asopis za mlade matematiare

Zagreb, Bijenika 30

SADRAJ

lanci
Petar Mladini, Rebusi ...................................................................................... 2
Vladimir Devid, Konveksni likovi ................................................................. 5
Petar Vranjkovi, O prebrojavanju pomou stabla ........................................ 8
Timna Tomia, Staklena piramida ispred Louvrea ...................................... 12
Veselko oti, Rjeenje jednog nagradnog zadatka ..................................... 15
eljko Bri, Cijena vode ................................................................................ 16
Inna Shapiro i Antonija Horvatek, Mozgalice na vagi ................................... 18

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Izdaje/osnivatelj
HRVATSKO
MATEMATIKO
DRUTVO

IZLAZI TIJEKOM
KOLSKE GODINE
U ETIRI BROJA

Matemagiar
Franka Miriam Brckler, Trik s tri alice ...................................................... 22
Intervju
Lucija Gusi, Mate Maras ............................................................................... 23
Povijest
eljko Medveek, Leonardo da Vinci, svestrani genij ................................. 25
Natjecanja
Dravno natjecanje uenika 7. i 8. razreda osnovnih kola ......................... 28
Krialjke za

atkae ............................................................................................. 32

Enigmatka ................................................................................................................ 36
Natjecanja
Dravno natjecanje (nastavak) ...................................................................... 38
Kutak za kreativni trenutak
Mozgalica TANTRIX ...................................................................................... 40
Zadatci za

atkae poetnike ............................................................................. 41

Odabrani zadatci .................................................................................................... 45

Sudoku ..................................................................................................................... 47
Raunala
Nikol Radovi, Boanska proporcija - pentagram ...................................... 48
Ivana Koki, Microsoft Excel i matematika (1) ............................................. 52
Iz svijeta
Natjecanje Georg Mohr 2008. godine ............................................................. 58
Rjeenja zadataka ................................................................................................... 62
Kutak za najmlae ................................................................................................... 72

1
1 MATKA.indd 1

29.08.2008 18:54:21

atka 17 (2008./2009.) br. 65

REBUSI
Petar Mladini, Zagreb

Indiji i Kini matematiki su se rebusi pojavili prije vie od tisuu

godina. U Europi su se slini zadatci poeli promiljati tek poetkom
dvadesetog stoljea. Tridesetih godina prolog stoljea takvi su se problemi
nazivali kriptoaritmetikima. U europskim i amerikim asopisima taj je naziv
potpuno prihvaen, no mi emo ih, zbog matematike u njihovim temeljima,
nazivati matematikim rebusima.
U svijetu ovih rebusa vrijede sljedea pravila:
razliite znamenke zamjenjuju se razliitim slovima,
znak * zamjenjuje svaku znamenku,
u zapisu broja prva znamenka slijeva nikad nije jednaka nuli,
broj ABC predstavlja troznamenkasti broj,
rebus je rijeen kad se nau sva rjeenja.
Od prvog su trenutka matematiki rebusi postali vrlo popularni. Svjetsku
su slavu postigla dva rebusa koje je engleski matematiar H. E. Dudeney (1857.
1930.) objavio 1924. godine:
a) SEND + MORE = MONEY
b) TWO TWO = THREE

Pokazat emo, u nekoliko nastavaka, neke od moguih vrsta matematikih

rebusa.
a) Aritmetiki rebus
To je rebus u kojemu nalazimo aritmetike operacije (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje) i u kojemu su sve ili skoro sve znamenke zamijenjene zvjezdicama. Rijeiti rebus znai zamijeniti znakove (zvjezdice) znamenkama tako da raun bude istinit.
Primjer 1.

Rijeimo rebus tako da zvjezdice zamijenimo znamenkama od 0

do 9 i da raun bude toan.

2
1 MATKA.indd 2

29.08.2008 18:54:24

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Rjeenje: Dvoznamenkasti brojevi (faktori) vei su od 90 (i manji od 100). U

suprotnom, njihov umnoak ne bi mogao biti etveroznamenkasti
broj koji poinje znamenkom 9. Dakle, znamenka desetica u oba je
broja jednaka 9. Dakle, imamo:

U drugom retku postupka mnoenja (mnoenja znamenkom

jedinica) uoavamo da je rezultat mnoenja dvoznamenkastog broja
9 * nekom znamenkom dvoznamenkast broj, tj. da je 9 * * = **.
To je mogue samo ako je znamenka kojom mnoimo jednaka 1.
Dakle, drugi je faktor jednak 91.
Pomnoimo li brojeve 98 i 91, dobit emo 8918, to je manje
od zadanog rezultata. Uvjete zadatka zadovoljava umnoak brojeva
99 i 91 jer je 99 91 = 9009. Traeni brojevi su 99 i 91.
Zadatci: Rijeite sljedee rebuse:
1.

