ZA

RECENZENTI:
LEKTOR:
KOREKTOR:
DTP:

DIZAJN KORICA:
TAMPA:
ZA TAMPARIJU:
SARAJEVO, 1997.
TIRA 3000
RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BIH
DJELATNOST EL-KALEM
SELIM
DR. JUSUF
MR. ADNAN
MIRZET
ZIJAD LJEV
EL-KALEM
AIDA MUJEZIN
TARIK
MIZANTUZLA
ADIL
CIF-Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna 1 univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,
Sarajevo
UDK297.18
Fadil
Tedvid :pravila o Kur'ana, a.. za studente Fakulteta islamskih
nauka. [Knj. l JFadil -Sarajevo: Rijaset Islamske zajednice u BiH,
El-Kalem, 1997.-229 str.; 21 cm
Bibliografija: str. 223-224; bibliografske i druge biljeke uz tekst.
-------------------
Hfz. Fadil
TEDZVID
PRAVILA o
KuR'ANA, A..
za studente Fakulteta islamskih nauka
o
ELKALEM Fakultet islamskih nauka Sarajevo
PREDGOVOR
PREDGOVOR

.i' "" ... ". "" ...
U ime Allaha Svemilosnog Milostivog!
Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na Muhamme
da sallallahu ale j hi v e sellem, na njegovu porodicu i ashabe, i neka je mir i spas
na sve one koji slijede Kur'an
Kao i svi dosadanji, i ovaj Tegwfd (Tedvid) je napisan po pravilima
qira'eta i riwayeta, s tim da su, u ovom navedene
i pojedine verzije koje se primjenjuju u drugim qira' e tima Kur'ana, a. .
Za razliku od dosadanje literature koja je, iz ove oblasti, kod nas objavl
jena, ovaj Tegwfd sadri i novine, a one su preuzete po uzoru na sav
remena istraivanja.
Na prvom mjestu, se upoznaje sa povijesnim okolnostima u koji
ma je nastala tegwidska znanost, sa njenim korijenima i izvorima.
Tu su izneseni i biografski podaci o naem imamu i njegovom rawiyi
a ire su i pitanja vezana za "isti 'agu" i "besmelu".
Drugi dio, detaljno je bazi kur',anskih gla
sova i njihovim osobinama. Precizno je opisan izgovora sva
kog glasa, a data su uputstva i za njihovu primjenu. Neophodno je u
fazi imati mentora (muqri').
U dijelu su sistematski ostala tegwidska pravila, sa de
finicijama koje treba poznavati, i finesama izgovora glasova koje je neophodno
savladati. Uz uputstva za primjenu, se ukazuje i na
eventualne greke koje se od mogu pojaviti, a koje treba izbjeg
avati.
dio, je pauzalnoj (waqf) i kontekstualnoj formi (ibtida),
kao jednom od najvanijih segmenata tegwidske znanosti. Oni koji ne poznaju
arapski jezik, neka se pridravaju pravila o znakova.
Kroz tabele i vjebe, je u da uz
mentora, provjerava svoje znanje.
Na kraju udbenika priloen je i poseban dodatak u kome su prikazani
Tegwfdi koji su kod nas, do sada, objavljeni.
5
TEGWlD
Da bi se mogla pratiti i usvojiti tematika ovog udbenika, neophodno je
savladati terminologiju. S ciljem da se olaka bre razumijevanje poj
mova, na kraju Tegwfda je dat index termina, arapskog i nearapskog porijekla.
U dosadanjoj literaturi iz ove oblasti, nai za tegwid davali su
odgovore na pitanja: kako nastaju i na koji se realiziraju fonetske zakoni
tosti u tegwidskoj znanosti. U ovom je pokuaj da se odgovori
na pitanja: zato se te zakonitosti i norme manifestiraju na jedan
i kakav je cilj njihove primjene.
ovaj udbenik, neophodno je da se u toku vjebe pridr
a va datih uputstava.
Molimo Allaha d.. da nam Kur'an, a.., bude i snaga na putu
i islamskog Amin!
Hfz. Fadil
Napomene:
l) O transkripciji
a) Konsonanti:
s z r g (z) d b(h) 1;1 (h) g (d) ! (s) t b ' (hernze) elif

.
<.f<.f
j )
.:>
t e e
..:.., ..;..,
y
y G) w (v) h n m l k q (k) f g (g) '(ajn) Ht) 4 (d)
<.S
J
o 0
r
J
!.1
J
J
t t
j; J,
./
Vokali i nunacija:
' ' ' '
kratki -
dugi <.> JI l _ nunacija

u e/a I u a
in un en/an
b) U arapskim samo su konsonanti napisani po DMG sistemu,
dok je u vokala, i u dodatku, primijenjena
transkripcija.
2) Dodatak, vjebe i index termina arapskog i nearapskog porijekla, dati
su na kraju udbenika.
3) Svi primjeri su uzeti iz Kur'ana, a..
6
PREDGOVOR
4) Kratice i znakovi
a.s. 'aleyhisseHim
a..
dr. drugo
d.. gelleanuhu
g. godina
h. hazreti
ibid. ibidem (u istom djelu)
itd. i tako dalje
npr. na primjer
> prelazi u
< izvedeno od
=
o.c. opus citatum (ranije navedeno djelo)
r.a. raQ.iyallahu 'anhu ('anha, 'anhuma, 'anhum)
sl.
str. strana
sv. svezak
tj. to jest
tekst prije ili tekst se nastavlja
dozvoljena pauzalna i forma
*
nedozvoljena pauzalna i forma
O dozvoljena pauzalna forma uz obavezu od prethodnih, jed
ne ili vie
da se "sekta" na onim mjestima gdje je ona pred

7
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
PRVI DIO
O TEGWIDU (TEDVIDU)
-UVOD
-lMAM I NJEGOV RAWIYA
-IZGOVARANJE ISTI'AJ)E
BESMELE
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
UVOD
I
UVOD
Na Kur'ana, a. ., a prije nego to se izgovore isti 'acja i be
smela, se ove dove:
;!JI t;

.". ,. .,. .". " ,.,.",. ,.". ". .", Si ." o .",. ". o '1 ,..."". .,... ." '!J"'"' o "' o o; ." "' .". o o;."
JA3.J lS_.J..-.:.:- \):!j
.rL3 :lli ;..., /&JI :.;,1).\j f-1,
U ime Allaha Svemilosnog Milostivog.
"Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na naeg
Poslanika Muhammeda, s.a. w.s., na njegovu porodicu i as habe, i na sve one
koji slijede njegovu uputu.
Uzvieni Allahu! moju elju prema Kur'anu, ga svjetlom
moga vida, lijekom moga srca, i izlazom za moju brigu i tugu.
Uzvieni Allahu! Okiti Kur'anom moj govor, uljepaj njim moje lice,
njim moje tijelo, duu i srce, obogati Kur'anom moj mfzan, obdari me
istinskim i iskrenim me u pokornosti prema Tebi, da budem
pokoran i danju i proivi me u drutvu najodabranije g Poslanika, neka je
na njega salavat i selam. "Amzn!
Kur'an, a.., je Allahov govor (kelamullah). Objavljen je preko Muham
meda, a.s., svjetovima, da im slui kao uputa, opomena, savjet,
pravi put.
je koje govori, misli i Ove i mnoge druge njegove os
obine, mu i obavezuju ga da Kur'an,, a.., i slijedi njegove up
ute, da o njegovim poukama i porukama razmilja, a ima i da, kao
emotivno doivljava ljepotu i nadnaravnost Allahove, d.., objave.
Prema islamskom najbolja, najvrjednija i najdragocjenija
djela ubraja se i Kur'ana, a. ., bilo da ga danju ili u namazu
ili izvan namaza, napamet. ili u ili okrenuti
prema Qibli (Kibli) ili u nekom drugom pravcu. Izgovaranje kur'anskih
ll
TEGWlD
je dobro djelo, pa makar i ne razumjeli njihovo vanjsko i unutarnje
Vrijednost i dobrog djela, u ovom proizilazi iz uvjerenja, spoz
naje i priznanja da je Kur'an, a. ., objava od Gospodara svjetova.
Kur'ana, a. ., (tilawetu-1-qur' an) je sposobnost, vjetina i
fonetske prirode, a zasniva se na precizno zakonitostima i kriteriju
mima, realizacija zavisi od izgovorne sposobnosti, ali i od indi
vidualne i kolektivne odgovornosti svih sljedbenika Muhammeda, a.s. Ova
vjetina se moe savladati dobrim poznavanjem tegwidske znanosti i dugotni.j
nom vjebom pred i odgovornim koji, u isto vrijeme, mora
ju biti i dobri poznavaoci tegwida.
Znanstvena disciplina koja precizira, definira, i objanjava prin
cipe pravilnog Kur'ana, a.., i metodologiju njegove primjene
zove se 'ilmu-t-tegwfd, ilifennu-t-tegwfd, ili aiJkiimu-t-tegwfd ili tegwfdu-l
qur'ani, to znanost o pravilima i zakonitostima preciznog
Kur'ana,a..
1
Osoba koja dobro poznaje ova pravila i njihove realiza
cije, a uz to je jo i za ovu oblast poznata i priznata, zove se
qariya
l) tegwfda (tedt.vrda)
tegwfd, ostalog, dotjerivanje, uljepavanje,
ukraavanje i perfektuiranje. Izvedena je od glagola gewwede - yugewwidu
(dotjerao je, uljepao je, ukrasio je, poboljao je). Od istog glagola izvodi se i
imenica gewdetun (kvalitet, izvrsnost, perfekcija).
S aspekta Kur'ana, a. ., tegwfd ukazuje na obavezu pravilnog
izgovaranja glasova, na koji se to primjenjuje i cilj koji se time eli
Osoba koja tegwfd i druge ovoj znanosti zove se
mugewwid za tegwfd), a onaj ko uvjebava, zove
se muqri' (mentor za Kur'ana, a..).
2
U smislu precizno g, pravilnog i odgovornog Kur'ana, a. .,
tegwfd bila je poznata i u vrijeme ashaba. 'Abdullah ibn Mes 'iid je svojevreme
no rekao: "Poboljavajte kvalitet Kur'ana (gewwidu-l-qur'an)".
3
1 Dr. Kemal Mul)ammed ai-Mehdi, Tegwldu-1-Qur'iini min edii'ihlwe wuguhi i'giizihl, Kairo, 1988., str.l4.
21bid, str.!!.
3 Gelaluddin Es-Suyii\i, EI-Jtqiinufi 'uliimi-1-Qur'iin, Kairo (bez godine izdanja), str.l32.
12
UVOD
Prema drugoj verziji, ista misao glasi: "Poboljavajte kvalitet
Kur'ana i uljepavajte ga naljepim tonovima (gewwidu-1-qur'iine we zeyy
inuhu bi ".
4
tegwfd se ne spominje u Kur'anu, a. ., ali se spominje termin tertll,
to u kontekstu ove tematike ima isto
2) Terminoloko tegw'ida
Ovaj termin poblie i precizira bazu
(me]]arig) u kojoj se glasovi tvore na prirodan sa svim svojim, stalnim i
nestalnim, osobinama
5
Iz ovog terminolokog proizilazi nekoliko
a) Kur' anski glasovi (konsonanti i vokali), imaju u govornom aparatu iz
centre koje treba znati precizno aktivirati, a potom
glasove artikulirati, kako ne bi dolo do njihove zamjene.
b) Glasovi posjeduju i stalne osobine koje
u toku izgovora moraju biti perfektuirane. Ukoliko se svojstva glaso
va zamijene, time se mijenjaju i kur' anskih to je,
sa islamskog stanovita, nedopustivo.
e) Konsonanti i vokali imaju i nestalne osobine
'ariga), a one se manifestiraju samo u onim kada su glasovi u uza
jamnoj vezi.
6
d) U toku Kur'ana, a.., glasove treba izgovarati prirodno, jasno,
precizno i paljivo, bez neprirodnog naprezanja, samoljubivog isticanja i egois

3) Defmicije tegw'ida
Tegwfd je kur'anska disciplina koja se slui fonetskim zakonitostima i
ali se ne svodi samo na ovu oblast, i ne iscrpljuje se na njenom
polju istraivanja. Uloga u nastanku tegwidske znanosti je transmisio
na, a njegova znanstveno-kreativna uloga svodi se samo na to, da
(objavljene) norme sistematizira, definira i metodoloki iznijansira. O tegwfdu
4 Mr. Mesud Zbornik radova ITF u Sarajevu, 3/1990, Fonetske studije u ranom periodu Islama, str.l28.
5 Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. ll.
6 Nestalne osobine glasova najbolje se mogu pratiti kroz asimilaciju, nazalizaciju, preobrazbu glasovnih
svojstava i sl.
7 Tegwfdu-1-Qur'iin ... str. 12.
13
TEGWlD
kao znanosti postoji vie definicija koje, u osnovi, imaju isto a u naj
broju temelje se na izvorima.
I definicija:
"Tertfl (tegwzd) je pravilno i precizno izgovaranje glasova, i poznavanje
(i primjena) pauzalnih formi (Et-tertllu tegwidu-1-Q.uriifi we
ma 'rifetu-1-wuquf). "
8
ndefinicija:
"Tegwzd je znanstvena disciplina koja bazu i
njene centre u kojima glasovi nastaju, koji opet u uzajamnoj vezi proizvode
vie varijanti i nijansi, kao to su: nazalizacija, asimilacija, na
glaenost i nenaglaenost glasovnih osobina, duine i produavanje vokala, al
ofoni (varijante izgovora) vokala, kao i sve ostale pojedinosti koje su vezane za
Kur'ana, a. . "
9
mdefinicija:
"Tegwzd je recitiranja Kur'ana, tako da svaki suglasnik
postie svoju punu i da se istodobno izgovara bez napora ili pretjeri
vanja... Pored artikulacije suglasnika, on se bavi poznavanjem za
kona koji stanku (imalu) ili prijevoj glasa ii u glas z, te kontraho
vanje."10
IV definicija:
"Tegwzd je kur'anska ortoepija (pravilno izgovaranje glasova) koja
sve relevantne i irelevantne finese i nijanse artikulacije konsonanata i
vokala, njihovu uzajamnu vezu i uticaje koji se posredno ili neposredno reflek
tuju na smisao, pouku i poruku kur' anskih ajeta. izvedba
efektivno se odraava i na planu (tengim), pri se
moraju poznavati i primjenjivati kako primarna, tako i sekundama pravila i kri
terijumi, to opet zavisi od sposobnosti, dugotrajne vjebe i odgovor
nosti svakog pojedinca."
11
U svim navedenim definicijama naglaava se precizno izgovaranje glaso
va, o treba posebno voditi u toku Kur'ana, a..
8 Ovu definiciju je izrekao H. Alija, r.a., 32. ajet sure El-Furqlin (eyb Mal}rniid ljalll Me'a-l
qur'iini-l-kerlm, Kairo, 1965, str. 37.).
9 El-ltqiin ... o.c., str. 132.
lONerkez Leksikon/slama, Sarajevo, 1990., str. 601.
ll Ova definicija je pokuaj da se objedini i savremeno definiranje ove znanosti.
14
UVOD
4) Predmet tegw'ida
Ova znanost kur' ansku ortoepiju, odnosno
centre u kojima se glasovi produciraju i na koji se oni izgovaraju, a pot
om povezuju u u ajete, a ajeti u manje ili cjeline. Izvori za
nastanak tegwfda su: Objava, Sunnet i Igma'.
Allah, d.., da se Kur'an, a.., tertflom, a to da se mo
raju slijediti zakonitosti tegwldske znanosti.
Muhammed, a.s., je tu naredbu realizirao i prvu generaciju
muslimana primjeni pravila tertfla.
Islamski mislioci su, na osnovu iskustva i vjerodostojnih pre
daja, definirali norme i kriterijume bez kojih se Kur'an, a.., ne moe pravilno
odnosno oni su praksi dali formu, ili priciznije ute
meljili su tegwfd kao egzaktnu znanost.
Ako se razmotri tematika tegwldske znanosti, njena terminologija i meto
dologija, i kada se analiziraju njene definicije, povijesni nastanak i razvoj, onda
se moe da je tegwfd objavljena kur'anska fonetika. Ona tri seg
menta Allahove objave:
a) Artikulaciju kur' anskih glasova, sa svim njihovim stalnim i nestalnim
osobinama, koje se zbog uzajamne veze glasova, pojavljuju u vie
varijanti i nijansi.
b) Pauzalna (waqO i forma (ibtida') imaju, u tegwlda,
veliki jer su direktno vezane za smisao i kur' anskih i
sintagmi.
e) Tegwldska znanost se bavi i fonetskim promjenama koje se
zbog uticaja glasova, bilo u jednoj ili sintagmi. usljed bli
zine centara i osobina, vo
kali se iz razloga produavaju, a konsonanti se nazaliraju, asimilira
ju, preobraavaju, ili se zbog svojih fonetskih karakteristika,
izgovaraju prirodno, bez ikakvih promjena.
U prvom i drugom odnosno, pravilno izgovarati glasove i prim
jenjivati pravila pauzalne i forme je stroga obaveza (wagib). Neznanje,
neopreznost, neodgovornost i svi propusti ove vrste zovu se luiJ.unun geliyyetun
(vidljive greke), a mogu ih i slabiji pogreke ove vrste je
strogo zabranjeno (Q.aram), posebno onda kada se grijei zbog neodgovomos
ti.l2
12 Qami)awl, El-Burhiinufi tegwldi-1-Qur'iin, Bejrut, 1985., str. ll.
15
TEGWlD
Primjena pravila iz prva dva segmenta je u kategoriji wagiba, zato to nji
hovo izostavljanje dovodi do promjene kur'anskih ajeta. To se, uglav
nom, u dva
l) Kada do fonetske opozicije, odnosno ako se jedan glas, zbog
neznanja ili neopreznosti zamijeni nekim drugim, njemu glas
om.13
2) Ukoliko se u toku pauzira na onim mjestima gdje se to ne smije
osim u vanrednim okolnostima, kao to su: kaalj, zijevanje, nagla
glavobolja, razne vrste opasnosti i sl.
14
Primjenjivati pravila iz segmenta (medd, ihfa', idgam, iqlab,
i sl.) je sunnet, a izostavljati ih je mekriih Greke i propusti ove
vrste zovu se luiJ.unun !Jafiyyetun (skrivene pogreke), koje samo do
bri poznavaoci tegwidske znanosti.
15
S obzirom da Allahov poslanik glasom,
pravila tegwida pruaju i za takvu izvedbu, ali samo onima koji
imaju razvijen sluh i dobre glasovne Svako je duan podesiti glas
prema svojim individualnim sposobnostima.
16
Melodija (tengim) u toku K ur' ana, a. ., je ,,komponovana" pravili
ma tegwidske znanosti, i izvan te ,,kompozicije", Allahova objava se ne moe i
ne smije
5) Podjela tegw'ida
U toku objave Kur'ana, a. ., melek Gibril je Muhammeda, a. s.,
primjeni tegwidske znanosti koja do tada nije bila poznata
Arapima.
Allahov poslanik je ashabe izgovoru i razumijevanju kur' anskih
a oni su kao misionari, putnici ili trgovci, znanje iz oblasti
tegwida i drugih islamskih disciplina prenosili na generaciju.
irenje Islama nearapske narode, podstaklo je islamske mislioce da
i u pisanoj formi sublimiraju, definiraju i metodoloki utemelje
13 Treba paziti da se ne zamijene grupe konsonanata: (t \), (1 s (Q !! h), (d <;(), (g z
('ajn g), (q k).
14 Kao primjer nedozvoljene pauzalne forme, moe posluiti i ovaj ajet: O vjernici, nemojte obavljati namaz u pija-.
nom stanju ... (En-Nisa 43). Ukoliko se pauzira poslije namaz, onda se dobije sasvim pogreno po kome
se vjernicima zabranjuje namaz. namaz je a zabrana se odnosi na osobe koje su u pijanom stanju.
15 EI-Burhiinufitegwldi-1-Qur'tin, o.c. str. ll.
16 U hadisu koga prenose: Ebii Dawiid Nesa'i i Ibn Mage, Muhammed a.s. kae: "Uljepavajte Kur'ana,,
a., vaim glasovima" (Me'a-1-Qur'tini-1-kerlm, o.c., str. 68.).
16
UVOD
norme o Kur'ana, a. ., koje su do tada putem usmene predaje.
Taj zadatak je obavljen u I i II po Higri, a se spominju imena:
Ebu-1-Eswed Ed-Du'eliya, Ebu-1-Qasim 'Ubeyd b. Sellama, IJalil b. AQ.meda i
dr.l7
Da bi se stekla minimalna sigurnost i sposobnost za pravilno izgovaranje
kur'anskih neophodno je kroz dvije faze U tom smislu,
tegwid se dijeli na:
a) Teorijski dio ('ilmiyyun)
b) dio ('ameliyyun)
Pod teorijskim dijelom podrazumijeva se prva, faza u kojoj se
osnovna pravila, vezana za Kur'ana, a. . ovaj aspekt
tegwidaje kolektivna obaveza muslimana (far4i kifiye). Svaka generacija je
duna pripremiti i obrazovati za tegwidsku znanost koji njene za
konitosti prenijeti na pokoljenje. Kao argument za ovu tvrdnju navodi
se kur' anski ajet koji obavezuje skupine muslimana " ... da se upute u vjerske
znanosti i neka opominju narod svoj da mu se vrate, da bi se Allaha bojali".
18
U toku teorije tegwida nije neophodno imati mentora, odnos
no, je samostalno i razumjeti osnove ove znanosti.
to se primjene, po pravilima i kretirijumima
tegwidske znanosti je far4i 'ayn (individualna obaveza i odgovornost), bilo da
se cijeli Kur'an, a.., siira ili jedan ajet. Ova obaveza temelji se na Kur'anu,
Sunnetu i Igma'u.
6) Argumenti o nastanku tegwidske znanosti
a)Kur'in
Allah, d.., Izgovaraj Kur'an paljivo (tert'flom).
19
To
ga pravilno i precizno, paljivo i odgovorno, smireno i skrueno, raz
o kur' anskim poukama i porukama. U citiranom ajetu, rettil
(izgovaraj, je infinitivom tert'fla. Cilj ovakvog izraavanja
je razvijanje interesa za pravilnim Kur'ana, a u isto vrijeme i elja da
se ivi po njegovim uputama. Naredba u navedenom ajetu je u kategoriji
wagiba (obaveze), zato to je tertfl (preciznost, nadnaravnost, mudrost,
savrenost) svojstvo Kur'ana, a.., kao to se kae u ajetu: I mi ga sve ajet po
ajet objavljujemo (tertflom). (El-Furqan, 32)
17 Tegwidu-l-Qur' iin ... str. 13-14.
18 Et-Tewba- 122.
19 El-Muzzemmil- 4.
17
TEGWlD
b) Sunnet
Drugi izvor koji govori o obavezi primjene tegwida su hadisi Mohamme
da, a.s., i njegov sunnet. Prema vjerodostojnim predajama, Poslanik je rekao:
Kur'an arapskom melodijom i tonovima. "
20
Kada se uzme u obzir daje on objavljen na arapskom jeziku, onda je sas
vim jasno da mu jedino i odgovara melodija i tonalitet jezika. U tom
smislu nisu dozvoljeni niti bilo kakvi uticaji, niti se
moe podvesti pod bilo koji anr u muzici.
S druge strane, Mohammed, a.s., je ashabe primjeni pravila
tegwidske znanosti, a oni su to svoje znanje prenosili na generaciju. U
predajama se navodi da je 'Abdullah ibn. Mes 'ud nekog koji je
Kur'an, a.., u lil-fuqara'i
21
ispustio duinu pa gaje up
ozorio, rekavi mu: "Allahov poslanik nas nije da tako izgovaramo duine
vokala." Potom je 'Abdullah ibn. Mes'iid ajet u kome se nalazi naved
ena pravilo o produavanju vokala. Dakle, u ovom drugom
izvoru imamo kao argument i Poslanikove a i njegovu praksu.
e) Igmi' (idma)
izvor, prema kome je obavezno primjenjivati pravila tegwidske
znanosti, je Igma'. To da su svi islamski mislioci suglasni da se Kur'an,
a.., mora onako kako je objavljen, tj. tertilom. Ovaj termin podrazumijeva
obavezu primjene pravila tegwida.
22
u u prvoj fazi obrazovanja iz ove oblasti, mo
raju imati mentora koji ih uvjebavati primjeni tegwidskih pravila.
Samo na ovaj potom svakodnevnom vjebom i samodisciplinom,
znanje iz ove znanosti moe se savladati i za vrijeme. Da bi se
dostigao visok stepen u Kur'ana, a.., pored studioznog i dugotrajnog
tegwida, potrebno je baviti se i ostalim islamskim disciplinama.
Najvrednije je ono u kome jezik, razum i srce. Je
zik ispravnost glasova, razum njihova a srce
njihove upute, savjete i opomene. Dakle, jezik izgovara, razum spoznaje, a
srce pouke prima.
23
20 Tegwid kur'iinsku (objavljenu) melodiju (tengim) od uticaja bilo kojeg anra u muzici, na bilo kojem pros
toru, i u bilo kojem vremenu. U tom smislu treba shvatiti preporuku u navedenom hadisu.
21 Et-Tewba - 60.
22 Tegwldu-l-Qur'iin ... str. 15-17.
23J:Iusni eyb 'U1miin, lfaqqu-t-tiliiwe 'alii riwiiyeti 'an we Qiilun we Wer we-d-Duri, Aman, 1990.,
str.23.
18
UVOD
Kur'an, a.., se moe i bre i sporije. Tempo se mora prilagoditi pre
ma vlastitim izgovornim i glasovnim sposobnostima. U tom
smislu, tegwid se dijeli na:
a) TERTIL, polagahno recitiranje
b) I:IADR, brzo recitiranje i
e) TEDWIR, odmjereno recitiranje

Iz dosadanjeg uvodnog izlaganja moe se
l) Kao egzaktna znanost, tegwid zakonitosti i metode pravilnog
Kur'ana, a. . Qira' et je sposobnost i vjetina realizacije tih
normi, a kvalitet njihove primjene zavisi od odgovornosti i glasovno
izgovornih sposobnosti svakog pojedinca. U toku i najefi
kasnija je auditivno-vizuelna metoda.
2) ovu znanost je farqi kifiye, tj. kolektivna obaveza svake ge
neracije muslimana.
3) primjena tegwida (tertila) je farqi 'ayn, a to individu
alna dunost i odgovornost svakog pojedinca bez obzira, da li jedan ili
vie ajeta, ili cijeli Kur'an, a. .
24 Leksikon islama, o.c., str. 601.
19
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
IMAM 'Afj/M l NJEGOV RAWIYA f!AFfj
n
IMAM I NJEGOV RAWIYA
Od sedam mutewatir (potpuno vjerodostojnih) verzija Kur'ana,
a.., u svijetu se primjenjuju samo verzije. muslimana u
svijetu, kojima smo i mi sa ovih Kur'an, a.., prema verziji
imama i predaji njegovog i rawiye (prenosi oca) U jed
nom dijelu Sjeverne Mrike, muslimani slijede qira'et (verziju) imama Nafi'a
El-Medeniya i riwayet njegovih Qaliina i Wera. U pojedinim dijelovi
ma Sudana i Jemena, Kur'an, a. ., po Ebii 'Amrovoj verziji koju prenosi
Ed-Diirt.
25
l) Imam b. Ebi En-Negiid
U qira'etu Kur'ana, a.., na imam je Ebii Bekr b. Ebi En-Negiid
El-Esedi. U izvorima se ne navodi mjesto i godina njegovog Zna se da
je ivio u Kuti, a preselio je na Ahiret 127. g. po Higri. pripada genera
ciji tabi'ina. Na imam je svojevremeno u iroj regiji bio jedan od najboljih
poznavalaca arapskog jezika, tegwida i drugih islamskih znanosti, a osim toga,
imao je i lijep glas. Slovio je kao najbolji qariya svog vremena. Ebu-Ishaq Es
Sebi'i je za njega rekao: "Nisam nikoga da tako dobro Kur'iin, a..,
kao
naeg imama je bio Zurr b. I:Iubey, a njegova verzija se
vezuje za 'Abdullah ibn Mes 'uda koji je pred Allahovim poslanikom.
je bio i Ebii 'Abdu-r-RaQ.mana 'Abdullah b. I:Iabiba Es
Sulemiya, koji je bio Poslanikovih unuka Hasana i Husejna. 'Abdu-r
RaQ.manova verzija vezuje se za H. Aliju, r.a., a on je
Kur'an, a. ., od Muhammeda, a. s.
Imam 'Asim je imao mnogo i prenosilaca svog qira'eta (verzije),
a najpoznatiji su: u 'be i na rawiya (prenosilac)
25 Haqqu-t-tiliiwe ... o.c., str. 13.
21
TEGWlD
2) b. Suleyman
najboljim i najpouzdanijim rawiyama imama
bio je i EbU 'Umer b. Suleyman b. Mugire El-Bezzaz. je 90. g. u Kuti, a
preselio je na Ahiret 180. g. po Higri. Za rawiyu naeg qira' eta Y aQ.ya b. Mu 'in
je rekao: "Najvjerodostojnije predaje o verziji imama prenosi
Ef b. Suleyman."
je cijeli ivot i Kur'an, a. ., i kao jedan od najboljih
qariya u tom vremenu, putovao je u Bagdad i Mekku, a imao je mnogo
i u rodnoj Kuti.
irenjem Islama, sistematizacijom usmenih predaja i pojavom pisanih
djela iz ove oblasti, naredne generacije su savjesno i odgovorno preuzele oba
vezu da i K ur' an, a. . Prema tome, povijesna predaja naeg
qira'eta koji se vezuje za imama ovako:
> > 'Abdu-r-Ral}.man b.l:labib Es-Sulemi, Zurr b.l:lubey
El-Esedi - > 'Utman b. 'Affan, 'Aliyy b. Ehi Talib, 'Abdullah b. Mes'Ud,
Ubeyy b. Ka 'b, Zeyd b. Tabit - >Mul}.ammed, a.s., kome je melek Gibril dosta
. K,_ v dAll:;:J.. dvv26
VIO ur an, a.s., o aua, z.s.
Muslimani u svijetu, osim jednog malog broja na Afrike i Jeme
na, primjenjuju qira'et koji se vezuje za imama a ovu verziju
prenio je na generaciju njegov i rawiya b. Suleyman. S
obzirom na ovu najvie djela iz ove oblasti, napisano je prema ovoj
verziji koju i mi slijedimo u toku Kur'ana, a. .
26 a) 'Abdu-r-Ral;lmlin b. Mui)amrned b. Zenge!e,lfuggetu-1-qirii' iit, Bejrut, 1979., str. 57-59.
b) Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. 47-48.
e) Haqqu-t-tiliiwe ... str. 22.
22
IST/'Al)A I BESMELA
Ill
ISTI'AJJA I BESMELA
IZGOVARANJE ISTI'AtlE (ISTI'AZE)
K ur' ana, a. ., mora se ozbiljno, savjesno i odgovorno. Ta
kav pristup podrazumijeva tjelesnu i duhovnu pripremu. U tom smislu najbolji
uzor nam je Muhammed, a.s., i ashabi. 'Abdullah b. Mes'iid je smatrao da
qra'et predstavlja trenutak, pa je zato lijepu i
prije samog Tako lijepo i namirisan bi Kur'an, a. ., i
obavljao namaz.
27
Ovakav postupak 'Abdullah ibn Mes 'uda proizilazi iz njegovog stava o
moralnom liku i duhovnom stanju On o tome kae: "Qariya tre
ba da razmilja dok drugi spavaju, da posti danju dok drugi jedu, da
iz pobonosti dok se drugi smiju, da mudro uti dok drugi besposleno go
vore, da skruen bude dok su drugi nemarni, da bude sjetan i zabrinut dok se
drugi bezbrino raduju. "
28
Nakon tjelesne i duhovne pripreme, neposredan uvod, znak ili signal za
su isti 'aga i besmela. Isti 'aga je dova u kojoj molimo Allaha,
d.., za zatitu, spas, sigurnost i od spletki i zamki prokletog
eytana. On pravi smetnje na relaciji Isti 'aga pomae, da uz
Allahovu, d.., te smetnje budu uklonjene.
Ova dova nije kur' anski ajet, pa zbog toga i ne postoji njena asolutno
obavezu forma.
29
l) Verzije isti'i4e
Izgovaranje isti'age temelji se na Kur'anu, a.., i sunnetu Muhammeda,
a.s., Allah, d.., kae:
.r;) 01)
Kada da K ur' iin, zatrai od Allaha zatitu od ey(iina proklet
og. (En-NaQl- 98.)
27 Me'a-1-Qur'iini-l-kerlm, o.c., str. 87.
28 Ibid. str. 87.
29 Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. 91.
23
TEGWlD
Prenosi Nafi' b. Gubeyr b. Mut'am od svog oca da je Poslanik prije
Kur'ana, a. ., izgovarao isti 'agu, pa zbog toga, kae b. Mu t' am, i ja pos
tupam na ovaj
Tekst isti'age moe biti i dui i U svom Giimi'u kae:
"Isti 'aga nema formu koja bi bila obavezu pa ko neka je
proiri, a ko eli da je skrati i to mu je dozvoljeno."
U Sunenu Ebii Dawiida nalazi se hadis koga prenosi Gubyer b. Mufam,
a prema ovoj predaji, jedna od verzija isti 'age glasi:
Jlk: 11 0.- 1;l
Kao to je u ovom ova sintagma se moe i proiriti sa
jednom ili vie kao na primjer u verziji
30
:
r:;) 1;1
Najpoznatije verzije isti 'age su:
.r:;-:11 11 1;l
31. r:;) 1;T
.r:;) 1;T
.r:;) 1;T
32. .. (:._. 11 ;. .r:;) 11 1;T
;,j :ill1 .r:;) 11 1;T
.r:;) f-fJI 1;T
_;:J w1 Jlk: 11 0.- _;:J u.i1 1;T
33. :S;JI Jlk:110.- 1;T
.. ... ... ..
.r:;)
Ovu posljednju verziju prenose Et-Tewri i El-Ewza'i.
34
30Ibid. str. 89-90.
31 Ibid. str. 89.
32 El-Burhiinufitegwidi-1-Qur'iin, o.c., str. 13.
33 Hfz. Ibrahim Trebinjac, Zbornik radova ITF, Sarajevo, 111982., i Kur'ana, str. 85-86.
34Ibn. Ketir, TefsTru-1-Qur'iin, I sv., Kairo, (bez_ godine izdanja), str. IS.
24
ISTI'ApA I BESMELA
Od svih gore navedenih, prva verzija isti 'age je najodabranija, i njena
forma je igma'om u cijelom islamskom svijetu. Prednost ovoj ver
ziji daje se na osnovu hadisa koga biljee: Bugari, Muslim, Ehu Dawud i En
Nesa'i. Naime, prenosi se da je 'Ame rekao: "Dok smo sjedili kod Alliihovog
poslanika, su se dva od njih grdio drugog toliko
srdito da je ovaj pocrvenio od bijesa. Muhammed, a.s., "Ja znam tekst,
pa ako ga neko od vas izgovori, mu srdba, a taj tekst glasi:
.r-;:.ll 0:-
"Molim Allaha, d.., da me zatiti od ey(iina prokletog. "
35
Ovu verziju isti'age prihvatili suimami u qira'etima, a isto tako i imami
u fiqhu, kao to su: afiya, Ehu J:Ianife, AJ].rned i dr.
Ostale verzije se ne primjenjuju, ili su sasvim rijetko u upotre
bi.
2) Da li je isti'i4u obavezno
U ajetu koji govori o isti'agi
36
, glagolfeste'i4 (zatrai zatitu) upotrijebl
jen je u formi imperativa. S tim u vezi se dva pitanja:
a) Da li je isti'agu obavezno izgovarati (wagib) ili se ona samo prepo
(musteQ.ab)?
b) Ako je isti'age obavezno, da li se to odnosi samo na Allahovog
poslanika, ili na svakog
U vezi ovih pitanja i odgovora na njih, postoji broj
miljenja, a mi, ovom prilikom, navodimo
l) Manji broj islamskih smatra da je obavezno (wagib) prije
Kur'ana, a.., isti'agu. Ovog miljenja su: 'Ata', E!-'fewri,
Dawiid i Razi. Njima se i Ibn Sirio, s tim to on misli da je ove oba
veze onaj ko, bar jedanput, u ivotu izgovori isti 'agu.
37
Da bi argumentirali ovakav stav, spomenuti alimi ukazuju na da
je u navedenom ajetu glagol upotrijebljen u formi imperativa, odnosno, isti 'aga
je i Muhammedu, a.s., a i svakom drugom Ko se toga ne
pridrava, taj grijei.
38
351bid. str. 15.
36 En-Nal)l- 98.
37 En-Niiri Gaytu-n-nefi'i fi-1-qirii'iiti-s-seb'i, Ma\ba' Mus\afii El-J:Ialebi bi 1304., g. po Higri,
str.l9.
381bn Ke!ir, Tefslr, sv. ill. o.c. str. 586.
25
TEGWlD
El-Mekki tvrdi da se naredba odnosi samo na AIUihovog poslanika, ali ne
i na ostale Kur'ana, a..
39
2) islamskih smatra da je isti'aga samo
(mustel}.ab), pa zbog toga se grijeh ukoliko se ona izostavi. lako je
u ajetu o isti 'agi glagol upotrijebljen u imperativu, on ima preporuke.
Analogno ovom ajetu, El-Mekki navodi primjere, kao to su ajeti: o
l}.aggu,
40
o gumi,
41
o udaji i enidbi,
42
o poligamiji
43
i dr., u kojima su glagoli
upotrijebljeni u formi naredbe, ali imaju preporuke ili

