjer ima pravo narediti provoenje
dodatnih ispitivanja materijala, to se izvoditelju posebno priznaje i plaa, ili ta
ispitivanja povjeriti drugoj ovlatenoj instituciji.
Stranica 12-96
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Postoji mogunost da izvoditelj pronae nalazita za koja smatra da su povoljnija za

njega. U tom e sluaju na svoj teret dokazati kakvou i koliine materijala i uz zahtjev za
otvaranje nalazita, predati nadzornom inenjeru na odobrenje. Tek po odluci nadzornog
inenjera izvoditelj moe poeti koritenje takvog nalazita. Sve trokove vezane na
koritenje tog nalazita snosi izvoditelj. Za taj rad izvoditelju e se priznati trokovi u
visini odreenoj za projektom predvieno nalazite.
Po zavrenom koritenju izvoditelj treba nalazite urediti tako da se uklapa u krajolik, da
ne ugroava stabilnost susjednog zemljita i graevina, da ima rijeenu odvodnju na
odgovarajui nain itd. Ureenje nalazita utvruje se projektom. U sluaju kad ne postoji
projekt ureenja nalazita, tada nadzorni inenjer odreuje izvoditelju nain na koji e
urediti nalazite.
Treba voditi rauna da se na nalazitu materijala, unutar akumulacije ne otvori put vodi
do propusnih slojeva kroz koje bi voda mogla otjecati u nepoeljnom smjeru.
12-05.2
UGRADNJA KOHERENTNOG MATERIJALA "C" KATEGORIJE

Opis radova
Koherentni materijali "C" kategorije odgovaraju sitnozrnatom tlu prikazanom u sustavu
za klasifikaciju, a obuhvaaju anorganske vrste tla i to: nisko do visoko plastine gline
(CL - CH) i nisko do visoko plastine praine (ML- MH).
Ne smiju se ugraivati sljedei materijali: organske gline i prah (OL - OH), organski
otpaci, korijenje, busenje kao i ostali materijali koji s vremenom mijenjaju svoja
mehaniko-fizikalna svojstva.
Materijal se ne smije ugraivati na smrznute podloge. Ne smije se ugraivati snijeg, led
ili smrznuti zemljani materijal.
Ovisno o vrsti nasute brane, materijal se ugrauje u razne zone brane. Prema mjestu gdje
se ugrauje koherentni materijal utvruju se i zahtjevi koji se postavljaju na kakvou tog
materijala kao i na uvjete koje je potrebno postii prilikom ugradnje. Prilikom ugradnje
koherentnog materijala u nasutu branu razlikuje se ugradnja materijala u jezgru brane
(zonirane brane) i ugradnja materijala u tijelo brane (homogeni presjek brane).
a) Ugradnja koherentnih materijala u jezgru brane
Ugradnju materijala treba provesti prema tehnikim uvjetima utvrenima projektom ili
prema ovim Tehnikim uvjetima.
Koherentni materijali koji se ugrauje u jezgru nasute brane jesu slabopropusni materijali
koji spreavaju procjeivanje vode kroz branu.
Svojstva materijala koji se ugrauju u jezgru su slijedea:
prema klasifikaciji tla ugrauju se gline niske i visoke plastinosti (CL i CH),
koeficijent propusnosti ugraenog materijala mora biti manji od k = 10-6 cm/s,
vlanost ugraenog materijala mora biti u sljedeim granicama:
- za gline niske plastinosti (CL),
w = wopt 2%
Stranica 12-97
12
GEOTEHNIKI RADOVI
w = wopt 3%
- za gline visoke plastinosti (CH),
(optimalna vlanost wopt odreuje se standardnim Proctorovim pokusom).
ugraeni materijali moraju biti nedisperzivni.
Materijal se razastire na pripremljenu podlogu ili na prethodno zbijeni sloj nakon

provedenih kontrolnih ispitivanja i nakon odobrenja nadzornog inenjera. Jezgra mora
biti bez lea, depova ili proslojaka propusnog materijala. Mora se ostvariti dobar kontakt
izmeu slojeva.
Debljina razastrtog materijala prije zbijanja je u rasponu od 20 do 30 cm ovisno o
sredstvima koja e se koristiti za zbijanje. Debljina sloja mora biti jednaka da bi se
osigurala homogenost ugraenog materijala po zbijenosti.
U pravilu, na mjesto ugradnje treba doi materijal primjerene vlanosti i pripremljen u
nalazitu. Prije zbijanja potrebno je kontrolirati vlagu i dovesti je u sklad s propisima ako
nije u granicama doputene tolerancije.
Debljina slojeva kao i broj prelaza sredstava za zbijanje odreuje se na pokusnom polju
uz uvjet da se postigne zahtijevana zbijenost materijala.
Ugraeni materijal nakon zbijanja mora zadovoljiti sljedee kriterije:
- za velike brane:
Suha zapreminska teina ne smije biti manja od 98 % maksimalne suhe zapreminske
teine odreene standardnim Proctorom.
- za male brane:
Suha zapreminska teina ne smije biti manja od 95% maksimalne suhe zapreminske
teine odreene standardnim Proctorom.
Svaki nasuti sloj mora biti zbijen u punoj irini odgovarajuim sredstvima za zbijanje pri
emu treba u naelu materijal zbijati od rubova prema sredini.
Ako se nakon zbijanja i kontrole odmah ne nastavlja s nasipavanjem sljedeeg sloja, ve
se nasipavanje nastavlja nakon dueg razdoblja s razliitim vremenskim prilikama, prije
ponovnog nasipavanja treba opet kontrolirati kakvou zbijenosti.
Prije dueg prekida ili kada prijeti kia, povrina ugraenog koherentnog materijala ravna
se i zbija glatkim valjkom u laganom nagibu kako bi se omoguilo otjecanje vode i
smanjilo vlaenje materijala.
Prije nasipavanja novog sloja potrebno je zaglaenu povrinu ohrapaviti radi postizavanja
to bolje veze meu slojevima.
Prije sezonskog prekida radova treba zatititi povrinu ugraenog sloja od suenja,
djelovanja oborina i od smrzavanja. Ovisno o prilikama primijenit e se razliite mjere
zatite.
Rad na nasipavanju i zbijanju treba prekinuti u svako doba kada nije mogue postii
zadovoljavajue rezultate, naroito zbog kie, visokih voda ili nekih drugih atmosferskih
nepogoda.
b) Ugradnja koherentnih materijala u tijelo nasute brane (homogeni presjek brane)
Stranica 12-98
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Izrada nasutih brana homogenog presjeka od koherentnih materijala najee se odnosi na

male brane.
Koherentni materijali koji se ugrauju u homogene nasute brane su slabopropusni
materijali koji sprjeavaju procjeivanje vode kroz branu, a parametri vrstoe moraju
biti takvi da osiguravaju stabilnost pokosa brane kao i opu stabilnost brane. Parametri
vrstoe odreuju se projektom brane, a ovisno o usvojenom rjeenju i geometriji brane.
Svojstva materijala koji se ugrauju u homogeni presjek nasute brane jesu:
prema klasifikaciji tla ugrauju se gline niske i visoke plastinosti (CL i CH),
praine niske i visoke plastinosti (ML i MH) i mjeavine materijala (GM, GC, SM
i SC),
koeficijent propusnosti materijala mora biti manji od k = 10-5 cm/sek,
vlanost ugraenog materijala mora biti u sljedeim granicama:
w = wopt 2% - (optimalna vlanost wopt odreuje se standardnim
Proctorovim pokusom).
Debljina razastrtog materijala u rasponu je od 20 do 30 cm za gline i praine, a 30-50 cm

za mjeavine materijala. Debljina slojeva ovisi o granulometrijskom sastavu i sredstvima
za zbijanje. Na rubovima sloja (pokosu brane) nadzor moe zahtijevati prekoprofilno
zbijanje (koje se naknadno odree na potrebnu dimenziju) u cilju postizanja potrebne
gustoe na pokosu i sprjeavanja nestabilnosti i erozije pokosa.
Suha zapreminska teina materijala nakon zbijanja ne smije biti manja od 95%
maksimalne suhe zapreminske teine odreene standardnim Proctorom.
Ostali uvjeti koji su dati za ugradnju koherentnih materijala u jezgru brane, a odnose se
na razastiranje, planiranje, zbijanje i prekide radova vrijede i za ugradnju koherentnih
materijala u tijelo brane.
c) Sredstva za zbijanje
Za zbijanje koherentnih materijala upotrebljavaju se jeevi i vibracijski jeevi (raznih
izvedbi s raznim oblicima), sredstva za zbijanje s gumenim kotaima i glatki valjci. Za
zbijanje manjih povrina upotrebljavaju se vibracijske ploe.
Obraun radova
Rad se obraunava i plaa prema kubinim metrima (m3) ugraenog i zbijenog materijala,
prema opisu iz poglavlja 2.09 ovih OTU-a.
Stranica 12-99
12
12-05.3
GEOTEHNIKI RADOVI
UGRADNJA NEKOHERENTNOG MATERIJALA "C" KATEGORIJE

