Izvod iz knjige:

SVOJSTVA POSLANIKOVOG, SALLALLAHU ALEJHI VE

SELLEM, NAMAZA od abdesta do zikra
Autor Prof. dr Safet Kuduzovi

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Uzvieni Allah kae:"Reci, Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i
grijehe vam oprostiti!, a Allah prata i Samilostan je. (Prijevod znaenja Alu Imran, 31.)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: " Kanjajte onako kako ste vidjeli
mene da klanjam!"(Buhari)
Uvod
Zahvala pripada Allahu. Samo Njega oboavamo i samo od Njega pomo trazimo. Njemu
se utjeemo od zla naih dua. Koga On uputi, niko ga u zabludu ne moe odvesti, a koga
On u zabludu odvede, niko ga na pravi put ne moe uputiti.
Svjedoimo da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed, sallallahu alejhi ve
sellem, Njegov rob i Njegov poslanik.
"O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznou i umirite samo kao muslimani."
(Prijevod znaenja Alu Imran,102.)
"O ljudi, bojte se Gospodara svoga koji vas od jednog ovjeka stvara, i od njega je
suprugu njegovu stvorio i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte
s imenom ijim jedni druge molite, i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno
nad vama bdi." (Prijevod znaenja En-Nisa, 1.)
"O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On e vas za vaa dobra djela
nagraditi i grijehe vam oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude
pokoravao postii e ono to bude elio." (Prijevod znaenja El-Ahzab, 70-71.)
Uistinu, najljepi govor je Allahov govor, a najbolja uputa je uputa Muhammedova,
sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije svaka novotarija je zabluda, a
svaka zabluda e u vatru.

Namaz se ne prima bez abdesta

Uzvieni Allah kae: "O vjernici, kada elite namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza
lakata operite, i po glavama svojim potarite, i noge svoje do iza lanaka (operite)."
(Prijevod znaenja El-Maide, 6.) Od Ibn-Omera se prenosi da je Poslaniks, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Ne prima se namaz bez abdesta." Ibn-Abbas kae da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nareeno mi je da se abdestim prije
obavljanja namaza.

Vrijednosti abdesta
Humran kae da je Osman b. Affan jedne prilike zatraio vodu za abdest, te se abdestio
na isti nain kako se abdestio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim je kazao daje
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko uzrne abdest na nain kako sam
se ja abdestio, zatim skrueno klanja dva rekata, bie mu oproteni proli grijesi.

Odluka za abdest (nijjet)

Nijjet je uslov za valjanost abdesta po miljenju izrazite veine islamskih_pravnika.
Sto se tie nijjeta on se donosi u srcu i nije legitimno izgovaranje nijjeta jezikom. ejhulislam Ibn-Tejmijje kae: "Nijjet za abdest, gusl, tejemum, namaz, hadd, zekat, iskupine
i ostale ibadete po konsenzusu islamskih uenjaka ne donosi se rijeima, ve srcem.
Nijjet rijeima je uvedena stvar. Takvo neto nije nam preneseno od Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, niti od njegovih ashaba. Unato tome, ummet je danas uveliko iskuan
ovom runom novotarijom.

Propis izgovaranja Allahova imena (bismille) prije uzimanja abdesta

Izgovaranje Allahova imena (bismillah), prije uzimanja abdesta, po nekim islamskim
uenjacima, obavezno je zbog rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Nema namaza
onome ko se ne abdesti, a nema abdesta onome ko ne spomene Allahovo ime.

Pranje ruku (aka)

Pranje ruku prije uzimanja abdesta je sunnet. Dokaz tome su mnogobrojni hadisi u
kojima se opisuju svojstva Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, abdesta.

lspiranje usta i nosa

Nakon pranja ruku do zglobova ispiraju se usta i nos.

Nain ispiranja usta i nosa

Ispiranje nosa ini se umrkavanjem vode u nosne upljine, zatim se ponovnim
imrkavanjem voda tjera napolje. Ispiranje usta se ini poketanjem vode u usnoj
upljini,zatim izbacivanjem vode iz usta. Ispiranje usta i nosa ini se iz jednog poteza.

Kojom rukom se ispiraju usta i nos

Voda se donosi do usta i nosa desnom, a nos se ispire lijevom rukom. Abdu Hajr kae:
"Sjedili smo i posmatrali Aliju kako se abdesti. Uzeo je vodu desnom rukom, napunio
svoja usta i nos, a potom izaprao nos lijevom rukom, uinivi to tri puta. Potom je rekao:
Ko eli znati kako se abdestio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, neka gleda kako se
ja abdestim.

Pri abdestu poinje se sa desne strane

Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada se budete
abdestili, ponite sa desne strane.

Pranje lica
Uzvieni Allah kae: "O vjernici, kad hoete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza
lakata operite." (Prijevod znaenja El-Maide, 6).
Ovo je jasna Allahova naredba vjernicima da se prije obavljanja namaza operu, a u
sastavni dio toga ulazi i pranje lica, po konsenzusu uenjaka. Lice, po miljenju apsolutne
veine uenjaka etiri pravne lkole, poinje od vrha ela do vrha brade (isturenog djela
donje vilice) i od jednog uha do drugog.

Pranje ruku (podlaktica)

Uzvieni Allah kae:.I ruke svoje do iza lakata operite..,,(Prijevod znaenja El-Maide, 6.)
Pranje ruku obuhvata i pranje aka, jer one u jezikom znaenju pipadaju rukama.
Prenosi se od Nuajma b. Abdullaha da je vidio Ebu_Hurejru kako se abdesti. Prvo je
oprao svoje lice. Potom svoje ruke sa dijelom nadlaktica, zatim je oprao noge sa dijelom
potkoljenica i na kraju je rekao: uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, kako kae: Bie prozivani pripadnici rnoga ummeta na Sudnjem danu a na
hjihovim licima, rukama i nogama bie svjetlo tragova abdesta, pa ko moe neka pere to
vie."

Potiranje glave
Uzvieni Allah kae: "I po glavama svojim potarite..(prijevod znaenja El-Maide, 6.)
Potiranje glave je elementami dio (rukn) abdesta, to znai da ne vrijedi abdest onome ko
ne potare glavu.

Potiranje uiju
Islamski uenjaci su sloni da je potiranje uiju legitiman postupak i da je to bila stalna
praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Veina njih smatra da je to sunnet
i da ne postoji jasan dokaz o obavezi njihovog potiranja.

Nain potiranja uiju

Od Ibn-Abbasa se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potirao ui sa
spoljanje i unutranje strane. Ibn-Abbas, takoer, u drugoj predaji, u kojoj opisuje
Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, abdest kae:,"...pa bi kaiprstom oprao
unutranjost uiju, a palcima spoljanost.

Da li se uzima nova voda za potiranje uiju

Sejhul-islam Ibn-Kajjim kae: "Nema nijedne ispravne predaje da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, uzimao novu vodu za potiranje uiju (ve je potirao sa onim to
preostane nakon potiranja glave).
Sejh Albani kae: "U sunnetu nema nita to obavezuje na uzimanje nove vode za
potiranje uiju, ve se potiru preostalom vodom na rukama nakon potiranja glave."
Ovo miljenje zastupaju uenjaci hanefijske pravne kole. Dokaz tome je hadis u kojem
Allahov Poslnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:"Ui pripadaju glavi." tj. trcba ih
potirati zajedno sa glavom bez uzimanja posebne vode za njih.
Meutim, onaj ko uzme novu vodu za potiranje uiju njegovo potiranje e biti validno po
konsenzusu islamskih uenjaka.

Da li je ispravno potirati vrat pri uzimanju abdesta

Veina islamskih uenjaka smatra da potiranje vrata nije legitirnno, jer nije utemeljeno u
sunnetu. Sejhul-islam IbnTejmijie kae: "Nema nijednog ispravnog hadisa da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, potirao svoj vrat pri uzimanju abdesta."

Prolaenje prstima izmeu prstiju

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da se prilikom uzimanja abdesta
proe (protrlja) prstima izmeu prstiju ruku i nogu.Uenjaci hanefijske, malikijske,
afijske i hanbelijske pravne kole smatraju sunnetom ovo ienje izmeu prstiju.
Od Lekita b. Sabireta se prenosi da je rekao: "O Allahov Poslanie, kai mi neto o
abdestu!" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu ree: "Upotpuni svoj abdest, proi
prstima izmeu prstiju" U jednom hadisu stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Uspjeli su oni koji iste izmeu svojih prstiju."
Prlikom isenja izmeu nonih prstiju poinje se od malog prsta desne, a zavrava se
kod malog prsta leve noge.

Prolaenje prstima kroz bradu

Od Enesa b.Malika se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom
uzimanja abdesta donio vodu u aci ispod svoje brade, zatim je proao prstima kroz nju, i
rekao: "Ovako mi je naredio moj Gospodar." Od Osmana b.Affana, takoer, prenosi se da
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, prolazio prstima koz svoju bradu."

Pranje nogu
Uzviseni Allah kae: "...i noge svoje do iza lanaka (operite)." (Prijevod znaenja ElMaide, 6.) Mnogobrojni su dokazi iz sunneta, a neke smo ve spomenuli, koji aludiraju
na obavezu pranja nogu. Abdullah b. Amr prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Teko se eakabima od vatre". U komentaru ovoga hadisa imam
Begavi kaze: "Ova prijetnja se odnosi na one koji ne upotpunjavaju pranje nogu (pri
abdestu)."
Pranje nogu je elementarni dio (rukn) abdesta, (osim ako se potire po mestvama), po
miljenju apsolutne veine pravnika.
Bitno je napomenuti da se noge peru sa lancima i to po miljenju apsolutne veine
islamskih uenjaka.
Upotreba misvaka
Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Da se ne bojim da
u oteati svome ummetu, naredio bih im da koriste misvak pri svakom abdestu." U
drugom hadisu koga prenosi Aia, r.a., stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
rekao: "Misvakom se postie istoa usta i zadovoljstvo Gospodara." Uenjaci etiri
pravne kole smatraju sunnetom upotrebu misvaka pri abdestu (ispiranju usta).

Pokueno je rasipati vodu pri uzimanju abdesta

Uzvieni Allah kae: 'I ne rasipaj mnogo, zaista su rasipnici braa ejtanova." (Prijevod
znaenja El-lsra,26-27). U drugom ajetu Allah kae: "On ne voli one koji pretjeruju."
(Prijevod znaenja E l-Earaf, 31.)

Pomjeranje prstena prilikom pranja ruku

Od Ebu-Rafia se prenosi da je Poslanik. sallallahu aleihi ve sellem, uzimajui abdest
pomjerao svoj prsten. To se isto prenosi od Atije i Ibn-Omera. Ako je prsten tijesan onda
je njegovo pomjeranje obavezno, po miljenju uenjaka hanefijske, safijske i hanbelijske
pravne kole, kako bi voda dospjela ispod njega. U protivnom bi bila upitna ispravnost
abdesta.

