UVOD

Hvala i Zahvala pripadaju Allahu Gospodaru svih

svjetova i neka je Selam i salavat na Njegovog miljenika
Muhammeda na njegovu asnu porodicu, na njegove ashabe i
sve one koji ga slijede do Sudnjeg dana.
Potovana brao i sestre, potovani itaoci predstavljavamo
vam nekoliko brouri sa eri'atske akademije Mus'ab ibn Umejr.
Odmah na poetku elimo da se zahvalimo svim profesorima
i direktoru medrese bratu Abdurrahmanu na velikoduno ustupljenim
istim (to se tie autorskih i drugih prava) i djelomino obraenim
tekstovima za ove skripte,
a zatim elimo da preporuimo ove tekstove svim onim koji su
eljni istog i ispravnog znanja i studentima svih erijatskih
medresa.
Napominjemo da e jedan dio sredstava ostvarenih
distribucijom ove skripte biti ustupljen eri'atskoj akademiji Mus'ab
ibn Umejr, a drugi dio e biti upotrebljen za pokrivanje trokova
tampanja i u davetske svrhe Inaallah.

Aktivna Islamska Omladina Linz

Hvala i zahvala pripada Allahu delleanuhu , a nakon toga

salavat i selam na Resula Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, na
njegove ashabe Radijellahu anhum, na njegovu asnu porodicu i sve
one koji ga slijede do Sudnjeg dana.
Prije svega na samom poetku ove nae skromne brourice u
kojoj je jedan dio znanja ili moda uvod u znanje, mi vam srdano
elimo toplu dobrodolicu, jer je to od sunneta Allahovog Poslanika
sallallahu alejhi ve sellem, to moemo vidjeti iz sluaja kada mu je
doao Safvan radijallahu anhu i rekao da eli da ui i da studira
eri'atsko znanje. Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je
rekao: ''Dobro doao, o ti koji trai znanje!'' Dakle, od sunneta je da
se poeli dobrodolica, te vam je mi elimo uz molbu Allahu
delleanuhu da nam dadne bereket i da se kasnije iri i uzdie isto
i ispravno eri'atsko znanje, a zatim estitamo vam na odabiru ovoga
puta i elimo da budete nasljednici Allahovih poslanika, jer kae
Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ''Uenjaci su nasljednici
Allahovih poslanika.''
Nasljednici Allahovih poslanika su sa dva aspekta: sa aspekta
traenja znanja i sa aspekta prenoenja tog znanja, jer su to radili
Allahovi poslanici. Dakle, sutinska zadaa Allahovih poslanika
je bila prenoenje, dostavljanje i objanjavanje ljudima Allahove
delleanuhu Objave.

Kae Uzvieni : ''Opominji, opomena e koristiti vjernicima.'' (EdDariat, 55. ajet)

Uenjaci su knjige uglavnom poinjali hadisom: "Doista se djela
vrednuju prema nijjetu"
eri'atska akademija Mus'ab ibn Umejr

Fikh
Uvod erijat
Allah je poslao Muhammeda sa kompletnim eri'atom
kao to kae Allah : ''Mi smo te poslali svim ljudima da radosne
vijesti donosi i da opominje, ali veina ljudi ne zna''. (Saba, 28. ajet)

1. U njemu (eri'atu) nema nita to je teko za povjerovati ili

to je teko za sprovesti u praksu, jer Allah kae: ''Allah ne
optereuje nikoga preko njegovih mogunosti''. (El-Bekara, 286.ajet )

2. Postoje ibadeti i vjerovanja koja su dola razjanjena i

postoje pravila koja se razlikuju sa vremenom i sa mjestom, poput
graanskih koristi, ta pravila su dola u globalu i koriste svim
ljudima. Sve to je dolo u vjeri je korisno. Normalno je da su ove
stvari u skladu sa prirodom i razumom. Cilj ove risale je ienje
dua, kroz oboavanje Allaha . Cilj eri'ata je uvanje vjere,
ivota, asti, imetka i porijekla.
Cilj Risale
1. ienje dua kroz oboavanje Allaha.
2. Uvrivanje ljudskog drutva kroz jednakost, pravdu,
ljubav, milost i ovo je uzrok uspjeha i sree na dunjaluku i Ahiretu.
Dokaz za ovo su rijei Uzvienog Allaha : ''On je neukima poslao
Poslanika, jednog izmeu njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih
oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u oitoj
zabludi.'' (El-Dumu'a, 2.)
4

Islamsko propisivanje FIKH

On predstavlja akcijski dio islamske risale. Propisivanje ne
moe biti osim kroz vahj (objavu), a to se tie propisivanja za
dunjaluke stvari, Poslaniku je bilo nareeno da se dogovara sa
ljudima.
1. Opta pravila koja je postavio Fikh
da njime idu muslimani
1. Zabrana istraivanja dogaaja prije nego se dogode. Kae
Allah : ''O vjernici, ne zapitkujte o onome to e vam priiniti
neprijatnosti ako vam se objasni; a ako budete pitali za to dok se
Kur'an objavljuje, objasnie vam se, ono ranije Allah vam je ve
oprostio. A Allah prata i blag je.'' (El-Ma'ida, 101.ajet)

2.Izbjegavanje pretjeranog zapitkivanja. Biljei Muslim od

Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik rekao: ''Allah kod vas mrzi;
rekla- kazala, mnotvo zapitkivanja i rasipnitvo.''
5

3. Izbjegavanje razlika i razmimoilaenja u vjeri. Kae Allah

: ''Ova vaa vjera jedina je prava vjera, a Ja sam Gospodar va,
pa Me se priuvajte!'' A oni su se u pitanjima vjere svoje podijelili
na skupine, svaka stranka zadovoljna onim to ispovijeda.'' (ElMu'minun, 52,-53.ajeta)

4. Ona pitanja po kojima smo se razili vraaju se Kur'anu i

Sunnetu, kae Allah : ''O vjernici, pokoravajte se Allahu i
pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vaim. A ako se u neemu
ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u
onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe.'' (En Nisa,
59.ajet)

I na osnovu ovih pravila ashabi su hodili putem Islama i

izmeu njih nije bilo razlike, osim po sitnim pitanjima. A imami
mezheba koji su doli poslije, oni su slijedili praksu onih prije njih, s
tim da su neki od njih bili blie sunnetu, kao meu stanovnicima
Hidaza, a drugi su opet bili blii miljenjima poput stanovnika Iraka
meu kojima je bilo malo onih koji su poznavali hadis, zbog daljine
od mjesta gdje je sila Objava (vahj).
Ovi imami su rtvovali ono najvrednije da bi ljude upoznali
sa ovom vjerom. Ljudima su zabranjivali da ih slijede i govorili su da
nije dozvoljeno nikome da navede neki na stav ako nema dokaz, ali
ljudima nakon njih je oslabio entuzijazam, te su uli u slijepo
slijeenje (taklid). Svaka grupa se prihvatila jednog mezheba i
6

fanatino ga se drala i svim silama teila ka pomaganju tog

mezheba. I tako ovim ulaskom u slijepo slijeenje i fanatino dranje
odreenih likova, ljudi, odreenih stavova, ummet je izgubio uputu
Kur'ana i Sunneta, zatvorena su vrata idtihada, te je ummet upao u
velika iskuenja.
2. Razlozi razmimoilaenja meu ulemom
Prije svega mora da znamo da nijedan od imama koji je
prihvaen od ehli sunneta, nije namjerno uradio neto suprotno
rijeima Poslanika , i svi se oni slau da je obavezno slijeenje
Sunneta i sloni su da miljenja i stavovi svakog od njih mogu da se
prihvate ili odbiju.
Povodi razmimoilaenja
1. Da hadis nije doao do njega, a do koga nije doao neki
hadis taj nije duan da radi ono to hadis propisuje. Ovo je najei
povod, jer poznavanje svih hadisa nema niko. Allahov Poslanik je
govorio, izdavao fetve, presuivao ili radio neto, te su ga ljudi koji
su bili u njegovoj blizini sluali. Meu njima ima onih koji su uli
i onih koji nisu uli i onda su se jedan od drugih razlikovali; npr: Ebu
Bekr koji se nije odvajao od Poslanika ni na putu ni kod kue, pa
kad je Ebu Bekr upitan o nasljedstvu nene rekao je: ''Ti nema
nikakvog dijela ni po Kur'anu ni po Sunnetu, ali ipak saekaj da
upitam ljude, pa su ustali ljudi koji su posvjedoili da je Poslanik
neni dao estinu ostavtine.'' (Ebu Davud) to se tie onih koji su
posvjedoili nijedan od njih nije dostigao Ebu Bekra, a uprkos tome
su znali neto to on nije ili npr.: Umer nije znao za propis ulaska u
kuu sve dok ga nije obavjestio Musa el E'ari o tome. Ebu Se'id
prenosi, pa kae: ''Sjedio sam u sijelu ensarija,'' pa doe Ebu Musa i
ree: ''Traio sam od Umera dozvolu tri puta, ali me je on odbio,'' a
uo sam Poslanika kako kae:''Kada neko od vas trai dozvolu za
ulazak tri puta pa mu se ne dozvoli, neka se vrati,'' pa je Umer uvi
to rekao: ''Donijet e mi dokaz za ovo ili e te boliti i lea i stomak
od udaraca'' te je rekao: ''Ima li neko meu vama da je uo ovo?'' pa
7

je Ubejj ibn Ka'b rekao:'' Uz tebe nee biti osim najmlai u grupi, a
ja sam bio najmlai.'' Kae Ebu Se'id pa sam otiao sa njim i
obavjestio Umera da je Resul to rekao, a Umer je kazao:''Ja tebe ne
optuujem, nego ne elim da ljudi olahko prihvataju prenoenje
hadisa.''
2. Da je do odreenog ovjeka (alima) dospio hadis,
meutim, on ga nije smatrao ispravnim, bilo da mu je sened prekinut
ili da je jedan od prenosioca nepoznat ili je optuen da ima mahana
ili da ima loe pamenje.
3. Da je hadis doao do njega, meutim on ga je zaboravio,
kao to biljei Muslim da je Umer upitan o ovjeku koji se
odunupi na putovanju, pa je Umer rekao: ''Neka ne klanja dok ne
nae vode, pa je Ammar ibn Jasir rekao:'' Vladaru pravovjernih, zar
se ne sjea da smo bili kod deva, pa smo se odunupili, pa sam se ja
uvaljao u pjesak, a ti nisi klanjao, pa smo to spomenuli Poslaniku ,
pa je tada rekao:'' Dovoljno je bilo ovo (uzeo je tejemum, udarajui
rukama pjesak),'' pa je Umer rekao: ''Boj se Allaha o Ammare,'' pa
Ammar ree: ''Neu govoriti ako ne eli,'' pa ree Umer: ''Ti e
snositi odgovornost za ovo.''
4. Nepoznavanje pojedinih izraza, termina koji se nalaze u
hadisu, pa ih uenjaci razliito prihvataju zbog toga.
5. Kontradikcija u vanjskom vienju sa nekim drugim
dokazom, to ukazuje na slabost tog hadisa, derogaciju ili tumaenje
na jedan drugi nain.
Vode i njene vrste
1. ista voda: to je voda koja je ista u svojoj osnovi i istea
je, a pod nju potpadaju sljedee vrste:
a) Kinica ili snijeg.
Biljee Buhari i Muslim od Ebu Hurejre da je Poslanik
kada bi poinjao namaz, donio poetni tekbir i uio dovu poetka
8

namaza ''Gospodaru moj, oisti me od grijeha snijegom, vodom i

susnjeicom.''
b) Morska voda.
Biljee pisci ''Sunena'' od Ebu Hurejre da je doao ovjek
kod Poslanika i pitao ga: ''Allahov Poslanie , mi plovimo
morem pa sa sobom nosimao malo vode, pa ako budemo abdestili
njome, oednit emo, pa moemo li abdestiti morskom vodom?'' pa
ree Poslanik : ''Njegova voda je ista, a umrlo iz njega je halal.''
c) Voda zem-zem.
Od Alije se prenosi da je Poslanik traio posudu sa zemzemom, napio se iz nje i abdestio.(Biljei Ahmed)
d) Voda koja se promijenila zbog dugotrajnog stajanja, pa ak
i ako je bila pomijeana sa liem i mahovinom.
2. Koritena voda voda koja je upotrebljavana za abdest i
gusul.
Biljee Ahmed i Ebu Davud hadis kojeg prenosi Rubejja bint
Mu'avviz da je Poslanik potrao svoju glavu vodom koja mu je
ostala na rukama nakon abdesta.
Biljee Buhari, Muslim i ashabu sunen da je Poslanik sreo
Ebu Hurejru na ulicama Medine, koji je bio dunub, pa se Ebu
Hurejre sakrio da se okupa, a nakon toga se vratio Poslaniku , pa ga
je Poslanik upitao: ''Gdje si bio?'' pa ree: ''Bio sam dunub, pa
nisam htio da budem sa tobom kad sam neist, pa ree Poslanik :
''Subhanallah, vjernik ne moe biti neist.''
Dakle ako je vjernik ist, onda voda koju on koristi ne prlja se
njime (ovjekom).
Biljei se u ''Sahihajnu'' (Buhari i Muslim) od Aie da su
ona i Poslanik uzimali gusul iz jedne posude, u isto vrijeme, a u
drugom rivajetu, da je rekla: ''Ostavi mi malo vode ( zbog male
koliine ),'' a u drugom hadisu (sahihu) se navodi da je Poslanik
ovo isto radio i sa drugim enama, sa Mejmunom bintu Haris i
9

