Professional Documents
Culture Documents
Kur'ana
Šejh Abdu-l-vehhab el-Hafiz Debs ve zejt
el-Hanefi
Izdavač:
Ženska medresa u Tutinu/Škola hadisa Novi
Pazar
Prijevod:
Sami DŽEKO
Lektura:
Amra GUSINAC
2
Predgovor
3
sallallahu 'alejhi ve sellem, našim porodicama i
svim muslimanima.
4
Šejh Abdu-l-vehhab el-Hafiz Debs ve zejt el-
Hanefi
5
O autoru
6
Attarom je sa svojim prijateljima, velikanima
Hasen Habenneke el-Midanijem i Salih
Farfurom, učio usuli fikh, gramatiku arapskog
jezika i akidu.
Učio je i kod velikog muhaddisa Šama šejh
Bedru-d-din el-Hasenija kod kojeg je imao i
posebne časove gramatike arapskog jezika u
Daru-l-hadisu svakog dana sa podne namaza i
od kojeg je dobio idžazu. Idžazu za rivajet je
dobio i od šejh Muhammed Ataullah el-Kisima
muftije Šama, a od šejh Muhammed Ridvana,
učenjaka Medine, je dobio idžazu za salavate i
Delailu-l-hajrat. Sreo se sa šejhom zahida Selim
el-Mesutijem i sa šejhom nakšibendija Isa el-
Kurdijem od kojeg je uzeo metode duhovnog
odgoja. Susreo se i sa šejh Abdu-l-hakim el-
Afganijem, a učio je i od šejh Abdu-r-rahmah
el-Burhanija pred kojim je izučio el-Ezkar od
imama en-Nevevija. Čitao je i pred šejh Salih
el-Humsijem i šejh Abdu-l-kadir el-
Iskenderanijem.
Njegov najznačajniji učitelj je, svakako, muftija
Šama Muhammed Ataullah el-Kisim pred
7
kojim je učio hanefijski fikh iako je svoja prva
saznanja iz fikha učio pred šafijskim
učenjacima. Pred njim je nekoliko puta proučio
Hašiju Ibn-Abidina. Uz njega je bio punih 30
godina bez odsustvovanja osim jedanput, u noći
sklapanja braka. Pored izučavanja hanefijskog
fikha pred ovim šejhom, u čemu se istakao kao
njegov najbolji učenik i nasljednik sposoban da
izdaje fetve po hanefijskom mezhebu, učio je i
tefsir, hadis, gramatiku, logiku i druge nauke.
Zbog izvanrednog poznavanja hanefijskog fikha
poznat je i pod nadimkom „mali Ebu-Hanife“.
Odbio je da bude imam Emevijske džamije i
fetva emin.
Prihvatio je da bude imam male džamije
„Sultan ez-Zenki“ a zatim i hatib i imam
džamije „Sa'di Šerkes“ u pijaci pamuka. U
medresi „Džem'ijjetu-l-garra“ je podučavao
fikhu, usulu, tedžvidu i drugim naukama a imao
je i svakodnevna predavanja u Emevijskoj
džamiji između akšama i jacije.
8
Pred kraj života žalio se na bol u grudima koji
ga je izmorio i bacio u postelju. Kada je osjetio
da mu se smrt približila odbio je lijekove
govoreći: „Moj lijek nije kod vas već kod mog
Gospodara, u Džennetu.“
Ni u postelji se nije odvajao od Hašije Ibn-
Abidina – poznatog djela hanefijskog fikha.