2.

3.

3
1 MATKA.indd 3

29.08.2008 18:54:24

atka 17 (2008./2009.) br. 65

b) Slovani rebus
U

atki broj 1 objavljen je sljedei rebus.

Primjer 2.

Rijeimo rebus:
A + AB + ABC = BCB

Rjeenje:

Lako se moe uoiti da je A + C = 10 (zbroj jedinica), da je

(zbog prenesene desetice) A + B + 1 = 10 + C (zbroj desetica) te
da je A + 1 = B (zbroj stotica).
Rjeenje je A = 6, B = 7 i C = 4.

Zadatci: Rijeite sljedee rebuse:

1.

2.

MATE M = ATIKA

3.

5 UM = KUM

Napomena: Objavit emo imena onih atkaa koji nam poalju svoje rebuse
ili rjeenja naih nagradnih rebusa, i nagraditi ih (Ur.).

4
1 MATKA.indd 4

29.08.2008 18:54:24

atka 17 (2008./2009.) br. 65

KONVEKSNI LIKOVI
Vladimir Devid, Zagreb

avni lik nazivamo konveksnim ako ima svojstvo da za bilo koje dvije

toke A i B toga lika sve toke duine AB takoer pripadaju liku.1

(Usporedi sl. 1.: slika a prikazuje konveksan lik, dok lik na slici b nije konveksan.)

Slika 1.
Primjeri. Krug, elipsa, kvadrat, poluravnina, beskonana traka, dio ravnine izmeu dviju poluzraka, dio ravnine unutar hiperbole, kao i itava ravni
na konveksni su likovi (sl. 2. od a do h). Zvijezda, kruni vijenac, dio ravnine
izvan parabole nisu konveksni likovi (sl. 2i, j, k).

Slika 2.
Radi jednostavnijeg izraavanja, formulacije pouaka i dokaznih postupaka,
zgodno je da i za jednodimenzionalne geometrijske tvorevine (u ravnini) i nuldimenzionalne (toke) takoer dopustimo naziv lik. S tim u vezi lako uviamo da

za jednodimenzionalne konveksne likove postoje samo ove mogunosti: duina,

polupravac (poluzraka) i pravac. Da bismo bili dosljedni, moramo i (svaku pojedinu) toku smatrati (nuldimenzionalnim) konveksnim likom.
Svaki je trokut, oito, konveksan lik. etverokut moe biti konveksan, ali
ne mora (vidi slike 3a i b). Odmah vidimo da e etverokut biti konveksan
onda kad se sjecite njegovih dijagonala nalazi unutar lika. Nalazi li se sjecite
dijagonala izvan etverokuta, taj etverokut nije konveksan.

Slika 3.

Kad kaemo da je P toka lika ili da pripada (lei na) liku, time mislimo rei da je to bilo neka unutarnja,
bilo rubna toka lika. U strogu matematiku definiciju pojmova: lik, unutarnja toka, rubna toka, opseg,
povrina lika, itd. ovdje, dakako, niti moemo ulaziti niti je to potrebno.

5
1 MATKA.indd 5

29.08.2008 18:54:24

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Ravni lik zove se omeenim ako postoji krug unutar kojega se moe
smjestiti itav lik (drugim rijeima, ako se lik ni u kojem smjeru ne protee
u beskonanost). Na slici 2. moemo uoiti da ima i omeenih (sl. 2a do c) i
neomeenih (sl. 2d do h) konveksnih likova. Od jednodimenzionalnih konveksnih likova duina je omeena, a polupravac i pravac nisu.
Pouak 1. Ako konveksni lik sadri toke A, B i C (koje ne pripadaju
istom pravcu), onda on sadri i itav trokut ABC.
Dokaz. Neka je D bilo koja toka trokuta ABC, iji vrhovi pripadaju konveksnom liku (sl. 4). Spojimo toke A i D pa produljimo

AD do sjecita E s BC . (Posebno, ako je toka D na stranici

AB ili AC , toka E e se podudarati s tokom B ili s tokom
C.) Budui da je lik konveksan, toka E pripada liku (jer
je na duini BC ). No tada, zbog konveksnosti lika , i toka

Slika 4.