Dova nakon uzimanja abdesta

,Od Omera se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:" Ko god se
abdesti, upotpunjavajui svoj abdest, pa potom kae: Svjedoim da nema drugog boga
osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, sigurno e mu se otvoriti
svih osam denetskih kapija da ue na koja eli."
"ESHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH VE ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE
RESULUHU."
Ujednom hadisu koga prenosi Ebu-Seid el_Hudri, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kae: "Ko se abdesti a zatim kae: Slavljen neka si Ti, Allahu moj, Tebi svaka hvala
pripada. Svjedoim da nema drugog boga osim Tebe. Tebe za oprost molim i Tebi se
kajem, njegove rijei e se upisati i zapeatiti do Sudnjeg dana.

Da li se ue posebne dove pri uzimanju abdesta

U erijatskim izvorima nema validnih dokaza koji obavezuju na uenje dova pri uzimanju
abdesta. Sejhul-islam Ibn-Kajjim kae: "Sve dove koje se ue za vrijeme uzimanja
abdesta su apokrifne. Tako neto nam nije preneseno od Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, niti od njegovih ashaba ili tabi'ina, ni od imama etiri pravne kole. "

Potiranje (mesh) po mestvama

Od Mugire b. Su'abe se prenosi da je rekao: "Bio sam na putu sa Poslanikom, sallallahu
alejhi ve sellem, pa je obavio prirodnu potrebu. Potom sam mu polijevao dok se abdestio.
Oprao je lice i ruke, a zatim je potrao po glavi i mestvama."
Od Hasana el-Basrija se navodi da je rekao: Prialo mi je sedamdeset ashaba da su
vidjeli Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako potire po mestvama.

Potiranje po arapama
Mugire b. Su'abe je rekao: "Poslanik, sallaahu alejhi ve sellem, se abdestio, pa je potrao
po svojim arapama i nanulama.
Veliki je broj ashaba i tabi'ina od kojih se prenosi da su potirali po svojim arapama.
Imam Ahmed tvrdi da je sedam ili osam ashaba potiralo po svojim arapama.

Nain potiranja po mestvama

Alija b. Ebi Talib. kae: "Kad bi vjera bila po logici, potiranje donje strane mestvi bilo bi
prioritetnije od gornjeg. Meutim, video sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da
potire gornju stranu.

Koliko dana potire putnik, a koliko onaj koji boravi u mjestu svoga
prebivalita
Veina islamskih uenjaka smatra da putnik moe potirati tri dana i tri noi, a onaj koji se
nalazi u mjestu svoga prebivalita jedan dan i no. Ovo miljenje zastupaju hanefijski,
afijski i hanbelijski pravnici. Vie od dvadeset ashaba prenosi hadise u ovom znaenju.
Za potiranje po mestvama ili arapama nije neophodno imati nijjet pri njihovom
oblaenju. Da bi potiranje bilo validno, mestve se moraju obuti nakon propisno uzetog
abdesta sa opranim nogama, po konsenzusu islamskih pravnika.

Da li je dozvoljeno priati prilikom uzimanja abdesta

Imam Nevevi kae: "Nema ni jednog ispravnog dokaza koji zabranjuje prianje pri
uzimanju abdesta."
Naprotiv, u sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, postoje dokazi o
dozvoli razgovaranja prilikom uzimanja abdesta.

SVOJSTVA
POSLANIKOVOG,
SALLALLAHU
ALEJHI VE
SELLEM,
NAMAZA

Uslovi za namaz
Nakon istoe, a prije poetka namaza mora se ispuniti nekoliko narednih uslova, bez
kojih namaz ne bi bio validan

1. Pokrivanje stidnog mjesta

Uzvieni Allah je rekao: "O vjernici, lijepo se obucite kad hoete namaz obaviti."
(Prijevod znaenja El-E'araf, 31) Oblaenje odjee koje se spominje u citiranom ajetu,
odnosi se na pokrivanje stidnih mjesta. Nema razilaenja meu islamskim uenjacima o
obavezi pokrivanja stidnih mjesta u namazu.
Po miljenju uenjaka etiri pravne kole muskarac je u namazu obavezan pokriti tijelo
izmeu pupka i koljena.
Sto se tie ene, ona e u namazu pokriti cijelo tijelo, osim lica i aka.

2. Nastupanje namaskog vremena

Namazi su propisani u precizno odreenim vremenskim razmacima. Uzvisni Allah kae:
"Namaz je propisan vjernicima u odreenim vremenskim periodima." (Prijevod znaenja
En-Nisa', 103.) U komentaru citiranog ajeta imam Alusi u "Ruhul-meani, kae:
"Namaska vremena su ograniena i nije dozvoljeno klanjanje namaza mimo njegovog
vremena." Nastupanje namaskog vremena je uslov bez koga ne vrijedi namaz po
jednoglasnom miljenju islamskih uenjaka.

3. Okretanje prema kibli

Okretanje prema kibli je uslov za ispravnost namaza po konsenzusu islamskih uenjaka.
Ko vidi Kabu svojim oima mora se okrenuti tano u njenom pravcu, u protivnom,
njegov namaz nije ispravan. Onaj ko ne vidi Kabu svojim oima, duan je okrenuti se u
pravcu strane na kojoj se nalazi Kaba.

4. istoa odjee, tijela i mjesta na kome se obavlja namaz

Uzvieni Allah kae: "I haljine svoje oisti." (Prijevod znaenja El Muddessir, 4).
Apsolutna veina islamskih uenjaka smatra istou tijela uslovom za ispravnost narnaza.
istoa mjesta na kome se obavlja namaz je uslov za njegovu ispravnost po miljenju
veine islamskih uenjaka. Uzvieni Allah kae: "I Ibrahimu i Isrnailu stavismo u
obavezu da Kabu Moju oiste za one koji je budu obilazili, koji u njoj budu boravili, ruku
i seddu inili." (Prijevod znaenja El-Bekare, 125.)

Pregrada ispred klanjaa

Prije poetka namaza potrebno je staviti pregradu (sutru) prema kojoj se klanja.
Stavljanje pregrade ispred klanjaa neki islamski uenjaci smatraju obaveznim.
Meautim, veina islamskih uenjaka smatra upotrebu pregrade sunnetom, budui da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u karekteritinim prilikama klanjao bez pregrade.
Ovo miljenje zastupaju uenjaci hanefijske, malikijske, afijske i veina uenjaka
hanbelijske pravne kole.

Izgled pregrade i neki propisi vezani za nju

erijatski ispravna pregrada treba biti u visini sedla (tj. visine podlaktice), na to upuuju
vjerodostojni hadisi.
Podlaktica je od zgloba do zavrsetka (srednjeg prsta). Prema tome, pregrada koja je u
visini sedla smatra se erijatski validnom, po konsenzusu islamskih pravnika.
Klanjau je dozvoljeno da za pregradu uzme koplje, stub, jahalicu, krevet, ovjeka, drvo,
zid, prut itd.
Uzimanje pregrade i zabrana prolaska ispred klanjaa vrijedi, takoder, za mekanski i
medinski harem kao i za ostale dzamije, jer nema validnog argumenta koji ukazuje na
njihovo izuzimanje.

Bolesnik klanja shodno mogunostima

Namaz je obaveza koja se namjerno i svjesno ne smije propustiti. Ibn-Hazm kae:
"Islamski uenjaci su sloni da ne postoji razlog zbog koga bi se namaz mogao namjerno
ostaviti, ve se klanja shodno mogunostima: stojei, sjedei, leei, pokretima glave ili
kako ve.
Uzvieni Allah je iz Svoje neizmjerne milosti dao olakicu za bolesnika kome, po
konsenzusu islamskih uenjaka, prima namaz onako kako ga je u mogunosti obaviti.

Noni namaz u stajaem i sjedeem poloaju

Prenosi se od Aie, r.a., da je rekla: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je nou klanjao
stojei, a ponekad je klanjao sjedei. Kada bi uio stojei, pregibao bi se na ruku iz
stojeeg polozaja, a kada bi uio sjedei, pregibao bi se na ruku iz sjedeeg poloaja."
U drugoj predaji Aia, r.a., kae: Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, uio bi u namazu
sjedei, a kada bi se primakao zavretku uenja, nekih trideset do etrdeset ajeta, ustao bi
i dovrio rekat u stajeem poloaju. Potom bi uinio ruku i seddu. Na drugom rekatu bi
inio isto kao i na prvom, a kada bi zavrio namaz, priao bi sa mnom ako bih bila
budna, a ako bih spavala i on bi legao da spava.''
Sto se tie obaveznih namaza stajanje (kijam) u njima je elementami dio (rukn), po
konsenzusu uenjaka, ukoliko ne postoji validna zapreka.

Namaz u papuama (obui)

Sunnet je povremeno klanjati u nanulama ili papuama. Prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Razlikujte se od idova, oni ne klanjaju u papuama i
mestvama", tj. vi klanjajte u njima. Kada je Enes b. Malik upitan da li je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao u papuama, odgovorio je: "Da.
Nema razilaenja meu islamskim uenjacima o legitimnosti namaza u papuama.

Nijjet je obavezan prije namaza

Nijjet je uslov bez koga, po konsenzusu islamskih uenjaka ne vrijedi namaz.
Omer b. el-Hattab je kazao: Ne vrijedi djelo bez nijjeta.

ejhul-islam ibn-Kajjim kae:Nijjet u donosu na djelo je kao dua u odnosu na tijelo.

Nijjet se ini srcem, a ne rijeima.

Poetni tekbir (tekbiretul-iftitah)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poinjao je svoj namaz tekbirom. Alija b. Ebi-Talib
je rekao: "Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao na namaz, rekao bi: Allahu
Ekber.
Ibn-Rafia ez-Zerki prenosi da je Poslanik, sallallahu aleihi ve sellem, rekao: Nije
ispravan namaz dok se propisno ne abdesti, a potom ne kae: Allahu ekber."
Islamski uenjaci su sloni da namaz poinje tekbirom, a izrazita veina iz prvih i
potonjih generacija smatra da je poetni tekbir sastavni dio (rukn) namaza.

