KLASINE KOLE TEFSIRA

1. ta znai mubejjin Kur'ana i na koga se odnosi ovaj pojam?

Jeziki, mubejjin je particip aktivni od glagola bejjene-jubejjinu, i doslovno
oznaava onoga koji neto objanjava, objasnitelj. Mubejjin Kur'ana, je
dakle objasnitelj Kur'ana, a odnosi se na Poslanika, a.s.

2. Navedi ajete koji potvruju Resulullaha, s.a.v.s., kao objasnitelja

Kur'ana!






Mi nismo poslali nijednog
poslanika, a da nije zborio jezikom svoga narod, da bi mu objasnio
(Ibrahim, 4.) Sljedei Kur'anski ajet ukazuje na to da je Poslanik, a.s.,
Kur'an razumijevao openito i do u detalje:





Nae je da Kur'an

saberemo, da bi ga ti uio! A kad ga uimo Mi, ti njegovo uenje prati, a
potom, Nae ga je zbilja i objasniti (Qijame, 17-19)

3. Da li je Resulullah, s.a.v.s., objasnio sav Kur'an ili samo njegove

dijelove? Navedi razliita miljenja o tome!
Postoje dva suprostavljena miljenja o tome da li je Poslanik, a.s., objasnio
sav Kur'an ili nije. I jedni i drugi navode argumente, u prilog svoga uenje,
pa emo izloiti njihove argumente. Oni koji kau da je Poslanik, a.s.,
objasnio sav Kur'an navode sljedee argumente:
a) kur'anski ajet Mi ti Kur'an objavljujemo da bi ljudima objasnio to to im
se objavljuje i da bi oni razmislili. Allahov Poslanik je objasnio sve rijei
Kur'ana i otuda je nuno da je objasnio i sva njegova znaenja. U
suprotnom ne bi ispunio naredbu u navedenom ajetu.
b) pojedini ashabi kao to su Osman, Ibn Mes'ud i drugi kazuju da su od
Poslanika, a.s., uili po 10 ajeta i da ne bi prelazili na druge ajete dok tih
10 ajeta ne bi nauili i u djelo proveli. Ono to je ponukalo ashabe na takav
postupak jeste kur'anski ajet koji kae: Knjiga koju tebi objavljujemo
blagoslovljena je da bi oni razmiljali nije mogue razmiljanje o ajetima
bez promiljanja njegovih znaenja.
c) knjige iz oblasti medicine, matematike, itd. zahtijevaju odreena
tumaenja pa kako onda da to ne bude sluaj sa Allahovom knjigom u kojoj
je spas na oba svijeta?!

1
 d) ono to se prenosi od Omera, r.a., da je rekao: Od onoga to je
posljednje objavljeno od Kur'ana je i ajet o kamati, a Allahov Poslanik je
umro prije nego to ga je protumaio. Ovo ukazuje da je Poslanik
protumaio sve izuzev ajeta o kamati.
Dokazi onih koji smatraju da Muhammed, a.s., nije protumaio cijeli Kur'an
su:
a) Aia r.a. kae da je: Allahov Poslanik protumaio svega nekoliko ajeta iz
Kur'ana, onako kako ga je Dibril pouio.
b) nemogue je da Vjerovjesnik a.s. objasni sva znaenja Kur'ana osim
nekoliko njegovih ajeta. Allah d.. nije naredio Svom Vjerovjesniku da
odredi znaenja svih ajeta Kur'ana, kako bi ljudi razmiljali o Njegovoj
Knjizi.
c) da je Allahov Poslanik objasnio sva znaenja Kur'ana onda Njegova dova
za Ibn Abbasa ne bi imala smisla.

4. Kako je Resulullah, s.a.v.s., rastumaio ajet u kome se govori o

sredinjoj zajednici (ummrtun wesatun), a kako ajet o haddu
u kome se zabranjuju er-refeth, fusuq i el-didal?
Ebu Seid el-Hudri se prenosi da je Resulullaha, s.a.v.s., o rijeima
Uzvienog I tako smo vas uinili zajednicom sredinjom rekao da znae:
Zajednicom pravednosti. Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Resulullah,
a.s., rekao: Na Sudnjem danu e biti pozvan Nuh, koji e biti upitan: Jesi li
ti prenio ono to ti je objavljeno? On e odgovoriti: Jesam. Onda e biti
pozvan njegov narod koji e takoer biti upitan: Da li vam je bilo
preneseno? Oni e rei: Nikakav opominjatelj, niti bilo ko drugi, nama nije
dolazio. Onda e Nuh biti upitan: Ima li ti svjedoka koji bi posvjedoio da
si ti prenio ono to ti je bilo objavljeno? On e rei: Imam, Muhammeda i
njegov ummet. Na to se odnose Allahove rijei: I tako smo vas uinili
zajednicom sredinjom.. Onda ete vi biti pozvani i vi ete posvjedoiti
Nuhu da je on prenio ono to mu je objavljeno, a on e svjedoiti o vama.
Poslanikovo miljenje je da rije el-wesat znai el-adl, i ono je merfu, bez
ikakvog umetanja.
Od Ibn Abbasa se prenosi da je Resulullah o rijeima Uzvienog ....nema
spolnog odnosa, nema nikakva grijeenja, niti prepirke za vrijeme

2
 hadda rekao da znae: Er-refeth je prepreka enama da mu s njima
spolno opi; el-fusuk je grijeenje; el-didal je prepirka ovjeka sa njegovim
drugovima.

5. Kako je Resulullah, s.a.v.s., rastumaio ajete iz sure 'Alu Imran

(prema Sujutiju)? Navedi tri primjera!
a) Vjerosvjesnik, a.s., je o rijeima Uzvienog: ...a oni u ijim srcima je
zastrana slijede nejasne (ajete) iz Knjige (Alu Imran, 7.) rekao da se
to odnosi na one koji su ekstremni (khawarid).
b) Bojte se Allaha istinskom bogobojaznou (Alu Imran, 102). Poslanik,
a.s., je rekao da ovaj ajet znai: Da Mu se bude pokorno, a ne da se
grijei, da Ga se ovjek sjea, a ne da Ga zaboravlja.
c) Jednom prilikom je Muhammed, a.s., prouio: Neka meu vama
jedna zajednica bude koja e dobru pozivati (Alu Imran, 104), a
zatim rekao: El-khajr (dobro) je slijeenje Kur'ana i moga sunneta.

6. Kako se zovu poglavlja hadiskih zbirki koja se tiu tefsira?

Babu't-tefsir, ili poglavlje o tumaenju Kur'ana.

7. Navedi primjere kada su se ashabi raspitivali za znaenje nekih

rijei arapskog jezika iz Kur'ana!
Poznato je da je Poslanik, a.s., razumijevao Kur'an openito i do u detalje.
to se tie ashaba, prirodno je da su oni shvatali Kur'an openito, ali su
pitali Poslanika, a.s., o unutarnjim znaenjima, o saetim, teko shvatljivim
i nejasnim ajetima. Tako na primjer, Omer nije znao znaenje rijei ebba u
ajetu: ...i voe, i pie... Isto tako, h. Omer nije znao ta znai rije
tekhawwuf u ajetu: ili da ih nee, sve malo-pomalo, kanjavati. (Nahl, 47)
Omer se raspitivao za ovu rije, pa mu je jedan ovjek iz plemena Huzejl
rekao da ta rije znai teneqqus-postepeno umanjivanje.

8. Otkuda dolaze razlike u razliitom razumijevanja Kur'ana kod

ashaba?
Ez-Zehebi istie da je sasvim prirodno to je meu ashabima bila razlika u
razumijevanju kur'anskih znaenja. Glavni uzrok tome on vidi u injenici da
su oni imali razliite moi razumijevanja. Neki od njih su se vie, a neki
manje druili sa Poslanikom, a.s., pa su shodno tome manje ili vie
poznavali esbabun-nuzul. Ashabi su potjecali iz razliitih drutvenih
stalea, a ponekad i iz razliitih dijalekatskih sredina, pa su shodno tome

3
 manje ili vie poznavali garibul-Kur'an, jedni su ee, a drugi rijee pitali
Poslanika, a.s. Sve je ovo utjecalo na to da su se pojavile rezlike meu
ashabima po pitanju tumaenja pojedinih kur'anskih ajeta.

9. Navedi izvore tefsira kod ashaba!

a) Kur'an
b) Vjerovjesnik, a.s.
c) Slobodno promiljanje (idtihad) i dedukcija (istinbat)
d) Sljedbenici knjige: jevreji i krani.

10. Koje su odlike tefsirske kole kod ashaba?

- Kur'an nije protumaen u cjelini, nego samo onaj njegov dio ije je
znaenje bilo nejasno za razumijevanje, i to je protumaio Poslanik, a.s.,
- neznatne razlike meu ashabima u razumijevanju ajeta,
- veliki broj ashaba je poznavao ope znaenje ajeta, i nisu se obavezivali
detaljnim razumijevanjem njihovih znaenja. Npr. ajet I voe i pie
tumailu su kao vrstu blagodati koju nam je dao Allah,
- ograniavanje na objanjenje jezikog znaenja u najkraem izrazu,
- rijetko koritenje logikog deduktivnog zakljuivanja na fikhske propise u
ajetima
- nije nita od tefsira zabiljeeno u ovoj fazi, jer je biljeenje zapoelo u
drugom stoljeu po hidri,
- tefsir je u ovo vrijeme imao formu hadisa, i bio je sastavni dio hadisa.

11. ta znae pojmovi: el-wahju'l-matluww i el-wahju gajru'l-

matluww?
Kur'an je objava koju je prenio Dibril, el-wahju'l-matluww, objava koja se
ui, i ije uenje je ibadet, a sunnet je el-wahju gajru'l-matluww, Objavu
koju nije prenio Melek.
Nemogue je separatno razumijevanje i komentarisanje ovih dviju Objava
koje ine jednu cjelinu.

12. U kojim tefsirskim disciplinama se posebno isticao 'Abdullah

ibn Mes'ud?
'Abdullah ibn Mes'ud je duboko razumijevao Kur'an, njegova znaenja i
nijanse tih znaenja. Sam je o tome rekao: Tako mi onoga osim koga

4
 drugog Boga nema, nije objavljen nijedan ajet iz Allahove knjige, a da ja
nisam znao u vezi sa kim je objavljen i gdje je objavljen, i kada bih saznao
za nekoga ko zna vie od mene neto o Allahovoj knjizi, uzjahao bih devu i
krenuo ka njemu. Ovaj eser govori o tome koliko je bilo iroko Ibn
Mes'udovo znanje o Kur'anu, posebno o me'anil-Kur'anu i povodima
objave, o muhkemu i muteabihu, halalu i haramu, o kazivanju i
primjerima. Jednom prilikom je rekao da je iz Poslanikovih usta primio
sedamdeset sura. Ebu Derda je nakon njegove smrti rekao: Niko nije
ostao a da je kao on u znanju.

13. Nad kojim ajetom je zaplakao Resulullah, s.a.v.s., kada ga je

pred njim uio Ibn Mes'ud?
Ibn Mesud je bio poznat po tome to je lijepo uio Kur'an, tako lijepo da je
sam Poslanik, a.s., traio da mu on ui Kur'an. O tome sam Ibn Mesud
pripovijeda: Jednom mi je Poslanik, a.s., rekao: Proui mu suretun-Nisa. Ja
mu rekoh: Boiji Poslanie, kako da je ja uim, a tebi je objavljena.
Poslanik je na to rekao: Vie volim da je sluam kad je ti ui, nego ja. Ja
sam je uio sve dok nisam doao do ajeta:




A ta e, tek, biti kada dovedemo svjedoka iz svakog naroda, a tebe
dovedemo kao svjedoka protiv ovih?, nakon ega su se orosile
Poslanikove oi.

14. Da li je Ibn Mes'ud bio jedan od imama u kiraetu?

Da. (Pogledaj pitanje br. 12.)