Opis radova
Nekoherentni materijali "C" kategorije odgovaraju krupnozrnatom tlu prikazanom u
sustavu za klasifikaciju i obuhvaaju iste ljunke (GW, GP, GU), ljunke s finim
esticama (GM, GB), iste pijeske (SW, SP, SU) i pijeske s finim esticama (SM, SC).
Ne smiju se ugraivati materijali koji u svom sastavu imaju organskih glina, organskog
praha, organskih otpadaka, korijenja, busenja kao i drugih materijala koji s vremenom
mijenjaju svoja mehaniko-fizikalna svojstva. Ne smije se ugraivati snijeg, led ili
smrznuti materijal.
Materijal se ne smije ugraivati na smrznutu podlogu.
Nekoherentni materijal ugrauje se u razne dijelove nasute brane. Ovisno o njegovim
karakteristikama i projektnom rjeenju brane, nekoherentni materijal ugrauje se u
potporne zone (uzvodno i nizvodno) i u prelazne zone (filtri i drenae).
Brane se izvode paralelnom izvedbom svih dijelova (jezgra, filtri, potporne zone, kameni
nabaaj) u visinskom razmaku koji, u pravilu, nije vei od dvije debljine sloja.
a) Ugradnja nekoherentnog materijala u potporne zone brane
Ugradnja nekoherentnog materijala u potporne zone brane provodi se prema tehnikim
uvjetima odreenima projektom ili prema ovim tehnikim uvjetima.
Materijal koji se ugrauje mora biti hidrauliki stabilan.
Parametri vrstoe ugraenog materijala moraju biti takvi da osiguravaju stabilnost tijela
brane. Prilikom ugradnje nekoherentnih materijala razlikuju se sljedee vrste:
a) materijali koji su prilikom zbijanja neosjetljivi na postotak vlage. To su dobro
graduirani materijali s Cu > 6 i s manje od 4 % estica sitnijih od 0,06 mm, slabo
graduirani materijali s Cu < 3 koji imaju manje od 8% estica sitnijih od 0,06 mm,
b) materijali koji su prilikom zbijanja osjetljivi na postotak vlage. To su materijali koji
imaju postotak sitnijih estica vei od graninih vrijednosti danih pod a).
Prilikom ugradnje materijala definiranog pod a) ne kontrolira se vlanost materijala, ali se
materijal treba ugraivati u vlanom stanju da bi se sprijeila segregacija prilikom
nasipavanja.
Materijal definiran pod b) ugrauje se u vlanom stanju i to u sljedeim granicama:
w = wopt 2 % - (optimalna vlanost se odreuje modificiranim Proctorovim pokusom).
Debljina razastrtog materijala je u rasponu od 40 do 60 cm ako projektom nije drugaije
odreeno. Debljina slojeva ovisi o svojstvima materijala i o sredstvima za zbijanje i
odreuje se na probnoj dionici.
Za materijale definirane pod a) suha zapreminska teina materijala nakon zbijanja ne
smije biti manja od 80 % relativne zbijenosti ili odgovarajueg stupnja zbijenosti 90%
Stranica 12-100
GEOTEHNIKI RADOVI
12
prema modificiranom Proctorovom pokusu. Za materijale definirane pod b) suha

zapreminska teina materijala nakon zbijanja ne smije biti manja od 90 % vrijednosti
suhe zapreminske teine odreene u laboratoriju ili na probnoj dionici.
b) Ugradnja nekoherentnog materijala u prelazne zone (filtri i drenae).
S obzirom na posebnu vanost prelaznih zona u nasutim branama, potrebno je posvetiti
posebnu panju izboru materijala i nainu izrade.
Materijali koji se ugrauju u prelazne zone moraju biti slobodno drenirajui, a ujedno
moraju sprijeiti ispiranje i iznoenje materijala iz zona koje tite (glinena jezgra,
temeljno tlo). Ovisno o sastavu i karakteristikama matearijala kojeg je potrebno zatititi,
prelazna zona moe se izvoditi od jednog sloja ili od vie slojeva.
Filtarski materijal koji se ugrauje mora zadovoljiti sljedee kriterije:
D15
a) -------- 5
d85
D15
b) -------- 5
d15
D50
c) --------- 25
d50
gdje su:
D15, D50
- promjeri zrna filtarskog materijala ispod koji je 15 %, odnosno 50% mase,
d15, d50, d85 - promjeri zrna osnovnog tla ispod kojih je 15 %, 50 %, odnosno 85% mase.
Specificirani promjeri odreuju se iz granulometrijske krivulje filtarskog materijala i
osnovnog tla.
Ako se prelazna zona izvodi od vie slojeva, tada se navedeni kriteriji primjenjuju
sukcesivno izmeu susjednih slojeva, tj. osnovno tlo - prvi sloj, prvi sloj - drugi sloj itd.
Debljina razastrtog materijala je u rasponu od 30 do 50 cm. Debljina slojeva ovisi o
granulometrijskom sastavu materijala i o sredstvima za zbijanje. Suha zapreminska teina
materijala nakon zbijanja ne smije biti manja od 70 % relativne zbijenosti.
Materijal treba ugraivati u vlanom stanju kako bi se smanjila i izbjegla segregacija
prilikom nasipavanja.
Posebno treba paziti na izvedbu kako bi se izbjegli depovi segregiranog materijala i
osigurala istoa materijala prelaznih zona. Ne smije se dopustiti prljanje i mijeanje
materijala u prelaznoj zoni.
c) Sredstva za zbijanje
Stranica 12-101
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Za zbijanje koherentnih materijala upotrebljavaju se vibracijski valjci, a za zbijanje

manjih povrina koriste se vibracijske ploe.
Obraun radova
Rad se obraunava i plaa prema kubinom metru (m3) ugraenog materijala u zbijenom
stanju, prema opisu iz poglavlja 2.09 ovih OTU-a.
12-05.4
UGRADNJA MATERIJALA "B" KATEGORIJE

Materijali "B" kategorije openito su opisani u Poglavlju 2 ovih Opih tehnikih uvjeta. S
obzirom na svojstva materijala "B" kategorije u sklopu brane, ti se materijali uglavnom
ugrauju u potporne zone brana.
Opis rada
Pod ugradnjom materijala razumijevaju se sljedee radnje: iskop materijala, priprema
materijala, nasipavanje, razastiranje, planiranje i zbijanje. Ovisno o koliini sitnih estica
i o granulometrijskom sastavu materijala "B" kategorije, primjenjivat e se tehniki uvjeti
propisani za nekoherentne materijale ili tehniki uvjeti za kameni materijal.
Uestalost kontrole svojstava zbijenog materijala (tekua i kontrolna ispitivanja)
odreena je u poglavlju 2.09.
Obraun rada
Rad se obraunava i plaa se prema kubinom metru (m3) ugraenog materijala u
zbijenom stanju, prema opisu iz poglavlja 2.09 ovih OTU-a.
Stranica 12-102
GEOTEHNIKI RADOVI
12-05.5
12
UGRADNJA MATERIJALA "A" KATEGORIJE (lomljeni kamen)

Materijal "A" kategorije je lomljeni kamen koji se dobiva miniranjem u kamenolomu.
Lomljeni kamen se kod nasutih brana koristi za izradu potpornih zona i za zatitu pokosa.
Maksimalna veliina kamena i granulometrijski sastav kamenog materijala odreuju se
ovisno o tipu i kakvoi stijene te nainu miniranja.
a) Ugradnja kamenog materijala u potporne zone

Ugradnja kamenog materijala u potporne zone provodi se prema tehnikim uvjetima
utvrenim u projektu ili prema ovim Tehnikim uvjetima.
Lomljeni kamen koji se ugrauje treba biti dobro graduiran.
Lomljeni kamen se razastire u slojevima debljine 0,5 - 2,0 m ovisno o krupnoi kamena i
koritenim sredstvima za zbijanje. Maksimalna veliina kamena ne smije biti vea od 1/2
debljine sloja nakon razastiranja.
Prilikom nasipavanja i razastiranja materijala mora se osigurati tehnologija koja sprjeava
segregaciju materijala.
Zbijanje razastrtog materijala provodi se srednje tekim i tekim vibracijskim valjcima.
Zadovoljavajua zbijenost kamenog materijala osigurava se nakon 4 - 6 prelaza
vibracijskim valjkom.
Da bi se pospjeilo zbijanje kamenog materijala, posebno kada se ugrauje u veim
slojevima, materijal se polijeva vodom. Koliina vode koja se koristi za polijevanje iznosi
od 1 do 2 m3 po 1 m3 ugraenog materijala.
Prilikom zbijanja kamenog materijala slabije vrstoe, na gornjoj povrini dolazi do
nastanka tankog proslojka sitnog materijala.
Prije nanoenja navedenog sloja treba odstraniti takve proslojke kako bi se sprijeila
pojava nepropusnih zona. Preporua se ispiranje mlazovima vode.
Obraun rada
Rad se obraunava i plaa prema kubinom metru (m3) ugraenog materijala u zbijenom
stanju. U cijenu je uraunato miniranje, priprema, transport, razastiranje i zbijanje
materijala.
b) Ugradnja kamenog materijala na pokose brane
Zatita uzvodnog i nizvodnog pokosa brane izvodi se od kamenog materijala.
Kamen koji se upotrebljava za zatitu pokosa treba imati sljedee karakteristike:
mora biti tvrd, gust, vremenski postojan i bez pukotina; mora biti ist od zemlje,
organskih sastojaka i slinih neprikladnih materijala;
Stranica 12-103
12
GEOTEHNIKI RADOVI
mora biti otporan na smrzavanje to znai ako je nakon 25 ciklusa smrzavanja,

upijanje vode manje od doputenog;
specifina gustoa kamena ne smije biti manja od 2,6 g/cm3;
upijanje vode u odnosu na suhu teinu mora biti manje od 5 %;
stijene koje imaju izraeno bubrenje ne smiju se upotrebljavati.
Veliina lomljenog kamena koji se upotrebljava za zatitu uzvodnog pokosa brane

odreuje se za svaku branu posebno, ovisno o visini brane i uvjetima u kojima se brana
gradi. Debljina sloja ovisi o maksimalnoj veliini kamena koji se ugrauje u oblogu
pokosa. Tehnologija i sredstva ugraivanja ovise o krupnoi zrna, a moraju biti takvi da
osiguravaju stabilnost svakog pojedinog ugraenog komada. Zatita nizvodnog pokosa
izvodi se od lomljenog kamena kojim se osigurava erozivna stabilnost pokosa. Veliina
lomljenog kamena koji se upotrebljava ovisi o veliini plohe pokosa koju treba tititi i o
hidrometeorolokim uvjetima.
Debljina zatitnog sloja ovisi o maksimalnoj veliini kamena koji se upotrebljava za
zatitu. Zbijenost ugraenog materijala mora biti takva da osigurava erozivnu stabilnost
nizvodnog pokosa.
12-05.6
KONTROLA KAKVOE UGRAENOG MATERIJALA

