Rubikova kocka

Antonija Horvatek
1/8

Rubikova kocka
Rubikova kocka nastala je 1974. godine. Njezin je tvorac Erno Rubik,
kipar i arhitekt, roen u Budimpeti za vrijeme 2. svjetskog rata. U
poetku je prodaja ila slabo, sve dok poslovni ovjek Tiber Laczi nije u
jednom kafiu ugledao konobara koji se njome igrao. Danas osim
najpoznatije 3x3x3, postoje i 2x2x2, 4x4x4, 5x5x5 i dr. kocke. Odrana su
mnogobrojna natjecanja u brzom slaganju (najvjetiji je bez problema sloe
za 20-ak sekundi!), a postoje i natjecanja u slaganju jednom rukom ili ak vezanih oiju
(natjecatelj dugo promatra kocku, planira i pamti korake, a zatim vezanih oiju slae).
Ako na stranici http://www.youtube.com pod "Search" utipkate "Rubik's", nai ete puno
zanimljivih filmia koji prikazuju kako estogodinjaci, pa ak i trogodinjaci slau
Rubikovu kocku, kako je neki slau zavezanih oiju, neki pak nogama, kako je slau
roboti, a moete vidjeti i slaganje kocaka 4x4x4 i 5x5x5... Na mnogim drugim stranicama
moete nai upute i animacije koje prikazuju slaganje, ili ak moete i sami slagati kocku
u
apletu,
npr.
na
http://www.igrajse.com/rubik/index.htm
i
http://www.cubestation.co.uk/cs2/index.php?page=fmc/fmcnewsystem . A ako vas
zanima koja je veza izmeu Rubikove kocke i matematike teorije grupa, o tome moete
proitati na http://www.cs.plattsburgh.edu/~salvador/graphs_paths.html .
U ovom emo lanku opisati slaganje 3x3x3 kocke. Postoje razni pristupi. U
nekima se kree od slaganja vrhova, a nakon toga i bridova, dok se u drugima prvo slae
gornji vijenac, zatim srednji i na kraju donji. Mi emo slagati u skladu sa zadnjim
navedenim. Ako nikad niste slagali Rubikovu kocku, preporuujem da prvo dobro
svladate slaganje jedne strane, a zatim i slaganje jednog vijenca. Tek kad to nauite
napamet i s razumijevanjem, krenite na slaganje preostalih dvaju vijenaca.
Kao to ete vidjeti, poetni koraci su dosta jasni i nije ih teko zapamtiti, no kako
se sa slaganjem pribliavamo kraju, sve je tee razumjeti zato nekim algoritmima
postiemo ba to to smo eljeli. Ipak, nakon to puno puta sloite kocku i nakon to u
koracima postanete vjetiji i oputeniji, neke e vam se stvari i same razjasniti, te ete
moda otkriti preice ili druge naine slaganja. Ujedno moete pokuati sloiti i slova H
ili T na svim stranama, a moda i sami pronaete neke nove izazove...
U svakom sluaju, slaganje Rubikove kocke je odlina i vrlo zanimljiva vjeba za
nae modane vijuge - prikladna za svaku dob i mjesto.
Nazivi i oznake
Rubikova kocka kao i svaka druga kocka ima est strana, tj. est kvadrata koji je
omeuju. Za njih emo koristiti sljedee oznake:
P - prednja
Z - zadnja
L - lijeva
D - desna G - gornja I - ispod .
Uoimo da donju stranu nazivamo "ispod" a ne "donja". Razlog je taj to oznaku D
koristimo za desnu stranu, pa je ne moemo koristiti i za donju. Stoga emo donju stranu
zvati "ispod" i koristiti oznaku I.

Matematika na dlanu

http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Rubikova kocka
Antonija Horvatek
2/8

Na svim slikama u lanku podrazumijevat emo da su

tri vidljive strane upravo gornja, lijeva i prednja (vidi
sliku). To kod primjene algoritama obavezno treba imati
na umu!

gornja

lijeva
prednja

Polje Rubikove kocke je svaki od devet kvadratia

koji ine (bilo koju) stranu Rubikove kocke. Rubikova
kocka ima 54 (69) polja.