Dizanje ruku pri poetnom tekbiru

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dizao bi ruke prije tekbra ili sa tekbirom ili
poslije tekbira.
Dizao bi ruke madden (tj. nije spajao prste niti ih je puno razdvajao). Nije ispravan hadis
u kome se kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, irio svoje prste pri poetnom
tekbiru.
Alahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad je dizao ruke u visinu ramena, a
ponekad u visinu svojih uiju, tako da su mu dlanovi bili u pravcu kible, a prsti ni
skupljeni ni raireni. Od lbn Omera se prenosi da bi cijelo svoje tijelo okretao prema
kibli, ak i svoje palce (kada bi dizao ruke).
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije preneseno nikakvo polovino dizanje ruku
u visini stomaka sa dlanovima usmjerenim prema zemlji. Sto se tie dizanja ruku iznad
glave, imam Nevevi kaze: To je nitavan postupak koji nema osnove." Takoer, nije
vjerodostojan hadis, u kome se spominje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dizao
svoje ruke u visini prsa(grudi).
Ovdje treba ukazati na jednu nepravilnu pojavu: naime, pojedini klanjai nakon dizanja
ruku pri poetnom tekbiru spuste svoje ruke niz tijelo, potom ih stave jednu preko druge.
Ovaj postupak nema osnove u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ve treba
stavljati desnu po lijevoj odmah nakon dizanja.

Mjesto na kome se veu ruke u namazu

Islamski uenjaci po ovom pravnom pitanju imaju etiri miljenja i to:
1. vezanje ruku na prsa
2. vezanje ruku ispod pupka
3. sputanje ruku niz tijelo (nevezanje ruku) i
4. vezanje ruku iznad pupka a ispod prsa

Naini vezanja ruku

Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obiavao je vezati ruke na tri naina
spomenuta u narednim hadisima:
Od Vaila b. Hudzra se prenosi da je rekao: Vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, dok je stajao u namazu, da je prihvatio svoju ljevicu i stegnuo je desnicom.

U drugoj predaji od istog ashaba stoji: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao je na
namaz, donio tekbir i digao ruke u visini svojih uiju. Potom je stavio desni dlan na
vanjski dio dlana lijeve ruke zgloba i jednog dijela podlaktice."
Sehl b. Sad kae: "Ljudima je nareivano da se u namazu desna ruka stavi na podlakticu
lijeve ruke."
Iz ova tri hadisa jasno se vidi da je sunnet sa etiri prsta obuhvatiti podlakticu sjedne i
palcem sa druge strane, ili drugi nain - staviti dlan desne ruke preko poleine dlana
lijeve ruke, zgloba i podlaktice, ili na trei nain - sitaviti desnu ruku na podlakticu lijeve.
Neki islamski uenjaci su spojili izmeu prva dva hadisa, pa kau da se zglob lijeve ruke
obuhvati palcem i malim prstom desne ruke, a ostala tri prue du podlaktice.
Meutim, u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nema dokaza koji aludira na
vezanje ruku u namazu na ovaj nain. Takoer, nije ispravno desnom rukom obuhvatiti
nadlakticu lijeve ruke, ili stavljati ruke na lijevu stranu prsa kako ine pojedini klanjai.

Poloaj stopala u namazu

Vjerodostojni sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije precizirao poloaj stopala
za pojedinane klanjae. Ono to se navodi u autentinim predajama vezano je za
kolektivni narnaz.
Pema tome, klanja e stati u irini svojih ramena ne irei se preko mjere, niti suvie
pribliujui svoja stopala jedno drugom, jer bi se i na taj i na drugi nain otealo due
stajanje u namazu.
Noni prsti bivaju usmjereni prema kibli na kijamu i seddi, dok se na teehhudu poloaj
stopala neto razlikuje, o emu emo naknadno govoriti. Ovdje je bitno ukazati na jednu
nepravilnost! Naime, primijeti se da neki klanjai, dok stoje u namazu, stave desnu nogu
naprijed, smatrajui da se desnoj strani treba dati prednost i da e ulazak u Dennet biti
desnom nogom. Meutim, u ibadetima nema analogije, ve se slijedi ono to je preneseno
od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a u ispravnim hadisima se ne spominje ovaj
postupak. Imam Malik b. Enes je ovakve postupke nazivao novotarijama u vjeri.

Pogled u mjesto sedde

Uzvieni Allah kae: "Uspjeli su vjernici, koji namaze svoje skrueno obavljaju." (Prevod
znaenja El-Mu'minun, 1-2.)
Aia, r.a., prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi uao u Kabu ne bi
dizao svoj pogled sa mjesta sedde sve dok ne bi iziao iz nje.
Dakle, dok klanja stoji u namazu njegov pogled e biti usmjeren ka mjestu sedde. Ovo
miljenje zastupaju uenjaci hanefijske, afijske, hanbelijske i neki uenjaci malikijske
pravne kole.
Napomena. Pojedini klanjai nisu smireni u namazu. Neki se okreu lijevo-desno to
je velika geska i propust. Aia, r.a., je pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o
okretanju (glave) u namazu, pa joj je odgovorio: To je kraa kojom ejtan potkrada
namaz klanlaa. Od Ebu-Zera se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Allah je naspram Svoga roba sve dok se ne pone okretati (u namazu), pa
kada okrene svoje lice, Allah se okrene od njega.
Imam Ahmed kae: "Lijepo je u namazu gledati u mjesto sedde, ne dizati pogled prema
nebu i ne okretati se (lijevo-desno). uvajte se okretanja u namazu, jer kau da kvari
namaz.

Dove kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poinjao namaz

U sunnetu se navode brojne dove kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poinjao
namaz. Ovom prilikom emo spomenuti najpoznatije od njlh.
1. "Allahu moj, udalji me od grijeha mojih kao to si udaljio istok od zapada. Allahu moj,
oisti me od grijeha kao to se isti bijela odjea od prljavtine. Allahu moj, saperi s mene
moje grijehe vodom, snijegom i gradom.
ALLAHUMME BAID BEJNI VE BEJNE HATAJAJE KEMA BA'ADTE BEJNELMERIKI VEL-MAGRIB, ALLAHUMME, NEKKINI MIN HATAJAJE KEMA
JUNEKKA ES-SEVBUL-EBJEDU MINED-DENES, ALLAHUMME-GSILNI MIN
HATAJAJE BIL-MAI VES-SELDI VEL-BERED."
2. Allah je najvei, svaka hvala pripada Allahu i neka je slavljen jutrom i uveer!"
ALLAHU EKBERU KEBIRA, VEL-HAMDU LILLAHI KESIRA VE
SUBHANALLAHI BUKRETEN VE ESILA.
3. Slavljen neka si, Gospodaru moj Tebi hvala pipada. Slavljeno neka je ime Tvoje i
uzvieno velianstvo. Nema boga osim Tebe."
SUBHANEKE ALLAHUMME VEBIHAMDIKE VE TEBAREKESMUKE VE
TEALA DEDDUKE VE LA ILLAHE GAJRUK."
Ove dove je najbolje praktikovati kombinovano zbog ouvanja sunneta Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Uenje ovih dova je sunnet, a ue se u sebi po konsenzusu
islamskih uenjaka.

Dove na nonom namazu

Aia, r.a., je upitana ta je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio od dova kada ustane
na noni namaz, pa je dogovorila:
"O Allahu moj, Gospodaru Dibrila, Mikaila i Israfila, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti
Koji zna vidljivo i nevidljivo. Ti e suditi robovima Svojim u onome oko ego su se
sporili. Uvrsti me na istini oko koje se ljudi razilaze. Ti upuuje koga hoe na Pravi
put.
''ALLAHUMME RABBE DEBRAILE VE MIKAILE VE ISRAFILE FATTRESSSEMAVATI VEL-ERD, ALIMEL-GAJBI VE-EHADEH ENTE TAHKUMU BEJNE
IBADIKE FIMA KANU FIHI JAHTELIFUN. IHDINI LIMEHTULIFE FIHI MINELHAKKI BI IZNIKE. INNEKE TEHDI MEN TEAU ILA SIRATIN MUSTEKIM

Uenje Kur'ana u namazu

Prije poetka uenja Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio je Allaha da ga
zatiti od prokletog ejtana rijeima:
"Allahu moj, Tebi se utjeem od prokletog ejtana, od njegovih spletki, njegove obmane i
njegove oholosti."
ALLAHUMME, INNI EUZU BIKE MINE-EJTANIR-RADIM MIN HEMZIHI VE
NEFSIHI NEFHIH."

Nakon to bi rekao tri puta LA ILAHE ILLALLAH i tri puta ALLAHU EKBERU
KEBIRA, Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, bi prouio:
"Utjeem se Allahu, Onome koji sve uje i sve zna, od prokletog ejtana, od njegovih
spletki, njegove oholosti i njegove obmane.
"'EUZUZ BILLAHIS-SEMI'IL-ALIMI MINE-EJTANIR-RADM, MIN HEMZIHI
VE NEFHIHI VE NEFSIH."
Potom bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prouio bismillu.
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!"
BISMILLAHIR-RAHMNIR-RAHIM" i to u sebi, a ne naglas.

Uenje Kur'ana ajet po ajet

Ummu-Seleme, r.a., pitana je o Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, namazu, pa je
odgovoria: "Uio je ajet po ajet."

Uenje iza imama

Uenje El-Fatihe za imama i za pojedinane klanjae elementarni je dio (rukn)namaza,
po miljenju veine islamskih pravnika. to se tie uenja muktedija iza imama, islamski
uenjaci po tom pravnom pitanju imaju tri miljenja.
Prvi smatraju da se treba uiti za imamom na svim namazima. Ovo je odabrani
stav uenjaka afijske pravne kole.
Drugi smatraju da se ne ui za imamom u svakom sluaju. Ovo je stav uenjaka
hanefijske pravne kole.
Trea skupina uenjaka zastupa miljenje da muktedija ui za imamom ako imam
ne ui naglas (na tzv. dnevnim namazima), a ako imam ui naglas (na tzv. nonim
namazima) ne ui za njim. Ovo je stav malikijskih i hanbelijskih pravnika.

Meritornije miljenje
Svi ovi uenjaci imaju mnogobrojne dokaze. Na osnovu iznesenih argumenata sve tri
skupine, moe se zakljuiti da uenjaci koji zagovaraju uenje iza imama openito imaju
najjau i najjasniju podlogu u pravim dokazima.
Dakle, ako imam ui naglas muktedija ui samo El-Fatihu, a ako imam ui u sebi, tada
muktidija ui El-Fatihu i odlomak iz Kur'ana, osim na zadnjem rekatu trorekatnih i dva
zadnja rekata etverorekatnih namaza, gdje je dovoljno prouiti samo El-Fatihu.
Dok imam ui naglas nije dozvoljeno uiti iza njega mimo El-Fatihe, po konsenzusu
islamskih uenjaka. Muktedija e poeti sa El-Fatihom, nakon to imam zavri sa
uenjem ove asne sure.