15. Koje su mufessirske odlike hazreti Alije?

Hazreti Alija je bio more znanja. Isticao se jakom argumentacijom i zdravim
rasuivanjem. Bio je dobar govornik, vjet u retorici i pjesnitvu. Imao je
izotreno duhovno oko (el-besire), tako da je uspijevao da doe do mnogih
unutarnjih znaenja. Bio je najznaniji meu ashabima po pitanju mjesta na
kojima se sputala Objava, te u spoznaji te'vila. Ibn Abbas je rekao da nije
preuzimao iz tefsira ni od koga, osim od Alije. Sam Alija je jedne prilike
rekao: Tako mi Allaha, nijedan se ajet nije objavio a da ja nisam znao
okolnosti pod kojima je objavljen i gdje je objavljen, jer je meni moj

5
 Gospodar dao na dar bistar um i jasan jezik. Od Ebu Tufejkla se prenosi da
je rekao: Ja sam bio prisutan kada je Alija govorio i kada je rekao: Pitajte
me, jer tako mi Allaha, neete me upitati ni o emu, a da vas ja o tome
neu obavijestiti. Pitajte me o Allahovoj Knjizi, jer tako mi Allaha, nema
ajeta, a da je ne znam da li je objavljen nou ili danju, u ravnici ili na brdu.

16. Koji su razlozi patvorenja izreka hzr. Alije?

Ima mnogo predaja koje se pripisuju h. Aliji, ali su one neprihvatljive.
Naroito ima patvorenih predaja koje su ovom ashabu pripisale neke
ekstremne ije (gullatu-iah), oni koji su pretjerali u ljubavi prema njemu.
Tako je, na primjer, patvorena slijedea izjava koju su njemu pripisale ove
ije: Kada bih htio, mogao bih natovariti sedamdeset deva tefsirom
Ummul-Kur'ana (Fatihe) Ova izjava nema utemeljenja. Drugi razlog
patvorenja na h. Aliju je taj to je on bio iz kue Vjerovjesnikove. Ima
mnogo lanih predaja koje se njemu pripisuju od strane onih koji stvaraju
smutnju radi raznih ciljeva, pa zbog toga treba biti jako oprezan kada se
radi o predajama koje se pripisuju ovom ashabu.

17. Ko je bio 'Ikrime Mewla ibn 'Abbas?

U pogledu njegove vjerodostojnosti, uenja se razilaze. Neki ga smatraju
nepouzdanim, pa ne prenose od njega, a drugi ga smatraju pouzdanim i
prenose od njega. Oni koji ne prenose od njega, kau da je bio suvie
smion i da je za sebe tvrdio da zna sve o Kur'anu. Optuuju ga i da je Ibn
Abbasu pripisao neka nevjerodostojna miljenja, te da je imao haridijske
poglede. Zehebi kae da optube protiv Ikrimea nemaju svoje utemeljenje.
Ikrime je bio sekretar Ibn Abbasa, druio se s njim i prirodno je da je od
njega mnogo nauio i mnogo prenio. Njegova pozicija u tefsiru je veoma
visoka. Jednom je Ibn Abbas prouio ajet: "Zato opominjete narod koji e
Allah unititi ili ga tekim mukama namuiti?" pa je rekao: Ne znam da li je
ovaj narod spaen ili uniten. Ikrime je tada uzeo rije i rekao da je taj
narod bio uniten, objasnivi na osnovu ega je izveo svoj zakljuak. Ibn
Abbas ga je nato darovao ogrtaem.

18. Ko je bio Se'id ibn Dubejr i u kojim se tefsirskim

disciplinama posebno isticao?

6
 Bio je porijeklom iz Abesinije. Sluao je i prenosio od Ibn Abbasa, ibn
Mesuda. Pouzdane kiraete je kompilirao od ashaba, i po njima je znao uiti
Kur'an. Ismail b. Abdulmelik kae: Seid ibn Dubejr nam je imamio u
ramazanu jedne noi uivi po kiraetu Ibn Mesuda, drugu no po kiretu
Zejda ibn Sabita, a treu po nekom treem kiraetu. Izgleda da se
suzdravao od tumaenja svojim slobodnim miljenjem (bi re'jihi). Kada ga
je neki ovjek upitao da li da zapisuje njegov tefsir, on se rasrdio i rekao:
Draa mi je kakva nesrea nego ono to mi ti predlae. Taberi o njemu
kae: Seid je pouzdan prenosilac, autoritet i imam muslimana. Ubio ga je
zloglasni Hadad.

19. Ko je najpoznatiji prenosilac tefsirskih predaja od Abdullaha

b. Mes'uda?
Alkame ibn Kajs. On je prenosio od Omera, Osmana, Alije... Imami Ahmed
za njega kae da je pouzdani dobroinitelj, a o njemu konsenzus imaju
autori Kutubu's-sitte.

20. Kako se zove utemeljitelj medinske tefsirske kole?

Ubejj ibn Ka'b.

21. Koje tefsirske discipline je posebno dobro poznavao 'Ubejj b

Ka'b?
Imao je nadimak sejjidul-muslimin. Bio je jedan od kuttabul-Wahji, i
sejjidul-qurra. Bio je jedan od est vrhunskih kadija. Njega smatraju jednim
od najuenijih ashaba poznavalaca Allahove Knjige. Dobro je poznavao
me'anil-Kur'an, a najbolje je poznavao judaizam i ranije objavljene Knjige.
Budui da je bio pisar Objave, prirodno je to je bio poznavalac esbabi-
nuzula i kur'anske tematike (mewadi'), zatim poetaka i krajeva kur'anskih
ajeta i sura (muqaddimul-Kur'ani we mu'ehurruhu) i nesha. Nije bilo ajeta
koji mu je bio teak a da za njega nije pitao Allahovog Poslanika, i to je bio
glavni razlog to su mnogi prenosili od njega.

22. Navedi ili parafraziraj hadis koji govori o vanosti Muaza b.

Debela za tefsirsku nauku!
Kada je Allahov Poslanik, a.s., slao Muaza Ibn Debela za guvernera u
Jemen, upitao ga je kako e suditi kada se sueli sa nekim problemom?

7
 Muaz je odgovorio: Sudit u na temelju Allahove Knjige. Ako u Allahovoj
knjizi ne pronae nita to se tie tog problema, kako e onda suditi?
Onda u suditi po sunnetu Allahovog Poslanika. A Ako ni u sunnetu
Allahovog Poslanika ne nae nita to se tie tog problema? Onda u,
odgovori Muaz, suditi na temelju vlastitog miljenja, bez imalo oklijevanja.
Poslanik, a.s., ga pljesnu po prsima i ree: Hvala Allahu koji je dao da
izaslanik Njegova Poslanika udovolji njegovom Poslaniku.

23. Koju tefsirsku disciplinu je posebno dobro poznavao Muaz b.

Debel?
Zahvaljujui njegovoj velikoj volji za naukom i stalnom druenju sa
Poslanikom, a.s., nauio je Kur'an, upoznao erijatske propise, tako da je
postao najbolji poznavalac Kur'ana i erijata. Za njega je Poslanik, a.s.,
rekao da je najbolji poznavalac halala i harama u Ummetu. Bio je takoer
jedan od estorice sakupljaa Kur'ana. Svo svoje znanje, za vrijeme
Poslanika, a i nakon njegove smrti, Muaz je stavio u slubu islama i
muslimana.

24. Koja su dva tabi'ina pred ijim su predajama posebno oprezni

uenjaci tefsira?
Wehb ibn Munebbih, za kojeg Ahmed ibn Hanbel kae da je bio potomak
Perzijanaca. Bio je sahibul-kisasi prvak u poznavanju onih dijelova
Kur'ana koji govore o dogaajima. Imao je iroko obrazovanje, naroito
dobro je poznavao ranije Knjige, posebno kazivanja, pa su zbog toga
mnogi posumnjali u njegove predaje zbog toga to je u njima bilo
israilijata. 'Abdulmelik ibn Durejd Bio je kraanin i najbolji poznavalac
israilijata meu tabi'inima. U Taberijevom tefsiru ima dosta predaja koje se
prenose od njega, a on ih prenosi od svoga oca, zatim od Atta'a ibn Ebi
Rebbaha, Zejd ibn Eslema...

25. U emu se sastoji vrijednost tefsira tabi'ina?

Tabi'ini, za razliku od ashaba, nisu sluali tefsir od Allahovog Poslanika,
a.s., niti su bili svjedoci okolnostima u kojima se objavljuje ovaj ili onaj dio
Kur'ana, pa su se zbog toga u vezi sa njihovim tefsirom iskristalizirala dva
miljenja: njihov tefsir se prihvata i njihov tefsir se ne prihvata. Ebu Hanife
je rekao: Ono to je dolo od Allahovog Poslanika, a.s., to se prihvata i po

8
 tome se postupa, ono to je dolo od ashaba, tu pravimo izbor, a ono to je
dolo od tabi'ina, ta oni su ljudi kao i mi. Zehebi smatra da ne treba
obavezno prihvatiti ono to je dolo od tabi'ina, osim u sluajevima kada o
nekom pitanju nema mjesta za razum. Meutim, ako meu tabi'inima
postoji koncenzus, nama je dunost da to prihvatimo.

26. Koje je miljenje Ebu Hanife o tabi'inskim predajama?

Ebu Hanife je rekao: Ono to je dolo od Allahovog Poslanika, a.s., to se
prihvata i po tome se postupa, ono to je dolo od ashaba, tu pravimo
izbor, a ono to je dolo od tabi'ina, ta oni su ljudi kao i mi.

27. Koji su nazivi za tefsire Muqatil b. Sulejmana?

Nazivi jednog ili vie njegovih tefsira teko se mogu utvrditi. Prvi naziv
njegovog tefsira je Tefsirul-Kur'an. Taj tefsir obiluje pripovijestima koje su
nastale na podruju Bliskog istoka, naroito u judejskoj, kranskoj,
egipatskoj batini. Istom ovom autoru se pripisuje i pravni tefsir pod
nazivom Tefsiru hamsi mi'eti ajetin minel-Kur'an. U njemu Mukatil tretira
pitanja vjerovanja, namaza, sadake, posta, hada, alkohola, braka, krae,
dihada, i sl. Osim navedenih, Mukatil se bavio i semantikim poljem
Kur'ana. U svom tekstu Kitabul-wuduh wen-neza'ir Knjiga o vieznanim
i jednoznanim rijeima prezentirao je upotrebu nekih rijei prema broju
smislova i znaenja.

28. Kojim tefsirskim oblastima se bavio Muqatil b. Sulejman?

Na osnovu naziva njegovih dijela, dolazimo do zakljuka da se bavio
tumaenjem ajeta koji govore o pravnim propisima (Tefsiru hamsi mi'eti
ajetin minel-Kur'an), kao i jednoznanim i vieznanim rijeima u Kur'anu
(Kitabul-wuduh wen-neza'ir).

29. Koji su to sufijski elementi u Muqatilovom tefsiru?

Mukatil ibn Sulejman na kraju komentara posljednje sure Kur'ana navodi:
Satana u obliku kuke se zakai za ovjekovo srce. Traenjem utoita i
pribjeita kod Boga, satana se otjera. Objanjavajui ajet Inne rabbeke
le bil-mirsad Gospodar tvoj je zaista u zasjedi, Mukatil kae: Postoji
sedam mostova u paklu, i ovjeku nee biti doputeno da ue u raj bez

9
 prolaenje kroz unakrsno ispitivanje koje e se odrati na svakom od tih
mostova. Na mostovima e biti postavljena pitanja o vjerovanju, namazu,
zekatu, postu, hadu, umri i zulumu. ovjek e prelaziti na sljedei most,
ukoliko pree prethodni. Na kraju e ui u Raj, ukoliko proe kroz
kompletno ispitivanje koje nadgledaju meleci.

30. ta oznaava pojam 'ilma u tradicionalnoj koli tefsira?

Pojam 'ilm je terminus tehnikus tefsira. U tefsiru, ovaj pojam nema isto
znaenje kao i jeziku. U tefsiru pojam 'ilm oznaava ve postojee,
preneseno znaenje-menkul. Tradicionalna kola tefsira se temelji na ovoj
vrsti znanja, i tefsirom se smatralo ono to je preneseno od Poslanika, a.s.,
ashaba i tabi'ina. Dakle, pod znanou islamski teolog nikad ne
podrazumijeva rezultate vlastitog miljenja, nego iskljuivo mjerodavne
izvore znanja, rezultate koji se mogu tradicionalno svesti na poduke samog
Poslanika, a.s., ili njegovih drugova. Samo onaj koji svoja tvrenja moe
svesti na ove izvore posjeduje 'ilm, sve je drugo re'j-samovoljno miljenje,
nahoenje.