Prema tome, izgovaranje isti 'age na se
(muste}:l.ab), ali u praksi ona se redovno i ni jedan je ne izostavlja, niti
je treba izostavljati.
3) Kada se isti 'aga
S obzirom da je u ajetu o isti 'agi glagol upotrijebljen u perfektu, a glasi:
fe iqii qare 'te (kada postavlja se pitanje, da li se isti 'aga izgovara na
ili nakon to se zavri?
U tom smislu postoji nekoliko miljenja, od kojih su
a) aspekt ovog pitanja, odnosno da je
glagol upotrijebljen u perfektu, nekolicina islamskih alima smatra da se isti 'aga
izgovara poslije Kur'ana, a. . Ovog miljenja su: Es-Sigistani, Ebii Hu
reyre, Ibn Sirin i lbrahlm En-Nab-'1. Ovo su stavovi, i oni nemaju
neku argumentaciju.
45
b) islamskih stoji na stanovitu da se isti 'aga izgovara
prije Kako kae Ebii amme, ovu praksu su preuzela kasnija pokoljen
ja, od generacija iz ranijeg perioda.
46
Osim toga, Kur'an, a. ., ima svoju metodologiju izlaganja, prema kojoj
se glagoli u vie ajeta nalaze u perfektu, ali imaju sadanje ili
radnje.
39 Ubeyy b. Ebi Talib El-Qaysi, E1-Kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i we 'ilelihii we hugegihii, sv.l.
Damask,1974.,str. 7.
40EI-Ma'ida- 2.
41 El-Gumu'a-10.
42En-Niir-32.
43 En-Ni sa' - 3.
44 E1-Kefu 'an wuguhi-1-qirii'iiti-s-seb'i ... o.c. str. 8-9.
45 Ibn Ketir, Tejslr, sv. ill. o.c. str. 587.
46 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c. str. 92.
26
ISTI'Al)A I BESMELA
e) miljenje objedinjuje dva prethodna stava, po kojem isti'agu tre
ba izgovarati i na i zavretku S obzirom da se nakon
ponovo pribliava u namjeri da ga zavede, izgovaranje isti 'age
je potrebno i na i na kraju.
47
Najodabranije je miljenje da se isti 'aga izgovara na
Kur'ana, a.., to je redovna praksa i svih qariya.
4) isti'a4e glasno i
Isti 'aga se moe izgovarati i glasno i tiho, u sebi. predstavnicima
qira'etskih verzija, su je izgovarali imami Nafi'i I:Iamza. Po drugim
predajama, Nati' je potpuno izostavljao isti'agu, a glasno je besmelu, dok
je I:Iamza i isti 'agu i besmelu izgovarao glasno prije sure "El-FatiQ.a", a u osta
lim isti 'agu je Spomenuti imami su postupali na
ovaj iz dva razloga:
a) Isti 'aga nije kur' anski ajet, pa se njenim izgovorom eli
ukazati na tu
b) Isti 'aga je dova, a jedan od adaba dove je tiho izgovaranje njenog tek
sta. Ima miljenja po kojima je dovoljno samo mislima registrirati
tekst isti 'age, bez izgovaranja
Ostali imami qira'etskih verzija isti 'agu glasno, posebno onda kada
ima slualaca, jer je ona znak, signal i upozorenje prisutnima da se pripreme za
paljivo sluanje qira'eta Kur'ana, a..
48
Da li je bolje isti 'agu glasno ili zavisi od okolnosti u koji
ma se nalazi. U tom smislu, izgovaranje se
(musteQ.ab) u
l) Kada qariya sam, bez prisustva slualaca.
2) Ako tiho, u sebi.
3) Ukoliko sa vie mjesta u Kur'anu, a.., a nije na
samog
4) U toku obavljanja namaza, bez obzira da li klanja sam, ili se nalazi u
gema'atu.
Isti 'aga se glasno u dva
l) Ako prisustvuju sluaoci.
4 7 Ibid. str. 92.
48 Gay[u-n-nef'ifi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c. str. 20-21.
27

2) Ukoliko se dri predavanje, ili se vodi razgovor o nekom islamskom
pitanju.
Prema tome, isti'aga se moe i glasno i to zavisi od datih
okolnosti.
5) u jednom dahu
je praksa da se pauzira poslije isti 'age i besmele, a
potom da se nastavi. moe i da ne pauzira, nego da u jednom rit
dahu i isti 'agu i besmelu i ajeta koji slijedi. U tom
smislu postoje
a) Da pauzira poslije isti'age i poslije besmele, to se i

b) Da pauzira samo poslije isti'age, a da u jednom
dahu besmelu i ajeta koji slijedi.
e) Da isti'agu i besmelu u jednom dahu, potom pauzira,
a onda nastavi ajet ili suru.
d) Da u jednom dahu i isti 'agu i besmelu i aje
ta koji slijedi.
S obzirom na to da prije sure ,,Et-Tewba" nema besmele, islamski
u ovom dozvoljavaju da se izabere jednaod dvije
l) isti 'agu bez besmele, pauzirati, a potom nastaviti suru
,,Et-Tewba".
2) Izgovoriti u jednom dahu isti 'agu i sure ,,Et
Tewba," s tim da se ni u ovom besmela, jer ona nije napisana
prije navedene sure ni u jednom mushafu.
49
Najbolje je pauzirati poslije isti'age i besmele (osim u suri ,,Et-
Tewba"), a potom nastaviti.
Iz prethodnog izlaganja moe se
a) isti'ageje (mustel).ab).
b) Ona se neposredno prije Kur'ana, a..
e) Isti'aga se izgovara glasno kada prisustvuju sluaoci, a se
ukoliko sami.
d) Najbolje je pauzirati poslije i isti 'age i besmele, a pot
om nastaviti.
49 Tegwfdu-1-Qur'iin, o.c. str. 93-97.
28
BESMELE
IV
BESMELE
Neposredno prije Kur'ana, a.., a nakon isti'age se be
smela, tekst glasi:
Uime Allaha Svemilosnog Milostivog.
Ovim eli se Allahova, d.., milost i blagoslov. Prije
svakog posla, bilo da je on u islamskom smislu pohvalan, ili se prepo
kao i u svim drugim svakodnevnim situacijama, kao to su: jelo,
spavanje, i sl., se besmele se tekst, kao
dio kur'anskog ajeta, nalazi u suri ,,En-Neml".
50
o tome zato se spomenuta sintagma zove besmela, Ebii amme
Ed-Dimeqi navodi i druge termine, poznate Arapima, a kojima se nazi
vaju pojedine sintagme, maksime, imena i sl. Kao primjer navode se termini:
Hellele :JI , l).amdele .ill , l).asbele :;...;.. , l).awqale ili l).awleqa
;j l).ay'ale 'abqasi i dr.5I
Da li je besmela zaseban ajet na sura, pitanje je o kome su ras
pravljali i raspravljaju mufessiri. to se imama qira'etskih verzija, oni su
suglasni u
l) Da se besmela izgovara na Kur'ana, a.., bilo da se
s u sredini ili pri kraju sure.
2) Da je napisana ispred sto trinaest sura, i da se kao dio ajeta nalazi u
suri ,,En-N erni" (ajet 30).
52
3) Besmela se ne nalazi prije sure ,,Et-Tewba" (El-Bera'eh), te se zbog
toga, u ovom nikada i ne
4) Da se izgovara na sure "El-Fatil).a". Prema miljenju naeg
imami i njegovog rawiye (prenosioca) besmela je sastavni dio
50Ajet30.
51 Ebii iimme Ed-Dimeqi, Ibriizu-l-me'iinlminiJirzi-l-eman!fi-l-qirii'iiti-s-seb'i, sv. l, Kairo, 1982., str. 64.
52lbid. str. 65.
29
TEGWlD
svih sura, izuzev sure "Et-Tewba". Zato se ona izvan namaza ispred sto tri
naest sura.
53
Ne u tefsirska ovog pitanja, treba napomenuti da su
ona ostavila traga i u qira' e tskim verzijama.
l) Izgovaranje besmele na kur'anskih sura
Kako je napomenuto, besmela je napisana na sto trinaest sura.
Prema pojedinim miljenjima ona se moe i izostaviti ukoliko se dvije
sure primjenjuje kontekstualna forma (vezivanje sura). u vidu rasprave
mufessirima i u obzir da je besmela napisana ispred
svih sura (osim prije sure ,,Et-Tewba"), imamima qira' eta i njihovim
postoje tri miljenja, a to su:
a) Besmelu treba na svih sura (osim ispred sure ,,Et
Tewba"). Ovaj stav zastupaju imami: Ibn Ketir, Kisa'I, i Qaliin (rawiya
imama Nati 'a).
54
Prema predaji koju prenosi El-Mekki, ovoj grupi pripada i imam Nati'.
55
Spomenuti imami besmelu na svih sura (osim prije sure ,,Et
Tewba"), zato to je ona u svim napisana. Prenosi se daje H. Aia,
r.a., rekla: sve to se nalazi u "
56
Sasvim pitanje postavlja Ibn Omer kada kae: "Zato se ne bi iz
govaralo neto to je napisano u Drugim sve to pripada
kur' anskom tekstu, ili je za njega neposredno vezano, treba Na osno
vu ovog miljenja, Ebii Tahir da je izostavljanje besmele isto kao
kada bi se izostavila neka druga ili ajet iz Kur'ana, a. .
57
b) Prema drugom miljenju, besmelu treba ali se ona moe i izosta
viti, posebno onda kada se primjenjuje kontekstualna forma, s tim
da pojedinih sura treba prekinuti glas, a zadrati dah (sekta). Ovo pra
vilo primjenjuju imami: Ebii 'Amr, Ibn 'Amir i Wer (rawiya imama Nafi'a).
58
53 a) Mul)ammed Ed-Dibii', Taqrlbu-n-nef'i .fi-1-qira'ati-seb'i, Matbe'a El-l:lalebi bi 1347., g. po
Higri, str. 13.
b) Mul)ammed Al)med M'abed, 'ilmi-t-tegwld, Medina, 1993., g., str. 18-19.
541bid str. 15.
55 EI-Kefu 'an wugiihi-1-qira"iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 15.
561bid, sv. I, str. 15. (Iqre'u ma
57 lbrazu-1-me'anlmin IJirzi-1-emiinlji-1-qira'ati-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 65.
58 Taqrlbun-n-nej'ifi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. l, o.c. str. 16.
30
BESMELE
e) U grupi su imam I:Iarnza i njegov rawiya !Jal ef. I:Iarnza be
smelu samo na i prije sure "El-Fatil)a", dok je izostavlja ispred
ostalih sura. Ovaj imam smatra da besmela nije zaseban ajet, nego je ona dio
ajeta iz sure ,,En-Neml" (ajet 30).
Prema I:Iarnzinom miljenju Kur'an, a.., je jedna cjelina, kao to je cjeli
na i jedna sura, pa zato nema potrebe da te cjeline razdvajamo posebnom sin
tagmom. To to je besmela u napisana, treba da zavretak jed
ne i druge sure.
59
U prilog ovoj konstataciji, El-Mekki navodi Enesa, r.a., koji je
AlHihovog poslanika da besmelu, ali mu nije poznato da su to Ebu
Bekr, Omer i Osman (Muslim).
60
v
Prenosi el-Ehwazl da je imam I:Iarnza rekao: "Cinim sektu dvije
sure iz razloga. Osim toga, treba da zna kada se zavrava jedna,
a kada druga sura. "
61
Bez obzira na navedena miljenja, besmelu prije svake sure treba
osim prije sure "Et-Tewba."
Ako elimo u namazu, na jednom rekatu, nekoliko sura,
besmelu vie puta, nego samo prije sure "El-FatiQa". Imam koji u namazu
predvodi gema'at, na isti s tim da besmelu u sebi u
svim namazima. Izvan namaza, treba je prije svih sura, osim ispred
sure ,,Et-Tewba".
Kur'an, a.., je najbolje redom. Ukoliko se odstupi od ovog pravila,
pa se ajeti iz sura, duzeva ili Qizbova,
62
nije pri svakoj promjeni
obavezno izgovarati besmelu, iako je bolje je svaki put, odnosno pri
svakoj promjeni sure, duza ili Qizba.
2) Izostavljanje besmele na sure ,,Et-Tewba"
Jedinstveno je miljenje islamskim da se ispred sure
,,Et-Tewba" besmela ne jer ona nije napisana ni u jednom
U odgovoru na pitanje, zato na spomenute sure nema besmele,
dovoljno je navesti samo nekoliko miljenja.
59 EI-Kefu'an-wuguhi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv.l, str. 15.
60Ibid. sv. I, str. 16.
61 /briizu-1-me'iinlmin sv.l, o.c., str. 66.
62 Prema tursko-osmanskoj verziji pisanja l)izb se sastoji od pet stranica, odnosno nekada vie ili manje,
to zavisi od misaone veze ajetima. Svaki duz ima l)izba, a to da se u ovom smislu sastoji od
sto dvadeset l)izbova. Njihov i zavretak su znakom ( t. )koji je napisan iznad Od
ovog i na ovom znaku je najbolje i zavriti
31
TEGWlD
Malik smatra da je besmela ispred navedene sure derogirana. Prenosi se
daje Osman b. 'Affiin, r.a., rekao: "Sura "Et-Tewba" je dio sure "El-Enfal."
Nismo nama nali nikoga ko bi potvrdio da besmela treba na
ove sure, pa smo je zato prilikom pisanja i izostavili. "
Iz toga proizilazi daje ona u ovom derogirana.
63
Ubeyy b. Ka 'b
64
je rekao: "Allahov poslanik nam je naredio da be
smetu prije svake sure, osim ispred sure "Et-Tewba."
Muberrid
65
kae: "Nema besmele na spomenute sure, jer se u
ovoj sintagmi nalaze Allahova svojstva "Svemilosni" i "Milostivi" (ra!Jmiin i
rahfm), a sura "Et-Tewba" obznanom (bera'etun) koja ostalog
govori i o ratovanju i prolijevanju krvi. "
'Asim kae: "U besmeli su milosti, a bera' etun je proglas o borbi
iz koje proizilazi ubijanje. "
66
S obzirom da se u navedenoj suri govori o ratovanju, borbi i prolijevanju
krvi, ovakve situacije su nespojive sa besmele koja ukazuje na svo
jstva milosti i samilosti.
67
U borbi sa neprijateljem nema milosti, nego postoji strategija, odnosno
vjetina, hrabrost, pravda itd.
Analogno prethodno iznesenom miljenju, prilikom klanja qurbana ne iz
govaraju se ra!Jmiin i ra!Jzm, nego samo: bismillahi Allahu ekber.
Na osnovu spomenutih stavova, neki ne dozvoljavaju be
smele ni onda kada se sura ,,Et-Tewba" na nekom drugom mjestu, a
ne od njenog U ovom samo isti 'agu, kao to je
i onda kada se Kur'an, a.., od navedene sure.
Drugi opet smatraju da treba isti'agom i besmelom, bez ob
zira o kojoj se suri radi i od kojeg se ajeta

Posljednje miljenje je prihvatljivije i ono se primjenjuje, uz
napomenu da se izgovara samo isti'aga, bez besmele, u kada se
od sure ,,Et-Tewba".
63 El-Kefu 'an wuguhi-l-qira'ati-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 19-20.
64 Ubeyy b. Ka'b je jedan od najpoznatijih ashaba i Kur'ana, a.., je mnoge ashabe i tabiine.
Umro je 23., g. po Higri. (El-Kefu 'an Wuguhi-1-qira'ati-s-seb'i, sv .l, o.c., str. 20.)
65 Muberrid: Mul)ammed b. Yezid je Kitab Sibeweyha, a su mu bili Germi i Maziru. Bio je poznat
i priznat filolog. (Feyriiz 'Ubadi, El-bulgatufi tarl/:]i e'immeti-l-luga, Damask, 1972., g., str. 250-251 ).
66 El-Kefu 'an wugiihi-l-qira'ati-s-seb'i, sv. l, o.c., str. 19-20.
67 Jbrazu-l-me'anlmin!Jirzi-l-emiinifi-l-qira'ati-s-seb'i, sv. l, o.c., str. 68.
68 Taqrlbu-n-nefi.fi-1-qira'ati-s-seb'i, sv. l, o.c., str. 15.
32
BESMELE
sura "El-EnfiH" i "Et-Tewba" su u pauzalna (waqf) i
kontekstualna forma U qira'etima Kur'ana, a.., pojavljuju se
varijante:
a) Pauzirati poslije sure "El-Enfiil", a potom nastaviti suru ,,Et-Tewba",
uz isti'age, ali bez besmele.
b) Kraj prve i druge sure u jednom dahu,
pravilo sekte.
e) Primijeniti kontekstualno formu, odnosno u toku spojiti kraj i
jedne i druge sure, ne isti'agu i ne sektu.
69
3) besmele dvije sure
Kada se zavri jedna sura i besmelom se druga, moe se pos
tupiti na jedan od
a) Odvojiti besmelu od obje sure, odnosno, pauzirati nakon zavretka
prethodne sure, a i nakon besmele.
b) Pauzirati nakon zavrene sure, a zatim spojiti besmelu s prvim ajetom
sure koja slijedi.
e) U jednom dahu i kraj prethodne sure i besmelu i
sure.
d) Spojiti kraj sure i besmelu, potom pauzirati, a onda nastaviti
s uru.
70
Prva varijanta je najbolja i ona se Kur'ana, a.., tj.
da pauziraju poslije zavretka prethodne sure i nakon besmele, a pot
om da nastave
Posljednja verzija, odnosno spojiti besmelu samo s prethodnom surom pa
pauzirati, je (mekruh) varijanta, jer besmela dolazi na sure, a
ne na njenom kraju.
71
4) Vezivanje sura bez besmele
Imami i rawiye u qira'etima koji dozvoljavaju izostavljanje besmele, u
primjenjuju sektu dvije sure. Ovaj princip sli
jede: Ebii 'Amir, l:famza, Ya'qiib i Wer pravilo sekte
sura:
69 Tegw"idu-1-Qur'iin ... o.c., str. 97.
70 Gaytu-u-nefifi-1-qirii'iiti-s-sebi'i, o.c., str. 22.
71 sv. I, o.c., str. 69.
33
TEGWlD
a) El-Muddenir i El-Qiyame
b) El-Infitar i El-Mutaffifin
e) El-Fegr i El-Beled
d) El- i El-HumezeY
U ovim spomenuti imami i rawiye izostavljaju besmelu a
primjenjuju sektu iz dva razloga:
l) Bez sekte bi se dobila nejasna, neprecizna i zamrena
kur' anskih ajeta, a ona bi kao takva glasila:
- .. .i On jedini prata kunem se Danom ...
73
- ... toga dana vlast jedino Allah imati teko onima ...
74
- ...i u gennet Moj kunem se gradom ovim ...
75
- ... i koji jedni drugima strpljenje teko svakom klevetniku
l
.. 76
podrugyzvcu ...
2) Drugi razlog je taj to se od navedenih, prve sure zavravaju
oprost (magfrreh), Allahu sve pripada (lillahi), gennet Moj, tj. Allahov (gennet)
i strpljivost a druge sure za negaciju (la) i za
prijetnju i upozorenje (weylun). lako su ove vezane za smisao teksta
koji poslije njih slijedi, sektom se, ipak, ele odvojiti od posljednjih iz
prethodnih sura, kako bi se izbjegle eventualne greke zbog neznanja ili neo
preznosti onoga ko

Prema naem gira' etu i prije spomenutih sura treba besmelu.
Analogno prethodnim miljenjima i argumentima, nju je neophodno odvojiti
od navedenih sura, odnosno, nakon to se besmela treba pauzirati, a
potom nastaviti.
Pauza u ovim je nuna, zato to se iz
razloga ne kontekstualna forma (vezivanje)
raiJ,miin-raiJ,fm i za negaciju weylun-lii.
Muhammed, a.s.,je u govoru vodio da svaka misao bude
potpuno precizna i jasna. Kao argument El-Mekki navodi primjer dva
72 El-Kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 17.
73 El-Mudde!!ir- 56., El Qiyiime- l.
74 El-Ini\iir- 19., El-Mu\affifin - l.
75 El-Fegr- 30., El-Beled- l.
76 El-' 3., El-Humeze- l.
77 Dr. Ragi El-Hiiimi, f!amluferinfi merwiyyi-1-imiimi Wer, Da'wetu-1-i)aqqi, br. l 0., decembar, 1978., Maroko.
34
BESMELE
koji su doli Allahovom poslaniku s namjerom da prime Islam. Nakon to su
izgovorili ehadet, jedan od njih je rekao:
. :;.J '.ill :JJ\ Y.J J;. :;.
"Onaj ko se pokorava Uzvienom Allahu i Njegovom poslaniku na prav
om je putu i ko prema njima grijei ... " Ovdje je zastao. Pauzom na ovaj
dobilo se po kojem su na pravom putu i oni koji grijee. Mu
harnmed, a.s., je upozorio ovog od njega da u govoru bude ja
san i da misao izgovori kao cjelinu, a ona u potpunosti glasi:
.(Sj :ili :;.J '.ill :Jl1 Y,J j;_ :JJ1 :;.
"Onaj ko se pokorava Allahu i Njegovom poslaniku na pravom je putu, a
ko prema njima grijei, taj je zalutao. "
Ako nas Allahov poslanik upozorava da u govoru budemo do
kraja jasni, koliko tek trebamo voditi o preciznosti i odgovornosti u
toku Kur'ana, a..
78
Izlaganje o besmeli moe se rezimirati na
a) Besmela se izgovara na Kur'ana. U namazu se
(u sebi) prije sure ,,El-FatiQ.a", dok se besmela izostavlja na
ostalih sura, a izvan namaza, u prisustvu slualaca ona se izgovara glasno.
b) Na svih sura, ukoliko se izvan namaza, besmelu treba
osim prije sure ,,Et-Tewba". Ispred ove, a nakon zavretka sure ,,El
Enfiil," moe se izgovoriti samo isti'aga, iako to nije obavezno, jer je u
kontinuitetu. Ukoliko se sura ,,Et-Tewba" sa nekog drugog mjesta,
a ne od njenog besmelu treba izgovoriti, jer je u pitanju sami

e) Ako se u toku jednog kontinuiranog prelazi na
Qizbove, sure ili duzeve, besmelu nije obavezno pri svakoj promjeni,
iako je bolje da se ona svaki put
d) Ukoliko se ele vezati dvije sure, najbolje je nakon zavretka prethod
ne, pauzirati, potom besmelu, pa predahnuti, a zatim nastaviti
suru. Kada je u pitanju namaz, vai isto pravilo, s tim da se besmela
u sebi samo prije "El-FatiQ.a," u svim namazima, dok se to prilikom
ostalih sura, nego se besmela izostaviti. Ovakav postupak temelji se
na miljenju Ebii I:Ianife i Malika koji smatraju da besmela nije zaseban ajet ni
na sure "El-FatiQ.a", a ni prije ostalih sura. Ona je dakle, dio ajeta iz
ranije spomenute sure ,,En-Nem1."
79
78 EIKefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 18.
79 Vidi: Ibn Ke1ir, Tefslru-1-Qur'iin, sv. I, o.c., str. 17.
35
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
DRUGI DIO
GLASOVA I NJIHOVIH SVOJSTAVA
- IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI
OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA
-NESTALNE OSOBINE GLASOVA
IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI
I
IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI
Od ma[Jreg izvedena je mnoina me[Jiirig, a ona isho
dite, mjesto izlaska, mjesto produkcije glasa i sl.
Terminoloki, ova i precizira izgovome centre u kojima se
glasovi produciraju, kao i njihove osobine koje se, u toku artikula
cije, ispoljavaju.
80
Govorni organi bez kojih se ne moe zamisliti artikulacija glasova su:
dunik, grkljan (larinks), drijelo (farinks), jezik, nepce sa zubima, tvrdo nepce
(palatum), mehko nepce (velum), resica (uvula), nosna upljina, usne i

U vezi podjele kur' anskih glasova i njihovog svrstavanja u sku
pine prema mjestu artikulacije, postoje tri miljenja, a to su:
82
l) I:Ialil b. Alp:ned, Ibn, Gezeri i mnogi drugi lingvisti perioda
smatraju da se glasovi produciraju iz sedamnaest artikulacionih centara.
2) Sibeweyh, a\ibi i drugi, misle da postoji esnaest takvih ishodita.
Ovi lingvisti tvrde da dugi vokali nemaju zaseban izgovorni centar, pa ih zbog
toga i svrstavaju u druge skupine.
3) Qu\fllb, Germi i Ferra' dijele izgovornu bazu na ishodita.
Prema njihovom miljenju, dugim vokalima ne pripada zaseban izgovorni cen
tar, a konsonante: r, l i n svrstavaju u jednu a ne u dvije skupine.
Ovo poglavlje je prema prvom miljenju, to da se izgo
vorna baza sastoji od sedamnaest ishodita.
80 Mui)ammed Qaml)liwi, El-Burhiinu.fitegwfdi-1-qur'iin, o.c., str. 33.
81 Mesud djelo Ibrahima Enisa, FIN-Sarajevo, 1994., str. 49.- 50.
82 El-Burhiinu fi tegwidi-1-qur'iin, o.c., str. 33.
39
TEGWiD
I upljina grkljana i usna duplja
, -
Iz ovog izgovornog centra artikuliraju se tri duga vokala: 4$, JI , l . Zbog
vazdunog strujanja iz dubine do usne duplje i vani, ovi glasovi se zovu
gewfiyye (dubinski) ili hewa' iyye (strujni).
83
l) Dugi vokal l a
Prema kriterijumu poloaja usana, odnosno, ili manje otvorenosti
usta, vokal ti ima vie varijanti, a to su:
a) Potpuno otvorena varijanta (alofon) izgovara, poznata u fonetici kao
tzv. zadnja realizacija. Ona se primjenjuje onda kada vokal ti bude
poslije velarnih i uvulamih konsonanata, a oni su sadrani u sintagmi:

4. g,(, q,
Ovoj grupi dodaje se i konsonant r.
U toku izgovora otvorene varijante vokale ii, usta treba neto vie otvoriti
(otvoreni izgovor), usne zaokrugliti i umjereno a usnene treba
olabaviti. Pri tom se mora paziti da vokal ii ne dobije prizvuk vokala o, npr.:
0;u 0;11 0)(.,
"" .. .. .. .. ..
b) Umjereno otvorena artikulacije vokala ii, tzv. srednja realizacija. Ova
kav izgovora se primjenjuje onda kada vokal ii bude poslije svih konso
nanata, one iz prethodne grupe.
ovu varijantu vokala ii, jezik se postavi u najnii poloaj,
usta se umjereno otvore (umjereno otvoren izgovor), usne se pri
blie, a usneni se olabave. U toku izgovora treba paziti da vokal ii ne
u vokal e, osim u imale, npr.:
e) Vokal ii moe imati zatvorenu i poluzatvorenu varijantu arikulacije
(imala), a to je tzv. prednja realizacija. U qira'etima Kur'ana, a.., imala se po
83 U toku obrade ovog poglavlja koriteni su izvori:
a) Mul)ammed Qaml)liwl, El-Burhiinufitegw/di-1-qur'iin, Bejrut, 1985., str. 27-32.
b) Mul)ammed Salim Mul)aysin, Er-Rii'idufi-tegwldi-1-qur'iin, Kanum, 1975., str. 26.
e) Mesud djelo lbriih'ima Enisa, FIN-Sarajevo, 1994., str. 49-62.
d) Dr. Ibrahim Enls, El-tu!wiitu-1-lugawiyye, Kairo, 1961., str. 9- 53.
40
IZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI
javljuje kao zatvorena verzija (kubra) i, kao poluzatvorena varijanta, izgovora
vokala ii
84
npr.:
::r-!\5' u :s-;. 25;.
U naem qira' etu nalazi se samo jedan primjer imale.
85
'
2) Dugi vokal JI a
S obzirom na poloaj jezika, vokal uje zadnji po horizontali, visoki po
vertikali i bilabijal (dvousneni) prema poloaju usana.
Prilikom izgovora ovog vokala, jezik treba unazad, njegov zadnji
dio prema velumu (mehkom nepcu), a usne se moraju zaokrugliti i um
jereno ti, npr.:
3) Dugi vokal 4.S 'i
Prema poloaju jezika, ovaj vokal je prednji po horizontali, a visoki po
vertikalnom kriterijumu. U toku izgovora, usta su umjereno otvorena, a usneni
su olabavljeni.
Prilikom artikulacije vokala 1, vrh jezika dodirne donje njegov
prednji dio se uzdigne prema palatumu (tvrdom nepcu), a donja i gornja usna
se umjereno priblie, npr.:
Osim toga to je vokal 1 prednji, visoki glas, u qira' etima se pojavljuje i
njegova labio (usnena) varijanta poznata u tegwidu kao imam.
86
Prema verziji rawije imam se primjenjuje samo na jednom mjestu
u Kur'anu, a..
87
84/briizu-1-me'iinlmin IJirzi-l-emiinlfi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. l, o.c., str. 203.-242.
85 Vidi naslov: izgovor vokala ii
86 'Abdu-r-RaJ:!man b. Mul)ammed b. Zen gele, lfuggetu-1-qirii 'iit, Bejrut, 1974., str. 89-90.
87 Vidi naslov: /abijalizacija tfamme
41
TEGWlD
ll Najdublji dio grla
U Krajnjem dijelu grla tvore se glasovi: o i $..
88
Ovim konsonantima
Sibeweyh dodaje i elif, jer po njegovom miljenju dugi, vokali nemaju zaseban
iz govorni centar.
89
l) Konsonant $. hemze
Hernze je glotal (duboko-grleni glas) po mjestu izgovara, i ploziv
(praskav) po izgovora. Prema utisku, ovaj konsonant nije ni
ni
U toku izgovora hemzeta, glasnice se pripoje, a disanje na trenutak
prekine. Zrak koji nailazi iz naglo otvara formiranu prepreku i na taj
proizvodi eksplozivan um, npr.:
U qira'etima Kur'ana, a.., hemze se artikulira u izgovomo
varijantama:
a) Potpuno i jasno izgovaranje hemzeta (tal).qiq).
b) Umekao izgovor ovog konsonanta (teshll).
e) Prenoenje hemzeta na prethodni konsonant (naql).
d) Zamjena hemzeta nekim drugim glasom (ibdal).
e) Geminacija ovog konsonanta s drugim glasovima (tedid).
90
Prema naem qira'etu hemze se uvijek jasno i precizno izgovara (tal).qiq),
osim u kada se ono umekava (teshil).
91
Kada je hemze bez vokala (sakin) treba paziti da prilikom izgovora ne
.J"" ",. .J A"'
0::,Y- 0rl4 ).
2) Konstonant o h
Ovaj glas je glotal (duboko grleni) po mjestu tvorbe i frikativ (strujni) po
tvorbe. Zbog mirovanja glasnica u toku izgovora, konsonant h je bez

88 Er-Rii'idu.fitegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 26.
89 Sibeweyh, Kitiib, sv. II, El-l;lalebi bi 1317., po Higri, str. 405.
90 Ebu-1-Qasim,- Firriih we weghu-t-tehiini, El-l;lalebi bi 1347., g.
po Higri, str. 29- 30.
91 Vidi naslov: Umekanaartikulacijahemze
42
IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI
U toku artikulacije, glasnice se umjereno priblie. Kada se vazduh iz
potisne, se prirodno strujanje zraka, koje se osjeti u toku dis
anja zdrave osobe, npr.:
l 1)t:,.
Kao spojena zamjenica, konsonant h vokaliziran, moe se u
pozicijama:
a) Da se 4amma i kesra na konsonantu h izgovaraju kao dugi ili kratki vo
kali, zavisno od toga koji je vokal ili znak na prethodnom konsonantu.
ostalih, ovo pravilo primjenjuje i na rawiya

npr.:

b) Kada je ova zamjenica u licu mnoine mukog roda
(hum), na konsonantu h se javlja i 4amma i kesra. Verziju izgovara s 4ammom
primjenjuje imam I:Iamza, i to onda kada zamjenica uz prijedloge: 'ala,
ila, leda, npr.:
o J o,... ,.. o J o.- o ,J. o.,"

e) /)amma i kesra s glasom h, prema jednoj verziji, uvijek se izgovaraju
kao dugi vokali, bez obzira koji je vokal ili znak ispred ovog konsonanta. Ovaj
princip slijedi imam Ibn Ke1ir, npr.:
J o
d) nekim verzijama, u poslije izgovora
konsonanta h pravi se pauza, uz zadravanje zraka u (sekta), npr.:
e) U pojedinim situacijama, neki imami u qira' etima izostavljaju konso
nant h kada primjenjuju kontekstualno formu (bez pauze ),
93
npr.:
;J
92 Vidi naslov: Izgovor vokala uz uspo jenu zamjenicu h
93 a) Ibn Jjalweyh, El-lfuggetufi-1-qirii'iiti-s-seb'i, Bejrut, 1977., str. 63. i 100.
b) lfuggetu-1-qirii'iit, o.c., str. 80., 83. i 143.
43
TEGWlD
mSredina grla (drijelo)
94
U dijelu drijela (farinksa) tvore se glasovi: t i t
l) Konsonant t 1}/h
Ovaj glas je faringal (drijelni) po mjestu izgovora i frikativ (strujni) po
izgovora. Poto prilikom tvorbe, glasnice miruju, konsonant l! je bez

U toku artikulacije ovog glasa, drijelni (faringalni) kanal se suzi. Zrak
koji se potisne iz nailazi na tijesan prolaz, pri nastaje otar um.
Prilikom samog izgovora, jezik se mora ukrotiti i nazad, npr.:
2) Konsonant t 'ayn/ajn
Ovaj konsonant je, kao i prethodni, faringal (drijelni) po mjestu tvorbe.
Za razliku od prethodnog, ovaj glas je ploziv (praskav) po tvorbe. S ob
zirom da u toku izgovora glasnice ne trepere, konsonant tje
Prilikom izgovora glasa t korijen i zadnji dio jezika se povuku unazad.
Nakon to se potisne zrak iz i pregrada se u faringalnom (drijelnom) ka
nalu otvori, jezik se mora naglo pomjeriti naprijed, a usneni su zategnu
ti, npr.:
\'e. 7
U toku izgovora ovog konsonanta treba paziti da se ne zami
jene glasovi: o , t , t
94 Tegwidu-1-qur'iin, o.c., str. HJO.
44
JZGOVORNA BAZ4 GLASOVA J NJENI CENTRI
IV Prednji dio grla (mehko nepce)
U prednjem dijelu grla, na mehkom nepcu (velumu) tvore se: t i t.
95
l) Konsonant t b/h
Ovaj konsonant je velar po mjestu izgovora i frikativ
(strujni) po izgovora. Poto u toku artikulacije glasnice miruju, konso
nant !J je
U toku samog izgovora ovog glasa, zadnji dio jezika se podigne prema
mehkom nepcu (velumu). Trenjem zraka iz kroz sueni prostor u
drijelu, proizvodi se hrapav um hrkanju, npr.:
* ",. J Jo .. .. o :il .. .. .- J .. .. J J .- ",.,
1.>-1 ' )1 JJ..J\..>. -tl.>- IJ.i.;.. -t-=-
C;>--1. , '-':
U toku artikulacije ne smiju se zamjenjivati konsonanti: t. t