Vijenac Rubikove kocke je neto iriji pojam od strane kocke. Naime, vijenac se
satoji od strane kocke zajedno s poljima koji granie s tom stranom. Imamo gornji,
srednji i donji vijenac. Gornji/donji vijenac sastoji se od 9 gornjih/donjih kockica, a
srednji od 8 njih (sredinju kockicu ne brojimo poto se ona ne vidi).
U algoritmima se uz kraticu naziva stranice moe nai i crtica ili broj 2. Pojasnimo
kroz primjer to oni znae:
G - zarotirati gornju stranu (za 90) u smjeru kazaljke na satu. Preciznije:
zamislite da je na toj strani nacrtan sat, te zarotirajte cijelu stranu u istom
smjeru u kojem bi se kretale kazaljke na tom satu.
G' - zarotirati gornju stranu (za 90) u smjeru suprotnom od kazaljki na satu
G2 - zarotirati gornju stranu za 180 (naravno, svejedno u kojem smjeru).
Mala slova p, z, l, d, g, i koristit emo ako elimo zajedno s navedenom
stranom/vijencem zarotirati i susjedni vijenac (susjednih 8 kockica). Npr.:
g - zarotirati gornji i srednji vijenac zajedno, u smjeru kazaljke na satu (za 90)
g' - zarotirati gornji i srednji vijenac zajedno, u smjeru suprotnom od kazaljke
na satu (za 90).
Uz svaki algoritam uvijek dolazi i sliica. Na njoj je nacrtan poetni poloaj kocke
(za taj algoritam). Primite kocku u skladu sa slikom, uoite koja je strana gornja, koja
prednja itd., te primijenite algoritam korak po korak. Vano je da pri svakoj rotaciji iz
algoritma, svi ostali dijelovi kocke (koje ne rotirate) u odnosu na Vas moraju ostati u
istom poloaju!!!
Primjer: algoritam L D' i P2 izvest ete tako da:
lijevu stranu zarotirate u smjeru kazaljke na satu
desnu stranu zarotirate u smjeru suprotnom od kazaljke na satu
donja dva vijenca zajedno zarotirate u smjeru kazaljke na satu
prednju stranu zarotirate za 180
Uoimo jo: koje god rotacije strana kocke inili, vrne kockice uvijek ostaju vrne,
sredinje ostaju sredinje, a bridne bridne.

Matematika na dlanu

http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Rubikova kocka
Antonija Horvatek
3/8

Slaganje Rubikove kocke

Kao to smo ve spomenuli, Rubikovu kocku sloit emo u 3 koraka (slika 1.):
1. slaganje gornjeg vijenca
2. slaganje srednjeg vijenca
slika 1.
3. slaganje donjeg vijenca
1. Slaganje gornjeg vijenca
Uzmimo da na gornjoj strani kocke elimo sloiti crvenu boju. Imajte na umu da u
ovom koraku nije dovoljno namjestiti samo da sva polja na gornjoj strani budu crvena,
ve trebate uskladiti i bone boje gornjeg vijenca (prva sliica na slici 1.). Meutim, ako
nikad dosad niste slagali Rubikovu kocku, prvo nauite slagati gornju stranu bez
obraanja panje na bona polja, a tek nakon toga krenite na vijenac.
Postavimo kocku tako da ona strana u ijem je sreditu crveno polje bude gornja. To
emo podrazumijevati u svim sljedeim koracima, sve dok ne naglasimo drugaije.
Rotacijom ostalih strana dovedite to je mogue vie crvenih polja na gornju stranu
(pazite i na podudaranje u njihovim bonim bojama!). Evo kako crveno polje dovesti na
gornju stranu, a da pritom ono to smo ve namjestili na gornjoj strani, ne pokvarimo:
1.a) Ako se traeno crveno polje nalazi na boku donjeg ili srednjeg vijenca, tada
rotacijom cijele kocke i/ili donjih dvaju vijenaca, to polje dovedite na prednju
stranu. Ono e tada zauzeti jedan od poloaja prikazanih brojkom 1 na donjim
sliicama (sliicama uz algoritme 1.a). Nakon toga rotacijom gornjeg vijenca na
poloaj oznaen s 2 dovedite ono polje na ije mjesto elite dovesti crveno polje 1.
Zatim primijenite odgovarajui algoritam iz 1.a.
Ovi algoritmi crveno polje oznaeno s 1 premjetaju na poloaj 2.
Nakon primjene algorit(a)ma sva ostala polja s gornje strane (osim polja 2) ostaju
na istim poloajima.