31. ta oznaava et-tefsir el-menkul?

To je tradicionalni tefsir koji se ogleda u komentarisanju Kur'ana predajom
(el-menkul), svejedno da li je ta predaja prenesena od velikog broja
prenosilaca ili ne. Tradicionalni tefsir obuhvata tumaenje Kur'ana
Kur'anom, tumaenje Kur'ana Poslanikovim sunnetom te izrekama ashaba i
tabi'ina.

32. Ko je bio Nafi el-Ezreq i po emu je znaajan za tradicionalnu

kolu tefsira?
Nafi' b. El- Ezrek je bio voa haridija, koji je pitao Ibn Abbasa za veliki broj
kur'anskih tuica sa pozivom da potkrijepi njihovo znaenje u starom
pjesnitvu. Na postavljena pitanja, tumaenjem oko 200 predloenih mu
rijei, Ibn Abbas je odgovorio i potkrijepio citatima iz neznaboakog
pjesnitva - e-'irul-dahilijj. Ibn Abbas je dakle, putem pjesnitva
nastojao objasniti odreene rijei iz Kur'ana. Tek u generaciji koja je uskoro
dola, poeli su poboni teolozi pokazivati mrnju prema toj poeziji.

33. Kako izgleda struktura Taberijevog tefsira?

10
 Taberijev tefsir je prije svega tefsir 'ilma. To znai da on prilikom tumaenja
Kur'ana prije svega navodi sam Kur'an, odnosno tumai Kur'an Kur'anom.
Nakon toga o predmetnom ajetu navodi hadise Poslanika, a.s., zatim rijei
ashaba (akval). Pri navoenju miljenja koja dolaze od strane ashaba, r.a.,
Taberi koristi metodu tewdihul-akwali we terdihu ba'diha ala ba'di
iznonoenja razliitih miljenja, uz preferiranje jednog od njih. Taberi dakle
navodi razliita miljenja pojedinih ashaba o nekom pitanju, a nakon toga
vri terdih odabire, prema njegovom miljenju ono najispravnije. U tom
smislu, za njegov tefsir bi mogli rei da je i racionalni, jer gdje mu se
tradicija ne ini pouzdanom, on svoje miljenje izrazito naglaava. I prema
najpriznatijim prenosiocima Ibn Abbasove predaje, on se pokazuje
slobodnim. O Mudahidu, jednom je rekao da njegovo miljenje stoji u
suprostnosti sa svim autoritetima kojima se ne moe pripisati zabluda i
la. Pored razliitih miljenja ashaba, Taberi navodi i razliite mutevatir
kiraete, tamo gdje oni postoje, pa ak i az kiraete, ukoliko oni ne zadiru u
sferu vjerovanja i erijata. Bitno je jo napomenuti da se Taberi u svome
tefsiru primarno bavi zahirom Kur'ana.

34. Koji su glavni izvori Taberijevog tefsira?

U svome tefsiru, Taberi se koristio sljedeim izvorima: Prije svega se
pozivao na ranije, uglavnom usmene tefsire, kao to su tefsiri Zejd ibn
Eslema, Abdulmelika b. Durejda, Ebu Hajjana, itd. Meutim, glavni izvor
njegovog tefsira je Ibn Abbas. Naime, u Egiptu je objavljena risala Ibn
Abbasovog tefsira, koju je uradio Ali ibn et-Talha Haimi, u ime Ibn Abbasa.
Ovu risalu je koristio Taberi prilikom pisanja svoga tefsira, ali pored
Taberija, nju je koristio i Buharija, to dovoljno govori o njenoj vrijednosti.
Ibn Derir je sakupio sva znanja Ibn Abbasove, Ibn Mes'udove kole tefsira,
zatim kole Ubejj ibn Ka'ba, kao i tefsir Alije ibn ebi Taliba. Ono to je
posebno interesantno je injenica da je Taberi koristio i miljenja onih
mufesira koje drugi odbacuju, kao to su Ka'b ibn Ahber, Muhammed ibn
Ishak, Wehb ibn Munebbih, Durejd, itd. To su uglavnom bili krani i
jevreji koji su kasnije preli na islam. Taberi preuzima sve, ali na jedan
sistematian nain. Osim tradicije, Taberi se uveliko oslanja i na staro

11
 arapsko pjesnitvo, navodei ponekad ime pjesnika, a ponekad samo
odgovarajue citate.

35. Zato ne postoji jedinstveno tradicionalno tumaenje

Kur'ana?
Tefsir tradicionalne kole nije i ne moe biti jedinstven, jer podrazumijeva i
temelji se na predaji. Mogue je da su ashabi dali vie miljenja o istoj
rijei, ili se jednom te istom ashabu pripisuje vie miljenja.

36. ta u tradicionalnoj koli tefsira znai dhu wuduhin Kur'ana?

Dhu wuduhin Kur'ana podrazumijeva vie lice Kur'ana.

37. Kako se zove djelo Hasana el-Basrija prevedeno na bosanski

jezik?
ujem um, prijatelja ne vidim, koju je 1989. godine preveo Mehmedalija
Hadi.

38. Koju vrstu ajeta je tumaio El-Hassan el-Basri?

Hasan el-Basri je pripadao generaciji tabi'ina. Prozvan je Sokratom Basre.
U njegovo vrijeme su se pojavili brojni unutarmuslimanski sukubi, u kojima
lino nije uestvovao. Predmet njegovog tumaenja su uglavnom bili oni
ajeti koji govore o zuhdu. Pored ovih ajeta takoer je tumaio ajete koji
govore o ahiretu, Dennetu, Dehennemu...

39. Koju vrstu ajeta je tumaila Rabija el-Adevija?

Rabija el-Adevija je poznata kao prvi aik meu enama. Nema svoga
vlastitog tefsira, ali njene izjave su toliko sadrajne da ih mnogi smatraju
vidom tumaenja Kur'ana. U tim izjavama je esto naglaavala
bezinteresnu ljubav prema Bogu.

40. ta su e-etahat?
ath je iznoenje tvrdnje koju pojedine due, kojima je inae svojstveno
iznoenje tvrdnji, iznose usljed nepotpune oienosti od elje i to ako
izjavljuju neto to je, po onima koji su razboriti, istina a nije reena po
(Boijem) nareenju.

41. Navedi e-etahate Hallada b. Mensura?

12
 Hallad znai uljez u ljudskim srcima. Zbog nekih svojih izjava i postupaka
sukobio se sa emirima, ejhovima,.. Na koncu je i ubijen zbog svojih izjava
(atahata buncanja koja nastaju u ekstazi, duhovnoj vatri.) Njegov
atahat je glasio enel-Hakk. Gazali je smatrao da Hallada nije trebalo
ubiti, ali se ni Hallad nije trebao na takav nain ponaati.

42. Objasni osnovne simbole u Gazalijevoj Nii svjetlosti?

Po Gazaliju postoji pet vrsta due. Simboli:
- Nia: mikat, simbol osjetilne due (ruhul-hass)
- Staklenica: zudada, simbol usiljene due (ruhul-hijali)
- Svjetiljka: misbah, simbol razumske due (ruhul-'akli)
- Stablo: edere, simbol diskurzivne due (ruhul-fikri)
- Ulje: zejt, simbol Poslanike i due svojstvene samo Boijim prijateljama.

43. Objasni Gazalijevu metaforu oraha i tefsira?

Gazalijev komentar Kur'ana je jedan slojevit komentar. Jer po Gazaliju
Kur'an je slojevit kao i svijet. Slojevit je u smislu da ima vie znaenja, a
ljudi su slojeviti budui da su razliiti njihovi intelektualni nivoi. Tu
slojevitost on je objasnio sljedeom izjavom: El-lisanu jurettilu, vel-aklu
juterdimu, vel-kalbu jete'izzu (Jezik recitira, razum prevodi, srce prima
pouku). Na osnovu ovoga postoje tri grupe ljudi: prvi su za tertil, drugi za
terdim, a trei primaju pouku. Iz ovoga se izvlai metafora oraha i tefsira.
Tertil ili zahir predstavlja koru oraha, terdim predstavlja jezgru, a jezgra
jezgre je ulje koje je sadrano u samoj jezgri. Kur'an vie skriva u svojoj
jezgri nego to otkriva njegova kora.
Kako uspostaviti granicu do koje se moe tabiriti (ta'bir prelazak od
zahira prema batinu) Kur'an? U tom ta'biru mora se znati doza dokle se
moe ii. Ko tvrdi da posjeduje unutarnje tajne Kur'ana, a nije savladao
zahir, nalik je onome ko tvrdi da je doao u proelje sobe a da nije proao
kroz vrata. Trai se konzistentno tumaenje, ittifaq izmeu zahira i batina.
Gazali je mislilac irine i veliine islama, on je osloboditelj kur'anskih
svjetova.

44. Navedi hadis koga sufijski komentatori navode kao

obrazloene za svoj metod u tefsiru?

13



(Ma min ajetin minel kur'ani illa we leha erbeatu meaanin: zahirun ve
batinun ve haddun ve muttaliun fez-zaahiru et-tilavetu ve-l baatinu el-
fehmu vel-haddu halaaluha ve haraamuha ve-l muttaliu iraafu-l kalbi ale-l
meraadi biha fukaha minellah)
Ne postoji kur'anski ajet koji nema 4 smisla: egzoteriki, ezoteriki,
granini i Boansku nakanu. Egzoteriki je za usmenu predaju, ezoteriki
za unutranje shvaanje, granicu predstavljaju iskazi koji odreuju
dozvoljeno i nedozvoljeno. Boanska nakana je ono to Bog nastoji
ostvariti u ovjeku svakim retkom.

45. ta je to wahdetul-wudud?
To je razrada ideje tevhida. Po drugima, kao to je Zehebi, to uopte nije
kur'anska ideja ve je konstrukcija jednog uma (Ibn Arebija). Stoga, mnogi
ovu ideju itaju kao panteizam. Ideja panteizma (da je sve Bog,
neuzubillah) je roena na Zapadu (Erazmo Roterdamski koji je u svemu
vidio Boga, odnosno utljivog Boga koji je stvorio svijet i napustio ga), pa
su zapadnjaci htjeli iskoristiti ovaj pojam kod Ibn Arebija i nametnuti da
ima muslimana koji zastupaju ovu ideju. Meutim, Ibn Arebi nema veze sa
panteizmom. Ideja vahdetul-vududa se tumai kao vahdetu-uhud,
odnosno da se u svemu prepoznaje postojanje Stvoritelja.