Ummu Seleme. Biljei se u '''Sahihu'' od Ibn Umera da je rekao:

''Mukarci i ene su u doba Allahovog Poslanika abdestili iz jedne
posude.''
Mes'ela: Meu ulemom postoji razilaenje po pitanju ostatka
vode kada se samo jedna ena njome oisti, kao to biljee ashabu
sunnen, Ahmed, Bejheki sa sahih senedom od Hakema ibn Amra da
je Poslanik zabranio da se ovjek abdesti ostatkom vode iza jedne
ene. Odgovor na ovo pitanje je da je zabrana ovdje tenzihom a ne
haramom, jer biljee ashabu sunen, Darekutni i Ibni Made da je Ibni
Abbas rekao:''Neke od ena Poslanika su se okupale iz posude,''
pa je doao Poslanik da se abdesti ili okupa iz te posude, pa mu je
jedna od ena rekla: ''Allahov Poslanie bila sam dunub, pa ree
Poslanik voda nije dunub.'' Hadis je sahih, kau Tirmizi, Hakim i
Zehebi.
3. Voda pomijeana sa neim to je isto.
Ta voda je ista sve dok zadrava svoja svojstva (boju, okus i
miris), a ako promijeni jedno od ova tri svojstva ona vie nije ista
voda. Hadis kojeg biljee Buhari i Muslim od Ummu Atijje :
''Uao je Allahov Poslanik kod nas kad mu je preselila ki Zejneb,''
pa ree: ''Operite je tri ili pet puta, a u zadnjem pranju stavite
kamfor.'' Biljee Ahmed i Nesa'i da su Poslanik i Mejmuna
uzeli gusul iz jedne posude u kojoj je bilo tragova tijesta.''
4. Voda pomijeana sa neistoom. Postoje dvije situacije ove
vode:
Idmaom uleme je kazano da ona voda koja promijeni
jedno od tri svojstva biva neistom. (boja, miris i okus)
Voda ostaje ista ako nije promijenila nijedno od ova tri
svojstva.
Biljee ashabu sunen od Ebu Se'ida da je reeno Poslaniku
: ''Ti uzima abdest iz bunara ''Buda'a,'' a u taj bunar bacaju se krpe
ena sa hajzom, psi i ostalo smee,'' pa ree: ''istu vodu nita ne
prlja.'' Kae Ahmed da je hadis sahih (bunar Buda'a nije tekao, nego
je bio stajaa voda).
10

SUR
Sur je ono to je ostalo u posudi nakon pijenja.
Vrste sura
1. ovjeiji sur je ist bilo da se radi o muslimanu, kafiru,
dunubu ili eni sa hajzom . to se tie 28. ajeta iz sure Et-Tewbe:
''O vjernici, mnogoboci su sama neist (pogan),'' - podrazumijeva
apstraktnu neist sa aspekta njihove prljave akide. Oni (murici) su
ivjeli sa muslimanima, a njihove delegacije su dolazile Poslaniku
i ulazile u njegov mesdid, a on nije naredio da se opere ita od
onoga to su dodirivali. Biljei Muslim od Aie da je rekla: ''Pila
sam iz posude dok sam imala hajz, pa sam je dala Poslaniku , te je
on stavio svoje usne na mjesto gdje su bile moje.''
2. Sur ivotinje ije se meso jede. On je ist po veini uleme i
dozvoljeno je da se pije i da se uzima abdest iz te posude.
3. Sur mazge,magarca, zvijeri i ptica grabljivica je ist, jer u
hadisu od Dabira se navodi: ''Upitan je Poslanik :'' Hoemo li
abdestiti sa ostatkom vode iza magarca?'' pa ree :'' Da i sa
ostatkom iza svih zvijeri.'' Biljee Darekutni, Bejheki i afi'i sa
senedima koji jedan drugog uvruju.
4. Sur make je ist, jer u hadisu od Kebe bintu Ka'b se
navodi da je svome muu Katadi stavila posudu da se napije iz nje,
pa je on vidjevi maku nageo posudu te je napojio zbog ega se
njegova ena zaudila, na to joj on ree.'' Da li se to udi, o
rodice?'' ona ree: ''Da!'' - pa on ree: ''Rekao je Poslanik da ona
(maka) nije neista.'' (Ashabu sunen)
5. Sur psa i svinje je neist i treba ga izbjegavati. Biljee
Buhari i Muslim od Ebu Hurejre , da je Poslanik rekao: ''Ako
pas pije iz posude nekog od vas, neka je opere sedam puta, a u
drugom rivajetu:''Prvo pranje neka bude zemljom.'' Drugi rivajet
biljee Ahmed i Muslim.

11

Neistoe
Definicija neistoa - to su prljave stvari koje musliman treba
izbjegavati, a u sluaju da ga neto od njih zakai, svoje tijelo treba
da opere. Kae Allah u 4.ajetu sure El-Muddessir: ''I odijelo svoje
oisti.''
Kae Allah u 222.ajetu sure El-Bakara: ''Allah zaista voli
one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste.''

Vrste neistoa
1. Mrljina- to je ivotinja ije je jedenje halal, ali je umrla bez
klanja. Uz ovo se dodaje i sve to je otkinuto dok je bila iva. Iz ovog
se izuzima mrljina riba i skakavaca koji su isti. Od Ibn Umera se
prenosi da je Poslanik rekao: ''Dozvoljene su vam dvije mrljine i
dvije krvi; mrljine su ribe i skakavci, a krvi su jetra i slezena.''
Biljee Ahmed, afi'i, ibn Made, Bejheki i Darekutni. U ovome
hadisu ima slabost, ali ga je imam Ahmed proglasio sahihom,
mewkuf, i uzima propis merfu' hadisa.
Takoer se izuzima: mrljina ivotinja koje nemaju krvi, poput
mrava, pela i slino i ako ove ivotinje padnu u hranu ili bilo ta
drugo, ne prljaju to.
Stvari od kojih se moemo okoristiti od mrljine:
To su: kosti, rogovi, papci, dlake, nokti, perje i koa. Ibn
Abbas je rekao: ''Mejmuna je imala robinju kojoj je data ovca kao
sadaka, pa je zatim krepala,'' pa je proao Poslanik i rekao:'' Zar
niste uzeli njenu kou, utavili je i okoristili se njome,'' pa rekoe:
''Ona je krepala,'' pa ree: ''Zabranjeno je da se jede.'' (El-Dema'a)
12

Napomena: sirite i mlijeko mrljine su isti, jer su ashabi kad

su oslobodili Irak jeli sir medusija (vatropoklonika), a on se pravi uz
pomo maje (sirite iz utrobe), uprkos tome to meso koje zakolju
vatropoklonici, pa makar bilo i na halal nain, nije dozvoljeno
muslimanu da jede. Kada je Selman el Farisi upitan o siru i maslu,
kazao je: ''Halal je ono to je Allah ohalalio u Svojoj Knjizi, a
haram je ono to je oharamio, a ono to je preutio je oproteno.''
2. Krv - bilo da se radi o menstruaciji ili velikoj koliini
prilikom klanja, a mala koliina (sitne kapi koje se raspre) se
zanemaruje.
Kae Allah : ''Reci; ja ne vidim u ovome to mi se
objavljuje da je ikome zabranjeno jesti ma ta drugo osim strvi ili
krvi koja istie, ili svinjskog mesa, - to je doista pogano - ili to je
kao grijeh zaklano u neije drugo, a ne u Allahovo ime. A onome ko
bude primoran, ali ne iz elje, samo toliko da glad utoli, Gospodar
tvoj e doista oprostiti i milostiv biti.'' (El-An'am, 145.)
Zabiljeeno je da su ashabi klanjali sa ranama. Biljei Buhari od
Hassana da je rekao: ''Muslimani su klanjali sa ranama.'' Krv
prouzrokovana krpeljom ne smeta.
3. Svinjsko meso - ono je kompletno neisto. Mes'ela po
pitanju utavljene koe ima osam stavova, ali je najbolje da to
izbjegavamo.
4. Povraanje, mokraa i izmet ovjeka su neisti izuzev ako
se radi o jako maloj koliini onoga to je povraeno, te mokrae
mukog djeteta koje osim dojenja ne jede drugu hranu i dovoljno je
da se mjesto na koje ona padne poprska vodom. U hadisu kojeg
biljee Buhari i Muslim se kae: ''Da je Ummu Kajs dola Poslaniku
nosei dijete koje nije jelo drugu hranu osim dojenja, pa se dijete
pomokrilo u krilo Poslanika , pa je Poslanik traio da mu se
donese voda, zatim je poprskao mjesto gdje je bila mokraa i nije
oprao odjeu.''
Od Alije se prenosi da je Poslanik rekao: ''Mokraa
mukog djeteta se poprska vodom, a enskog se pere.'' Kae Katade
13

da je ovo ako ne jede nita osim dojenja. Biljee Ahmed i ashabu

sunen osim Nesa'ie.
5. El-Vedij: to je bijela, gusta tekuina koja izlazi nakon
mokrenja i neista je. Kae Aia : ''Vedi je tekuina koja izae
nakon mokrenja, i treba da se opere spolni organ, abdesti i nema
potrebe da se kupa.'' Biljei Ibn Munzir
6. El-Mezij - je rijetka bijela tekuina koja izlazi pri
razmiljanju o polnom aktu ili igranju suprunika pri emu ovjek
moda i ne osjea njegov izlazak. Iz ene izlazi vie nego iz
mukarca. Oko njegove neistoe sva se ulema slae, a ako dospije
na odjeu, dovoljno je da se poprska vodom. Alija kae: ''Bio sam
ovjek kojem je puno izlazio mezij,'' te sam naredio jednom ovjeku
da pita Poslanika o tome, jer je njegova ki bila moja ena, pa mu
je Allahov Poslanik odgovorio: ''Abdesti se i operi spolni organ.''
(Biljei Buhari)
Od Sehla ibn Hunejfa se prenosi da je rekao: ''Mezi mi je
zadavao mnoge muke, te sam se esto zbog toga kupao,'' zatim sam
to spomenuo Poslaniku pa mi je rekao:''Dovoljno je da abdesti,''
pa sam opet upitao:''A ta ako padne na odjeu?'' pa ree :
''Dovoljno je da uzme vode u aku i da pospe po tom mjestu.'' Ebu
Davud, Ibn Made i Tirmizi koji kae da je hasenun sahih.
7. El-Menij - pojedini uenjaci kau da je neist iako je
ispravnije da je ist. Kae Aia : ''Ako bi na odjei Allahova
Poslanika bilo menija koji je suh, istrljala bi ga, a ako bi bio
vlaan, oprala bih ga.'' Biljee Darekutni, Ebu Avvane i El Bezzar.
Menij je sperma koja izlazi prilikom polnog openja. Meutim, ono
to izae iz ene se zove enska voda i duna se okupati poslije sna
kao i mukarac, takoer i samozadovoljavanje (mastrubacija) koje je
haram.
8. Mokraa i izmet ivotinja ije se meso ne jede su neisti.
Prenosi Abdullah ibn Mes'ud da je Allahov Poslanik otiao da
obavi nudu, pa mi je rekao: ''Daj mi tri kamena,'' pa sam naao dva
kamena, a tree je bilo osueni izmet neke ivotinje, pa je Poslanik
14

rekao:''Ovo je neisto, pa je to bacio.'' Biljee Buhari, Ibnu Made i

Ibn Huzejme
9. El-Dellaleh -to je ivotinja ije je meso dozvoljeno jesti,
meutim, kada ona pone jesti neistu hranu (tj. ako veina njene
hrane bude neista) time biva zabranjeno jedenje njena mesa, i
pijenje njena mlijeka. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik zabranio
da se pije mlijeko dellaleh. Biljee ashabu sunen. U drugom rivajetu
od Ebu Davuda stoji da je zabranio da se koristi kao jahalica, a u
rivajetu od imama Ahmeda stoji da je zabranio da se jede njeno
meso.
Dellaleh moe biti krava, koko, ovca, koza, patka i slino, a
to se ispoljava u boji njenog mesa i u mirisu. Ako tu ivotinju
izolujemo od mjesta gdje je jela tu neistu hranu i ostavimo je
izvjesno vrijeme hranei je istom hranom, ona tada postaje ista.
to se tie kokoke i patke ovaj period je tri dana, a za kravu, devu i
slino je 40 dana, a za ovce i koze je period neto dui od kokoke.
10. Alkohol - je neist kod dumhura (veine) uleme,
meutim, da li je njegova neistoa apstraktna ili konkretna, tu se
razilaze uenjaci.
11. Pas - je neist i ono to dotakne njegova pljuvaka treba
oprati sedam puta, a prvi put zemljom.
ienje neistoa
Odjea ili tijelo na koje padne neistoa pere se vodom i nije
potrebno da se pere kompletno tijelo ili kompletna odjea. Mjesto
koje je neisto pere se dok se ne ukloni trag, a ako nakon pranja
ostane trag preko njega se prelazi. A to se tie odjee na koju je pala
neistoa, a ne zna se mjesto,onda se odjea kompletna pere.
ienje zemlje od neistoe
Ukoliko je na zemlju pala neistoa isti se posipanjem vode
na nju. Biljei dema'a osim Muslima od Ebu Hurejre da kae:
15