Algoritmi
1.a

2
2

I L I' L'

I' D' I D

2
2

1
1

I' d' D I d D'

i' D' i I' D

i L i' I L'

1.b) Ako se traeno crveno polje nalazi na bonoj strani, ali u gornjem vijencu (slike
uz algoritme 1.b), to emo polje prvo koritenjem algoritama 1.b preseliti na bok

Matematika na dlanu

http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Rubikova kocka
Antonija Horvatek
4/8

donjeg vijenca, a nakon toga primijenite jedan od algoritama 1.a da biste to crveno
polje prebacili na gornju stranu.
Algoritmi
1.b

Ovi algoritmi crveno polje oznaeno s 1 premjetaju na bok donjeg vijenca.

Nakon toga trebate primijeniti jedan od algoritama 1.a da biste to crveno polje
prebacili na gornju stranu.

L I' L'

d' D I2 d D'

D' I D

1.c) Ako se traeno crveno polje nalazi na donjoj strani, i tada ga prvo trebamo
prebaciti na bok donjeg vijenca, a zatim primjenom jednog od algoritama 1.a to
polje prebaciti na gornju stranu.
Evo kako crveno polje s donje strane prebaciti na bok donjeg vijenca:
zarotirajte donji vijenac tako da se eljeno crveno polje nae na spoju donjeg i
prednjeg vijenca
iznad te kockice, na gornjoj strani namjestite kockicu koja nije vana za
slaganje gornjeg vijenca (zarotirajte gornji vijenac da biste to postigli)
primijenite odgovarajui od tri dolje ponuena algoritma. U svima njima broj
1 oznaava polje ispod kojeg je crveno polje kojeg selimo iz donje strane na
bok donjeg vijenca.
Algoritmi
1.c

L I' L'

Ispod polja oznaenog s 1 nalazi se crveno polje kojeg ovi algortimi

premjetaju iz donje strane na bok donjeg vijenca.
Nakon ovih algoritama trebate primijeniti jedan od algoritama 1.a da biste to
crveno polje prebacili na gornju stranu.

D' I D

d' D I d D'

1.d) Ako se traeno crveno polje ve nalazi na gornjoj strani, ali na krivom mjestu
(zbog neusklaenosti bonih boja), i tada ga prvo trebamo prebaciti na bok donjeg
vijenca, a zatim primjenom jednog od algoritama 1.a dovesti na pravo mjesto na gornjoj
strani. Da biste crveno polje izbacili s gornje strane, moete koristiti algoritme 1.a, ali
zdesna nalijevo i pritom rotacije morate vriti u suprotnim smjerovima od napisanog (npr.

Matematika na dlanu

http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Rubikova kocka
Antonija Horvatek
5/8

umjesto D' treba napraviti D...). Time e se polje oznaeno s 2 premjestiti na poloaj 1
(dakle, obratno od onoga to inae rade algoritmi 1.a).
2. Slaganje srednjeg vijenca
Sad imamo sloen gornji vijenac. Drugi korak je slaganje srednjeg
vijenca. Zarotirajte srednji vijenac tako da i sredinje kockice na bonim
stranama budu istih boja kao polja iznad njih (slika 2.). (Na vaim kockama
moda su boje drugaije rasporeene, no princip slaganja je isti).

slika 2.

Opisat emo kako na pravo mjesto u srednjem vijencu smjestiti plavo-utu kockicu
(sluaj sa slike 2). Na isti nain se namjetaju sve ostale kockice u srednjem vijencu.
Algoritmi za namjetanje plavo-ute kockice su razliiti, ovisno o tome gdje se ta plavouta kockica nalazi. Imamo 3 sluaja:
2.a) Ako je plavo-uta kockica u donjem vijencu, onda s boka vidimo njezinu ili plavu
ili utu boju. Zarotirajte donji vijenac tako da se ta bona boja podudari s bojom
polja iznad nje (slike uz algoritme 2.a), te primijenite odgovarajui algoritam.
Ovi algoritmi polje oznaeno s 1 premjetaju na poloaj 2. Time plavo-uta
kockica zauzima svoj poloaj u srednjem vijencu.
Nakon primjene ovih algoritama sve ostale kockice u gornja dva vijenca (osim
kockice 2) ostaju na istim poloajima.