U srijedu 10. ramazana 1389. h.g. se probudio
veoma rano, klanjao je sabah a zatim se
prihvatio učenja Kur'ana sve dok nije nastupilo
vrijeme duha namaza. Klanjao je duha namaz a
zatim se vratio učenju Kur'ana a posebno je
učio suru er-Ra'd koju je ponavljao nekoliko
puta. U smrtnoj bolesti su mu se prikazivali
njegovi preminuli učitelji i prijatelji koje je
volio a posebno šejh Abdu-l-hakim el-Afgani sa
kojim je bio najsmireniji gledajući u njegovo
mubarek lice. Kada bi mu nestao iz vida on bi
još dugo gledao u mjesto na kome ga je vidio
pa bi pitao: „Gdje je nestao šejh Abdu-l-
hakim?“ Zatim je nastupilo vrijeme za podne
namaz pa je odgovorio pozivu muezzina i
9
klanjao podne namaz pa se ponovo vratio
učenju Kur'ana nakon čega je ispustio dušu.
Neka mu Allah Uzvišeni podari najljepše
mjesto u Džennetu i društvo Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sellem.
Sami Džeko
10
Uvod
11
2. Koji je status nauke tedžvida, koja je
njena tema i koji je njen cilj?
Njen status je: To je strukovna obaveza u ovoj
nauci, zbog Allahovih, dželle še’nuhu, riječi: “I
Kur’an razgovjetno uči!”1
Njena tema je: Kur’anske riječi.
Njen cilj: Zaštita jezika od greške pri čitanju
Allahove knjige.
3. Koji su njeni plodovi?
1. Šta je to Medd?
To je oduživanje glasa u harfu od harfova
medda.
1
El-Muzzemmil: 4.
12
2. Koji su harfovi Medda?
Njih je tri:
ِ ُن
Svi oni su sadržani u riječima: وحي َها
3. Koliko je Meddova i koji su to?
Njih je devet: Tabi'i, bedel, 'ived, sileh,
muttesil, munfesil, lazim, 'arid li-s-sukun i lin.
4. Šta je to Meddu-t-tabi'i i koliko
hareketa se oteže?
To je onaj bez kojeg harf ne može postojati i
koji se ne veže za uzrok.
Njegovi harfovi su harfovi medda prethodno
navedeni.
13
Primjer za njega: ( ) نُو ِحي َها
14
ً ُ) َغف
Primjer: ( ورا َّر ِحي ًما
15
Iz toga se izuzimaju Allahove, dželle še'nuhu,
riječi: ( ) فِي ِه ُم َهانًاkoje se otežu, i riječi: (
ضهُ لَ ُك ْم
َ ش ُك ُروا يَ ْر
ْ َ ) َوإِنْ تkoje se skraćuju.
9. Šta je Meddu-l-muttesil i koliko
hareketa se oteže?
To je da se sastave harf medda i hemze nakon
njega u istoj riječi. Primjer: ( ) أُولَئِ َك
Oteže se obavezno pet hareketa.
10. Šta je Meddu-l-munfesil i koliko se
hareketa oteže?
To je da harf medda dođe na kraju jedne riječi a
na početku druge riječi dođe hemze. Primjer: (
) بِ َما أَ ْنزَ َل
Dozvoljeno je otegnuti ga pet hareketa.
11. Šta je Meddu-l-lazim i koliko se
oteže?
To je da nakon harfa medda dođe harf sa
ِ صافَّا
korjenitim sukunom. Primjer: ( ت َّ ) َوال
16
Neophodno je otegnuti ga šest hareketa.
12. Kako se dijeli Meddu-l-lazim?
Dijeli se na dvije vrste:
- Meddun lazim kelimijj (u riječi)
- Meddun lazim harfijj (u harfu)
Odnosno onaj koji dolazi u riječi i onaj koji
dolazi u harfu.
I jedan i drugi se nakon toga dijele na musekkal
i muhaffef.
13. Šta je primjer za Meddu-l-kelimijju-l-
musekkal i koji je njegov znak?
17
2
) ( َءآ ْلـ ََٰٔن َوقَد ُكنتُم
2
Junus: 51.
3
Junus: 91.