2) Konsonant t gig
Konsonant g je velar po mjestu tvorbe i frikativ (strujni)
po tvorbe. u vidu da, prilikom njegovog izgovora, glasnice tre
pere, ovaj glas je
Ibrahim Enis smatra da je g faringal (drijelni).
Prilikom artikulacije ovog konsonanta, zadnji dio jezika se mora pomjeri
ti prema mehkom nepcu (velumu). Kada zrak iz se hrapav,
um koji je gugutanju bebe ili goluba, npr.:
,. "' ". o ". J , o ... "' J o ,". J ;S ... J
l&. t; ')\>.\ J. t:.. . !)1
! l iJ ' ,
Glasovi iz prethodno navedene druge, i skupine zovu se
grleni glasovi (el-}J.uriifu-1-}J.alqiyye).
Ibn Gezeri ih navodi u sintagmi:
96

Kada su konsonanti: t i t vokaliziranifet/:wm ili 4ammom, tada se javlja
tzv. zadnja realizacija, odnosno, ovi glasovi se izgovaraju neto i otvore
95 Ibid. str. 101.
96 Er-Rii'idu fi tegwfdi-1-qur'iin, o.c., str. 26.
45
TEGWlD
nije (usta vie otvorena). Pri ovoj realizaciji, usta se otvore vie nego to je to
a usne se umjereno i zaokrugle, npr.:
1_,11)
Ako su navedeni konsonanti vokalizirani kesrom, tad se primjenjuje tzv.
prednja realizacija, tj. glasovi t_ i t se, za nijansu, izgovaraju meke i zatvore
nije.
U toku izgovora ove glasovne varijante, usta su umjereno otvorena, a us
neni su zategnuti, npr.:
l. Vjeba
Tabela br. l
od I - IV ishodita
:r-.J1j JL,;:.")i) :r-?-4-'J' 0 '11 0
-
I
II
0 ;).Ji
. JJ
... ... "' ...
tc m
tt IV
46
IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI
V Mehko nepce i resica
Prema izvorima na tvrdom nepcu, uz zadnjeg dijela je
zika, tvori se konsonant J .
97
Novija istraivanja dokazuju da se ovaj glas producira na mehkom nepcu,
u predjelu resice (uvule).
Konsonant J q/k
Ovaj konsonant je uvulo-velar po mjestu izgovo
ra i ploziv (praskav) po izgovora. Prilikom njegove tvorbe glasnice rrii
ruju, pa je zbog toga konsonant q
U toku artikulacije, jezik se pomjeri nazad, a njegov zadnji dio se uz
digne prema zadnjem nepcu u predjelu resice. Zrak koji iz savlada
va formiranu prepreku, a jezik se naglo sputa. U tom trenutku se ek
splozivan um, npr.:
"" .. J .... o... ... "'J ... JJ "'
_;..1' W>- 0}_):;.-> li
Kada je konsonant q vokaliziranfet]Jom ili 4ammom, onda je njegova ek
splozivnost prirodna i potpuna, npr.:
.... J J".. "" .. :;:; J ... J J o... o
(J f.J J:i j;; .:.r:
Ukoliko je ovaj glas vokaliziran kesrom, njegova eksplozivnost se za ni
jansu smanjuje i ublaava, pri treba voditi da on ne u kon
sonant , npr.:
Ako je konsonant q bez vokala (sakin) onda on u toku izgovora prirodno
(qalqala).
98
97 Kitab Sibeweyha, sv. ll, o.c., str. 405.
98 Vidi naslov:
47
TEGWlD
VI Mehko nepce
Na mehkom nepcu (velumu), u blizini konsonanta J, ali blie usnoj duplji
tvori se konsonant !l .
9
9
Konsonant !l k
Po mjestu izgovora, .ovaj glas je velar a po izgo
vora je ploziv (praskav). S obzirom da u toku artikulacije glasnice miruju, kon
sonant kje
Pri samoj artikulaciji ovog glasa, zadnji dio jezika se uzdigne prema
mehkom nepcu. Nakon to vazduna struja iz otvori, formiranu pre
gradu, se zvuk, priblino isti kao u naim kia,
kiobran, kilometar, kiselina i sl.
Primjeri:
::.Q\
Prilikom izgovora, ovaj konsonant se ne smije suvie umekavati, jer bi
se u tom pribliio glasu koji ne postoji u knjievnom arapskom jezi
ku.
VII Tvrdo nepce i sredina jezika
U predjelu trdog nepca (palatuma), a uz sredine jezika artikuliraju
se konsonanti: Ji', [.wo
l) Konsonant [. g/di
Ovaj glas je palato-alveolar po mjestu tvorbe a polu
zatvoreni (afrikat) po tvorbe. Prema glasnica, konsonant g je

Ovaj konsonant se izgovara tako to se vrh jezika prisloni uz korijen don
jih zuba (alveole). U tom trenutku se, na tvrdom nepcu, formira neka vrsta
polu-pregrade. Zrak iz polahko savladava tu prepreku, trenje
na alveolama. U odnosu na glas u naem jeziku, arapsko gje u izgovoru neto
meke, s tim da ne smije u konsonant npr.:
99 Kittib Sibeweyha, sv. ll, o.c., str. 405.
100 Er-Rti'idu fi tegwidi-1-qur'tin, o.c., str. 27.
48
IZGO\IORNA BAZA GLASO \lA l NJENI CENTRI
Kada je konsonant g bez vokala (sakin) on u toku artikulacije prirodno
npr.:
0;.
"" ".. ... .,. -:::. "" ..
Na izgovor glasa g treba paziti kada je bez vokala (sakin), a pos
lije njega konsonanti t, z, s, kako se ne bi dogodilo da poprimi osobinu
naeg glasa
101
npr.:
2) Konsonant J>
Po mjestu tvorbe ovaj konsonant je isti kao i prethodni, a po
tvorbe, on je frikativ (strujni). S obzirom da u toku izgovora glasnice miruju,
glas je
Prilikom artikulacije ovog konsonanta, vrhom jezika se pritisne na kori
jen donjih zuba, prednjim dijelom jezika se dodiruje prednji dio tvrdog nepca,
a donji i gornji zubi se priblie, npr.:
3) Konsonant 4.> ylj
Ovaj konsonant je (palatal) po mjestu artikulacije, a po
luvokal po artikulacije. da u toku izgovora glasnice trepere, ovaj
glas je
Konsonant y izgovara se tako da se vrh jezika pomjeri naprijed, njegov
zadnji dio se priblii tvrdom nepcu (palatumu), a govorni organi su oputeni,
npr.:

0 0
,...o" o o" .... o,... .,. J o ,... J JI ' ""A'
..ul . 0

.J 0::-i u . c.r:y.. ' .

Konsonanti w i y mogu biti i u poluvokalnoj tzv. "lin" poziciji kao u
.. ,, .... 102
primjerima: 4. <.JJ> .
Kada je u ulozi, glas y se u istim prema jednim ver
zijama izgovara kao konsonant, a prema drugim kao dugi vokal, kao na prim
J .... o "" .. J ... o .... l' 103
Jer: < .
101 Hfz. i hfz. Ibrahim Trebinjac, Tedvid, Sarajevo, 1973., str. 27.
102 Vidi naslov: Poluvokalnaduina
103 El-Kefu 'an wuguhi-1-qirii'iiti-s-sebi'i, sv. I, o.c., str. 324-333.
49
TEGwlD
Vill Gornji kutnjaci i vrh jezika
Na gornjim kutnjacima, a uz blagi pritisak vrhom i srednjim dijelom jezi
ka, tvori se konsonant JP.
104
Konsonant JP qld
Glas 4 je dental (zubni) po mjestu izgovora i ploziv (praskav) po
izgovora. u vidu da, prilikom njegove tvorbe, glasnice trepere, on je
Osim toga konsonant 4ima i posebno naglaenu artikulaciju (emfatik).
Prilikom izgovora ovog glasa, vrhom jezika se pritisne osnova gornjih
prednji dio jezika se pripoji uz korijen gornjih zuba (alveole), zadnji
dio jezika se podigne prema zadnjem nepcu, a usne se umjereno zaokrugle, sa
neto otvorom usta. U toku artikulacije se eksplozivan um, npr.:
).1 Jl1 >) 'y'?
Kada je konsonant 4 bez vokala (sakin), paziti da pri izgovoru ne ods
ali i voditi da se ne izgubi. treba obratiti panju da se
ovaj glas ne asimilira, u poziciji kada poslije njega konsonant .b, npr.:
2. Vjeba
l 04 Er-Rti'idu fi tegw!di-1-qur'tin, o.c., str. 27.
50
IZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI
Tabela br. 2
od V - VIII ishodita
v
VI
VII
. j:.. :;.J .
- -
VIII
IX Prednji dio tvrdog nepca i vrh jezika
U predjelu tvrdog nepca (palatuma), do samih prednjih gornjih zuba, a uz
blagi pritisak vrhom jezika, tvori se konsonant J.
Konsonant J l
Ovaj konsonant je dental (zubni) po mjestu izgovora i lateral po
izgovora. Zbog treperenja glasnica u toku artikulacije, on je
Pri samom izgovoru glasa l vazduna struja prolazi kroz poluotvore,
stranom jezika ili s obje njegove strane. Ovakva artikulacija zove se


Ovaj konsonant se izgovara tako da se vrh jezika pripoji na osnovu gorn
jih a rubovi prednjeg dijela jezika prislone se uz korijen gornjih zuba
(alveole) i prednji dio tvrdog nepca (palatuma).
105 El-Burhanu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 29.
51
TEGWlD
Prilikom izgovora glasa l treba obratiti paznJU da se on suv1se na
umekava, jer bi mogao u konsonant lj, to je u osnovi pogreno, npr.:
Su; 1 ) .';:11 ' Cf 0 \1 L. 0 i 1 l
. .r.> '->r"" v J Y.r' r
"' "" , ""
U qira'etima Kur'ana, a.., konsonant l se pojavljuje u nekoliko izgovor
varijanti (alofona) a to su:
l) Umekao izgovor glasa l (terq'iq) to je i njegova stalna oso
bina.
2) Naglaen (krupan) izgovor ovog konsonanta a to je njegova
nestalna akus osobina.
106
U naem qira'etu, l se izgovara naglaeno samo u
JI;;:; ,
kada prije .uli budu konsonanti vokaliziranifetJ:zam ili 4ammom.
107
3) Prema pojedinim verzijama Kur'ana, a.., na konsonantu l se
primjenjuje pauzalna forma (sekta) i to onda kada poslije
JI hemze, npr.:
'11
Na rawiya sektu na glasu l samo u jednom i to u
0C J. 14).
Kada je bez vokala (sakin), konsonant l ne smije odskakati (qalqala), niti
se na njemu smije pauzirati (sekta), osim u navedenom
X Osnova gornjih zuba i vrh jezika
Na tvrdom nepcu, a uz blagi dodir vrhom jezika, artikulira se konsonant
1),108
Konsonant l) n
Po mjestu tvorbe ovaj glas je dental (zubni), a po tvorbe, on je na
zal (nosni). Po kriterij umu glasnica, konsonant n je
U toku artikulacije ovog konsonanta, vrh jezika se pripoji na korijen
gornjih a zrak koji iz nesmetano se propusti kroz nosnu
106 El-Kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 218-221.
107 Vidi naslov: Varijante izgovora konsonanta l u Allah.
l 08 Er-Rii'idu fi tegwldi-l-qur' iin, o.c., str. 27.
52
IZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI
upljinu. Ovakav izgovor glas n ima onda kada se nalazi u nepromjenljivoj
poziciji odnosno, kada na njega ne drugi glasovi, npr.:
o o",.,. " o ."o.- ". J "oJ ,J "o :;;... :::='o,., " :;i ...
_;j L;.. l' 1.9_j )Ul_,
Kada je n bez vokala (sakin) ili je nunacija (tenwln), mora se paziti da,
prilikom izgovara, ovaj konsonant u i:z,hiir poziciji ne se ne
' o '
smije na njemu pauzirati (sekta) osim, po naem qira'etu, u _JIJ ,;r (El
Qiyame- 27.).
109
XI Sredina tvrdog nepca i vrh jezika
U dijelu koji je blizu sredine tvrdog nepca, a uz vrha jezika, tvori
se konsonant J .
110
Konsonant J r
Glas r je alveolar po mjestu izgovora, a vibrant (treptav) po
izgovora. S obzirom da prilikom tvorbe glasnice vibriraju, ovaj konso
nant je
U toku izgovora ovog glasa, vrh jezika se prisloni na tvrdo nepce, uz ko
rijen gornjih zuba, usne se i umjereno zaokrugle, a usneni se oi
ahave, npr.:
Ovaj konsonant se artikulira na dva
l) Naglaen (krupan) izgovor (tefbim).
2) Nenaglaen (mehak) izgovor (terq1q).
111
U naem qira'etu su zastupljene obje varijante artikulacije.
112
l 09 Vidi naslov: pauzalnaforma
IJO Er-Rii'idu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 27.
Ill o.c., str. 130-134.
112 Vidi naslov: Varijante izgovora konsonanta r.
53
TEGWlD
XII Korijen gornjih zuba i vrh jezika
Na tvrdom nepcu, ili preciznije na osnovi gornjih a uz


blagi pritisak vrhom jezika, tvore se konsonanti: .k,
l) Konsonant t
Po mjestu artikulacije ovaj konsonant je dental (zubni), a po arti
kulacije, on je ploziv (praskav). da glasnice u toku izgovora miruju,
glas t je
Ovaj konsonant se izgovara tako to se vrh jezika pripoji uz korijen gorn
jih zuba. Kada zrak iz jezik se brzo odvaja i prelazi u najnii polo
aj. Ukoliko bi se vrh jezika sporo odvajao od korijena zuba, pojavio bi se do
datni um, naem glasu e, a ovakav izgovor bio bi neispravan, npr.:
jj\ l t:. ' JJ\ J'l \"' u
_JAJ .y Y.Y .
' - -
Kada je konsonant t bez vokala (sakin), u toku izgovora se blagi
kratkoktrajan um, osim u asimilacije. Taj um ne smije biti prene
glaen, jer se pojaviti glas e koji ne postoji u knjievnom arapskom jeziku,
ali um ne smije biti ni izostavljen jer se glas t izgubiti. U navedenoj poziciji
ovaj konsonant ne smije odskakati, npr.:
2) Konsonant d
Po mjestu i tvorbe, ovaj konsonant je isti kao i prethodni, a s obzi
rom da u toku izgovora glasnice vibriraju, glas d je
Da bismo izgovorili ovaj konsonant, potrebno je vrhom jezika blago do
dirnuti osnovu gornjih pri su usne a usneni
olabavljeni, npr.:
o '"' .J .J"' o "' ... o .J o, ... ... ... J ... , ". ... ... ... ... ......
.uu .!.1 .:..L.:- 0 y
Ukoliko je konsonant d bez vokala (sakin), on prilikom artikulacije ods

113 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c., str. 103.
54
IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI
3) Konsonant J, {lt
Ovaj konsonant je dental (zubni) po mjestu izgovora, a ploziv (praskav)
po izgovora. Poto pri artikulaciji glasnice miruju, glas ( je
(po izvorima, on je Osim toga konsonant je i emfatik
(izgovara se naglaeno).
U toku izgovora, vrh jezika se prisloni na osnovu gornjih
prednji dio jezika se pripoji uz korijen gornjih zuba, zadnji dio jezika se po
digne unazad prema zadnjem nepcu, a usne su umjereno i zaokrugl
jene. Usneni se olabave, npr.:
tk:..) 0:
Ako konsonant bez vokala (sakin), on u toku izgovora

3. Vjeba
Tabela br. 3
od XID - XVII ishodita
' Gt.;j t5:.r. GL.;.. "
o. . o .. }J
. ( Jlj
J IX
.l.>)- J;, .(.S;.
. :.?-3 .
0
X
. j:!J1j t,l.JI
.J:!,. 08iJI
:: "" "" "'
j
XI
J J.r. "' o "' "" """" 1J. ,-r." .. .. "" o ... "" ""
4.! .::..1:.\.:>.IJ
"" J "" . O J :;i J . O .; _. r J.
. 0 .!Ul y\.:-.,.:>1
J, ;) ..::.,..
XII
114 Vidi naslov:
55
TEGWiD
XIII Donji i vrh jezika
Na ivici donjih a uz pritisak vrhom jezika tvore se konsonanti:
1.)1', j .115
l) Konsonant j z
Glas z je alveolar po mjestu izgovora i frikativ (strujni) po
izgovora. u vidu da prilikom tvorbe glasnice trepere, konsonant

Prilikom artikulacije, vrh jezika se prisloni uz desni iza donjih
a gornji i donji zubi se priblie. U toku izgovora se sibilantni
(praskav) um, npr.:
6:-(:J\ ..._:wl -. :.:.....;JI ,
J ,y ..
2) Konsonant s
Ovaj konsonant je isti kao i prethodni, s tim da ovaj pripada
glasovima. On se izgovara kao i konsonant z, s tom razlikom to se u ovom
artikulira glas s, npr.:
3) Konsonant d' s
Konsonant je alveolar po mjestu artikulacije i frikativ
(strujni) po artikulacije. da prilikom tvorbe ovog glasa glasnice
ne vibriraju, on je Ovaj konsonant se naglaeno izgovara, to
da pripada grupi emfatika.
U toku izgovora ovog glasa, prednji dio jezika se prisloni uz ivicu donjih
zadnji dio jezika se uzdigne prema zadnjem nepcu, a srednji dio jezi
ka je izdubljen. Usne su umjereno i zaokrugljene, a usneni su
olabavljeni, npr.:
Tvorba konsonanata iz ove, XIII grupe, navedena je prema iz
vorima. Miljenja iz tog perioda savremeni lingvisti respektuju, ali smatraju da
se glasovi iz ove, posljednje, skupine artikuliraju iza osnove gornjih, a ne don
jih
115 Er-Rii'idu fi tegwidi-1-qur'iin, o.c., str. 27.
56
IZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI
Konsonanti z, s i mogu u dvije pozicije:
a) Da se umjesto d' izgovara konsonant 4.1" Prema naem qira'etu, ova
zamjena je doputena samo u nekoliko kur' anskih

b) Da konsonanti 4.1" i j, nakon asimilacije proizvedu novi,
glas koji je najblii konsonantu J; (imam).
117
Ova varijanta imiima ne postoji u naem qira'etu.
XIV Donji i gornji i vrh jezika
Na ivici gornjih uz vrha jezika, artikuliraju se konso
nanti: J;,

l) Konsonant !ls
Ovaj glas je interdental po mjestu tvorbe, i frikativ (strujni)
po tvorbe. U toku izgovora glasnice miruju, pa je zbog toga konsonant t

Prilikom artikulacije ovog konsonanta, vrh jezika se postavi don
jih i gornjih zuba koji vre blagi pritisak na jezik, a usne se pribli
e, npr.:
2) Konsonant tj/z
Po mjestu i artikulacije ovaj glas je isti kao i prethodni, i izgovara
se na isti s tim to je konsonant 4 npr.:
..::..4):U(, ;.)1 J,ij;:.
3) Konsonant J; 1/z
Po mjestu i tvorbe, ovaj konsonant je isti kao i prethodno spome
nuti. Prema kriterijumu ponaanja glasnica glas a zbog dodatne,
naglaene artikulacije, on je emfatik.
116 Vidi naslov: Uzajamna veza konsonanata: z. s,
117 El-f!uggetufi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., str. 62. i 99.
118 Tegwfdu-1-Qur'iin, o.c., str. 103.
57
TEGWlD
Ovaj konsonant se izgovara na taj to se vrh jezika stavi
donjih i gornjih zuba, ili na osnovu gornjih zuba, njegov zadnji dio se podigne
prema mehkom nepcu (velumu), pri zadnji dio jezika postaje udubljen, a
usne su zaokrugljene i npr.:
.J.....JJ ., :.111 ::,r JJ i'.
- : _J : ...r-' J r-:- '"6-' -
XV Donja usna i gornji
Na unutarnjoj strani donje usne, a uz blagi pritisak vrhom jezika, tvori se
konsonant J.
119
Konsonat J f
Ovaj glas je labio-dental (usneno-zubni) po mjestu izgovora, frikativ
(strujni) po izgovora. S obzirom da u toku artikulacije glasnice ne vibri
raju, konsonant f je
Pri samom izgovoru, gornji se prislone na unutarnju stranu
donje usne. Ivice zuba vre blagi pritisak na usnu, i na taj se proizvodi ri
um, npr.:
0);.. IL
Kada je bez vokala (sakin) konsonatnfne smije odskakati. treba
paziti kada poslije ovog glasa konsonant w. U ovom zubi se neto
sporije odvajaju od donje usne nego to je to npr.:
XVI Donja i gornja usna
Na usnama se artikuliraju konsonanti: J, r. y.
120
l) Konsonant y b
Konsonant b je bilabijal ( dvousneni) po mjestu izgovora i ploziv
(praskav) po izgovora, a po vibracija glasnica, onje
119 Ibid. str. l 04.
120 Er-rii'idu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 27.
58
JZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI
U toku artikulacije, usne se potpuno spoje, a zadnje nepce se podigne.
Zrak koji nailazi iz savladava uspostavljenu prepreku, i pri tom se
umjerenprasak,
121
npr.:
J t1

2) Konsonant m
Glas mje bilabijal (dvousneni) po mjestu tvorbe i nazal (nosni) po
tvorbe. Glasnice u toku artikulacije ovog konsonanta trepere, pa je zbog toga i

Ovaj glas izgovara se tako da se usne spoje i na taj prave pregradu,
a zadnje nepce je oputeno. Vazduna struja iz slobodno prolazi kroz
nosnu upljinu, prepreku na usnama, npr.:.
o JJ. o :. o " JJ JJ " o... J. " J ..
.._D 'A .j.J y. J
Ukoliko konsonant m bez vokala (sakin) bude u tzv. iz;har efewf poziciji,
on u toku artikulacije ne smije odskakati.
122
3) Konsonant J w/v
I ovaj glas je bilabijal po mjestu artikulacije, poluvokal po artiku
lacije i po glasnica prilikom izgovora.
Pri samoj artikulaciji, zadnje nepce se sputa, pa je time otvoren prolaz
vazdunoj struji kroz nosnu upljinu. Usne se i umjereno zaokrugle, a
usneni su napregnuti, npr.:
rY-J 1j;. ;JI 41 4-A-; yi;:. 0LS' w
Konsonanti w i y mogu biti i u poluvokalnoj tzv. lzn poziciji.
123
XVll Nosna upljina
Kao dio baze, nosna upljina je centar nazalizacije.
U ovom dijelu govornog aparata, a uz usana i jezika, tvore se nazalni
konsonanti: iJ i
Nosna upljina je ishodite nazalizacije, odnosno tona, zvu
ka, a ne zasebnih glasova. Nazalizaciju proizvode glasovi m i n.
124
121 Vidi naslov: konsonanti.
122 Vidi naslov: Nepromjenljivost usnene artikulacije.
123 Vidi naslov: Poluvokalna duina.
124 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c., str. l 04.
59
TEGWID
Osim toga, konsonanti: m, n, l i r, te poluvokali w i y su sonanti
Oni imaju dvije osnovne karakteristike:
a) U toku izgovora ovih glasova, u usnoj duplji se formiraju poluotvori,
kroz koje prolazi vazduna struja iz Na ovaj se ukazuju raznolike
za oblikovanje spomenutih glasova.
b) Kada se sonanti artikuliraju, glasnice redovno vibriraju, to da su
oni, po svojoj definiciji,
S obzirom, u kakvom se fonetskom okruenju nalaze, konsonanti: m i n
se pojavljuju u vie varijanti.
l) Konsonant m moe biti:
a) Usneno-nepromjenljiv efew1).
125
b) Usneno-skriven u nazalizaciji (ihfii' efewl).
126
e) Asimiliran s drugim konsonantom uz nazalizaciju (idgam bi gunne).
127
d) Asimiliran s istim glasom (idgam mi!leyn

2) Konsonant n se moe u poziciji:
a) Da bude jasno izraen

b) Da se asimilira s nekim drugim konsonantom, uz dodatnu nazalizaciju
(idgam bi gunne ).
130
e) Da bude asimiliran u neki drugi glas bez dodatne nazalizacije (idgam
bi gayri gunne ).
131
d) Da bude skriven u nazalizaciji (ihfii').
132
e) Da pretrpi preobrazbu (iqlab ).
133
Sve navedene promjene zastupljene su u svim qira' etima.
134
125 Vidi naslov: Nepromjenljivost usnene anikulacije.
126 Vidi naslov: U sneno skrivanje glasa u nazalizaciji.
127 Vidi naslov: Asimilacija s nazalizacijom.
128 Vidi naslov: Asimilacija konsonanta m.
129 Vidi naslov: Nepromjenljivost glasovnih osobina.
130 Vidi naslov: Asimilizacija s naza/izacijom.
131 Vidi naslov: Asimilizacija bez naza/izacije.
132 Vidi naslov: Skrivanje glasa u nazalizaciji.
133 Vidi naslov: Preobrazba glasovnih osobina.
134 El-Kefu 'an wuguhi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. l, o.c .. str. 143-167.
60
IZGOVORNA BAZ4. GLASOVA l NJENI CENTRI
Prema tome, od sedamnaest navedenih skupina konsonanata i vokala,
jedna skupina se artikulira u dubini grla, do samog grkljana, tri u srednjem ili
prednjem dijelu grla, deset na raznim dijelovima jezika, zuba, mehkog i tvrdog
nepca, dvije na usnama i jedna u nosnoj upljini.
135
bazu glasova, se razlike
i savremenih lingvista. Savremeni iz ove oblasti, u
tom smislu, primjedbe lingvistima perioda.
Bez obzira na te primjedbe, lingvisti doba bili su na visini svog
zadatka, iako nisu imali elektronskih i drugih pomagala, kao to to imaju istra
u ovom vremenu.
136
4. Vjeba
Tabela br. 4
od XIII - XVII ishodita
. 0;:_. G ::,.0 JGJ:... ::,.0 0lJ'il Glli..
'. . 431) \rl 4J)j 111
"' "'.. ...
if J' J
XIII


j;,

XIV
::r._.JI . J.j
... Jo ..-o ... :;:i """"
. 0 j .Y--i- <../'WI Js-
J
xv

J
r
y
XVI
' J o J J ' ' .. o JJ '
""j...p JI t;
... "' :::: .. .. ...
. 0 _;_i;.J1 C.j .0:JWI
.. .. ". ..
0
r
XVII
135 El-BurhtinufitegwTdi-1-qur'iin, o.c., str. 33.
136 Vidi ire: Mr. Mesud Zbornik radova ITF, Sarajevo, 3/1990., Fonetske studije u ranom periodu ls
lama, str. 138-140.
61
- -
- -
OSOBINE I STALNA SVOJS1VA GLASOVA
II
OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA
'' o ' "
( J J.rJI )
... ....
Od mnoina je ..::...\.i.,.., to osobina, svojstvo, odnosno iz
neke stvari ili pojma izvesti neko konkretno ili apstraktno
" -
Terminoloki, ..::...\.i.,.. stalne i nestalne osobine
konsonanata i vokala, a one se ispoljavaju u toku artikulacije glasova. U tom
smislu glasovi mogu biti: strujni, piskavi i

U vezi osobina konsonanata i vokala, islamskim lingvis
tima postoji nekoliko miljenja:
l) Glasovi imaju svojstva.
2) Oni se artikuliraju sa esnaest svojstava.
3) U toku izgovora ispoljavaju se sa svojstava.
4) Najrairenije miljenje, koga je svojevremeno zastupao i Ibn Gezeri,
svodi se na to da glasovi imaju sedamnaest svojstava.
138
PODJELA GLASOVNO- SVOJSTAVA
S obzirom na njihove stalne ili nestalne osobine, glasovna svo
jstva se dijele na:
J... ::; , .. ., ""
l) Stalna svojstva ( ) i
., .. .... o ,. .,.. ' ,
2) Nestalna svojstva ( ).
Stalna su ona glasovna svojstva koja se konstantno, bez ikakve promjene,
ispoljavaju u toku izgovora konsonanata i vokala, kao na primjer:
eksplozivnosti
Nestalna glasovna svojstva su ona, koja se pojavljuju samo u
i pod uvjetima, odnosno kada glasovi u uzajamnu
vezu. To su na primjer: naglaenost, nenaglaenost, asimilacija, nazalizacija i
drugo.l39
137 EI-Burhiinu ji tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 39.
138lbid. str. 39.
139 Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str.I07-108.
63

l) STALNA SVOJSTVA GLASOVA
Glasovi koji posjeduju stalna svojstva dijele se u dvije skupine:
a) Skupina koja ima svoje parnjake, a ovdje se ubrajaju slje
glasovi:
l. (hems)- (gehr)
2. Plozivi (idde)- Frikativi (rihawe)
3. Glasovi koji imaju osobine i ploziva i frikativa
4. Emfatici (isti 'la) - Neemfatici (istifal)
5. Velari Nevelari (infital))
6. Likvide (iglaq)- Nelikvide

b) U drugoj skupini koja nema svojih parnjaka su:
l. Sibilanti
2. glasovi (qalqala)
3. Laterali (inl)irat)
4. Vibranti (tekrir)
5. Mehki glasovi (lin)
6. umni glasovi (tefe)
7. Konsonanti duge tvorbe
8. Nazali (gunne ).
141
A) SKUPINE GLASOVA KOll IMAJU PARNJAKE
Ovoj skupini kao to je pripadaju glasovi:
l o .. o....
l) konsonanti
definicija svodi se na to da, u toku artikulacije bez
konsonanata, vazduna struja iz nailazi na slabu prepreku i na taj
nesmetano proizvodi glas.
Savremeni lingvisti su precizniji, pa kau da su glasovi oni pri
likom tvorbe glasnice ne vibriraju.
... ... ... ' o ... l:..... ....
U ovoj skupini su konsonanti iz sintagme: 4:.:.J
(j, lJ, f, h, , s, k, t).
140 Ibid. str. l 08.
141 Ibid. str. 109.
64
OSOBINE J STALNA SVOJSTVA GLASOVA
najizraeniju imaju: b i .r. a najslabiju konsonant
h.
142
Parnjaci su konsonanti.
, o "" o ..
2) konsonanti
U toku tvorbe ovih glasova, na pojedinim dijelovima usne duplje, formira
se pregrada ili polupregrada koja prolaz vazdunoj struji. Nakon nai
laska zraka iz pregrada ili polupregrada se otvara i na taj glas se
artikulira.
Prema Sibeweyhu, ovoj skupini pripada devetnaest konsonanata sadr
anih u sintagmi:
143
(',.z;, m, w, z, n, q, elif, r, ',g, 4, lj, y, (,l, b, g, d).
144
Prema drugim miljenjima, glasova ima osamnaest, s obzirom da
neki smatraju da elifnije zaseban glas.
145
Savremeni eksperimenti pokazuju da konsonanata u arapskom
jeziku ima trinaest, a to su:
b, g, d, lj, r, z, 4, (,.z;, g, l, m, n.
Njima treba dodati i sve vokale, i konsonante: w i y.
146
""
3) Plozivi ( o..L.!JI )
Plozivi su konsonanti prilikom artikulacije dolazi do
smetnji u njihovim centrima.
Ovi konsonanti se izgovaraju a kada su asimilirani,
glas se pri njihovom izgovoru na trenutak prekida.
U ovoj skupini su konsonanti iz sintagme:
(',g, d, q, (,b, k, t).
Prema dojmu, plozivnost ima konsonant J,.
147
Parnjaci ploziva su frikativi.
142 El-Burhiinu fi tegwldi-l-qur'iin, o.c., str. 40.
143 Hiiqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 106.
144 Kitiib Sibeweyha, sv.ll, oc., str. 405.
145 Er-Ra'idu fi tegwfdi-1-qur'iin, o.c., str. 30.
146 Mr. Mesud djelo Ibrahima Enisa, o.c., str. 50.
147 El-Burhiinufi tegwfdi-1-qur'iin, o.c., str. 41.
65

,, ",.. ot ...
4) Prikativi (OJ\,;-)1 )
Prilikom tvorbe frikativa, struja iz ne nailazi ni na kakvu
prepreku u govornom aparatu. Zbog nestabilnosti svog
centra, ovi konsonanti se artikuliraju blago i vremenski sporo.
Prema izvorima, frikativa ima petnaest, odnosno esnaest, za:
visno od toga da li se elif smatra zasebnim glasom. Ovi konsonanti sadrani su
u sintagmi:
., "", ' o... "" ., ... " .. ., "' ., ..

(lj, s, f?-, h, z, w, tj, g, t, y,f, rj).148
Prema savremenim istraivanjima, frikativa ima dvanaest, a to su: t, f?-, lj,
rj, z, s, ',J, h.
5) Glasovi koji imaju osobine i ploziva i frikativa (tewessut)
U ovoj skupini su k()nsonanti prilikom artikulacije vazduna struja iz
nailazi na prepreku, to je karakteristika ploziva. Nakon savlada
vanja te prepreke, ovi glasovi se tvore blago i sporo, to je karakteristika frika
tiva.
Prilikom izgovora konsonanata iz ove grupe, u samom njihovom isho
ditu, glas zamre, prije nego to glasovni organi napuste njihovo ishodite.
, ... , o
Ovdje se ubraja pet konsonanata, sadranih u sintagmi: (l, n, ', m, r).
149
Konsonante iz grupe tewessu( Sibeweyh ne svrstava u zasebnu grupu,
nego ih analizira u okviru neke druge skupine.
J .. o o .....
6) Emfatici 'll )
Pri izgovoru emfatika, jezik se podie prema nepcu, odnosno, zadnji dio
jezika pravi pregradu na dijelu nepca. Kada se potisne zrak iz
pregrada se otvori, a u tom trenutku se eksplozivan um, tj. tvori se
konsonant visoke artikulacije (isti 'Hi). U toku izgovora ovih glasova usne su
zaokrugljene, usneni olabavljeni, a otvor usta je neto nego pri arti
kulaciji ostalih konsonanata.
U ovoj skupini je sedam glasova, a sadrani su u sintagmi:
tj, g,(, q, -<:).150
Neemfatici su pamjaci emfatika.
148 Hfz. i hfz. Trebinjac, Tedvid, o.c., str. 36-38.
149 Ibid. str. 36-38.
150 El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 42.
66
- -
OSOBINE J STALNA SVOJSTVA GLASOVA
7) Neemfatici ( )
U toku izgovora neemfatika, jezik nije uzdignut prema nepcu, odnosno,
njegov zadnji dio ne pravi prepreku vazdunoj struji, kao to je to kod
emfatika. Zbog toga, ovi konsonanti imaju nisku artikulaciju (istifiil). Ovdje
.. .. o ;;; .. J. ... o ... o ... , o .. ... "'"'
pripadaju konsonanti iz sintagme: .Uf y:c.t. iY' _r
(1, b, t, ',z, m, n,"y, g, w, r,f, h, s, l,', tj, , k, elif>.
151
J. .. o ...
8) Velari (
Ovi konsonanti se artikuliraju na taj to vazduna struja iz na
trenutak, biva zatvorena tvrdog nepca (palatuma) i prednjeg dijela jezi
ka. Velari su: Ja,, J,, JP, d'
najizraeniju velarnost ima (a najslabiju konsonant

Parnjaci velara su nevelari.
J. "' o 1..
9) Nevelari ( )
Prilikom izgovora ovih glasova, prostor tvrdog nepca i prednjeg
dijela jezika je slobodan, te na taj vazduna struja iz nesmetano
prolazi. U ovoj skupini su svi konsonanti, izuzev onih iz prethodne grupe.
10) Likvide ( )
Ovdje se ubrajaju konsonanti brze i priguene artikulacije, pri
vrh jezika ili njegove strane i usne imaju primarnu ulogu. Glasovi
- J o
iz ove skupine sadrani su u sintagmi: iY') J, r, m, n, l, b.
153
lingvisti su ih nazivali tewessu(, a dodavali su im i konsonant
Parnjaci likvida su nelikvide.
J. ... o ..
ll) Nelikvide (
Karakteristika konsonanata iz ove skupine je da se od njih samih ne
mogu graditi koje u korijenu imaju ili pet konsonanata, nego u tim
151 Ibid. str. 42
152 Ibid. str. 42.
153 Haqqu-t-tiltiwe, o.c., str. ll O.
154 djelo Ibrahima Enisa, o.c., str. 51.
67

mora biti jedan ili vie glasova iz grupe likvida (igHiq). Ukoliko se do
godi da su u osnovi od ili pet konsonanata samo nelikvide, onda to
da je nearapskog porijekla, npr.:
.J. ... o...