Et-te'min (izgovaranje rijei amin)

Rije amin, po konsenzusu islamskih uenjaka, izgovaraju imam i muktedije nakon
naglas prouene El-Fatihe.
Meutim, spor se vodi oko naina izgovaranja. Prva skupina uenjaka smatra da se to ini
povienim glasom. Ovo je stav uenjaka afijske i hanbelijske pravne kole, Ebu-Sevra i
Ishaka, imama Buharije i drugih.

Druga skupina islamskih uenjaka smatra da se amin izgovara tihim, priguenim glasom.
Ovo je stav hanefijskih i malikijskih pravnika, Sufijana es-Sevrija, imama Taberija i
drugih.

Uenje Kur'ana nakon prouene El-Fatihe

Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, u namazu bi ponekad uio due, a ponekad
krae.
Uio je lagano, razmiljajui o porukama ajeta. Kada bi uio ajete u kojima se slavi
Uzvieni Allah, slavio bi Ga. Kada bi uio ajete iji konteksti sadre dovu, uputio bi
Allahu dovu. Kada bi uio ajete u kome se trai zatita od Allaha, traio bi je. Potom je
uinio ruku' i rekao Subhnne Rabbijel-Azim, pa je oduio sa pregibom (rukuom) kao i
sa stajanjem (kijamom). Potom se ispravio i rekao: Semiallahu li men hamideh, pa je u
tom poloaju ostao skoro onoliko koliko je ostao na ruku'u. Potom je uinio seddu i
izgovarao: Subhane Rabbijel-Eala i na seddi je ostao skoro koliko i na ruk`u.

Podnevski sunneti
U pouzdanim hadisima se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od
podnevskih sunneta klanjao: dva rekata prije podne-namaza i dva poslije,etiri prije i dva
poslije, etiri prije i etiri poslije. Bolje je klanjati dva po dva rekata, a moe se klanjati i
etiri rckata sa jednim selamom.

Podnevski farz
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je etiri rekata podnevskog farza,
uei na prva dva rekata El-Fatihu i suru u sebi. Na druga dva rekata uio je samo ElFatihu, takoer, u sebi.

Ikindijski sunnet
Prije ikindije-namaza, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad je klanjao 2 rekata.
4 rekata ikindijskog sunneta su nepritvreni, tj. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih je
izostavljao za razliku npr. od sabahskih i podnevskih sunneta, koje je redovno klanjao,

Ikindijski farz
Ikindijski farz se sastoji iz etiri rekata, kao i podnevski. Ui se El-Fatiha i sura na prva
dva rekata i El-Fatiha na druga dva u sebi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
klanjao bi sa El-Fatihom i surom na prvom i drugom rekatu, uei due na prvom nego
na drugom rekatu. Na zadnja dva rekata uio bi samo El-Fatihu.

Akamski sunnet prije farza

Abdullah b. Mugalfet prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dva puta
ponovio: Klanjajte prije akama, a trei put je kazao:Onaj ko eli, bojei se da to
ljudi ne uzmu kao stalni sunnet.

Akamski farz
Akamski farz ima tri rekata. Na prva dva ui se naglas El-Fatiha i sura, a na treem
samo El-Fatiha u sebi. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad bi na akamu
oduio s uenjem Kur'ana, a ponekad bi skratio.

Akamski sunnet poslije farza

Ummu-Habibe, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko u toku
dana i noi klanja dvanaest (dobrovoljnih) rekata, sagradie mu se kua u Dennetu-etiri
rekata priie podne, dva poslije, dva posle akama, dva posle jacije i dva rekata prije
sabah-namaza.

Jacijski sunnet prije farza

to se tie klanjanja etiri rekata prije jacijskog farza taj postupak nije utemeljen u
Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako ga hanefijski pravnici smatraju
pohvalnim.

Jacijski farz
Jacijski farz ima etiri rekata. Na prva dva se ui El-Fatiha i sura naglas, a na druga dva
El-Fatiha u sebi.

Jacijski sunnet poslije farza

Prethodno smo spominjali hadise koji ukazuju da je jacijski sunnet pritvreni sunnet i da
se sastoji od dva rekata.

Sabahski sunnet
Sabahski sunnet se sastoji od dva rekala. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kratko bi
uio na sabahskom sunnetu.

Sabahski farz
Sabahaski farz se sastoji od dva rekata. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
uobiavao je na sabahskom farzu oduljiti uenje, ali bi ga ponekad i skratio.

Vitr-namaz
S obzirom na nain klanjanja i broj rckata, vitr namaz se moe klanjati na nekoliko
naina. Ebu-Ejjub el Ensad prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko
eli neka klanja vitr-namaz pet rekata, ko eli tri, a ko eli neka klanja jedan rekat." Aia,
r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitr namaz sa jednim
rekatom, priajui izmeu dva rekata i vitra. Dakle, vidimo da postoje jasni dokazi da se
vitr moe klanjati jedan rekat. Oni koji kau da su islamski uenjaci sloni da je vitr-

namaz tri rekata, tvrde nesto to se suprostavlja vjerodostojnim hadisima Allahova

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao tokom noi
trinaest rekata: pet rekata vitra, spajajui ih zajedno i ne sjedei osim na zadnjem petom
rekatu, a potom je predao selam.
Aia, r.a., majka vjernika, takoer, prenosi da bi ponekad klanjao jedanaest rekata,
predajui selam na svaka dva rekata i klanjajui na kraju jedan rekat vitra.
U predaji koju prenosi Ebu-Hurejre stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Nemojte klanjati vitr tri rekata",da time oponaate akam-namaz, ve klanjajte pet ili
sedam rekata.
Zabrana se odnosi na to da se na vitr-namazu ini dva teehhuda, pa tako biva oponaanje
akama.
Klanjaju se dva retata, pa se preda selam, a potom se sve to zavri jednim rekatom vitra
kao to je dolo u vjerodostojnim hadisima, a Allah najbolje zna.
Vezano za vitr-namaz, bitno je naglasiti da u Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem,
Sunnetu, koliko znamo, nema pouzdanih predaja koje ukazuju na dizanje ruku spram
ramena ili uiju i dononje tekbira prije kunut-dove, niti potiranje lica nakon kunut dove.
Uenje dove dignutim rukama na kunutu, koliko smo upoznati nije preneseno od
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Kunut dova na vitr-namazu

Ubejj b. Kab prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio kunut dovu
na vitr-nemazu prije rukua.
Hasan b. Ali b. Ebi-Talib prenosi da ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem
pouio dovi koja se ui na vitr-namazu:
"Allahu moj, uputi me sa onima koje si ve uputio! Oprosti mi s onima kojima si ve
oprostio! Uzmi me u Svoju zatitu sa onimu koje si uzeo! Blagoslovi ono to si mi
podario! Sauvaj me od zla odluka koje si ve donio, jer Ti odreuje, a Tebi se ne
odreuje. Nema ponienja onome koga Ti zatiti. Nema ponosa onaj kome se Ti
suprostavi. Blagoslovljen si, Gospodaru na i Uzvien."
ALLAHUMMEHDINI FIMEN HEDEJTE! VA AFINI FIMEN AFEJTE! VE
TEVELLENI FIMEN TEVELLEJTE, VE BARIK LI FIMA EATAJTE VE KINI ERRE
MA KADAJTE FE INNEKE TAKDI VE LA JUKDA ALEJKE. INNEHU LA JEZILLU
MEN VALEJTE VE LA JEIZZU MEN ADEJTE TEBAREKTE RABBENA VE
TEALEJTE,"
Od sunneta je, takoer, na vitr-namazu poslije selama rei:
"Allahu moj, utjeem se Tvome zadovoljstvu od Tvoje srdbe, i Tvome oprostu od Tvoje
kazne, i utjeem se Tebi od Tebe. Ne mogu Te istinski pohvaliti. Ti si onakav kakavim si
Sebe opisao."
ALLAHUMME, INNI EUZU BIRIDAKE MIN SEHATIKE, VE BI MUAFATIKE MIN
UKTIBETIKE, VE EUZU BIKE MINKE. LA UHSI SENAEN ALEJKE, ENTE KEMA
ESNEJTE ALA NEFSIK."

Vrijeme u kome se klanja vitr-namaz

Islamski pravnici su sloni da vrijeme vitr-namaza poinje nakon jacije-namaza i traje do
nastupa prave zore. Ebu-Seid prenosi da je Allahov Poslanik, sailallahu alejhi ve sellem,

kazao: Klanjajte vitr prije nastupa zore. U verzji koju prenosi lbn-Omer, Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Preteknite zoru vitrom."
Abdullah b. Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Neka va
zadnji nanaz u noi bude vitr."
Ebu-Hurejre kae: "Oporuio mi je moj najbolji prijatelj (tj. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem,) tri stvari: Da postim tri bijela dana svakog lunarnog mjeseca, da klanjam dva
rekata duha-namaza i da ne zaspem prije nego klanjam vitr-namaz.

Duma-namaz
Duma-namaz je propisani namaz koga je duan klanjati svaki punoljetni i pametni
musliman koji se nalazi u mjestu boravka. Sastoji se od dva rekata.
Islamski uenjaci saglasni su da je duma-namaz obligatna obaveza i da onaj ko porekne
njenu obavezu izlazi iz okvira islama.

Bajram-namaz
Ebu-Seid el-Hudri prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao
bajram-namaz na musalli (otvorenom prostoru).
Dabir prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bajram-namaz bez
ezana i ikameta.
Seidb el-Musejjib je rekao: Tri su stvari sunnet na ramazanskom bajramu: pjeaiti do
musalle, jesti prije izlaska i okupati se.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iao je na bajram namaz jednim, a vraao se
drugim putem.

Melodino uenje Kur'ana

Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ne pripada nama
(tj. ne sledi nau praksu) onaj ko ne ui melodino Kur'an. U hadisu El-Beraa b. Aziba
stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uljepavajte svoje glasove pri
uenju Kur'ana.

Sta da uini onaj koga ejtan ometa u namazu

Osman b. Ebul-As se jedne prilike poalio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ga
ejtan ometa dok ui Kur'an u namazu. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, mu
odgovori: "To je ejtan koji se zove Hinzeb, pa kada ga osjeti, trazi utoite kod Allaha
od njega i pljucni (simbolino) na lijevu stranu tri puta." Osman kae: "Uinio sam kako
mi je reeno, pa mu je Allah zabranio pristup meni.

Ruku (Pregibanje u namazu)

Nakon to bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zavrio sa uenjem Kur'ana, tj.
prouivsi El-Fatihu i odlomak iz Kur'ana, napravio bi malu pauzu, a potom bi, na
prethodno spomenuti nain, digao svoje ruke.