18
počecima sura i ti harfovi su sadržani u riječima
( ) نقص عسلكمs tim što se izuzima Ajn ( ) عu
Allahovim, dželle še'nuhu, riječima ( ) كهيعصi
( ) حم عسقzato što se u njima oteže kao
Meddun lin. Postoje i harfovi na početku sura
koji se otežu kao Meddun tabi'ijjun i to su
harfovi sadržani u ( ) حي طهر, kao na primjer: (
)طه
16. Šta je to Meddun 'aridun li-s-sukun i
koliko se oteže?
To je da nakon harfa medda dođe harf sa nekim
od hareketa na kojem se staje sa sukunom.
ْ َ) ن
Primjer za to je ( ُستَ ِعين
19
pojavljuje samo u situaciji zastajanja. U
situaciji prelaženja nikako se ne oteže.
Vrste meddova
20
21. Koliko je vrsta Medda koji ovisi o
hemzetu kao uzroku?
Ima ih tri vrste: Muttesil, munfesil (kome se
pridružuje meddu-s-sileti-l-kubra) i bedel.
22. Koliko je vrsta Medda koji ovisi o
sukunu kao uzroku?
Ima ih tri vrste: Meddun lazim, 'arid li-s-sukun i
lin.
21
Nun sakin i tenvin u odnosu na harfove koji
dolaze nakon njih imaju četiri propisa: Izhar,
idgam, iklab i ihfa.
26. Šta je Izhar i koji su njegovi harfovi?
To je izgovaranje svakog harfa iz njegovog
ishodišta bez gunne. To biva ukoliko iza Nun
sakina ili tenvina dođe jedan od šest grlenih
harfova koji su harfovi izhara: hemze ( ) ء, ha (
) ه, ajn ( ) ع, ha ( )ح, gajn ( ) غi ha ( ) خ.
22
Dijeli se na dvije vrste: Idgam sa gunnom i
idgam bez gunne.
29. Šta je to Idgam sa gunnom?
To je da nakon nun sakina ili tenvina dođe
jedan od harfova ( ) يومن.
ْ ص َراطًا ُم
Primjer: ( ) َمن يَ ْع َم ْل, ( ستَقِي ًما ِ )
Idgam biva samo ako takav redosljed dođe u
dvije riječi, a ako se desi u okviru jedne riječi
onda je to izhar izuzetak.
23
32. Šta je Iklab i koji su njegovi harfovi?
To je promjena nun sakina ili tenvina uz gunnu
i izgovor suglasnika bez podvostručavanja kada
naiđu na harf ba ( ) ب. Njegov harf je samo ba (
) ب.
24
Situacije Mima sa sukunom
Primjer: ( ارة
َ ) ت َْر ِمي ِه ْم بِ ِح َج
Ističe se (izhar) kod ostalih harfova i to se
naziva Izharun šefevijj kao na primjer u ( أَ ْم
س ْبتُ ْم
ِ ) َحs tim što se najjače ističe kod vava ( ) و
i fa-a ( ) ف.
35. Na koliko vrsta se dijeli Idgam sa
aspekta svojstva?
25
Dijeli se na tri vrste: Idgam mutemasil, Idgam
mutedžanis i Idgam mutekarib.
36. Šta je uklapanje istih glasova -
Idgamu-l-mutemasil?
To je da su dva harfa jednaka po ishodištu i
svojstvu i dolaze jedan za drugim.
Primjer: ( ) فَ َما َربِ َحت ت َِّجا َرتُ ُه ْم, ( صا َك ْ أَ ِن
َ اض ِر ْب بِ َع
) ا ْل َح َج َر, ( ص ُروا
َ َآو ْوا َون
َ )
37. Šta je uklapanje srodnih glasova -
Idgamu-l-mutedžanis?