D pripada liku (jer je na duini AE ). Prema tome, svaka toka

trokuta ABC pripada liku , to znai da lik sadri taj cijeli
trokut. (Napomena: Ako je D A, toka E nije odreena. No,
prema pretpostavci, toka A pripada liku .)
Pod presjekom dvaju likova podrazumijevamo geometrijsku tvorevinu to je ine sve one toke koje pripadaju i
jednom i drugom liku. (Na slici 5. presjek pravokutnika i
kruga je lik . Ako ta dva lika nemaju zajednikih toaka,
njihov je presjek prazan.)

Slika 5.

Openitije, pod presjekom vie (konano ili beskonano mnogo) likova

podrazumijevamo geometrijsku tvorevinu koju ine sve one toke koje pripadaju svakom od danih likova.
Primjerice, presjek svih kvadrata koje dobivamo ako dani kvadrat (u
svojoj ravnini) rotira oko sredita jest krug upisan tom kvadratu (sl. 6a). Svaki
konveksni n-terokut moe se predoiti kao presjek n poluravnina (sl. 6b).

Slika 6.

6
1 MATKA.indd 6

29.08.2008 18:54:25

Dokaz. Neka su A i B bilo koje dvije toke presjeka danih konveksnih

likova, a C bilo koja toka duine AB . To znai da toke A i B pripadaju svim
danim likovima. Budui da su oni konveksni, toka C takoer pripada svakome od njih, pa prema tome i njihovu presjeku . Dakle, zadovoljava uvjete
definicije konveksnog lika.
Openito e (neprazni) presjek dvodimenzionalnih konveksnih likova biti
dvodimenzionalni lik. Moe se, naravno, dogoditi da on bude i jednodimenzionalan ili nuldimenzionalan konveksni lik (v. sl. 7a, b, c).

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Pouak 2. Presjek konveksnih likova, ako nije prazan, i sam je konveksan lik.

Slika 7.
Budui da je, prema definicijama, pravac konveksan lik, to iz pouka 2.
slijedi da svaki pravac koji prolazi nekom tokom konveksnog lika sijee taj lik
u konveksnom (dakako, jednodimenzionalnom ili nuldimezionalnom) liku.
Vrijedi i obrnuto: Ako lik ima svojstvo da ga svaki pravac (koji ga uope
sijee) sijee u konveksnom liku, je konveksan lik. Da je to zaista tako,
moemo zakljuiti indirektnim zakljuivanjem: Uzmimo da lik nije konveksan. Tada postoje toke A i B lika i toka C na AB koja ne pripada liku
(nacrtajte sliku). No, u tom sluaju pravac tokama A i B oito ne bi sjekao lik
u konveksnom liku jer bi taj presjek sadravao A i B, ali ne i C. Oba rezultata
zajedno daju:
Pouak 3. Dvodimenzionalni lik je konveksan
onda i samo onda ako ga svaki pravac, koji ga uope
sijee, sijee u konveksnom (jednodimenzionalnom ili
nuldimenzionalnom) liku.
Za omeene likove slinim rasuivanjem moemo
dokazati da vrijedi:
Pouak 4. Omeeni dvodimenzionalni lik je konveksan onda i samo onda ako svaki pravac koji prolazi
nekom njegovom unutarnjom tokom sijee rub lika u
dvije toke.

7
1 MATKA.indd 7

29.08.2008 18:54:25

atka 17 (2008./2009.) br. 65

O PREBROJAVANJU POMOU STABLA

Petar Vranjkovi, Zadar

a pravilno shvaanje zakona prirode koji su vjerojatnosnoga karaktera,

kao i za shvaanje statistikih zakonitosti koje se javljaju u prirodi i tehnici, vrlo je vano razumijevanje i rjeavanje kombinatorikih problema.
Strunjaci raznih profila, ali ne samo oni, esto moraju rjeavati razne zadae
u kojima se razmatraju razliite kombinacije brojeva, slova ili nekih drugih objekata. Tako satniar u koli mora napraviti raspored sati, agronom mora rasporediti
odreene kulture na razne parcele, kemiar ispitati veze atoma u molekulama, itd.
Ovim i slinim problemima bavi se podruje matematike koje se naziva kombinatorika. Ako elimo istaknuti ono to je u kombinatorici najbitnije, onda bismo je istaknuli kao teoriju konanih skupova jer ona dobro opisuje predmet kombinatorike.
U ovom prikazu bavimo se iskljuivo problemima prebrojavanja. Valja
dodati da je to prva preokupacija kombinatorike, a ujedno, moda, i najzgodnija za upoznavanje uenika s kombinatorikom.
Nije rijetko da se svi promatrani kombinatoriki objekti mogu prebrojiti i pregledno navesti. Zgodan nain analize logikih mogunosti u kombinatorikim problemima je crtanje stabla, koje se inae naziva logiko stablo
(stablo logikih mogunosti, kombinatoriki dijagram).
Pogledajmo neke primjere.
Primjer 1.