Dizanje ruku
Imam El-Kimiri kaze: "Hadisi o dizanju ruku dostigli su stepen mutevatir hadisa
teoretski i praktino. Od toga nije dokinuto ni jedno jedino slovo.
Predaje koje govore o dizanju ruku prije rukua i nakon rukua (i nakon dizanja na trei
rekat) prenose brojni ashabi.
Imam Buhari kae: "Ko bude smatrao da je dizanje ruku u namazu novotarija, taj vrijea
ashabe Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, jer nema nijedne ispravne predaje da je
neko od njih ostavio dizanje ruku u namazu. Nema ispravnijih hadisa od onih koji govore
o dizanju ruku u namazu.

Nastavak opisa rukua Allahova poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potom bi donio tekbir i uinio ruku. Izostavljanje
ovoga ili drugog tekbira, osim poetnog ne utie na ispravnost namaza, po konsenzusu
islamskih uenjaka. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je potpuno
smirenje na ruku'u.
Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stavio svoje ruke na koljena, rairio bi prste
i obuhvatio njima svoja koljena i potpuno poravnao lea na ruku'u. Kada bi se u tom
poloaju posula voda po njegovim leima, ne bi potekla sa njih. Glavu ne bi sputao niti
bi je dizao iznad nivoa lea, ve bi je drao u istoj ravnini. U ovom hadisu je dokaz da e
pogled klanjaa na ruku'u biti usmjeren u ravnini oiju nadolje, a ne prema nonim
prstima, niti prema mjestu sedde. Dakle pogled treba biti izmeu toga. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rairio bi laktove u stranu.

Potpuna smirenost na ruku'u

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi oduio sa rukuom i u potpunosti se
smirio na njemu. Naredio je da se tako ini.
Jednom je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio ovjeka kako klanja ne
upotpunjavajui ruku, a seddu je inio kao pijetao kada kljuca zrnje na to je rekao:
"Kada bi umro na onome to ini, umro bi kao sljedbenik druge vjere, mimo
Muhammedove. Primjer ovakvog klanjaa je kao primjer izgladnjelog ovjeka koji jede
datule. Uzme jednu ili dvije koje mu nita ne okoriste, niti njima glad utoli."
U vjerodostojnoj predaji se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Najgori kradljivci su oni koji kradu od svoga namaza." "O Allahov Poslanie, a kako se
to krade od namaza? upitali su ashabi. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori
im: Ne upotpunjavajui rukue i seddu.
U drugim predajama opet se spominje da e ovjek klanjati ezdeset godina, a njegovi
namazi nee biti primljeni jer ne upotpunjava rukue i sedde. Ibn-Mesud prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ne vrijedi namaz onome ko ne smiri svoja
lea na ruku'u i seddi." Imam Sevkani tvrdi: Ovaj hadis je dokaz da je obavezno
smirivanje lea dok se klanja nalazi na ruku'u i seddi." Veina islamskih pravnika
smatra da ne vrijedi namaz onoga ko tako ne postupi. U drugoj predaji se kae da
Uzvieni Allah ne gleda (tj. ne prima) namaz onoga ko se ne smiri na ruku'u i seddama.
Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da klanja obavlja namaz kao
ptica kada kljuca zrnje, ne upotpunjavajui elementarne dijelove (ruknove) namaza. Zato

je neophodno paziti na nain obavljanja namaza, jer se od njega prima samo ono to se
ispravno obavi.

Zikrovi i dove na ruku'u

Nakon to bi se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, smirio na ruku'u, izgovorio bi tri
puta:
Slavljen neka je Uzvieni Gospodar.
"SUBHANE RABBIJEL-AZIM."
Ponekad bi na ruku'u i seddi rekao:
Slavljeni i asni Gospodar meleka i Dibrila."
SUBBUHUN, KUDDUSUN, RABBUL-MELAIKETI VER-RUH."
esto bi izgovarao:
"Slavljeni neka si Gospodaru na. Tebi sva hvala pipada. Allahu moj, oprosti mi!
"SUBHANEKE, ALLAHUMME, RABBENA VE BI HAMDIKE, ALLAHUMME,
IGFIR LI!
Ponekad bi na ruku'u rekao :
Allahu moj, samo Tebi ruku inim, samo u Tebe vjerujem i samo se Tebi potpuno
predajem. Tebi su pokorni moj vid, moi sluh, mozak moj, kosti moje i nervi moji."
ALLAHUMME LEKE REKATU VE BIKE AMENTU VE LEKE ESLEMTU. HAEA
LEKE SEMAI VE BESARI VE MUHHI VE AZMI VE ASABI."
Kada bi Poslanik, sallallehu alejhi ve sellem, ustao nou da klanja, dok bi bio na ruku'u,
izgovarao bi:
Slavljen neka je Gordi, posjednik Vlasti, Dostojanstva i VeIianstvenosti."'
"SUBHANE ZIL-DEBERUTI VEL-MELEKUTTI VEL-KIBRIJAI VEL.AZAMETI."
U predaji od Aie, r.a., stoji da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjajui
noni namaz na ruku'u, izgovarao:
Svaka Slava i hvala,Tebi pripada (Gospodaru moj), nema istinskog boanstva mimo
Tebe."
"SUBHANEKE VE BIHAMDIKE LA ILAHE ILLA ENTE.

Zabrana uenja Kur'ana na ruku'u

Ibn-Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Zabranjeno
mi je da uim neto iz Kur'ana na ruku'u i seddi.
Iz ovog hadisa se vidi greka klanjaa koji prije nego zavre uenje Kur'ana uine ruku',
te uenje sure ili ajeta dovravaju na ruku'u.To je, bez sumnje, pogrean postupak, a u isto
vrijeme i naputanje sunneta Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je inio
katki predah nakon zavrsetka uenja Kur'ana a prije ruku.
Uenjaci su se sloli da je pokueno uiti neto iz Kur'ana na ruku'u ili seddama, dok
Ibn-Abdul-Ben spominje konsenzus islamskih uenjaka o zabrani toga postupka.

Vraanje sa rukua
Potom bi se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravio u stojei polozaj i
rekao:
"uje Allah onoga koji Ga hvali.
SEMI ALLAHU LIMEN HAMIDEH."
U prethodno citiranom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Nije potpun
namaz nikome od vas dok ne upotpuni svoj abdest... a potom se digne sa rukua i kae
semi Allahu limen hamideh, te ostane tako dok mu se svaka kost ne vrati na svoje
mjesto."
Nakon to bi izgovorio semi Allahu limen hamideh, rekao bi:
"Gospodaru na samo Tebi svaka hvala pripada.
"RABBENA LEKEL-HAMD", a u drugoj verziji stoji:
RABBENA VE LEKEL.HAMD."
Ponekad bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon spomenutog dodavao:
"Gospodaru na, Tebi hvala - koja ispunjava nebesa i Zemlju i to Ti hoe osim njih."
"RABBENA LEKEL-HAMDU MILUS-SEMAVATI VE MILUL-ERDI VE MILU MA
ITE MIN EJIN BAD."

Da li se ruke veu nakon povratka sa rukua

Islamski pravnici po ovom pitanju imaju dva miljenja: prvi smatraju vezanje ruku nakon
rukua legitimnim, dok drugi islamski pravnici smatraju da je sputanje ruku ispravnije od
vezivanja.
Dakle, onaj ko vee ruke nakon rukua, ispravno postupa, a ko ne vee, takoer, ispravno
postupa, a Allah najbolje zna.
Napomena: Neophodno je upozoriti na greku koju ine pojedini klanjai diui
pogled prema nebu nakon vraanja sa rukua. Uzvieni Allah dobro zna ta je u prsima
ljudi i zna sve javno i skriveno. On zna ono to je skrivenije od svake tajne. Nije potrebno
dizati svoju glavu i pogled prema nebu da bi Allah uo dovu Svoga roba. Izmeu ostalog,
u hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dola je opta zabrana za
takav postupak. Enes b. Malik prenosi da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao:
"ta je ljudima pa diu svoje poglede u namazu ka nebu?!" ponavljajui to nekoliko puta,
a potom je rekao: Ili e prekinuti to initi, ili e im njihovi pogledi ostati ukoeni.
lmam Nevevi spominje konsenzus islamskih pravnika o zabrani dizanja pogleda ka nebu.

Sputanje na seddu
Nakon povratka sa rukua Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, donio bi tekbir sputajui
se na seddu. Neki uenjaci smatraju da je lijepo otegnuti ovaj tekbir.
Islamski uenjaci su se razili da li se prvo sputaju ruke na zemlju ili koljena.
Nakon iznesenih dokaza dviju strana vidi se da je prvo miljenje graeno na jaim
pravnim argumentima i da su hadisi o sputanju ruku prije koljena jai od onih koje
navodi druga strana. Hafiz Ibn-Sejjidin-Nas kaze: "Hadisi o sputanju ruku prije nogu
(koljena) jai su i prioritetniji za postupanje po njima.
Hanefijski hadiski strunjak lbn-Turkmani, takoer, odluno daje prednost hadisima o
sputanju ruku prije koljena.

Opis sedde
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ruke ine seddu isto kao i lice, pa kad
htjednete uiniti seddu spustite svoje ruke, a kada se budete vraali, dignite svoje ruke.
Skupio bi rune prste, jedan do drugoga, okrenuvi ih u pravcu kible. Ovo usmjerenje
runih prstiju prema kibli je sunnet, po konsenzusu islamskih uenjaka. Njegove ruke
(dlanovi) bili bi paralelni sa ramenima. Ponekad bi inio seddu izmeu svojih ruku, tj.
stavio bi ih u ravnini uiju. Svoje elo i nos pritisnuo bi dobro za zemlju.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Kada ini seddu pritisni (eelo) na
zemlju. U drugoj predaji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada ini seddu,
pritisni sve dok ne osjeti opseg zemlje.
Prste bi povio i usmjerio ih prema kibli. Usmjerenje nonih prstiju prema kibli je sunnet
po konsenzusu islamskih uenjaka. Hafiz Ibn-Hadzer kae: Sunnet je skupiti none
prste, jer ako bi se rairili jedan od drugog, tada neki prsti ne bi bili usmjereni prema
kibli."
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sastavio bi stopala dok bi inio seddu.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Nareeno mi je da inim seddu
sa sedam dijelova tijela: elom, pa je pokazao svojom rukom na nos, dlanovima,
koljenima i prstima stopala.
Primjetno je da neki klanjai ne sputaju nos na zemlju kada ine seddu. To je
velika greka. Ibn-Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu aljeihi ve sellem, rekao:
"Nema namaza onaj iji nos ne dotakne tlo.
Ruke bi razmahnuo od tijela, tako da se jasno vidjela bjelina koe ispod pazuha.
Napomena: Neki klanjai dok ine seddu sputaju svoje podlaktice na tlo. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, to je zabranio, rekavi: "Budite umjereni dok inite seddu i
nemojte sputati svoje podlaktice na tlo oponaajui psa."