To je da su dva harfa istog ishodišta ali
različitih nekih svojstava i dolaze jedan za
drugim poput ta-a ( ) طi ta-a ( ) تkao na
ْ س
primjer u: ( َطت َ َ) لَئِنْ ب
ili ta-a ( ) تi ta-a ( ) طkao u primjeru: ( َْوقَالَت
) طَائِفَة
ili ta-a ( ) تi dala ( )دkao u primjeru: ( أَ ْثقَلَت
َّ ) َّدع ََوا
ََللا
26
ili dala ( )دi ta-a ( ) تkao u primjeru: ( ) َو َجدتُّم
ْ يَ ْل َه
ili sa-a ( ) ثi zala ( ) ذkao u primjeru: ( ث
َ) َذلِك
ْ ار َك
ili ba-a ( ) بi mima ( )مkao u primjeru: ( ب ْ
) َم َعنَا
38. Šta je uklapanje bliskih harfova -
Idgamu-l-mutekarib?
To je da dva harfa budu približna u ishodištu i
svojstvu i dolaze jedan za drugim, poput lama (
) لi ra-a ( ) رkao npr: ( ُ ) بَ ْل َرفَ َعهi kafa ( ) قsa
kafom ( ) كkao npr: ( ) أَلَ ْم نَ ْخلُق ُّكم
27
40. Kada se lam izgovara krupno a kada
mehko?
Lam se u Allahovom imenu izgovara krupno
ukoliko prije njega dođe damma ili fetha.
َّ ) إِنِّي َع ْب ُد, ( َُللا
Primjer: ( َِللا َّ سيُؤْ تِينَا
َ )
Mehko se izgovara u ostalim situacijama.
41. Kada se lam uklapa a kada ističe?
Uklapa se kada nakon njega dođe jedan od 14
harfova sadržanih u početnim slovima riječi
sljedećih stihova:
ِ ) الثَ َوا
Primjer: ( ) طَاعَة, ( ب
28
Tada se naziva mjesečev-kamerijje lam.
Propisi Ra-a
29
44. Kada se Ra izgovara krupno?
Krupno se izgovara u pet situacija:
- ako iznad njega bude damma ili fetha.
Primjer: ( ع ُربًا أَ ْت َرابًا ُ )
- ako bude sa sukunom a prije njega harf
sa dammom ili fethom. Primjer: ( َا ْلقُ ْرآن
ِ ) ا ْل َع ْر
), ( ش
- ako bude sa sukunom a prije njega
nestalna kesra. Primjer: ( َضى َ ارت
ْ ) لِ َم ِن
- ako bude sa sukunom a prije njega
stalna kesra a poslije njega harf isti'la4(
krupni harf) sa nekim drugim
hareketom mimo kesre. Primjer: (
طاس َ ) قِ ْر, ( صادًاَ ) ِم ْر
- ako bude sa sukunom zbog zastajanja a
prije njega harf sa sukunom a prije tog
harfa harf sa dammom ili fethom.
Primjer: ( ص ِر ْ ) َوا ْل َع, ( ) والشكر
4
خص ضغط قظ
30
Izgovara se mehko u četiri situacije:
31
Kalkala
32
On prati ono što je prije njega po krupnoći i
mehkoći. Primjer: ( ) ا ْلقَا ِد ُر, ( ) العالم
51. Koji su to pišteći harfovi ( حروف
?)الصفير
To su tri harfa: ص ز سpod uslovom da su sa
sukunom.
52. Koji su to bezvučni harfovi ( حروف
?)الهمس
To je deset harfova koje obuhvataju riječi: فحثه
شخص سكت
53. Koji su to nadzubni harfovi ( حروف
?)اللثوية
To su tri harfa: ث ذ ظ
54. Koji je to zadržavajući harf ( حروف
?)االستطالة
To je samo Dad ( ) ضkada je sa sukunom.
33
Hemzetu-l-vasl
- U riječi ال
57. Kako se započinje sa hemzetu-l-vasl
u glagolima?