Algoritmi
2.a

I' P' I P I L I' L'

I L I' L' I' P' I P

2.b) Ako je plavo-uta kockica u srednjem vijencu, ali na krivom mjestu, tada bilo
koju kockicu iz donjeg vijenca primjenom (bilo kojeg) algoritma iz 2.a dovedite na
njeno mjesto. Time e se plavo-uta kockica preseliti u donji vijenac, pa nakon toga
na nju (ponovo) primijenite odgovarajui algoritam iz 2.a da biste je doveli na
eljeni poloaj u srednjem vijencu. Dakle, u ovom sluaju dva puta trebate
primijeniti algoritam 2.a.
Preporuujem da u srednji vijenac prvo smjestite sve kockice koje ve jesu u
donjem vijencu a koje treba smjestiti u srednji. Tek nakon toga rjeavajte sluajeve
opisane pod 2.b i 2.c (ako ih nakon toga bude).
2.c) Ako je plavo-uta kockica na dobrom mjestu u srednjem vijencu,
ali krivo okrenuta (slika 2.c), postupite isto kao u 2.b.
slika 2.c
Matematika na dlanu

http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Rubikova kocka
Antonija Horvatek
6/8

Opisani naini smjetanja plavo-ute kockice u srednji vijenac koristite da biste i

ostale odgovarajue kockice smjestili na prava mjesta u srednji vijenac.
3. Slaganje donjeg vijenca
Sad imamo sloena gornja dva vijenca. Okrenimo kocku naopako, tj. tako da nam
onaj nesloeni vijenac postane gornji. Taj emo poloaj kocke podrazumijevati u svim
daljnjim algoritmima. Ujedno emo podrazumijevati da na toj gornjoj strani u sreditu
imamo zeleno polje, tj. da na gornjoj strani trebamo sloiti zelenu boju.
Slaganje zadnjeg vijenca izvrit emo u 4 podkoraka:
3.1. Prvo na gornjoj strani od zelene boje elimo sloiti "plus" (slika 3.1.).
Pritom nije bitno postii i to da se bona polja kockica koje ine plus
slau s bojama bonih stranica - vano je samo dobiti "plus" gledano
odozgo!

slika 3.1.

Ako kojim sluajem ve imate plus na gornjoj strani, prijeite na korak 3.2. Ako ga
nemate, onda umjesto zelenog plusa imate ili zeleni minus ili zeleno slovo L ili
zelenu samo sredinju kockicu (na vrne kockice ovdje nemojte obraati panju!).
Namjestite kockicu kao to je prikazano u odgovarajuem sluaju sa donjih sliica,
te primijenite navedeni algoritam:
Algoritmi 3.1.
3.1.a)

P D G D' G' P'

Ovim algoritmima na gornjoj strani dobivamo zeleni plus.

U njima ne obraajte panju na vrne kockice gornje strane!

P G D G' D' P'

Primijenite
oba
lijevo
navedena
algoritma, jedan za drugim. Pri primjeni
drugog po redu pazite na poetni poloaj
kocke.

3.2. Sad elimo vrne kockice gornje strane postaviti na njihova mjesta. Pritom se boje
na tim kockicama ne moraju ispravno smjestiti/zarotirati - vano je samo da svaka
od vrnih kockica doe na svoje mjesto.
Prouite koje se tri boje sastaju u kojem vrhu gornjeg vijenca, te koja vrna kockica
treba doi na koje mjesto. Zarotirajte gornju stranu tako da se to vie vrnih
kockica smjesti na odgovarajue mjesto. Uoite koje vrne kockice pritom nisu na
svom mjestu i na koje bi mjesto trebale doi. Donji algoritam zamjenjuje vrne
kockice koje se nalaze na presjeku desne i gornje strane, tj. kockice oznaene

Matematika na dlanu

http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Rubikova kocka
Antonija Horvatek
7/8

zvjezdicama. Taj algoritam primijenite potreban broj puta na odgovarajue vrne

kockice, da biste ih sve postavili na njihova mjesta.
Ovaj algoritam zamjenjuje kockice oznaene zvjezdicama.
(Pritom je nevana orjentacija boja na kockicama.)

Algoritam
3.2.