46. Kako Ibn 'Arebi tumai pojmove: zevq, ath i tevhid?

Zevq se definie kao prvi poetak doivljanja Boije pojave. To je stanje
koje iznenadi srce roba. Ako to potraje dva daha ili vie to se ve zove
urbom (pijenjem). Da li nakon pijenja ima napojenosti, sufije se razilaze.
Znaj da je kuanje razliito s obzirom na razliitost pojava. Ako je pojava u
nekoj formi (liku), kuanje je na nivou mate. Ako je pojava na nivou Boijih
imena, u tom sluaju je kuanje na razumskom nivou. Kuanje na nivou
mate utjee na due, a kuanje na nivou razuma utjee na srce. Uticaj
kuanja na duu rezultira borbom sa sobom na tjelesnom planu, kao to su
glad, e, nono bdijenje, itd. Kuanje na nivou razuma rezultira duhovnim

14
 vjebama, ienjem i dotjerivanjem morala, etike, udi. Borba sa sobom
na duhovnom planu automatski u sebi sadri i borbu sa sobom na
tjelesnom planu. A borba na tjelesnom planu ne mora u sebi nuno
sadravati i borbu na duhovnom planu.
Pod athom se podrazumijevaju rijei kojima se izraava neka istinita
tvrdnja a koja, sa svoga ranga i mjesta koje zauzima kod Allaha koje mu je
On dao, iznosi neko bez Boijeg nareenja, s tim da to iznosi na nain koji
se posmatrau doima kao hvalisanje. Oni koji su se obistinili, tj. dostigli
takvu spoznaju da vide samo svog Gospodara, nemaju potrebu za ovim
duhovnim izletima, jer onaj koji vidi samo Gospodara, nema potrebu da se
hvalie i ponosi u odnosu na Gospodara. Od ovakvih evlija (bogoudnika)
ath jedino moe doi po nareenju Boijem (Alejhisselam kae: Nije
hvalisanje, ali ja sam prvak Ademovih potomaka).
Tevhid, jednobotvo je nastojanje da se postigne znanje u ovjeku tako da
sazna da je Allah Jedan koji nema druga u Svojoj boanstvenosti. Jednost je
svojstvo Boga, a ime proizalo iz ovog svojsta je Jedini i Jedan. A
jednobotovo je djelo i in koji ine monoteisti, da bi to u njima rezultiralo
znanjem da je Allah Jedan. Dva su naina potvrivanja Boijeg postojanja
putem razuma. Prvo, mnogobocima kaemo: Mi se slaemo iza svega
ovoga subjekat, a najmanji broj toga je jedan. Pa ko kae da toga ima vie
od jednog neka iznose argumente. Drugi nain su rijei Kur'ana. Uzvieni
kae: Kada bi u nebesima i Zemlji bilo bogova osim Allaha, propala bi.
(El-Enbija, 22) Dakle, potvrivanje Njegovom postojanja je mogue
potvrditi razumom. to se tie jedinosti samog Boijeg Bia, kakvo je Ono
Samo po Sebi, ne zna se kakvo je Ono da bi se o Njemu donio sud jer
Njemu, tj. Njegovom Subjektu, odnosno Biu, nema nita slino iz svijeta,
tako da mu ne slii nijedna stvar i nita. Onaj ko je pametan ne uputa se u
govor o Njegovom Biu, izuzev po obavjetenju od Njega Uzvienog. I
pored tog obavjetenja koje od Njega doe, mi ne znamo kakav je odnos
tog obavjetenja u odnosu na Njega, zbog naeg nepoznavanja Njega
samoga, nego vjerujemo u Njega onako kako je On o Sebi rekao i ta je
time htio rei i onako kako On Sebe zna.

47. Na koje Allahovo, d.., ime se poziva Ibn 'Arebi prilikom

tumaenja sure Feleq?
15
 El-Hadi (Uputitelj). Traim utoite kod Allahovog imena Uputitelj,
nastojei se okititi tim imenom, opisujui se njime (usvajajui njegovu
narav) i uspostavljajui kontakt sa svetim duhom na nivou prisustva
Allahovih imena.

48. Kako se zove tefsir Es-Sehla et-Tusterija?

Tefsirul-Kur'anil-azim ili Et-tefsirut-tusteri.

49. ta je to tatbiq u sufijskoj koli tefsira i navedi primjere

tatbiqa u Tusterijevom tefsiru?
Tatbik je jedan od termina kojeg susreemo u sufijskom tefsiru, a
podrazumijeva da se pored zahirskog, esto daje i batinsko tumaenje.
Primjer: I narod Musaov poslije odlaska njegova prihvati od nakita svoga
kip teleta koje je rikalo. Tusteri kae da je idl (tele) sve ono to insan
prihvati i emu se preda , bio to neko od ljudi, ili njegovo dijete, pa ga ono
udalji od Allaha. ovjek se nee oistiti od toga sve dok se oisti korijen te
naslade, kao i to se Musaov narod nije osobodio oboavanja teleta sve
dok u sebi nisu ubili svoj nefs. Isto tako kada tumai ajete o Ibrahimu, a.s.,
Tusteri kae: ..Koji me je stvorio i na Pravi put uputio to znai: Koji me
je stvorio da Mu ibadet inim i uputio me da Mu se pribliim. Koji me hrani
i poji Koji me je nahranio lezzetom imana i napojio me piem tavekkula.
Koji me lijei kada se razbolim Koji me zadri kada krenem bilo kuda
bez Njega, a kada me povede dunjaluka strast, On me zaustavi. I koji e
me, kada umrem, oivjeti. Koji me umrtvi, a oivi me sjeanjem na
Njega. I koji e mi, nadam se, pogreke moje na Sudnjem danu oprostiti
Koji je Svoj Govor postavio tako da je on izmeu zastraivanja i nadanja, i
koji nee suditi bez magfireta.
50. Navedi vrste sufijskih tefsira!
Sufijski tefsir se dijeli u tri vrste.
a) Et-tefsir iarijj (aluzivni tefsir). Aluzija je stilska figura kada se preko
nekog motiva ukazuje na neto drugo. Taj tefsir je najblii naunom
tefsiru i veinu tog tefsira prihvata ehlu sunnet. Kada su te aluzije u
skladu sa zahirom Kur'ana onda se on prihvata, a kada su u suprotnosti
odbija se. I sam Kur'an aludira na svoja unutranja znaenja: Zato oni
ne razmisle o Kur'anu, ili su na njihovim srcima katanci?! Gazali je
rekao: Onaj ko dira u zahirska znaenja Kur'ana, on ini nasilje nad

16
 Kur'anom, ali isto tako onaj koji bi zatvorio vrata pred bevatinom, on
isto vri nasilje nad Kur'anom. Aluzivno tumaenje je rezultat mevhibe
(talenat), koja se dobija pobonou. Ukoliko se Kur'anu pristupa sa
zavidnou i ostalim duhovnim bolestima, onda se batinske poruke
Kur'ana ne mogu spoznati. Odlika ove vrste tefsira je tatbik, koji
podrazumijeva da se prvo istakne zahir Kur'ana, a nakon toga i batin.
b) Et-tefsir rumuzijj (simboliki tefsir). Ove vrste sufijskog tefsira nema
mnogo. Mnogi su ga svrstali u aluzivni tefsir. Simbol je jezika figura
koja postane zamrznuto poreenje. Npr., mjesec i zvijezda su simbol
islama, golub simbol mira, itd. To su opi simboli. Pored njih postoje i
oni simboli koji su karakteristini samo za nekog autora (simbolizam).
Primjer ovog tefsira je Gazalijev Mikatul-envar.
c) Et-tefsir nazarijj (spekulativni tefsir). Ovaj tefsir je sumnjiv sa naune
strane. To znai da jedan autor ima jednu svoju fiksnu ideju, kao to je
bila Ibn Arebijeva ideja o vahdetul-vududu (vidi pitanje 45). Meutim,
svaki ajet je u nekom smislu nejasan. Nema ajeta koji ima samo jedno
znaenje. Stoga svrha tefsira nije da istrauje samo jednu ideju
(vahdetul-vudud, npr.) nego sva znaenja kur'anskih ajeta. Svrha
tefsira je da dokae vjeru kao ed-din el-kajjum (vjera ije se vrijednosti
stalno otkrivaju).

51. Kojoj vrsti sufijskog tefsira pripada Tusterijev tefsir?

Aluzivni ili djelatni tefsir.

52. U kojem stoljeu je ivio Ismail Hakki i kako se zove njegov

tefsir?
Ismail Hakki je roen u Edirni 1063/1652, a umro je 1137/1725. Iza ovog
osmanskog uenjaka ostalo je 106 knjiga, poslanica i pamfleta. ezdeset
njih je napisano na turskom, a ostala na arapskom jeziku. Njegovo
najpoznatije dijelo svakako je tefsir Ruhu'l-bejan.

53. Koji su glavni izvori Hakkijevog tefsira?

Ruhu'l-bejan je komentar Kur'ana sa orginalnim sufijskim interpretacijama,
jedna vrsta kompilacije sufijskog tefsira do njegova doba. Napisan je na
arapskom jeziku, ali u sebi sadri i pasuse i citate na perzijskom jeziku. Taj
tefsir je rasko znanja, ne samo iz sufizma, nego i iz tradicionalnog i

17
 racionalnog tefsira i ilmul-hadisa. Pisan je inspirativnim, pjesnikim
jezikom.

54. Odredi period ivljenja Ebu Hanife!

Roen je 80., a umro 150. godine po Hidri.

55. Navedi sedam dokaza Ebu Hanifinog fikhskog miljenja!

Prvi izvor za izvoenje dokaza kod Ebu hanife je bio Kur'an. Ukoliko
rjeenje ne bi naao u Kur'anu, uzimao je iz sunneta Poslanika, a.s., a ako
rijeenje ne bi naao ni u Allahovoj knjizi, ni u sunnetu Poslanika, a.s.,
obratio bi se miljenju ashaba i uzimao miljenje jednog od njih, i to od
onoga ije miljenje bi mu se inilo najprikladnijim. Ukoliko ne bi naao
rjeenje kod ashaba, posezao bi za kijasom, ukoliko bi naao da je on
dozvoljen, a ukoliko ne bi bilo dozvoljeno ono emu vodi kijas, posezao bi
za istihsanom. Ukoliko ni tu ne bi naao traeno rjeenje, obraao bi se
onome to je ve praksa ljudi uvezi sa datim pitanjem. Neki tekstovi
ukazuju na privrenost onome to je bila praksa ljudi sa podruja Kufe, i to
to su slijedili ljudi Kufe, slijedili su svi fakihi. Time se hoe da kae da je
Ebu Hanife preuzimao iz usaglaenog stava (idma') fekiha. Na osnovu
ovoga, moemo rei da je Ebu Hanife u svome fikhskom miljenju imao
sedam dokaza: Kur'an, sunnet, miljenje ashaba, idma', kijas, istihsan i
'urf.

56. ta je to istihsan?
Istihsan je peti po redu izvor pravnog miljenja kod Ebu Hanife i dolazi
poslije kijasa. Naime, uviajui da stroga pravilnost pravnikog rasuivanja
ne dovodi uvijek do pravinog rjeenja, Ebu Hanife je dopustio mogunost
korekcije analokog zakljuka. To je postigao uvoenjem istihsana meu
izvore prava. To znai da e se odstupiti od pravnog propisa do koga se
dolo putem analogije ukoliko to zahtjevaju razlozi pravinosti.

57. ta je to istinbat u Ebu Hanifinom pravnom miljenju?

Logiko zakljuivanje po dedukciji. S obzirom na porijeklo pravno znanje se
dijeli na ittiba' (ono to se slijedi) i istinbat (ono do ega se dolo
promiljanjem). U prvu kategoriju spadaju sadraji Kur'ana, sunneta i
miljenja prvih generacija muslimana, a u drugu sadraji do kojih se dolo
uvaavanjem kijasa, obiaja, opte prakse i sl.

18
58. ta je to bejanu't-taqrir, bejanu't-tefsir i bejanu't-tebdil?
- Navedeni termini se odnose na pojanjenje kur'anskih propisa putem
sunneta.
Pojanjenje ustanovljenog propisa - bejanu't-taqrir je sluaj kada
pojanjenje dolazi iz sunneta koji pojaava smisao ajeta i potvruje njegov
propis, kao npr., rijei Poslanika, a.s., u kojima on pojanjava poetak i
zavretak posta u ramazanu uz pomo pojave mlaaka: Zaponite postiti
kada ga ugledate i prekinite postiti kada ga ugledate, tj. ponite postiti
kada ugledate mlaak i prekinite post kada ugledate mlaak, to je i
muekked (pojaanje) i muqarrer (potvrivanje) smisla Allahovih rijei: U
mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje Kur'ana, koji putokaz ljudima i
jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom
mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede...
- Pojanjenje tumaenja - bejanu't-tefsir je sluaj kada se pojanjava ono
to je u nekom ajetu skriveno, kao npr., mudmel u Kur'anu. Pojanjenje
mudmela ja u ajetima vezanim za namaz, post, zekat... Kur'an je naredio
namaz, ali nije pojasnio njegove elemente, i vremena, ali je to objasnio
Resulullah svojim djelom i rijeima: Klanjajte onako kako vidite da ja
klanjam.
-Pojanjenje zamjene propisa- bejanu't-tebdil. Ovdje je rije o derogaciji.
Hanefije kau da je derogacija Kur'ana Kur'anom dozvoljena, ali i
derogacija Kur'ana sunnetom je dozvoljena ukoliko je sunnnet potvren
tewaturom ili ukoliko je taj sunnet nairoko poznat.