Započinje se sa dammom ako je treći harf
glagola sa korjenitom dammom, kao na primjer
u: ( ) ا ْعبُدُوا َربَّ ُك ُم
34
Započinje sa kesrom ako je treći harf glagola sa
fethom kao na primjer: (ستَ ْغفِ ُروا َربَّ ُك ْم ْ ) اili sa
kesrom, kao na primjer: ( ار ِج ُعوا إِلَى أَبِي ُك ْم
ْ )
58. Od čega se ogradio riječima „sa
korjenitom dammom“?
35
60. Kako se započinje sa Hemzetu-l-vasl
u određenom članu?
U određenom članu الse započinje samo sa
fethom. Primjer: ( ) الرجل
Ishodišta harfova
36
Grlo.
64. Gdje je ishodište harfova Kaf ( ) قi
Kaf ( ?) ك
Na kraju jezika sa gornjim nepcem, ali je kaf (
) كmalo niže od njega.
65. Gdje je ishodište Džima ( ) ج, Šina (
) شi Ja-a ( ?) ي
Sredina jezika i nepca naspram njega.
66. Gdje je ishodište harfa Dad ( ? ) ض
Na lijevoj ivici jezika – što je često, ili na
desnoj – što je rijetko, ili uz obje što je još ređe,
zadržavajući ga do iza kutnjaka.
67. Gdje je ishodište harfova Lam ( ) ل,
Nun ( ) نi Ra ( ?) ر
Na početku ruba jezika uz gornje nepce
naspram njega s tim što je ishodište Lama ( ) ل
niže od Dada ( ) ضa Nun ( ) نje malo ispod
Lama ( ) لa Ra ( ) رje blizu Nuna ( ) ن.
37
68. Gdje je ishodište harfova Ta ( ) ط, Dal
( ) دTa ( ? ) ت
Na vrhu jezika iznad i između gornjih sjekutića.
69. Gdje je ishodište harfova Sad ( ) ص,
Zaj ( ) زi Sin ( ?) س
Na vrhu jezika i između gornjih i donjih
sjekutića.
70. Gdje je ishodište harfova Za ( ) ظ, Zal
( ) ذi Sa ( ?) ث
Na vrhu jezika sa vrhovima gornjih sjekutića.
71. Gdje je ishodište harfa Fa ( ? ) ف
Unutrašnja strana usne sa vrhovima gornjih
sjekutića.
72. Gdje je ishodište harfova Vav ( ) و,
Ba ( ) بi Mim ( ?) م
Među usnama ali sa njihovim otvaranjem kod
Vava a sklapanje pri harfovima Mim i Ba.
38
Ishodište gunne je spomenuto u definiciji
gunne.
73. Kako se spoznaje ishodište harfa?
Ako želiš da znaš ishodište harfa izgovori ga sa
sukunom a prije njega stavi hemzetu-l-vasl pa
slušaj gdje će se prekinuti glas u ustima. Tamo
gdje se prekine tu je njegovo ishodište.
74. Na koliko mjesta učač kratko zastaje
na pojedinim riječima?
Prema Hafsovom rivajetu učač pravi zastoj na
pet mjesta:
5
El-Kehf: 1.
6
Ja-sin: 52.
7
El-Kijameh: 27.
8
El-Mutaffifun: 14.
39
- u suri el-Hakkah kod riječi: ( َما أَ ْغنَى
) َعنِّي َمالِيَ ْه9
9
El-Hakkah: 28.
40
dozvoljeno a četvrto nije dozvoljeno da se ne bi
pomislilo da je bismila dio sure koja je prije
nje.
76. Šta je sunnet za učača kada dođe do
kraja sure ed-Duha?
Sunnet mu je da izgovori tekbir pri završetku
svake sure počevši od završetka sure ed-Duha.