''Jedan beduin je izvrio malu nudu u mesdidu, pa su ljudi ustali da

ga udaraju,'' pa je Poslanik rekao: ''Ostavite ga, a na to mjesto
pospite lonac vode, poslani ste da olakate, a ne da oteate.''
ienje masla i onog to mu slii
Biljei Muslim od Mejmune da je Poslanik upitan za mia
koji padne u maslo, pa je rekao: ''Bacite ga (mia) i dio oko njega, i
jedite vae maslo.''
ienje koe mrljine tavljenjem
Biljee Buhari i Muslim od Ibn Abbasa , da je Poslanik
rekao: ''Ako se koa utavi, ista je.''
ienje tvrdih stvari
Poput noa, sablje, stakla i slino. Ove stvari se iste
brisanjem.
ienje obue
Obua se isti brisanjem od zemlju. Biljei Ebu Davud od
Ebu Hurejre da je Poslanik rekao: ''Ako neko od vas nagazi
obuom na neistou, zemlja mu je ista.''
Vino
Vino postaje isto kada prirodno, Allahovom voljom, pree u
sire. A ako je to uraeno na vjetaki nain ulema se razila, a
najbolje je da se izbjegava.

Korisne napomene:
trik, ako se na njega objesi neista odjea, te nakon to se
skine on ostane izloen suncu i vjetrovima, nema smetnje da
se na njega okai ista odjea.
16

Ako na tebe padne neka tekuina, a ne zna da li je voda ili

neto drugo, nee istraivati.
Zemlja na ulicama u osnovi je ista.
Ako ovjek zavri namaz, a zatim otkrije da mu je na odjei
bilo neistoe, nije duan obnoviti namaz za razliku od
situacije kada se sjeti da nije abdestio ili da je bio dunub,
tada treba obnoviti namaz.
Ako ne zna na kojem je djelu odjee neistoa, treba da opere
kompletnu odjeu.
U situaciji da se njegova odjea koja je neista pomijea sa
drugom odjeom u ormaru, u tom sluaju on e probrati onu
majicu za koju preovladava miljenje da je ista, te e u njoj
klanjati.
Adabi obavljanja nude

Napomena: Nalaze se u knjizi "Minhadul Muslim" (Put

pravog muslimana I dio na strani 261)
Dodatak: O pravilima pristojnosti
pri obavljanju nude
1. Da se ne obavlja mala nuda stojei, jer je to suprotno
poniznosti i zato to postoji mogunost da budemo isprskani
neistoom. Kae Aia: ''Ko vam kae da je Poslanik vrio malu
nudu stojei, ne vjerujte mu.'' Biljee petorica osim Ebu Davuda
(hadis sahih)
Prenosi Huzejfe: Poslanik je otiao na mjesto gdje se baca
smee, pa je obavio malu nudu stojei, pa sam se ja okrenuo. Poslije
me je zovnuo da mu pomognem pri uzimanju abdesta, pa je potrao
po mestvama.'' Biljei dema'a (hadis sahih)
Ovo nije kontradikcija jer ima miljenje da Aia nije
vidjela Poslanika da to radi, i to je miljenje jednog uenjaka.
17

Meutim pravilo koje je od pravila usuli fikha glasi: ''Onaj ko

neto potvruje ima prednost nad onim koji negira.'' Dodatak: Bolje
da ovjek obavlja malu nudu sjedei.
''Na to treba paziti prilikom potiranja i pranja nakon obavljene
nude?''
1. Nakon obavljene nude odjeu treba poprskati vodom da bi se
odagnala vesvesa, pa kada osjeti da je mokro, da zna da je to zbog
ovog prskanja. Sufjan ibn Hakem kae: ''Poslanik je kad bi
mokrio, abdestio, poprskao ve vodom.'' (Dodatak)
''O odnosu prema lijepim uroenim osobinama '' (str. 196)
Dodatak:
1. Ostavljanje sijedih dlaka, bilo da se nalaze u bradi ili u
kosi, isto vai za ene i za mukarce. Prenosi Amr ibn u'ajb od svog
oca, a on od svog oca da je Poslanik rekao: ''Ne upajte sijede, jer
su one svijetlost muslimana. Nema nijednog muslimana kojem e
osijediti jedna dlaka u Islamu, a da mu Allah za nju na Sudnjem
danu nee upisati jedno dobro djelo, podii ga za jedan stepen i
oprostiti mu jednu greku. '' (Biljee petorica)

Abdest
O propisanosti i vrijednosti abdesta
Propisi abdesta
Napomena: Muslimani su se sloili da je abdest obavezan od
vremena Poslanika do danas. Propisan je i idmaom.
O vrijednosti abdesta - farzovima, sunnetima, mekruhima,
kako se uzima abdest, ta kvari abdest, mustehabima abdesta, moete
pogledati u novom izdanju knjige Ebu Bekra Dabira el-Dezaira
18

'Minhadul Muslim' (Put pravog muslimana br. I dio), na strani 264

270. Sunneti abdesta: Nalaze se na strani 266.
Napomena:
Taka 1. Zaborav bismille ne utie na valjanost abdesta.
Taka 11. Vezano za sunnete abdesta rije Resula:
''Rukama i nogama,'' su kraj hadisa, a ostalo je govor Ebu Hurejre .
Taki 13. Dova poslije uzetog abdesta (Allahummeda'lni
minet-tevvabine ve da'lni mine-l-mutetahhirin!) njena predaja je
daif.
Dodatak koji nema u knjizi:
Taka 14. tednja na vodi, pa makar abdestio iz mora. Od
Abdullaha ibn Mugafela se prenosi da je Poslanik rekao: ''U mom
ummetu (narodu) e biti ljudi koji pretjeruju u ienju i u dovi.''
Biljee Ahmed, Ibn Made i Ebu Davud.
Taka 15. to se tie uenja dove prilikom uzimanja abdesta
ne prenosi se da je Poslanik to inio, osim u jednom hadisu.
Prenosi se od Ebu Muse el E'aria da je rekao: ''Doao sam
Poslaniku i donio mu posudu sa vodom, pa je abdestio, a ja sam ga
uo kako govori: ''Allahumme gfirli zenbi ve vesi' li fi dari ve barik li
fi rizki,'' pa sam rekao: ''Allahov Poslanie, uo sam te kako dovi tu
i tu dovu!'' pa ree: ''A jesam li ta izostavio.'' Biljee Nesa'i i Ibn
Sunni, hadis sahih. U Nesaijevoj predaji se navodi da je Poslanik
ovu dovu uio nakon abdesta.
Toka 16. Klanjanje dva rekata nakon abdesta. Prenosi se od
Ebu Hurejre da je Poslanik rekao Bilalu: ''Bilale, kai mi
najvrednije djelo koje radi u Islamu, jer sam ja uistinu uo zvuk
tvojih papua u Dennetu,'' pa Bilal ree:''Nisam uinio djelo koje
smatram vrednijim od toga, osim da kad god abdestim, klanjam ono
to mi je propisano.''
Od Ukbeta ibn Amira se prenosi da je Poslanik rekao:
''Niko ne abdesti, te upotpuni abdest, klanja dva rekata, te se srcem i
licem okrene prema njima, a da mu Dennet ne postane obaveza.''
(Muslim)
19

ta kvari abdest
Taka 2.(str. 269.) Minhadul Muslim:
Komentar: Duboki san u sjedeem poloaju ne kvari abdest,
jer nema mogunosti da izae vjetar. Biljei Muslim od Ibn Abbasa
da kae: ''Klanjao sam sa Poslanikom jedne noi, pa kada bi mi
glava klonula, uhvatio bi me za mehki dio uha.''
Biljei ibn Munzir od Ibn Abbasa da kae: ''Obavezan je
abdest svakome ko zaspi, izuzev ako mu glave klone jedan ili dva
puta.''
Buhari navodi poglavlje koje naziva ''Poglavlje abdesta nakon
sna, i oni koji ne smatraju da je potrebno abdestiti nakon jednog ili
dva klonua glave.''
Taku 4. (str. 269.)
Komentar:
I Od Jusre bint Safvan se prenosi da je Poslanik rekao:
''Ko dodirne polni organ, neka ne klanja dok ne abdesti.'' Biljee
petorica (ashabu sunen i Ahmed) i drugi. Ovaj dokaz uzimaju za
obaveznost abdesta, nakon to ovjek dodirne spolni organ.
II Ostali uzimaju kao dokaz hadis od Talka ibn Alijja da je
upitao Poslanika ''ovjek dotakne svoj spolni organ, da li e
abdestiti?' pa ree Poslanik : ''On je dio tebe (tj. nije potrebno da se
abdesti).'' Biljee petorica i Darekutni - hadis je sahih. Po ovome
dokazu rade Hanefije i drugi.
Uenjaci fikha preferiraju prvi hadis nad drugim i to iz
sljedei razloga:
a) Kae Bejheki: ''to se tie predaje od Talka, dovoljno nam
je to to Buhari i Muslim iz njegovog seneda nisu uzeli ni jednog
ovjeka kao prenosioca hadisa.''
b) Miljenje da je Jusrin hadis derogirao Talkov hadis s
obzirom da je Jusra primila Islam kasnije (uenjaci usulu fikha ne
uzimaju ovo kao relevantnu injenicu).
c) Postoji pravilo koje glasi: ''Ono to mijenja osnovu ima
prednost.''
20

d) Jusrin hadis ima vie puteva predaje i vie ga uenjaka

proglaava sahihom, ali zato to je Jusra govorila ovaj hadis u
prisustvu muhadira i ensarija, a bio ih je veliki broj.
e) Sam Talk prenosi hadis kojeg biljei Taberani, za kojeg
kae da je sahih,da je Poslanik rekao: ''Ko dotakne svoj spolni
organ neka abdesti.'' Kao da je uo prvi hadis prije, a potom uo ovaj
koji se slae sa Jusrinim hadisom.
f) U senedu Talkovog hadisa nalazi se ovjek po imenu Kajs,
za kojeg afija kae: ''Nemamo nikoga ko ga poznaje.''
Taka 7 (str. 270)
Komentar:
Da li dodirivanje ene kvari abdest je mes'ela koja ima tri
miljenja:
a) Da ne kvari abdest ni u kom sluaju, to je stav Ebu Hanife i
drugih.
b) Kvari se kada se dodirne sa strau, a bez strasti ne kvari,
ovo je stav Malika i stanovnika Medine.
c) Da se u svakoj situaciji kvari, to je stav afije i drugih, tj.
to se tie dodira ene bez zastora (direktan dodir tijela).
Prenosi se od Aie da ju je Poslanik poljubio dok je
postio i rekao: ''Poljubac ne kvari abdest, a niti post.'' Biljee Ishak
ibn Rahavi i Bezzar sa sahih senedom. Takoer se od Aie prenosi
da je Poslanik : poljubio neke svoje ene, pa je izaao na namaz i
nije abdestio. Biljee petorica.
Zakljuak: Da je drugo miljenje (miljenje imama Malika i
stanovnika Medine) najispravnije.
Kratka napomena: Izlazak krvi iz rana, usta, kao i povraanje
ne kvari abdest.
Sumnja ovjeka koji je pod abdestom da li
je izgubio abdest, ne kvari abdest
Osnova je da ovjek ima abdest, a pravilo kae: Sumnja ne
potiskuje ubjeenje. Od Abbada ibn Temima, a on od svog amide,
se prenosi, da se neki ovjek poalio Poslaniku ovim rijeima:
21