Obaveza potpune smirenosti na seddi

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je potpunu smirenost na sedzdi i
kazao da ne vrijedi namaz onome ko tako ne postupi. Nareujui svome ummetu,
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Upotpunjavajte ruku i sedde.

Vrijednost sedde i njeni zikrovi

Uzvieni Allah je rekao: Pribliavaj se (svome Gospodaru) inei seddu." (Prijevod
znaenja El-'Alek, 19.) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: Rob je
najblii Gospodaru dok ini seddu, pa mnogo se molite svome Gospodaru dok ste na
seddi." Takoer, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "ini to vie seddi, jer
zbog svake sedde Allah e ti poveati stepen ili oprosti neki grijeh.
Zbog toga vie islamskih uenjaka seddu smatra najvrednijom radnjom u namazu.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, inio je na seddi razne zikrove. Uz
Allahovu pomo, naveemo neke od njih:
"Slavljen neka je Uzvieni Gospodar!" (tri puta)
SUBHANE RABBIJEL-EALA!''
Ponekad bi kazao:
"Slavljeni i asni Gospodar meleka i Dibrila!

SUBBUHUN KUDDUSUN RABBUL-MELAIKETI VER-RUH!''

Takoer bi uio narednu dovu:
"Slavljeni na Gospodaru, Tebi hvala pripada! Allahu moj, oprosti rni!
SUBHANEKE, ALLAHUMME RABBENA, VE BI HAMDIKE, ALLAHUMME,
IGFIR LI!"
U drugoj predaji stoji da bi na seddi govorio:
"Allahu moj, oprosti mi grijehe moje male i velike, ranije i kasnije, koje sam javno ili
tajno poinio
ALLAHUMME, IGFIR LI ZENBI KULLEHU, DIKKAHU VE DILLEHU VE
EVVELEHU VE AHIREHU VE ALANIJETEHU VE SIRREHU!"
Nekad bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio sljedeu dovu:
"Allahu moj samo Tebi seddu nim i u Tebe vjerujem. Samo se Tebi potpuno predajem.
Moje lice seddu ini Onome koji ga je u najljepem obliku stvorio, te mu je vid i ulo
nainio. Uzvien neka je Allah, jedini i najlepi Stvoritelj."
ALLAHUMME LEKE SEDEDTU VE BIKE AMENTU VE LEKE ESLEMTU
SEDEDE VEDHI LILLEZI HALEKAHU VE SAVVEREHU VE EKKA SEMAHU
VE BESAREHU. TEBAREKELLAHU AHSENUL-HALIKIN !''
Ponekad bi uio:
"Svaka slava i hvala Tebi pripada (Gospodaru moj). Nema istinskog boanstva osim
Tebe.
SUBHANEKE VE BIHAMDIKE, LA ILAHE ILLA ENTE."
U drugom hadisu se kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na seddama nonog
namaza uio sljedeu dovu:
Gospodaru moj, oprosti mi ono to sam skrio i ono to sam na javi iznio.
ALLAHUMME IGFIR LI MA ESRERTU VE MA EALENTU!,
Na nonom namazu, takoer, uio je:
"Allahu moj, utjeem se Tvome zadovoljstu od Tvoje srdbe, i Tvojoj milosti od Tvoje
kazne, i utjeem se Tebi od Tebe. Ne mogu da ti se zahvalim. Ti si onakav kakvim si Sebe
opisao.
''ALLAHUMME, INNI EUZU BIRIDAKE MIN SEHATIKE, VE BI MUAFATTKE
MIN UKUBETTKE, VE EUZU BIKE MINKE. LA UHSI SENAEN ALEJKE. ENTE
KEMA ESNEJTE ALA NEFSIK.

Vraanje sa prve sedde

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, digao bi svoju glavu sa sedde, donosei tekbir.
Pouavajui jednog ashaba namazu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazaoje:
potom donesi tekbir i digni glavu sa sedde...Nije potpun namaz onoga ko tako ne ini.
Nakon toga bi sjeo na svoju lijevu nogu, a povio bi prste desne noge usmjerivi ih prema
kibli. U Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem sunnetu, navodi se i drugi nain
sjedenja izmeu dvije sedde, tako da prsti obje noge budu povijeni i usmjereni prema

kibli (dok stopala ostaju uspravljena i spojena kao za vrijeme sedde), a klanja sjedne na
poleinu svojih peta.

Dove izmeu dvije sedde

Nakon to bi se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, digao sa prve sedde u sjedei
poloaj, rekao bi:
"Allahu moj, oprosti mi, smiluj mi se, pomogni me, uzdigni me, uputi me i opskrbi me."
ALLAHUMME, IGFIR LI, VERHAMNI, VEDBURNI, VERFEANI, VEHDINI,
VERZUKNI!
Nekad bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izmeu dvije sedde kazao:
"Gospodaru, oprosti mi! Gospodaru, oprosti mi!
RABBI, IGFIR LI! RABBI, IGFIR LI!

Obaveza potpune smirenosti izmeu dvije sedde

Opisujui namaz jednom ashabu i pouavajui ga, Poslanik, sallallahu allejhi ve sellem je
rekao: ...potom donesi tekbir i digni glavu sa sedde, te se potpuno smiri u tom
poloajuNije potpun namaz onome ko tako ne ini.

Kratko sjedenje prije dizanja na drugi rekat (delsetul-istiraha)

U opisu namaza Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dalje se kae: "...a kada
bi digao svoju glavu sa druge sedde, sjeo bi (nakratko), a potom bi se digao, oslanjajui
se (rukama) o zemlju.

Dizanje na drugi rekat

Potom bi se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, digao na drugi rekat, oslanjajui se o
zemlju.

Drugi rekat
Na drugom rekatu bi poinjao uenje Kur'ana sa EL-HAMDULILLAHI RABBILALEMIN... Nakon toga bi inio sve to je inio na prvom rekatu, ali bi drugi skratio u
odnosu na prvi rekat.

Prvi teehhud (sjedenje)

Kad bi uinio dvije sedde drugog rekata, Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, bi sjeo na
unutranju stranu poloenog lijevog stopala, a desno bi uspravio. Prste desne noge bi
povio i usmjerio ih prema kibli. Stavio bi dlanove na koljena.
U drugoj predaji stoji da ih je stavio na natkoljenice (bedra), a svoj desni lakat bi spustio
na natkoljenicu do kuka.

Uenje na teehhudu
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pouio ashabe razliitim naina uenja na
teehhudu. Ovom prilikom emo navesti neke od njih:
Teehhud koga prenosi Ibn-Mesud:
Velianje samo Allahu pripada, kao i moji namazi, moje dove i dobra dijela. Neka je
Allahov mir na tebe, o Allallov Vjerovjesnie, i Njegova milost i Njegova blagoslov.
Neka je mir na nas i na sve iskrene Allahove robove. Svjedoim da nema drugog
istinskog boanstva mimo Allaha i svjedoim da je Muhamed Njegov rob i Njegov
poslanik.
ET-TEHIJJATU LILLAHI VES-SALEVATU VET-TAJJIBATU ES-SELAMU ALEJKE
EJJUHEN-NEBIJJU VE RAHMETULLAHI VE BEREKATUHU. ES-SELAMU
ALEJNA VE ALA IBADILLAHIS-SALIHIN. EHEDU EN LA ILAHE ILLALLAHU,
VE EHEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUHU.
Teehhud koga prenosi lbn-Abbas:
"Velianje samo Allahu pripada, kao i moji namazi, moje dove i dobro i lijepo, Neka je
Allahov mir na tebe, o Allahov Vjerovjesnie, i Njegova milost i Njegov blagoslov. Neka
je mir na nas i na sve iskrene Allahove robove. Svjedoim da nema drugog istinskog
boanstva mimo Allaha, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik."
ET-TEHUJATU EL-MUBAREKATU ES-SALEVATU ET-TAJJIBATU LILLAHI. ESSELAMU ALEJKE EJJUHEN-NEBIJJU VE RAHMETULLAHI VE BEREKATUHU.
ES-SELAMU ALEJNA VE ALA IBADILLAHIS-SALIHIN. EHEDU EN LA ILAHE
ILLALLAHU, VE EHEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUH.
Teehhud koga prenosi Aia, r.a.:
"Velianje pripada samo Allahu, kao i sve korisno, sve lijepo, moji namazi i dove. Neka
je Allahov mir na Vjerovjesnika, i Njegova milost i Njegov blagoslov. Neka je mir na nas
i na sve iskrene Allahove robove. Svjedoim da nema drugog istinskog boanstva mimo
Allaha, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.
ET-TEHIJJATU VET-TAJJIBATU VES-SALEVATU EZ-ZAKIJATU LILLAHI. ESSELAMU ALEN-NEBIJ VE RAHMETULLAHI VE BEREKATUHU. ES-SELAMU
ALEJNA VE ALA IBADILLAHIS-SALIHIN. EHEDU EN LA ILAHE ILLALLAHU,
VE EHEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUHU.
Lijepo je ove verzije teehhuda praktikovati kombinovano zbog ouvanja Poslanikovog,
sallallahu alejhi ve sellem, sunneta.

Salavati na teehhudu
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pouio ashabe da na razne naine donose
salavate na njega, a mi emo, ina Allah, spomenuti neke od njih:
"Allahu moj smiluj se Muhammedu i njegovom potomstvu kao to si se smilovao
lbrahimu i njegovom potomstvu. Zaista si Ti Uzvien i Plemenit. Allahu moj, blagoslovi
Muhammeda i potomstvo Muhammedovo kao to si blagoslovio lbrahima i potomstvo
lbrahimovo. Zaista si Ti Uzvien i Plemenit.

ALLAHUMME, SALLI ALA MUHAMMEDIN VA ALA ALI MUHAMMED KEMA

SALLEJTE ALA IBRAHIME VE ALA ALI IBRAHIME INNEKE HAMIDUN
MEDID. ALLAHUMME BARIK ALA MUHAMMEDIN VE ALA ALI MUHAMMED
KEMA BAREKTE ALA IBRAHIME VE ALA ALI IBRAHM. INNEKE HAMIDUN
MEDID."
"Allahu moj, smiluj se Muhammedu, robu Svome i poslniku Svome, kao to si se
smilovao lbrahimu. Blagoslovi Muhammeda kao to si blagoslovio porodicu lbrahimovu.
Zaista si Ti Uzvien i Plemenit.
ALLAHUMME, SALLI ALA MUHAMMEDIN ABDIKE VE RESULIKE, KEMA
SALLEJTE ALA IBRAHIME VE BARIK ALA MUHAMMEDIN KEMA BAREKTE
ALA ALI IBRAHM. INNEKE HAMIDUN MEDID."
"Allahu moj, smiluj se Muhammedu, njegovim suprugama i porodu kao to si se
smilovao lbrahimovoj porodici. Blagoslovi Muhammeda i njegove supruge i porod kao
to si blagoslovio lbrahimovu porodicu. Zaista si Ti Uzvien i Plemenit."
AlLAHUMME, SALLI ALA MUHAMMEDIN VE EZVADIHI VE ZURRIJJETIHI
KEMA SALLEJTE ALA ALI IBRAHM. VE BARIK ALA MUHAMMEDIN VE
EZVADIHI VE ZURRIJJETIHI KEMA BAREKTE ALA ALI IBRAHIM. INNEKE
HAMIDUN MEDID."