.., ..,.
1ma znacenJe n JeCI
,. "''";
(zlato).
Nelikvide su sadrane u sintagmi:
... ... :; ... .-:;o
w y;
... -::: ..
(g, Z, g, , S, elif, q, q, t, ',ej, W, y, /J, tj., k).l55
B) SKUPINE KONSONANATA KOJI NEMAJU
U ovoj skupini su konsonanti:
"
l) Sibilanti ( )
Prilikom tvorbe ovii1 .;lasova se itav ili praskav um. U ovu skupi
nu se ubrajaju konsonanti d' ._r, j. Najizraeniju sibilantnost ima d' potom j,
a najslabiju glas .,r.
"..".".o ...
2) konsonanti ( 4Wi )
Ovi glasovi su po tome to u toku artikulacije i to,
samo onda, kada su bez vokala (sakin). Ovo svojstvo ima
o J. ...
ju konsonanti iz sintagme: d, q, .
.
eksplozivnost ima J,, srednju najslabiju konsonanti: J, y.
Eksplozivnost ovih glasova, u navedenoj poziciji je nuna, u protivnom,
oni bi se u toku izgovora izgubili ili bi promijenili svoje osobine.
"
3) Mehki glasovi ( )
Ovoj skupini pripadaju konsonanti: 1.5 i J. Oni se nalaze u umekanoj (lin)
poziciji kada su bez vokala (sakin) a prije njih bude neki konsonant vokaliziran
fetl]om.
156
155 Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. ll 0-111.
156lbid. str. 101-11 O.
68
OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA
termin leyyin, kojim se nazivaju fonemi w i y, Sibeweyh
smatra da je njihovo mjesto tvorbe ire od drugih, te da se glas moe otegnuti
ili On isto tako misli da fonemi: elif, w i y imaju najotvoreniju artikula
157
ciju, s tim da je njima najotvoreniji elif, potom yi najzad w.
Pozicija lln kod konsonanata w i y je jedan od uvjeta za poluvokalnu du
inu.158
,. ' o
4) Laterali ( Jl_rLil )
Ovdje se ubrajaju konsonanti: J i J Zbog poluotvora koji
se formiraju prilikom njihove tvorbe, ovi glasovi imaju raznolike
oblikovanja u dijelovima usne duplje, uz vie glasovnih orga
na.
lzgovomo centri navedenih glasova pribliavaju se jedan dru
gom, do spajanja njihovih ishodita, to nije sa drugim gla
sovima.159
,. o'
5) Vibrant ( .r...f.J )
Ovdje pripada samo konsonant J Pri tvorbi ovog glasa vrh jezika vibrira.
Ibn Gezer! smatra da je to vibriranje najslabije kada je glas r geminiran (tedid)
i kada je asimiliran (idgam).
1
6
6) umni konsonanti . ( )
um koji se u toku izgovora, stalno je svojstvo kon
sonanta ji. U toku njegove tvorbe vazduna struja iz nailazi na prepreku i
savladava je, a pri tom se itav um. Ima miljenja da ovoj grupi pripada
ju i glasovi: 1, r, 4,J, alije prvo miljenje argumentovanije.
161
'!ll ...... o
7) Konsonant duge tvorbe
Ovdje se ubraja samo konsonant JP. S obzirom da u toku njegove tvorbe
prednji dio jezika prilijee na desni, a zadnji dio jezika se podie prema meh
157 Mr. Mesud Zbornik radova ITF, Sarajevo, 3/1990., Fonetske studije o ranom periodu Islama, str.
133.
158 Vidi naslov: Poluvokalnaduina.
159 El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 45.
160 Ibid. str. 45.
161 Ibid. str. 46.
69

kom nepcu, na ovaj je strujanje zraka koje se protee od jed
ne do druge strane jezika. Ovakva artikulacija je sporija i vremenski dua nego
to je to kod drugih konsonanata. To se onda kada je 4
gemini ran i kada je bez vokala.
1
6
2
",:;iJI
8) Nazali ( )
Nazali su konsonanti Nazalnost je njihovo stalno svojstvo bez obzira
na to da li su: vokalizirani, geminirani ili su bez vokala (sakin). Ovi glasovi
zadravaju svoje osobine i onda kada se asimiliraju i skrivaju u naza
lizaciji, ili se izgovaraju bez ikakvih promjena.
C) PODJELA SVOJSTAVA PREMA INTENZITETU ARTIKULACIJE
Prema dojma, glasovna svojstva, se dijele na:
Jl:;i .-o' ... .; ..
l. Svojstva visokog intenziteta ( l )
Ovoj skupini pripadaju: glasovi, plozivi, emfatici, velari, nelik
vide, sibilanti, konsonanti, laterali, vibrant, umni glasovi, konsonant
duge tvorbe i nazali. navedenim grupama najvii intenzitet artikulacije
imaju: glasovi, plozivi, glasovi, velari i emfatici.
2. Svojstva niskog intenziteta ( )
Svojstva niskog intenziteta posjeduju skupine konsonanata: bez
glasovi, frikativi, neemfatici, nevelari, likvide i mehki glasovi. Za
"srednju" grupu (tewessuO je da kod njih ne dominiraju ni svo
jstva visokog, a ni niskog intenziteta.
163
glasovnih svojstava ima veliki u tegwidskoj znanosti.
5. Vjeba (l i II dio)
162 Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 105.
I 63 Er-Rii'idu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 33.
70
OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA
Tabela br. 5
," :. ' ...
4.. j ')Ul .:."li....2]1
,.. wJ ..
l .:."li....2]1
s parnjacima bez parnjaka

, :il ...

J o :il"'

'"" .... "" ' -!. "":;... J :il -t ""
o
3
t>.)l- .k....._,::ll- o...L.:.ll

J o :O ""


' ' ' '

'
J o ;;; "'
l


'

'
'l\
' '


j! .. :;:; ...

:.c..Jr

' '

ti.J'
o o l



'

71
TEGWlD
Tabela br. 6
... o J ... .,. "

J." :li J ... ...

-

J:li ...
o..L.!.JI
J ... ... ...
o_,l>-)l

;J\1:.
-
-

"'
-
J ... o ...


':JI
-
-
J :li "'

' .-
U;lll

JI:,.J':Jf
-

.",:;o ...


-
t;.r
.. l
72
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
III
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
J... ... o ' ... ot ...
( )
Osim stalnih, konsonanti imaju i nestalna svojstva. Ona se is
poljavaju samo u i pod uvjetima. Takvih iz
svojstava ima jedanaest:
l) Naglaenost glasovnih osobina (tefhi:m),
2) Nenaglaenost glasovnih osobina (terqi:q),
3) Mobilnost glasova (tal)rik),
4) Nemobilnost glasova (iskan),
5) Osnovna duina vokala
6) Produena duina vokala (medd),
7) Nepromjenljivost glasovnih osobina
8) Asimilacija glasova (idgam),
9) Preobrazba glasovnih osobina (iqlab ),
10) Skrivanje glasova u nazalizaciji (ihfa') i
ll) Pauzalna forma bez prekidanja daha (sekta).
l) NAGLAgENOST I NENAGLAENOST GLASOVNlli SVOJSTAVA
, o $i J o ;jj ...

S obzirom na, utisak, evidentno je da vokali, u
na osobine konsonanata, kao to i oni,
sa svoje strane, mijenjaju akustiku vokala.
1
64
Teflfzm je naglaena (krupna) varijanta izgovora konsonanata i vokala,
dok je terqfq nenaglaena (umekana) varijanta njihove artikulacije.
164 Uticaj vokala na konsonante u primjerima: .iJ1) J)\>.
Uticaj konsonanata na vokale u primjerima: :_,.,\1. :.,.,G :.;w,
73
TEGWlD
dojam se dobija prema fonetskom okruenju glasova. Sa ovog aspekta, glasovi
se dijele na tri skupine, a to su:
l) Glasovi koji posjeduju kao stalno svojstvo, te se uvijek ar
tikuliraju kao emfatici.
2) Glasovi koji nemaju svojstvo emfatika, neemfatici, i oni se izgovaraju
umekano, bez naglaavanja njihovih osobina.
3) Glasovi koji se nekada izgovaraju kao emfatici, a nekada kao neemfat
ici, to zavisi od njihovog fonetskog okruenja.
A) KONSONANTI NAGLAENE ARTIKULACIJE
(
Glasovi koji konstantno imaju visoko naglaen (krupan) izgovor ( )
su velari i uvulari. U ovoj skupini je sedam konsonanata, sadranih u sintagmi:
4, q, emfaticima se pojavljuju akus
nijanse. Tako na primjer, velari J; j, imaju i naglaeniju artiku
laciju od ostalih glasova iz iste skupine, jer se u toku izgovora ispoljavaju s ne
kim svojstvima koja ostali glasovi ne posjeduju.
Intenzitet
Prema ispoljavanja, emfatici imaju pet stupnjeva, a to
su:
l) Pozicija kada se poslije emfatika, a njima u ovom pripada i
konsonant r (neemfatik), dugi vokal ii. U ovoj poziciji naved
enih glasova je najintenzivnija, npr.:
"" " "" "" " ",. ",. J "' ",. ,
0_;}; 0_rJU; Jt;
' ' '
2) Kada su emfatici i konsonant r vokalizirani Je thom, emfaza je za nijan
su slabija nego u prethodnom npr.:

3) Ukoliko su spomenuti konsonanti vokalizirani 4ammom intenzitet em
se jo za nijansu smanjuje, npr.:
74
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
4) Pozicija u kojoj je intenzitet jo slabiji je ona, kada su
ernfatici i konsonant r bez vokala (sak:in), npr.:

5) Najslabiju naglaenost spomenuti konsonanti imaju u
kada su vokalizirani kesrom,
165
npr.:
B) KONSONANTI NENAGLAENE ARTIKULACUE

Svi glasovi koji ne pripadaju emfaticima, imaju nisku (umekanu) artiku
laciju (terqiq). I u ovoj skupini postoji vie alofona, s tim da treba voditi
da u toku izgovora svaki konsonant (ernfatik i neemfatik) svoje
stalno i nestalno svojstvo. Posebno treba obratiti panju na

l) Kada su jedan do drugog glasovi t_ i JP, treba paziti da se prilikom
izgovora, umjesto t_ ne izgovori konsonant t kao na primjer u
2) Precizno i odgovorno izgovarati konsonante koji su iz istog izgovor
nog centra ili bliski po osobinama, kao na primjer, ne zamijeniti
, o " ::. J. o ..
glasove: J; i .) u 1J_p... IJJ.k.o .166
3) Konsonanti se u toku izgovora ne smiju zamjenjivati. Kao
primjer mogu se navesti glasovi: 1.1' u (moda, moe biti) i
(ne posluati, protiviti se, suprostaviti se, opirati se). zamje
nom navedenih konsonanata dobilo bi se potpuno pogreno
,:; "" ...
kur'anskih ajeta. treba paziti na izgovor sintagme .uJI

Ne smije
se dogoditi da umjesto izgovori , jer ona po svom
165 Tegwldu-l-Qur'iin, o.c., str. 119-121.
166El-Isra', 20. i 57.
167 Sintagma spominje se u surama: En-Nisa'- 84, 99, El-Ma' ide- 52, Et-Tewbe- 102, Yiisuf
83, Mumtel)ane- 7.
75
TEGWlD
ne moe uz :JJi .Zamjenom konsonanata s promijenio bi se smisao
i ajeta: ;JJ_>.. 1;.}:5 ::,r 168 :J;) 169
Zamjena prethodno spomenutih konsonanata je samo u nekoliko
o kasnije biti govora.
4) Ukoliko su bez vokala (sakin), glasovi l, m i n prilikom izgovora ne
smiju odskakati, jer oni ne posjeduju tu osobinu. Isto pra
vilo vai i u nunacije (tenwln).
neemfaticima su konsonanti:
- Skupina neemfatika kojima se u ovom pridodaju i
emfatici: .b i J.
- Konsonanti: '-"' j, ujedinjavanjem, pribliavanjem ili
zamjenom trpe promjene.
KONSONANTI
Kada su pojedini glasovi bez vokala (sakin), nuno je da u toku njihove
artikulacije do slabijeg ili praska. U protivnom, ti konsonanti bi se
izgubili. Ovoj skupini pripadaju glasovi iz sintagme: d, q, (,
b).
Definicija:
"Qalqala (odskakanje) biti kada konsonanti iz grupe geddu qu(b, u sre
dini ili na kraju budu bez vokala (sakin, stalni ili nestalni)", npr.:
Jli
Prema intenzitetu praskanja qalqala ima stepena, a to su:
l) intenzitet odskakanja navedeni konsonanti imaju u
kada se na njima pauzira (sakin nestalni) a uz to su jo i geminirani (tedid),
npr.:
2) Neto slabije odskakanje, prethodno spomenuti glasovi, imaju u onim
kada se na njima pauzira (sakin, stalni ili nestalni) a pri tom nisu
geminirani (tedid), npr.:
168 El-Beqare- 216.
169 El-Muzzemmil - 16.
76
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
3) Jo slabiji intenzitet odskakanja konsonanata iz navedene skupine ima
mo u kada su oni bez vokala (sakin stalni), odnosno, kada se na
laze u sredini npr.:
... '' o ... ... ,",. o...
o _l.:.._ ..u .J _l.:.._
o.>.r--
4) Najslabiju praskavost, ali bez oskakanja, glasovi iz grupe geddu qu{b
imaju u kada su vokalizirani, npr.:
Vrste qalqale
S obzirom na to da li se konsonanti u siikin poziciji nalaze u
sredini ili na kraju qalqala moe biti:
o'
l) Qalqala niskog intenziteta
To je kada su glasovi siikin a nalaze se u sredini
npr.:
J ... o ... , o ... '' o "' J o ...
0 l.:.._...u ..LO.,
.r---J.
-..
2) Qalqala visokog intenziteta ( .;$ )
Ukoliko su konsonanti iz skupine geddu qu(b na kraju u poziciji
siikin, a pri tom nisu gerninirani, intenzitet njihovog praskanjaje visok, npr.:
J .. o .......
3) Qalqala najvieg intenziteta ( )
Ova vrsta qalqale primjenjuje se u onim kada su konsonanti,
iz prethodno spomenute skupine, bez vokala (sakin) a, osim toga, imaju i
tedfd,
170
npr.:
OI J Oo .; .- " "'

U toku primjene svih vrsta qalqale, glasovi prirodno, bez napora,
naprezanja ili prenaglaavanja.
170 'Abduhu- 'Abbas El-Welidi, EI-Megmu 'u-1-muj'iduj'i 'ilmi-t-tegw"id, Gcdda, 1990., str. 89.
77
TEGWlD
UZAJAMNA VEZAKONSONANATA: 4.1" if, j
Prema izvorima ovi glasovi se, uz pritisak vrhom jezika, tvore
na ivici donjih sjeku Jedna od karakteristika ove skupine je, da se konso
nanti, u ujedinjuju, pribliavaju ili zamjen
juju, ali se pri tom ne mijenja kur'anskih ajeta. To se u

(El-Beqare- 245.) (El-Fatil)a- 5 - 6.),
i,C-JT
J.,1)2JT
(El-A'raf- 69.) (EFfiir- 37.)
' J
)
.,

0 .
(El-Gaiye- 22.)
Ove verzije su u: potpunosti vjerodostojne i primjenjuju se u qira' etima
Kur'ana, a.. Razlike se pojavljuju u zavisnosti od kriterijuma koje su imami i
rawiye uzimali pri argumentaciji svoje verzije.
l) Ortografija kao argument
U svim i jo neke iz navedene skupine, napi
... .-'1 ""
sane su s konsonantom ( ..bl_ra.ll ). imama i njihovih rawiya, koji
ma je i na primjenjuju ovu verziju, odnosno, u ovom prihvataju
pravopis kao kriterijum.
2) Etimologija kao argument
U osnovi prethodno spomenutih nalazi se konsonant s
Ovu verziju primjenjuje Ibn Ketir. Qunbul i jo neki imami i rawiye. Oni
slijede Ibn 'Abbasa koji je teio da ostvari etimoloki princip, a on glasi:
'J
78
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
"Ne moe se odvojiti od osnove ili u njoj zamijeniti ono to je za nju ve
zano."
Dakle, nije praviti promjene i zamjene onih kon
sonanata koji se nalaze u osnovi jedne zamje
nom glasova ,_r i '-"' ne mijenja se navedenih Smisao ajeta, u
sve tri verzije, ostaje isti.
3) osobine glasova kao argument
U ovom u prvoj, i petoj, od navedenih, (
.",. J o..- J o... J
0 ) imam I:Iamza primjenjuje imiim. To da se konsonanti ,_r
.... ...
i j sa podjednakim intenzitetom ujedine, a onda se, i
zaokrugljenih usana izgovore kao jedan glas, koji je po utisku naj
blii konsonantu J;, jer imam nema zasebnog fonema.
Zato se primjenjuje ovo pravilo?
U spomenuta tri u se nalazi konsonant '-"'koji je bez
i konsonant J, koji je (po miljenju lingvista). lmamom
se eli pribliavanje ili ovih konsonanata.
Ovaj fonoloki princip se koristio u dijalektu plemena Qays.
171
C) NEEMFATICI VISOKO-NAGLASENE ARTIKULACIJE
Pojedini glasovi iz grupe neemfatika (istifiil), u
imaju visoko-naglaen (krupan) izgovor, odnosno artikuliraju se kao emfatici
(krupni glasovi), iako im po svojim osobinama ne pripadaju. Ti gla
sovi su:
l) Vokal ii koji posjeduje tri varijante izgovora.
2) Konsonant r se izgovara na dva
3) Konsonant l ima dva osnovna alofona.
172
171 El-Kefu 'an wugilhi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., sv. I, str. 34-35.,292-302., 372.
172 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c., str. 127.
79
TEGWiD
l) IZGOVOR VOKALA a

( :U\.AI )
Prije nego to se upoznamo sa ovom varijantom izgovora vokala ii, neo
phodno je znati finese koje su vezane za artikulaciju Jet/Je. Kao simbol kratkog
vokala ela, JetiJa se izgovara na
a) Fetl}a kao simbol kratkog vokala a
Na ovaj JetiJa se artikulira:
-Kada su njom vokalizirani konsonanti iz skupine: tc lJ :6.:,;:.
Primjeri:
o... o "'kJ.... ,.o ...
...._;J\., .
. . ..r-P _r->
-Ukoliko je Jet/Je, na prethodno navedenim konsonantima izved
ena nunacija an.
Primjeri:
- Iznimno u nekoliko u kojima su konsonanti: J i J, vokalizirani
Jet/Jom. Te su:
L
b) Fetl}a kao simbol kratkog vokala e
Na svim konsonantima koji ne pripadaju skupini: t_ e lJ :6.:,;:.
se izgovara kao kratki vokal e.
Primjeri:
J):'..
Ukoliko su glasovi: .J lJ :6.:,;:. (bez t i e) vokalizirani, JetiJa ispred
njih ima otvoren izgovor. To da su usta neto vie otvorena, usne umjere
no i zaokrugljene, a usneni su olabavljeni, npr.:
80
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
e) Izgovor fetl].e kratkog a i e
Kao glas u kome ne dominira ni a ni se izgovara:
- Kada prije konsonanata iz skupine: t. e bo:;. koji su bez vokala
(sakin) neki glas, vokaliziranfet!Jom, npr.:
J. o ... J o ...
, .. .. "
- Kao glas, se izgovara i prije 4lll, osim u sintagmi

4lll. U ovom artikulira se kratki vokal e, kako ne bi dolo do promjene
kur'anskih ajeta.
Kao i dugi vokal ii ima tri varijante izgovora. O otvore
noj i zatvorenoj artikulaciji ovog vokala bilo je govora ranije (Vidi II dio, lzgo
vorna baza glasova, I ishodite).
Imala je izgovor vokala ii i ona kao takva je poznata
Arapima. su je koristili stanovnici Negda i to plemena: Teniim, Qays
i Esed, dok se u dijalektima l:ligaza, imala nije primjenjivala. Kao dijalektska
fonoloka varijanta izgovora, imala je u qira'etima Kur'ana, a.., bilo
u ili kao pravilo.
173
Definicija:
,,Imala je izgovor, vokala ii koji se prema dojmu
pribliava dugim vokalima: ei t'.
Prema ovoj definiciji, vokal ii svoju fonemsku vrijednost, ali dolazi
do njegovih osobina. Prema stepenu preo
brazbe i ovog vokala, imala se dijeli na: imalu i imalu
kubra.
174
... o J 'lli.- ...
vokala a ( l )
U ovom vokal ase pornijera od "zadnje" na "prednju" realizaciju,
odnosno izgovora se kao zatvoren vokal e, pri su usta sasvim malo otvor
ena, usne a usneni jako zategnuti.
173 EI-Kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., sv .l, str. 168-208.
174 Taqrlbu-n-nef'i.fi-1-qirii'iiti-s-sebi'i, o.c., str. 58-69.
81
TEGWlD
... oJ ... ...
Potpuna vokala ii ( (.5.rf 4.JI.ol )
To je glas koji se sa "zadnje" premjeta na "prednju" realizaciju,
ali prema dugom vokalu f.
U toku izgovora ovog vrh jezika se prisloni na korijen don
jih zuba, a strane jezika se pripoje uz gomje kutnjake. Usta se sas
vim malo otvore, usne su a usneni su jako zategnuti.
Prema naem qira'etu, imala sugra se ne primjenjuje ni najednom mjestu
u Kur'anu, a.., dok se imala kubrti nalazi samo u jednom ajetu, u

Osim naeg rawiye imtilu u ovoj primjenjuju i imami: I:Iamza
i Kisa'I.
Kakav je smisao imale i ta se njom eli
uzevi imtilom se eli ukazati na prvobitni oblik odnosno
fonolokim putem, pribliiti se etimologiji U navedenom
(magreha), od glagola: - (.5?. upotrijebljen je infinitivni oblik (.5p. U
svom osnovnom obliku,, ova glasi: :Sp. Da bi se ukazalo na ovu
tj. da se na kraju u osnovi nalazi konsonant y, primjenjuje se
imala. S obzirom da konsonant y s kesrom daje dugi vokal (.5, imala kubrti je iz
govor glasa koji se po utisku nalazi ti i r.
176
S tegwidskog aspekta, nije dozvoljeno u megrehii izgovarati vokal
ti, a u vidu da je dosta teko artikulirati, onda je dozvoljeno
izgovoriti vokal e, dakle, megrehii.
2) VARIJANTE IZGOVORA KONSONANTA ;
)
Kada ga okruuju krupni glasovi (emfatici) i vokali, dugi ili kratki, kon
sonant r trpi fonoloke promjene, iz kojih proizilaze dvije osnovne
varijante izgovora:
a) Visoko-naglaena (krupna) varijanta izgovora (tefhim) i
b) Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovora (terqiq).
175Hud-41.
176 a) Huggetu-1-qirti'tit, o.c., str. 339-340.
b) El-Ke>'fu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., str. 528.
82
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
a) Visoko naglaena (krupna) varijanta izgovora
Konsonant r poprima osobinu krupnih glasova u
l) Kada se izgovara sfet!J,om ili 4amom. Na isti se artikulira i onda
kada poslije njega dugi vokali: ii i uili nunacija en i un, npr.:
2) Ukoliko se konsonant r izgovara bez vokala (sakin), stalni ili nestalni,
a prije njega se ili 4amma ili dugi vokali: ii i u, npr.:
3) Ako je ovaj konsonant bez vokala (sakin), a prije njega bude nestalna
kesra, bilo u istoj ili na kraju prethodne npr.:
r'
4) Kada jer bez vokala (sakin, nestalni), prije njega bude konsonant bez
vokala (sakin, stalni) a prije ovog ili 4amma, npr.:
;_:JI _;.JI fljJI ..liJI
5) Konsonant r se izgovara krupno i onda kada poslije njega, u istoj
bude konsonant iz grupe emfatika, npr.:
"' o tll..-o 'lli "' o ". .,. o
bl,..-':"
ukoliko se r nalazi na kraju jedne, a emfatik na
ovo pravilo se ne primjenjuje, npr.:
je napomenuti da se r ujednom moe izgovarati i
o
krupno i umekano, i to u J) jS' .
177
. '
Krupan izgovor je zbog toga to se poslije r nalazi emfatik J, dok
se umekana varijanta primjenjuje zato to se konsonant r nalazi dvije
kesre. Iako su obje ove verzije vjerodostojne, posljednja (umekana verzija) je
argumentovanija, kae Ebii 'Amr.
1
7
8
177 E-u'ara- 63.
178 a) TegwTdu-l-Qur'iin, o.c., str. 128-132.
b) /brtizu-l-me'iiniminiJirzi-1-emiini, o.c., I sv., str. 256.
83
TEGWiD
b) Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovora
" o

Konsonant r se izgovora umekano u
l) Kada se artikulira s kesrom, ili tenw1nom in, ili poslije r dugi vok
al f, npr.:
\i ". .... ".o
I_Y..J C!! J'-'=:-.J J j .J
2) Ukoliko je konsonant r bez vokala (sakin, stalni ili nestalni) a prije nje
ga bude kesra ili dugi vokal f, npr.:
o .", ".,..o '!JI o o o
_;:!Jj __,.;. _r<2-!l
3) Kada je r bez vokala (sakin, nestalni) a prije njega konsonant yu
poluvokalnoj poziciji, tj. siikin (stalni) a ispred njegafetiJ,a, npr.:
oo..- oo.- oo.. ':J

4) Konsonant r se izgovara umekano i onda kada poslije njega bude
imala, a to prema naem qira'etu, samo u (Hiid- 41).
17
9
U vezi artikulacije konsonanta r, imamima i njihovim rawiyama
uglavnom postoji suglasnost, s tim da Wer umekava ovaj glas jo u nekim
o kojima ovdje biti govora.
J ;ji ,
3) VARIJANTE IZGOVORA KONSONANTA l U .uli

Konsonant l je neemfatik. Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgo
vora je njegova osnovna osobina. Ipak, u lli, u
ovaj konsonant se artikulira kao emfatik. Ove promjene uslov lja
vaju vokali, a prema verziji rawiye Wera na konsonant l i emfatici """''J,
i J;. Konsonant l u ;JJT izgovara se na dva
... o,
a) Visoko-naglaene (krupna) varijanta izgovora ( ), a primjenjuje se
kada prije ;JJT ili qamma, npr.:
..lli Jo
179 Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 127-130.
84
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
Wer primjenjuje krupnu varijantu artikulacije i u drugim u
onim kada je l vokaliziran a ispred ovog konsonanta budu
emfatici: '-"' .b i J;, npr.:
U ovim i Wer slijedi princip po kome Arapi, kad god
je to pribliavaju ili fonoloke osobine konsonanata i
vokala, pod uslovom da su oni bliski po mjestu tvorbe ili po nekim zajed
osobinama. Ovo fonoloko i pribliavanje
glasova olakava izgovor, to je posebno vano, kada se u jednoj nalaze
konsonanti iz vie centara. Kao to, prema
Weru, na konsonant l spomenuti emfatici, tako isto njegove fonoloke
osobine mijenjaju i 4amma, jer su po akus dojmu blii emfaticima
nego neemfaticima.
" o '
b) Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovara (J=!j), a primjenjuje
se kada prije ;Jjy kesra, npr.:
JJ JJ JJ\
------.- r
o
U ovom konsonant l svoje osnovno svojstvo (umekan),
doprinosi i kesra. Za imama i rawiya u qira'etima Kur'ana, a..,
kojima je i na umekana (teqiq) varijanta je pravilo, dok je krupna
varijanta izuzetak.
180
6. Vjeba (l i ll dio)
180 a) El-kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, I sv., o.c., str. 219.
b) Gay[u-n-nef' ifi-1-qirii 'iiti-s-seb 'i, o.c., str. 134-135.
e) f:lirzu-1-emiimiweweghu-t-tehiinl, o.c., str. 73.
85
TEGW!D
Tabela br. 7
od
konsonanti

.
.:l
pozicije izgovor :JJI - JJ\
krupan
izgovor
:JJL
:Jj'' \_
mehak
:JJL
-
izgovor
86
NESTALNE OSOBINE GLASOVA
Tabela br. 8
pozicije
.". ' "" ' ""
.J ' l_; dj.) d_; '.J '.J
o "" o ' o ' o ....
) '.JJI '.J- '.J
o ' -!. o .....
. _;_,.:.JI 41J
krupan
o
.J - nestabilna
izgovor
'
kesra
o o J o o
'
.)--'_)-
o
emfatik -.J
t..S.J .J
.J
' '
o o
jj\
J.. .J
' '

mehak
izgovor
oo
J..
imala -_;
87
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
T R E I DIO
VOKALIZACIJA KON S ON AN AT A, DUINE
VOKALA, GLASOVNE PROMJENE
-MOBILNOST I NEMOBILNOST GLASOVA
-DUINE VOKALA
-GLASOVNE PROMJENE
- ASIMILACUAKONSONANATA
-PREOBRAZBA GLASOVNlli OSOBINA
- NAZALIZACUA GLASOVA
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
MOBILNOST l NEMOBILNOST GLASOVA
I
MOBILNOST I NEMOBILNOST GLASOVA

' '
Talf-rik pokretanje, poticanje, vokalizacija, harekleisanje.
lf-areke sama po sebi pokret, pa proizilazi da vokal mobilie
konsonant. Vokal je dakle nuan dio prethodnog konsonanta i filolozi
nisu ga izolovana ni posmatrali.
Teksin umirenje, ublaavanje, izgovor (pisanje) konsonanta bez
vokala. Kao to hareke konsonant, sukun ga "umiruje" i ne dozvoljava
da bude mobilisan.
181
S obzirom da Arapi, u toku izostavljaju kratki vokal u pauzalnoj
formi (waqf), to da je sukiln na posljednjem konsonantu u osnovi pau
zalne forme. Kao to ne moe sukunom, tako ni pauza ne moe
biti na kratkom vokalu. promjene pri izgovoru mogu se
najbolje pratiti kroz:
" o '
l) Umekan izgovor konsonanta hemze ( )
" '
2) Artikulaciju vokala uz spojenu zamjenicu h ( )
3) Kroz labijalizaciju qamme )
l) V ARUANTE IZGOVORA KONSONANTA r.
u vidu njegovu fizioloku i prirodu, hemze je u ovis
nosti od fonetske mu okoline i mjesta u (ili sintagmi) podlono
promjenama.
Recitatori Kur'ana (imami i rawiye qira'eta) iz Arabije i Iraka,
dobro izgovor hemzeta, dok oni porijeklom iz I:Jigaza doputaju njegove
razne promjene, vjerovatno pod uticajem njihovih

181 djelo Jbriihlma Enisa, o.c., str. 58.
182 Dr. Teufik suglasnik hemze, rad u rukopisu.
91
TEGWlD
U gira' e tima Kur'ana, a. ., nisu zastupljene sve fonoloke promjene koje
je hemze pretrpjelo, nego su samo one najosnovnije. Prema najvjero
dostojnijim predajama, hemze se izgovara na nekoliko a to su:
" o '
a) Izgovor hemzeta bez ikakvih fonolokih promjena ( J::W ).
Imami Kufe i Damaska, kojima je i na rawiya sasvim pre
cizno izgovaraju hemze, odnosno, ne dolazi ni do kakve preobrazbe
ovog konsonanta, bilo da je on na u sredini ili na kraju npr.:
,ll o..- J o J ,11.,.. ..... o JI. ,sto
0'"Y- o..L.,.:>_;... ..f!
U spomenutih imama, nepromjenljiv izgovor hemzeta je pravilo,
osim u pojedinim koji se smatraju izuzecima.
" ' o
b) Hemze se zamjenjuje drugim glasom ( Jl-i!l ), npr.:
183
.
Jjl. <
.
Jjt. Cl;.;<
" o '
e) Hemze se u toku izgovora umekava (
" o '
Prema naem gira' etu, hemze se umeka va ( samo u jednom
i to u
d) Hemze se izostavlja, njegov vokal se prenosi na prethodni konsonant,
" o'
umjestosukuna
" o '
e) Hemze se geminira s drugim glasom (
Osim ta/Jqiqa koji se redovno primjenjuje i teshlla koji se koristi samo u
jednom ostala navedena pravila nisu zastupljena u naem gira'etu.
187
183 Vidi: prema Weru (EI-Beqara- 4., Yiisuf- 13., El-Fil- 5.)
184 Ibid. ( Hiid - 72., 'Ali 'Imran - 81.)
185 Ibid. ( EI-Mu'miniin- 1., El-Beqara- ll.)
186 Vidi: prema Weru (Et-Tewba- 37.) i Qa:Iiinu (Yiisuf- 53.).
187 Taqrlbu-n-nef'i fl-l-qirii' iiti-s-seb 'i, o.c., str. 29.-37.
92
MOBILNOSTJNEMOBILNOST GLASOVA
Umekana artikulacija hemzeta
" o '
Kao to je hemze se prema naem qira' etu, sasvim jasno i preciz
no izgovara, neovisno od toga da li je ovaj konsonant vokaliziran ili je bez vo
kala(sakin). Samo u jednom hemze se urnekava (teshil) i to u
';l ' o " 188

U ovom primjeru, prvo hemze se jasno izgovara a na drugom se
primjenjuje umekana varijanta.
Definicija:
"Teshil je varijanta izgovora hemzeta, koje se po dojmu pom
jera prema vokalima koji mu prethode (teshil beyne beyne)".
" ... o """'
Zato se, prema naem qira' etu, primjenjuje teshfl samo u a
ne i u drugim u kojima su dva hemzeta jedno do drugog?
Razlog je u torne to su u spomenutoj prva tri konsonanta iz grupe
duboko grlenih glasova i doli su jedan do drugog. Da bi
se olakao izgovor, srednji konsonant, u ovom drugo hemze se olakava
ili urnekava (teshil).
Ovo pravilo se u nekim qira'etima redovno primjenjuje kada dva hemzeta
budu jedno do drugog.
18
9
2) IZGOVOR VOKALA UZ SPOJENU LICNU ZAMJENICU o
"' '