Ivo, ime i Tonka dobili su od tete paket u kojemu su, izmeu

ostaloga, bile tri igrake: medo, psi i zeko. Na koliko naina
meu sobom mogu podijeliti te tri igrake, ali tako da svatko
dobije po jednu igraku?

Rjeenje:

Oznaimo igrake s M, P, Z. Pogodan nain da se izvedu

sve mogue razdiobe igraaka izmeu troje djece, pri emu e
svako dijete dobiti po jednu igraku, jest prikaz pomou stabla.
Obino polaznu toku ( korijen stabla) oznaavamo s O (ali

nije nuno), i od nje idemo nadesno svim moguim putovima

do zavrnih toaka, kao to je prikazano na slici.

8
1 MATKA.indd 8

29.08.2008 18:54:25

Primjer 2.

Niko i Miho igraju dvije partije aha. U svakoj partiji postoje

tri mogua ishoda: pobjeda prvoga igraa, nerijeeno i pobjeda
drugoga igraa. Na koliko se razliitih naina moe odvijati tijek
mea?

Rjeenje:

Uvedimo oznake: 1 Nikina pobjeda, 0 nerijeeno, 2 Mihina pobjeda.

Evo stabla:

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Sada izbrojimo sve dobivene putove koji iz O vode do zavrnih

toaka. Tako dobijemo 6 moguih razdioba tih igraaka na troje
djece: MPZ, MZP, PMZ, PZM, ZMP, ZPM (jasno je da, primjerice, PMZ znai da je Ivo dobio psia, ime medu, a Tonka zeku).

Prema tome, postoji 9 naina odvijanja tijeka mea.

Primjer 3.

Rjeenje: 1.

U vru su tri kuglice: crvena, bijela i plava. Iz vra izvlaimo tri

kuglice, jednu po jednu, tako da iza svakoga izvlaenja kuglicu
vraamo u vr. Koliko razliitih naina izvlaenja moemo dobiti na taj nain?
2.

3.

1.

2.

3.

1.

2.

3.

Prema tome, ukupno imamo 27 izvlaenja.

9
1 MATKA.indd 9

29.08.2008 18:54:25

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Primjer 4.

Mario i Ivan igraju teniski me. Pobjednik je onaj koji prvi dobije 2 seta. Ako nema prekida mea, na koliko se naina moe
odvijati me?

Rjeenje:

Neka M ozaava da je u setu pobijedio Mario, a I da je u setu

pobijedio Ivan. Stablo onda izgleda ovako:

Evo svih naina na koje se moe odvijati tijek mea:

MM, MIM, MII, IMM, IMI, II.
Primjer 5.

Toke A, B, C, D i E predstavljaju otoke, a spojnice AB, BC, CD,

DE, EB, EC mostove izmeu otoka (vidi sliku).

Frane odlui poi u etnju od otoka do otoka, ali tako da nijedan

most ne prelazi dva puta. U sluaju da neki most mora prijei
drugi put, on se zaustavlja i odlazi razgledati akvarij. Ako kree
s otoka A:
1) koliko ima razliitih etnji do zaustavljanja,
2) na kojim otocima moe pogledati akvarij (svaki otok ima akvarij)?
Rjeenje:
Evo stabla:

10
1 MATKA.indd 10

29.08.2008 18:54:25

Evo nekoliko zadataka za samostalan rad.

1. Imamo tri kutije i u svakoj po jedan dobar i jedan lo proizvod. Na
koliko razliitih naina moemo odabrati kutiju i iz nje izvui jedan
proizvod?

atka 17 (2008./2009.) br. 65

1) Dakle, imamo 6 razliitih etnji.

2) Frane moe pogledati akvarij na otocima B, C i E.