Kontrola kakvoe sastoji se od vizualne provjere terenskih (in situ) i laboratorijskih
ispitivanja.
Kontrola kakvoe materijala provodi se da se osigura i kontrolira zahtijevana kakvoa
materijala prije ugraivanja kao i poslije ugradnje i zbijanja. U tu svrhu ispituju se uzorci
svih materijala najprije u pozajmitima radi prethodne usklaenosti s predvienim
svojstvima i za usmjeravanje ugraivanja u odreene zone brane.
Nakon to je materijal u zoni brane razastrt, kontrolira se prije poetka valjanja debljina
sloja i, ako treba, dotjeruje se na propisanu. Zatim se vizualno pregledava jednolinost
materijala, segregacija, pojava gnijezda neprikladnog materijala. Prema potrebi
ispravljaju se uoeni nedostatci, nakon ega se sloj zbija. Poto je sloj ugraen i zbijen,
provode se terenska i laboratorijska ispitivanja za provjeru jesu li postignuta tehnikim
uvjetima propisana svojstva (vlanost, jedinina teina, parametri vrstoe,
deformabilnosti, propusnosti itd.). Materijalima kojima vlanost nije specifikacijom
propisana dovoljno je da se stalno provjerava debljina razastrtog sloja i broj prelaza
valjkom. Postignut se rezultat zbijanja provjerava povremeno, u poetku rada ee, dok
se stekne sigurnost u ocjeni, a poslije rjee.
Prema vrstama materijala koji se ugrauju, provode se sljedee kontrole kakvoe:
a) kontrola kakvoe materijala prije ugradnje,
b) kontrola kakvoe ugraenog materijala.
Za koherentne materijale:
a) - granulometrijski sastav,
- Atterbergove granice plastinosti,
- vlanost,
- optimalna vlaga po Proctoru.
Stranica 12-104
GEOTEHNIKI RADOVI
12
b) - vlanost
- suha zapreminska teina,
- vodopropusnost,
- stiljivost,
- parametri vrstoe.
Za nekoherentne materijale:
- maksimalna suha zapreminska teina
b) - suha zapreminska teina,
- stiljivost,
- parametri vrstoe.
Za kamene materijale
- vrstoa.
Osim navedenih kontrola vrlo esto treba provoditi i druge vrste ispitivanja koja se
utvruju posebnim tehnikim uvjetima u sklopu svakog pojedinog projekta.
Broj ispitivanja i uestalost odreuju se prema vrsti graevine i koliinama materijala koji
se ugrauje. Ukoliko nije drugaije navedeno projektom, uestalost kontrole obavlja se u
skladu s mjerodavnim odredbama Poglavlja 2.09.
Rezultati ispitivanja pregledno se prikazuju u tablicama i dijagramima, to ini
dokumentaciju o postignutoj kakvoi svih materijala ugraenih u branu.
12-05.7
IZRADA OBLOGE POKOSA I KRUNE BRANE

Ovdje su navedene samo najee koritene obloge pokosa, a sve ostale su obraene u
Poglavlju 4 (Zatite ravnih i kosih povrina vodotoka i nasipa) ovih OTU-a.
12-05.7.1
Zatita pokosa brane kamenom oblogom

Opis rada
Ovaj rad obuhvaa nabavu kamena, po potrebi njegovu grubu obradu, prijevoz na mjesto
ugradnje, ugradnju kamena runo ili strojno te kontrolna ispitivanja kakvoe kamena prije
njegove ugradnje i kontrola tijekom graenja.
U ovaj rad se ukljuuje mogua potrebna obrada povrina koje se zatiuju te izrada
prelaznih slojeva izmeu tijela brane i obloge od kamena.
Kamena obloga moe se izvesti od krupnog nasutog kamena ili od sloenog kamena.
Dosadanja iskustva s oblogama od sloenog kamena nisu uvijek bila dobra. Naime,
svaki ugraeni kamen mora biti tako ugraen da se pod utjecajem valova ne moe
pokretati jer pomak jednog kamena uzrokuje lanano pomicanje kamena u okolini i s
Stranica 12-105
12
GEOTEHNIKI RADOVI
vremenom dovodi do oteenja obloge. Zbog toga se, gdje god je to mogue, treba
izvoditi obloga od krupnog nasutog kamena.
Obloge uzvodnih kosina brana izvoditelj mora izvoditi osobito paljivo jer su te kosine
izloene utjecajima valova. Osim valova, nepovoljno utjee jo i led, posebno prilikom
snienja zaleene vode u akumulaciji.
Prilikom izrade obloge uzvodne kosina brane izvoditelj se mora pridravati projekta i to
posebno u dijelu koji se odnosi na debljinu kamene obloge, na granulometrijski sastav
kamena i dimenzije pojedinih zrna kamena. Isto tako, vrlo je vano da se krupnoa
kamena postupno poveava od unutranjeg dijela obloge prema vanjskom i da su
najkrupnija zrna kamena ugraena na povrini kosine. Da bi se postiglo potrebno
poveanje dimenzija kamenih zrna prema povrini pokosa, posebnu panju treba posvetiti
kod brana iji su nasipi izvedeni od koherentnih ili nekoherentnih materijala. U takvim
sluajevima treba izmeu nasipa i obloge izvesti prelazne zone. Izvoditelj mora izvriti
zbijanje pojedinih slojeva tijela brane najmanje 50 cm od vanjskog ruba sloja. Vanjski
dijelovi slojeva koji ostaju nedovoljno zbijeni, dobit e potrebnu zbijenost prilikom
zbijanja prelaznih zona. Potrebni stupanj zbijenosti prelaznih zona i vanjskih dijelova
tijela brane odreuje se projektom ili prema odlukama nadzornog inenjera. Ako je
uzvodni pokos brane strmiji od 1:2, vanjski se slabo zbijeni dio tijela brane mora
odstraniti, a obloga izvesti na dobro zbijenoj podlozi.
Vrlo je vano da svako zrno kamena na povrini kosine bude dobro uklijeteno i stabilno,
to e izvoditelj izvesti u sklopu posebne obrade povrina kosina brane. Navedenu obradu
povrina runo provodi posebna skupina radnika koristei se pri radu elinim polugama.
Kamena zrna veih teina, odnosno kameni blokovi, postavljaju se u stabilan poloaj
pomou odgovarajue mehanizacije. Po potrebi treba pojedina kamena zrna grubo
obraditi.
Obloge nizvodnih kosina brana nisu izloene takvim utjecajima kao na uzvodnim
kosinama pa se te obloge izvode od kamena manje veliine zrna i manjih su debljina. Ne
zahtijeva se neka posebna obrada povrina obloga nizvodnih kosina. Bitno je da svako
zrno kamena bude stabilno, to treba osigurati pregledom izvedenih povrina i runim
podeavanjem pojedinih zrna.
Ako je nizvodni pokos strmiji od 1:2,5, tada e trebati posebno obraditi slabo zbijene
vanjske zone tijela brane kako je odreeno projektom ili prema uputama nadzornog
inenjera, odnosno odstraniti taj dio ugraenog materijala.
Izvoditelj mora kamenu oblogu uzvodnog i nizvodnog pokosa raditi usporedo s
nasipavanjem tijela brane.
Obraun rada
Radovi na zatiti pokosa brana kamenom oblogom obraunavaju se u etvornim metrima
(m2). U obraun se ukljuuje sav potreban rad i materijal opisan u ovoj toki. Obraun se
koliina provodi prema projektu ili izmjerama na terenu ako to zahtijeva nadzorni
inenjer.
12-05.6.2
Zatita uzvodnog pokosa brane oblogom od betonskih ploa

Opis rada
Ovaj rad ukljuuje pripremu i ureenje povrina, dobavu i prijevoz materijala za izradu
prelaznih zona, razastiranje i zbijanje materijala u prelaznim zonama, dobavu i prijevoz
Stranica 12-106
GEOTEHNIKI RADOVI
12
gotovih betonskih ploa na radilite, odnosno izradu tih ploa na samom radilitu, te
postavljanja betonskih ploa na uzvodni pokos. U rad se takoer ukljuuju kontrolna
ispitivanja zbijenosti podloge i zbijenosti izvedenih prelaznih zona, te kakvoe betona od
kojih su izraene ploe. Kontrolira se ravnost izvedene obloge od betonskih ploa.
Betonske ploe za oblogu uzvodnih pokosa brana dobavljaju se iz specijaliziranih pogona
ili se izrauju na samim radilitima. Takve ploe mogu biti armirane ili nearmirane,
debljine najmanje 15 cm. Dimenzije nearmiranih ploa ne smiju biti vee od 70 x 70 cm,
dok armirane betonske ploe ne smiju biti veih dimenzija od 120 x 120 cm. Dimenzije
ploa se ograniavaju zbog toga da slijegavanja brane i deformacije uzvodnog pokosa ne
izazovu pucanje betona.
Za zatitu uzvodnih pokosa retencijskih brana i brana manjih akumulacija gdje se ne
pojavljuju vei valovi, doputa se koritenje saastih betonskih ploa.
Kakvoa betona od kojeg se izrauju betonske ploe mora u svemu zadovoljavati
zahtjeve iz projekta, PKOK-a i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Naime, ploe moraju biti
izraene od betona otpornog na utjecaje atmosferilija, vode, smrzavica, itd.
Prije izvedbe obloge od betonskih ploa mora biti u noici uzvodnog pokosa brane
izveden temelj ili odgovarajua konstrukcija koja e osigurati stabilan oslonac i sprijeiti
pomake te obloge.
Povrine uzvodnog pokosa brane moraju se prethodno urediti i pripremiti. Slabo zbijeni
materijal tijela brane u zoni uz povrinu pokosa treba naknadno zbiti zbijanjem po
povrini pokosa tako da zbijenost bude kao i u ostalom dijelu tijela brane. Umjesto
naknadnog zbijanja moe se izvesti nasipavanje tijela brane preko profila i nakon toga
odstraniti prekoprofilni slabo zbijeni materijal. Ureene i pripremljene povrine pokosa
moraju biti dovoljno ravne. Doputaju se neravnine od najvie 5 cm, mjereno letvom
duine 4,0 m. Nadzorni inenjer e na zahtjev izvoditelja pregledati zavrene povrine i
rezultate kontrolnih ispitivanja i dati doputenje za nastavak radova.
Na pripremljene povrine ugrauju se podloni slojevi od odgovarajuih nekoherentnih
materijala. Takav materijal mora biti dovoljne posmine vrstoe kako ne bi dolo do
povrinskih klizanja i mora biti dovoljno vodopropustan da se u njemu ne bi zadravala
voda prilikom naglog snienja vode u akumulaciji. Prilikom izvoenja ne smiju se
nasipavati podloni slojevi debljine manje od 15 cm, niti debljine vee od 30 cm. Ako su
projektom predvieni podloni slojevi debljine vee od 30 cm, nasipavanje treba izvesti u
dva ili vie slojeva odgovarajue debljine. Podloni se slojevi moraju na odgovarajui
nain zbiti da bi se postigao stupanj zbijenosti od najmanje 70 %. Povrina tih slojeva
mora biti ravna pa se doputaju neravnine od najvie 2 cm, mjereno letvom duine 4,0 m.
Na zahtjev izvoditelja nadzorni inenjer e preuzeti izraene podlone slojeve i odobriti
nastavak radova na postavljanju betonskih ploa.
Postavljanje betonskih ploa izvoditelj e provesti dobro uvjebanom skupinom radnika.
Svaka pojedina ploa mora biti postavljena na potpuno ravnu povrinu. Zbog toga se
svaka neravnina mora zapuniti odgovarajuim materijalom. Manje se neravnine
zapunjavaju istim pijeskom dok se neto vee neravnine zapunjavaju mjeavinom
pijeska i sitnog ljunka. Reke izmeu betonskih ploa ne smiju biti manje od 1 cm. Sve
reke se zapunjavaju istim pijeskom. Doputa se neravnost povrine gotove obloge od
betonskih ploa od 1,5 cm mjereno letvom duine 4,0 m.
Stranica 12-107
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Prilikom postavljanja saastih betonskih ploa izvoditelj se mora pridravati svih gore
navedenih uvjeta. Nakon to su ploe postavljene, sae se ispunjava aktivnim humusnim
materijalom i zasijava travom.
Kontrolira se ravnost podloge i postignuta zbijenost te granulometrijski sastav, zbijenost,
debljina i ravnost podlonih slojeva. Na gotovoj oblozi od betonskih ploa kontrolira se
ravnost povrine. Beton od kojeg su izraene betonske ploe, kontrolira se prema
zahtjevima projekta i zahtjevima za kontrolu betona iz ovih Opih tehnikih uvjeta.
Obraun rada
Izrada podlonih slojeva obraunava se po etvornom metru (m2). U taj se rad ukljuuje
priprema i ureenje podloge te dobava nekoherentnog materijala za izradu podlonih
slojeva, prijevoz na mjesto ugradnje, razastiranje, planiranje i zbijanje. U cijenu se
ukljuuju sva kontrolna ispitivanja.
Izrada obloge od betonskih ploa obraunava se po etvornom metru (m2). U taj se rad
ukljuuje dobava betonskih ploa, njihov prijevoz na mjesto ugradnje, ugradnja, te
pomoni radovi kao to je dodatno izravnavanje povrine podlonog sloja, zapunjavanje
reki izmeu ploa itd. Sva kontrolna ispitivanja ukljuena su u cijenu rada. Nadalje, kad
se izvodi obloga od betonskih saastih ploa, u cijenu se ukljuuju jo i zapunjavanje saa
humusom i zatravljivanje.
Obraun koliina provodi se prema projektu ili prema izmjerama na terenu ako to
zahtijeva nadzorni inenjer.
12-05.7
EVAKUACIJSKI ORGANI BRANE