''ovjek posumnja da mu neto izae u namazu (vjetar),'' pa ree

Poslanik :''Neka ne naputa namaz dok ne uje zvuk i ne osjeti
miris.'' Biljei demaa, osim Tirmizije.
Mustehab je promijeniti abdest
Dodatak na taku 1 (str. 270.)
Mustehab je samo kod imama Malika.
Dodatak na taku 2 (str.270.)
Ovo je stav imama Malika, a jai je stav dumhura uleme da
je vadib ponoviti abdest za svaki namaz.
Taka 4.- Pri spavanju Biljee Buhari, Ahmed i Tirmizi od
Bera'a ibn Aziba da je Poslanik , rekao: ''Kada htjedne u postelju,
abdesti kao za namaz, zatim lezi na desni bok i reci:'' Gospodaru moj,
predajem ti svoju duu i okreem svoje lice Tebi, preputam svoje
stanje Tebi, i oslanjam se na Tebe, iz elje i iz enje prema Tebi,
nema spasa niti izlaza od Tebe osim kod Tebe! Gospodaru moj,
vjerujem u Knjigu koju Si objavio i u Vjerovjesnika kojeg Si poslao,''
pa ako umre u toj noi umrijee u fitri, i nek ti ove rijei budu
zadnje to e rei, pa sam ponavljao ove rijei Poslaniku , pa dok
sam ponavljao umjesto rijei 'Vjerovjesnika kojeg Si poslao', rekao
sam' i Poslanika kojeg Si poslao', pa mi je rekao:'' Ne, nego
Vjerovjesnika kojeg Si poslao.'' (dodatak)
Taka 5. Dunub ako eli da jede, pije ili da ponovo ima
spolni odnos ili da spava, mustehab mu je da abdesti. Biljee Ahmed
i Tirmizi od Ammara ibn Jasira da je Poslanik , dao olakicu
dunubu,ako eli da pije, jede, spava, da samo abdesti.
Od Ebu Se'ida se prenosi da je Poslanik rekao: ''Ako neko
od vas bude sa svojom enom, pa htjedne ponovo opiti, neka
abdesti.'' Biljei demaa osim Buharije, a jedan rivajet kae: ''Bit e
aktivniji''. (dodatak)
22

Napomene za onoga koji ima abdest

a) Dozvoljeni govor je i pod abdestom dozvoljen i u Sunnetu
nema nita to ga zabranjuje.
16
b) Ako posumnja koliko je puta oprao neki dio, uzimat e ono
u to je
ubijeen.
c) Postojanje neke zapreke, poput laka za nokte, voska i
slino na dijelovima tijela, spreava uzimanje abdesta, dok boja
poput kane ne smeta.
d) Dozvoljeno je da nam neko pomae pri uzimanju abdesta.
e) Dozvoljeno je da se posuimo nakon abdesta, zimi ili ljeti.
f) Dozvoljeno je ugrijati vodu za abdest.
Napomene za gusul
1. Ako sperma izae bez strasti (npr. na zimi) ne treba se
kupati.
2. Jedan gusul je dovoljan i za pranje od dunupluka i za
dumu.
3. Ako se okupa od dunupluka, ali se ne abdesti, kupanje
biva zamjena
za
abdest. Ovo je stav 4 imama, a kod Ahmeda i Ebu Hanife dodaje se
da treba da izapere usta i nos, a bolje je da se abdesti prije gusula.
4. Dunupu i eni koja ima menstraciju dozvoljeno je brijanje
i odsijecanje noktiju, izlazak na pijacu i hidama (putanje krvi).
Napomene za tejemum
Taka 3. (str. 277.) Dovoljno je samo jedanput udariti o
zemlju i potrati ruke samo do iza aka.Hadis je sahih, a hadis koji
govori o udaranju o zemlju dva puta je daif.
I. Propis mesha po obui i zavoju
Nalazi se na 280. strani
23

Hadis: ''Bilo mu je dovoljno da uzme tejemum, ranu zamota

zavojem i preko zavoja uini mesh.''
Mes'ela: Ako ovjek ima dio tijela koji ne smije oprati, npr.
ovjek ima bolest oiju zbog koje ne smije oprati oi, ni hladnom ni
toplom vodom, a dunub je, onda e vodom oprati ono to smije od
svoga tijela. Po afiji i Ahmedu obavezno je da uzme tejemum zbog
ovog dijela tijela (bolesnog), a po Ebu Hanifi ne treba.
Napomene za uvjete mesha
Taku br. 3. (str.281), nema nijedan dokaz koji ovo potvruje.
Komentar: Dozvoljeno je uzeti mesh u poderanim arapama.
Kad ovjek ima gips ili zavoj i uzme abdest, te potare
mesh, pa skine gips ili zavoj, da li je izgubio abdest? Ulema se po
ovom pitanju razila, a ispravnije je da se abdest ne gubi, kao to ne
treba obnoviti ni gusul, jer je gips ili zavoj kao dio tijela, ali moe
ako eli oprati i taj dio tijela.
Napomene za hajz i nifas
Oni koji kau da je najdui period hajza 15 dana, a najkrai 1
dan, su afija i Ahmed. Meutim, niti od Poslanika , niti od ashaba
ne postoji nikakva predaja i ova stvar se u osnovi rauna po obiaju,
kao to kae imam Malik: ''Ne postoji odreena granica''.
Biljee Ahmed, Darekutni, Ibn Hibban i Hakim da je Amr ibn
el As u bici ''Zatu-s-selasil'' rekao: ''Odunupio sam se u snu u veoma
hladnoj noi, pa sam se pobojao da u se razboliti ako se okupam, pa
sam uzeo tejemum i klanjao sa prijateljima kao imam sabah namaz.
Kad smo doli kod Poslanika spomenuli smo mu to, pa mi je
rekao: ''Amre, klanjao si sa svojim prijateljima, a bio si dunup,'' pa
sam se sjetio 29. ajeta iz sure En-Nisa u kojem Allah kae: '' I ne
ubijajte sami sebe, Allah je prema vama milostiv.'' - pa sam uzeo
tejemum i klanjao. Poslanik se nasmijao i nije mi nita rekao.'' Ovo
je preutno odobravanje.
24

Namaz
Vrijednost namaza
Taka 7. (str 290.)
Biljei Taberani od Abdullaha ibn Kirta da je Poslanik
rekao: ''Prvo zato e ovjek biti pitan na Sudnjem danu je namaz, pa
ako on bude ispravan, ispravna e biti i ostala djela, a ako namaz ne
bude ispravan nee biti ispravna ni ostala djela.''
Namaz je posljednje to e se izgubiti od vjere i ako se on
izgubi, izgubljena je sva vjera.
Biljei Ibn Hibban od Ebu Umame da je Poslanik rekao:
''Spone Islama e se gubiti jedna po jedna, pa svaki put kad se izgubi
jedna, ljudi e se uhvatiti za drugu. Prva koja e se izgubiti je
vladanje po erijatu, a posljednja namaz.''
Dodatak: Islam se dobro pozabavio namazom, i naredio da se
on praktikuje u svim situacijama: kod kue, na putu, u sigurnosti, u
strahu, te bolesti i niko nema opravdanja da ga ispusti.
Napomene za propis ostavljanja namaza
Ostavljanje namaza negirajui njegovu obavezu je kufr koji
izvodi iz Islama po idmau uenjaka. Ko priznaje i vjeruje
obaveznost namaza, meutim, isputa ga iz lijenosti, nemara ili
zauzetosti, hadisi jasno ukazuju da je poinio kufr i da se ubija.
Hadis br. 2. (str. 290.). Muslim i ashabu sunnen osim Nesa'ie.
Prenosi se od Burejde da je Poslanik rekao: ''Granica
koja je izmeu nas i njih (kafira) je namaz, pa ko ga ostavi uinio je
kufr.'' Biljei Ahmed, ashabu sunen. Od Abdullaha ibn Amra ibn el
Asa se prenosi da je Poslanik spomenuo jedan dan namaz i rekao:
''Ko ga bude uvao (misli se na namaz), bit e mu svjetlost, dokaz i
spas na Sudnjem danu, a ko ga ne bude uvao nee mu biti ni
25

svjetlost, ni dokaz, ni spas. Na Sudnjem danu bit e sa Karunom, sa

faraonom, Hamanom i Ubejj ibn Halefom.'' Biljee Ahmed,
Taberani i ibn Hibban
Kae ibn Kajjim komentariui ovaj hadis: ''Onaj ko ostavlja
namaz zato to ga je zaposlio njegov imetak, vlast, vostvo i
trgovina; pa koga imetak zaposli od namaza on e bit sa Karunom,
koga zaposli vlast on e biti sa Faraonom, koga zaposli vostvo biti
e sa Hamanom, a koga zaposli trgovina bit e sa Ubejj ibn
Halefom.''
Od Abdullaha ibn ekikija el-Akilija se prenosi da je rekao:
''Ashabi Allahovog Poslanika ostavljanje ieg nisu smatrali
kufrom, osim namaza.'' Biljee Tirmizi i Hakim, hadis je sahih po
artovima ejhana.
Ashabi koji su smatrali da je onaj ko ostavi namaz kafir su:
Omer , Abdullah ibn Mes'ud , Mu'az ibn Debel i drugi.
Od uenjaka koji su tog stava su: Ahmed ibn Hambel, Ishak
ibn Rahawi, Abdullah ibn Mubarek i drugi.
Trojica imama: Malik, afija i Ebu Hanife ne smatraju
ovakvu osobu kafirom.
Hadise koji govore o kufru onoga koji ostavi namaz su
shvatili kao kufr koji ne izvodi iz Islama, jer postoji mnotvo dokaza
koji ukazuju da se rije kufr koristi i u situacijama kad ne znai
izlazak iz Islama
Srednje miljenje
Ko ostavi namaz u potpunosti, uz znanje da je on obavezan je
kafir, i njegov kufr je oit, a onaj ko neredovno klanja namaz na
njega odnose propisi muslimana.
Muslimani su u historiji takvima klanjali dennazu, to je
dokaz da su ih smatrali muslimanima.

26

Kome je namaz obaveza

Namaz je obavezan pametnom i punoljetnom muslimanu.
Hadis od Aie se prenosi da je Poslanik rekao: ''Pera su dignuta
sa trojice: od spavaa dok se ne probudi, od djeteta dok ne bude
punoljetno i od luaka dok ne ozdravi.'' Biljei Ahmed i ashabu
sunnen, a Tirmizi kae da je sahih. Normalno, to to dijete nije
zadueno namazom ne znai da ga neemo tjerati na namaz.
Prenosi Amr ibn u'ajb od oca, a on od oca da Poslanik
kae: ''Nareujte djeci da klanjaju namaz kada napune sedam
(godina), a istucite ih zbog njega kada napune deset i razdvojite ih u
postelji (tj.muko od enska).'' Biljee Ahmed, Ebu Dawud i Hakim.
Uvjeti za namaz
Taka 4. (str.292.)
Dodatak na taku 4.
Mustehab je to ranije klanjati sabah namaz
Od Ebu Mes'uda el-Ensaria se prenosi da je Poslanik
klanjao sabah-namaz u galesu (prvi poetak zore), pa je potom
klanjao drugi put kad je nastupio sefer (tj. kad se pojavi dnevna
svjetlost, meutim, sunce jo nije izalo), a potom je namaz klanjao u
galesu sve dok nije preselio na Ahiret i nije vie nikako u seferu .
Biljee Ebu Davud i Bejheki sa sahih senedom.
Biljei demaa od Aie da je rekla: ''ene vjernika su
prisustvovale sabah namazu sa Poslanikom zamotane u svoja
platna, vraale bi se svojim kuama i niko ih ne bi prepoznavao zbog
galesa.''
Hanefije kao dokaz koriste hadis kojeg biljee petorica od
Rafia ibn Hudejda da je Poslanik rekao: ''Klanjajte sabah namaz u
seferu, jer je u tome vea nagrada.'' Tirmizi ga ocjenjuje kao sahih.
Kad se kae, klanjajte namaz u seferu, misli se na duinu
namaza, tj. da se stupi u namaz u galesu, a zavri u seferu, jer se
prenosi da je Poslanik klanjao sabah sa 60 100. ajeta, dakle
njegova praksa je bila da dugo klanja sabah namaz.
27