2. Koliko se dvoznamenkastih brojeva moe napisati znamenkama koje

pripadaju skupu S = {2, 3, 4, 5}, ali tako da se nijedna znamenka ne
ponovi?
3. Na koliko se naina moe sastaviti niz od 3 znaka ako su znakovi: o, x ?
4. Koliko ima etveroznamenkastih brojeva kod kojih je zbroj znamenaka jednak 2 (broj ne moe poeti s nulom)?
5. Koliko se troznamenkastih brojeva moe napisati pomou brojeva iz
skupa S = {1, 5}?
6. Ante i Kreo igraju neku igru. Pobjednik je onaj koji dobije dvije igre
uzastopno ili ukupno tri igre. Na koliko se razliitih naina moe odigrati igra?
7. Ana i Branko u prizemlju su uli u dizalo. Svaka osoba moe izai iz
dizala na bilo kojemu od 5 katova. Na koliko razliitih naina Ana i
Branko mogu izai na katovima?
8. U nekoj ekspediciji, izmeu ostalih, sudjeluju strunjaci odreenih
profila: V, A i L. lan V mora se izabrati iz skupa S1 = {V1, V2, V3},
lan A iz skupa S2 = {A1, A2} i lan L iz skupa S3 = {L1, L2, L3}. Prije
izbora moraju proi testiranje kojim se utvruje odreena povezanost meu njima. Testiranje je dalo odreenu povezanost kako slijedi:
V1 s A1, A2, L2, L3
V2 s A1, L1, L2
V3 s A1, L1
A1 s L1, L2
A2 s L1, L2
Uz te uvjete, koliko ima razliitih mogunosti za sastav ekspedicije?
Napomena: Nagradit emo svakog
postavljenih zadataka.

atkaa koji nam poalje rjeenje najmanje triju

11
1 MATKA.indd 11

29.08.2008 18:54:25

atka 17 (2008./2009.) br. 65

STAKLENA PIRAMIDA ISPRED LOUVREA

Timna Tomia, 8.b, O Otok, Zagreb

spred muzeja Louvre u Parizu nalazi se velika staklena pravilna etverostrana piramida arhitekta I. M. Peija. Piramida je zavrena 1989. godine,
za proslavu 200. obljetnice Francuske revolucije. Metalna konstrukcija piramide
ispred Louvrea prekrivena je rombovima i trokutima od stakla debljine 21 mm.

Jo od same gradnje piramide pria se da ukupni broj staklenih ploa

(rombova i trokuta) koje prekrivaju piramidu iznosi 666, to je tzv. vraji

broj. Zanimalo me je li to istina. Izraunajmo ukupni broj ploa!

Broj staklenih ploa
Osnovica piramide je kvadrat sa stranicom duljine 35 m, a visina piramide je 20.6 m. Kao to se vidi na slici, osnovica i bridovi podijeljeni su na 18
jednakih dijelova koji ine mreu rombova i jednakokranih trokuta pri dnu
piramide.

Broj rombova na jednoj poboki piramide je

17 + 16 + 15 + 14 + 13 + 12 + 11 + 10 + 9 + 8 + 7 + 6 + 5 + 4 + 3 + 2 + 1 = 153,
a broj trokuta na jednoj poboki piramide je 18.

12
1 MATKA.indd 12

29.08.2008 18:54:25

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Ukupni broj rombova na sve etiri poboke iznosio bi

4 153 = 612, a ukupni broj trokuta 4 18 = 72. No, zbog
ulaza na jednoj poboki ima 9 rombova i 2 trokuta manje.
Dakle, ukupni broj staklenih ploa je
(612 9) + (72 2) = 603 + 70 = 673.
Dakle, netona je tvrdnja da je ukupan broj staklenih ploa jednak 666!

Staklena povrina piramide

Da bismo odredili povrinu poboke, izraunajmo prvo
duljinu b bonog brida piramide.
Duljina dijagonale baze piramide je d = a 2 = 35 2 49.5 m (slika 1.).

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.

Primjenom Pitagorina pouka na istaknuti pravokutni trokut (slika 2.) izraunat

2

d
emo da je duljina bonog brida piramide b = + h2 32.2 m. Primjenom
2
Pitagorina pouka na istaknuti pravokutni trokut (slika 3.) izraunat emo da
2

a
je duljina visine poboke v = b2 27 m.
2
a v
i ona iznosi pri2
blino 472.5 m2. Dakle, povrina poboja je priblino 1890 m2. No, da bismo
tono izraunali staklenu povrinu potrebno je od povrine poboja oduzeti
povrinu 9 rombova i 2 trokuta kojih nema na ulazu u piramidu!
Povrinu poboke raunamo prema formuli p1 =

13
1 MATKA.indd 13

29.08.2008 18:54:25

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Oznaimo s x duljinu stranice romba. Tada je x = b : 18 1.788 m.

Kraa dijagonala romba jednake je duljine kao stranica trokuta, tj.

e = a : 18 1.944 m, a polovina dulje dijagonale romba jednaka je visini trokuta.
Primjenom Pitagorina pouka na istaknuti trokut dobivamo da je
2

e
f = 2 x 2 1.5 m.
2
e f
1.458 m2, dok je povrina tro2
kuta jednaka polovini povrine romba i iznosi priblino 0.729 m2.

Tada je povrina romba jednaka promba =

Dakle, ukupna staklena povrina iznosi

s 1890 m2 (9 1.458 m2 + 2 0.729 m2) 1875.42 m2.