Konsonant h moe biti u ulozi spojene zamjenice, lica,
mukog roda jednine. Kada je ova zamjenica vokalizirana, ti vokali se nekada
izgovaraju dugo a nekada kratko, to zavisi od njenog glasovnog okruenja.
l. Izgovor dugih vokala
Kad su qamma i kesra uz zamjenicu h, izgovaraju se kao dugi vo
kali ui I u
a) Ako je prije zamjenice konsonant, vokaliziranfetf:zom, qammom ili kes
rom, npr.:
188 44.
189 Ganu-n-nefi fi-1-qirii 'iiti-s-seb 'i, o.c., str. 67.-89.
93
TEGWlD
b) U 4 , kesra poslije zamjenice se izgovara kao dugi vokal l,
, Y "" o Jo ,".
samo u ajetu: L;Lp ... (El-Furqan - 69.). Na svim drugim mjestima u
Kur'anu, a. ., kesra u .Y izgovara se kao kratki vokal i.
2) Izgovor kratkih vokala
pamma i kesra s konsonantom h izgovaraju se kao kratki vokali u i i u
dva
a) Kada prije zamjenice bude jedan od dugih vokala, npr.:
; ....o ' .. ' ""'"'

b) Ako ispred zamjenice bude konsonant bez vokala (sakin), npr.:
J, o..
u ..T- tf.amma se izgovara kao kratki vokal u, iako na prvi pogled
izgleda da bi je trebalo izgovoriti kao dugi vokal u, s obzirom da se prije zam
jenice u osnovi ispred zamjenice se nalazi sukun,
pa ona glasi:
,J.,. o..- Jo, o,
....;:...T-< YI-
Ukoliko konsonant h nije u ulozi zamjenice, nego je jedan od kor
jenitih konsonanata tada se artikuliraju samo kratki vokali,
190
npr.:
... ... ,. ,... o." , J ... ,. ,. ..-o ,o, o ...
....W C..
Zanimljivo je napomenuti da imam Ibn Ketir izvornim
oblicima tf.ammu i kesru uz zamjenicu h uvijek izgovara kao duge
Jo J o
vokale ui f. Tako se prema ovoj verziji, .s..;.. izgovara kao , .Y ( u osnovi je
) kao , ( u osnovi je ) kaO' i sl. U dva primjera,
konsonant y, odnosno dugi vokal f prije zamjenice, izvrili su uticaj na krajnji
glas, preobrazivi uu dugi vokal f.
Ostali imami i njihove rawiye slau se s Ibn Ketirom, ali i smatraju da u
tf.amma i kesra mogu u potpunosti zamijeniti duge vo
kale ui f.
191
I 90 Ibid. str. 54-58.
191 f/uggetu-1-qirii'iit, o.c., str. 83.
94
MOBILNOST l NEMOBILNOST GLASOVA
U Kur'anu, a. ., se nalazi vie primjera ove vrste, gdje je u osnovi
dugi vokal, a prema naem qira' etu izgovara se samo kratki, zato to je tako
napisano. Na primjer: (u osnovi je ), osnovi je

3) LABUALIZACUA l)AMME
Zbog fonolokih, etimolokih i drugih promjena u pojedinim
4amma se kao simbol kratkog vokala u izgubila ili se transformirala u neki dru
gi glas. u vidu tu dolazi do labijalizacije 4amme
koja se ne pojavljuje kao zaseban vokal, nego samo kao efekat.
U usne se podese za izgovor 4amme ali se ona ne
artikulira. Pri tom, poseban ima gornja usna, koja se podie prema gore,
bez obzira na to da li je prethodni konsonant ili

Sam termin imam ukazuje na to da su usne u poloaju mirisanja, s tim
da je gornja usna neto vie uzdignuta, jer glagoli: pomirisati,
dati da pomirie.
194
Definicija:
,,lmam je namjera Kur'ana, a. ., da poloajem usana
ukae na 4ammu koja se nalazi na nekom konsonantu u osnovi pojedinih

Imam, dakle nije izgovor 4amme, nego samo aluzija da se ona nalazi u
korijenu Prema naem qira' etu, ovo pravilo se primjenjuje samo na jed
nom mjestu u K ur' anu, a. ., i to u L.t; 'J (Yiisuf- ll.).
Nakon to se izgovori konsonant n s tedidom a prije izgovora vokala ti,
usne se prilagode za izgovor 4amme, uz podizanje gornje usne, ali se 4amma ne
artikulira. lmtim je dakle, geminiranog konsonanta n i dugog vokala ti.
Spomenuta u prvobitnom obliku glasi Ct; 'J . Geminacijom konso
nanata n dobila se navedena verzija. Da bi ukazao na prvi konsonant n koji je u
osnovi vokaliziran 4ammom, primjenjuje imtim.
192 Vidi: prema Weru (EI-Beqara- 186.)
I sv., o.c., str. 268-269.
194 El-Jtqiin, o.c., str. 117.
95
TEGWlD
Svi imami se slau da se u navedenoj ne smiju izgovoriti dva, nego
samo jedan geminiran konsonant n, jer je tako u svim mushafima napisano.
195
U gira' etima Kur'ana, a. ., pojavljuju se raznolike za primje
nu imiima i pojedini imami, se pravila, redovno ga ko
riste. Kao primjer mogu se navesti Kisa'I i Hiam. Oni primjenjuju ovo pravilo
"" "' , ..
u pasivnim oblicima glagola: JJ (u osnovi je J;), (u osnovi je
.. ' "" . . .. , .. ... . .... , .. .. ... ... , ...
osnovtJe ), J::.-- (u osnovi Je J_,...) osnovije J_,.,..)
... .. ,.. , .. .. .. .. .. ..
(u osnovi je ). lmamom u ovim glagolima, eli se ukazati na
qammu koja Se nalazi U korijenu, na prvim konsonantima navedenih

dugi vokal f u spomenutim glagolima, usne su i
zaokru gl jene, a gornja usna je neto vie podignuta.
195 lbriizu-1-me 'iinlmin n sv., o.c., str. 532.
196 El-f!uggetufi-1-qirti'titi-s-seb'i, o.c., str. 69.
96
DUINA VOKALA
II
DUINA VOKALA
Medd viak, slaganje jedno uz dru
go, pruanje, dok terminoloki, ova ukazuje na postupak po kome se krat
ki vokal, pod uvjetima, produava.
Duine vokala se dijele na:
l) Osnovnu duinu
2) Izvedenu duinu
l) OSNOVNA DUINA
Ne u aspekt ovog pitanja, odnosno, da li u arapskom jezi
ku u osnovi postoje samo tri kratka, iz kojih su izvedena jo tri duga vokala, ili
postoji est vokala, tri kratka i tri duga, u okviru ove tematike govora o os
novnim i izvedenim duinama, a one nastaju pod uvjetima.
A) UVJETI ZA OSNOVNU DUINU
Da bi se dugi vokali mogli artikulirati i ortografski potrebni su
uvjeti:
l) Da prije elija, koji je bez vokala (siikin), bude fet/yl (i.:_). U ovom
dobija se dugi vokal ii, npr.:
0\5' j \i :;.1 l
o '
2) Da ispred konsonanta w, koji je bez vokala (sakin), qamma ( _, -).
Pod ovim uvjetom nastaje dugi vokal u, npr.:
97

3) Da prije konsonanta y, koji je bez vokala (sakin), bude kesra
ovaj se dobija dugi vokal f, npr.:
." "" o J. JJ. J.
Konsonanti elif, w i y nazivaju se .LoJ\ J a sadrani su u J\.
197
Nastanak vokala, na spomenuti je zato to su glasovi: elifi
jetiJa, w i 4amma, y i kesra bliski po ishoditima (meharig). Neki lingvisti sma
traju da navedeni glasovni parovi pripadaju istim izgovornim centrima. Tako
su elififetl}a grleni glasovi, w i 4amma dvousneni (bilabijalni), ay i kesra su
(palatalni) glasovi.
Osim konsonantske i vokalne uloge, konsonanti w i y mogu biti i u polu
vokalnoj, tzv. lfn poziciji, tj. kada su siikin a prije njih bude jetiJa.
B) VRSTE OSNOVNE DUINE
Osnovna duina vref ..ienski traje onoliko koliko se mogu u kontinuitetu
izgovoriti dva kratka vokala, dakle, dvije fetl).e (e/a e/a= a), dvije qamme (uu=
ii), dvije kesre (ii = i).
198
Osnovna duina je izgovor vokala na prirodan ( :.C.) bez ikak
vog ili produavanja. Ovakvu prirodnu artikulaciju vokali imaju
uvijek kada se u njihovoj neposrednoj blizini ne nalaze izvedene du
ine ( :.W1 ) koji produavaju vokale za nekoliko puta.
Izgovor vokala zavisi od tempa koji se primjenjuje u toku
Kur'ana, a.. Zbog samog ritma neophodno je njihove du
ine, npr.:
,...... "" J. J..- J""
l_,lu
Prema poloaju l}areketii i njihovom glasovnom okruenju, osnovna du
ina se dijeli na nekoliko vrsta, a to su:
l) Alternativna duina :.Lo)
Ova vrsta duine pojavljuje se samo u pauzalnoj formi (waqf), u onim
koje se zavravaju nunacijom en/an. U toku pauze umjesto nunancije
(tenwin) izgovara se vokal ii, dakle alternativa je, en/an> ii. Npr.:

0-.G <
197 Dr. a'ban Ismli'II, Kairo, 1990., str. 37.
198 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c., str. 168.
98
DUINA VOKALA
2) Transformirana duina ( Ji:JI )
Ova duina primjenjuje se onda, kada u osnovi jedne budu dva
hemzeta, jedno do drugog, tako da je prvo vokalizirano a druga je bez vokala
". o... J oJI o
(sakin). To daje: l_ < ll , _,1 < ll , <.> < ll .
Primjeri:
,l ... ,l .... o ". J ... oJ .... ... ,. ""o..
< 0Loll _,1 < <
U ovim i primjerima, na rawiya primjenjuje osnovnu du
inu, dok je Wer dvostruko due izgovara .
...'Jj "'
3) Kontaktna duina .lo)
U ovom osnovna duina se primjenjuje poslije spojene
zamjenice o, kada je vokalizirana qammom ili kesrom. S obzirom na to da li
konsonanti koji poslije zamjenice vre uticaj na njene vokale, ova duina
moe biti:
...
a) Nepromjenljiva duina ( I..S jt..o::JI )
To je pozicija kada poslije zamjenice h bilo koji vokaliziran
konsonant, osim hemzeta. pamma i kesra se u ovom izgovaraju kao vo
kali osnovne duine. Npr.:
b) Produena duina (I..S:J'jl
Ukoliko poslije zamjenice h, na bude stalno hem
ze, prema Qaliinu ostaje osnovna duina, dok je na zbog hemzeta, kao
produava od dva do puta, a Wer i do est puta, npr.:
;G 0-"
..... , ......
4) Stabilna duina )
U osnovna duina postaje stabilnija, jer se
nekim drugim glasom. To se
a) Kada poslije geminiranog konsonantay dugi vokal f. Npr.:
-.:Jr
U:..
99
TEGWiD
b) Ukoliko poslije dugog vokala "i konsonant y ili poslije dugog vo
kala ubude konsonant w. Npr.:
Sve navedene duine su u kategoriji osnovne duine i ukoliko poslije njih
ne dolazi one se izgovaraju na prirodan bilo da se
radi o jeziku ili Kur'ana, a..
199
7. Vjeba (I i ll dio)
Tabela br. 9
..
-
r--P
pozicije
-
, ;.-_, Jill . J 0\Sj
-
)Si Gl
-
0
J
0
0
-
izgovara
se
dugo
. rY.
samo u ovom ayetu (El-Furqan- 69.)
.y
- -
.
'll - ... ""

.y
- - -
o-1

J
o- _,1
o- t.>
-
izgovara
se
kratko

.
0
199 Vidi: a) E/-Burhiinufitegwldi-1-qur'tin, o.c., str. 61-62.
b) E/-Megmii'u-1-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 37-38.
e) Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 135-136.
100
DUINA VOKALA
Tabela br. l O
pozicije vrste
::r-JJ1 G1;..":1) 8 fti 0)
- - -
"' "' J"""'
. li_,.4.-.

J
($


' .,
_,1 < li
<
o.P .,. .,.J J:O"... o.-. o.,..-J J:;i,....,.
.L>_,....:.11 Y.) r <li l_, . r <lil_,

o
2) IZVEDENA DUINA
Pod uvjetima, od osnovne duine, dobija se izvedena duina
koja se ne koristi u svakodnevnom govoru, nego se primjenjuje samo u toku
Kur'ana, a.. Da bi se dobila ova duina potrebna su dva uvjeta:
a) Da postoji osnovna duina o kojoj je bilo govora i
b) Da bude jedan od duine.
101
- -
TEGWlD
A) IZVEDENE DUINE
Postoje dvije vrste
l) Hemze koje moe poslije dugih vokala, kako u istoj, tako i na
Npr.:
'lli , ,, r "; :;. r;., ",..... ' , ",...
_r-li \.jj Lo.;\ l;...\' \}\j
Na osnovu poloaja hemzeta preciznije se i vrsta izvedene du
ine.
2) Drugi je sukiln koji dolazi poslije dugih vokala a on moe
biti:
a) Vidljiv, kao u primjeru ::,'1\
b) Skriven, a takav je samo u kur'anskim Npr.:
. o,.... JI ,.. '
< 0y < 0
e) Sukiln se moe nalaziti u osnovi gemunacije, kao to je sa
koje su pretrpjele promjene. Npr.:
i:lkkll < t\kll < lll;J\
S obzirom na to, da li je pozicija sukilna stabilna ili nestabilna, on moe
biti:
l) Stalni suldin ( 0 ), pojavljuje se i u pauzalnoj i kon tekstu
alnoj formi.
2) Nestalni sukiin ( ). On nije ortografski i funkcio
nalan je samo u izgovoru prilikom pauze.
Izvedenih duina ima pet: spojena, rastavljena, stalna, nestalna i polu
vokalna.
102
DUINA VOKALA
Spojena duina
Definicija:
,,Medd biti kada u istoj poslije osnovne duine
hemze kao Npr.:
o o-- ,.r, o <TG:r o
r--- .J r--- .
Ova duina je u kategoriji wiigib (obavezno produavanje), jer su svi
imami i rawiye u qira' etima suglasni da se ona produava iznad duine.
U svim verzijama Kur'ana, a.., vremensko trajanje ove duine iznosi
od tri do est, u kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala (Q.areketa).
U ovom smislu, na rawiya postupa na dva
l) Ako je hemze kao u sredini duina i u pauzalnoj i u
kontekstualnoj formi iznosi ili pet kratkih vokala. Npr.:
G:. 1?.
2) ukoliko je hemze na kraju prema naem qira'etu, du
ina u pauzalnoj formi traje koliko est kratkih vokala. Npr.:
r r

Ovakva preciznost naeg rawiye temelji se na da se u navede
nim i primjerima, u pauzalnoj formi, pojavljuju dva u istoj
hemze i sukun. Da bi se izbjegla dilema, na imam slijedi princip po
kome se daje prioritet onom koji je stabilniji. U navedenim primjeri
ma hemze je stabilnije, jer se izgovara i u pauzalnoj i u kontesktualnoj formi,
dok se sukun (nestalni) pojavljuje samo u toku pauze. Prema tome, ukoliko se
poslije spomenutih primjera pauzira, medd a ne medd 'iiri4.
Rastavljena duina
Definicija:
,,Medd biti kada poslije osnovne duine koja je na kraju jed
ne hemze kao na Npr.:
J: p11)
103
TEGWlD
Shodno svojim kriterijumima, imami ovu duinu produavaju, minimal
no dva kratka vokala, odnosno, primjenjuju duinu, kao to to
Qaliin a maksimalno do est kratkih vokala, kao to je to u qira' e tu
rawiye Wera. Prema naem qira'etu, ova duina iznosi koliko ili pet
kratkih vokala.
200
-,
U sloenici nalaze se dvije izvedene duine i to: rastavljena
i spojena lako je u ovom primjeru dozvoljeno prvu du
inu neto od druge, se duina, kako
bi se u toku zadrao ritam.
Duina je u kategoriji gewiiz, to da je dozvoljeno skra
titi je na duinu.
Stalna duina
Ova duina je luzum produavanje) i vremenski
mora trajati koliko est, u kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala. U tom
smislu imami su potpuno suglasni.
Definicija:
,,Medd lazim biti kada poslije osnovne duine kao stal
ni sukiin (sukiin lazim)." Npr.:
S obzirom na to da li je sukiin pretrpio promjene ili ne, njegove
pozicije mogu biti
, :; ... ' o...
l) Sukunje vidljiv, ortografski i nalazi se u jednoj
Naprimjer:
2) Sukun nije vidljiv, ortografski nije obiljeen i nalazi se najednom kon
., o ... o , ... J. o...
sonantu ( J:,rll ). U ovakvoj poziciji sukun je jedino u kur' anskim
Npr.:
200 Vidi: a) 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 68-93.
b) El-Burhiinu fi tegwld-1-qur'tin, o.c., str. 54-65.
e) A!Jkiimu-t-tegwld, o.c., str. 38-46.
104
DUINA VOKALA
., o ,. ....
3) Sukiln je u jednoj sadran u osnovi geminacije ( JA.WI ).
To da se on nalazi u tedfdu. Npr.:
11ti
4) Sukun je na jednom konsonantu skriven u tedfdu a, kao takav, javlja
, :. ,., o..
se u kur' anskim nakon asimilacije istih konsonanata
Npr.:
;-.:'Y < .\1 <
5) Sukun je sadran u tedfdu a nalazi se poslije hemzeta ( J}JI ). Ova
vrsta geminacije pojavljuje se kada prije imenice s
hemze, odnosno, upitna t U ovakvoj poziciji se, zajedno s elifom
transformira u dugi vokal ii. Dakle ee=a. Npr.:
202
0
t A L.l :JJ1 201 < <
.. .. , ..
Prema tome, medd liizim je stalna izvedena duina, uzrokovana stalnim
sukunom i obavezaje svakog Kur'ana, a.., daje primjenjuje i u pauzal
noj i u kontekstualnoj formi, bez obzira da li se bre ili sporije.
Nestalna duina
Kod nestalne duine, sukun se kao pojavljuje samo u pauzalnoj
formi, odnosno, kratki vokal na posljednjem konsonantu se izostavlja.
Definicija:
,,Medd 'aneJ. biti kada poslije osnovne duine kao nestal
ni sukfin (sukun 'aneJ.)." Npr.:
. (":.._ . .ti . , .
..r.. r-:
Ova duina je u kategoriji gewiiz, jer produavanje vokala nije vremenski
striktno Nestalna duina traje onoliko koliko se moe u kon
tinuitetu izgovoriti od do est kratkih vokala. To svakako zavisi i od
toga da li se bre ili sporije.
201 El-En'iim -143.
202 En-Nem!- 59.
105
TEGWlD
Poluvokalna duina
C:t.-1
'
)
.
Medd l'fn u osnovi i nije duina u smislu nego je to
oslabljena pozicija konsonanata w i y. Da bi se dobila ova duina potrebno je:
l) Da glasovi w i y budu u poluvokalnoj, tzv. lfn poziciji, to da su
siikin, a da ispred njih konsonant
2) Da poslije spomenutih konsonanata bude stalni ili nestalni sukun kao

Definicija:
,,Medd lin biti kada se konsonanti w i y u poluvokalnoj (lin) poz
iciji, a poslije njih sukun kao duine." Npr.:
I ova duina je u kategoriji gewiiz, a produava se za tri ili
l;tareketa. U nekim qira' etima se dozvoljava produavanje za pet, pa i est, krat
kih vokala.
203
B) PODJELA DUINA PREMA VREMENSKOM TRAJANJU
Prema ovom kriterijumu, duine se, dijele na:
.. . '
l) Kratke duine ( ). One vremenski traju koliko dva kratka voka
la. Jedan kratki vokal (l;tareke) izgovara se i to onoliko koliko se
moe skupiti ili ispruiti kaiprst.
"' ......
2) Umjereno produene duine ( .k...tj ). U ovom duine iz
nose tri ili kratka vokala.
.. '
3) Duge duine ( JY, ). Vremensko trajanje ovih duina je onoliko ko
liko se moe kontinuirano izgovoriti pet ili est kratkih vokala.
204
Ukoliko se u jednom kur' anskom ajetu dvije vrste duine iz iste ka
tegorije, bilo da su jedna do druge ili ne, obavezno je u toku
njihovo vremensko trajanje, to da nije dozvoljeno jednu due a
drugu Npr.:
$.::".j)\ L:.;
' '
203 Haqqu-1-ti/tiwe, o.c., str. 138.
204 Ibid. str. 136.
106
DUINA VOKALA
Isto pravilo, odnosno, vremensko vokala, odnosi se i na
duine. U tom smislu Ibn kae: 12.'.;11\j "Iste forme u
istom podjednako se tretiraju."
C) STEPEN OV ANffi IZVEDENIH DUINA
od onih koje se obavezne, pa do onih koje je dozvoljeno i
duine se stepenuju na
". ... ". JJ
l) r/'1 .Lo je u kategoriji" rJ) produavanje voka
la)
.". :.J ... ". J J
2) .Lo je u kategoriji " y yo:-J " (obavezno produavanje)
". "" ,. .......
3) .Lo je u kategoriji " jly-:- " (moe se i nego to je
to
4) J_ je u (umjesto izvedene, dozvoljeno
je primijeniti i duinu)
5) je u kategoriji " j1;:. " (polu vokale w i y dozvoljeno je izgovoriti
i due i
6) je u kategoriji" j1;:." (data je da se vokali
izgovaraju duinom, to redovno na rawiya
Kao to se jedino kod stalne (lazim) i spojene du
ine nema izbora, nego se vremenski moraju produavati onoliko
koliko je to
205
D) ZATO SE PRIMJENJUJU IZVEDENE DUINE
Kur'an je Allahova objava, treba izgovarati sa posebnom pa
njom i U mnogim u toku izgovora konsonanata i
vokala, javljaju se jer su glasovi po svojim izgovorno
osobinama To se i u izvedene duine.
Naime, u osnovi duine nalaze se tri slaba konsonanta: elif ti, w u i y f
( J;.JI ). Kada poslije ovih poluvokala hemze, koje je iz grupe jakih,
grlenih glasova, ili sukun, koji ne dozvoljava mobilnost konsonanata, onda je
205 Tegwldu-l-Qur' tin, o.c., str. 173-174.
107
TEGWlD
neophodno produiti dugi vokal kako bi se navedeni glasovi 4S J l u ulozi vo
kala i postali stabilniji a izgovor duina to jasniji i precizniji.
206
S druge strane, Muhammed, a.s., melodiziranje (tengim)
Kur'ana, a. ., po pravilima tegwida, a izvedene duine pruaju
za takvo pri ne smije biti pretjerivanja, niti odstupanja
od uspostavljenih normi.
8. Vjeba (l i II dio)
Tabela br. ll
pozicije vrste

L; J!
o ... o ... ' :;i ...



J
-j'
.
-{.S
:-
o o".. o oJ...... ... J o

.. '
-j
-{$
206 a) Taqrlbu-n-nef'i fi-1-qirti'titi-s-seb'i, o.c., str. 25-29.
b) Er-Rti'icju fitegwldi-l-qur'tin, o.c., str. 17-23.
e) Tegwldu-1-Qur'tin, o.c., str. 167-178.
108
DUINA VOKAL4
Tabela br. 12
pozicije vrste
'-lij
"" o .. o "'
. 0:! ...l-.WI 0'"
' ' '

-_,1
.
--lS
0 .. ,.
(0y) 0

(
. .
- _,1
.
--lS
: o... .". ;;. ... ,

()
.
--lS
. .
-_,1
.
--lS
() (<JI\
109
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
l
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
GLASOVNE PROMJENE
III
GLASOVNE PROMJENE
Nepromjenljivost i promjenljivost glasovnih osobina
Prema dojmu, a s obzirom na glasovne osobine koje posjedu
ju, konsonanti: n, m i l kada su bez vokala (sakin) i s nunacijom (tenwln), iz
govaraju se na nekoliko a to su:
l) Navedeni konsonanti se jasno i precizno, bez promjena artikuliraju

2) Oni se potpuno ili s drugim glasovima asimiliraju (idgam).
3) Konsonant n bez vokala (sakin) i nunacija (tenwln) se preo
braavaju (iqlab).
4) Konsonanti n i m kada su sakin i nunacija (tenwln) se u
skrivaju u nazalizaciji (ib:fa')
l) NEPROMJENLflVOST GLASOVNIH OSOBINA
,. -o

lz.hiir je potpuno, jasno i precizno izgovaranje konsonanata iz njihovih
prirodnih ishodita.
Definicija:
biti kada poslije konsonanata: n, m i l koji su bez vokala (sakin)
ili poslije nunacije (ten win) pojedine skupine glasova."
Iz ove definicije se da iz.hiir dolazi na:
l) N bez vokala (sakin),
2) Nunaciju (tenwin),
3) M bez vokala (sakin)
4) (JI )
111
TEGWlD
Prema torne koja skupina glasova dolazi poslije navedenih konsonanata
iz;hiir se dijeli na nekoliko vrsta:
a) (nepromjenljivost grlenih glasova)
b) (nepromjenljivost usnene arikulacije)
e) (nepromjenljivost glasova")
' '
d) j1k. (nepromjenljivost konsonanata w i y)Z
07
a) Nepromjenljivost grlenih glasova
Definicija:
Q.alqiyy biti kada poslije konsonanta n koji je bez vokala (sakin)
i nunacije (tenwin) jedan od grlenih glasova (el-Q.urtifu-1-Q.alqiyye)."
Grleni konsonanti sadrani su (samo prvi konsonant od svake u
"" J. o... ,.,.. ... .::, o ... ... ...
sintagmi: J""'\;- _r-P !IlA
t$... .. ...
(',h, ',lJ, g,!!)
primjene:
Nakon to se izgovori n siikin ili tenwzn, ne odvajati jezik od nepca, dok
glas potpuno ne nestane, a potom, izgovoriti grleni konsonant. Pri tom treba
paziti da se ne pauzira na n siikinu ili tenwznu, a isto tako ne smije do nji
hovog odskakanja (qalqala). Npr.:
." J. oJ.,.""
.J_,....;:;. ;
Po utisku, najizrazitiji iz;hiir uzrokuju o i , jer se tvore u du
bini grla potom slijede konsonanti t. i e_, koji se artikuliraju u
sredini grla (wesetu-1-Q.alq), a najslabiji iz;hiir uzrokuju t i t s obzirom da se
tvore u prednjem dijelu grla (edne-1-Q.alq).
u ovom se primjenjuje zbog udaljenosti ishodita (rnebarig)
n siikina, tenwzna i grlenih konsonanata.
Svi imami i njihove rawiye redovno primjenjuju ovo tegwidsko pravi
lo.2os
207 Af!kiimu-t-tegwTd, o.c., str. 24-29.
208 El-megmii'u-1-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 24.
112
GLASOVNE PROMJENE
b) Nepromjenljivost usnene artikulacije
:e: ,.,,., ... o
( !.SPJ\#1)
' '
U m bez vokala (sakin), sasvim jasno i precizno
se izgovara, bez nazalizacije i asimilacije.
Definicija:
efewiyy biti kada poslije m siikin budu svi glasovi, (osim kon
sonanata b i m), bilo da zajedno u jednoj ili dvije
primjene:
Usne se na trenutak spoje, i ne smiju se odvajati dok konsonant m potpu
no ne nestane. Treba obratiti panju da se m prenaglaeno ne nazalizira, ali u
isto vrijeme on ne smije ni odskakati. Npr.:
::,
Najizraeniji je i:z.hiir efewiyy onda kada poslije konsonanta m siikin
glasovi/i w, zato to su oni usneni glasovi kao i m. Kod ostalih konsonan
ata, i:z.hiir efewiyy je slabije izraen, zbog udaljenosti njihovih ishodita i izgo
vomog centra glasa m.
2
09
e) Nepromjenljivost glasova
.,.. ",.. ." ... o
( 4-S_ri J\#1 )
' '
U ovom konsonant l u el izgovara se potpuno
jasno i precizno.
Definicija:
qameriyy biti kada poslije bude jedan od
konsonanata (el-l;l.uriifu-1-qameriyye)".
Glasovi iz ove skupine sadrani su u sintagmi:
(',b, g, lJ, g, k, w, !J,J, ', q, y, m, h).210
209 str. 151.
210 EI-Megmu 'u-1-muftdfi 'ilmi-t-tegw"id, o.c., str. 56.
113
TEGWlD
primjene:
Pripojiti vrh jezika uz nepce i ne odvajati ga dok glas l potpuno ne nes
tane, s tim da se na konsonantu l ne smije pojaviti sekta (pauza), kao to se ne
smije ni dogoditi da on Npr.:
d) Nepromjenljivost konsonanata w i y
.... o , \ll ... o

Kod ove vrste iz;hiira, u istoj se nalaze jedan do drugog n siikin i
konsonanti w i y. Ukoliko su u pitanju dvije onda dolazi do asimilacije.
Definicija:
"Kada u istoj poslije n bez vokala (sakin) konsonanti w i y,
iz;hiir
Ovo pravilo se primjenjuje u ovim
"' ..... o ,J "o 'lli ..-oJ "..o-f. ....
a) U 0\_,.:i 01_,.:-.p y..UI
' '
b) Ukoliko se ne pauzira poslije na kur' anskih sura
"Ya-sin" i ,,El-Qalem". Dakle, to su ajeti: L.j 0
Za razliku od naeg rawiye u dvije navedene kur' anske
Wer primjenjuje idgiim (asimilaciju).
211
primjene mu(laq:
Zadrati na kratko jezik na nepcu, sve dok se n siikin ne izgubi, u protiv
nom on to je pogreno, jer ovaj konsonant nije u grupu ods
glasova. na konsonantu n ne smije se pauzirati.
Dakle, iz;hiir je izgovor konsonanata iz njihovih prirodnih izhodita u koj
ima oni nastaju i nestaju, bez ikakvih glasovnih promjena. U toku primjene
iz;hiira, konsonanti: n, m i l siikin, i nunacija (tenwin) ne smiju odskakati, asi
milirati se, nazalizirati se, niti se na njima smije pauzirati, osim u dva
(0C J. .JC:;. ).
9. Vjeba (l i ll dio)
211 lfaqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 146.
114
--
GLASOVNE PROMJENE
Tabela br. 13
.. 'o
)4-J;>\ pozicije
vrste
'
o
. !r :_,15 1:U )
0
j.
..
\-_
. ::,.. 0_t1
' '
.
o
0 .-'!J",. o""
' o '
o
"
...
._4. d' 1.? 0"'
e-
'
o
0
.
...
' ' '
t--.
-:: o". 111 .,. o

o
0
...
. 0:-
t_--.
o
0
. illi :. illi
.. o .. ...
"" "" ...... "' .. ... "" ...
t--.
o
0
}e,. 0:- :J willi :;.)
...
0--
.
. "Jj\) ;Jj(;.( svi glasovi -
o
i """' ,. ... o
)4-J;>\
'"'"""'o o..... .J. o ""
' '
osim b im
J:..Y Q JiiJ

"" """. ... o
grupa -JI ... flo.J. ....... ... w""
c..>_r-i )4-J;>\
. \.9 .l9_r ..:...";L. \J

' '
' ' '
c..>_r-i
.... o .J.o", ... ",_ ".o 'lli ..... ". o""",.
o
_r.?J t_JjJ J-0
1' ... .. ......
"" ,.."" o J o
'
c..S-0

115
ASIMILACIJA KONSONANATA
IV
2) ASIMILACUA KONSONANATA
" ' .
Asimilacija ili kontrakcija je ujedinjavanje dva konsonanta, tako da se
oni izgovaraju kao jedan geminiran glas (muedded).
Definicija:
"ldgam biti kada poslije n, m i l koji su bez vokala (sakin) ili poslije
nunacije (tenwin) skupine glasova, ili jedan do drugog budu
dva konsonanta koji su bliski po ishoditima (meharig), ili su srodni po nekim
glasovnim osobinama
Prema navedenoj definiciji asimilacija dolazi:
l) Na n koji je siikin.
2) Na nunaciju (tenwin).
3) Na m koji je siikin.
4) Na el.
5) Asimilacija se primjenjuje i prema kriterijumu bliskosti i srodnosti gla
sovnih osobina.
212
Na n siikin i tenwfn dolaze dva asimilacije:
a) Asimilacija s nazalizacijom i
b) Asimilacija bez nazalizacije.
Asimilacija s nazalizacijom
U ovom n bez vokala (sakin i nunacija (tenwin) asimiliraju se s
grupom konsonanata, uz zadravanje nazalizacije.
Definicija:
"Idgam bi gunne biti kada na kraju jedne n siikin ili nuna
cija (tenwin), a na bude jedan od konsonanata iz skupine
" , 0.-"

212 A}Jkiimu-t-tegw"id, o.c., str. 25-34.
117

Dakle, to su glasovi: y, n, m, w.
primjene:
Konsonant n sakin ili nunaciju (tenwin) asimilirati u konsonante iz
yenmu skupine, zrak kroz nosnu upljinu, a to vremen
ski traje onoliko dugo, koliko se moe izgovoriti vokal duine. Ovakav
primjene idgama zove se nepotpuna asimilacija ( ), jer se u
toku izgovora nazalnost n sakina i tenwfna. Prilikom artikula
cije, glasovi iz yenmu skupine moraju svoje osnovne osobine, i ne smi
ju se izgubiti u prenaglaenoj nazalizaciji.
213
Npr.:
_Jlj 01
Asimilacija bez nazalizacije
o... .,. ... o
< >
'1{. ... ... ...
Kod ove vrste asimilacije, n bez vokala (sakin) i nunacija (tenwin), se u
asimiliraju s konsonantima koji poslije njih dolaze.
Definicija:
"ldgam bi gayri gunnne biti kada na kraju jedne n sakin ili
tenwfn, a na bude jedan od konsonanata iz skupine")".
To su, dakle, glasovi l i r.
primjene:
Konsonant n i nunaciju (tenwin) potpuno asimilirati u konsonante iz fer
skupine, a pri tom u nosnoj upljini zatvoriti prolaz vazdunoj struji koja dolazi
iz kako ne bi dolo do nazalizacije. Primjena idgama na ovaj zove
se potpuna asimilacija ( ), a vremenski traje koliko izgovor jednog
kratkog vokala. Npr.:
Jj_)::,..
... .:; ... ... ...
U ovoj vrsti asimilacije izuzetak su (El-Qiyame - 27.), u
.
kojima na rawiya primjenjuje pauzalnu formu (sektu), a ne
idgam.
214
213 o.c., str. 142-143.
214lfaqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 144-146.
118
ASIMILACIJA KONSONANATA
Asimilacija konsonanata m
"' o .... o J .... o

U ovoj vrsti idgiima asimiliraju se dva konsonanta m i izgovaraju se kao
jedan asimiliran glas (muedded). Poto je ovaj glas nazal, onda se nazalizacija,
sama po sebi, podrazumijeva.
Definicija:
"Kada na kraju jedne m siikin, a na konso
nant m vokaliziran, idgiim mi!_leyn "
215
primjene:
Asimilirati konsonante m u jedan glas, izgovoriti ga s tedldom, to vre
menski traje koliko se moe artikulirati vokal duine. Npr.:
J o o J.",. .... o "' o ... "' o , ...