Openito
Izvedba evakuacijskih organa nasute brane, u okviru gradnje akumulacije ili retencije
obuhvaa sve radove koji su potrebni pri gradnji temeljnog ispusta i preljeva brane radi
osiguranja isputanja vode iz akumulacije u odvodne kanale evakuacijskih organa, a koji
nisu obuhvaeni gradnjom brane. Prema ovim Opim tehnikim uvjetima, radovi
obuhvaaju gradnju temeljnog ispusta od uzvodnog zida ulaznog bazena do nizvodnog
zida slapita i gradnju preljeva od preljevnog zida do nizvodnog zida slapita.
Radovi na gradnji evakuacijskih organa mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine:
graevinski radovi i
radovi vezani uz nabavu i ugradnju hidromehanike opreme.

Graevinski se radovi sastoje od pripremnih radova (obiljeavanje graevine, ureenje
gradilita i pristupa), zemljanih radova (iskop, nasipavanje), radova na izradi betonskih
dijelova temeljnog ispusta i preljevne graevine (tesarski, armiraki, betonski radovi),
zidarskih radova u kamenu i radova ugradbe metalnih elemenata, bravarskih radova i
radova izrade hidroizolacije. Svi navedeni radovi obraeni su u ostalim poglavljima ovih
OTU-a i nee se obraivati u ovom poglavlju.
Radovi vezani za hidromehaniku opremu podrazumijevaju nabavu, dopremu,
ugradnju (montau), provjeru i probni pogon opreme (zatvarai, cijevi, reetke,
metalni poklopci itd.) i nisu predmet ovih OTU-a.
Stranica 12-108
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Zatrpavanje temelja obuhvaa nasipavanje oko betonskih dijelova graevine izvan tijela
brane do temeljne plohe brane, odnosno do razine okolnog terena ili do razine
nasipavanja odreene u projektu. Uvjeti ugradnje materijala u tijelo brane obraeni su u
prethodnoj toki i ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Materijali
Prilikom izgradnje evakuacijskih organa brane upotrebljava se zemljani materijal iz
iskopa za temelje graevine ili iz nalazita, ljunkovito-pjeskoviti materijal za drenane
slojeve ispod zidova ulaznog bazena i slapita, kamen, elik, beton, izolacijski materijal i
oprema.
Kakvoa materijala, nain kontrole, uvjeti ugradnje i odravanja openito su odreeni
odgovarajuim normama i propisima, a posebno su dani projektom i u ostalim
poglavljima ovih OTU-a. Materijali su opisani u okviru obrade pojedinih radova.
Nakon zavrenih prethodnih radova, a na osnovu ugovorom utvrenih uvjeta poetka
rada, zapoinje gradnja evakuacijskih organa brane koja se u pravilu izvodi u prvoj fazi
gradnje akumulacije jer e se njihovom izgradnjom omoguiti evakuacija voda iz
retencijskog prostora, ne samo nakon izgradnje akumulacije kao vodno-gospodarskog
objekta, ve i tijekom gradnje pojedinih njenih dijelova.
Poinje se s iskolenjm evakuacijskih organa i osiguranjem pristupa gradilitu.
Slijede radovi na osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda (privremeno
skretanje toka, izgradnja zagata). Zatim se izvodi ienje gradilita i uklanjanje iblja,
drvea i postojeih graevina s prostora na kojem e se graditi graevina. Nakon toga
pristupa se iskopu humusa s povrina na kojima e se izvoditi iskop. Ti se radovi u okviru
gradnje akumulacije uobiajeno izvode na svim povrinama u tlocrtu brane, evakuacijskih
organa i pripadajuih odvodnih kanala te povrine nalazita i privremenog odlagalita
materijala. Zatim se izvodi iskop za temelje dijelova temeljnog ispusta (ulazni bazen,
ulazna i izlazna graevina, cijev temeljnog ispusta, slapite) kao i za temelje preljeva
(preljevna graevina, odvodni kanal preljeva, slapite).
Ako je koncepcijskim rjeenjem za evakuacijske organe izabran oblik elnog preljeva na
kruni brane, iskop protjecajnog profila preljevne graevine i brzotoka slijedi nakon
ugradnje materijala u tijelo brane, a prije radova oblaganja i ureenja krune i pokosa
brane.
Nakon izvedenog iskopa za temelje, slijedi izrada podlonog betona ispod betonskih
objekata te izrada drenanog sloja ispod betonskih objekata gdje nije izvedena podloga od
betona. U nastavku se izvode tesarski, armiraki i betonskih radovi. Nakon toga, ili
istodobno, slijedi ugradnja hidromehanike opreme, dilatacijskih brtvi i metalnih dijelova
koji ostaju trajno ugraeni. Nakon provjere hidromehanike opreme slijedi obrada svih
betonskih ploha koje e biti zatrpane i izvedba hidroizolacije. Slijedi zatrpavanje,
odnosno nasipavanje oko izgraenih objekata.
Pri zavretku izgradnje evakuacijskih organa, privremene se pregrade u koritu vodotoka
uklanjaju i voda se usmjerava prema ulaznoj graevini temeljnog ispusta. Suvian
materijal iz iskopa odvozi se na unaprijed odreeno odlagalite. Prije naputanja
gradilita, gradilite se oisti i sav se suvian materijal odvozi.
Stranica 12-109
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Zavrna je aktivnost predaja evakuacijskih organa naruitelju, odnosno nadzornom
inenjeru, u okviru cjelokupne izgradnje akumulacije.
Zahtjevi kakvoe
Evakuacijski organi moraju u cijelosti biti izvedeni prema projektu, postojeim zakonima,
vaeim propisima i normama te uvjetima iz ostalih poglavlja ovih Opih tehnikih uvjeta.
Osim kakvoe izvedbe, koja se provjerava tijekom rada, posebno moraju biti zadovoljeni:
visinski poloaj nivelete dna temeljnog ispusta i krune preljeva i
protjecajni otvor cijevi temeljnog ispusta i irina preljeva.

Prilikom preuzimanja evakuacijskih organa nadzorni inenjer ovjerava ispravnost
izvedene graevine u dokumentaciji izvedenog stanja.
Obraun rada
Obraun se provodi na osnovu obavljenih radova i to za svaku vrstu rada posebno.
12-05.9
IZRADA ODVODNIH KANALA

Zemljani radovi na izradi kanala opisani su u Poglavlju 2, a zatite pokosa u Poglavlju 4
ovih OTU-a.
12-05.9.1
Oblaganje odvodnih kanala

Opis rada
Rad obuhvaa nabavu i dopremu materijala do mjesta ugradnje, runu izradu obloge na
prethodno pripremljenoj podlozi (ili pripremljena ploha iskopa odvodnog kanala, ili
posteljica od pijeska, ili podloga od betona), runu obradu reki te ienje radilita.
Materijali
Ovisno o uvjetima iz projekta, materijali za izradu podloge obloge odvodnih jaraka jesu
ljunak, pijesak i beton. Vrsta obloge propisana je projektom, a materijali su humus,
lomljeni kamen, beton ili gotovi betonski elementi kakvoe prema projektu, PKOK-u,
propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.
a) Oblaganje odvodnog jarka humusom
Humusni materijal doprema se do mjesta ugradnje s privremenog odlagalita humusa,
gdje je humus odloen nakon iskopa ispod temeljne plohe brane i evakuacijskih organa i
pripremljen za humusiranje.
Humus se doprema prijevoznom mehanizacijom do mjesta ugradnje koje zapoinje na
nizvodnom kraju odvodnog jarka. Humus se istovaruje i runo razastire u propisanom
sloju na pripremljenu podlogu koja se na polovini pokosa zasijeca (ako je potrebno) radi
osiguranja stabilnosti sloja humusa. Humus se razastire od dna jarka prema vrhu pokosa.
Sloj humusa zatim se nabija laganim statikim valjkom i prska vodom. Nakon toga
obavlja se sijanje travom na nain hidrosjetve.
Stranica 12-110
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Za zasijavanje se odabire trava koja se najbolje uklapa u prirodni krajolik, ne samo po