14
1 MATKA.indd 14

29.08.2008 18:54:26

Veselko oti, Krapina

U

atki broj 48 (lipanj 2004.) objavljen je sljedei nagradni zadatak:

Zadana je funkcija sa svojstvom da je f(1) = 2004 i f(1) + f(2) + ... + f(n) = n2 f(n).
Odredite f(2004).

Rjeenje:

Budui da je f(1) = 2004 i f(1) + f(2) + ... + f(n) = n2 f(n), zakljuujemo

da je f(1) + f(2) = 22 f(2), odnosno 2004 + f(2) = 4f(2). Iz posljednjeg
2004
izraza nalazimo da je 2004 = 3f(2) ili f(2) =
. Isto je tako
3
2004
f(1) + f(2) + f(3) = 32 f(3), odnosno 2004 +
+ f(3) = 9 f(3), pa
3
2004
. Zbog injenice da je f(1) + f(2) + f(3) + f(4) = 42 f(4)
je f(3) =
6
2004 2004
dobivamo da vrijedi 2004 +
+
+ f(4) = 16 f (4), tj. da je
3
6
2004
.
f(4) =
10
2004
2004
2004
2004
, f(2) =
, f(3) =
i f(4) =
.
Dakle, vrijedi: f(1) =
1
3
6
10

atka 17 (2008./2009.) br. 65

RJEENJE JEDNOG NAGRADNOG ZADATKA

Uoite da su nazivnici navedenih razlomaka redom 1, 3, 6 i 10, a ti su

brojevi zbrojevi uzastopnih prirodnih brojeva:

2004
. Budui da je zbroj prva 2004
1 + 2 + 3 + ... + 2003 + 2004
prirodna broja jednak
1 + 2 + 3 + ... + 2004 = (1 + 2004) + (2 + 2003) +... + (1002 + 1003) =
Tada je f(2004) =

2005 2004
= 2005 . 1002,
2
2004
2
=
.
konano je f(2004) =
2005 1002 2005
=

Zadatak: Zadana je funkcija sa svojstvom da je

f(1) = 2008 i f(1) + f(2) + ... + f(n) = n2 f(n).
Odredite f(2008).

15
1 MATKA.indd 15

29.08.2008 18:54:26

atka 17 (2008./2009.) br. 65

CIJENA VODE*
eljko Bri, Vinkovci

oda ima neprocjenjivu vrijednost jer ivot na Zemlji

bez nje nije mogu. No, voda ima i svoju stvarnu cijenu
budui da se ona u veem dijelu svijeta kupuje. Ve danas vie
od polovine svjetskog stanovnitva nema dovoljne koliine
pitke vode. Broj stanovnika naega planeta u budunosti e
rasti, a zalihe vode e se smanjivati. Stoga predvianja kau da
e jednoga dana voda biti vrjednija od nafte.
Prema nekim procjenama, trgovina pitkom vodom bit e najisplativiji
posao 21. stoljea. No, treba li o cijeni vode misliti ve danas? Jeste li se kada
zapitali koliko vode pijete i koliko to plaate? Moe li se to izraunati?
Veina ljudi pije vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava. Stoga smo proveli
prvo istraivanje u kojemu smo prikupili podatke o potronji vode iz vodovoda
u naim obiteljima tijekom jednog mjeseca. Iz prikupljenih rauna za vodu
saznali smo da naih 10 domainstava ima ukupno 52 lana koji mjeseno
potroe 188 m3 vode i za to plate 1015.51 kn.
Dijeljenjem ukupne potronje od 188 m3 s 52 osobe dobit emo da jedna
osoba u prosjeku mjeseno potroi 3.6 m3 ili 3600 litara vode. Dnevno to iznosi
oko 120 litara.
Naravno, vei dio vode iskoristi se za pranje, tuiranje, zalijevanje i
ostale potrebe, a samo se manja koliina popije. Da bismo izraunali
koliko vode zaista odlazi na pie, mjerili smo koliinu vode koju je
svaki od nas popio tijekom sedam dana.
Rezultati toga istraivanja bili su vrlo raznoliki. Najmanja koliina
vode koju je jedan od uenika popio u tjedan dana iznosila je 3.8
litara, a najvia je bila 10 litara. Svih 10 uenika zajedno je popilo
67.7 litara. Dakle, jedna osoba u prosjeku tjedno popije 6.77
litara vode, odnosno neto manje od litre dnevno.
Usporedimo li to s ranije izraunatom
dnevnom potronjom od 120 litara vode, vidimo
da manje od 1% potroene vode popijemo, dok
vie od 99% vode odlazi na ostale potrebe.
Sada izraunajmo koliko plaamo vodu koju popijemo tijekom jedne
godine. Ako jedna osoba tjedno popije 6.77 litara vode, godinje e to iznositi
oko 353 litre ili 0.353 m3 vode. Prosjenu cijenu vode iz vodovoda dobijemo
* Tekst je nastao na osnovi istraivanja koje je, u sklopu kolskog projekta Voda, napravila
skupina od 10 uenika sedmog razreda Osnovne kole Zrinskih iz Nutra.