Pomjeranje kaiprsta na teehhudu

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svoj desni dlan stavio bi na koljeno desne
noge ili na natkoljenicu, skupio bi prste u aku osim kaiprsta kojim bi pokazivao u
pravcu kibl.
U drugim autentinim predajama navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, spojio vrh palca sa vrhom srednjaka, nainivi kariku, te pokazivao svojim
kaiprstom u pravcu kibble, a pogled mu je bio usmjeren u njega. Poslanikov, sallallahu
alejhi ve sellem, pogled ne bi prelazio njegov kaiprst.
Ovdje vidimo grjeku klanjaa koji poviju svoj kaiprst vie ili manje dok pokazuju
u pravcu kible, a neki i krue njime. Ovaj postupak nije utemeljen u
vjerodostojnom sunnetu. Hadis koji govori o povijanju kaiprsta na teehhudu ima
mahanu u svom lancu prenosilaca.
Takoer, pomjeranje prsta ili pokazivanje njime izriito kod ehadeta nije graeno
na validnom argumentu.

Trei i etvrti rekat

Potom bi se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, digao na trei rekat, donosei
tekbir i dizui svoje ruke. Potom bi inio isto to je inio na prethodnom rekatu, donosei
tekbire kod svake nove radnje.
Nakon to bi uinio dvije sedde zadnjeg (treeg ili etvrtog) rekata (ovisno o namazu),
sjeo bi, sa povijenim prstima desne noge usmjerenim prema kibli.
Nema razlike u sjedenju u namazu izmeu mukarca i ene.
Potom, isto kao i na prvom sjedenju, proui se teehhud i salavati na Allahova Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Imam afija uenje ovih salavata (prije selama) smatra
obaveznim (vadib) i ne priznaje validnost namaza bez njih.

Traenje utoista od etiri stvari

Ebu-Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: " Kada
budete na teehhudu, utjeite se Allahu od etiri stvari:
Alahu moj. Tebi se utjeem od dehenemske patnje, kaburske patnje, iskuenja ovog i
budueg svijeta i od zla opakog Deddala.
ALLAHUMME, INNI EUZU BIKE MIN AZABI DEHENNEM, VE MIN AZABILKABR, VE MIN FITNETIL-MAHJA VEL-MEMATI VE MIN ERRI FITNETILMESIHID-DEDDAL.

Dove prije selama

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na teehhudu bi molio svoga Gospodara
raznim dovama. Uz Allahovu pomo, spomenuemo neke od njih:
"Allahu moj, Tebi se utjeem od zla koje sam spoznao i od zla koje ne znam.
ALLAHUMME INNI EUZUBIKE MIN ERRI MA ALIMTU VE MIN ERRI MA
LEM EALEM."
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad bi uio sljedeu dovu:
"Allahu moj, uini mi lagahnim polaganje rauna.
ALLAHUMME HASIBNI HISABEN JESIRA.
.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pouio Ebu-Bekra sljedeoj dovi:
"Allahu moj, zaista sam prema sebi nepraveden bio, a samo Ti grijehe prata, pa oprosti
mi i smiluj mi se. Zaista si Ti onaj Koji je milostiv i Koji puno prata.
ALLAHUMME, INNI ZALEMTU NEFSI ZULMEN KESIRA, VE LA JAGFIRUZZUNUBE ILLA ENTE, FAGFIR LI MAGFIRETEN MIN INDIKE VERHAMNI.
INNEKE ENTEL-GAFURUR-RAHIM.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio je dovu sljedeim rijeima:
"Allahu moj Tebi se utjeem od krtosti, kukaviluka i pozne starosti. Zatiti me od
dunjalukih iskuenja i kaburske patnje.
ALLAHUMME INNI EUZU BIKE MINEL-BUHLI VE EUZU BIKE MINELDUBNI, VE EUZU BIKE EN NUREDDE ILA ERZELIL-UMUR. VE EUZU BIKE
MIN FITNETID-DUNJA. VE EUZU BIKE MIN FTTNETIL-KABR.
Zadnje to bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao prije selama je:
"Allahu moj, oprosti mi moje ranije i kasnije grijehe, tajne i javne i moju neumjerenost, i
ono to Ti zna bolje od mene. Ti si Prvi i Posljednji. Nema istinskog boanstva mimo
Tebe."
ALLAHUMME, IGFIR LI MA KADDEMTU VE MA EHHARTU VE MA ESRERTU
VE MA EALENTU VE MA ESREFTU, VE MA ENTE EALEMU BIHI MINNI.
ENTEL-MUKKADIMU VE ENTEL-MUEHHIRU LA ILAIIE ILLA ENTE."
Najispravnije je da klanja uje sam sebe kada ui, ne ometajui time druge.

Predavanje selama
Selam je elementami dio (rukn) svakog namaza, po miljenju izrazite veine islamskih
pravnika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predao bi selam na desnu stranu, reima:
"Neka je Allahov mir i blagoslov na vas", "ES-SELAMU ALEJKUM VE
RAHMETULLAH", i na lijevu stranu, rijeima: "Neka ie Allahov mir i blagoslov, na
vas", "ES-SELAMU ALEJKUM VE RAHMETULLAH".

SVOJSTVA
POSLANIKOVOG,
SALLALLAHU
ALEJHI VE
SELLEM,
ZIKRA NAKON
NAMAZA

Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, zikr nakon namaza

Nakon to bi predao selam, Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, tri puta bi
izgovorio: "Allahu, oprosti mi!" ESTAGFIRULLAH ! a potom prouio:
Allahu moj, Ti si Mir i od Tebe je Mir, Uzvieni, Plemeniti i Velianstveni na
Gospodaru.
ALLAHUMME, ENTES-SELAMU VE MINKES-SELAM, TEBAREKTE JA ZELDELALI VEL-IKRAM."
Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na kraju svakog propisanog (tj. farz)
namaza rekao:
Nema istinskog boanstva mimo Allaha, Koji nema sauesnika! Njemu sva vlast i
zahvala pipadaju i On je Svemoni. Allahu moj, niko ne moe uskratiti ono to Ti
podari, niti iko moe podariti ono to Ti uskrati. Bogatog od Tebe nee zatiti njegovo
bogatstvo."
LA ILAHE ILLALLAHU, VAHDEHU LA ERIKE LEH. LEHUL-MULKU VE
LEHUL-HAMDU VE HUVE ALA KULLI EJIN KADIR. ALLAHUMME, LA
MANIA LIMA EATAJTE, VE LA MUTIJE LIMA MENATE. VE LA JENFEU ZELDEDDI MINKEL-DEDD.
Takoer, prouio bi na kraju svakog propisanog namaza:
"Nema istinskog boanstva mimo Allaha, Koji nema sudruga u vlasti. Njemu sva vlast i
zahvala pripadaju i On je Svemoni. Nema moi ni snage bez Allaha. Nema istinskog
boanstva mimo Allaha. Ne oboavamo nikoga osim Njega. Od Njega su sve blagodati i
dobrote i Njemu pripada svaka hvala. Nema istinskog boanstva osim Allaha. Njemu
iskreno vjeru ispovijedamo iako to nevjernici preziru."
LA ILAHE ILLALLAHU, VAHDEHU LA ERIKE LEH, LEHUL-MULKU VE
LEHUL-HAMDU VE HUVE ALA KULLI EJIN KADIR. LA HAVLE VE LA
KUVVETE ILLA BILLAH, LA ILAHE ILLALLAHU VE LA NABUDU ILLA IJJAHU
LEHUN-NIMETU VE LEHUL-FADLU VE LEHUS-SENAUL-HASEN. LA ILAHE
ILLALLAHU MUHLISINE LEHUD-DINE VE LEV KERIHEL-KAFIRUN."
Ponekad bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prouio:
"Allahu moj, Tebi se utjeem od: nevjerstva, siromatva i patnje u kaburu.
"ALLAHUMME, INNI EUZU BIKE MINEL-KUFRI VEL-FAKRI VE AZABILKABRI."
Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, je pouio ashabe da na kaju svakog
propisanog namaza kau po trideset tri puta:
"Slava AIIahu, hvala Allahu, Allah je najvei."
"SUBHANALLAH, ELHAMDU LILLAH, ALLAHU EKBER."
U drupom rivajetu od Muslima stoji da se ovaj zikr ponovi po trideset tri puta (to je
devedeset i devet), a potom upotpuni sa stotinom koji glasi: "Nema istinskog boanstva
mimo Allaha, Koji nema sauesnika. Njemu sva vlast i hvala pripadaju i On je
Svemoni."

"LA ILAHE ILLALLAHU VAHDEHU, LA ERIKE LEH. LEHUL-MULKU VE

LEHUL-HAMDU VE HUVE ALA KULLI EJIN KADIR."
Onaj ko ovo izgovori bie mu oproteni (manji) grijesi, ak da su i poput morske pjene.
Jedne prilike Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je uzeo Muaza b. Debela za ruku i
rekao mu: "O Muaze, tako mi Allaha, ja te volim, te ga je posavjetovao rjeima: "Nemoj
propustiti da kae na kraju svakog namaza:
Allahu moj,pomozi mi da Te spominjem, da Ti se zahvaljujem i da Ti lijepo ibadet
inim.
ALLAHUMME EINNI ALA ZIKRIKE VE UKRIKE VE HUSNI IBADETIKE."
Takoer, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: "Ko na kraju svakog propisanong
namaza proui Ajetul-Kursiju (255- ajet sure El-Bekare) ne dijeli ga od ulaska u Dennet
nita osim smrti.
"Allah je - nema boga osim Njega - vi i Vjeni! Ne obuzima Ga ni drijeme ni san!
Njegovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji! Ko se moe pred Njim
zauzimaii za nekoga bez doputenja Njegova?! On zna ta je bilo i prije njih i ta e biti
poslije njih, a od onoga to On zna - drugi znaju samo onoliko koliko On eli. Prijesto
Njegov obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dosadi odravanje njihovo: On je
Svevinji; Velianstveni."
ALLAHU LA ILAHE ILLA HUVEL-HAJJUL KAJJUM! LA TEHUZUHU SINETUN
VE LA NEVM! LEHU MA FIS-SEMAVATI VE MA FIL-ERD, MEN ZELLEZI
JEFEU INDEHU ILLA BI IZNIH?! JALEMU MA BEJNE EJDIHIM VE MA
HALFEHUM, VE LA JUHITUNE BIEJIN MIN ILMIHI ILLA BI MA AE. VESIA
KURSIJJUHUS-SEMAVATI VEL-ERDA VE LA JEUDUHU HIFZUHUMA; VE
HUVEL-ALIJJUL-AZIM!"
Ukbe b. Amir kae: "Naredio mi je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da na kraju
svakog namaza uim sure El-Felek i En-Nas, a Imam Taberani dodaje: "...i suretul-Ihlas.