59. Navedi osnovne biografske podatke o imamu-i Maliku!

Roen je u Medini 90. g. po hidri. Za ivota je sreo 300 tabi'ina od kojih je
preuzeo nauku. Slijedio je Nafia u kiraetu. Umro u 85. godini ivota, i
ukopan u Dennetul-bekiji. Autor je knjige Kitabul-muvetta, za koju se kae
da je najranije pravno djelo. U njoj su donijeti propisi prema idmau u
Medini, a taj idma je uvao propise Poslanika, alejhiselam. On je svojim
glatkim putem (Muvetta) na temelju prakse u Hidazu uspio kodificirati i
sistematizirati obiajno pravo-urf. Malik s ovim djelom samo dokomentira
sunnet, a ne podvrgava ga kritici. Malik predstavlja onu etapu u razvoju
fikha u kojoj zakljuci jo nisu utemeljeni, kada se misao islama jo nije

19
 razvila u pravnoj znanosti. On je imam ili predstavnik Medine u kojoj su
postavljeni temelji islamskog prava. Malik i njegova kola daju prednost
praksi u odnosu na predaju ukoliko se to tvoje razlikuje. Slui se re'jom tek
onda kada ne postoji ni medinska predaja ni medinska idma o nekom
pitanju.

60. Kako je imam-i Malik gledao na stavove mutekellimuna?

Imam Malik na Kur'an nije gledao pogledom dijalektiara. Nije ostalo
zabiljeeno da je on govorio kako je Kur'an samo izgovor (lafz) ili samo
smisao (ma'na). On o Kur'anu nije govorio na nain kako su, u njegovo
vrijeme, o njemu govorili teolozi (mutekellimuni), ili poslije njega, o pitanju
(ne)stvorenosti Kur'ana. On to nije inio jer nije elio da vjerska pitanja
postavi za predmet rasprave dijalektiara i besposlice besposliara. Imam
Malik je vjerovao da, kad god uje nekog dijalektiara, umanji se vrijednost
onoga to je objavljeno Muhammedu, a.s. Nadalje, on je znao da Kur'an
sadri sveoubhvatni ili univerzalni erijat i da je sunnet njegovo
objanjenje. Objanjenje svakog zakonskog razloga (illet) uzimao bi iz
sunneta. Jednostavno, za tim je udio, ne samo zbog toga to je sunnet
drugi izvor erijata ve i zbog toga to je sunnet objasnitelj Kur'ana i
njegov tuma.

61. ta je to terdih kod imam-i Malika?

Spoznavanje propisa Kur'ana zahtijeva od istraivaa da:
- da izui njegovu asnu kompoziciju (nazm)
- vrste njegovih znaenja
- znaenja koja se razumijevaju iz njega, ali na nain slijeenja znaenja
koja se otkrivaju iz nazma, tj. prema datom kontekstu (sijak) i mjestu
intencije (kasd).
- spozna kur'anske bliske i daljne intencije i znaenja njegovih izraza, te
ono na to upuuju njegovi izrazi.
Svako znaenje ima svoju stilsku odliku i nivo intenziteta. Stoga je pri
deriviranju propisa iz Kur'ana nuno poznavati njegove nivoe, kako bi se
saznao stepen koji je posrijedi, te kako bi se intenzivnijem znaenju dalo
protenije mjesto u odnosu na ono koje je slabijeg intenziteta. Temelj toga
jeste terdih davanje prednosti jednom u odnosu na drugo znaenje.

20
62. Kakva je razlika izmeu nassa i zahira kod malikija?
Imam Malik je u sporednim pitanjima pravio razliku izmeu pojma nass i
pojma zahir. Zahir i nass predstavljaju dokaz (hudde). Kod malikijskih
pravnika je ustaljen stav da zahir i nass nisu na istom stepenu znaenja u
pogledu propisa. Nass ima jae znaenje od zahira. U sluaju kontradikcije
oslanja se na zahir teksta. Razlika izmeu nassa i zahira se ogleda u tome
to je nass nemogue tumaiti dok je zahir mogue tumaiti. afija ne
pravi razliku izmeu nassa i zahira. A oni koji prave razliku kau da se
pojam nass koristi u dva znaenja:
- nass koji ne podlijee procesu tumaenja kao to je to sluaj sa rijeju
hamse (pet), jer ova rije ne moe oznaavati broj est ili etiri.
- nass ije je tumaenje neprihvatljivo na temelju odreenog dokaza, a isto
vai i za tumaenje koje nije potkrijepljeno dokazom.
Zahir tekst moe imati dva ili vie znaenja ali jedno od njih je protenije i
ono se ustaljuje u razumu samim njegovim izgovorom.

63. U emu se sastoji razlika izmeu nassa i mudmela?

Zahir tekst moe imati dva ili vie znaenja ali jedno od njih je protenije i
ono se ustaljuje u razumu samim njegovim izgovorom. Samim time zahir
se razlikuje od mudmela (saetog, konciznog izraaja) zato to mudmel
moe imati dva ili vie znaenja, ali se ne daje prednost jednim nad
drugim znaenjem, sva znaenja su na istom stepenu. Razlog zato
mudmel moe imati mogunost veeg broja znaenja jeste leksike
prirode. On moe biti polisemna rije, kao naprimjer, rije quru', koja po
jednom svom znaenju moe oznaavati istotu (et-tuhr), a po drugom
znaenju hajz. Razlog mogunosti veeg broja znaenja mudmela moe
biti u neemu drugom, a ne samo u leksikoj naravi izraza, naprimjer ajet






-...i podajte na dan etve i berbe ono na to drugi pravo
imaju..(El-En'am, 141) jasno ukazuje na obaveznost zekata, jer je u ajetu
pojanjeno pravo siromaha na zekat. Ali u ajetu se ne objanjava koliina
zekata, tako da hakk siromaha moe biti manji ili vei. U sunnetu je
objanjeno da traena koliina zekata u ovom sluaju iznosi jednu
desetinu. Dakle, mudmel moe biti zbog leksike i neleksike prirode
ajeta, a objanjenje mudmela se nadaje iz okolnosti koja skriva odreeni
izraz ili iz sunneta. Nakon to se mudmel obejani, on postaje mubejjen

21
 (jasan, objanjen) i tada je poput nassa ili zahira, zavisno od jaine
objanjenja.

64. ta je to el-lafzu'l-'amm, a ta el-lafzu'l-khass kod malikija?

Karafi openiti izraz (el-lefzul-'am) definie kao izraz koji ima sveukupno
znaenje s obzirom na obuhvatnost propisa u svim njegovim pojedinanim
sluajevima. Tako naprimjer, ako Zakonodavac kae da se kradljivcu sijeku
ruke, to se onda odnosi na svakoga ko je okvalifikovan tim svojstvom, tj.
svojstvom krae koja sadri taj propis. Prema tome, 'am upuuje na
zajedniku odredbu koja se realizira u svim pojedinanim sluajevima na
koje se primjenjuje pojam 'ama i propis koji on zahtjeva.
Ukoliko je rije o izrazu kojim se ne zahtjeva propis koji ima zajedniku
odredbu ve samo jedan njezin dio, onda je rije o has izrazu, kao
naprimjer ajetima osloboditi ropstva jednog roba vjernika ili Prije nego
to jedni druge dodirnu, da jednog roba ropstva oslobode. Ovdje se radi o
hass-izrazu, jer se njime ne zahtijeva sve ono to se kvalifikuje tim
svojstvom ve jedno od toga, premda se u prvom ajetu ograniavanje vri
svojstvom, a u drugom se oslobaa ogranienosti. Hass je izraz koji ima
jedno znaenje u jednini, odnosno izraz koji ukazuje na jedno znaenje.
Takav izraz ne prihvata mnonost znaenja, svejedno radilo se o znaenju
vrste kao npr. hajevan, ili znaenju roda kao npr. insan, redul. Sve dok se
imenuje jedinka, a ne mnotvo to je hass izraz.

65. ta je to hudde qat'ijje, a ta hudde zannijje?

Jedna od razlika izmeu hanefija i malikija po pitanju 'amm izraza je u
tome to je ovaj izraz kod malikija vjerovatnog (zannijj), a kod hanefija
kategorikog (qat'ijj) karaktera. atibi kao veliki malikijski pravnik, po
ovom pitanju je stao na stranu hanefija. On smatra da stav kojeg
zagovaraju malikije, a po kojem 'amm ima vjerovatan a ne kategorian
karakter jeste slabost erijatskih dokaza i negacija kur'anske
univerzalnosti. Kao dokaz tome, atibi navodi hadis u kojem se kae da je
Vjerovjesniku data punina rijei. Vrhunac ove punine poiva u openitim
iskazima.

66. ta je to 'umumatu'l-Kur'an?

22
 Openitost Kur'an ('umumatu'l-Kur'an) po svome znaenju i po svojoj jaini
imaju kategorian karakter. Takve openitosti se ne mogu specificirati,
osim u sluaju kada se radi o neemu to je na njihovom stepenu zanenja
i jaine. Pojedinane hadiske predaje na mogu specificirati openitosti
Kur'ana. to znai da se u obzir uzimaju openitosti Kur'an, a ne te
predaje, odnosno, one se odbacuju zato to imaju vjerovatan karakter po
svojoj jaini, makar po svome znaenju bile i kategorikog karaktera.
Prema hanefijskim pravnicima, openitosti Kur'ana imaju kategorian
karakter u oba navedena smisla.

67. Navedi osnovne biografske podatke o imam-i afiju?

Muhammed ibn Idris e-afi je roen u Gazi, 150. godine po Hidri, u
godini smrti Ebu Hanife, koji je uveliko odredio njegov misaoni i ivotni put.
Bio je Haimija i Poslanikov daleki srodnik. U ranom djetinjstvu je postao
hafiz Kur'ana, a posije toga je napamet nauio Muveta od imama Malika.
Ljubav prema imamu Maliku odvela ga je u Medinu, i pred njim je uio sve
do svoje smrti. Nakon toga odlazi u Kufu, gdje je proveo dugo vremena u
drutvu sa Muhammedom e-ejbanijem, uenikom Ebu Hanife. Na kraju
odlazi u Kairo, gdje je napisao svoja najpoznatija djela. Preselio je 204.
godine. Neka od njegovih najznaajnijih djela su: Kitabul-umm, Kitabul
ahkamil-Kur'an, Kitabul-fikhil-ekber, Vesijjetu-afi. Ipak, Risala je
najznaajnije djelo, u kojem se afija iskazao kao mufessir, kao muhaddis,
a posebno kao fakih.

68. Kako imam-i afi pristupa sunnetu?

Pojam sunneta kod afije obuhvata izreke i odluke Poslanika, a.s. Meutim,
sunnet nije na istom stepenu kao kur'anski izraz. Pa i pored toga, Stvoritelj
od nas trai da budemo posluni Njegovome Poslaniku isto kao to smo
posluni i Njemu.
Nauavajui tevhid u punom smislu rijei, Poslanik a.s., se susreo izmeu
ostalog i sa arabljanskim sunnetom, tj. pravnim normama i moralnim
vrijednostima koje su dotle vladale u arabljanskom drutvu.
Iskorijenjavanje takve vrste sunneta ila je preko Kur'ana, kao temeljnog
izvora islamske legislative, i sunneta, kao prakse posljednjeg Boijeg
Poslanika, a.s., kao neobraenog materijala u ranom dobu islama.