16
1 MATKA.indd 16

29.08.2008 18:54:26

Budui da u Hrvatskoj prosjeni ivotni vijek iznosi 73.8 godina, proizlazi

da tijekom cijelog svog ivota prosjeni Hrvat popije vode u vrijednosti od
140.22 kune! Zauujue je koliko je niska cijena neega tako vrijednog kao
to je pitka voda.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

dijeljenjem ukupnog iznosa na raunima za vodu od 1015.51 kn s potroenih

188 m3. Dobije se da 1 m3 ili 1000 litara vode iz vodovoda stoji 5.40 kuna.
Mnoenjem te cijene s koliinom vode koju tijekom godine dana popijemo
dobijemo vrlo zanimljiv i za mnoge iznenaujui rezultat: ako cijelu godinu
dana pijemo vodu iskljuivo iz vodovodne mree to emo platiti samo 1
kunu i 90 lipa!

No, kako to obino biva, i ovo nae otkrie ima svoje ali. U veini
industrijski razvijenih zemalja voda iz vodovoda ne preporuuje se
za pie. U Hrvatskoj to, na sreu, jo nije sluaj, no moda i mi u
budunosti budemo prisiljeni vodu kupovati u trgovinama. Koliko
e pitka voda tada poskupjeti?
Da bismo dobili odgovor na to pitanje, u jednoj od naih trgovina istraili
smo koje se vrste voda prodaju u bocama i po kojoj cijeni. Izbor je bio vrlo
arolik, od malih boica mineralne vode obogaene vonim okusima do
petolitrenih boca s izvorskom vodom. Nakon zapisivanja i zbrajanja koliina i
cijena svih dostupnih boca s vodom, izraunali smo da prosjena cijena jedne
litre vode u boci iz trgovine iznosi 3.90 kuna, odnosno 3900 kn za 1 m3.
Ranije smo izraunali da jedna osoba u prosjeku tijekom godine dana
popije oko 353 litre vode. Ako bismo bili prisiljeni cjelokupnu koliinu vode
kupovati u trgovini, to bi nas stajalo 1376.70 kn godinje! Osoba koja bi cijeloga
ivota pila iskljuivo kupovnu vodu iz boca to bi platila oko 101 600 kn!
Dakle, ako pijete vodu iz vodovoda a ne iz
boca, utedjet ete malo vie od 100 000 kuna,
za to, primjerice, moete kupiti pristojan
automobil.
Iz naeg rauna slijedi da je cijena vode iz boce 722 puta skuplja
od vode iz vodovoda. Za iznos od 3.90 kn, koliko prosjeno u trgovini
stoji jedna boca od litre, iz vodovoda moete piti vodu neto vie od
dvije godine. Prema tome, ako ste poduzetni i razmiljate o buduem
zanimanju, istraite ima li u vaoj okolici izvora pitke vode. Raspitajte se i o
mogunostima dobivanja koncesije za punjenje i distribuciju vode. Jednoga bi
vam dana prodaja obine vode u bocama mogla donijeti ogromnu zaradu.
No, ako i niste skloni poduzetnitvu, vodu troite racionalno jer zalihe
vode na Zemlji nisu neograniene. Voda ve danas ima svoju cijenu, a kako
rastemo mi, rast e i ona.

17
1 MATKA.indd 17

29.08.2008 18:54:26

atka 17 (2008./2009.) br. 65

MOZGALICE NA VAGI
Inna Shapiro, Boston, SAD; Antonija Horvatek, Ivani Grad

amislimo da na raspolaganju imamo vagu na ije obje strane moemo

stavljati predmete ije mase elimo usporeivati. Na prvi pogled se
ini da bi za usporeivanje masa veeg broja predmeta trebalo vagati puno
puta. No ponekad, ako paljivo razmislimo kako vagati, usporediti se moe s
neoekivano malo vaganja. Evo nekoliko takvih primjera.
Julija i kovanice
Julija ima 3 stare kovanice koje izgledaju jednako. Zna da je jedna od njih lana
i vee mase od preostalih dviju. Kako moe otkriti koja je kovanica lana ako
vagu smije koristiti samo jednom?
Rjeenje:

Julija treba staviti jednu kovanicu na jednu stranu, a drugu na

drugu stranu vage. Ako vaga pokazuje da su jednake mase, onda
je trea kovanica lana.
Ako vaga pokazuje da jedna od ovih dviju kovanica ima veu
masu, onda je upravo ta lana.