kakvoi nego i vizualno.
b) Oblaganje odvodnog jarka betonom
Rad zapoinje dopremom strojno pripremljenog betona propisane kakvoe prema
projektu, propisima, normama i ostalim poglavljima ovih OTU-a, te runim razastiranjem
na pripremljenoj podlozi zbijenoj na zahtijevani modul.
Beton se runo razastire izmeu prethodno postavljenih oplatnih letava, povlaenjem
letve po oplati i zaglaivanjem daicom od dna prema rubu jarka. Kad beton pone
stvrdnjavati, vadi se oplata iz betona, a reke zapunjavaju. Njega ugraenog betona
provodi se najmanje 7 dana od dana ugradnje, polijevanjem betonom.
c) Oblaganje odvodnog jarka lomljenim kamenom na posteljici od pijeska ili betona
Oblaganje odvodnog jarka provodi se najee poluobraenim lomljenim kamenom,
separiranim, nazivne krupnoe d=25 cm koji se runo ugrauje na runo pripremljenu,
posteljicu od otrozrnatog pijeska ili na podlogu od betona MB-10, debljine 10 cm.
Kakvoa materijala i proizvoda treba biti u skladu s projektom, PKOK-om, propisima,
normama i ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Zapunjavanje reki provodi se ili pijeskom ili cementnim mortom u omjeru 1:3.
Dopremljeni lomljeni kamen oprauje se i isti od neistoa i primjesa zemlje, namae
vodom i runo obrauje ekiem. Obraeni se kamen runo slae na podlogu od dna
prema rubu jarka. Kamen se slae tako da je vidljiva ploha ona ravnija i bolje obraena na
licu obloge, a grublje obraene plohe postavljaju se u dubinu obloge nastojei da razmak
meu rekama bude to manji. Ovisno o stupnju obrade, najvei doputeni razmak meu
rekama treba biti 2-3 cm za vii stupanj obrade, a 4-5 cm za slabije obraeni kamen.
Ako je ispuna reki predviena pijeskom, ugraeni kamen prekriva se slojem pijeska te se
metlom, uz polijevanje vodom, utiskuje u reke. Ako je ispuna reki predviena
cementnim mortom, on se ubacuje u reke i pogodnim alatom utiskuje u reke.
d) Oblaganje odvodnog jarka gotovim betonskim elementima na posteljici od pijeska ili
betona
Gotovi betonski elementi slau se runo na pripravljenoj posteljici od otrozrnatog
pijeska ili betona. Reke debljine 1 cm zapunjuju se pijeskom na nain da se posloeni
elementi prekriju slojem pijeska oko 2 cm, koji se metlom i polijevanjem utiskuje u reke.
Ako je predvieno ispunjivati reke cementnim mortom, strojno spravljeni mort se
zidarskom licom ubacuje u reke i utiskuje pogodnim alatom.
Zahtjevi kakvoe
Zahtjevi se odnose na zbijenost plohe iskopa odvodnog jarka, na kakvou materijala iz
kojeg se izrauje podloga od pijeska ili betona, na kakvou materijala od kojeg se izvodi
oblaganje jarka, na ispravnost ugradnje materijala i na ostvarene dimenzije obloenog
kanala, poprenog presjeka i nivelete dna.
Kontrola zbijenosti temeljnog tla provodi se prema vaeim normama i projektu.
Stranica 12-111
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Pijesak za izradu podloge mora biti ist i bez primjesa organskih tvari. Beton u svemu
mora odgovarati uvjetima propisanim u PKOK-u, ovim OTU-ima i projektu.
Humusni materijal mora biti aktivan i bez primjesa granja i korijenja, a zasijavanje je
najbolje zapoeti kad pone vegetacijsko razdoblje trave kojom e se zasijavati.
Kamen mora biri zdrav, ilav, dovoljne gustoe, nehigroskopian, otporan na mraz i
eroziju te mora zadovoljavati uvjete iz projekta, PKOK-a, propisa, normi i ostalih
poglavlja ovih OTU-a.
Gotovi betonski elementi moraju po kakvoi i po dimenzijama odgovarati
karakteristikama navedenim u projektu, katalogu odabranog proizvoaa, a izvoditelj
radova mora pribaviti ateste o ispitivanju betonskih elemenata.
Cementni mort mora se spravljati strojno, a po kakvoi mora zadovoljavati vaee norme,
propise PKOK-a i uvjete iz ostalih poglavlja ovih OTU-a.
Kontrola se provodi vizualno i geodetskim mjerenjem tijekom ugradnje i nakon zavretka
izvedenih radova. Izvedena obloga mora biti ravna, a obloeni kanal po dimenzijama,
obliku i niveleti dna mora odgovarati projektu.
Ravnost ugraenog humusa na duini 4 m mora se nalaziti u granicama +1 i -5 cm.
Obraun rada
Obraun radova obavlja se po etvornom metru izvedene obloge, unutar dimenzija iz
projekta. Jedininom cijenom obuhvaena je nabava ukupno potrebnog materijala za
izradu podloge i obloge, doprema do mjesta ugradnje, runa izrada podloge i obloge,
ispuna reki, sav potreban materijal za ispravnu izradu te ienje radilita.
12-05.9.2
Izrada drenae
Opis rada
Rad obuhvaa dobavu i strojnu ugradnju ljunkovitog materijala ispod betonskih
konstrukcija odvodnog kanala preljeva, ispod dijela kanala nizvodno od glinene jezgre
brane.
Materijal
ljunkoviti materijal za izradu drenae treba imati granulometrijski sastav utvren
projektom, a nalazi se unutar odreenog podruja i zadovoljava filtarska pravila. U
drenani se sloj ugrauje drenska cijev spojena na filtarski sloj u brani ili se procjedna
voda odvodi izvan tijela brane.
Na pripremljenu podlogu ugrauje se dopremljeni ljunak strojno u slojevima i nabija
laganim vibracijskim valjkom ili vibracijskom ploom. Ako je potrebno, moe se tijekom
zbijanja polijevati vodom kako bi se postigla traena zbijenost uz najmanje energije.
Zbijenost ugraenog ljunkovitog materijala treba biti 70% relativne zbijenosti.
Zahtjevi kakvoe
Stranica 12-112
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Kakvoa ugraenog ljunka mora odgovarati zahtjevima iz projekta, a ugraeni sloj mora
imati propisanu debljinu. Tijekom ugradnje vizualno se provjerava materijal, posebno
njegov granulometrijski sastav. Zbijenost se kontrolira prema HRN U.B1.046 ili prema
standardnom Proctoru. ljunak ne smije sadravati organske primjese.
Obraun rada
Rad se obraunava po metru kubinom ugraenog materijala. Jedininom cijenom
obuhvaena je nabava i doprema materijala do mjesta ugradnje i strojna ugradnja uz
zbijanje.
12-05.9.3
Nasipavanje oko objekata

Opis rada
Rad obuhvaa strojnu ugradnju materijala iz iskopa ili iz privremenog odlagalita i
strojno razastiranje uz zbijanje.
Materijal
Materijal je privremeno odloeni materijal iz iskopa uz rub iskopa ili iz privremenog
odlagalita u okviru gradilita akumulacije.
Dopremljeni materijal iz odlagalita istovaruje se na mjesto ugradnje ili se pregurava iz
odlagalita uz rub iskopa na mjesto ugradnje te razastire u slojevima od 10-25 cm.
Razastiranje se provodi u horizontalnim slojevima ija debljina mora odgovarati
geotehnikim svojstvima materijala koji se ugrauje i uvjetima zbijanja uz betonske
objekte. Izbor stroja za nabijanje ovisi o prostoru izvoenja radova.
Uz betonski objekt nabijanje se provodi laganim nabijaima na zahtijevani modul
zbijenosti, ovisno o dubini pojedinog sloja.
Ako materijal ne odgovara propisanoj kakvoi, priprema se na odlagalitu suenjem
odnosno vlaenjem. Nasipavanje uz betonske elemente smije zapoeti tek kad beton
dostigne 7-dnevnu vrstou.
Nasipavanje se ne izvodi na smrznutoj podlozi.
Zahtjevi kakvoe
Kontrolu ugraenog materijala ini vizualna provjera i laboratorijska ispitivanja.
Vizualno se pregledava debljina slojeva, nain zbijanja, nazonost tetnih sastojaka, a
laboratorijski se ispituje optimalna koliina vlage, suha prostorna teina, indeks
plastinosti i modul stiljivosti te koliina organskih tvari prema vaeim propisima.
Optimalna vlaga po standardnom Proctoru smije imati odstupanje 3 %. Kota
nasipavanja odreena je projektom.
Obraun rada
Stranica 12-113
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Obraun se provodi po kubinom metru ugraenog materijala. U jedininu cijenu
ukljuen je prijevoz materijala, strojno razastiranje i nabijanje kao i trokovi ispitivanja i
pripreme materijala za ugradnju.
12-05.9.4
Izrada glinenog prikljuka na temeljni klin pregrade

Opis rada
Rad obuhvaa izradu prikljuka na temeljni klin brane na mjestu presijecanja trase
brzotoka preljeva konstrukcije brane, a zbog stijenjenosti retencije ili akumulacije na
tom mjestu.
Materijal
Do kote temeljne plohe objekta brzotoka temeljni se klin izvodi od plastine gline
nastojei da joj je vlanost pri zbijanju 3% vea od optimalne jer e se plastinom
deformacijom toga sloja pri rastuoj teini nadsloja ostvariti tijesna veza izmeu gline i
podloge. Iste kakvoe mora biti i glina neposredno uz betonski objekt.
Rad obuhvaa strojnu ugradnju gline najbolje kakvoe, dopremljene iz nalazita.
Razastiranje se obavlja strojno u slojevima 15 cm, a kakvoa je gline ista kao i glina
temeljnog klina brane. Uvjeti ugradnje takoer su isti kao i za temeljni klin i opisani su u
toki izgradnje brane.
Projektom je odreen modul kompresije pojedinog sloja. Iznad temeljne plohe objekta
brzotoka izradu prikljuka treba izvesti glinom iste kakvoe i naina ugradnje kao i
glinenu jezgru brane, propisano u toki izgradnje brane.
Zahtjevi kakvoe
Kontrola se provodi tijekom ugradnje vizualno i laboratorijski na osnovu programa
ispitivanja (PKOK), a zahtjevi su isti kao i za izgradnju temeljnog klina brane i glinene
jezgre.
Obraun rada
Radovi se obraunavaju prema metru kubinom ugraenog materijala. Jedininom
cijenom obuhvaena je doprema gline do mjesta ugradnje, strojno razastiranje uz
nabijanje kao i trokovi ispitivanja i moebitne pripreme materijala za ugradnju.
12-05.9.5
Strojno planiranje zemlje oko objekata