 to se tie situacije u Bosni s obzirom da ezan ui u seferu

na ovjeku je da se pridrava demata da ga ne bi proao sevab, jer je
to bolje nego da klanja sam na poetku namaskog vremena.
to se tie hadisa od Ibn Mes'uda da e doi vrijeme kada
e namjesnici odgaati namaz i da onda trebamo klanjati namaz u
njegovo vrijeme, a zatim ponovo klanjati sa njima, odnosi se na
ikindiju namaz.
Napomena: Taka 2. (str. 293.)
Namaz nije ispravan ako se klanja u potkoulji i
neophodno je da se pokriju ramena.
Mustehab je jaciju namaz malo odgoditi od njenog vremena
Ovaj mustehab se vee za kompletan demat ili za pojedinca
koji ne klanja u dematu, a ne za onog koji ostavi demat i klanja
sam, pod izgovorom da on eli nagradu.
Prenosi se od Aie da je Allahov Poslanik odgodio jaciju
do prolaska polovine noi. Ljudi u mesdidu su zaspali, zatim je
izaao, klanjao i rekao: ''To je njeno vrijeme ali se bojim da u
oteati ummetu. Biljee Muslim i Nesai.
Dakle brao, ne moe se sad ovo uzeti za dokaz; da npr.
sjedi sa braom na sijelu i kae im da ete odgoditi jaciju zbog
sijela a i sunnet je, a demat tamo klanja u mesdidu nedaleko od
tebe. Dakle, ovo se vee za kompletan demat ili za pojedinca koji iz
opravdanih razloga ne prisustvuje dematu, recimo u blizini nema
nigdje demata i druge stvari koje opravdavaju da ne prisustvuje
dematu.
Mekruh je spavati prije jacije i sijeliti poslije nje
Biljei demaa od Ebu Berze el-Eslemija da je Poslanik
volio da odgodi jaciju, mrzio je spavanje prije nje i priu nakon
nje.Pod ovim da se ne pria nakon jacije se podrazumijeva
beskorisna pria i gubljenje vremena, pa da onda ne moemo ustati
na sabah namaz, a ako imamo nekog ko e nas probuditi ili je, pak,
naa pria hairli onda nema mekruha.
28

Ahmed i Tirmizi koji kau da je hasen, od Abdullaha ibn

Umera biljee da je rekao: ''Allahov Poslanik je sjelio u Ebu
Bekrovoj kui i govorio o muslimanskim vanim pitanjima, ja sam
sjedio sa njim.''
Od Abdullaha ibn Abbasa se prenosi da je rekao: ''Prenoio
sam jednu no kod Mejmune a Resul je bio kod nje, da bi vidio
kakav je noni namaz Allahova Poslanika u jednoj noi, pa je
Allahov Poslanik razgovarao sa svojom enom jedan sahat, zatim
je legao da spava.''
Dakle ovjek moe razgovarati sa svojom enom, djecom
itd. Meutim, sijela sa praznim govorom, upljim priama, ne treba
se to prakticirati.
Klanjanje jednog rekata prije isteka vremena
Ko klanja jedan rekat u odreenom namaskom vremenu
stigao je da klanja taj namaz. Potvrdu za ovo biljee demaa od Ebu
Hurejre . Dakle, kada kaemo ko stigne klanjati rekat znai da
stigne na ruku, dakle da uspije obaviti ruk'u i ako ue u novo
namasko vrijeme uspio je klanjati taj namaz.
Zaboravljanje ili prespavanje namaza Od Ebu Katade se
prenosi: ''Allahovom Poslaniku spomenuto je da neki ljudi
prespavaju namaz, pa je rekao: ''U spavanju nema pretjerivanja, nego
je pretjerivanje u nespavanju, pa ako neko od vas zaboravi ili
prespava namaz neka ga klanja im se sjeti.''
Mesela: ovjek propusti ikindiju namaz, bilo da zaboravi ili
prespava, i doe u mesdid, a za akam ve prouen ikamet, ta e
uraditi? Klanjat e akam za imamom, a zatim klanjati ikindiju, to je
stav etvorice imama.
Da li e ponoviti akam? Imaju dva stava:
Jedan stav je da ponovi akam namaz, to je stav Ibn Umera,
Malika, Ebu Hanife i jedan rivajet imama Ahmeda.

29

Drugi stav je da nee obnoviti namaz to je stav Ibn Abbasa,

afije i drugi stav imama Ahmeda. I ovo miljenje je jae zato to
Allah nije naredio Svome robu da obavi namaz dva puta.
Biljei Ahmed od Imrana ibn Husejna da je rekao: ''Ili
smo nou sa Poslanikom , pa u zadnjem djelu noi smo zaspali i
nismo ustali dok nas nije probudila vruina sunca, pa smo
uznemireni pourili da se abdestimo.
Poslanik nas je smirio i naredio da se pokrenemo sa tog mjesta (u
drugom rivajetu se kae da u toj dolini ima ejtan) pa smo ili sve
dok sunce nije odmaklo, abdestio je i naredio Bilalu da proui
ezan, klanjao je dva rekata sunneta, prouen je ikamet i najzad
klanjali smo, pa smo rekli: ''Allahov Poslanie, hoemo li ga ponoviti
u njegovo vrijeme sutra?'' Pa je rekao: ''Zar vam va Gospodar ne
zabranjuje kamatu, pa kako da je uzme od vas.''
Mesela: ovjek zatekne demat kako klanja podne namaz i
htjedne da klanja sa njima sabah, pa kad imam ustane da klanja trei
rekat on preda selam, je li mu namaz ispravan?
Odgovor: Ovaj namaz nije ispravan u mezhebu imama Ebu
Hanife, Malika i Ahmeda u jednom rivajetu, a ispravan je kod afije
i u drugom rivajetu Ahmeda.
Istraivanje kraja jacijskog vremena
Ulazak jacijskog vremena je sa nestankom crvenila na nebu.
Biljei Buhari od Aie da je rekla: ''Klanjali smo jaciju od
nestanka crvenila do kraja prve treine noi.''
Biljee Ahmed, Ibn Made i Tirmizi od Ebu Hurejre , da je
Poslanik rekao: ''Da se ne bojim da u oteati ummetu naredio bi
im da klanjaju jaciju do treine noi ili do polovine.'' (Ovo je vrijeme
slobodnog izbora)
Napomena: Svaki namaski vakat ima svoj period vrijednosti,
period slobodnog izbora (vremena) i period nunosti. to se tie
30

perioda nunosti kod jacije namaza on je do sabaha. Biljei Muslim

od Ebu Katade, da je Poslanik rekao:
''Nije pretjerivanje u spavanju, nego je pretjerivanje u onome
ko ostavlja klanjanje namaza sve dok ne doe vrijeme novog
namaza.''
Ovdje se izuzima sabah namaz, jer se ulema sloila (idma)
da on prestaje sa izlaskom sunca, a ne do podne.
Namaski Sunneti (str. 296.)
ta kvari namaz?
Taka 2. (str.303.)
Napomena: Ako je ovjek iftario neka ne proguta ono to mu
se nae od hrane u ustima, kao mrvica ili slino.
ta je u namazu dozvoljeno?
Taka 6. (str.305.)
Komentar: Zaustaviti i ne dati da proe ispred njega ako ima sutru,
ako nema sutre ostaviti prostora onoliko koliko seddu moe
napraviti. Sutra je potrebna da stoji samo ispred imama, a ispred
klanjaa (muktedije) se moe nesmetano prolaziti.
Taka 11. (str. 316.): ''Zaista, imam je za to da se
ugledamo na njega, pa kad on donese tekbir i vi ga donesite, a
nemojte poinjati dok on ne dovri tekbir. Kad on ode na ruku', onda
i vi idite, a nemojte ii na ruku' dok on ne ode. Kad on ode na seddu
idite za njim, a nemojte ii na seddu dok se on na seddu ne spusti.''
(Biljee Ahmed i Ebu Davud) Ovim se eli rei da muktedija ne
poinje sa jednim ruknom dok se imam u potpunosti ne smiri na tom
ruknu, to je u Bosni slabo prakticirano. (Komentar)
Klanjanje na uzdignutom mjestu imama ili muktedija:
mekruh je da imam stoji na uzdignutijem mjestu od muktedija, osim
31

ako postoji nuda da se tako neto uradi; bilo da bi se poduili ili

nepostojanje drugog mjesta. ''Allahov Poslanik je zabranio da
imam ode na mjesto, a da ljudi budu nii od njega.'' (Biljei
Darekutni) U Medainu (grad u Iraku) Huzejfe je bio imam
ljudima, stao je na vie mjesto od njih, pa ga je Ibn Mes'ud
povukao za koulju, pa kad je zavrio namaz, rekao je: Zar ne zna
da su to oni zabranjivali? A Huzejfe ree: Sjetio sam se kad si me
povukao. (Biljee afija i Ebu Davud) to se tie klanjanja na
uzdignutijem mjestu muktedija u odnosu na imama ona je
dozvoljena, tako su uradili Ebu Hurejre i Enes .
Taka 14. (str. 317.): Ovdje se radi kad imam zasluuje da
ga demat prezire, meutim, ako ga preziru zbog tog to slijedi
Sunnet, to nema veze sa ovim hadisom. (Komentar)
Taka 15. (str. 317.): Poloaj imama u dematu; imam
treba da bude u sredini. Od Ebu Hurejre se prenosi da je Resul
rekao: ''Neka imam bude u sredini i upotpunite praznine u saffu.''
(Biljei Ebu Davud) Poloaj klanjaa; formiranje saffa muktedija od
imama desno i lijevo da imam bude u sredini. (Napomena)
Taka 7. (str. 320.): Vezano je za klanjaa koji nae
prostor u saffu a klanja sam, meutim, ako ne nae mjesta neka
klanja sam iza imama, neka povue jednog nazad, da stane sa desne
strane imama, hadis koji govori o povlaenju nazad je da'if, drugo od
Abdullaha ibn Omera se prenosi da je Muhammed rekao: ''Ko
povee saff, Allah e njega povezati, a ko rastavi saff, Allah e njega
rastaviti.'' (Biljee Nesa'i i Ebu Davud) Kae Uzvieni : ''Allah
nikog ne optereuje preko njegovih mogunosti.'' (El-Bekara, 286.
ajet) Ako hoe da prekine namaz ne mora predati selam.
(Komentar)
32

Namaz sljedbenika razliitih mezheba jednih iza drugih

Dozvoljeno je klanjanje pripadnika jednog iza pripadnika
drugog mezheba, to je bila praksa ashaba, tabi'ina i imama etiri
mezheba, unato tome to su imali razmimoilaenja po raznim
pitanjima, kao npr. da li kvari abdest jedenje devinog mesa, putanje
krvi, dodirivanje ene sa strau? Nema nijedan od selefa da je rekao
da se ne smije klanjati iza onog ko smatra da to kvari abdest i koji
smatra da to ne kvari pa npr. Ebu Hanife i drugi klanjali su za
imamima Medine, a bili su malikije, iako nisu uili bismille; ni na
glas, ni u sebi. Ebu Jusuf je klanjao iza Reida koji je bio napravio
hidamu, a Malik mu je izdao fetvu da ne mora abdestiti; Ebu Jusuf
nije obnovio namaz. Ahmed ibn Hambel smatrao je da treba uzeti
abdest nakon hidame i izlaska krvi iz nosa; na upit o propisu
namaza za imamom kojem je potekla krv i nije obnovio abdest,
odgovorio je: Kako da ne klanjam za Se'id ibn Musejjibom i
Malikom. Sve ove mes'ele su u pitanjima razliitog shvatanja u
kojem onaj ko pogodi ima dvije, a onaj ko promai ima jednu
nagradu. Nema razmimoilaenja po ovom pitanju. Izuzev u situaciji
ako imam uradi neto oko ega se slau i imam i muktedija da kvari
namaz; poput situacije da muktedija na imamovim leima ugleda
nedaset, pa ne upozori imama, onda je namaz muktedije pod
upitnikom, a namaz imama ispravan. Od Dabira ibn Esveda , od
njegovog oca se prenosi da kae: ''Bio sam sa Poslanikom na
haddu i klanjao sam sa njim sabah namaz u mesdidu El-Hif, a bio
sam mladi, pa kad je zavrio namaz dvojica ljudi na kraju skupa
nisu klanjali sa njim, pa je rekao: Dovedite mi ih! pa su
dovedeni uplaeni, tresli su se, pa je rekao: ta vas je sprijeilo da
klanjate sa nama? pa su rekli: Allahov Poslanie, klanjali smo u
naim mahalama. a on je rekao: Nemojte to ponavljati, ako
klanjate u svojim mahalama, pa doete u mjesto gdje se obavlja
demat, klanjajte sa dematom, to vam je nafila. (Biljee Ebu
Davud, Nesa'i i Ahmed)
33