**

L G' D' G L' G' D G2

3.3. U prolom smo koraku vrne kockice smjestili na odgovarajua mjesta. Sad emo i
njihove boje pravilno orjentirati.
Donji algoritam rotira tri vrne kockice (svaku na svom mjestu) u smjeru kazaljki
na satu. Radi se o vrnim kockicama na desnoj i zadnjoj strani. Pritom etvrta vrna
kockica ostaje netaknuta.
Ovaj algoritam kockice oznaene zvjezdicama rotira (svaku na svom
mjestu) u smjeru kazaljki na sati.
Ako iste kockice elite zarotirati u smjeru suprotnom od kazaljki na satu,
onda navedeni algoritam primijenite 2 puta.

Algoritam
3.3.

* **
D G D' G D G2 D' G2
Da biste postigli da se sve vrne kockice ispravno orjentiraju, gornji algoritam
moda trebate primijeniti na odgovarajue naine vie puta. Ako sami nemate ideju
kako to postii, evo i male pomoi:
a) Ako vam je tono jedna vrna kockica pravilno okrenuta, onda na ostale tri
jednostavno primijenite gornji algoritam (jednom ili dva puta, ovisno o tome u
kojem smjeru te tri kockice treba zarotirati).
b) Ako vam nijedna vrna kockica nije pravilno orjentirana ili su tono dvije
pravilno orjentirane, tada prvo razmislite kako postii da samo jedna bude
pravilno orjentirana. Dakle, paljivo prouite koje kockice rotacijom u
pozitivnom smjeru dolaze u pravilan poloaj, te zarotirajte one tri (koristei
algoritam 3.3.), nakon ije ete rotacije imati tono jednu vrnu kockicu (od
sve etiri) pravilno okrenutu. Tada ete imati ispunjene uvjete sluaja a), pa
nastavite u skladu s njim.
c) Sluaj da tono tri vrne kockice budu pravilno okrenute, nije mogu.

Matematika na dlanu

http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Rubikova kocka
Antonija Horvatek
8/8

3.4. Sad su nam sve vrne kockice na pravim mjestima i pravilno okrenute. Ujedno je i
gornja strana jednobojna (zelena). Meutim, bona polja kockica koje ine gornji
plus moda nisu u dobrim bojama. Premjestimo kockice iz plusa da bismo i to
namjestili!
Na donjim slikama prikazani su algoritmi koji vre odgovarajua premjetanja
kockica iz gornjeg plusa.
Algoritmi 3.4.

Ovi algoritmi premjetaju kockice iz gornjeg plusa.

(pogled odozgo)

D2 G P Z' D2 P' Z G D2

D2 G' P Z' D2 P' Z G' D2

(ili lijevi algoritam primijenite dva
puta)

U ova dva sluaja

primijenite jedan od lijevo
navedenih algoritama, a
zatim ponovo
odgovarajui...

Ako ste uspjeno primijenili sve upute, kocka bi trebala biti sloena! J
Nakon to je vie puta sloite i uhodate se u primjeni algoritama, moda ete poeti
razumijevati zato nekima od njih postiemo ba to to postiemo, a pokuajte otkriti i
preice (npr. kako bi glasio zrcalni algoritam od 3.3. koji tri kockice rotira u smjeru
suprotnom od kazaljki na satu...).
Ako elite detaljnije prouiti kako rade navedeni algoritmi, moete ih primijenjivati
na ve sloenu kocku, pa uoavati koja se kockica kamo pomaknula...
Ako vas zanimaju i drugi naini slaganja Rubikove kocke i razne druge
zanimljivosti o njoj, na sljedeim adresama moete nai jo puno linkova:
http://www.geocities.com/jasmine_ellen/Cube/rubikslinks.html
http://www.mathos.hr/~bcingel/RUBIKOVA%20KOCKA1.html
http://mathworld.wolfram.com/RubiksCube.html
Ugodnu zabavu!
Antonija Horvatek

Matematika na dlanu
http://www.antonija-horvatek.from.hr/
Literatura:
http://peter.stillhq.com/jasmine/rubikscubesolution.html
http://www.tportal.hr/lifestyle/obitelj/page/2006/03/10/0405006.html
http://www.tportal.hr/teen/svastara/page/2005/06/07/0515006.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Rubik's_Cube

Matematika na dlanu

http://www.antonija-horvatek.from.hr/