Professional Documents
Culture Documents
Bullen-Budizam Metod Vezbanja Uma
Bullen-Budizam Metod Vezbanja Uma
Budizam
metod vebanja uma
Prevod
Branislav Kovaevi
www.yu-budizam.com
Leonard Bulen
injenica je takoe da budizam poznaje veru jedino u smislu poverenja u put koji je preporuio Buda. Od budiste se ne oekuje
da gaji slepu veru ili da veruje u bilo ta samo zato to je to izrekao
Buda ili zato to tako kae tradicija ili zato to tako drugi veruju.
On se, naravno, moe odluiti da Budino uenje uzme kao radnu
hipotezu i ima poverenje u njega, ali se ne oekuje da bilo ta prihvati sve dotle dok to ne prihvati njegov razum.
Ovo ne znai da se sve moe pokazati na racionalan nain, jer
mnoge stvari lee izvan dosega intelekta i mogue ih je dokuiti
jedino razvijanjem viih sposobnosti; ali ostaje injenica da nema
potrebe za slepim prihvatanjem bilo ega u Budinom uenju. Budizam je nain ivota zasnovan na vebanju uma. Njegov krajnji
cilj je da pokae put do potpunog oslobaanja od patnje dostizanjem Neuslovljenog, stanja izvan domena obinog, neuvebanog
uma. Njegov neposredni cilj je da udari u koren patnje u svakodnevnom ivotu.
Svaka ovekova aktivnost usmerena je, neposredno ili posredno,
ka postizanju sree u ovom ili onom obliku ili, ako to isto izrazimo
negativnim pojmovima, svaka ovekova aktivnost je usmerena ka
oslobaanju od nekog oblika nezadovoljstva ili neugode. Tako se
nezadovoljstvo moe smatrati polaznom takom ovekove aktivnosti, sa sreom kao krajnjim ciljem.
Nezadovoljstvo, polazna taka ovekovog postojanja, takoe je
polazna taka budizma; ta injenica je izraena u formuli etiri
osnovne tvrdnje, koje se tiu injenice da postoji nezadovoljstvo,
njegovog uzroka, mogunosti njegovog leenja i naina leenja.
Prva osnovna tvrdnja se moe ovako iskazati:
NEZADOVOLJSTVO JE NEIZBENO
U IVOTU IJI JE CENTAR SOPSTVO
U svome izvornom znaenju re koja je ovde prevedena kao nezadovoljstvo i koja se esto prevodi kao patnja obuhvata ne
samo bol, alost i nezadovoljstvo, ve i sve to je neugodno, od
akutnog fizikog bola i otre mentalne teskobe, na jednom kraju,
do lakog zamora, dosade i blagog razoarenja. Ponekad se ovaj
termin prevodi i kao nezadovoljstvo ili nezadovoljenost; u nekom kontekstu ovo je prikladnije, dok je u drugom re patnja
ekspresivnija. Zbog toga emo koristiti i patnju i nezadovoljstvo i nezadovoljenost, ve prema kontekstu.
Dakle, Budino uenje kae da su nezadovoljstvo ili patnja neodvojivi od ivota iji je centar sopstvo; ovo takoe zahteva objanjenje. Naime, uenje tvrdi da sopstvo, uzeto kao trajna, nepromenljiva, vena dua, ne postoji. Sr svakoga bia nije bilo kakva
nepromenljiva dua, ve ivotna struja, jedan stalno promenljiv
tok energije koji ni u dva sasvim bliska trenutka nije isti.
Sopstvo, uzeto kao jedna vena dua, otuda je obmana i gledano
sa krajnje take gledita uopte ne postoji; a samo unutar te obmane sopstva moe postojati patnja. Kada na kraju prevladamo
tu samoobmanu i dostignemo konano prosvetljenje, dostiemo
ujedno i onu apsolutnu egzistenciju to lei izvan ovoga relativnog univerzuma. U tome apsolutnom stanju, u Neuslovljenome,
patnja je iskorenjena; ali sve dok preostaje bilo kakav element
sopstva, makar to bila i obmana, patnja ostaje mogua.
Moramo razumeti, zato, da Prva osnovna tvrdnja ne znai da je
patnja neizbena; ona znai da je patnja neizbena u ivotu iji je
centar sopstvo ili sve dok traje iluzija sopstva. Sada moemo prei
na Drugu osnovnu tvrdnju, koja glasi:
Leonard Bulen
elja usmerena ka sopstvu dri na okupu sile koje ine ivotnu struju, onaj tok postojanja koji nazivamo sopstvom; i samo
unutar te iluzije sopstva nezadovoljstvo ili patnja mogu postojati. Unitavanjem onoga to odrava tu iluziju sopstva razara se i
osnovni uzrok patnje. Krajnji cilj budistike prakse otuda je ponitavanje sopstva. Tu nastaje dobar deo nesporazuma, to je i
normalno; ali onda kada shvatimo da ponitavanje sopstva znai
i ponitavanje iluzije ovi nesporazumi nestaju. Kada je obmana
uklonjena, pojavljuje se stvarnost; tako razaranje iluzije znai otkrivanje stvarnosti. Stvarnost se ne moe otkriti sve dotle dok je
iluzija sopstva zaklanja.
A kakva je ta stvarnost koja se pojavljuje kada se obmana ukloni? Krajnja realnost je Neuslovljeno, zvano jo i Neroeno, Nenastalo, Nestvoreno i Nesastavljeno. Moemo ga prikladno i ne
sasvim precizno opisati kao pozitivno stanje bia. Karakterie ga
vrhunsko blaenstvo i potpuna osloboenost patnje i ono je toliko drugaije od uobiajenog iskustva da ga zapravo ne moemo
ni opisati. Neuslovljeno se moe nagovestiti, u izvesnoj meri, jedino nabrajanjem onoga to nije; jer ono je izvan rei i izvan misli.
Dostizanje Neuslovljenog je krajnji cilj itave budistike prakse i
isto je to i postizanje osloboenja od nezadovoljstva ili patnje.
Ovo nas dovodi do poslednje od etiri osnovne tvrdnje:
PUT OSLOBAANJA JE PLEMENITI OSMOSTRUKI PUT
Leonard Bulen
Leonard Bulen
10
Leonard Bulen
13