Dozvola ne slijeenja imama kad postoji opravdanje

Dozvoljeno je onome ko stupi u namaz sa imamom da istupi
iz demata i nastavi klanjati sam, ako imam produi namaz zbog,
recimo bolesti, propadanja imetka, gubljenja imetka ili gubljenja
drutva, ili savladavanja sna. Od Dabira se prenosi da je rekao:
''Allahov Poslanik je odgodio jaciju, a Mu'az je klanjao sa njim,
pa se vratio svome narodu i klanjao sa surom Beqare. Jedan ovjek
se izdvojio i klanjao sam, pa su mu ljudi rekli: Uinio si nifak! a
on je rekao: Nisam uinio nifak, nego u otii do Poslanika i
obavijestiti ga o ovom. Otiao je do njega i spomenuo mu ovo, a
Resul je rekao: Zar si ti iskuavalac Mu'aze, zar si ti iskuavalac
Mu'aze, ui te i te sure (E-ems, El-E'ala) (Biljei dema)
Opravdanja zbog izostavljanja demata
Dozvoljeno je u slijedeim situacijama:
1. i 2. Hladnoa i kia. Od Dabira se prenosi da je rekao:
''Izali smo sa Allahovim Poslanikom i pokisli, pa je rekao: Ko
hoe neka klanja na svom mjestu. Na ovaj dokaz analogno se uzima
hladnoa i vruina, velika tmina, strah od nasilnika, divlje ivotinje,
snajpera itd.
3. Prisustvo hrane. Od Abdullaha ibn Omera se prenosi da
je Poslanik rekao: ''Ako neko od vas bude za hranom, neka ne
pouruje sve dok ne zadovolji potrebu, pa ak kad bi i ikamet bio
prouen.'' (Biljei Buhari)
4. Trpljenje nudi. Od Aie se prenosi da je rekla: ''ula
sam Poslanika kako kae: Nema namaza uz prisustvo hrane, niti
ako trpimo nudu. (Biljee Ahmed i Muslim) Od Ebu Derda se
34

prenosi da je rekao: ''Od ovjekova znanja je da obavi potrebu da bi

mogao ui u namaz ista srca.'' (Biljei Buhari)
Vrijednost ezana i muezzina
Dodatak (na str. 321.): Od Ebu Hurejre se prenosi da je
Resul rekao: ''Da ljudi znaju kolika je vrijednost ezana i prvog
saffa pa se ne mogu dogovoriti, nego bacajui kocku bacali bi
je.'' (Biljee Buhari i drugi) Od Muavije se prenosi da je Resul
rekao: ''Muezzini e imati najdue vratove na Sudnjem danu.''
(Biljee Ahmed i Muslim) Od Bera ibn Aziba se prenosi da je
Resul rekao: ''Uistinu, Allah i meleci donose salavat na prvi saff, a
muezzinu se oprata dokle mu glas dopire.'' (Biljee Ahmed i Nesa'i
sa dobrim senedom) Od Ebu Derde se prenosi da je uo Resula
kako kae: ''Nema trojice koja ne ue ezan niti se kod njih ui ikamet,
a da ih ejtan ne zaokupi.'' (Biljei Ahmed)
Napomena:
1) Ikamet u Bosni je ispravan.
2) Ezan kada nastupi vrijeme i prije toga: Ezan se ui na
poetku namaskog vremena, ni prije ni poslije, osim sabahskog ezana
gdje je propisano da se ui prije nastupanja namaskog vakta, pa se
onda ue dva ezana to je sunnet Poslanika ; Bilal je uio ezan
prije nastupanja namaskog vremena, a Ibn Ummi Mektum sa
nastupanjem namaskog vremena, ova predaja je muttefekun alejhi, a
prenosi je Abdullah ibn Omer . Od Ibn Mes'uda da je Resul
rekao: ''Neka vas Bilalov ezan ne prekida u sehuru, jer on ui ezan
da bi se vratio onaj od vas ko klanja, i da bi se probudio onaj ko
spava.'' (Biljee Ahmed i drugi) Treba voditi rauna da se rijei essalatu hajrum-minen-neum ue u drugom ezanu, a ne u prvom.

35

3) Razdvajanje izmeu ezana i ikameta. Potrebno je da

izmeu ezana i ikameta bude ostavljeno vrijeme za pripremu
namaza; ezan je propisan za ovo. Od Dabira ibn Semure se
prenosi da je rekao: ''Muezzin Allahova Poslanika je uio ezan, a
zatim bi ekao sve dok ne vidi da je Poslanik izaao, pa tek bi
onda uio ikamet.'' (Biljee Muslim, Ahmed i Ebu Davud)
4) Ko proui ezan ui i ikamet. Kae Tirmizi: 'Po ovome se
radi kod veine uenjaka, s tim da se slau da je dozvoljeno da
ikamet ui neko drugi.'
5) Kada se ustaje na namaz? Od Enesa se prenosi da je on
ustajao na namaz kad bi muezzin rekao: kad kameti-s-salah.
(Biljei Ebu Munzir)
6) Nije dozvoljeno izai iz mesdida nakon prouena ezana
osim u nudi. Od Ebu Hurejre se prenosi: ''Allahov Poslanik
nam je naredio da ako budemo u mesdidu, pa budemo pozvani na
namaz, niko ne izlazi dok ne klanja.'' (Biljei Ahmed sa sahih
senedom)
''Jednog dana Ebu Hurejre je vidio ovjeka kako izlazi iz mesdida
nakon ezana, te je rekao: Ovaj se ogrijeio prema Ebu Kasimu .
7) Ezan i ikamet za namaz koji je proao. Ko prespava ili
zaboravi namaz propisuje mu se kada se sjeti da proui ezan i ikamet
i klanja. Od Imrana ibn Husejna da je rekao: ''Ili smo nou sa
Resulom , pa u zadnjem dijelu noi smo zaspali i nismo ustali dok
nas nije probudila vruina Sunca, pa smo uznemireni pourili da se
pripremimo za namaz. Resul nas je smirio i naredio da se
pokrenemo s tog mjesta, (u drugom rivajetu se kae da u toj dolini
ima ejtan) pa smo ili sve dok Sunce nije odmaklo abdestio je i
naredio Bilalu da proui ezan klanjao je dva rekata sunneta,
prouen je ikamet i klanjali smo, pa smo rekli: Allahov Poslanie,
hoemo li ga ponoviti u njegovo vrijeme sutra? pa je Resul
36

rekao: Zar vam va Gospodar ne zabranjuje kamatu, pa kako da

je uzme od vas? (Biljei Ahmed) Ako je propustio vie namaza sve
e ih klanjati odjednom, mustehab je da proui ezan (poluglasno,
tiho) jedan put i da proui ikamet za svaki namaz; ''kao to se desilo
na dan Hendeka kad su murici zadeverali muslimane od etiri
namaza od podne do jacije, ak i dio noi, pa je Resul naredio
Bilalu da proui ezan, pa je prouen ikamet, klanjano podne i tako
redom; ikamet pa ikindija, ikamet pa akam'' (ovo je bilo prije
nego je propisan namaz u strahu). Dok, ako se klanjaju u mesdidu
proputeni namazi, onda je bolje da se ne ui ezan, kao to kae
Hasan el Basri.
8) Nije dozvoljeno uiti ezan bez dozvole stalnog muezzina.
9) Greke u ezanu:
a) Kau Allahu ekberal-lahu ekber to je neispravno, a ne sa
dammom ''Allahu ekberul-lahu ekber.''
b) Glasno uenje salavata na Poslanika nakon ezana, a
sunnet je da bude u sebi.
c) Uenje ezana u horu, to nije od sunneta.
d) Melodinost pretjerana i dodavanje harfova, hareketa ili
duina (za ezan vae pravila kao i za Kur'an to se tie svih
tedvidskih pravila, ne postoji med dui od est duina). Kad je
jednog dana Ibn Omer vidio ovjeka kako to radi rekao mu je: ''Ja
te mrzim u ime Allaha.'' a zatim je rekao svojim prijateljima: ''On
pjeva u ezanu i to naplauje.''
Spajanje i skraivanje namaza
Putnik ima pravo da spaja namaz po potrebi, u urbi i ako
mu je olakica. ''Allahov Poslanik je ponekad spajao namaze ako
37

bi urio na putovanje ili ako bi imao kakvo eri'atsko opravdanje, te

spajao je namaze na Arefatu i Muzdelifi, takoer u pohodu na
Tebuk, ponekad je spajao i ako bi se pokrenuo prije nego Sunce
pree polovinu (zeval), odgaao je podne do ikindije i spojio ih u
ikindijsko vrijeme za ovo postoji potvrda u Sahihu, a ako bi krenuo
nakon zevala, prenosi se da je klanjao podne i ikindiju spojeno.''
(Dodatak)
Spajanje nije isto to i kraenje
Razlog spajanja nije isti kao razlog kraenja namaza, ova
stvar se pomijeala kod mnogih ljudi. Kraenje namaza u putovanju
je pritvreni sunnet, dok je spajanje namaza olakica uvjetovana
potrebom; ove dvije stvari razdvaja Sunnet Poslanika . Uenjaci se
slau da je kraenje namaza sunnet, a razili su se da je li vadib, kao
to su se razili povodom dozvole spajanja na putovanju.
Ebu Hanifin mezheb je da se ne spaja namaz, osim na
Arefatu i Muzdelifi.
Malikov i Ahmedov mezheb u jednom rivajetu se kae da
musafir ne smije spajati namaze, samo kada se vraa, nego spaja
samo kad putuje ka odreditu, Malik dodaje jo i da se uri.
afijski i Ahmedov mezheb po drugom rivajetu je da
musafir spaja ako se vraa. Povod ovog razmimoilaenja je injenica
da je malo hadisa preneseno o spajanju namaza. Iz ovog razumijemo
da svaki musafir ima pravo kraenja, ali ne i stalnog spajanja
namaza.
Imam Ahmed povodom spajanja namaza je najblai, te on
kae: Da je dozvoljeno spajati namaze (na putu ili kod kue) u
tekoi i poslu, koji odobrava ovjeku da ne prisustvuje dumi ili
dematu, ak dozvoljava dojilji da spaja namaze ako joj je teko
38

prati odjeu za svaki namaz, isto tako eni koja je u istihazi i

bolesniku.
Uenjaci su se razili povodom nijeta da li je potrebno da
ovjek zanijeti kraenje i spajanje ili drugaije kazano, je li obaveza
imama da obavijesti muktedije da e skratiti, odnosno spajati namaz?
Veina uenjaka kae da nije neophodno; ovo je stav Malika, Ebu
Hanife i jedan rivajet imama Ahmeda, dok afija i grupa sljedbenika
imama Ahmeda smatraju obaveznim.
Prvo miljenje je ispravnije i na njega ukazuje Sunnet
Poslanika : ''On je kratio namaze sa ashabima, ali ih nije
obavjetavao da e ih kratiti, niti je nareivao da nanijete kraenje.''
Kad je Poslanik zaboravio dva rekata jednog namaza, Zul-jedejn
mu je rekao: ''Je li namaz skraen ili si zaboravio, Allahov
Poslanie?'' pa je odgovorio: Namaz niti je skraen, niti sam ja
zaboravio. pa je rekao: Ne, nego si zaboravio! Dakle, da je
obaveza da se nijeti kraenje namaza Zul-jedejn bi ga upitao zato
nam nisi naredio da nijetimo kraenje namaza?! ''Takoer, kad je
spajao namaze, Allahov Poslanik ih nije upozoravao da e spojiti,
sve dok ne zavre.''
Uenjaci su se podijelili oko toga da musafir upotpunjuje
namaz, kakav mu je propis?
Ebu Hanifin i Malikov mezheb po jednom stavu je da je kraenje
namaza vadib i da nije dozvoljeno upotpunjavanje namaza, drugi
Malikov stav i jedan stav imama Ahmeda je da je upotpunjavanje
namaza mekruh, drugi stav imama Ahmeda i afije je da je
kraenje namaza bolje, efdalnije, drugi stav imama afije je da je
upotpunjavanje bolje i taj stav je slab.
Da li je spajanje dva namaza u putovanju bolje ili je bolje
kraenje? Klanjanje namaza u njihovo vrijeme ako ne postoji
potreba za spajanjem kod sve etvorice imama je bolje.
39

Vei dio namaza Poslanika na putovanju bio je u njihovo

vrijeme, dok je spajanje bila rijetka praksa Poslanika . to se tie
kraenja, na svim putovanjima, Allahov Poslanik etvoro-rekatne
namaze je kratio. Niko ne prenosi da je Poslanik etvoro-rekatni
namaz klanjao etiri rekata na putovanju: Hadis od Aie u kojem
se prenosi da je ona klanjala potpuni namaz i mrsila na putovanju je
da'if. U Sahihu se prenosi da je namaz na poetku nareen dva po
dva rekata, zatim je u mjestu boravka povean broj, a na putovanju je
ostao isti.