Opis rada
Rad obuhvaa strojno planiranje zemlje oko objekata nakon njihove izgradnje.
Materijal
Koristi se materijal s odlagalita preostalog i otpadnog materijala.
Stranica 12-114
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Preostali materijal na odlagalitu strojno se razastire preguravanjem i poravnavanjem

lokalnih depresija i neravnina, a na nain da se ne nagruje okoli i omogui ocjeivanje
vode s povrine oko objekata u izgraene odvodne kanale i jarke. Planiranje materijala
treba provesti tako da planirana povrina poprimi projektirane dimenzije.
Zahtjevi kakvoe
Zahtjevi se odnose na estetski izgled isplanirane povrine i njenog uklapanja u prirodni
okoli, kao i na ostvarene padove terena prema prijemnicima te na tonost provedenog
planiranja neposredno uz objekte, uz doputeno odstupanje 3 cm od projektiranog pada
prema projektu.
Obraun radova
Obraun se provodi po metru etvornom isplanirane povrine s nunim otkopom lokalnih
izboina i strojnim razastiranjem.
12-05.10
RADOVI U AKUMULACIJSKO - RETENCIJSKOM PROSTORU
12-05.10.1 Iskop za drenani kanal

Opis rada
Ovom stavkom obuhvaen je iskop drenanog kanala u okviru ureenja retencijskog ili
akumulacijskog prostora, koji se izvodi sa svrhom dreniranja pokosa retencijskog
prostora u cilju poveanja stabilnosti kosina. Svi su zemljani radovi opisani u Poglavlju 2
ovih OTU-a.
12-05.10.2 Strojno ureenje prostora akumulacije - retencije
Opis rada
Ovom stavkom obuhvaeni su radovi na strojnom ureenju prostora retencije to
podrazumijeva planiranje dna akumulacije, oblikovanje pokosa obale i iskope u
akumulacijskom prostoru koji najee slui kao pozajmite materijala za ugradnju u
tijelo brane ili za nasipavanje oko betonskih objekata.
Materijal
Materijal je materijal "A", "B", ili "C" kategorije, odnosno glinovit, ljunkovit ili kameni
materijal.
Iskop u retencijskom prostoru treba izvesti prema projektu i to u odnosu na profile, kote i
nagibe. Radovi se provode odgovarajuom graevinskom mehanizacijom (buldoer,
skrejper, prijevozna sredstva).
Radovi na iskopu zapoinju u nizvodnom dijelu akumulacijskog prostora i napreduju

prema njenom uzvodnom dijelu.
Stranica 12-115
12
GEOTEHNIKI RADOVI
Tlocrtni oblik iskopa akumulacijskog prostora mora biti u skladu s projektom i uklapati
se u krajolik. Najvea dubina iskopa je na uzvodnom kraju dok je obino najmanja na
nizvodnom. Pokosi iskopa moraju biti blagi, a rubovi iskopa blago zakrivljeni.
Iskop je potrebno provoditi na nain da se iskapa materijal ujednaenih karakteristika jer
se iskopani materijal koristi za gradnju tijela brane, a povrine iskopa moraju biti stalno
ocijeene. Na najniim dijelovima treba prokopati kinete s uzdunim padom prema niem
terenu.
Planiranje dna retencije izvodi se s blagim padom prema prijamniku u retencijskom
prostoru ime se osigurava stalno ocjeivanje dna jer je taj prostor samo povremeno
ispunjen vodom, a vei dio godine otjecanje se odvija koritom vodotoka i temeljnim
ispustom.
Otkopavanje materijala tijekom izgradnje brane treba obavljati s ela tako da nagibi
otkopnih ploha imaju oblik blago nagnutih rampi. Glinoviti materijali se u sluaju
prekomjerne vlage otkapaju u horizontalnim rezovima 20-40 cm ime se pospjeuje
suenje, isto se postupa i sa ljunkovitim materijalom prekomjerne vlanosti, dok se za
dobivanje homogenijeg materijala primjenjuje metoda u vertikalnim rezovima.
Treba nastojati da se iskopani materijal ne odlae, ve da se odmah ugrauje u tijelo, a
privremena odlagalita nepogodnog materijala za ugradnju moraju se tijekom planiranja i
zavrnog ureenja prostora ukloniti zatrpavanjem prirodnih depresija ili rasplanirati u
projektiranom padu.
Prijevoz iskopanog materijala obavlja se odgovarajuom prijevoznom mehanizacijom,
ovisno o duini prijevoza i kakvoi iskopanog materijala. Prijevoz se obavlja najkraim
moguim putem u prostoru gradilita, a izvan gradilita, odnosno akumulacijskih
prostora, samo javnim putovima, osim ako nadzorni inenjer ne odlui drugaije.
Tijekom planiranja dna akumulacije sve panjeve ili stabla, to su u fazi ienja
odlaganja, potrebno je ukloniti i zatrpati sva udubljenja nastala vaenjem panjeva.
Zahtjevi kakvoe
Tijekom izvoenja iskopa potrebno je provoditi kontrolu:
iskolenja rubova iskopa,

postavljenih profila,
nagiba izvedenih pokosa.

Tijekom izvedbe irokog iskopa potrebno je kontrolirati obavlja li se iskop prema
projektiranim padovima, visinskim kotama i projektiranim nagibima pokosa te da se
osigura stalno ocjeivanje.
Tijekom prijevoza materijala kontrolira se je li izvoditelj osigurao:
pravilno odravanje,
postavljanje signalizacije i
osiguranje prijevoza.
Obraun radova
Stranica 12-116
GEOTEHNIKI RADOVI
12
Radovi se obraunavaju po kubinom metru iskopanog ili prevezenog materijala,

odnosno po etvornom metru isplanirane povrine. U jedininoj cijeni prevezenog
materijala ukljuen je utovar i istovar materijala.
Stranica 12-117
12
12-06
GEOTEHNIKI RADOVI
NORME I TEHNIKI PROPISI
Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove, graevne proizvode
i opremu u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti duni su uzeti u obzir i sve ostale
vaee zakone, norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili
neposredno na radove, graevne proizvode i opremu iz ovog poglavlja.
NORME
HRN EN 998-2:2003,
HRN EN 10223-3:2002
HRN EN 10244-2:2001
HRN EN 10223-4:2002
HRN EN 10218-2:2003
HRN EN 1179:2008
HRN ENV 13670-1:2006,
HRN EN 1997-1:2004
HRN EN 1997-2:2007
Specifikacije morta za zie 2. dio: Mort za zie (EN

998-2:2003)
Proizvodi za metalne konstrukcije - Od nelegiranih
konstrukcijskih elika i sitnozrnatih elika
elina ica i iani proizvodi. Obojenih metalne
prevlake na elinoj ici. Cinka i cinkovih legura
premaza
elina ica i proizvodi od ice za ograde -- 4. dio:
Zavarene eline mree za ograivanje (EN 102234:1998)
elina ica i iani proizvodi -- Openito -- 2. dio:
ica, mjere i doputena odstupanja (EN 10218-2:1996)
Cink i cinkove legure -- Primarni cink (EN 1179:2003)
Izvedba betonskih konstrukcija, ispitivanje graevina i
odravanje graevina
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 1. dio: Opa
pravila (EN 1997-1:2004)
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 2. dio:
Geotehnika istraivanja i ispitivanja (EN 1997-2:2007)
NORME ZA GEOTEHNIKA ISTRAIVANJA

HRN EN ISO 224751:2008
rpHRS CEN ISO
/TS 22475-2
rpHRS CEN ISO
/TS 22475-3
HRN EN ISO 224762:2008
HRN EN ISO 224763:2008
Stranica 12-118
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Metode

uzorkovanja i mjerenja podzemne vode -- 1. dio:
Tehnika naela izvedbe (ISO 22475-1:2006; EN ISO
22475-1:2006)
Geotechnical investigation and testing -- Sampling
methods and groundwater measurements -- Part 2:
Qualification criteria for enterprises and personnel
(ISO/TS 22475-2:2006; CEN ISO/TS 22475-2:2006)
Geotechnical investigation and testing -- Sampling
methods and groundwater measurements -- Part 3:
Conformity assessment of enterprises and personnel by
third party (ISO/TS 22475-3:2007; CEN ISO/TS 224753:2007)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko
ispitivanje -- 2. dio: Dinamika penetracija (ISO 224762:2005; EN ISO 22476-2:2005), Geotechnical
investigation and testing -- Field testing -- Part 2:
Dynamic probing (ISO 22476-2:2005; EN ISO 224762:2005)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko
ispitivanje -- 3. dio: Standardno penetracijsko ispitivanje
(ISO 22476-3:2005; EN ISO 22476-3:2005),
Geotechnical investigation and testing -- Field testing --
GEOTEHNIKI RADOVI
rpHRS CEN ISO/TS

22476-10
rpHRS CEN ISO/TS
22476-11
rpHRN EN ISO 22476-12
HRN EN ISO 146881:2008
HRN EN ISO 146882:2008
HRN EN ISO 146891:2008
HRS CEN ISO/TS 178921:2008
HRS CEN ISO/TS 17892-
12
Part 3: Standard penetration test (ISO 22476-3:2005; EN
ISO 22476-3:2005)
Geotechnical investigation and testing -- Field testing -Part 10: Weight sounding test (ISO/TS 22476-10:2005;
CEN ISO/TS 22476-10:2005)
Geotechnical investigation and testing -- Field testing -Part 11: Flat dilatometer test (ISO 22476-11:2005; CEN
ISO/TS 22476-11:2005)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje Terensko
ispitivanje 12. dio: Ispitivanje statikim, mehanikim
penetrometrom (CPT) (ISO 22476-12:2009),
Geotechnical investigation and testing -- Field testing -Part 12: Mechanical cone penetration test (CPTM) (ISO
22476-12:2009; EN ISO 22476-12:2009)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Identifikacija i
klasifikacija tla -- 1. dio: Identifikacija i opis (ISO
14688-1:2002; EN ISO 14688-1:2002), Geotechnical
investigation and testing -- Identification and
classification of soil -- Part 1: Identification and
description (ISO 14688-1:2002; EN ISO 14688-1:2002)
klasifikacija tla -- 2. dio: Naela klasifikacije (ISO
classification of soil -- Part 2: Principles for a
classification (ISO 14688-2:2004; EN ISO 146882:2004)
klasifikacija stijene -- 1. dio: Identifikacija i opis (ISO
classification of rock -- Part 1: Identification and
description (ISO 14689-1:2003; EN ISO 14689-1:2003)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko
ispitivanje tla -- 1. dio: Odreivanje vlanosti (ISO/TS
17892-1:2004; CEN ISO/TS 17892-1:2004),
Geotechnical investigation and testing -- Laboratory
testing of soil -- Part 1: Determination of water content
(ISO/TS 17892-1:2004; CEN ISO/TS 17892-1:2004)
ispitivanje tla -- 2. dio: Odreivanje gustoe sitnozrnoga
tla (ISO/TS 17892-2:2004; CEN ISO/TS 17892-2:2004),
testing of soil -- Part 2: Determination of density of fine
grained soil (ISO/TS 17892-2:2004; CEN ISO/TS
17892-2:2004)
ispitivanje tla -- 3. dio: Odreivanje gustoe vrstih
estica -- Metoda piknometra (ISO/TS 17892-3:2004;
CEN ISO/TS 17892-3:2004), Geotechnical investigation
and testing -- Laboratory testing of soil -- Part 3:
Determination of particle density -- Pycnometer method
(ISO/TS 17892-3:2004; CEN ISO/TS 17892-3:2004)
Stranica 12-119
12
GEOTEHNIKI RADOVI
4:2008
Stranica 12-120
ispitivanje tla -- 4. dio: Odreivanje granulometrijskog