Dodatni zikrovi nakon sabah i akam-namaza

Ummu-Selerne, r.a., prenosi da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon sabahnamaza izgovorio: "Allahu moj, ja Te molim da me poui korisnom znanju, da pimi
moja djela i da mi da lijepu opskrbu."
ALLAHUMME, INNI ESELUKE ILMEN NAFIAN, VE AMELEN
MUTTEKABBELEN VE RIZKAN TAJJIBEN."
Takoer, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je ashabe da prije nego nesto
progovore, neposredno poslije sabah i akam-namaza, nakon rijei: "ja zel-delali velikram", po deset puta proue:
"Nema istinskog boanstva mimo Allaha, Koji nema sauesnika. Njemu sva vlast i
zahvala pripadaju. U Njegovoj ruci je svako dobro. On je taj koji umrtvljuje i oivljava i
On je Svemoni.
U nastavku citiranog hadisa stoji: "Ko to izgovori bit te mu za svaki put upisano deset
dobrih, oproteno deset loih dijela i bit e uzdignut deset stepeni "

LA ILAHE ILLALLAHU, VAHDEHU LA ERIKE LEH. LEHUL-MULKU VE

LEHUL-HAMDU BI JEDIHIL-HAJR. JUHJI VE JUMITU VE HUVE ALA KULLI
EJIN KADIR.''
Takoer, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je ashabe da nakon
akam i sabah-namaza sedam puta izgovore:
"Allahu moj, spasi me vatre dehenemske !"
ALLAHUMME, EDIRNI MINEN-NAR!"
Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko kae stotinu
puta "SUBHANALLAH" i LA ILAHE ILLELLAH poslije sabah-namaza, bit e mu
oproteni grijesi pa makar bili poput morske pjene.
Ovo su neki od zikrova koji se prenose od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
koji se dospjeli do nas ispravnim lancima prenosilaca te ih treba kombinirano prakticirati
da bi se ouvao Sunnet.
Valja napomenuti da se ovaj zikr ini odmah po zavretku farz-namaza i to
pojedinano, tako da svaki klanja zikri sam za sebe tihim glasom. Na uenje zikra
poslije farz-namaza upuuju brojni hadisi.
Isto tako, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vie hadisa je zabranio ometanje
klanjaa. Nema sumnje da bi ovakvim zikrom bili ometani oni koji zakasne dok
upotpunjavaju proputene rekate.

Dizanje ruku pri dovi nakon namaza

Dizanje ruku pri dovi nakon namaza spominje se u nekoliko hadisa. Meutim, ovim
hadisima i njihovoj autentinosti prigovorili su vrhunski hadiski eksperti.
ejh Ibn-Baz tvrdi: "Nije potvreno da su Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi
ashabi dizali svoje ruke nakon namaza. Ovaj postupak se tretira novotarijom."
Stalni kolegij za islamsko misionarstvo smatra dizanje ruku pri dovi, nakon propisanih
namaza, novotarijom.

Potiranje lica nakon dove

Potiranje lica nakon dove preneseno je u nekoliko hadisa. Meutim, ove predaje nisu
poteene prigovora od strana hadiskih stunjaka.
El-Aizz b.Abdus-Selam je rekao:"Ne potire svoje lice (nakon dove) osim prava neznalica
Dakle, potiranje lica nakon namaza nema validne osnove u sunnetu Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem.

Da li se zikri zajedniki
Nije zabiljeen nijedan pouzdan i jasan hadis da je Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve
sellem, uio sa ashabima kolektivni zikr, niti bilo ko iz odabranih generacija ili islamskih
uenjaka kroz dugi niz stoljea. Naprotiv, kolektivni zikr uveden je u posljednjim

godinama slabosti muslimanskog ummeta u pojedinim zemljama, kada se umanjio broj

uenih i kada je oslabila islamska vlast. Sejhul-islam Ibn-Tejmjjje, govorei o zikru
nakon namaza, kae: "Niko nema pravo uvoditi neto od dova i zikrova nakon namaza,
oslm onoga to se navodi u sunnetu, jer se to smatra uvedenim stvarima u vjeru, a Allah
to nije dozvolio.

Vezano za zajedniki zikr spomenuemo neke od ovih manjkavosti:

1. Neki od ovih zikova su djela i rijei ljudi, a nisu kao takvi doli u ispravnim
pravnim izvorima, ili, u najmanju ruku, sadre ono to nema jasne potpore
u sunnetu.
2. Time se, s druge strane, naputa i zapostavlja sunnet Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, koji je prenesen u najvjerodostojnijim hadiskim
zbirkama, koga smo ukratko spomenuli.
3. Ako neko od klanjaa stigne na zadnji rekat ikindije ili sabah namaza, te
mu ostaje da naklanja, biva ometan takvim vrstama zikra, a Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, strogo je zabranio ometanje klanjaa u brojnim
hadisima.
4. Na taj nain se ometaju i oni koji ele zikriti zasebno.
5. Time se (na podne, akamu, jaciji i dumi) odstupa od pravog vremena
zikra, koji je legitimno initi poslije farz-namaza.
6. Dematlije aminaju za imamom, ali ne uju njegovu dovu, a amin (to
znai: Allahu, usliaj!) kae se nakon zavrene cjeline u dovi ili onoga to
se trazi.
7. Potiranje lica nakon dove, poslije namaza, nije Poslanikov, sallallahu alejhi
ve sellem, sunnet.
8. Uenje El-Fatihe nakon svega toga nije zabiljeeno u hadiskim zbirkama.
9. Ovakav zikr vodi ka spajanju faza i sunneta (kod podne, akama, jacije i
dume-namaza), a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to je zabranio.
Poznati hanefijski uenjak Et-Tehanevi tvrdi da je zajedniki zikr nakon namaza
zabranjena (haram) novotarija, budui da nema validne osnove u Poslanikovom,
sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu.
Sejh Ali Mahfuz kae: "Klasini zajedniki zikr nakon namaza je pogrdna
novotarija. Sunnet je uiti zik tihim glasom i zasebno.
ejh Amr b. Selim kae: "Zajedniki zikr nakon namaza je rairena novotarija.
Takvo neto nije potvreno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti ashaba.

Propis zikra tespihom

Podstiui ene na spominjanje Uzvienog Allaha, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
im je rekao da zikre na prste, jer e prsti biti pitani i govorie na Sudnjem danu.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zikrio je na prste desne ruke.

Vezano za ovo pitanje esto se spominje apokifni hadis u kome se pripisuje Poslaniku,
sallalahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Lijep li je zikr tespihom!
ejh Albani kae: "Kada u korienju tespiha ne bi bilo druge mahane osim naputanje
sunneta ono bi bilo dovoljno kao pogrda.

Propis klanjanja sunneta neposredno poslije farz-namaza

Prenosi se od Ibn-Ebi-Huvara da je klanjao dumu-namaz za Muavijom b. Ebi-Sufjanom.
Kada je Muavija predao selam Ibn-Ebi-Huvara je ustao da klanja sunnete na istom mjestu
gdje je klanjao dumu. Nakon toga, Muavija ga je pozvao i rekao mu: Ne ini vie ono
to si uinio, tj. da spaja dzumu-namaz sa drugim namazom. Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, narcdio nam je da ne spajamo namaz sa namazom dok neto ne progovorimo
Prenosi se da je jedan ovjek ustao da klanja neposredno nakon selama ikindije-namaza.
Vidjevi ga ta ini, Omer mu ree: Sjedi, uistinu sljedbenici Knjige (idovi i krani)
uniteni su jer nisu pravili pauzu izmeu namaza.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odobrio je ovaj Omerov postupak, rekavi: "Dobro
si postupio, sine Hattabov.
Iz ovoga vidimo da nije obavezno razdvojiti obavezni namaz od dobrovoljnog samo
zikrom, iako je to najbolji oblik razdvajanja, ve je dovoljno neto progovoriti ili
pomjeriti se, tj. napustiti mjesto na kome se klanjao obavezni namaz. S druge strane,
brojni su hadisi koji podstiu na klanjanje sunneta u kui.
Ibn-Omer kae: Poslije dume-namaza Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi
klanjao dok se ne vrati kui. Kod kue bi klanjao dva rekata."
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Klanjajte u svojim kuama, a ne
inite ih kaburovima."
Jedne prilike Ibn-Sad je pitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da li je bolji namaz u
kui ili u damiji, pa mu je odgovorio: "Zar ne vidi da je moja kua najblia damiji.
Uprkos tome, volim klanjati u njoj vie nego u damiji, osim propisanih (farz) namaza."
Zejd b. Sabit prenosi sljedei hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Namaz ovjeka u njegovoj kui je bolji od namaza u mojoj damiji, osim propisanog (tj.
farza)."
S obzirom na ovo, oita je greka klanjaa koji spajaju sunnete sa selamom farznamaza, ne osvrui se na zabranu Allahova poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Iz navedenih dokaza vidimo da je sunnet rastaviti dobrovoljne namaze od propisanih farz
namaza nakon selama, dok sunnete prije farza od farz-namaza razdvaja ikamet.

Nema razlike izmeu namaza mukarca i ene

Sve to smo spomenuli od abdesta do zikra vrijedi kako za mukarca tako i za enu.
Nema ispravnih dokaza u Kur'anu i Sunnetu koji upuuju da se namaz mukarca, po
svojoj formi, razlikuje od namaza ene.
Ovim bismo priveli kraju ovo skromno djelo, koje je tretiralo namaz Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem. Ispravno u njemu je od Uzvienog Allaha. Ja samo elim da uinim
dobro koliko mogu, a uspjeh moj je od llaha." (Prijevod znaenja Hud, 88.)
Pogreno je od mene i molim Mlostivog Gospodara da mi oprosti. Ja ne pravdam sebe,
zaista dua navodi na zlo, osim one kojoj se Gospodar moj smiluje." (Prijevod znaenja
Jusuf, 53.)
Naa posljednja dova je:
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova!"
ENIL-HAMDU LILLAHI, RABBIL.ALEMIN!''