23
69. Kako imam-i afi gleda na okolnosti u kojima se pojavio
erijat?
ovjeanstvo je u vrijeme Poslanika, a.s., bilo podjeljeno u dvije klase. U
prvu klasu su spadali oni koji nisu vjerovali u Boga i koji su oboavali idole,
kamene biste, itd. Drugu klasu su sainjavali ljudi Knjige, koji su vjerovali
u Boga i u uenja ranijih poslanika, ali su izmijenili Boije propise
krivotvorei ih. Zbog ovog iskrivljenog vjerovanja, Uzvieni je odluio da
poalje posljednjeg Poslanika, a.s.
Nauavajui tevhid u punom smislu rijei, Poslanik a.s., se susreo izmeu
ostalog i sa arabljanskim sunnetom, tj. pravnim normama i moralnim
vrijednostima koje su dotle vladale u arabljanskom drutvu.
Iskorijenjavanje takve vrste sunneta ila je preko Kur'ana, kao temeljnog
izvora islamske legislative, i sunneta, kao prakse posljednjeg Boijeg
Poslanika, a.s., kao neobraenog materijala u ranom dobu islama. Sa
smru Poslanika, a.s., poslanika legislativa je dola do svoga kraja. Nekon
Poslanikove smrti, halife su donosile svoje odluke na temelju Kur'ana i
sunneta, te na osnovu idtihada (vlastitim rezonovanjem). U prvim
stoljeima islamska pravna misao se razvijala u svoja dva najvanija
centra. Prvi takav centar bio je Irak, a drugi Hidaz. Osnovna karakteristika
irake kole bio je racionalizam, zbog toga to su predstanici ove kole
posezali za vlastitim promiljanjem na temelju kijasa ee nego hidaski
pravnici. Za hidaske prevnike se tvrdi da su bili doslijedniji tradiciji, manje
upotrebljavajui vlastito prosuivanje. afijska pravna misao bila je
determinirana irakom i hidaskom pravnom kolom. U prvo vrijeme afija
je bio blii koli tradicije, ali preselivi se u Egipat, osjetio je potrebu da
napravi balans izmeu ovih dviju kola.

70. Koji su osnovni izvori Risale?

Glavni izvor Risale je Kur'an, kojeg je nauio napamet u sedmoj godini, i
Malikov Muvetta', kojeg je napamet nauio kada je imao dvanaest godina.
afija u svojoj Risali tretira 220 kur'anskih ajeta u kojima pronalazi
specifine zakonske propise ili primjere iz kojih je izvodio principe ili pravna
naela. Drugi izvor njegove Risale je Poslanikov, a.s., sunnet. Starija verzija
Risale napisana je sa ciljem da odbrani tradicionalnu pravnu kolu, a u
24
 novoj verziji svoje knjige afija ne istrauje sunnet samo kao drugi izvor
islamskog prava, nego i da iz njega izvue svoje vlastite propise i pravna
naela. afija citira preko stotinu hadisa. to se tie samostalnog pravnog
promiljanja i zakljuivanja, sasvim je izvjesno da je glavnu inspiraciju za
njega afija naao u debatama koje je vodio sa hanefijskim pravnicima iz
Iraka.

71. Navedi pet osnovnih kategorija bejana u afijevom smislu

rijei!
afija kae da je el-bejan skupni termin kojim se obuhvataju opi principi
kao i detaljni propisi islamskog prava, a djeli ga u pet kategorija. U prvu
kategoriju spadaju specifini pravni propisi u tekstu Kur'ana kakvi su
osnovne obaveze prema Allahu, kao to su namaz, zekat, hadd... U
drugu kategoriju spadaju propisi ije je naine izvravanja pojasnio
Poslanik, a.s u hadisu, naprimjer broj svakodnevnih namaza. U treu
kategoriju spada povei broj propisa koje je Poslanik, a.s., detaljno
pojasnio, u etvrtu kategoriju spadaju svi propisi koje je Boiji Poslanik,
a.s., donio u odsustvu posebnog kur'anskog teksta o njima. U petu, finalnu
kategoriju spadaju propisi do kojih se dolo idtihadom putem kijasa.

72. Kako je afi' podijelio kur'ansko zakonodavstvo?

Prema miljenju afije, postoje openiti propisi iji smisao postaje jasan iz
konteksta u kome se nalaze. S druge strane, postoje i oni propisi kod kojih
doslovni tekst indicira njihovo impicitno znaenje. U treu kategoriju
spadaju oni kur'anski propisi koje samo sunnet moe specificirati kao
openite ili kao pojedinane.

73. Kako je afi' klasificirao sunnetsku grau?

Sunnet se prema miljenju imama afije prvo javlja kao mubejjen,
objasnitelj nekih dvosmisleni ili manje jasnih kur'anskih ajeta. On smatra
da samo autentina predaja od Poslanika, a.s., moe biti obavezna. afija
pravi jasnu razliku izmeu autentine predaje od Poslanika, a.s., i one
arativne, koja je nastala kao plod miljenja nekog od ashaba ili vodeih
fakiha. Ova posljednja vrsta predaje moe biti uzeta samo radi objanjenja
smisla teksta, ali se ne moe uzimati kao obavezujua.

25
74. Kako afi' gleda na neskh, posebno na neskh Kur'ana
sunnetom?
Kur'an u svome tekstu dokida neke propise koje je ranije donio, s tim da se
i dalje zadrava ajet u kome se spominje derogirani propis. Sunnet, smatra
afija, moe samo pojasniti dokinute ili ajete u kojima se dokida odreeni
propis, ali on odbija Ebu Hanifino miljenje po kome sunnet moe
derogirati neki propis u Kur'anu. Prema afiji, ni Kur'an ne derogira sunnet
direktno, nego Poslanik, a.s., uvijek donese novi sunnet, u saglasnosti sa
kur'anskom legislativom.

75. Kako afi' gleda na idma'?

U pogledu konsenzusa, afija je evoluirao od miljenja imama Malika,
prema kome je idma saglasnost lokalnih uenjaka o nekom pitanju, do
onog miljenja po kome je idma saglasnost cjelokupne muslimanske
zajednice o nekom pitanju. Tumaei poznati hadis Moj ummet se nikada
nee sloiti u zabludi, afija kae da se to odnosi na fundamentalne
principe, a nikako na detalje i ona pitanja koja su ostavljena uenjacima.

76. Navedi osnovne tefsire sve etiri mezheba i imena njihovih

autora!
Hanefijski mezheb: Ebu Bekr er-Razi, poznatiji kao Dessas (Ahkamul-Qur'an)
afijski mezheb: Elkija El-Herrasi (Ahkamul-Quran), ihabuddin el-Halebi (El-Qavl fi
ahkamil-kitabil-aziz), E-enfeki (Ahkamul-kitabil-mubin), Delaludin Sujuti (El-Iklil fi
istinbati-tenzil).
Malikijski mezheb: Ebu Bekr bin el-Arebi (Ahkamul-Quran), Kurtubi (Damiul-ahkam fi
tefsiril-Quran).
Zejdije: Husejn bin Ahmed (erhu hamse mieh ajeh)
Duodecimalni iizam: Mikdad es-Sujuri (Kenzul-furqan fi fiqhil-Qur'an).

77. Ko je bio Dessas?

Ebu Bekr er-Razi el-Dessas je spasio hanefijski mezheb. ivio u 4/10
stoljeu. Roen je i rastao u gradu Reju. Umro je 380. godine. Njegov tefsir
sadri samo komentar onih ajeta koji imaju pravne propise. U pitanjima
oko kojih nema neslaganja, on iznosi stavove ashaba, tabi'ina, kao i
osnivaa mezheba. S njihovim stavovima on polemizira. Karakteristika
njegovog tefsira je tzv. fenqala (iz qale qailun) pretpostavljeno pitanje.

26
78. Navedi est koraka Dessasovih u dolalaenju do
konanog fikhskog rjeenja!
1. On donosi predaje onih fekiha iz redova ashaba i tabi'ina
2. Osvre se na poglede fekiha iz hanefijskog mezheba (Ebu Hanife,
Jusuf, Muhammed, Zufer)
3. Donosi vlastite poglede
4. Svoje poglede potkrepljuje sunnetom Resulullaha
5. Iznosi racionalne, logike dokaze zbog ega se odluio za takvo
rjeenje
6. Donosi fenkalu

79. U koju vrstu mudtehida spada Dessas?

erijatskopravni teoretiari razvrstali su mudtehide u sljedee kategorije:
apsolutni (samostalni) mudtehidi koji nisu ni za koga vezani, neogranieni
(nesamostalni) koji su se za nekoga vezali, te ogranieni mudtehidi, tj. oni
koji istrauju na osnovama predvodnikovih naela i principa. Dessas se
smatra pripadnikom tree kategorije, a to je rang mudtehida koji izvlae
propise o pitanjima koja nisu formulisana u sklopu definisanja osnova i
naela koja je definisao i afirmisao predvodnik mezheba.

80. Kako je Dessas gledao na hanefijski mezheb?

On se uvijek ne slae sa Ebu Hanifom. Ebu Hanife je nekada pogrijeio iz
razloga to su historijske prilike bile drugaije, ili do Ebu Hanife nisu stigle
neke informacije do kojih je doao Dessas. To je osnovni razlog njihovog
neslaganja. Zbog toga Dessas posebnu panju poklanja objanjavanju
okolnosti koje su dovele Ebu Hanifu da doe do rjeenja do kakvih je
doao. Jedno od pitanja oko kojih su se razili Dessas i hanefijska kola je
pitanje da li su nevjernici zadueni parcijalnim erijatskim propisima.
Prema afiji se parcijalni erijatski propisi odnose i na nevjernike,
argument za to su rijei Uzvienog: ta vas je u Sekar dovelo? Rei e:
nismo bili od onih koji su namaz obavljali. Ove rijei ukazuju da e
nevjernici biti kanjeni zbog ostavljanja namaza. Ebu Hanife kae da se
erijatski propisi ne odnose na nevjernike. To potkrepljuje tako to kae:
Kada bi nevjernici bili obavezni, npr. namazom, bio bi im propisan ili
tokom nevjerovanja ili kasnije. Prvo je neutemeljeno zbog toga to namaz
nevjernika nije valjan sve dok ne vjeruje, a drugo je takoer neutemeljeno
jer smo saglasni da ukoliko nevjernik prihvati islam nije obavezan

27
 naklanjati proputene namaza dok je bio nevjernik. Dessas je u tefsiru bio
na stanovitu da se ti propisi odnose na nevjernike. U komentaru rijei
Uzvienog I zato to su kamatu uzimali, a bilo im je zabranjeno, i zato to
su tue imetke na nedozvoljen nain jeli... dokazuje da se na nevjernike
odnose erijatske norme kojih ih se obavezuje, te da zasluuju kaznu zbog
ostavljanja istih.

81. ta je to et-te'assubu'l-medhebijj?
Nakon perioda etvorice imama dolaze generacije koje su podlegle duhu
taklida ovih imama na kojim se temelji mezhebski ekstremizam (et-
teassubul medhebij). Ponekad je taj ekstremizam iao do te mjere da su
pojedini sljedbenici jedne kole drali do stavova svojih imama kao da su
njihovi stavovi izvori erijata. Kao rezultat toga, pojedini sljedbenici su
pravne ajete prouavali radi potvrivanja svog mezheba, ukoliko bi im
te'wil to omoguavao. A u protivnom, najmanje to su mogli da urade jeste
da ih protumae na nain kojim se onemoguava suprotno tumaenje
pribjegavi nekada neshu, a nekada tahsisu. Jedan od takvih je bio
Abdullah el-Kerhi koji je rekao: Svaki ajet ili hadis koji se protivi naem
miljenju je ili krivo protumaen ili derogiran.

82. Otkad datiraju korijeni pravnog tefsira?

Objava sadri ajete koji se odnose na fikhske propise. Muslimani koji su
ivjeli u vrijeme Poslanika, a.s., po svojoj arapskoj naravi razumijevali su
znaenja tih ajeta, a ono to im je bilo nejasno traili su objanjenje od
Poslanika. Kada je on preselio, ashabi su se suoili sa novim situacijama,
koje su od muslimana zahtijevale da donesu autentian erijatski sud o
njima. Prvi izvor na koji su se oni pozivali bio je Kur'an. Prvo bi prouavali
njegove ajete i ako bi bilo mogue primijenili bi ih na novonastalu situaciju,
a ako ne, vraali bi se na Sunnet Poslanika. Ako ni tu ne bi nali erijatski
sud koristili bi slobodno promiljanje i donosili svoje miljenje u svjetlu
univerzalnih pravila Kur'ana i sunneta. Ashabi su se nekada razilazili u
svojim promiljanjima pravnih ajeta kao to je npr. sluaj razilaenja
Omera i Alije o duini trajanja iddeta trudnice iji je mu umro. Omer je
presudio da njen iddet traje do njenog poroaja, a Alija da njen iddet traje
due od dva roka. Uzrok je ovom razilaenju je u kontradikciji dva 'amm

28
 ajeta. U jednom se kae da je za putenu enu iddet roenje djeteta, a za
enu kojoj je umro mu etiri mjeseca i deset dana. Alija je smatrao da u
praksi treba postupiti po oba ova ajeta, dok je Omer miljenja da ajet koji
govori o putenoj eni specificira ajet koji govori o eni kojoj je umro mu.
Ovakva situacija je bila i u vrijeme pojave imama prvih kola. Svaki imam
je prouavao novonastale sluajeve u svjetlu Kur'ana i sunneta te bez
imalo pristrasnosti donosio rjeenja. Nakon imama slijedi generacija koja je
podlegla duhu taklida ovih imama na kojem se temelji mezhebski
ekstremizam. Ponekad je to ilo do te mjere da su sljedbenici jedne kole
drali do stavova svojih imama kao da su njihovi stavovi izvor
zakonodavsta. Jedan od takvih je bio Abdullah el-Kerhi, koji je rekao: Svaki
ajet ili hadis koji se protivi naem miljenju je ili krivo protumaen ili
derogiran.