sastava (ISO/TS 17892-4:2004; CEN ISO/TS 178924:2004); Geotechnical investigation and testing -Laboratory testing of soil -- Part 4: Determination of
particle size distribution (ISO/TS 17892-4:2004; CEN
ISO/TS 17892-4:2004)
ispitivanje tla -- 5. dio: Edometarsko ispitivanje s
inkrementalnim optereenjem (ISO/TS 17892-5:2004;
CEN ISO/TS 17892-5:2004); Geotechnical investigation
Incremental loading oedometer test (ISO/TS 178925:2004; CEN ISO/TS 17892-5:2004)
ispitivanje tla -- 6. dio: Pokus s padajuim iljkom
(ISO/TS 17892-6:2004; CEN ISO/TS 17892-6:2004);
testing of soil -- Part 6: Fall cone test (ISO/TS 178926:2004; CEN ISO/TS 17892-6:2004)
ispitivanje tla -- 7. dio: Ispitivanje jednoosne tlane
vrstoe sitnozrnoga tla (ISO/TS 17892-7:2004; CEN
ISO/TS 17892-7:2004); Geotechnical investigation and
testing -- Laboratory testing of soil -- Part 7: Unconfined
compression test on fine grained soils (ISO/TS 178927:2004; CEN ISO/TS 17892-7:2004)
ispitivanje tla -- 8. dio: Nekonsolidirano nedrenirano
troosno ispitivanje (ISO/TS 17892-8:2004; CEN ISO/TS
17892-8:2004); Geotechnical investigation and testing -Laboratory testing of soil -- Part 8: Unconsolidated
undrained triaxial test (ISO/TS 17892-8:2004; CEN
ISO/TS 17892-8:2004)
ispitivanje tla -- 9. dio: Konsolidirana troosna tlana
ispitivanja tla zasienog vodom (ISO/TS 17892-9:2004;
CEN ISO/TS 17892-9:2004); Geotechnical investigation
Consolidated triaxial compression tests on water
saturated soil (ISO/TS 17892-9:2004; CEN ISO/TS
17892-9:2004)
ispitivanje tla -- 10. dio: Izravni posmik (ISO/TS 1789210:2004; CEN ISO/TS 17892-10:2004); Geotechnical
investigation and testing -- Laboratory testing of soil -Part 10: Direct shear tests (ISO/TS 17892-10:2004; CEN
ISO/TS 17892-10:2004)
ispitivanje tla -- 11. dio: Odreivanje propusnosti
metodom stalnog i promjenjivog potencijala (ISO/TS
17892-11:2004; CEN ISO/TS 17892-11:2004);
testing of soil -- Part 11: Determination of permeability
by constant and falling head (ISO/TS 17892-11:2004;
GEOTEHNIKI RADOVI
12
CEN ISO/TS 17892-11:2004)
ispitivanje tla -- 12. dio: Odreivanje Atterbergovih
granica (ISO/TS 17892-12:2004; CEN ISO/TS 1789212:2004); Geotechnical investigation and testing -Laboratory testing of soil -- Part 12: Determination of
Atterberg limits (ISO/TS 17892-12:2004; CEN ISO/TS
17892-12:2004)
NORME ZA IZVOENJE POSEBNIH GEOTEHNIKIH RADOVA

HRN EN 1536:2008
HRN EN 12699:2008
HRN EN 14199:2008
HRN EN 1538:2008
HRN EN 12063:2008
HRN EN 1537:2008
HRN EN 14731:2008
HRN EN 15237:2008
HRN EN 12715:2008
HRN EN 12716:2008
HRN EN 14679:2008
HRN EN 14475:2008
nHRN EN 14490
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Bueni piloti

(EN 1536:1999); Execution of special geotechnical work
-- Bored piles (EN 1536:1999)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Piloti s
razmicanjem tla (EN 12699:2000); Execution of special
geotechnical work -- Displacement piles (EN
12699:2000)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Mikropiloti
(EN 14199:2005); Execution of special geotechnical
works -- Micropiles (EN 14199:2005)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Dijafragme
works -- Diaphragm walls (EN 1538:2000)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Zagatne stijene
od murja (EN 12063:1999), Execution of special
geotechnical work -- Sheet-pile walls (EN 12063:1999)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Sidra u tlu i
stijeni (EN 1537:1999); Execution of special
geotechnical work -- Ground anchors (EN 1537:1999)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Poboljanje tla
dubinskim vibriranjem (EN 14731:2005); Execution of
special geotechnical works -- Ground treatment by deep
vibration (EN 14731:2005)
Izvoenje posebnih geotehnikih radova -- Uspravne
drenae (EN 15237:2007); Execution of special
geotechnical works -- Vertical drainage (EN
15237:2007)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Injektiranje
work -- Grouting (EN 12715:2000)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Mlazno
injektiranje (EN 12716:2001); Execution of special
geotechnical works -- Jet grouting (EN 12716:2001)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Dubinsko
mijeanje (EN 14679:2005+AC:2006), Execution of
special geotechnical works -- Deep mixing (EN
14679:2005+AC:2006)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Ojaani nasip
(EN 14475:2006+AC:2006); Execution of special
geotechnical works -- Reinforced fill (EN
14475:2006+AC:2006)
Izvedba posebnih geotehnikih radova avlano tlo
(FprEN 14490), Execution of special geotechnical works
Stranica 12-121
12
GEOTEHNIKI RADOVI
-- Soil nailing (FprEN 14490)
NORME ZA KAMEN
HRN EN 12371:2010
HRN EN 12370:1999
HRN EN 1926:2008
HRN EN 1936:2008
HRN EN 12372:2008
HRN EN 12059:2008
HRN EN 12407:2008
HRN EN 12440:2008
HRN EN 13373:2003
HRN EN 13755:2008
HRN EN 13919:2003
HRN EN 14066:2003
HRN EN 14147:2004
HRN EN 14157:2008
HRN EN 14581:2008
HRN EN 13383-1:2003
HRN EN 13383-1:2003
/AC:2006
Metode ispitivanja prirodnog kamena -- Odreivanje

otpornosti na smrzavanje (EN 12371:2010)
Metode ispitivanja prirodnoga kamena -- Odreivanje
otpornosti na kristalizaciju soli (EN 12370:1999)
Metode ispitivanja prirodnog kamena -- Odreivanje
jednoosne tlane vrstoe (EN 1926:2006)
gustoe i prostorne mase, ukupne i otvorene poroznosti
(EN 1936:2006)
vrstoe pri savijanju pod koncentriranim optereenjem
(EN 12372:2006)
Proizvodi od prirodnog kamena -- Dimenzionirani
obraeni kamen -- Zahtjevi (EN 12059:2008)
Metode ispitivanja prirodnoga kamena -- Petrografsko
ispitivanje (EN 12407:2007)
Prirodni kamen -- Kriteriji za utvrivanje nazivlja (EN
12440:2008)
Ispitne metode prirodnog kamena -- Odreivanje
geometrijskog oblika kamenih elemenata (EN
13373:2003)
Ispitne metode prirodnoga kamena -- Odreivanje
upijanja vode pri atmosferskom tlaku (EN 13755:2008)
otpornosti na SO2 u vlanim uvjetima (EN 13919:2002)
otpornosti na starenje od toplinskih promjena (EN
14066:2003)
otpornosti na starenje pri djelovanju rasprene solne
otopine (EN 14147:2003)
Ispitne metode prirodnoga kamena -- Odreivanje
otpornosti na abraziju (EN 14157:2004)
koeficijenta
linearnog termikog irenja (EN
14581:2004)
Kamenozatite - 1. dio: Specifikacije (EN 133831:2002)
Kamenozatite -- 1. dio: Specifikacije (EN 133831:2002/AC:2004
NORME ZA GEOSINTETIKE
HRN EN ISO 9862:2005
HRN EN ISO 9863-1:2005
Stranica 12-122
Geosintetici Uzorkovanje i priprema ispitnih uzoraka

(ISO 9862:2005; EN ISO 9862:2005),
Geosynthetics Sampling and preparation of test
specimens (ISO 9862:2005; EN ISO 9862:2005).
Geosintetici Odreivanje debljine pri odreenim
tlakovima 1. dio: Jednoslojni (ISO 9863-1:2005; EN
ISO 9863-1:2005),
GEOTEHNIKI RADOVI
HRN EN ISO 9864:2005
HRN EN ISO 10318:2008
HRN EN ISO 10319:2008
HRN EN ISO 10320:2001
HRN EN ISO 10321:2008
HRN EN ISO 11058:2010
HRN EN 12224:2002
HRN EN 12225:2002
HRN EN 12226:2002
HRN EN ISO 12236:2008
12
Geosynthetics Determination of thickness at specified
pressures Part 1: Single layers (ISO 9863-1:2005; EN
ISO 9863-1:2005)
Geosintetici Ispitna metoda za odreivanje mase po
jedinici povrine geotekstila i proizvoda srodnih s
geotekstilom (ISO 9864:2005; EN ISO 9864:2005),
Geosynthetics Test method for the determination of
mass eru nit area of geotextiles and geotextile-related
products (ISO 9864:2005; EN ISO 9864:2005)
Geosintetici Nazivi i definicije (ISO 10318:2005; EN
ISO 10318:2005),
Geosynthetics Terms and definitions (ISO 10318:2005;
EN ISO 10318:2005)
Geosintetici Vlano ispitivanje na irokim trakama
(ISO 10319:2008; EN ISO 10319:2008),
Geosynthetics Wide-width tensile test (ISO
10319:2008; EN ISO 10319:2008)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom
Identifikacija na gradilitu (ISO 10320:1999; EN ISO
10320:1999),
Geotextiles and geotextile-related products
Identification on site (ISO 10320:1999; EN ISO
10320:1999)
Geosintetici Vlano ispitivanje spojeva/avova na
irokim trakama (ISO 10321:2008; EN ISO
10321:2008),
Geosynthetics Tensile test for joints/seams by widewidth strip method (ISO 10321:2008; EN ISO
10321:2008)
Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu, bez
optereenja (ISO 11058:2010; EN ISO 11058:2010),
Determination of water permeability characteristics
normal to the plane, without load (ISO 11058:2010; EN
ISO 11058:2010)
Odreivanje otpornosti na starenje (EN 12224:2000),
Determination of the resistance to weathering (EN
12224:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Metoda
za odreivanje mikrobioloke otpornosti postupkom
zakapanja u tlo (EN 12225:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -- Method for
determining the microbiological resistance by a soil
burial test (EN 12225:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Opi
postupci za vrednovanje nakon ispitivanja postojanosti
(EN 12226:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -- General
tests for evaluation following durability testing (EN
12226:2000)
Geosintetici -- Ispitivanje statikim probijanjem (CBR
Stranica 12-123
12
GEOTEHNIKI RADOVI
ispitivanje) (ISO 12236:2006; EN ISO 12236:2006)
Geosynthetics -- Static puncture test (CBR test)