Duma namaz
Taka 4.9. (str. 334.) to se tie sure El-Kehf, ui se od
akama u etvrtak do ikindije u petak.
Taka 5.1. (str. 334.): ena nije obavezna klanjati dumu,
ali joj je dozvoljeno da klanja.
(Napomena)
Taka 5.4.: i osoba koja mora biti uz bolesnika. (Dodatak)
Taka 5.6.: Straaru koji straari na vanim mjestima
dozvoljeno je izostaviti dumu. (Dodatak)
Taka 6.2. (str. 335.): Ako muslimani ive u selu ili mjestu
u kojem nema damije, pa nau salu, prostoriju ili neto slino
dozvoljeno im je da tu klanjaju i duma im je ispravna. (Komentar)

40

 Taka 10. (str. 336.): Broj ljudi potreban da bi duma

namaz bio valjan: Ulema se ne razilazi oko toga da je demat uvjet
ispravnosti dume namaza, meutim, oko broja ljudi koji ine dumu
namaz razili su se na 15 mezheba. Sujuti kae da nema sahih
predaja koja precizira broj koji je neophodan. Miljenje koje se
preferira je da je duma valjana ako je klanjaju dva pa vie, jer ima
hadis koji kae: ''Dvojica, pa navie su demat.'' (Dodatak)
Dumanska hutba
Imam povodom hutbe treba da slijedi Sunnet Poslanika . Kae
ibnul-Kajjim: ''Hutba Poslanika bila je podsjeanje na temelje
imana, spomen Denneta i Vatre, te ta je Uzvieni pripremio
Svojim pokornim robovima.'' a ne hutbe od kojih ljudi nemaju
koristi, pa da izau sa hutbe, a nikakve koristi nisu imali. Hatib je
duan odabrati adekvatne teme; mora biti ovjek koji prati i analizira
stanje muslimana.
Adabi kojih se treba pridravati hatib:
1)Da kvalitetno priprema temu unaprijed.
2) Da vodi rauna o svom izgledu i istoi.
3) Da slijedi sunnet vezan za hutbu i namaz
4) Da govori o temama koje su potrebne muslimanima.
5) Da ima dobre odnose sa muktedijama.
Prekidanje hutbe od strane imama zbog nekih situacija
Od Ebu Rifa'a el Adevija se prenosi da je rekao: ''Doao
sam do Allahovog Poslanika dok je on drao hutbu i rekao mu:
Allahov Poslanie, ja sam ovjek stranac, ne znam nita oko moje
41

vjere, pa je prekinuo hutbu, siao sa minbera, priao mi i poeo

me poduavati onome emu ga je poduio Uzvieni , zatim se
vratio na minber i zavrio hutbu.'' (Biljei Muslim)
Namaz u guvi
Od Sejjara se prenosi da je rekao: ''uo sam Omera
kako kae dok je drao hutbu; ''Allahov Poslanik je izgradio ovaj
mesdid, a mi muhadiri i ensarije smo bili sa njim, pa ako bude
estoka guva, onda neka ovjek klanja na leima svoga brata (tj.
ini seddu na njegovim leima).'' (Biljei Ahmed)
Duma i bajram u istom danu
Ako se duma i bajram zadese u istom danu obaveza dume
spada sa onih koji su klanjali bajram. Od Zejda ibn Erkama se
prenosi da je Allahov Poslanik klanjao bajram petkom, zatim po
pitanju dume dao ruhsu (olakicu) i rekao: ''Ko hoe da klanja, nek
klanja!'' (Biljee petorica) (Ko ne klanja dumu, klanjat e podne).
Mustehab je imamu da klanja dumu, da joj prisustvuje onaj ko eli.
Greke vezane za dumu namaz
1) Nain sjedenja.
2) Dva rekata izmeu dva ezana, ima hadis koji kae:
''Izmeu svaka dva ezana klanjajte dva rekata.'' Pod dva ezana se
podrazumijeva ezan i ikamet ovo je vezano za pet dnevnih namaza,
dok duma namaz, kae Ibn Tejmijje: ''Allahov Poslanik izmeu
prvog i drugog ezana, a prije dume nije klanjao nita, niti to iko
prenosi od njega. U vrijeme Poslanika nije se uio ezan sve dok
Poslanik ne bi sjeo na minber, pa kad bi Bilal prouio ezan,
Allahov Poslanik bi kazao dvije hutbe, zatim bi Bilal prouio
ikamet, a Poslanik bi klanjao ljudima nije bilo mogue da nakon
42

ezana klanja on, niti bilo ko od muslimana, a ne prenosi se

takoer, ni od koga, da je u svojoj kui prije izlaska na dumu
klanjao ita.''
Osnova je jedan ezan za dumu namaz: ''Ovako je
postupao Poslanik kao to smo spomenuli, a kad je bilo vie ljudi u
Osmanovo vrijeme dodan je trei ezan.'' (Biljei Buhari) Pod
''trei ezan'' se podrazumijeva da su bila dva ezana i ikamet.
3) Dova na sedam stepenica minbera, poznato je da je minber
Poslanika imao tri stepenice i nije uio dove kao to se to
prakticira.
4) Dizanje ruku na minberu prilikom dove u toku dume, jer
to nije sunnet, ak se prenosi da je zabranio ashabima da to rade, to
biljee Muslim i drugi.
5) Stajanje ispred vrata mesdida prije poetka dume radi
razgovora, puenja i slino.
6) Imami u poetku hutbe, prilikom donoenja salavata na
Poslanika kau: 've senedena' (onaj na koga se oslanjamo).
7) Klanjanje podne nakon dume.
8) ene ne klanjaju podne dok se mukarci ne vrate sa
dume.

Vitr namaz
Taka 1. (str. 337.): Kod veine uleme vitr namaz je
pritvreni sunnet. Ebu Hanife koji ima stav da je on obavezan
(vadib), to je slabo miljenje; kae Ebul-Munzir: ''Ne znam nikoga
ko se sloio sa Ebu Hanifom povodom ovoga.'' (Komentar)

43

 Taka 7. Vitr se ne klanja poput akama, nego je ispravno

da klanja dva rekata pa preda selam, pa onda klanja trei, ili da
klanja tri rekata sa jednim sjedenjem na kraju, dakle da ne sjedi
izmeu drugog i treeg rekata, miljenje da se klanja kao akam je
slabo. (Dodatak)
Kunut na vitru
Taka 8. Propisano je da se ui kunut dova na vitru tokom
cijele godine. Prenosi se od Hasana ibn Alijja da je rekao:
''Allahov Poslanik me je nauio rijeima koje u prouiti na vitru:
Allahumme hdini fimen hedejt'' (Biljee Ahmed i ashabu sunen)
afija i jo neki smatraju da se kunut dova na vitru ui samo u drugoj
polovini ramazana. (Dodatak)
Taka 9. Mjesto uenja kunut dove: Dozvoljeno je uiti
kunut prije ruk'ua, a nakon to se zavri uenje, pa ako neko eli da
uini kunut, donijet e tekbir i dignuti ruke za dovu, te e prouiti
kunut, a zatim ponovo dignuti ruke i izgovoriti tekbir dozvoljeno
je, takoer, izgovoriti kunut nakon to se dignemo sa ruk'ua. to se
tie dizanja ruku prilikom dove, neki uenjaci to smatraju
mustehabom, a neki ne, u globalu moe i jedna i druga opcija. to se
tie potiranja lica nakon prouene dove u namazu, tu stvar nije inio
niko od selefa. (Dodatak)
Taka 10. Dova nakon vitra: Mustehab je da onaj ko zavri
vitr proui: ''Subhanel melikil kudus Rabbul-melaiketihi ver-Ruh,''
diui glas pri tom Rabbul-melaiketihi ver-Ruh jedanput.'' (Dodatak)
Uenje kunuta u pet dnevnih namaza
Propisano je da se ui kunut u farzovima pet dnevnih namaza
prilikom velikih iskuenja koja zadese muslimane. Od Ibn Abbasa
se prenosi da je rekao: ''Allahov Poslanik je uio kunut itav jedan
44

mjesec, na podnevu, ikindiji, akamu, jaciji i sabahu, kad bi rekao:

Semiallahu limen hamideh na zadnjem rekatu, uio bi dovu
protiv njih. (Biljee Ebu Davud i Ahmed)
Taka 3.5. (str. 342.): Ovdje se izuzimaju namazi kao to
su namazi povoda, te sedda tilavet. (Napomena)

Istihara namaz
Klanja se dva rekata, ovjek ui spomenutu dovu, te spomene
svoju potrebu.
Mjesto gdje se ui dova
1) Dova se moe uiti na seddi, moe se uiti gdje se ui
kunut, nakon ettehijjata, a prije selama ili nakon selama, a najbolje je
da bude u namazu, a ne van njega.
2) Istihara namaz je u dozvoljenim stvarima, a ne u onom to
je vadib ili onom to je haram. Postoji pogreno shvatanje istihare
kod ljudi (gatara i slino) ovjek ima problema sa enom, pa ode
kod neke ene da mu ona klanja istiharu namaz ova stvar je
rairena u Bosni.
3) Nije uvjet da ovjek usni, da mu utrne ruka ili da mu
mirka oko, nakon istihare namaza; istihara je u sutini samo ist
oslonac na Allaha .

Bajram-namaz
(str. 346.) b) 1.: Rije najskupocjenije, misli se na kurban,
a ne miris. (Napomena)
Tekbir koji se ui na defileima; tekbir Allahu ekber je
greka, jer je to tekbir koji se ui u dihadu pogotovo ako s tim
plaimo ljude koji ionako o Islamu znaju veoma malo. Ispravno je
45

uiti onako kao to je zapisano u knjizi str. 347 poslije farz namaza.
(Napomena)
Izlazak ena i djece na bajram
Propisano je da na bajram izau ene i djeca i da se okupe na
musalli i to; i mlade, i starije, i ne udate, i one koje imaju hajz. Na
osnovu hadisa koji je muttefekun alejhi od Ummu Atijje se prenosi
da je rekla: ''Nareeno nam je da izaemo na oba bajrama i
djevojkama i onima koje su imale hajz, da prisustvujemo dobru i dovi
muslimana, one koje su imale hajz bi se izdvajale iz musalle.'' Od Ibn
Abbasa se prenosi da je rekao: ''Izaao sam sa Allahovim
Poslanikom na kurban ili ramazanski bajram, pa je klanjao, a
zatim prouio hutbu, zatim je otiao enama i njima odrao vaz;
podsjetio ih i naredio im sadaku; udjeljujte sadaku, jer sam vidio da
je veina vas od stanovnika Dehennema.'' (Biljei Buhari)
Namaz prije i poslije bajram namaza
Ne postoji nikakva potvrda da se ni prije, ni poslije namaza
klanja ikakav namaz. Od Ibn Abbasa se prenosi da je rekao:
''Allahov Poslanik je na dan bajrama izaao i klanjao dva rekata
bajram namaza, a ni prije ni poslije nita nije klanjao.'' (Biljei
dema)