83. Ko je bio Elkija el-Herrasi?

ivio u petom i estom stoljeu po hidri. Porijeklo mu je iz Horosana,
Perzija. Napisao jedan od najvanijih tefsira afijskog mezheba (Ahkamul
Kur'an).

84. Navedi osnovne biografske podatke o imam-i Qurtubiju!

Ebu Bekr el-Ensari, poznat kao Ebu Abdillah El-Kurtubi, znameniti je
komentator Kur'ana iz Endelusa. Umro je 671 godine. Bio je veoma
poboan i disciplinovan. Autor je najvelianstvenijeg tefsira u pravnoj
nauci, El-Damiu li ahkamil Kur'an fi tefsiril Kur'an. Iako je bio malikija, u
svom tefsiru iznosi poglede svih osnivaa mezheba, pa se ak opredjeljuje
i za miljenje Ebu Hanife. Cijeli njegov tefsir je u insafu (uravnoteenost) i
u njemu gotovo da nema israilijata. ita Kur'an po razliitim kiraetima.

85. Navedi osnovne podatke o Ahmedu b. Hanbelu?

Ahmed ibn Hanble je roen u Bagdadu 164. godine gdje se i kolovao.
Sluao je predavanja Ebu Jusufa i drugih znamenitih uenjaka. Poduzimao
je nauna putovanja u Siriju, Hidaz, Jemen. Posebnu panju je posvetio
Sunnetu i prikupljanju hadisa. Zbog tog to se usprotivio mutezilijskom
tumaenju pitanja stvorenosti Kur'ana vie godina je proveo u zatvoru.
Autor je najvee hadiske zbirke Musned. Umro je 241. godine u Bagdadu.

86. U kojem sluaju imam-i Hanbel ini ustupke re'ju?

29
 On ini ustupke re'ju samo kada iscrpi sve hadise, autentine ali i daif.

87. ta je to dogmatski tefsir?

Dogmatski tefsir je svaki tefsir izvan ehli sunneta. Tu se misli na ijske,
mutezilijske i haridijske tefsire. eltut kae da u ovu vrstu tefsira spada i
tefsir onih koji nauci daju prednost nad Kur'anom (scijentizam, u
modernom dobu, npr. dini su bakterije). Zabranjuje se i mezhebska
dogma u smislu da se daje prednost pojedinim mezhebima u odnosu na
Kur'an.

88. Koji su najvaniji predstavnici dogmatskog tefsira? Navedi

njihova imena i nazive njihovih tefsira!
iije: Tabersi; mu'tezile: Murtedda; haridije: Itfej.

89. Koji su osnovni dogmatski principi mutezilijskog tefsira?

Prilikom tumaenja Kur'ana mutezile koriste sljedee principe:
- tumaenje Kur'ana Kur'anom
- tumaenje Kur'ana Predajom (ne koriste hadis u mjeri kao i ostali
mufessiri)
- muteabih ajeti su za njih svi ajeti koji su nepomirljivi s razumom i oni su
po mutezilama predmet te'wila
- kiraeti; opravdavanje nekih svojih stavova mutezile esto postiu
izvrtanjem kiraeta: Ve kelleme Allahu Musa teklima Allah je govorio
Musau. Mutezile, kako bi ostali dosljednji principu ta'tila (Allah nema
svojstva, tako ni govor) ovaj ajet itaju ovako: ve kelleme Allahe Musa
teklima Musa je govorio Allahu.
- povodi objave
- pozicija razuma; prema mutezilama erijatski argumenti su sljedei:
razum, Kur'an, sunnet i idma.

90. Koji su osnovni principi i'itskog tefsira?

ije se u svom uenju pozivaju i oslanjaju na sljedee:
- Sabiranje Kur'ana i njegovo tumaenje. To je Knjiga u koju je Alija sakupio
Kur'an prema redoslijedu objave.
- Knjiga u koju je vladar pravovjernih, Alija r.a., izdiktirao 60 vrsta znanosti
o Kur'anu, u svakoj vrsti napomenuo je i primjer koji se na nju odnosi.

30
 - Knjiga el-Damia, ija je duina sedamdesetak lakata, sadri diktate
Poslanika, a.s., i Alijin, r.a, rukopis napisan na koi.
- El-Defr nesabrana knjiga. O njoj ibn Haldun kae: Znaj da knjiga El-
Defr vue porijeklo od Harana bin Se'd el-Adelija, voe Zejdija, i
znamenje koje je on imao stiglo je njemu i njegovim predstavnicima kao i
njihovim enama putem kerameta i kefa. Kod Dafera je bila na koi
teleta, i knjiga dobiva naziv po imenu koe na kojoj je napisana.
- Fatimina zbirka: Ebu Abdullaha su pitali neki ashabi o Fatiminoj zbirci pa
im je odgovorio: 'Vi me pitate o onom to elite i ne elite.' Fatima je ostala
poslije Poslanika, a.s., sedamdeset pet dana i zbog oca je zapala u veliku
alost. Debrail joj je dolazio i tjeio je zbog njega te joj je time pruio
lijepu utjehu: obavjetavao je o ocu i njegovu mjestu a i o onom to e se
zbiti poslije nje, sa njenim potomstvom. Alija r.a. je to pisao i to je Fatimina
zbirka.

91. Koji su najpoznatiji iijski mufessiri i navedi nazive njihovih

tefsira!
- Tefsir: Hasen l-Askerij
- Tefsir: Muhammed b. Mesud el-Kufi
- Et-Tibjan: Ebu Da'fer et-Tusi
- Medmeul-bejan: Ebu Ali et-Tabersi
- El-Burhan: Haim el-Bahrani

92. Ko je Allame Muhammed Husejn Tabatabai i kako se zove

njegov tefsir?
Tefsirul-mizan fi tefsiril-Kur'an

93. Kako se tumai rije kewther u iijskom tefsiru?

to se tie rijei Inna e'atajnake el-kevser Uzvieni je ovdje spomenuo
skupinu dobrota ili blagodat i istakao ih je na openit nain, rekavi za njih
da su mnogobrojne. El-Kevser je najvee, najmnogobrojnije dobro (el-
hajrul-kesiru). U tefsiru ove rijei uenjaci se na udan nain razilaze, pa
iznose brojna o tome. Tako jedni kau da ona oznaava najvee dobro,
drugi kau da oznaava rijeku u dennetu, trei kau da oznaava
Vjerovjesnikovo vrelo u dennetu, etvrti kau da oznaava njegovo

31
 potomstvo, peti kau da oznaava njegove ashabe i pristalice, esti kau
da ona oznaava uenjake njegova ummeta, sedmi kau da ona oznaava
Kur'an i njegove obilne fadilete, ili poslanstvo, ili lahkou uenja,
pamenja, razumijevanja Kur'ana; deveti kau da ona oznaava mekam
mahmud, posebno hvale vrijedno mjesto u Dennetu; deseti kau da ona
oznaava svjetlost njegova srca. Uglavnom, oko ovoga pitanja ima 26
miljenja.

94. Ko su zejdije?
Ova i'ijska podgrupa se izdvojila u vrijeme spora o tome ko e naslijediti
etvrtog imama Ali Zejnul-Abidina. Veina i'ja je priznala za imama
Muhammeda el-Bakira, dok je jedna grupa poela slijediti Zejnul-
Abidinovog sina, Zejda. Ubrzo su se prozvali zejdijama. On je autor djela
El-Medmeu fil-fikh u kojoj se govori o razliitim erijatskopravnim
pitanjima. Historiari koji su prouavali ovu knjigu ustanovili su slinost
njenog sadraja sa tumaenjima Ebu Hanife. U pogledu vjerovanja zejdije
su pod vidnim utjecajem mutezilijskog racionalizma, dok u pogledu fikha
zejdije su blie ehlu sunnetu nego ijama. Tako se u djelima o razlikama
meu mezhebima zejdijska pravna kola poredi sa ehlusunnetskim i
negdje navodi kao peti mezheb.

95. Ko su imamije?
Imamije su oni koji su nakon Zejdove smrti priznali svojim imamom El-
Bakira, unuka Husejnova. Vremenom su se pocijepali na mnogobrojne
ogranke, jer kada bi god koji imam umro ostavivi vie sinova, uz svakog bi
pristalo neto svijeta pa bi se tako formirao novi pravac. Glavna
karakteristika imamija je to vjeruju u nepogrijeivost svojih imama i da
imam mora biti odreen od svoga prethodnika. Oni imama porede sa
Boijim poslanikom i rue vjerodostojnost i Kur'ana i hadisa, jer ih imam
kao nepogreiv moe da izmjeni. Vjerovanje da imam mora biti odreen od
svoga prethodnika temelje na tome to su oni vjerovali da je Alija bio
odreen za halifu od Boijeg Poslanika, ali ga je Ebu Bekr prevario. Veu
panju pridaju turbetima nego li damijama. Po njihovim miljenju, ikindija
i podne se mogu klanjati zajedno u podnevsko vrijeme, a akam i jacija u
akamsko vrijeme.

32
 Ovako ekstremnog stava se uspio spasiti svega mali broj, meu koje spada
i uenjak Et-Tabersi, pisac jednog komentara Kur'ana. Imamije se slau da
je Alijin imamet, te da je posredstvom oeve oporuke preao na njegova
sina Hasana, zatim na Hasanova brata Husejna, pa tako dalje sve do
Dafera es-Sadika, gdje su se imamije razdijelile na nekoliko sekti, a
najpoznatije su dvije: duodecimalne imamije i imamije ismailije.

96. Ko su ithna 'aerije?

Od raznih imamijskih pravaca do danas se odrao jedino isna-aerije
pravac. Isna 'aerije smatraju da imamet nakon Dafera es-sadia prelazi na
njegovog sina Musa el-Kazima, a zatim se nastavlja dinstijskim
primogeniturnim redom: Ali Rida, Muhammed, sin Ridaov, Muhammedov
sin Alija, pa sve do Mehdija, Imamul-muntazara, koji je dvanaesti imam.
Oni vjeruju da je Mehdi uao u podrum kue svoga oca, tajanstveno nestao
i jo se nije vratio. On e se pojavti na kraju vremena da zamlju ispuni
pravdom i sigurnou, kao to je prije toga bila ispunjena terorom i
strahom. Oni vjeruju da imam, poput poslanika ima duhovnu vezu sa
Allahom. Njihov kredo je: Vjerovanje u imame je dio vjerovanja u Boga, ko
umre, a ne vjeruje u imama, umro je kao nevjernik. Njihova najpoznatija
uenja su sadrana u etiri osnovna principa: Nepogreivost imama
(ismet), mehdizam (Povratak imama Mehdija), povratak imama (red'i) i
prikrivanje vjerske pripadnosti. Proklinju Umejevie i Abasovie radi toga
to su imamet oteli od Alijinih potomaka. Oni pokuavaju mnogobrojnim
injenicama i dokazima da argumentiraju ono to govore, ali im to nije
uvjerljivo i prihvatljivo.

97. ta znai gullat u tefsiru?