(ISO 12236:2006; EN ISO 12236:2006)
HRN EN ISO 12956:2010
HRN EN ISO 129571:2005
HRN EN ISO 129572:2005
HRN EN ISO 12958:2010
HRN EN 13251/A1:2005
HRN EN 13251:2002
HRN EN 13252/A1:2005
HRN EN 13252:2002
HRN EN 13253/A1:2005
Stranica 12-124
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje karakteristine veliine otvora (ISO

12956:2010; EN ISO 12956:2010),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of the characteristic opening size (ISO
12956:2010; EN ISO 12956:2010)
Geosintetici -- Odreivanje znaajka trenja -- 1. dio:
Ispitivanje izravnim posmikom (ISO 12957-1:2005; EN
ISO 12957-1:2005),
Geosynthetics -- Determination of friction characteristics
-- Part 1: Direct shear test (ISO 12957-1:2005; EN ISO
12957-1:2005)
Geosintetici -- Odreivanje znaajka trenja -- 2. dio:
Ispitivanje na nagnutoj ravnini (ISO 12957-2:2005; EN
ISO 12957-2:2005),
Geosynthetics -- Determination of friction characteristics
-- Part 2: Inclined plane test (ISO 12957-2:2005; EN ISO
12957-2:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini (ISO
12958:2010; EN ISO 12958:2010),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of water flow capacity in their plane (ISO
12958:2010; EN ISO 12958:2010)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izvoenju zemljanih
radova, temelja i potpornih konstrukcija (EN
13251:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- Required
characteristics for use in earthworks, foundations and
retaining structures (EN 13251:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izvoenju zemljanih
radova, temelja i potpornih konstrukcija (EN
13251:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in earthworks,
foundations and retaining structures (EN 13251:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u drenanim sustavima
(EN 13252:2000/A1:2005),
characteristics for use in drainage systems (EN
13252:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u drenanim sustavima
(EN 13252:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in drainage systems (EN
13252:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
GEOTEHNIKI RADOVI
HRN EN 13253:2002
HRN EN 13254/A1:2005
HRN EN 13254/AC:2004
HRN EN 13254:2002
HRN EN 13255/A1:2005
HRN EN 13255/AC:2004
HRN EN 13255:2002
HRN EN ISO 13428:2005
12
Zahtijevana svojstva za uporabu u sustavima kontrole
vanjske erozije (EN 13253:2000/A1:2005),
characteristics for use in external erosion control systems
(EN 13253:2000/A1:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu u zatiti od erozije
(zatita obale, obaloutvrde) (EN 13253:2000),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in erosion control works
(coastal protection, bank revetments) (EN 13253:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
akumulacijskih jezera i brana (EN
13254:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -Characteristics required for use in the construction of
reservoirs and dams (EN 13254:2000/A1:2005)
akumulacijskih jezera i brana (EN
13254:2000/AC:2003),
reservoirs and dams (EN 13254:2000/AC:2003)
akumulacijskih jezera i brana (EN 13254:2000),
reservoirs and dams (EN 13254:2000)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji kanala (EN
13255:2000/A1:2005),
canals (EN 13255:2000/A1:2005)
13255:2000/AC:2003),
canals (EN 13255:2000/AC:2003)
13255:2000),
canals (EN 13255:2000)
Geosintetici -- Odreivanje uinkovitosti zatite
geosintetikom od oteenja udarcem (ISO 13428:2005;
EN ISO 13428:2005),
Geosynthetics -- Determination of the protection
efficiency of a geosynthetic against impact damage (ISO
Stranica 12-125
12
GEOTEHNIKI RADOVI
HRN EN ISO 13431:2002
HRN EN ISO 13433:2008
HRN EN ISO 13437:2002
HRN EN ISO 13438:2005
HRN EN 14030:2004
HRN CEN/TR 15019:2005
13428:2005; EN ISO 13428:2005)

Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Odreivanje puzanja pri vlaku i ponaanje pri slomu
uslijed puzanja (ISO 13431:1999; EN ISO 13431:1999),
Geotextiles and geotextile-related products -Determination of tensile creep and creep rupture
behaviour (ISO 13431:1999; EN ISO 13431:1999)
Geosintetici -- Ispitivanje dinamikim probijanjem
(ispitivanje padajuim stocem) (ISO 13433:2006; EN
ISO 13433:2006),
Geosynthetics -- Dynamic perforation test (cone drop
test) (ISO 13433:2006; EN ISO 13433:2006)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Metoda
za ugradnju uzoraka u tlo, vaenje uzoraka iz tla i
ispitivanje uzoraka u laboratoriju (ISO 13437:1998; EN
ISO 13437:1998),
Geotextiles and geotextile-related products -- Method for
installing and extracting samples in soil, and testing
specimens in laboratory (ISO 13437:1998; EN ISO
13437:1998)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Selektivna ispitna metoda za odreivanje otpornosti na
oksidaciju (ISO 13438:2004; EN ISO 13438:2004),
Geotextiles and geotextile-related products -- Screening
test method for determining the resistance to oxidation
(ISO 13438:2004; EN ISO 13438:2004)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -Selektivna metoda ispitivanja za odreivanje otpornosti
prema kiselim i lunatim tekuinama (ISO/TR
12960:1998, preinaena; EN 14030:2001+A1:2003),
Geotextiles and geotextile-related products -- Screening
test method for determining the resistance to acid and
alkaline liquids (ISO/TR 12960:1998, modified; EN
14030:2001+A1:2003)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Kontrola
kvalitete na gradilitu (CEN/TR 15019:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- On-site
quality control (CEN/TR 15019:2005)
TEHNIKI PROPISI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Stranica 12-126
Tehniki propis za betonske konstrukcije

Tehniki propis za zidane konstrukcije
Tehniki propis za eline konstrukcije
Tehniki propis za drvene konstrukcije
Tehniki propis za spregnute konstrukcije od
elika i betona
Tehniki propis o graevnim proizvodima
Tehniki propis o izmjeni i dopuni tehnikog
propisa o graevnim proizvodima
NN 139/09,14/10,15/10
NN 01/07,125/10
NN 112/08,125/10
NN 121/07, 58/09
NN 119/09,125/10
NN 33/10
NN 87/10

Poglavlje 12-Geotehnifki Radovi PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Poglavlje 12-Geotehnifki Radovi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.

prof. dr. sc. Tomislav Ivi, dipl. ing. gra.

Zagreb, prosinac 2010.

OPE NAPOMENE . 12-1

12-02.6 POBOLJANJE (OJAANJE) TLA INJEKTIRANJEM.............................12-46

zahvate u temeljenju graevina (posebni temelji i ojaanja tla),

potporne konstrukcije i zatite graevnih jama,

nasipe i zemljane (nasute) brane i

osiguranje stabilnosti i zatite pokosa nasipa i usjeka.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Geotehnika se istraivanje provode :

za potrebe projektiranja (ukljuivo hidroloke i geoloke podatke te podatke o

za potrebe izvedbe (npr. detaljnije prostorno odreivanje debljina ili pozicija

za kontrolu kvalitete tijekom izvedbe;

za praenje ponaanja graevina ili njenih dijelova tijekom koritenja u radnom

za utvrivanje uzroka oteenja ili ruenja izvedenih graevina u svrhu primjerene

TEHNIKA SVOJSTVA GEOTEHNIKIH ZAHVATA I KONSTRUKCIJA

PROJEKTIRANJE GEOTEHNIKIH ZAHVATA I KONSTRUKCIJA

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

geotehnike podatke koji predstavljaju zbirni prikaz provedenih geotehnikih i

U smislu mjerodavnog Zakona i Pravilnika geotehniki glavni projekt podloan je kontroli

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI

prema graevinskim tehnologijama i strojevima koji se koriste za iskope zemljanih

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

zemljane radove na cestama i autocestama, te je i u ovim OTU-ima primijenjena u

Opis i namjena zemljanih i kamenih materijala

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

Podjela kamena, ljunka i pijeska prema krupnoi

lako ravnomjerno razastiranje,

dobro ispunjavanje upljina,

relativno mala stiljivost

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

Klasifikacija gline po granulometrijskom sastavu

Glina je materijal sastavljen od mikroskopskih, obino ljuskastih mineralnih estica

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I

klasifikacija tla razraena u Zavodu za geotehniku IGH i prikazana tablino na sljedeim

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I

OSNOVNE GRUPE TLA

isti ljunci (Manje

Pijesci (Vie od 50%

isti pijesci (Manje

iroki raspon u veliini estica i znaajna

Nisu ispunjeni svi uvjeti gradacije za GW.

Znaajan raspon u veliini estica s

Jednolino graduirani ljunci bez

Nije ispunjen niti jedan od uvjeta gradacije za

Uzak raspon u veliini estica, znaajan

Prainasti ljunci i ljunkovitopjeskovito glinene mjeavine koje

Atterbergove granice ispod "A" linije, ili IP manje

Neplastinost finih estica ili fine estice s

Glinoviti ljunci i ljunkovitopjeskovito glinene mjeavine koje

Atterbergove granice iznad "A" linije s IP veim

Plastine fine estice3.

iroki raspon u veliini estica i znaajna

Nisu ispunjeni svi uvjeti gradacije za SW.

Znaajan raspon u veliini estica s