Vrijednost deset dana zul-hiddeta

Od Ibn Abbasa se prenosi da je Poslanik rekao: ''Nema
dana u kojima je injenje dobrih djela drae Allahu od deset dana
zul-hiddeta, pa rekoe: Zar ni dihad na Allahovom putu. pa
ree: Ni dihad na Allahovom putu, osim ovjeka koji izae sa svojim
tijelom i imetkom, pa nita ne vrati.'' (Biljei dema, osim Muslima i
Nesai'e) Ashabi su u ovim danima posebno bili aktivni u 'ibadetu.
Ebu Hurejre i Ibn Omer su u ovim danima izlazili na ulice,
donosili tekbire, i ljudi su ih slijedili. Kae El Evzai' : ''Do mene je
46

doprlo da je vrijednost dobrog djela u danu od deset dana zulhiddeta kao vrijednost bitke na Allahovom putu u kojoj se po
danu postilo, a po noi straarilo.'' Od Ebu Hurejre da je Allahov
Poslanik rekao: ''Nema dana u kojem je Allahu drae da Mu se
robuje, od deset dana zul-hiddeta; dan posta u njima vrijedi koliko
jedna godina, no provedena u namazu u njima je kao no lejletulkadr.'' (Biljee Tirmizi, Ibn Made i Bejheki)

O propisima denaze
Zabiljeka: Da li je dozvoljeno nositi privjeske sa
natpisima iz Kur'ana i Sunneta. Prenosi Amr ibn ua'jb od svoga
oca, a on od svoga oca da je Poslanik rekao: ''Kada se neko od vas
prestrai u snu neka kae: Utjeem se Allahu sa Njegovim potpunim
rijeima od Njegove srdbe, Njegove kazne i zla Njegovih robova kao
i od napada ejtana i od njihovog prisustva, onda mu nee na tetiti
ove stvari. ''Amr ibn As je poduavao svoje sinove tim rijeima, a
onima koji to nisu mogli shvatiti, napisao je ovu dovu na neku stvar,
objesio na njihove vratove.'' (Biljee Ebu Davud, Nesa'i i Tirmizi,
koji kae da je hasen garib) Meutim, pree je da se ovakve stvari ne
rade, zato to se time otvaraju vrata belaja i irka za ovaj Ummet i
ovo je stav veine selefa.
Pokuenost prieljkivanja smrti
Pokueno je prieljkivati smrt ili doviti za nju zbog bolesti,
iskuenja. Poslanik je rekao: ''Neka niko od vas ne prieljkuje
smrt zbog nevolje koja ga je zadesila, osim ako nema druge, onda
neka kae: Allahu moj poivi me ukoliko je ivot bolji za mene i
usmrti me ako je smrt bolja za mene. (Biljei dema) Razlog za to,
kao to se prenosi u drugom hadisu, u kome se kae da je Poslanik
kada je uao kod svog amide Abbasa, koji je bio na samrti i koji je
prieljkivao smrt, mu rekao: Amida, nemoj prieljkivati smrt, ako
si bio muhsin poveat e ti se dobra djela i to je dobro za tebe, a ako
47

si bio grijenik onda ti je bolje da se smrt odgodi i to je bolje za

tebe. (Hadis biljee Ahmed i Hakim) Ukoliko se ovjek boji za
sebe od smutnje onda mu je dozvoljeno da prieljkuje smrt, kao to
se biljei u dovi Poslanika , u hadisu kojeg biljei Tirmizi i koji
kae da je hasenun sahihun: ''Ukoliko bude elio moj narod da
stavi na smutnju, pa usmrti me prije nego doe smutnja.'' U Muvetti
se biljei da je dovio Omer : ''Allahu moj, ostario sam i moja
snaga je oslabila i moje stado se proirilo, pa uzmi me sebi u stanju
u kom nisam uskratio.''
Vrijednost dugog ivota sa dobrim djelom
Biljee Ahmed i Tirmizi, koji kae da je hadis hasenun
sahihun od Abdurrahmana Ebu Bekraha , on prenosi od svog oca,
da je jedan ovjek rekao: Allahov Poslanie, koji je ovjek
najbolji? Pa ree: Onaj iji se ivot odui i njegovo djelo bude
dobro. Pa ovaj ponovo upita: Koji je najgori ovjek? ''Onaj iji
se ivot odui, a njegovo djelo bude loe, odgovorio je.''
ivot ovoga Ummeta
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik rekao: ''ivot
moga Ummeta je izmeu 60 i 70 godina, a mali broj je onih koji
preu te godine.'' (Biljei Tirmizi)
Kupanje jednog dijela tijela mejita
Komentar Taka 6. (str. 361.) Kae afija: ''Doprlo je do
nas da je ptica donijela ruku i bacila je u Mekku, nakon bitke oko
deve (to je bila ruka Abdurrahmana ibn Attaba ibn Usejda) i poznali
su je po prstenu, pa su je oprali i klanjali mu denazu.'' Ebu Hanife i
Malik kau: ''Ako se nae vie od pola tijela mejita, ono se kupa i
klanja se nad njim, a u suprotnom, niti se kupa, niti se klanja nad
njim.''
48

Gusul pobaenog zametka

Ako mu je ve oblikovano tijelo okupat e se i klanjat e mu
se denaza.
Dodatak Taka 13. (str. 363.):
a) Klanjanje denaze onome koji je ubijen u provoenju
eri'atske kazne nad njim. Onaj ko je ubijen u toku izvrenja
eri'atske kazne se kupa i klanja mu se denaza, kao to biljei
Buharija da je ovjek iz Eslema doao Poslaniku i priznao mu da
je poinio zinaluk (blud), pa se Poslanik okrenuo od njega sve
dotle dok nije posvjedoio protiv sebe etiri puta, pa ga je upitao:
Da li si ti lud? pa je odgovorio: Nisam. Pa je rekao: Je si li
oenjen? pa je odgovorio: Jesam. Pa je naredio da ga odvedu i
kamenuju na musalli, i kada se poveao nivo kamenja oko njega
pobjegao je, pa su ga uhvatili i kamenovali ga, i bio je kamenovan
sve dok nije umro, pa ga je Poslanik spomenuo po dobru i klanjao
mu denazu.''
b) Klanjanje denaze nad onim koji je ukrao neto od ganime
(ratnog plijena), nad samoubicom i nad ostalim grjenicima. Veina
uleme zastupa miljenje da se treba klanjati denaza onima koje smo
spomenuli, dok ono to se prenosi da Poslanik nije klanjao na
onoga ko ukrade neto iz ganime, nad samoubicom, nad djetetom
koje je roeno u zinaluku sve to je samo kao opomena prema ovim
djelima.
c) Klanjanje denaze nevjerniku. Muslimanu nije dozvoljeno
da klanja denazu nevjerniku, a dokaz za to: ''Vjerovjesniku i
vjernicima nije dozvoljeno da mole oprosta za mnogoboce, makar
im bili i rod najblii, kad im je jasno da e oni stanovnici u
Dehennemu biti.'' (Et-Tewbe, 113. ajet)

49

Takoer govor Allaha : ''I nijednom od njih, kad umre, nemoj

molitvu obavljati, niti sahrani njegovoj prisustvovati, jer oni u Allaha
i Njegovog Poslanika ne vjeruju i kao nevjernici oni umiru.'' (EtTewbe, 84. ajet)

Najprei ovjek za klanjanje denaze mejitu

Fakihi su se razili oko ove stvari, pa je reeno da je najprei
emir, upravitelj, pa onda otac, zatim ostali, pa ukoliko ovi nisu
prisutni, onda sin ovo je mezheb malikija i hambelija, dok je
mezheb afije da klanja otac, pa sin izostavljajui emira mezheb
Ebu Hanife je da klanja upravitelj, pa onda kadija, a nakon toga
imam koji predvodi ljude u namazu, a nakon toga njegovi roaci.

Ko bude ranjen u borbi, pa nakon toga umre

Ko bude ranjen u borbi, a zatim bude ivio i njegovo stanje
bude stabilno i nakon toga umre okupat e se i klanjat e mu se
denaza. Kao to je bilo sa Sadom ibn Mua'zom u bici na
50

Hendeku. Meutim, onaj ko bude ranjen u borbi i umre nakon toga,

on se ne kupa i klanja mu se denaza kao ehidu to je za one koji su
ubijeni u borbi (ovo se misli na one koji su ubijeni u borbi protiv
nevjernika). Meutim, ukoliko bude ranjen mimo borbe (ehidi
dunjaluka) nad svim ovim ehidima se klanja denaza, ali se
kupaju, kao npr. onaj koji umre od bolesti ili onaj koji preseli branei
svoj imetak oni nisu nikako isti kao ahiretski ehidi, i oni se kupaju
prije klanjanja denaze, kao to smo ve spomenuli, za razliku od
ahiretskih ehida koji se ne kupaju.
Poloaj imama u zavisnosti da li je mejit mukarac ili ena
Od sunneta je da imam stoji naspram glave mukarca, a
naspram struka, tj. sredine ene.
Klanjanje denaze za vie ljudi
Ako bude vie mejita, svejedno bili oni mukarci ili ene
postavljaju se u red izmeu imama i kible, meutim, vrjedniji od njih
se stavlja ispred imama, a nad njima se klanja jedna denaza. U
sluaju da su mejiti i mukarci i ene zajedno, dozvoljeno je da im se
zajedniki klanja jedna denaza ili da se klanja denaza mukarcima,
a druga denaza enama, ukoliko su pomijeani prvo se stavljaju
mukarci pred imama, a zatim ene.
Klanjanje denaze pobaenom djetetu
Pobaeni zametak ukoliko nije napunio etiri mjeseca se ne
kupa, ne gasuli, niti mu se klanja denaza. Samo se umota u krpu i
zakopa se. Ukoliko bude stariji od toga, a bude pobaen i pokae
znake ivota (poput plaa, pokreta, kaljucanja itd.), a nakon toga
umre, nad njim se klanja denaza po suglasnosti uleme, ali ako ne
pokae znakove ivota tu ima razilaenja. Kod malikija i hanefija je
51

da mu se ne klanja denaza, dok kod Ahmeda i ostalih uenjaka je

zastupljeno miljenje da se kupa i da mu se klanja denaza, zato to
se od Mugire ibn u'be prenosi da je Poslanik rekao: ''Jaha ide
iza denaze, a pjeak ide ispred s desna ili s lijeva, a nad pobaenim
zametkom klanja se denaza, a njegovim roditeljima dovi se za milost
i oprost.'' (Biljee Ahmed i Ebu Davud)
Taka 16. (str. 364.): Poeljnost okupljanja vie ljudi za
klanjanje denaze. Od Aie se prenosi da je Poslanik rekao:
''Nema mejita kome bude klanjalo denazu vie od sto ljudi, koji mu
budu dovili, a da njihova dova nee biti primljena.'' (Biljee Ahmed,
Muslim i Ebu Davud)
Od Ibn Abbasa se prenosi da kae: ''uo sam Poslanika

da je rekao: Nema ovjeka muslimana koji umre, pa da u

njegovoj denazi ne bude etrdeset ljudi koji Allahu ne pridruuju

druga, a da Allah ne primi njihovo zauzimanje za njega.
(Dodatak)
Taka 18. (str. 365.): Klanjanje denaze nad kaburom.
Dozvoljeno je klanjati denazu mejitu nakon to se ukopa u ma koje
vrijeme, pa ak iako mu je ve klanjana denaza. Od Zejda ibn
Sabita se prenosi da kae: ''Izali smo sa Poslanikom na
mezarje Beki'u, pa je Poslanik tamo primijetio novi kabur, pa je
upitao o njemu, te mu bi reeno da je to kabur neke ene, pa je
upitao: Ko je ona? pa im je rekao: Zato me niste obavijestili
kako bih joj klanjao denazu? pa mu rekoe: ''Allahov poslanie,
spavao si u vremenu kajlule i postio si, pa nismo eljeli da te
uznemirujemo.'' On im ree: Ne inite to drugi put. Pa je priao
kaburu i posaffao nas iza sebe, te je donio tekbir etiri puta nad
kaburom.'' (Hadis biljee Ahmed, Nesa'i i Bejheki) Najvrjednije je da
se denaza klanja pored kabura, a prije pokopa, a to se tie hadisa
od Ebu Merseda da je Poslanik rekao: ''Nemojte sjediti na
52

kaburovima i ne klanjajte prema njima.'' (Hadis je sahih, biljee ga

Tirmizi, Ebu Davud i Muslim) Sa ovim se cilja da je zabranjeno
klanjati pet dnevnih namaza, osim denaze, kao to Ahmed biljei od
ekika, a on od Abdullaha da je Poslanik rekao: ''Najgori ljudi su
oni koje zatekne Sudnji dan, a oni su ivi, i oni koji uzimaju kaburove
za mjesta na kojima obavljaju namaz.'' (Napomena)
-nastavak u sledeoj brouri inaAllah-

53

lektor:
Abdulmedid Nezo
obrada teksta:
Hamza Alagi
Abdurrahman Kalabi
erijatska recenzija:
prof. sa medrese "Mus'ab ibn Umejr"
dizajn i tampa:
AIO Linz

54