Gullat su pretjerivanja koja izvode iz vjere. To su stavovi klasinih iija
poput stava da samo imami mogu da tumae cijeli Kur'an. Razlog tome je
to su imami neprikosnoveni i ono to oni kau je nepogreivo. Imaju
stavove da su dijelovi Kur'ana skriveni. U politici vjeruju u okomitu
demokraciju (imam je iznad svih), dok sunije priznaju vertikalnu
demokraciju (prvi meu jednakima).

98. Koja su to gullatska iijska miljenja o Kur'anu?

33
 Pojedine ije se nisu zadrale na tome, nego kau da Kur'an ima
sedamdeset i sedam unutarnjih slojeva. ak se ni sa ovim nisu zadovoljili,
nego kau da je Bog posvetio spoljnju sutinu Kur'ana (zahir) pozivu na
monoteizam, poslanstvo i risalet, a unutarnju (batin) posvetio pozivu
imametu, vilajetu i svemu to iz toga slijedi.

99. Kako mutezilije gledaju na upotrebu hadisa u tefsiru?

Jedna od znaajnih metoda u tefsiru kod veine komentatora je tumaenje
Kur'ana predajam Poslanika, a.s. Ova tefsirska metoda koritena je i u
mutezilijskom tefsiru, ali je njihovo koritenje predaja ogranieno, budui
da su mutezile tefsirske predaje Poslanika, a.s., zbog seneda smatrali
krnjim. ini se da je to bio razlog da mutezilijski velikani uspostave
standarde na osnovu kojih je predaja smatrana vjerodostojnom.
Abduldebar Mutezili kae da vjerodostojna predaja mora ispunjavati
sljedee uvjete:
a) da je prenosi toliko broj prenosilaca da je mogunost unoenja lai
eliminirana
b) da ne postoji nita zajedniko to bi ih povezalo sa mogunou lai
c) da ono to prenose ne bude muteabih.
Svi ovi uvjeti se vraaju jednom uvjetu a to je da znamo da je osobi koja
prenosi predaju cilj predaja i da nema motiva da lae. Mutezile su unato
navedenim ogranienjima koristile predaju, npr. u komentaru ajeta
redovno molitvu obavljajte, naroito onu krajem dana i pred Allahom
ponizno stojte, Zamaheri da bi objasnio termin krajem dana posegnuo
je za predajama vezanim za Poslanika i kazao: Smisao termina salatul-
vusta je ikindijski namaz, jer je Alejhisselam kazao: Sprijeili su nas u
obavljanju salatul-vusta. Tj. ikindijskog namaza.

100. Kako mutezilije gledaju na muteabih ajete?

Primjere upotrebe razuma kod mutezila nalazimo kod shvatanja i
komentarisanja muteabih ajeta. Hemedani o ovome pie: Muteabih ajet
ne ukazuje ni na to, ali pomou razuma mogue je shvatiti njegov
smisao.
Metod mutezila u tumaenju muteabih ajeta bio je sljedei: prvo su sve
ajete koji su objavljeni o jednoj temi posloili jedne pored drugih i koristili
su razum da bi spoznali to je u tim ajetima muhkem, a to muteabih.
Znai, one ajete koje su smatrali nepomirljivim sa svojim razumom
34
 smatrali su muteabih, a one ajete koje su drali u skladu sa razumom
ubrajali su u muhkem ajete. Nakon razluivanja muteabih od muhkem
ajeta, oni su muteabih ajete posredstvom razuma tumaili i u posljednoj
fazi koristili su muhkem ajete da bi komentirali muteabih. Tumaei ajet
Toga dana e neka lica blistava biti, u Gospodara svoga e gledati koji je
sa stajalita mutezila oznaen kao muteabih ajetom, Zamaheri koristi
sljedei ajet Pogledi do Njega ne mogu doprijeti, a On do pogleda
dopire., vezujui muteabih ajet za muhkem.

101. Koje su vrijednosti, a koji nedostaci mutezilijskog tefsira?

Vrijednosti:
a) Mu'tezile su bili prvi pisci naunih komentara Kur'ana i knjiga
b) Et-tefsir an el-Hasen autora Amra ibn Ubejda Mutezilija, je njihova
prva knjiga na ovom polju
c) Mu'tezilijski tefsir je bio znanstven, i Kur'an su tumaili sa razliitih
aspekata. Prije toga, tefsir se ograniavao na predaje ashaba,
tabi'ina, ali pojavom mu'tezila, tefsir je izaao iz iskljuivo
interpretativnog obika i mu'tezile su u tefsiru, pored prenoenja
predaja, oslanjali se na razum. Predaje i rijei ashaba su prihvatali
pod uvjetom da su u skladu sa razumom.
d) Mu'tezilijski tefsiri su bili snaan odgovor na primjedbe nevjernika u
vezi sa Kur'anom i islamom. Nevjernicu su razumom iznosili
primjedbe na neke ajete, shodno svome razumijevanju, ali kada su
mu'tezile na isti nain dale odgovor, oni su shvatili da njihove
primjedbe nee ostati bez odgovora, i da ne mogu na ovaj nain
napraviti pukotine u vjerovanju muslimana.
Nedostaci:
U svoje temeljne principe, Mu'tezile su uvrstile tevhid, pravdu, nagadu i
kaznu, meustanje i odvraanje od zla. Meutim, kada su se suoili sa
protivljenjem sljedbenika hadisa i pravnika, potraili su pomo razuma u
komentaru kur'anskih ajeta. U akaidskim raspravama, oni su se vraali
na vlastiti razum, princip razuma su smatrali apsolutnim i na osnovu
njega ajete komentirali i davali im unutarnje znaenje. Mijeanje
razuma u neku vrstu stvari (stavovi u vezi sa obraunom, vagom,
efa'atom) dovela ih je dotle da dignu ruke od vanjske forme ajeta koji
govore o obraunu na Kijametskom danu, vaganju djela na
35
 Kijametu...Takoer, u pojedinim sluajevima, mu'tezile su koristile
razum za dokazivenje pojedinih stavova, ne obraajui panju na to da
je mogue da bude produkt mate ono to oni zamiljaju razumskim.
Naprimjer, u komentaru ajeta koji vam je Zemlju uinio posteljom, a
nebo zdanjem mu'tezile istiu: Razum ukazuje na prostranstvo zemlje
jer se u zemlji nalazi voda, a voda se ne nalazi na zemljinoj povrini.
Drugo problem i nedostatak mutezilijskom tefsiru bio je taj to su vrlo
ogranieno koristili tefsire imama, to je bio razlog da je kod mnogih
mutezila oslabilo svjetlo Kur'ana i sjaj ove Boije knjige.
Trei problem kod mutezila jeste zaokupljanje pitanjima i rasprava koje
nisu imale veze sa tefsirom i upravo je ovo dovodilo do toga da neki
njihovi tefsiri dosegnu veliinu od 600 tomova.

102. Ko je bio El-E'ari (biografski podaci) i kako je odgovorio

mutezilijama:
-u pogledu predodbe Allaha i Njegovih imena
-u pogledu vjenosti Kur'ana
.u pogledu vienja Allaha na Sudnjem danu?
Ebu Hasan el-E'ari je roen 873. godine u Basri. Potie iz ugledne
arapske porodice. ivio je u svijetu punom intelektualnih previranja.
Studirao je islamsko pravo i filozofiju. Bio je pripadnik afijske pravne
kole. Najznaajniji dio njegovog obrazovanja bio je studij mutezilijske
teologije. Jedne veeri je klanjao dva rekata i usnio Poslanika, a.s., koji mu
je naredio da se stavi u zatitu njegovog sunneta. Zatim je opet sanjao
Poslanika koji ga je pitao ta je uinio od onoga to mu je nareeno, pa je
odgovorio da je napustio kelam i da se samo predao Kur'anu i sunnetu. U
treem snu mu je Poslanik, a.s., naredio da ne naputa kelam kao metodu
racionalnog zakljuivanja ve da se stavi u odbranu sunneta. Po drugima,
E'ari je predstavljao svoga uitelja (El-Dubai) u nekim raspravama. Bio je
poraen snagom argumenata svojih oponenata, i to je bio razlog zato je u
40. godini ivota napustio mutezilije i poeo u damiji u Basri poduavati
njima suprostavljena gledita.
O prirodi boanskih atributa postojale su prije earija dva ekstremna
stajalita. S jedne strane, postojali su ekstremni atributisti, sifatisti,
antropomorfisti i komparativisti, muebbihe; koji su govorili da Bog ima

36
sve atribute pomenute u Kur'anu i da su svi takvi atributi kao to su da
Bog ima ruke, noge, ui, oi moraju biti uzeti u njihovom doslovnom
smislu. Ovakav stav o Boijim atributima isti je antropomorfizam koji
implicira Boije tjelesno postojanje. S druge strane, bili su mutezile, koji su
tvrdili da je Bog Jedan, Vjean, da nema nikakvih atributa izvan Njegove
esencije. E'arije su branile stajalite koje je zauzimalo poziciju izmirenja
izmeu ova dva ekstremna gledita. E'arije su govorile da Bog ima
atribute openito. Klasificarili su ih u dvije glavne grupe: sifati selbijje
(negativni) i sifat vududije (pozitivni atributi). Earije su, nasuprot
mutezila, govorili da Bog ima atribute koji su mu vjeno inherentni i da su
dodatak Njegovoj esenciji. Ovi atributi su vjeni, ali niti su identini sa
Njegovom esencijom, niti su posve od Nje razlikuju, niti su neto drugo od
Njegove esencije. To je poznat princip: la hije huve ve la gajruhu (Njegovi
atributi nisu Njegova bit, ali niti su odvojeni od Njega). Najbolje nam ovo
ilustrira izreka hazreti Alije koji o Kur'anu kae: On nije Stvoritelj, ali nije ni
stvorenje.
Pitanje vjenosti Kur'ana je povezano sa pitanjem da li je govor jedan
od Boijih atributa ili nije. Ortodoksni muslimani ukljuujui earije, govorili
su da Bog ima govor kao jedan od svojih sedam racionalnih atributa, a s
obzirom na to da su Njegovi atrbuti vjeni, boanski govor, tj. Kur'an
takoer je vjean. to se tie vjenosti Kur'ana earije su ponovo prihvatili
jednu posredniku poziciju izmeu esktremnih stanovita zahirija i
mutezila. Hanbelije i druge zahirije smatrali su da je Boiji govor
sastavljen od slova rijei i glasova, inherentih Boijoj esenciji stoga je
vjean. Mutezile su ile u drugu krajnost smatrajui da je Kur'an stvoren.
Poricali su sve atribute Boga, ukljuujui i atribut govora. Earije su
smatrali da je Kur'an sastavljen od rijei i glasova, ali da to nije inherentno
Boijoj esenciji. Oni su napravili distinkciju izmeu vanjskog i konkretnog
izraza Kur'ana u jeziku i stvarnoga po sebi postojeeg. Kur'an je po svojim
znaenjima nestvoren i vjean. U prilog svom stanovitu earije navode
sljedee argumente
- Kur'an je znanje od Boga, stoga je neodvojiv od Boijeg atributa Ilma
(znanja, spoznaje) koji je vjean i nestvoren

37
- Bog je stvorio sve Svojom rijeju Kun i ova rije koja je u Kur'anu nije
mogla biti stvorena, inae bi stvorena rije bila kreator to je apsurd. Stoga
je Boija rije vjena.
- Kur'an pravi razliku izmeu kreacije (halk) i naredbe (emre): Nisu li
kreacija i naredba samo Njegove? Otuda Boija naredba, Njegova rije,
koja je sigurno neto drugo nego stvorena (mahluk), mora biti nestvorena i
vjena.
Po pitanju lijepe vizije earije inzistiraju na svom stanju pomirenja
izmeu antropomorfistikog stajalita zahirija i stajalita mutezila. Zahirije
su smatrali da je mogue Boga vidjeti i da e pravedne osobe zbilja imati
viziju Boga kao glavnu nagradu za svoja djela. Mutezilije i filozofi su
poricali mogunost gledanja Boga oima, jer bi to impliciralo tjelesnu
egzistenciju, a to je apsurdno. Ea'rije su nasuprot mutezila smatrali da je
mogue vidjeti Boga, ali se nisu sloili sa zahirijskim stanovitem da je Bog
ogranien mjestom ili da se nalazi na nekoj strani.

38