Kod bilo koje vrste idgiima, koje su vezane asimilacijom izgovaraju
se u jednom dahu. Npr.:
Asimilacija
. ..e o .. ... o

Poslije glasova, konsonant l, iz potpuno se
asimilira u glasove.
Definicija:
"Idgam emsiyy biti kada poslije el jedan od
konsonanata ( el-l;lurufu--emsiyye )."
To su prvi konsonanti iz sintagme:
...... o ... o' ' ..... ' o .. o... ... o o,, .... o ;ji J o
rP LO:!f JJ Ji' JA:i J7'
(t,!_, r, t, tf, 4, n, d, z, , 1).2
16
215 o.c., str. 30-31
216 Ibid. str. 33-34.
119
TEGWiD
primjene:
Glas l, iz potpuno asimilirati u konsonante iz spomenute
skupine. Vremensko trajanje ove vrste asimilacije zavisi od glasovnih osobina
konsonanata. Najdui idgiim je na 4i n, a na glasovima r i
l. Npr.:
ASIMILACIJA PREMA SRODNOSTI I BLISKOSTI GLASO V A
Asimilacija moe biti i onda kada su, jedan do drugog, konsonanti bliski
po mjestu tvorbe, ili imaju neke glasovne osobine. Da bi bio
ovaj vid asimilacije, potrebna su tri uvjeta ( ):
l) Da su dva glasa potpuno ista: po mjestu tvorbe i po ostalim glasovnim
,[A J .,. "
osobinama ( JiW ).
2) Da su srodni po mjestu tvorbe, ali ne moraju imati drugih
,. J ......
karakteristika ( ).
3) Da su dva konsonanta bliski po mjestu tvorbe a, u isto vrijeme, da
,. "'""
imaju i neke druge osobine ( YJlQj ).
217
l) Asimilacija istih glasova
U ovom asimiliraju se dva, potpuno ista, konsonanta.
Definicija:
,Jdgam mutema1ileyn biti kada u jednoj ili dvije jedan do
drugog isti konsonanti, s tim da prvi bude siikin a drugi vokaliziran. "
218
primjene:
Oba konsonanta izgovoriti s tedfdom kao jedan glas, a koje su ve
zane asimilacijom u jednom dahu. Npr.:
;JS-!:.4 c.:h:' 7 ::r-.Jl Jij
217 El-Megmu 'u-1-mufidu fl 'ilmi-t-tegw"id, o.c., str. 26.
218 Ibid. str. 61.
120
ASIMILACIJA KONSONANATA
U primjeni ili primjene ove vrste asimilacije, osim konso
nanata, veliku ulogu imaju vokali i sukun. Oni mogu biti u pozicija
ma:
..
a) Da je prvi konsonant siikin, a drugi vokaliziran (mute]).arrik), (
'
).
Npr.:
U ovom svi imami primjenjuju idgam.
.. '
b) Da su oba konsonanta vokalizirani (_r-$ ). Npr.:
1# ; "' "' "'
< L) <
Kao to se izgovara se onaj vokal koji je na drugom konso
nantu. Asimilaciju kebzr primjenjuju samo Es-Susi, Ebu 'Amr i Ya'qub. Prema
naem qira' e tu, u navedenim i primjerima, nema idgiima.
219
e) Daje prvi konsonant vokaliziran, a drugi siikin
Mu(laq u osnovi i nije asimilacija, a vezuje se za ovu oblast zbog
da dva ista konsonanta dolaze jedan do drugog, ali ova formalna
okolnost nije dovoljna za idgam, pa ga zbog toga ni jedan imam ni rawiya ne
primjenjuje. Dakle, prvi konsonant izgovara se s vokalom, a drugi je sakin.
220
2) Asimilacija srodnih glasova
o. .. .. ,. J. .,.. o
U ovoj vrsti idgiima, asimiliraju se konsonanti koji su srodni po isho
ditima, ali nemaju nekih drugih osobina.
Definicija:
,,Idgam muteganiseyn biti kada jedan do drugog konsonanti koji
pripadaju istom ishoditu, a imaju osobine, uz uslov da prvi
bude siikin, a drugi vokaliziran."
219 Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 161.
220 EI-Megmii 'u-1-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 61.
121
TEGWlD
primjene:
Prilikom izgovora, prvi konsonant siikin asimilira se u drugi konsonant
koji je vokaliziran. Vremensko trajanje ove vrste idgiima zavisi od
osobina glasova koji se asimiliraju. Npr.:
Gf"l'
l . ("""' . ; J
Konsonanti koji pripadaju ovom idgiimu, svrstavaju se u tri skupine, a to
su:
o .1 .:l u 2) J; .:.- 3) r Y
Od navedenih glasova u Kur'anu, a.., su zastupljene geminate:
a) j; < 1. Naprimjer: 1_,:ll;1 < 1;J1;
' '
< ::., Naprimjer: <
; ::., Naprimjer: 1EH
d) j., < :k::., :.:..Z.l-1
' '
e)::.,<::., 1
f) < 1::., Naprimjer: < :
' '
g) r< (- :.,_, Naprimjer: <
U svim ovim primjenjuje se potpuna asimilacija (idgam
tamm), osim kada poslije J, konsonant S obzirom da je J, glas
"visoke" artikulacije, kao takav se ne moe potpuno asimilirati u pripa
da konsonantima "niske" artikulacije. Zato se u ovakvoj situaciji koristi nepot
puna asimilacija Npr.:

Kod idgiim mutegiiniseyna pozicije vokala i sukuna mogu biti
.. '
l) Prvi konsonant je siikin, a drugi je vokaliziran (muteQ.arrik), ( ).
Npr.:
122
ASIMILACIJA KONSONANATA
"
2) Oba glasa su vokalizirani ( r-? ). Npr.:
.... :. .... , .... :. ...

Iz ovog primjera vidimo da se izgovara s tedfdom drugi konsonant i nje
gov vokal.
Jedino Es-SUsi, rawiya imama Ebii 'Amra, primjenjuje asimila
cijukebfr.
3) To je pozicija u kojoj je prvi konsonant vokaliziran, a drugi je siikin
(
"-11 ' ) N

O "" ".. J J D..

U samom nazivu mu(laq podrazumijeva se da ova vrsta asimilacije
nije Zato se ona ni u jednom qira' etu ne primjenjuje, nego se prvi
konsonant izgovara s vokalom, a drugi ostaje siikin.
221
3) Asimilacija bliskih glasova
Idgiim je i onda kada su konsonanti bliski po ishoditima, a uz to
imaju i neke druge osobine.
Definicija:
,,Idgam muteqaribeyn biti kada se jedan do drugog konsonanti
bliski po ishoditima i sa nekim drugim karakteristikama, s tim da
prvi bude siikin, a drugi vokaliziran."
primjene:
Prvi konsonant asimilirati u drugi, koji se potom izgovara s tedldom kao
jedan glas (muedded). Npr.:

Konsonanti koji pripadaju ovoj vrsti asimilacije su:
l) J J 2) !l J
221 Taqrlbun-nef' ifi-1-qirii 'iiti-s-seb 'i, o.c., str. 51.-52.
123
TEGWlD
Od ovih glasova izvode se geminate:
a) < Naprimjer:
Prema naem qira' etu, izuzetak od ovog pravila su 0C J; (El-Mutaf
flfin- 14.). U ovom primjenjuje sektu.
Ukoliko je na prvom mjestu r, pa onda l, u tom po pravilima
naeg qira' eta nema idgama, kao u primjeru
b) !l < !.1 J
U toku asimilacije l ir, obavezan je potpun idgiim, a u q i k,
je i potpuna i nepotpuna asimilacija.
222
u vidu ulogu vokala i sukuna, njihove pozicije u ovoj vrsti asimil
acije mogu biti
.. '
l) Da je prvi konsonant siikin a drugi vokaliziran (mutel}.arrik), ( ),
f, "' D J.- ""
kao napnmjer: y _; JiJ .
.. '
2) Da su i prvi i drugi glas vokalizirani, ( _r.? ). Asimilaciju kebfr jedino
odobrava Es-Susi, koji naprimjer, izvodi geminatu: < J' ,
.. .; "' ... ", ... "" ""
< .
' "
3) Prvi konsonantje vokaliziran, a drugi je siikin, ( j.lk: ).
Naprimjer: ( t..> J )
Kao to je ranije mu(laq je u sutini izhiir, i u tom smislu, imami i
rawiye su potpuno suglasni.
223
10. Vjeba (l i II dio)
222 Tegwfdu-1-qur'iin, o.c., str. 164-165.
223 E/-Megmu'u-l-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 63.
124
ASIMILACIJA KONSONANATA
Tabela br. 14
pozicije
vrste
o
0
" .
l$-
.
:.J " ""o

o
0
"' .
0-
-;$

o
0
"' .
r-
.
;w1
.::r.>WJ
o
0
"' .

"" "' J,
. 0::-ijl_r. .J
o
0
,. .
J-


C.)
,... ""* ... "' "'
... J o ... o ..
.
o
0
"' .
.)--.
C.) ;:/ "l
... ...o J

grupa- JI
125
TEGWlD
Tabela br. 15
" '.
ru-.:ll
,. J, ... "',

pozicije
vrste
. JJ ji)
' ' '
isti
konsonanti
' ' .
ru-.:l
o... ... ."J

' '
.; . JJ1 1)jlj
' ' .))10:-
srodni
konsonanti
' ' .

.,
' ,,

bliski
konsonanti
' '.
ru-.:l

__,
0:"!JLA:.o
126
PREOBRAZBA GLASOVNIH OSOBINA
v
3) PREOBRAZBA GLASOVNlli OSOBINA
.. '.

Kao to je ranije konsonant n i nunacija (tenwin) trpe
promjene zbog karakteristika drugih glasova. To se i u iqliiba.
Definicija:
,,IqUib biti kada poslije n siikina i nunacije (tenwin) vokaliziran
konsonant b, bilo u jednoj ili dvije "
224
Npr.:
/qliib se moe primijeniti na dva
l) Donja i gornja usna se, unutarnjim dijelom, sasvim malo i blago dodi
ruju, a usneni su olabavljeni, dok je nazalizacija umjereno naglaena.
Ovakav primjene je sasvim precizan, jer se razlika iqliiba,
ibfii 'a i idgama.
2) Usne se, sredinjim dijelom, pripoje jedna uz drugu, a nazaliza
cija je neto nego u prvom U toku izgovora dojam je ta
kav, kao da se artikulira konsonant m. Ovakav primjene je manje preciz
an nego u prethodnom s obzirom da se jasno ne razlika
iqliiba, ibfii'a i idgiima, ali je i ovakav izgovora u osnovi ispra
van i kod nas se primjenjuje.
224 Tegwldu-1-qur'an, o.c., str. 144.
127
NAZALIZACIJA GLASOVA
VI
4) NAZALIZACUA GLASOVA


Konsonant n i m su nazali. U njihova nazalizacija
se i vremenski due traje nego to je to Dakle nazalizaci
ja moe biti:
a) Na n siikinu ili tenwznu i
b) N a m siikinu.
a) Skrivanje glasa u nazalizaciji
" -.

lbfii' je kosonanta n i nunancije (tenwin) iz njihovog ishodita i
slobodno proputanje kroz nosnu upljinu. U toku realizacije ibfii'a,
ishodite je prikriveno, a nazalizacija vremenski produena.
Definicija:
,,Ibla', biti kada poslije n siikina i nunacije (tenwin), u jednoj ili dvije
jedan od petnaest konsonanata, koji s obzirom na svoje
osobine uzrokuju vremenski duu nazalizaciju."
Tih petnaest konsonanata sadrani su na svake iz
sintagme:
.. o .. -:::, o o , .. .. o .. ". o .. .. .. o .. .... .. o
r:fP r" Lo,... w1.)
1, k, g, , q, s, d,{, z, J, t, tJ, z).22s
primjene:
U toku izgovora n siikina i tenwzna, propustiti zrak iz da nesmetano
prolazi kroz nosnu upljinu, a u tom trenutku, jezik umiriti. To vremenski traje
onoliko koliko se moe izgovoriti vokal duine. Npr.:
225/faqqu-t-tiltiwe, o.c., str. 148-149.
129
TEGWlD
Prema dojmu, nazalizacija moe biti:
l) Visoka izraena), a realizira se onda, kada poslije n siikina i
tenwina budu konsonanti: .b, ..:.J. Npr.:
;o "o o foJ
l - JI l - 'l

2) Niska (slabije izraena), se manifestira u onim
kada poslije n stikina i tenwina glasovi: !l, J. Npr.:
3) Srednja (umjereno izraena) nazalizacija pojavljuje se onda kada pos
lije n stikina i tenwina budu svi itifti'ovi konsonanti, osim onih koji su navedeni
u prethodna dva

Npr.:
.r--; o .,... J. oJ
r:.r
Ukoliko je prije n siikina ili tenwina konsonant vokaliziran lj.ammom ili
kesrom, treba paziti da se 7.bog neprecizne primjene itifii'a, umjesto kratkih, ne
izgovore dugi vokali il ili I. Npr.:
b) Usneno skrivanje glasa u nazalizaciji
' .,. "' 111 ... o
(
, ,
U jednom konsonant m stikin vremenski se due nazalizira, nego
to se to u toku njegove prirodne artikulacije.
Definicija:
,,lhfii' efewiyy biti kada poslije m stikina vokaliziran konsonant
b."227
primjene:
Pri izgovoru konsonanta m, donja i gornja usne se
spoje, a zrak iz nesmetano prolazi kroz nosnu upljinu. To vremenski
226 El-megmu 'u-1-mufidu fi' ilmi-t-tegwld, o.c., str. 28-29.
227 Ibid. o.c., str. 34.
130
NAZALIZACIJA GLASOVA
traje onoliko koliko jedan vokal duine. Glas b izgovara se na
Npr.:
"' , "' o J"' o ..

Sva navedena pravila u ovom poglavlju zastupljena su u svim qira' etima
Kur'ana, a. ., uz pojedine izuzetke koji se temelje na vjerodostojnim
izvorima.
ll. Vjeba (l i ll dio)
131
TEGWlD
Tabela br. 16
.. ,,
l
'
pozicije
);.<;, r'j
o
.J
.. '
'-"" --.
r"Y-
.J
...
::.-_
'
-!_... ,..,..o...,
._ - r<r->
.J
.. '
.
._, __
.

.J
.. '
.!} __
.
.::.;. ::,.. ;u,::,.. J?.)
<$ ... ... ... ... ... ...
.J
...
<: -
.., ..
""')\.;
.J
...
J---.
. 1_;.lli1
.J
.. '
J-
.
. _;.:... L. :;J01)
.J
.. '
....r'--.
el o,.. tJ... ,..o
. ..l;s. .J J
. . .
.J
...
::.-
.
0
0Ji L. :ill
. . .
.J
...
j" __
.
.
.
.J
.. '
j--.
. l
.
.J
.. ' j __
.
l r

.J
...
..::..-
.
. ;._
6
_ot. H')
.J
...
,_}>-
. L.f:Jii
.J
...
j; __
.
132
NAZALIZACIJA GLASOVA
Tabela br. 17
pozicija
. -4.0. \!1;. 01
- .
"' ' o
y)l..;l
pozicija
o
0
"' .
Y-
133
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
DIO
P A U Z IR A N J E U T O K U N J A K UR ' A N A, A. .
- PAUZALNA FORMA
- PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM TEKSTA
-NEPIDKLADNAPAUZALNAFORMA
- ZNAKOVI
- PAUZALNA FORMA
- POZICUA ELIF A U PAUZALNOJ I KONTEKSTUALNOJ FORMI
- FORMA
- NA KUR' ANSKlli SURA
(TAJANSTVENI GLASOVI)
- SEGDA POSLUE AJETA
PAUZALNA FORMA
I
PAUZALNAFORMA
" ,,

Jedan od veoma segmenata tegwidske znanosti su pauzalna
(waqf) i forma (ibtida'), kojima u toku Kur'ana, a.., treba pos
vetiti posebnu panju. S obzirom da je ovo pitanje usko vezano za smisao i
kur' anskih ajeta, islamski mislioci su ga temeljito El-Enban
kae da se znanje o kur'anskom upotpunjuje poznavanjem waqfa i ib
tidii'a.
En-Nekrawi smatra da nije spoznati kur'anskih ajeta,
niti se mogu erijatski propisi bez poznavanja ove tematike.
Za Ibn Gezeriya, pauzalna i forma su sastavni dio nadnaravnosti
(igaz) Kur'ana, a..
228
U svim definicijama tegwidske znanosti, nakon to se ukazuje na preciz
an izgovor glasova, odmah se, na drugom mjestu, naglaava vanost vaqfa i ib
tidii 'a. to u vidu, pauzalna forma se moe podijeliti prema dva kriterij
uma:
l) stanje, okolnosti i namjere Kur'ana, a.. U tom
smislu pauzalna forma moe biti:
a) Izborna pauzalna forma '11 )
b) Obavezu pauzalna
e) Pokusna pauzalna forma )
d) pauzalna forma ( )
2) Prema drugom kriterij umu, a to je smisao i kur' anskih ajeta
koje proizilazi iz pauzalne forme, ona se dijeli na:
a) Prikladnu pauzalnu formu ( }W1 )i
b) Neprikladnu pauzalnu formu ( ).
228 Vidi: El-ltqiin, o.c., str. 109-118.
137
TEGWlD
l) I NAMJERE U KUR'ANA, A. .
Prema vanjskim okolnostima i trenutnom stanju
Kur'ana, a.., postoje, kako je vrste pauzalne forme.
a) Izborna pauzalna forma
;!: ". o o J. o.- o.
{ )
Ovaj waqf nije uslovljen nekim vanjskim okolnostima, niti trenutnom
promjenom stanja Kur'ana, a. . To je pauza
kojom se dobija potpuna i cjelovita misao ajeta ili njegovog dijela.
ima za cilj da udahne zrak i da dalje nastavi.
b) Obavezu pauzalna forma
Ji)l )
U ovom pojavljuje se neka nepredvidiva situacija, kao to je tre
nutni nastup slabosti, ili je u pitanju nesvjestica, glavobolja, gubljenje
daha, razne vrste opasnosti i U ovakvim i situacijama,
Kur'ana, a.., moe pauzirati poslije svake da prilikom
nastavljanja primijeni pravila forme, odnosno, da nastavi
od one kojom se dobija cjelovito teksta.
e) Pokusna
"' o o , o .. o....
( )
Ova pauzalna forma se pojavljuje u onim kada nekoga
Kur'ana, a.., ili provjeravamo njegovo znanje iz ove oblas
ti, ili sam vjeba, pa usljed nesigurnosti pauzira.
d) pauzalna forma
... o o ' o .... o ..
( )
To je pauziranje koje ima za cilj da se primijeni vie riwayeta, odnosno,
da se vie qira' etskih verzija.
138
PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM TEKSTA
II
2) PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM TEKSTA
Muhammed, a.s., je ashabe da u svakodnevnom govoru budu
jasni, razumljivi i precizni. To je vano kada se radi o pitanjima veza
nim za islamsko
u vidu da pauzalna forma na ajeta, ona se sa tog
aspekta, kao to je ranije dijeli na: prikladnu i neprikladnu.
A) PRIKLADNA PAUZALNA FORMA
J. .... o J. o ... o...
( jb.JI
Ova pauzalna forma ne remeti ni misaonu ni strukturu kur' anskih
ajeta. Prema stepenu navedenih struktura, ovaj waqf se dijeli na
tri vrste:
l) Potpuna pauzalna forma ( )
2) pauzalna forma ( )
3) Dobra pauzalna forma ( :;...;..J1 )229
l) Potpuna pauzalna forma
:ii J o .. o ..
<rl::ll
Poslije ove pauzalne forme dobija se potpuna i cjelovita misao, to
da je tekst, i i misaono, neovisan od teksta koji dalje slijedi.
Naprimjer:
J. ..-o .... ".. :ii ... J ,Jo .... ,
(El-Fatil;la- 4.)
Punovana pauzalna forma se pojavljuje u ovim
l) Nakon besmele
2) Poslije kur' anskog izlaganja o temi ili Dijakri
znak u ovom je t iznad
229 f:laqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 38-40.
139
TEGWlD
3) Na kraju mnogih ajeta.
4) Ova pauzalna forma moe biti i prije zavretka nekog ajeta, ukoliko se
nakon pauze dobije sasvim jasno i precizno Naprimjer:
(En-Neml- 34.)
' ' '
5) U okviru jedne sintagme ili misaone cjeline, kao u primjeru:
(El-Fet4- 29.) .JJ1
6) Poslije koja slijedi nakon zavrenog prethodnog ajeta. Naprim
jer:

S obzirom da je, u navedenim i primjerima, potpuna pauzalna
forma, samo po sebi se podrazumijeva da je i nastavak poslije pauze pu
novaan.
230
Jedan od pokazatelja potpune pauzalne forme je i forma, odnos
no, teksta nakon pauze. U tom smislu, ovu vrstu waqfa prepoznajemo
u
a) Kada poslije pauze slijedi tekst koji nekom od upitnih
b) Ukoliko je na narednog teksta vokativna " \! . "
e) Nakon pauzalne forme je oblik zapovijednog
d) Poslije pauze dolazi odnosna zamjenica" t:JP ".Naprimjer:
__.. .
(En-Nisa'- 123.) ... :_,: :; :;J
e) Pauza u jednom ili dva ajeta, u prvom se govori o nevjernici
ma, a u drugom o vjernicima. Naprimjer:
(El-Beqara- 24-25.) ... 1;.1
...... "" ..
f) Pauza je u jednom ili dva ajeta, od kojih prvi govori o
Allahovoj milosti, a drugi, odmah poslije toga, i o Njegovoj kazni, kao u prim
jeru:
230 a) El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 75-76.
b) lfaqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 25.
140
PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM TEKSTA
g) Misao se zavrava pitanjem. Nakon pauze, koja je i u ovom
waqftiimm, slijedi odgovor na postavljeno pitanje. Naprimjer:
(E-u'adi' -70-71.) ...
h) Potpuna pauzalna forma je i onda kada poslije pauze slijedi glagol
' ,,
",kao u primjeru:
(El-Beqara-176-177.) ...
"" ::; "' ...
i) Nakon teksta koji govori o AIHihovoj uputi, slijedi tekst o onima koji tu
uputu ne prihvataju. Naprimjer:
ll.) ... _,_)5- ::r..:J(,
U okviru potpunog waqfa su jo dvije pauzalne forme: obavezna 1
Gibrilova pauzalna forma.
OBA VEZNA PAUZALNA FORMA
, .. o , o"" o ..

S tegwidskog aspekta, a ne u erijatskom smislu, ova pauzalna forma je u
kategoriji wiigiba (obaveze), jer bi se njenim izostavljanjem dobilo nejasno,
neprecizno i pogreno kur'anskih ajeta, kao u primjeru:
(Yunus - 65.)
U erijatskom smislu, waqfnije u kategoriji stroge naredbe (wagib), niti
je izostavljanje pauzalne forme (Q.aram), izuzev u onim kada bi
neko waqfom i ibtidii'om elio namjerno i svjesno izmijeniti kur'an
skih ajeta. U Kur'anu, a. ., nema ni jedne pauzalne i forme koje bi bile
strogo ili zabranjene, i bi izostavljanje bilo grijeh, osim ako post
oji navedeni cilj i namjera, odnosno tendencija, da se brani stav koji je suprotan
islamskom U tom musliman prestaje biti vjernik. Prema tome,
termini wiigib i !Jariim, s aspekta tegwidske znanosti, da je smisao
teksta potpun i jasan, ili nepotpun i nejasan.
231
231 f!aqqu-t-tiltiwe, o.c., str. 24.
141
TEGWlD
GffiRlLOVA (DIBRILOVA) PAUZALNA FORMA
Pohvalno je (musteQ.ab) primjenjivati ovu vrstu pauzalne forme. U toku
same objave Kur'ana, a.., melek Gibril je, Allahovog poslanika, s
posebnim naglaskom pauzirao na mjestima. Muhammed, a.s., ga je
u tome slijedio. Takvih mjesta (waqf gibril) u Kur'anu, a.., ima deset:
",o, o J ,...o ",.
l) (El-Beqara- 148.)
' '
2) (Ali 'Imran - 95.)
3) (El- Ma' ida- 48.) ..::...1;..111).:' .. \1
' '
4) (El- Ma'ida- 116.)
5) (Yiisuf- 108.) ,}>- Jl1 olA ji
fi$ "" "" ". """" .....
6) (Er-Ra'd- 17.)
7) (En-NaQ.l- 5.) Q1;. rL.N(,
... o".", -:;oJ"..",.o,"..,
8) (Es-Segda- 18.) \.A..... u wlS" ,yS' L;.._;.. w\5'
' '
... ... ., ... .... o ... ,
9)(En-Nazt'at-23.)
10) (El-Qadr- 3.) iQ
t$ .. .. ..
Ukoliko se razmotri navedenih ajeta, onda se moe
da je cilj ove pauzalne forme, ukazivanje na kur' anske pouke i po
ruke, koje uz sve ostale islamske norme, imaju veliki u ivotu muslima
na.
Primjenjivati pravila potpune, obavezne i Gibrilove pauzalne forme je
sunnet. Osim toga, prenosi se da je Allahov poslanik pauzirao poslije svakog
og ajeta.
232
12. Vjeba (l i II dio)
232 a) Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 190.
b) El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 76.
142
PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM TEKSTA
2) pauzalna forma
... o l o"' o ..
( Jiyi )
Prilikom primjene ove pauzalne forme, ajet ili njegov dio je po
vezan za tekst koji slijedi. Naprimjer:
(El-Beqara- 6.) ... J$- :il1 0 rl
Ovaj waqf se pojavljuje kada poslije pauze, na
bude:
l) Subjekat koji je misaono vezan za prethodni ajet, kao u primjeru:
(El-Beqara- 85-86.) ... :il1 L.j
... ".. ...
2) Ako poslije pauze upitna ili za negaciju. Naprim
jer:
(Et-Tewba-77-78.) ...
o
3) Kada bude !JI " nakon pauzalne forme, kao u primjeru:
(El-Mulk -20.) ... 0:- ;;.t
4) "koji slijedi poslije pauze. Naprimjer:
(El-Beqara- 88.) ... :il1 ;.+:1 :...J1 1)\.ij
5) " " za negaciju, kao u primjeru:
(Ya-sin - 39-40.) ... ;..;JlS' J:>
6) i" :.:ij.., "za radnje. Naprimjer:
(Ez-Zuhruf- 19.) ...
Osim u navedenim ova pauzalna forma se nalazi i
sura:
a) El-Ginn - El-Muzzemmil,
b) El-Mudde!!ir- El-Qiyame,
e) Et-Tekwrr- El-Infitar,
d) El-Infitar- El-Mutaffifin,
143
TEGWlD
e) El-lniqaq- El-Buriig,
t) E-ems- El-LeyJ.2
33
I pauzalna forma je sunnet. Kao argument navodi se ha
dis prema kome je Allahov poslanik rekao 'Abdullah b. M es 'iidu da mu neto
iz Kur'ana, a.. Nakon to je Ibn Mes'iid 41. ajet sure "En-
Nisa'", Poslanik je zaplakao i rakao: ("Dovoljno je"!). Ibn Gezeri i Ed
Dani iz navedenog hadisa da se pauzalna forma el-kiifi zasniva na
praksi Allahovo g poslanika.
234
3) Dobra pauzalna forma
J. "' "' o J. o .. o...

U ovom ajet ili njegov dio, i po smislu i po za
konitostima, vezan je za tekst koji slijedi poslije pauze, kao naprimjer:
(Meryem-16.) ...
S obzirom na nastavak poslije pauzalne forme, odnos
waqfa i ibtida'a moe biti
l) Da je pauzalna forma dobra, a i forma je u istoj kategoriji, tj.
Naprimjer:
"" "' o J. ......... o o,... J. o ...
(Yunus -71.) ... J "c.f Q J
2) Pauzalna forma moe biti dobra, ali je nastavljanje od
neprikladno, jer se ne dobija precizno kur'anskih ajeta, kao u
primjeru:
(El-FatiQ.a- 1.) . *
U posljednjem primjeru dobila se potpuno jasna misao, a to je "Hvala
Allahu". Poto su koje slijede, i po i po normama ve
zane za prethodni tekst, se ne moe nastaviti od ", nego se
moraju ponovo izgovoriti .JJ .
3) Moe se dogoditi da je pauzalna forma neprikladna, ali je for
ma dobra. Naprimjer:
(Ya-sin- 52.)
233/faqqu-t-tiltiwe, o.c., str. 29.
234 Tegwldu-l-qur'tin, o.c., str. 191-192.
144
PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM TEKSTA
"
U ovom i pauzalna forma je neprikladna (
'
), jer
je razdvojen subjekat od predikata, dok je nastavljanje od \:U" u
kategoriji dobre pauze (l)asen).
235
Najbolje je, kako kau Ibn Gezer! i Ed-Dani,
pauzirati na kraju svakog ajeta. Nakon to bi Besmelu, Muhammed,
a.s., bi zastao, onda bi prvi ajet "El-Hitil)a", pa ponovo pauzirao, i tako
bi postupao nakon svih kur'anskih ajeta.
236
Iz prethodnog izlaganja moe se da su potpuna (et-tamm), zad
(el-kafi) i dobra (el-l)asen), dozvoljene pauzalne forme, jer se nji
hovom primjenom dobija potpuno, jasno i precizno kur'anskih ajeta.
Na vrstu pauzalne forme i qira' etske verzije, o ovdje
biti govora.
237
13. Vjeba (l i II dio)
235 El-Itqt'in, o.c., str. 112-113.
236 a) Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 192-193.
b) EI-Megmu'u-1-mu]ulufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 103.
237 Vidi: lfuggetu-1-qira'lit, o.c., str. 115., 152.
145
NEPRIKLADNA PAUZALNA FORMA
III
B) NEPRIKLADNA PAUZALNA FORMA
J. ""o J. o.,. o ..

Ova vrsta pauze na smisao i kur'anskih ajeta, tako da se
njenom primjenom dobija nejasna, nepotpuna ili sasvim pogrena misao. S ob
zirom na to, ova pauzalna forma moe biti:
l) Pauziranje na iz kojih se ne raspoznaje smisao i
kur' anskih ajeta ili sintagmi. Naprimjer:
J. o "" o...
(El-HitiQ.a -l.) * ..4.:>JI
2) Pauze iz kojih proizilaze suprotna kur'anskom kao u
primjeru:
(El-En'am- 36.)* J;_!(,
Prema ovoj pauzalnoj formi, Allahovom pozivu na pravi put se
posluni i mrtvi. Pravo je da se pozivu odazvati posluni, a mrtve
Allah, d.., oivjeti. Najbolje je pauzirati na kraju ajeta.
3) Pauzalne forme prema kojima se neto zabranjuje, a to isto je prema
islamskom Naprimjer:
(En-Nisa'- 43.) * 1;).7
Pauzom na ovom mjestu dobija se smisao po kome je namaz zabranjen.
namaz je a u navedenom ajetu zabrana se odnosi na osobu
koja je u pijanom stanju, paje ispravno pauzirati poslije 1)_ J:>.
4) Pauze, primjenom se negira neko Allahovo svojstvo, kao u
primjeru:
(El-AQ.qaf- 10.) ;JJ1
Pauzalnom formom na mjestu dobija se misao po kojoj
Allah, d.., nikoga ne a ovakva tvrdnja je potpuno suprotna islams
kom Istina je da Allah, d.., ali ne i one koji nasilje Pu
novana pauza je na kraju ajeta.
147

5) Pauziranje na poslije kojih dolazi koja ima afirma
tivno Naprimjer:
(Eg-J)ariyat - 56.) J \11 * ::"J1 ';;1:... C.j
Prema ovoj pauzalnoj formi, gini i ljudi nisu stvoreni, dakle negativno
a smisao ajeta u cjelini je, da su gini i ljudi stvoreni s ciljem da samo
Allahu, d.., robuju, dakle, afirmira se robovanje ('ibadet) i ono je svrha stva
ranJa.
6) U kategoriji neprikladne pauzalne forme je i pauza koja se u
tegw!dskoj literaturi zove tj. proizvoljna, u osnovi nepravilna,
upotreba pojedinih kao u primjeru:
238
(El-Beqara- 286.) *
S aspekta, pauzalna forma nije dozvoljena u

a) Na koja je muqaf i time je rastaviti od njenog muqafu ileyha,
b) Na glagolu bez njegovog subjekta,
e) Na subjektu glagolske bez objekta,
d) Na samom glagolu, bez subjekta,
e) Na koja se povezuje, bez sa kojom se povezuje,
t) Na sa za zakletvu, bez teksta koji slijedi iza te zakletve,
g) Na koja je tijesno vezana za tekst, nije dozvolje
no pauzom izostaviti tekst koji slijedi.
Kada islamski postavljaju navedene principe, oni time ne misle
da je grijeenje, na jedan od gornjih Q.aram, mekruh ili
grijeenje u fikhskom smislu, nego je to jednostavno odstupanje od ispravnog
i valjanog Kur'ana, a.. Nadalje, oni ne misle time da se na spomen
utim ne moe zastati ni u jednom kao npr. kada nestane daha,
zagrca, zakalje i sl. u takvim moe, dakle, i mora zastati po
jednoglasnom miljenju svih za gira' et, pa potom nastaviti
koje budu najbolje odgovarale. Ako svojim neprikladnim
namjerno da iskrivi pravi smisao Kur'ana, a.., time pravi
Q.aram, pa ga treba na zgodan
239
u vidu da ne poznaje navedena pravila, usljed
ne mogu pratiti smisao i ajeta, najsigurnije je da se pridravaju dijak
znakova.
238 Vidi: El-ltqiin, o.c., str. 109-118.
239 Hfz. Ibrahim Trebinjac, Skripta za predmet Kiriieta za II godinu ITF, Sarajevo, J979.
148
ZNAKOVI
IV
ZNAKOVI

U prvim znakovi nisu bili napisani. Njih su kas
nije uspostavili islamski s ciljem da se olaka Kur'ana, a. . To
je bilo posebno vano za nearapske narode koji su primili islam.
S obzirom na to da su znakovi nastali igtihiidom, oni imaju
vie Te razlike su formalne, a ne sutinske prirode, i sve
imaju za cilj da pomognu i olakaju Kur'ana, a. . Koji zna
kovi se nalaze u zavisi od toga u kojem islamskom centru su
tampani, i koja je, od usvojenih pravopisnih verzija, koritena.
Na primjer, u koji su pisani po riwayetu Qaliina, a koji su
tampani u Tunisu, nalaze se, ostalih, i znakovi:
r - (el-waqfu-t-tamm). Ovaj znak ukazuje na potpunu pauzalnu formu.
S - ( el-waqfu-1-kat!). U ovom je pauzalna forma.
e -(el-waqfu-1-l).asen). Dobra pauzalna forma.
koji su tampani u Medini, Kairu ili Istanbulu imaju priblino
iste znakove, a to su:
..k- (waqqayyib). Na ovom znaku treba pauzirati.
._4.i- (waqf mustel).ab). Pohvalno je pauzirati. Ovaj isti znak, u drugim
obavezuje da pauzira (el-emru bi-1-waqf).
- ewla). Bolje je nastaviti, bez pauze.
(waqf Ukoliko se izgubi dah moe se pauzirati, a
bolje je bez pauze.
r-" - (waqf sema'iyy). Nema smetnje da se pauzira poslije ovog dijakri
znaka.
J' -(sekta). Pauzirati bez prekidanja daha. U nekim umjesto
konsonanta (s), napisana je cijela (Z ).
149
TEGWiD
e. - (waqf ga' iz). Prikladna pauzalna forma, to bolje je pauzirati
nego .
.}i - (waqf ewla). Bolje je pauzirati, nego primijeniti kontekstualnu for-
mu.
j- (waqf mugewwez). Dozvoljeno je pauzirati, ali je bolje bez
pauze.
J - (fil waqf). Bolje je ne pauzirati.
- (wasl ewla). Moe biti pauza, ali se kontekstualna for
ma.
'j - (la). Ovaj znak moe biti i u sredini, a i na kraju ajeta. Kada je na kra
ju ajeta, se nakon predaha, nastavlja. Nije zavriti jedno
kontinuirano poslije onih ajeta koji imaju na kraju, iznad dijakri
znak" "Y ". Ukoliko je ovaj znak u sredini ajeta, dozvoljeno je pauzirati,
ali je obavezno, posljednju ili vie prethodno pro ponoviti.
t- Ovaj znak ne dolazi u sredini, nego samo na kraju ajeta, iz
nad On da je zavreno izlaganje o nekoj temi ili
J:Iizbovi i zavravaju se ovim znakom. Zato je najbolje
od ovog znaka, ukoliko se sura ne s a isto tako pos
lije njega i zavriti.
-__:. - (waqf muraqabe). Ukoliko se na prvom znaku pauzira, onda je
na drugom obavezno ili obratno. Na oba mjesta se ne moe primijeniti
samo pauzalna, niti samo kontekstualna forma .
...Lo - (medd). Izgovara se vokal duine. Ukoliko poslije njega
dolazi duine, onda se vokal produava.
Izgovara se kratki vokal.
(qan. Hemze ispod kojeg se nalazi ovaj znak je stabilno, i ono se u
toku izgovara.
fi (yuqre'u bi-s-sin). U nekim napisan je samo konso
nant s, a to da se umjesto moe izgovoriti i glas i..fl Ovakava
zamjena je samo u nekoliko kur' anskih
240
240 Vidi: Uzajamna veza konsonanata: z, s, -\"
150
ZNAKOVI
.:.> - ni. Ovaj znak je sastavni dio tenw'fna, i uvijek se izgovara
,
s kesrom, bez obzira da li se prethodna zavrava nunacijom en, un ili in.
znakovi u svim nemaju isto Zato je neophod
no potrebno, pogledati na kraju iz koga
znakova u

14. Vjeba (l i ll dio)
241 Vidi: a) f!aqqu-t-tilt'iwe, o.c., str. 51.-53.
b) Hfz. Hfz. Trebinjac, Tedvid, o.c., str. 91-102.
151
PAUZALNA FORMA
v
PAUZALNA FORMA
U smislu sekta utnja, stanka, pauza, tiina,
mir, muk itd.
S aspekta tegwldske znanosti, sekta je oblik i pauzalne
forme. Ona se u literaturi naziva terminima, kao to su: t5::.::..
ts::.:..
""
ts::.:.. 242
",.. .... ..
Razlika waqfa i sekte je u tome to je waqfprirodno nuna pauza.
pauzira zbog gubljenja daha, s ciljem da udahne zrak, kako bi mogao nas
taviti i to vremenski due traje od sekte. S druge strane, sekta nije us
lovljena subjektivnim ili objektivnim okolnostima, nego je to svjesno preki
danje glasa, ali i trenutni prestanak disanja. Taj prekid, prema Ibn Gezeriju,
vremenski traje onoliko koliko jedan udisaj ili izdisaj u toku prirodnog, zdra
vog disanja, ili jo
Od mnogih definicija sekte, samo dvije:
l)
"Sekta je prekid glasa, uz zadravanje daha, a to vremenski
traje koliko dva kratka vokala (jedna duina). "
243
2)
"Sekta je prekidanje glasa, ali ne i daha. "
244
Ovo tegwldsko pravilo se u qra' etima Kur'ana, a. ., primjenjuje u vie
Ne u ire razmatranje ove tematike, elimo navesti samo
nekoliko primjera.
242 El-l(qtin, o.c., str. 115.
243/faqqu-t-tiltiwe, o.c., str. 35.
244 Hfz. Hfz. Trebinjac, Tedvid, o.c., str. 87.
153

Pojedini imami u qira' etima redovno sektu poslije , ili ako
ne primjenjuju ovo pravilo, onda u tom pauziraju.
Imam J:Iamza koristi sektu u onim kada poslije
hemze, kao u primjerima: 0LJ'.fl Jb..
Prema naem riwayetu, pauzalna forma (sekta) primjenjuje se
u
:::- f.-' :::- ""
a) (El-Kehf-1-2.) ...
Prema miljenjima ostalih imama, u ovom primjeru se ne primjenjuje
sekta, nego pravilo o nazalizaciji (ihfa'). Ukoliko se pauzira poslije '-IY.,
a pauzirati je sunnet poslije svakog ajeta, onda nema potrebe za sektom.
b) {Yi-sin- 52.) ...
0
G
U ostalim qira'etima, u navedenom ajetu, nema sekte. Ako u toku
Kur'ana, a.., pauziramo poslije tada nema sekte, jer se ne mogu
primjenjivati dva pravila u isto vrijeme i u istoj
e) (El-Qiyime- 27.)
0
:;:y:,
. '
U ovom primjeru ostali imami ne sektu, nego asimiliraju (idgam bi
gayri gunne) konsonante n i r.
o ,, """" "" "" o "" ...
d) (El-Mutaffifin-14.) ...