Hadis o tekbiru se prenosi od el-Bizzija koji je
rekao: „Čuo sam Ikrime b. Sulejmana da je
rekao: „Čitao sam pred Isma'il b. 'Abdullah el-
Mekkijem pa kada sam stigao do sure ed-Duha
rekao mi je: Donesi tekbir po završetku svake
sure sve dok ne dođeš do kraja Kur'ana.“ Isma'il
je učio pred 'Abdullahom i on mu je naredio da
prouči tekbir i ovako lancem sve do Ubejj b.
Ka'ba, radijallahu 'anhu, koji je učio pred
Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, koji
mu je naredio da prouči tekbir.10
Sunnet je za učača da kada dođe do kraja sure
en-Nas prouči el-Fatihu i početak sure el-
10
El-Hakim, el-Mustedrek, 304/3
41
Bekara sve do riječi: „ve ula'ike humu-l-
muflihun“. Ibn-'Abbas, radijallahu 'anhu,
prenosi od Ubejj b. Ka'ba da bi Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi proučio
„Kul euzu bi rabbi-n-nas“ proučio el-Fatihu a
zatim od el-Bekare sve do „Ve ula'ike humu-l-
muflihun“11
Od Ibn-'Abbasa, radijallahu 'anhu, se prenosi da
je neki čovjek rekao: „O Allahov Poslaniče,
koje djelo je najbolje? Pa mu on reče: „Drži se
el-halli-l-murtehil!“ A šta je „el-halli-l-
murtehil?“ - upita čovjek. Pa on reče: „Onaj
koji se druži sa Kur'anom, koji svaki put kada
završi otpočne.“12 odnosno: Svaki put kada
završi sa hatmom on otpočne drugu. Cilj ovoga
je podsticanje na što više učenja Kur'ana uz
razmišljanje i proučavanje.
11
Bilježi ga ed-Darimi kako to navodi es-Sujuti u el-
Itkan, 295/1
12
Et-Tirmizi, el-Džami', Kitabu-l-kira'at, Babun ma
dža'e enne-l-kur'ane unzile 'ala seb'ati ahruf, 416/8,
hadis br. 2950, Daru Ibn-Kesir, Bejrut-Damask,
2007.
42
Pohvaljeno je za učača Kur'ana da kada završi
hatmu uči dove Allahu. U hadisu se od Enesa,
radijallahu 'anhu, prenosi da mu je Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Kod
završetka Kur'ana je primljena dova i drvo u
Džennetu.“13
Prenosi se i da se milost spušta kod završetka
Kur'ana. ed-Darimi u svom Musnedu bilježi:
„Ko prouči Kur'an a zatim uči dovu na nju će
aminovati četiri hiljade meleka.“14
Grupa učenjaka za kojima se ljudi povode
poput Ahmed b. Hanbela se izjasnila o
pohvaljenosti učenja dove pri hatmi. Imam en-
Nevevi je rekao: „Dova pri hatmi je pohvaljena
pohvalom koja je sigurna i utvrđena i to je
sunnet koji je halef preuzeo od selefa.“
13
El-Bejheki, Šu'abu-l-iman, 374/2
14
Ed-Darimi, el-Musned, Kitabu fada'ili-l-kur'an,
Babun fi hatmi-l-Kur'an, hadis br. 3384, Izdanje
1407.h.g
43
Neka je hvala Allahu na početku i na kraju i
neka je salavat i selam na najodabranije
Allahovo stvorenje.
44
Sadržaj
Predgovor ......................................................... 3
O autoru............................................................ 6
Uvod................................................................ 11
Definicija nauke tedžvida................................ 11
Meddovi i njihove vrste .................................. 12
Vrste meddova ............................................... 20
Propisi nuna sakina i tenvina .......................... 21
Situacije Mima sa sukunom ............................ 25
Propisi lama iz određenog člana ..................... 27
Propisi Ra-a ..................................................... 29
Kalkala............................................................. 32
Hemzetu-l-vasl ................................................ 34
Ishodišta harfova ............................................ 36
45
46