Prema ostalim riwayetima, u ovom nema sekte, nego se primjen
245
juje pravilo o asimilaciji (idgam muteqaribeyn) konsonanata l i r.
Sekta se primjenjuje uglavnom iz razloga, odnosno, njen cilj je
da funkcija svake u bude u potpunosti prepoznatljiva.
245 Vidi: a) lfuggetu-1-qirii'iit, o.c., str. 737. i 754.
b) Tegwidu-1-qur'iin, o.c., str. 206.
154
POZICIJA ELIF A U PAUZALNOJ l KONTEKSTUALNO} FORMI
VI
POZICUA EUFA U PAUZALNOJ I KONTEKSTUALNOJ
FORMI
U pojedinim kur' anskim elif se u izgo
vara, a nekada se, iako napisan, izostavlja, zavisno od toga da li se primjenjuje
pauzalna ili kontekstualna forma.
Ukoliko pauzira, elif se izgovara kao vokal ii, duine, a
ako nastavi bez pauze, tada se izgovara kratki vokal e.
Kao to je u toku pauze se artikulira dugi vokal ii, i to u

l) (El-Kehf- 38.)
Za razliku od naeg rawiye prema nekim drugim verzijama, elif se
izgovara kao dugi vokal ii, bez obzira na to, da li pauzirati ili nastavili
bez pauze.
246
2) (EI-Alp:ab- 67.) ...
Nafi', Ibn 'Amir i Ebii Bekr izgovaraju elif i u pauzalnoj i u kontekstu
alnoj formi.
3) (El-Alp:ab- 66.) ...
I u ovom primjeru, prethodno spomenuti imami, izgovaraju vokal ii u
obje forme (waqf i
4) <EI-Alp:ab-to.> ...
Prema verziji koju slijede Nafi', Ibn 'Amir i Ebii Bekr, elif se izgovara
kao dugi vokal ii, i u pauzi, ali i onda kada se ne pauzira.
247
5) (Ed-Dehr/El-lnsin/-15-16.) ... "_r..i) (r..i).
' '
Prema drugim predajama, obje se zavravaju tenwfnom pa verzija
glasi:
246/fuggetu-1-qi rii' tit, o.e., str. 417.
247 Ibid. str. 572-573.
248 Vidi: Weru.
155
TEGW]D
6) Ul , na svim mjestima u Kur'anu, a..
Na ovoj zamjenici se ne moe pauzirati, osim u nepredvidivim situacija
ma, kao to su: gubljenje daha, trenutna slabost i
Prema naem qira'etu, elijse u navedenih est u toku pauze, izgo
vara kao dugi vokal ii, a u kontekstualnoj formi, kao kratki vokal e.
Prema tome, ukoliko se poslije spomenutih ne pauzira, a pauzirati
je sunnet, one se izgovaraju kao da su napisane bez elija, dakle:
01 '.r./) 0;kl1 J;.)r 11'
je napomenuti da neki imami ne izgovaraju elijni u pau
zi, a ni u prelaznoj formi, odnosno, izgovaraju samo kratki vokal e u obje
forme.
249
Kao to pauzalna i kontekstualna forma mijenjaju poziciju elija, isto se
i s konsonantima w i y. Naime, ukoliko su ova dva glasa vokalizirani
fetiJ,om, a prije w bude 4amma, odnosno, prije y kesra, u toku pauze se izgovara
dugi vokal. Naprimjer: ;. u pauzalnoj formi glasi ;., jo je d',
prelazi u i - -
Pauzirati se ne moe ni poslije prijedloga, veznika, za dozivanje
itd. Ukoliko se pauzira na ispred kojih se nalaze navedene
onda se i one, u nastavku uz moraju izgovoriti.
15. Vjeba (l i II dio)
249 f!uggetu-1-qirii'tit, o.c., str. 572-573., 738-739.
156
FORMA
VII
FORMA
(
U toku jednog kontinuiranog Kur'ana, a. ., a nakon pauze koja je
nuna, slijedi nastavak koji se u tegwidskoj literaturi zove el-ibtidii'.
Za razliku od waqfa koji je uslovljen, bilo gubljenjem daha ili nekom nepred
vidivom situacijom, ibtidii' je dobrovoljno nastavljanje pri treba
imati na umu, da ono ne moe biti zavreno na pola ajeta, niti na onim mjesti
ma iz kojih ne proizilazi cjelovito kur'anskih pouka i poruka. je
najbolje i najsigurnije zavriti na kraju l)izba ili sure. Nastavak mora biti od one
kojom se dobija cjelovita misao ajeta ili njegovog dijela.
forma se dijeli na:
l) Prikladnu ( )WT )
2) Neprikladnu ( ;W1). )

J ". o , , o .:....
( jb.JI )
Ova vrsta forme se dijeli na:
:; J .... o {l""
l) Potpunu formu ( rl::ll )
2) ( )
3) Dobru formu ( ).
Potpuna forma
(
Ova vrsta ibtidii'a pojavljuje se onda, kada nakon zavrene jedne,
izlaganje o nekoj drugoj temi ili To da je tekst, kojim se pono
vo i i misaono neovisan od prethodno ajeta.
157
- -
TEGWlD
Naprimjer:
::; .... " ,sl "" ",. "" ". o J"....
(El-Beqara -7-8.) ... y"Uiu:"J
U prethodna dva ajeta iste sure govori se o nevjernicima, dok od osmog
ajeta izlaganje o licemjerima, to da je od
._,..Ul 0--j, nakon prethodne pauze, u kategoriji el-btdii'u-t-tiimm.
forma
, o J ", o o.
( )
U ovom tekst koji slijedi nakon pauze, po smislu je vezan za pre
thodno ajete.
Naprimjer:
(El-Beqara- 6-7.) .. . ill1
U estom ajetu ove sure navodi se, da nevjernici vjerovati, bez obzi
ra na upozorenja i opomene, a u sedmom se nastavlja govoriti o njima, odnos
no, o njihovom unutarnjem stanju. Dakle, ajeti su po smislu i tematici vezani.
U mnogim primjerima ove vrste, btdii' odnosnom zamjenicom
"L> ..JI" ili ".U ovakvim dozvoljeno je dva ajeta u jed
nom dahu (bez pauze). Ipak, nakon pro sedam qur' anskih aje
ta, obavezno je pauzirati, a potom nastaviti. Ti ajeti su
l) .ill10-- &L. (El-Beqara- 120.)
.. :::... .. ... .. ...
2) (El-Beqara- 145.)
.. .... "" .. .. ..
3) (El-Beqara- 274.)
4) ill1j (Et-Tewba- 19.)
5) C. (El-Furqan- 33.)
' '
6) (El-Mu'min- 6.)
7) L> ..JI ._,..WI Nas- 4.)
... ... .. ..
158
FORMA
U navedenim ajetima pauza je obavezna, jer zamjenicom kojom
ajet, iznosi se sasvim nova misao, nevezana za predhodni tekst, ili mu
je po i suprotna, ili se eli naglasiti kur' anska poruka,
kao to je to u posljednjem primjeru.
2
50
Dobra forma
l .... .,. o l " o o ...
( .:r-JI s. 'JI )
Kod ove vrste forme, tekst kojim se nastavlja, i i
po smislu je vezan za ajet ili njegov dio. Naprimjer:
' J., o .,. :; .,. ....
(El-Beqara- 8.) ... .y y-UI
Iako se u navedenom primjeru moe pauzirati poslije y-UI 0:"3 , bo
lje ih je u jednom dahu sa dijelom ajeta koji slijedi, jer su
one tijesno vezane, po normama i
Kur'ana, a.., je cjelovitije, pouke i poruke su djelotvornije, a rit
am i melodija (tengim) su ljepi i skladniji, ukoliko u toku ima manje
pauza. Njihov broj zavisi od odgovornosti i individualne sposobnosti svakog
pojedinca. Svako je duan prilagoditi i maksimalno iskoristiti svoje
prilikom Kur'ana, a. .
NEPRIKLADNA POCETNA FORMA
... o l o... , .. o cs ..
( j\;:JI )
Ovom formom dobija se sasvim smisao ajeta, nego
to oni uistinu To se odnosi na one kur'anske cjeline u kojima
se navode miljenja i stavovi raznih kategorija ljudi, kao to su: Jevreji,
nevjernici, licemjeri itd. Ukoliko se nakon pauze izostave imena onih
koji iznose stavove, suprotne islamskom tada se od negativ
nog dobija afirmativno S obzirom da se radi o temeljnim pitanjima
vjere, takvo Kur'ana, a.., je negacija osnovnih islamskih principa.
Svjesno i zlonamjerno praviti greke ove vrste je nevjerstvo.
251
250 Vidi u cjelini navedenih ajeta, posebnu panju na odnosnu zamjenicu koja poslije njih sli
jedi.
251 Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 201-204.
159
TEGWID
Moglo bi se navesti vie primjera ove vrste forme, ali se
zadrati na tri u kojima Kur'an, a..:
l) Demantuje Jevreje u nekim njihovim stavovima,
2) Negira trojstvo,
3) Razotkriva licemjere.
l) Demant Jevrejskih stavova
Jevreji i su govorili da su boija djeca i da ih on vie voli nego
druge narode.
252
Allah, d.., im odgovara daje ovakvo njihovo miljenje najo
la. Na drugom mjestu u Kur'anu, a.., od mnogobrojnih jevrejskih lai,
navodi se i
(El-Ma'ida- 64.) 1)\i 1;-s) ll
'JJ". J.o ..
Predahnuti poslije " ;;J_,L.... " je dozvoljena pauza, ali je zabranjeno
nastaviti od ",jer bi se time la, prometnula u
"" 'JJ, .J.o""'
lani princip. Najbolje je nakratko pauzirati poslije ;;J_,L.... , a potom
viom oktavom nastaviti jer i glasom treba istaknuti ta je istina, a ta
neistina.
2) Negiranje trojstva
Kur'an, a. ., na vie mjesta negira trojstvo, da shvate
svoju zabludu, jer na mnogo pitanja iz ove tematike nemaju, niti ikada imati,
argumentovane odgovore. Allah, d. ., kae:
:C..I) .J' l :Jl1 01 *1)\i }5' :ill
.. .. ... ... .. ..
(El-Ma'ida -72-73.)
U ovom ajetu Kur'an, a. ., demantira trojstvo.
Dozvoljeno je pauzirati poslije je nedopustivo nastaviti
od J_j1 01 "jer bi tada la istinu. Onaj ko bi to namjerno
postao bi nevjernik, kao to su to i oni koji u trojstvo vjeruju. Najbolje
je navedeni ajet sasvim niskom oktavom do , pa potom pauzi
.
rati, a onda puno glasom nastaviti kako bi se naglasila istina, a
demantirala la.
252 El-Ma'ida- 18.
160
FORMA
3) Razotkrivanje licemjera
U mnogim aje tima Kur'an, a. ., govori o licemjerima i licemjerju. O nji
ma se, ostalih, govori i u ovom ajetu:
:J.l1 :r-_.Jij
(El-Al).zab- 12.)
Ovaj ajet govori o licemjerima koji su smatrali i tvrdili da su ih Allah, d
.., i Njegov poslanik prevarili u bitki na Hendeku (627. g.). U toku mo
,
e se pauzirati poslije " ,/./'", ali nije dozvoljeno nastaviti od " Lo
illi jer bi se time od dobilo lano miljenje. Najis
pravnije je navedeni ajet u jednom dahu.
Kao i ostala tegwidska pravila, tako i pauzalna i forma, mogu se
savladati dugotrajnom vjebom i redovnim Kur'ana, a..
Osim toga, treba poznavati i slijediti znakova.
16. Vjeba (l i ll dio)
161
NA KUR'ANSKIH SURA
VIII
NA KUR' ANSKIH SURA
(TAJANSTVENI GLASOVI)
Dvadeset i devet sura Ne one koje se
ponavljaju vie puta, u Kur'anu, a.., se nalazi a u njima
je zastupljeno konsonanata. Oni su sadrani u sintagmi:

(n, lJ, k, y, m, l, h, s, r, q, elif, (, ').
U jednoj moe biti od jedan do pet glasova. Sa jednim konso
nantom, u Kur'anu, a. ., se nalaze tri sa dva sa tri konsonanta
tri sa dvije i sa pet konsonanata dvije
U su zastupljna tegwidska pravila:
l) Duine (
U ovom pojavljuju se i osnovna i izvedena duina.
o .. , ...
a) Osnovna duina ( )
Konsonanti poslije kojih dolazi osnovna duina u su: lJ, y,
... ' .. t ...
(, h, r, a sadrani su u sintagmi: k "r.
Naprimjer: 'o.l.
$ o -
b) Izvedene duine ( J.o )
Od ove vrste duine, u se nalazi:
- Stalna duina ( r Naprimjer:
- Poluvokalna duina ( 0;.1 j.:. ), kao u primjeru: : i<"
' -
Ove izvedene duine dolaze poslije konsonanata koji su sadrani u sin-
o , ,.. ... ... ... ...
tagmi: (n, q, ',s, l, k, m) 253
253 f!aqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 138.
163

" , '
2) Nepromjenljiv izgovor glasova (
1
l#l)
Od vie vrsta iz,hiira, u su zastupljeni:
..: """" ". .. o - -
a) (usnena nepromjenljivost glasova},kaouprimjeru:
". .. o- , ". .. o
b) J16

(nepromjenljiv izgovor konsonanta w)Naprimjer:

',
l l .JI l
)l
- l .
j ....r-!
tFJ
" , '
3) Asimilacija ( )
Pojedini konsonanti u se asimiliraju, a asimilacija u ovom
moe biti:
". .,.. o '
a) Asimilacija s nazalizacijom )Naprimjer: -
". .. o .... o , .. o '" '
b) Asimilacija konsonanata m ( uprimjeru:
" ,,
4) Skrivanje glasova u nazalizaciji ( $-l,i;.-1)
U nekoliko u se pojavljuje i il:ifii', kao naprim
jer:
"." .. o ...
5) Odskakanje konsonanata ( 4.Wi )
U kur' anskim javlja se qalqala visokog intenziteta, kao u
primjeru: d'
Konsonanti u izgovaraju se onako kao to se izgovaraju i u
arapskom alfabetu. Naprimjer: ( 0)) .J (:_;(i) J
164
SEGDA POSLIJE AJETA
IX
SEGDA (SEDDA) POSLUE AJETA
"' , J.- D "'

Segda tiHiwe se prema naem mezhebu u

Po miljenju EhU I:Ianife, ova segda je wagib svakom punoljetnom i pa
metnom muslimanu i muslimanki, bilo da se ajet segde u namazu, ili iz
van namaza. Isti princip vai i onda, kada da taj ajet neko drugi
Nisu je duni nevjernik, dijete i malo umna osoba.
Imami Malik, afiya i AQ.med stoje na stanovitu da je segda tila we sun-
net.
Malikije jedanaest segdi, odnosno, za razliku od hanefija, oni izos
tavljaju segdu u surama: En-Negm (62. ajet), El-Iniqaq (21. ajet), El- 'Aleq (19.
ajet).
afije i Hanbelije smatraju da je sunnet petnaest segdi. Petnaesta
segda prema njihovom miljenju je u suri "El-l:lagg" (77. ajet).
Obavezno je segdu u
l) Kada se Kur'an, a.., ajet segde, u sebi ili glasno, u nama
zu ili izvan namaza.
2) Ukoliko se da je neko ajet segde, pa makar i ne bila nam
jera da se slua Kur'ana, a.., kao na primjer u prolazu i sl.
Uvjeti za segdu tilawe su isti kao i za namaz, s tom razlikom to za ovu
segdu ne postoji niyyet i nije vezana za vrijeme, niti je zabranjeno da
se u nekom vremenu, kao to je to s namazom.
Uvjeti za segdu tiHiwe
Da bi se ova segda mogla potrebno je:
a) Da bude tijelo, i mjesto gdje se segda
b) Abdest uzeti, ili ako je potrebno okupati se (gus ul). S obzirom da se
segda tilawe moe odgoditi nije potrebno uzimati teyemmum.
254 Vidi: Hfz. Trebinjac, Tedvid, o.c., str. J33-136.
165
- - -
TEGWlD
e) Biti pristojno, po islamskim propisima
d) Okrenuti se prema Qibli. Ako se segda u gema'atu nije obavezno
formirati, popunjavati i poravnjavati safove. Najbolje je, ako za to postoje uslo
vi, segdu na onom mjestu gdje je ajet segde odnosno, gdje smo
da ga je neko drugi
Ako nedostaje jedan ili vie od navedenih uvjeta, segda se odgoditi do
vremena kada se za nju steknu uvjeti.
Sastavni dijelovi segde
Sastavni dijelovi segde su:
l) Dva tekbira (izgovoriti dva puta tekbir se izgovara onda,
kada iz poloaja, bez ruku 'a, idemo na segdu, a drugi tekbir se
nakon obavljene segde, i u poloaj. se da nakon
segde 61.\j
i pokoravamo se, oprosti nam Gospodaru na, Tebi se vra
titi. (El-Beqara- 285.)
2) jednu segdu a ne dvije, kao u namazu. Tom prilikom moe se
". .. ". J.... .. :; o o ... o ... J. o ..... ""
jedna od tri dove: JP J_ y J
a) "Gospodaru moj, ja sam sebi zlo oprosti mi. Ti uistinu prata
i Ti si milostiv. "
4S' Q:j7j J_ !lf,\ J_
'e:l:a;
b) "Alliihu! Nagradi me za segdu, otkloni njom moju tegobu,
podari mi za nju nagradu Tvoju, primi ( ukabuli) se gdu od mene, kao to si je
primio (ukabulio) od svog roba Diiwuda."
... o ... ., .. .... , ... oJ.

e) "Samo Tvoju priznajem, moj Uzvieni Stvoritelju."
Na segdi se mogu i neke druge kur'anske i sunnetske dove, ako
ih znamo.
Dakle, redosljed u obavljanju segde je
stajanje- tek bir- se g da- dova- tek bir- stajanje.
255
255 Vidi iru raspravu: 'Abdu-r-Ral)rniin Kitiibu-1-jiqhi 'ale-1-meqiihibi-1-erbe'ati, I sv. Kairo (bez go
dine izdanja), str. 463-470.
166
POSf--IJE AJETA
Osobe koje su slabog zdravstvenog stanja, mogu l, segdu i iz
g poloaja.
Fiqh kao znanost detaljnije razmatra ova pitanja, a jedno od njih je, da li
treba segdu i onda, kada ajet se gde koji je na radiju, tel
eviziji, audio ili video kaseti. S obzirom da ovo pitanje prevazilazi okvire
naeg razmatranja, na njega odgovarati, ali da se
segda i u navedenim
17. Vjeba (l i ll dio)
Dova protiv zaborava i senilnosti
Nakon to se savlada Kur'ana, a.., i napamet aje
ti, sure, aereta ili cijeli Kur'an, a.., obaveza je znanje od zabo
rava. Pored redovnog i svakodnevnog obnavljanja, protiv zaborava se prepo
i ove dove.

J:;::.,j cP')
. \rl F.} :J;..
U ime Allaha Svemilosnog Milostivog!
"Allahu! Osvijetli Svojom knjigom moj vid, oslobodi njom moj govor, ob
raduj njom moje srce, osnai njom moje koje se uzda u Tvoju snagu i
Nema izlaza, ni ni snage bez Tebe!"
167
VJEBE
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
VJEBE
l. Vjeba
l) u tekstu duge vokale i pravilno ih izgovori vie puta.
2) Prepoznaj u ajetima konsonante iz II, ID i IV skupine i vjebaj ih iz
govarati s njihovim vokalima.
3) s kasete ili od svog mentora, provjeri da li ispravno
kur' anske a jete iz ove vjebe.
171
TEGWlD
2. Vjeba
l) u konsonante !l i J i vjebaj ih pravilno izgovarati.
2) Izgovori vie puta one u kojima se nalaze konsonanti: t L'
3) Ukoliko kur'anske sure iz ove vjebe zna napamet, provjeri kod
osobe da li ih ispravno
172
VJEBE
3. Vjeba
l) u konsonante: J, J i ih pravilno izgovarati.
2) Uz mentora, uvjebaj izgovor konsonanata: J,, JI', ,)_
3) Da li sure iz ove vjebe ispravno, posebno
Provjeri!
173
TEGWID
4. Vjeba
l) Vjebaj sure iz ove vjebe, vie puta pod

2) Izgovori pravilno nekoliko puta one u kojima se nalaze konso
nanti: JP, ,;, 4-S, o, J, t..
3) napamet sure iz ove vjebe.
,.,
174
VJEBE
5. Vjeba (l dio)
l) Uvjebaj sure iz ove vjebe, posebno panju
na konsonante i plozive.
2) u frikative i glasove iz skupine tewessu( i vjebaj ih
pravilno izgovarati.
3) suru napamet.
175
TEGWID
5. Vjeba (ll dio)
l) provjeri kod svog mentora da li si savladao-la izgovor
emfatika i neemfatika.
2) Izgovori vie puta one u kojima se nalaze velari i nelikvide.
3) Sure iz ove vjebe napamet, a posebno obrati panju na pod

176
VJEBE
6. Vjeba (l dio)
l) u kojima se nalazi qalqala i provjeri da li je pravilno
primjenjuje.
2) ta je za
3) Sure iz ove vjebe napamet.
177
TEGWlD
6. Vjeba (TI dio)
l) Kako se izgovara konsonant r u surama iz ove vjebe?
2) Na to treba obratiti panju u
3) sure napamet.
178
VJEBE
7. Vjeba (l dio)
suru, posebno obrati panju na izgovor konsonanta r.
2) Da li se u ovoj suri nalazi qamir. Kako se izgovara konsonant h u
0 ;..s ?
3) Suru "El- 'Aleq" napamet.
179
TEGWJD
7. Vjeba (Il dio)
l) Koje su vrste osnovne duine u pod
'::; ""
2) Na koliko mjesta u ovom aeretu se nalazi .uli, i kako se ona izgo
vara?
3) aere napamet.
180
VJEBE
8. Vjeba (I dio)
l) Koje se vrste osnovne duine nalaze u
2) Definiraj izvedenu duinu je u tekstu i pravilno je
primijeni u toku vjebe.
3) N a ova aereta napamet.
"\V
181
TEGWlD
Vt.
182
VJEBE
8. Vjeba (Il dio)
l) u tekstu alternativnu i transformiranu duinu (vrste osnovne
duine), objasni ih i pravilno izgovori.
2) Koje se duine nalaze u .. : '& '5',
3) Ajete iz ove vjebe napamet.
T
183
TEGWlD
9. Vjeba (l dio)
l) u tekstu izvedene duine: i tin.
2) Da li se u tekstu nalazi iz;hiir efewiyy?
3) ove kur'anske ajete napamet.
\"
184
VJEBE
9. Vjeba (II dio)
l) Koje vrste se nalaze u
2) Da li je ili i!ifii' u
3) ovu stranicu napamet.

185
TEGWlD
10. Vjeba (l dio)
l) Da li se u tekstu nalaze vrste asimilacije: bi gunne i mutemiitileyn?
2) Koja je vrsta idgama u
3) ajete iz ove vjebe napamet.
o
186
VJEBE
10. Vjeba (TI dio)
l) u ovim kur'anskim ajetima idgame: mitleyn i bi gayri
gunne.
2) Da li se u tekstu nalaze vrste asimilacije: mutegiiniseyn i mu
teqiiribeyn?
3) Ajete koji se nalaze u ovoj vjebi, napamet.
,
187
TEGWlD
ll. Vjeba (l dio)
l) U kojim se nalazi iqliib?
2) Da li se u tekstu nalazi ibfa' efewiyy?
3) tekst napamet.
v
188
VJEBE
ll. Vjeba (II dio)
l) i pravilno primijeni i!:ifii'.
2) Koja tegw'idska pravila se nalaze u posljednjem (61.) ajetu?
3) napamet ajete iz ove vjebe.
189
TEGWlD
12. Vjeba (l dio)
l) Da li se u ovoj stranici nalazi Gibrilova pauzalna forma?
2) u tekstu osnovnu i izvedenu duinu.
3) stranicu napamet.
190
VJEBE
12. Vjeba (Il dio)
l) Koja je vrsta pauzalne forme poslije 71. ajeta?
2) ta je to a!Jkiimu-r-rii'; da li se ova pravila nalaze u ajetima koji sli
jede?
3) Obavezno je stranicu a u i t i napamet.
191
TEGWlD
13. Vjeba (I dio)
l) Koje vrste iz;hiira se nalaze u tekstu?
2) u tekstu potpunu (et-tamm) pauzalnu formu.
3) Pokuaj za pola sata napamet ajete iz ove vjebe.
\\
192
VJEBE
13. Vjeba (Il dio)
l) u ovoj stranici u kojima se nalazi qalqala.
2) Odredi pauzalnu formu el-kiifi.
3) N a stranicu napamet.
193
TEGWlD
14. Vjeba (l dio)
l) Da li se u ovoj stranici nalaze duine i
2) Moe li se pauzirati na mjestima?
3) Stranicu obavezno napamet.
\'1''
194
VJEBE
14. Vjeba (II dio)
l) u kojima dolazi do asimilacije i reci zato.
2) Koja je pauzalna forma poslije 97. ajeta?
3) U toku memoriranja ove, a i ostalih stranica, aereta ili sura, glas
no.
\i
195
TEGWlD
15. Vjeba (l dio)
l) ta je to medd liizim, i da li se u tekstu nalazi ovo pravilo?
2) Gdje se u tekstu nalazi sekta prema I:Jamzinom qira'etu?
3) N a u i stranicu napamet.
\o
196
VJEBE
15. Vjeba (Il dio)
l) u tekstu iqliib.
2) U kojim ajetima se prema naem qira' etu primjenjuje sekta, i da li se
ona nalazi u ovoj stranici?
3) Nakon to ovu stranicu napamet neka te osoba preslua.
.

\"\
197
TEGWlD
16. Vjeba (I dio)
l) u tekstu ibfii'.
2) Moe li se nakon pauze od
3) stranicu napamet, da ne zaboravi prethodno
stranice.
198
VJEBE
16. Vjeba (II dio)
l) Da li se u tekstu nalazi i!Jfii' efewiyy?
2) Kako pauzirati poslije koje su u tekstu.
3) Kada napamet ovu, i utvrdi ostale stranice, redovno ih u
namazu.
199

17. Vjeba (l dio)
l) Nabroji pet u Kur'anu, i reci da li sura u kojoj se nalazi ova
stranica,
2) Analiziraj u tekstu sva tegwidska pravila.
3) stranicu napamet.
200
VJEBE
17. Vjeba (Il dio)
l) Da li se nalazi segda u surama: "El-'Adif', "El-Isra"', "En
Nal}-1".
2) Koja se tegwidska pravila nalaze u ovoj stranici?
3) Ajete iz ove vjebe napamet.
Napomena: Osim navedenih stranica, aereta i sura, studenti su duni
napamet i suru "Ya-sin."
y.
201
DODATAK
TEDVIDI NA BOSANSKOM JEZIKU
Hfz. Mahmut
TEDVIDI NA BOSANSKOM JEZIKU
Kur'an je glavni izvor svega islamskog Musliman da bi mogao
obavljati jednu od osnovnih vjerskih dunosti - namaz, treba da napamet
koliko toliko kur'anskog teksta. Kur'an spada Allahu
najdrae ibadete, koje musliman u ime Njega vri. ,,Jedno od najboljih Bogu
ugodnih djela mojih sljedbenika je Kur'ana" su Muhameda, a.s.
256
Otud su muslimani, ma gdje se nalazili na zemaljskoj kugli, nastojali
i napamet bar koliko im je potrebno za redovno obavljanje
namaza.
U vezi s tim u islamskoj nauci se razvila posebna disciplina o pravilnom
Kur'ana - tedvid. "Tedvid potpuno pravilno izgovarati svaki
harf onako kako se on u pravom arapskom jeziku izgovara, tj. paziti na mehar
idul-huruf i svojstva svakog harfa, pri tome gdje treba stati, gdje
gdje dugo, a gdje kratko izgovoriti, gdje uklopiti harf u harf, gdje ih
opet rastaviti itd."
257
Ovo je bio uzrok da se o tedvidu i pravilnom
Kur'ana razvio i napisao veliki broj djela. Napisani su posebni radovi i o izgo
voru pojedinih harfova. Napisani su posebni radovi i o Kur'ana na sed
am ili deset (kiraeti-seb'a i kiraeti-'aera).
Sve ovo do sad prakticirali su i muslimani Bosne i Hercegovine
od dolaska islama u ove krajeve pa do danas. Potvrda tome su do danas
primjerci rukopisa tedvida, rasprava o pojedinim harfovima, kao i ra
dova o kiraeti-seb'i i kiraeti-'aeri. Dovoljno je pogledati kataloge rukopisa po
jedinih naih kulturnih institucija, pa da se vidi, koliko se tih rukopisa nalazilo
na teritoriju Bosne i Hercegovine. Pri tome uvijek treba imati na umu da je to
tek jedan mali dio unitenog rukopisnog blaga, kojeg smo imali u Bosni i Her
cegovini.258 Napomenuti je da je u naim krajevima, posebno kod muallima
256 Ibrahim Trebinjac, Zbornik radova Islamskog teolokog fakulteta. i Kur'ana. 1/1982, str.
29.
257 Hadi Mehmed Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, Sarajevo. ill izdanje, 1972. str. 29.
258 Katalog arapskih, turskih i perziskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke. Svezak I. Obradio Kasim Do
Sarajevo, 1963. str. 53-127. Hivzija Katalog arapskih, turskih i perziskih rukopisa Arhiva Herceg
ovine, Mostar, 1977. Safvet Beg Popis orijentalnih rukopisa moje biblioteke, Glasnik zemaljskog muzeja u
Bosni i Hercegovini, God. XXVill 1916. Svezak 3i 4., str. 207-212.
Arapski, perzijski i turski rukopisa Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu. Svezak I. Opisao i Fehim
Spaho, Sarajevo, 1942. str. 7-19.
Salih Trako i Lejla Rukopisna zbirka Orijentalnog instituta u Sarajevu Prilozi za orijentalnu filologiju.
XXV/1975., Sarajevo, 1977., str. 30-31.
205
TEGWID
dugo vremena bio u upotrebi naJVISe Tedvid Karaba, autora ejha
Abdurrahmana Karabaiya (umro u Istanbulu 1498. god.).
kiraeti-seb'e i kiraeti-'aere je njegovano u Bosni i
Hercegovini sve do najnovijeg vremena, to brojni primjerci
djela Hirzul-emani ve vedhut-tehani fil kira'atis-seb'i od Ebu Muhameda Kas
ima Firruha E-atibiya (umro 1194. godine) kao i brojnih komentara ovog
djela. Kad je kolske 1930-31. godine otvoren Vii Gazi Husrevbegove
medrese Alija, kao neobavezan predmet predavanaje "atabija", kako je popu
larno nazvano ovo djelo.
Radi to boljeg i usavravanja u Kur' ana, uprava Gazi Hu
srevbegova vakufa kreirala je 1868. godine mjesto mudevvida pravil
nog Kur'ana) u Kurumliji medresi. Mudevvid je obavljao
u Gazi Husrevbegovoj (Begovoj) damiji. Njegovom pored
medresa, mogli su prisustvovati i drugi. Na taj lijep broj Sarajli
ja je usavrio svoje u Kur'anu.
259
Kad je kolske 1920-21. godine
izvrena reorganizacija Gazi Husrevbegove medrese i kiraetje uvrten u redov
an program medrese, a mudevvid je preao u njezine redovne nastavnike.
Kad je reforma mektebske nastave u Bosni i Hercegovini i kad su
se u broju otvarati mektebi-ibtidaijje, potreba za udbenicima,
odnosno na bosanskom jeziku, makar i arapskim pismom, dola
je do punog izraaja. Da se tome udovolji Islamska tamparija je nab
avila, zalaganjem tadanjeg Ulema medlisa Hadi Mehmed
Demaludin ef. arapska slova, bosanskom jeziku Na taj
je tampanje knjiga potrebnih za mektebsku nastavu. Koliki
je interes i potreba bila za ovakvim udbenicima najbolje se vidi iz toga to je
samo u jednoj godini (1325. po hidri) tampano vie udbenika, njima i
tri tedvida od trojice autora. Te godine ja tampan i kalendar Mekteb u kome
je Murad ef. tampao i Sufaru za prvi razred Mektebi ibtidaijja.
Do danas je kod nas u Bosni i Hercegovini tampano est tedvida od
sedmorice autora. su tampana arebicom, dva latinicom, dok je jedan
tampan vie puta i arebicom i latinicom. Postoje i dva tedvida u rukopisu,
tako da do danas imamo osam tedvida na bosanskom jeziku. tampane ted
vide navesti kronoloki, kako je koji tampan, jedan u rukopisu na
vesti zadnji dok do drugog rukopisa nismo mogli Ne u ovom mo
mentu, u njihovu analizu Ger to iziskuje mnogo prostor) i vrednovanje,
najpotrebnije podatke o svakome od njih kao i o njihovim autori
ma.
259 Hamdija Spomenica Gazi Husrevbegove godinjice, Mudevvidi Gazi Husrevbegove
medrese, Sarajevo, 1932., str. 153-155.
206
TEDVIDI NA BOSANSKOM JEZIKU
l. Hasan

Tedyid za drugi i razred mektebi ibtidaijje u
Bosni i Hercegovini, Sarajevo, str. 28.
Sadraj: Muteharrik, sakin, tenvin; Harfi med; Sebebi med; Meddi tabi'i;
Meddi muttasil; ldgami bila gunne; lhfa; Iklab; I:lhar; ldgami mislejn; ldgami
mutedanisejn; Idgami mutekaribejn; ldgami emsijje; Damir; Kalkala; Lafza
tullah; Hukmur-rai; Sekta; Kako se staje u K ur' anu; gdje se staje, a gdje se ne
staje.
Da je autor ovog Tedvida upravo Hasan ef. (na knjizi nije nav
eden autor), saznajemo iz nekrologa, koji je o Hasan ef. napisao
Hadi Mehmed ef. povodom njegove smrti (El-Hidaje, godina
111936.-37., broj 12., str. 194-195.). ovaj Tedvid sa tampanim
Tedvidom od Karabaiya, dobiva se dojam da je ovo prijevod iako su neka
poglavlja isputena. U najmanju ruku je bio uzor Tedvid Kara
baiya.
Ovaj Tedvid je imao vie izdanja arebicom. Neka su izdanja kaligrafski
ispisana, pa litografijom umnoena, a neka su izdanja tampana u Islamskoj di
tampariji. Poslije 1945. godine ovaj je Tedvid tampan nekoliko puta
latinicom. U nekim izdanjima je tampan predgovor Hafiz Kamila
paje obiljeen kao
2. Sejfulah Proho,
261
Tedvidi inas. Na najlaki i na bosans
kom jeziku Tedvid, Sarajevo, 1325. H. Strana 16.
Sadraj: Uvod; Meddi muttasil i Meddi munfasil; Meddi lazim; Meddi
arid; Meddi lin; Meddi tabi'i; ldgami mislejn; ldgami mutedanisejn; ldgami
mutekaribejn; Idgami emsijje; ldgami bi la gunne; ldgami me'al gunne; Ihfai
nun; lklab; lhfai mim; Tefhim i terkik; Kalkala, Hareke i sukun, V akf; Kejfijje
ti vakf; Sekta.
Na zadnjoj omotnoj stranici data je kratka uputa o arapskog pis
ma. Podnaslov Tedvida je dat i na turskom jeziku.
260 Hasan je 1883. u Varcar Vakufu Grad). Kurum! iju medresu i zavrio Da
ru! mualimin. Kao imam i mualim sluio u Podzvizdu (Cazin), Visokom, Prnjavoru i Varcar Vakufu. Godine 1914.
postavljen za muftijskog tajnika Muftijstva u Sarajevu, gdje je ostao do odlaska u mirovinu 1936. godine. Osim Ted
vida objavio je i nekoliko pjesama u listu "Tarik." Umro je 8. 10. 1937. godine u Varcar Vakufu, gdje je bio otiao na
ljetovanje.
261 Sejfulah Proho je u Konjiicu 1859. godine. je u Kurumliji medresi u Sarajevu, a onda otiao u Is
tanbul, gdje je ostao ll godina i uzeo idazet. Bio mualim u Konjicu, muderis u Cazinu, te profesor erijatske
kole u Sarajevu. Kad je izgubio vid 1927. godine otiao je u mirovinu. Umro u Sarajevu 29. 12. 1932. godine.
Pisac je brojnih dijela na arapskom, turskom i bosanskom jeziku. Prevodio je s turskog jezika, a spjevao je na bosans
kom jeziku i "Smrt hazreti Fatime."
207
TEGWlD
3. Ibrahim Puka,
262
Tedvidi edaijjei bosnevi, Sarajevo, 1325. H. Strana
48.
Sadraj: Mukaddima-predgovor Tedvidu; Uvod; Tedvid i Sifati huruf;
Prvi sifati dehr; Drugi sifati hems; sifati rihavet; sifati iddet; Peti
sifati bejnijje; esti sifati istila; Sedmi sifati istifal; Osmi sifati itbak; Deveti si
fati infitah; Deseti sifati gunne; Jedanaesti sifati safir; Dvanaesti sifati kalkala;
Trinaesti sifati lin; sifati inhiraf; Petnaesti sifati tekrir; esnaesti si
fati tefei; Sedamanaesti sifati istitale; Sifati arida; harf ili harfi medd;
Babu meddi. tabi' i; Dva sebe bi medda na dijela; Babu meddi muttasil;
Arid; Bejanu lahni deli; Babu meddi munfasil; Babu meddi lazim; Babu med
di; Bejanu lahni hafi; Babu meddi lin; Babu tenvin ve nun sakin; Babu ihfa';
Babu izhar; Babu iklab; Babu idgami meal gunne; Babu idgami bila gunne;
Babu idgami emsijje, Babu izhari kamerijje; Babu idgami mislejn; U mima sa
kina imaju tri hala; Babu idgami mutedanisejn; Babu idgami mutekaribejn;
Babu kalkala; Babu hukmir-ra; Babu lafzatullah; Babu-d-damir; Babu-s-sekta;
Tilavetu-s-sedde; Nijet za kur'ansko Hatma du' asi i Imamet bahsi-ko
imam biti.
U Predgovoru Tedvidu Ibrahim ef. kae da je ovaj svoj Tedvid
preveo na bosanski jezik. Ne kae je li ga preveo s turskog ili arapskog jezika,
ali po naslovima poglavlja vidi se da je preveden s turskog. Kad je izaao iz
tampe ovaj Tedvid, razvila se u tampi polemika vie o prevodiocu nego li o
samom Tedvidu. Prevagnula je strana koja je branila Tedvid.
4. Muhammed Seid

Ta'limi tedvid. Nuno gradivo iz ted
vida za mektebi ibtidaijje s uputom u njegova. Pretam
pano iz ,,Mualima", Sarajevo, 1329-30. Strana 55 +l.
Tedvid je na razgovora mualima sa djecom i u toku razgo
vora mualim je djeci pojedina pravila. Tek od strane 33 nalaze se
poglavlja posebnim naslovom; Tenvin i sakin "n"; lzhar lhfa; lklab;
ldgami mislejn; ldgami mutedanisejn; ldgami mutekaribejn; ldgami emsijje;
lzhari kamerijje; Nasihat. Tedvid je tampan arebicom.
5. Omer

Tedvid. za obuku pravilnog
Kur'ana. S. l. 1973. Strana 32+2.
262 Ibrahim Puka je u Sarajevu. Bio je i main Hadi Mustafe damije u Sarajevu. Umro je 1918.
godine.
263 Muhamed Seid je 8. 12. 1882. godine u Zenici. Gazi Husrevbegov Hanikah i
zavrio DaruJ mualimin. Bio muderis Sultan Ahmedove medrese u Zenici i imam Kaznionice u istom mjestu. Bio
imenovan 1914. godine muftijom u Travniku, ali iz zdravstvenih razloga otklonio ovo imenovanje. Bio urednik lista
,,Mualim" tri godine i njegov glavni suradnik. Napisao i objavio vie djela iz fikha i drugih islamskih disciplina. Umro
u Zenici 26. 5. 1918. godine.
264 Omer je 1945. godine u Rainovcu - Velika Kladua. Zavrio Gazi Husrevbegovu medresu
1964. godine. Imam i mualim u Gornjem Vakufu, Ilijau. Sada radi na Kaknja.
208
TEDVTD/ NA BOSANSKOM JEZIKU
Materijal tedvida je podijeljen u 25 lekcija; I Harfi medd; ll Sebebi
medd; Sebebi medd hemze i Sebebi medd sukun; III Med i Meddi tabi'i; IV
Meddi muttasil; V Meddi munfasil; VI Meddi lazim; VII Meddi arid; VIII
Meddi lin; IX lhfa; X Izhar; XI lklab; XII ldgami me' al gunne; XIII ldgarni
rnislejn, ldgarni mislejn me'al-gunne, Ihfai efevi i lzhari mim; XIV ldgami
bila gunne; XV ldgami mutedanisejn; XVI ldgami mutekaribejn; XVII Idga
mi emsijje, Izhari kamerijje; XVIII Kalkala; XIX Hukmur-rai; XX Lafzatul
lah; XXI Sekta; XXII Lahni deli; XXIII Lahni hafij; XXIV Seddei tilavet;
XXV Stajanje prilikom Kur'ana. Tedvid sadri jo Predgovor na
i na kraju dovu.
6. Hafiz Karnil i Hafiz Ibrahim Trebinjac,
265
Ahkamu-t-tedvid.
Pravilno Kur'ana, Sarajevo, 1973. Strana 172+2.
Kod nas do sad najopimiji i najobuhvatniji tedvid. Sadri Predgovor,
Uvod i Pojam tedvida, zatim je materija podijeljena na sedam dijelova, Doda
tak i Zavrnu dovq. Prvi dio govori o glasovima, drugi o duinama glasova
(samoglasnika), o idgamima, sadri zavrna poglavlja o tedvidu,
peti o vakfu - zastajanju, esti govori o arapskoj abecedi i ima glave:
Alfabet, O vokalima, Kratki vokali, Sakin - sukun, Tenvin, Dugi vokali, Ostali
znakovi i Hemze. Sedmi dio govori o mushafu i ima naslove: Grupe
konsonanata na nekih sura, O pisanju mushafa i dananjem pravopisu,
Abecedni iskaz kur' anskih po pisanja i izgovoru, Tehlil, Tekbir,
Tahrnid, Sedde-i tilaveti. U Dodatku su poglavlja Napomena i
Kur'ana i Iskaz pojmova i termina. Na kraju Tedvidaje dova.
U rukopisu postoje jo tedvidi Hadi Dervi ef.

i Osman ef.


tedvid ima 12, na stroju kucanih, stranica.
tedvid je imao Hadi Hafiz Karnil ef.
265 Hafiz Ibrahim Trebinjac je u Sarajevu 14. JO. 1912. godine. Zavrio Gazi Husrevbegovu medresu i
Viu islamsku eriatsko-teoloku kolu. Bio profesor vjeronauke na II Realnoj gimnaziji, muderis na Gazi Husrevbeg
ovim medresama (mukoj i enskoj), te profesor na Islamskom teolokom fakultetu. Pisac i prevodilac sa arapskog i
turskog jezika. Umro 16. 10. 1981. godine. Hafiz Kamil je 1916. godine u Brezi. Jedno vrijeme je
Gazi Husrevbegovu medresu a zavrio je medresu u Visokom. koja zadivljuje, mnogo je postigao
u stranih jezika i u obrazovanju. Istakao se u sastavljanju i pjevanju tariha, potrebni datum dat
iz Kur'ana. Umro je 28. 04. 1997. godine. Ukopan je u rodnoj Brezi.
266 Hadi Dervi je 1893. godine u Pojskama kod Zenice. Medresu je zavrio u Travniku, gdje je od
muderisa Muhamed Asim ef. Korkuta dobio idazet. U Travniku preko dvadeset godina bio imam, mualim i vje
osnovne kole. Godine 1934. se u svoje rodno mjesto, otvara medresu, koja uspjeno radi do njena zat
varanja 1947. godine od strane dravnih vlasti. Napisao je nekoliko zapaenih djela. Umro je u svome rodnom mjestu
1979. godine.
267 Osman je 1884. godine u kod Rudog. je prvo medresu u zatim
medresu Ismail Misrije na Atmejdanu u Sarajevu, pa DaruJ mualimin i erijatsku kolu, koju je
zavrio 1913. godine. Kratko je sluio kao kadijski pripravnik, a onda kao vojni imam. Poslije odlaska u mirovinu, z
ivio je do 1927. u Sarajevu. Poslije se nastanio u Smrnici kod Visokog i tu ostao do smrti 15. 8. 1935. godine. U
Smrnici je imao mekteb i neku vrstu medrese, gdje je i djecu i odrasle. Mnogo je na vjerskom uzdi
zanju tamnonjeg svijeta.
209
INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA
INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA


..... .,.. .... o
l
' '
,. .... .. o

._;W1
forma u toku Kur'ana, a.., a sli
jedi poslije pauzalne forme
- Potpuna forma
- forma
- Zamjena konsonanta nekim drugim glasom
-Jedan od naziva za tedvidsku znanost
- Pravila o artikulaciji konsonanta r
- Skrivanje glasa u nazalizaciji
- Skrivanje usnenog glasa u nazalizaciji
- Asimilacija konsonanata
-Asimilacija s nazalizacijom
-Asimilacija bez nazalizacije
- Potpuna asimilacija
-Asimilacija srodnihkonsonanata
- Asimilacija bliskih konsonanata
- Asimilacija istih konsonanata
-Asimilacija konsonanata m
-Nepotpuna asimilacija
- Prednji dio grla
- Likvidni konsonanti
211
- -
TEGWlD
,st,... o o

" ' o
L....:.. l
i
" o '

........ " ..., o
e.$_,-.j .)4J;l
- Uvjeti za asimilaciju
- izvedene duine
- Konsonanti spore artikulacije
- Naziv sintagme koja se izgovara pnJe
Kur'ana, a..
- Konsonanti emfatici
- Konsonanti neemfatici
-Nemobilnost konsonanata
- labijalizacija cfamme
- Osnova
-Nelikvidni konsonanti
- Konsonanti velari
- Nepromjenljiv izgovor konsonanata
- Nepromjenljiv izgovor grlenih konsonanata
- Nepromjenljiv izgovor usnenih konsonanata
- Nepromjenljiv izgovor konsonanata
- Nepromjenljiv izgovor konsonanata w i y
- Zadnji dio grla
- Preobrazba glasovnih osobina
- izgovor dugog vokala ii
- Izgovor dugog vokala ii ii i e
- Izgovor dugog vokala a ii i f
212
INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA
o '
.!.J_,
-f"-'
o '

o '
.l-J..).j
,. o,


Ji}Ji
- '
- Konsonanti laterali
- Konsonanti nevelari
- Naziv sintagme koja se na
Kur'ana, a. ., poslije isti' iilje
- Srodnost konsonanata
-Jedan od naziva za znanost o Kur'ana, a..
- Mobilnost korisonanata
- Nepromjenljiv izgovor hemzeta
-Umjeren tempo utoku Kur'ana, a..
- Jasno, precizno, savjesno i odgovorno
K ur' ana, a. ., po pravilima tegwfda
- Nenaglaen (mehak) izgovor glasova
- Umekavanje hemzeta u toku artikulacije
- Arikulacija hemzeta njenog pravog izgo
vora i glasa koji mu slijedi
- Nepravilna upotreba pojedinih u
toku pauzalne forme
- Naglaen (krupan) izgovor glasova
- umni konsonanti
- Bliskostkonsominata
- Konsonanti vibranti
Kur'ana; a:.., po pravilima tegwida
213
- -
TEGWlD
"'"" ".;. o"'

...
...
".,.. J o ... ". J'
J?
.. o
.". J o ...

- Potpuno isti konsonanti
- Melodiziranje Kur'ana, a.., po pravilima
tegwida
- Konsonanti ploziva i frikativa. S obzirom
na vremesko trajanje duine vokala, je du
ina od dva ili tri IJ,areketa
- Perfektuirati
-Perfekcija
- Duboko grleni konsonanti
- konsonanti
- Umjereno ubrzan tempo u toku Kur'ana,
a. .
-Simbol za kratke vokale
- Konsonanti emfatici
- Grleni konsonanti
- Slabi konsonanti
konsonanti
- Konsonanti kojih se dobijaju dugi vokali
- konsonanti
- Pet stranica od jednog duza
-Perfektno Kur'ana, a..
-Nosna upljina
214
INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA
,..,. ... ".,o
(o_,L>_) ) o_,>-_)
... "" '!J , ... Cl ...
;_,')\::)1
(t.}l )
' ' '
'lll:li ... " ...

' '
,. .. " "' ...

' '
,st:;; o ... '!ll... ... ,. ...
4..,;:;_;1.&. ..:.,.li.,.:.
' ' '
- Konsonanti frikativi
- Segda koja se poslije ajeta u
Kur'anu, a. .
- Pauzalna forma u toku primjene se prekida
glas, a zadrava dah.
- Praksa Allahovog poslanika
- Govor Allahovog poslanika
-Nestalni sukun
- Stalni sukun
- Konsonanti plozivi
-Uvjeti za dobijanje dugih vokala
- Svojstva glasova
-Osnovna svojstva glasova
- Svojstva glasova
- Stalna svojstva glasova
- Slaba svojstva glasova
- Nestalna svojstva glasova
-Svojstva konsonanatajakog intenziteta
- Konsonanti sibilanti
- Duina vokala kada se damira i ne
kog od konsonanata.
- Duina vokala kada qamfra i hemze
215
TEGWlD
o :;. o



... '

- Spojena zamjenica lica mukog roda
jednine
- Vremensko trajanje duine od do est !Jare
keta
-Jedan od naziva tegwidske znanosti
-Jedan od naziva za tegwidsku znanost
- Teorija tegwzda
- primjena tegwidskih pravila
- Konsonanti nazali, nazalizacija
- Jedan od naziva tegwidske znanosti
duina, vremenski traje dva !Jareketa.
Kao znak, u da
se na tim mjestima izgovaraju kratki vokali.
- Odskakanje konsonanata slabog intenziteta
- Odskakanje konsonanata jakog intenziteta
- Pojavne, vidljive greke u toku Kur'ana,
a. .
-Skrivene greke prilikom Kur'ana, a..
Allah
- Mehki glasovi
- Obavezna duina u a poslije nje
slijedi asimilacija.
216
INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA
o ... 'Ill ;; ... J.





J
- Poslije duine dolazi tedfd, a u njemu
je u osnovi sadran sukun
konsonanti
- Ishodita konsonanata
- Mjesto artikulacije glasa
- Obavezna duina u u kojima pos
lije konsonanta nema asimilacije
- Obavezna duina u kojoj je sukun kao
vidljiv
- Duina vokala
- Osnovna duina vokala
- Duina koja se dobija zamjenom glasova
- Duina koja je konsonantima w i y
- Duina poslije 4amlra
duina vokala
-Nestalna duina vokala
- Duina koja se pojavljuje u pauzalnoj formi na
tenwinuen
- Izvedena, duina vokala
- Duina koja se dobija zamjenom elija IZ
dugim vokalom ii
-Stalna duina
217
TEGWlD
- Poluvokalna duina
- Spojena duina
- Rastavljena duina
- konsonanti
- Prenoenje kratkog vokala na prethodni konso
nant
o..- o J .......
..;1-JI .k...._, - Sredinji dio grla
" o
- Kontekstualna forma

- Pauzalna forma
- Pokusna pauza
- Dobrovoljna pauzalna forma
- Nuna pauza
pauzalna forma
- Potpuna pauza
- Prikladna pauzalna forma
o J o..
- Gibrilova pauzalna forma

- Dobra pauza
- N a prikladna pauzalna forma
- pauza
- Obavezna pauzalna forma
218
INDEX TERMINA NEARAPSKOG PORIJEKLA
INDEX TERMINA NEARAPSKOG PORIJEKLA
afrikata - Poluzatvoren konsonant
akustika - Znanost o sluhu i zvukovima, o njihovu djelova
nju u prostoru, o njihovoj i frekvenciji.
alofon Bilo koja izgovorna varijanta glasa, uvjetovana
poloajem, ili okolnim glasovima.
alveole - Korijen zuba
apikalan - Glas koji se tvori vrhom jezika
apikalni vibrant - Glas koji u toku artikulacije treperi, a tvori se
vrhom jezika
artikulacija -Postavljanje govornih organa za oblikovanje gla
sova
asimilacija - udvajanje glasova
bilabijal - Dvousneni glas
dental -Zubni glas
dento-alveolar - Konsonant koji se tvori na zadnjoj strani gornjih
uz alveolami rub
faringal -drijelo, grkljan, drijelni guturalni glas
faringalizacija - Promjena glasa koja nastaje suavanjem faringal
nogprolaza
fonem - Artikulirani glas
fonetika - Znanost koja foneme i glasove, tj. gla
sovne elemente nekog jezika
fonetski - Glasovni, zvukovni
frikativ -Strujni konsonant
geminacija - Udvajanje, sprezanje dva konsonanta
219

geminata
g lo tal
interdental
intonacija
konstruktiv
kontrakcija
Zabio-dental
late ral
late raZna
likvid e
nazal
nazalizacija
neemfatici
nelikvide
neve lari
ortoepija
palatal
palato-alveolar
palatum
p lo ziv
sibilant
sintagma
sonant
spi rant
uvula
uvular
-Udvojeni, konsonanti
- Duboko grleni glas
- glas
- Modulacija glasa, visina, kvalitet tona
- Stegnuti konsonant
-Stezanje, slijevanje, geminacija konsonanata
- Usneno-zubni konsonant
- Konsonant artikulacije
- arikulacija
- glasovi
-Nosni glas
- Artikulacija nazalnih konsonanata
- Konsonanti koji ne pripadaju emfaticima
- Glasovi koji ne pripadaju likvidama
- Konsonanti koji ne pripadaju velarima
- Poznavanje i pravilno izgovaranje glasova
- glas
- Konsonant koji se tvori na prednjem nepcu i alve
alama
- Prednje, tvrdo nepce
- Praskavi konsonant
- Praskavi konsonant
- Sintaksno povezani skup u kojem svaki
dobija svoju vrijednost
-Zvonak, glas
-Strujni glas
-Resica
- konsonant
220
INDEX TERMINA NEARAPSKOG PORIJEKLA
uvulo-velar - glas
v e lar - konsonant
velum -Zadnje, mehko nepce
vibrant - Treptavi, titrajni konsonant
221
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
IZVORI I LITERATURA
IZVORI I LITERATURA
a) Na bosanskom jeziku
l) Hfz. Trebinjac, Tedvid, Sarajevo, 1973.
2) Enes K ur' an sa prijevodom na bosanski jezik, Sarajevo, 1995.
3) Besim Korkut, Kur'an s prevodom, Sarajevo, 1984.
4) Mesud djelo Ibrahfma Enfsa, Sarajevo, 1994.
5) Zbornik radova ITF, Sarajevo, I/1982.
6) Zbornik radova ITF, Sarajevo, lli/1990.
7) Hfz. Ibrahim Trebinjac, Skripta za II godinu ITF.
8) Teufik Arapsko-srpsko-hrvatski l-Il, Sarajevo, 1973.
9) Rikard Simeon, Enciklopedijski naziva, I-II, Za
greb, 1969.
lO) Nerkez Leksikon Islama, Sarajevo, 1990.
b) Na arapskom jeziku:
l) Kur'an kerfm bi riwayeti 'an Sarajevo, 1989.
2) Kur'an kerfm bi riwayeti Wer 'ani-l-imami Naft', Libiya, bez godine
izdanja
3) Kur'an kerfm bi riwayeti Qiilun 'an Naft', Libiya, 1978.
4) Mul;lammed Qaml;lawi, El-Burhiinufi tegwfdi-1-Qur'an, Bey
mt, 1985.
5) I:Iusni eyb. 'Utman, Haqqu-t-tiliiwe 'alii riwayeti 'an we
Qalun we Wer 'an Naft' we-d-Durf 'an Ebf 'Amr, Aman, 1990.
6) Mul;lammed AQmed Ma'bed, fi 'ilmi-t-tegwfd,
Medina, 1993.
7) Mul;lammed Salim Mul;laysin, Er-Ra'idu fi tegwfdi-1-Qur'an, Kartum,
1975.
8) 'Abduhii 'Abbas El-Welidi, El-megmu'u-1-mufidu fi 'ilmi-t-tegwfd,
1990.
9) Dr. a 'ban Mul).ammed lsma 'Il, A!Jkiimu-t-tegwfd, Kairo, 1990.
10) Dr. Kemal Mul;lammed El-Mehdi, Tegwfdu-1-Qur'an min
eda'ihfwe wuguhi i'gazihf, Kairo, 1988.
223
TEGWlD
ll) Gelalu-d-din El-Itqanu fi 'ulumi-l-Qur'an, Kairo, bez go
dine izdanja
12) Ebu-1-Qasim b. Fim1h b. IJalef b. Arymed Er-Re'Ini El
Endelusi, lfirzu-l-emanf we weghu-t-tehani, we me 'ahu kitab Taqrfbu-'!-nef'i fi
l-qira'ati-s-seb'i, te'lif we nagu-l-qurra' bi E-SeriJ, 'ala
MuiJ,ammed Ed-Diha', El-l:Jalebi bi 1347. po Higri
13) 'Abdu-r-Raryman b. Muryammed b. Zengele, lfuggetu-l-qira'at,
muiJ,aqiq we mu'alliq Se'fd el-Afganf, Beyrut, 1979.
14) En-Nuri Gay!J,t-n-nef'i fi-l-qira'ati-s-seb'i, eriJ, Ibn
'ale--a(ibiyye, el-l:Jalebi bi 1304. po Higri
15) Ubeyy Muryammed b. Ebi '"falib el- Qaysi, El-Kefu 'an wuguhi-l
qira' ati-s-seh 'i we 'ileliha we IJ,ugegiha, taiJ,qfq, Dr. Muryyu-d-din Ramaqan,
Damask, 1974.
16) 'Abdu-r-Raryman b. Isma'Il b. Ibrahim Ebu amme
Ibrazu-l-me 'anf min IJ,irzi-1-emiinf fi-l-qira 'ati-s-seh 'i li-l-imami E-Sa(ibf,
taryqiq Ibn 'Awq, Kairo, 1982.
17) Ibn J:lalweyh, El-lfuggetu fi-l-qira'ati-s-seb'i, taryqiq we erry 'Abdu
l-AI SalimMukerrem, Beyrut, 1977.
18) Sibeweyh, Kitab I-II, El-J:Ialebi bi 1317. po
Higri
19) eyb Marymiid Me'a-l-qur'ani-1-kerim, Kairo, 1965.
20) Ibn Ke!_Ir, Tefsfru-1-qur'an, Kairo, (bez godine izdanja)
21) J:lusni eyb 'U!man, Haqqu-t-tilawe 'ala riwayeti we QalUn we
Wer, Aman, 1401. po Higri
22) Feyriiz 'Ubadi, El-Bulgatufi tari!Ji e 'immeti-1-luga, Damask, 1972.
23) 'Abdu-r-Raryman El-Gezer!, Kitabu-l-fiqhi 'ale-1-mel]ahibi-l-erbe 'ati,
I tom, Kairo, bez godine izdanja
24) 'Abdu-s-Selam Harun, El-Mu'gemu-1-wesf(, Teheran, bez godine iz
danja
25) Da 'wetu-1-haqq, br. 10. decembar 1978, Maroko.
224
SADRAJ
PREDGOVOR ..................................................................................................... 5
I DIO
O P N I T O O TA G W I D U (T E D V I D U)
IUVOD.............................................................................................................. ll
tegwTda ................................................................................... 12
Terminoloka tegwlda ........................................................................ 13
Definicije tegwTda .............................................................................................. 13
Predmet tegwTda .............................................................................. 15
Podjela tegwTda .................................................................................................. 16
Argumenti o nastanku tegwi:dske znanosti ... .. .. .. .. ......... ................ ......... .. ......... 17
II IMAM 'ASIM I NJEGOV RAWIY A I:IAFS ................................................ 21
ISTI'AI)A I BESMELA
ill IZGOVARANJE ISTI'AI)E ........................................................................ 23
Verzije isti 'age .................................................................................................. 23
Da li je isti 'agu obavezno ......................................................................... 25
Kada se isti'aga ........................................................................................... 26
isti 'age glasno i ...................................................................... 27
u jednom dahu ..................................................................... 28
IV BESMELE ................................................................................... 29
Izgovaranje besmele na kur' anskih sura ... .. ... .. ......... .................... .. .. 30
Izostavljanje besmele na sure "Et-Tewba" .......................................... 31
besmele dvije sure .................................................................... 33
Vezivanje sura bez besmele ................................................................... 33
ll DIO
GLASOVA I NJIHOVIH OSOBINA
I IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI
(MEIJARIGU-L-l:IURUFI) ............................................................................... 39
upljina grkljana i usna duplja ii, ii, l .............................................................. 40
Najdublji dio grla hemze, h ............................................................................... 42
225
Sredina grla (drijelo) 'ajn ............................................................................ 44
Prednji dio grla (mehko nepce) !J, g.................................................................. 45
Mehko nepce i resica q ..................................................................................... 47
Mehko nepce k ................................................................................................... 48
Tvrdo nepce i sredina jezika g, , y ..................................................................... 48
Gornji kutnjaci i vrh jezika 4............................................................................. 50
Prednji dio tvrdog nepca i vrh jezika! ............................................................... 51
Osnova gornjih zuba i vrh jezika n .................................................................... 52
Sredina tvrdog nepca i vrh jezika r ................................................................... 53
Korijen gornjih zuba i vrh jezika t, 54
Donji i vrh jezika z, 56
Donji i gornji sjeku i vrh jezika 1, ej, 57
Donja usna i gornji 58
Donja i gornja usna b, m, w ............................... 58
Nosna upljina m, n ............................................................................................ 59
ll OSOBINE I ST ALNA SVOJSTVA GLASO V A
(SIFATU-L-I:IURUFI) ...................................................................................... 63
Podjela svojstava .............................................................. 63
Stalna svojstva glasova ..................................................................................... 64
Skupine glasova koji imaju pamjake . .. ... .... .. .. ... ........... .. ........... ..... ..... ............. 64
Skupine konsonanta koji nemaju pamjake ........................................................ 68
Podjela svojstava prema intenzitetu artikulacije ............................................... 70
Ill NESTALNE OSOBINE GLASO V A
CES-SIFATU-L-'ARII;:>A) ................................................................................ 73
Naglaenost i nenaglaenost glasovnih svojstava (et-tefhimu we-t-terqiq) ....... 73
Konsonanti naglaene artilulacije (el-isti'lii') .................................................... 74
Konsonanti nenaglaene artikulacije (el-istiflil) ................................................ 75
konsonanti (qalqala) .......................................................................... 76
Uzajamna vezakonsonanta: z, 78
Neemfatici visoko-naglaene artikulacije ......................................................... 79
izgovor vokala ii (imala) ................................................................ 80
Varijante izgovora konsonanta r (al)kamu-r-ra') .............................................. 82
Visoko naglaena (krupna) varijanta izgovora (tefhim) .................................... 83
Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovora (terqiq) .............................. 84
V arijan te izgovora konsonanta l u Allah ............................. 84
226
III DIO
VOKALIZACIJA GLASOVA, DUINA VOKALA,
GLASOVNE PROMJENE
I MOBILNOST I NEMOBILNOST GLASO V A
(ET-TAI:IRIKUWE-L-ISKAN) ....................................................................... 91
Varijante izgovora konsonanta hemze ............................................................... 91
Umekana artikulacija hemzeta (teshil) ............................................................ 93
Izgovor vokala uz spojenu zamjenicu "h" (qamir) .................................. 93
labijalizacija qamme(imam)............................................................ 95
II DUINA VOKALA (MEDD) ...................................................................... 97
Osnovna duina (medd ......................................................................... 97
Vrste osnovne duine ........................................................................................ 98
Izvedena duina (medd fer'iyy) ...................................................................... 101
izvedene duine (esbabu-1-meddi-1-fer'iyy) ................................... 102
Spojena duina (medd ..................................................................... 103
Rastavljena duina (medd 103
Stalna duina (medd lazim) .. .. ...... ........ ........ .. ... ....... .. .. .. .. ..... .................. ...... l 04
Nestalna duina (medd 'ariq) ......................................................................... 105
Poluvokalna duina (medd lin) ....................................................................... 106
Podjela duina prema vremenskom trajanju ..... .. ..... .... .. ............. ............... .. ... l 06
Stepenovanje izvedenih duina ....... .. ......... ... .. .. ... ............. ..... ...... .. ..... ........... l 07
Zato se primjenjuju izvedene duine............................................................. 107
GLASOVNE PROMJENE
III NEPROMJENLJIVOST I PROMJENLJIVOST GLASOVNlli
OSOBINA ....................................................................................................... ll l
Nepromjenljivost grlenih glasova .Q.alqiyy) ........................................... 112
Nepromjenljivost usnene artikulacije efewiyy) ................................... 113
Nepromjenljivost glasova qameriyy) .............................. 113
Nepromjenljivost konsonanata w i y mutlaq) ......................................... 114
IV ASIMILACIJA KONSONANATA (IDGAM) .......................................... 117
Asimilacija s nazalizacijom (idgam bi gunne) ................................................ 117
Asimilacija bez nazalizacije (idgam bi gayri gunne) .. 118
Asimilacija konsonanata m (idgam mi1leyni ......................................... 119
227
Asimilacija (idgam emsiyy) ............................................... 119
Asimilacija prema srodnosti i bliskosti glasova............................................. 120
Asimilacija istih glasova (idgam mutema!ileyn) ............................................ 120
Asimilacija srodnih glasova (idgam muteganiseyn) ....................................... 121
Asimilacija bliskih glasova (idgam muteqaribeyn) ........................................ 123
V PREOBRAZBA GLASOVNIH OSOBINA (IQLAB) .............................. 127
VI NAZALIZACIJA GLASOVA (GUNNE) ................................................ 129
Skrivanje glasa u nazalizaciji (ihfa') .............................................................. 129
U sneno srivanje glasa u nazalizaciji (ihfli' efewiyy) .................................... 130
IV DIO
PAUZIRANJE U TOKU
KUR' ANA,A..
IPAUZALNAFORMA (WAQF) .................................................................. 137
i namjere Kur'ana, a. ....................................................... 138
Izborna pauza1na forma (e1-waqfu-1-ihtiyariyy) ............................................. 138
pauza1na forma (e1-waqfu-1-i<Nrariyy) ...................................... 138
Pokusna pauzalna forma (el-waqfu-1-ihtibariyy) ............................................. 138
pauzalna forma ( ......................................... 138
II PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM TEKSTA ........ 139
Prikladna pauzalna forma (el-waqfu-1-ga'iz).................................................. 139
Potpuna pauzalna forma (el-waqfu-t-tammu) ................................................ 139
Obavezna pauzalna forma (e1-waqfu-1-wagib) ................................................ 141
Gibrilova pauzalna forma (waqf gibril) .......................................................... 142
pauzalna forma (e1-waqfu-l-kafi) ........................................ 143
Dobra pauzalna forma (e1-waqfu-l-l)asen) ..................................................... 144
III NEPRIKLADNA PAUZALNA FORMA (EL-WAQFU-L-QABfi:I) ....... 147
IV ZNAKOVI ('ALAMATU-L-WAQFI) ........................... 149
V PAUZALNA FORMA (SEKTA)....................................... 153
VI POZICIJA ELIF A U PAUZALNOJ I KONTEKSTUALNO! FORMI.... 155
VII FORMA (EL-IBTIDA') ....................................................... 157
Prikladna forma (el-ibtida'u-1-ga'iz) ................................................. 157
228
Potpuna forma (e1-ibtida'u-t-Uimm) ................................................. 157
forma (e1-ibtida'u-1-kati) ...................................... 158
Dobra forma (e1-ibtida'u-1-J:tasen) .................................................... 159
Neprikladna forma (e1-ibtida'u gayru-1-ga'iz) ................................. 159
VID NA KUR'ANSKIH SURA ................... 163
IX SEGDA POSLIJE AJETA (SEGDA TILA WE) .............. 165
Dova protiv zaborava i senilnosti................................................................... 167
VJEBE ......................................................................................................... 169
DODATAK
Tedvidi na bosanskom jeziku ....................................................................... 205
Index termina arapskog porijekla ................................................................... 211
Index termina nearapskog porijekla ......... .. .... .. .. .. ... .. .. .. ....... .... ...... .. ... .... .. .. .. . 219
Izvori i literatura ..... .................... .. .. .... ......... ............ .. ..... .. .. .... ... .. .... ..... .......... 223
229