Ako ste uspjeno rijeili proli zadatak, sigurno neete imati potekoa ni sa
sljedeim:
Zlatar i prsteni
Zlatar ima 9 prstena jednakog izgleda. Svi osim jednog jednake su mase, a taj
ima veu masu od ostalih. Kako e zlatar, u samo dva vaganja, otkriti koji je
prsten vee mase?

Rjeenje:

Zlatar e staviti 3 prstena na jednu stranu i 3 na drugu stranu vage.

Ako je vaga u ravnotei, onda se traeni prsten nalazi meu preostala 3 (koja nisu na vagi), a ako vaga nije u ravnotei, onda je
traeni prsten meu ona 3 koja su vee mase.
Dakle, nakon prvog vaganja saznat e meu koja je 3 prstena traeni
lani prsten. Nakon toga postupit e kao Julija s kovanicama.

U prva dva zadatka znali smo da je lana kovanica (odnosno prsten) vee mase
od ostalih i ta nam je spoznaja pomagala u rjeavanju problema. A to ako ne
znamo je li predmet manje ili vee mase? Rijeimo i jedan takav problem.

18
1 MATKA.indd 18

29.08.2008 18:54:26

etiri bisera imaju jednak izgled i veliinu. Janica zna da je jedan biser laan,
ali ne zna je li on vee ili manje mase od ostalih. Pomozimo Janici da u dva
vaganja nae lani biser.
Rjeenje:

Prvo na svaku stranu vage stavimo po jedan biser.

1. Ako su oba jednake mase, oba su prava. Tada moemo usporediti i trei biser s pravim biserom na vagi. Ako su mase jednake, lani je etvrti. Ako mase nisu jednake, lani je trei.
2. Ako prva dva bisera nisu jednake mase, onda je lani biser
meu njima, pa su trei i etvrti biser sigurno pravi. Stavimo
na vagu npr. prvi i trei biser. Ako su jednakih masa, tada je
drugi biser lani. Ako nisu jednakih masa, tada je prvi biser
lani.
U prolom je zadatku Janica otkrila koji je biser laan, ali nije otkrila je li on
manje ili vee mase od ostalih. U iduem zadatku imat emo obrnuti pro
blem - od nas e se traiti da otkrijemo je li lani novi manje ili vee mase
od ostalih, ali nam nee biti vano koji je to novi.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Janiini biseri

Novii iz krinje
U krinji je 101 stari novi. Jedan meu njima je laan i njegova je masa
drugaija od mase ostalih (koji su jednakih masa). Moemo li otkriti je li
lani novi manje ili vee mase od ostalih ako smijemo vagati samo dva
puta?
Rjeenje:

Moemo! Novie treba podijeliti u 3 skupine: od 33, 33 i 35

novia (skupine A, B i C). Nakon toga prvo treba usporediti skupine A i B pomou vage.
Ako su one jednakih masa, tada su svi novii u njima pravi (a
ima ih 66). Uzmemo bilo kojih 35 ispravnih novia i stavimo ih
na jednu stranu vage, a na drugu stranu skupinu C (u kojoj je lani
novi). Ako skupina C ima veu masu, onda je i lani novi vee
mase; u suprotnom ima manju masu.
Ako skupine A i B nisu jednakih masa, onda je u jednoj od njih
lani novi, pa su svi novii u skupini C pravi. Uzmemo bilo
koja 33 novia iz skupine C i usporedimo njihovu masu s masom
tee skupine (uzmimo da je to skupina A). Ako su mase jednake,
onda je lani novi u skupini B i on ima manju masu od ostalih.
Ako skupina A ima veu masu od ove 33 kovanice iz skupine C,
onda je lani novi u njoj i on je vee mase.

19
1 MATKA.indd 19

29.08.2008 18:54:26

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Uoite da je Janica otkrila koji je biser bio lani, ali nije saznala je li taj biser
manje ili vee mase od ostalih. Za novie iz krinje saznali smo je li lani
novi manje ili vee mase od ostalih, ali nismo otkrili koji je novi lani.
Pogledajmo kakav je zadatak arobnjak zadao Dori.
arobnjak i Dora
arobnjak je Dori pokazao 12 novia jednakog izgleda. Svi su bili jednake
mase, osim jednog lanog koji je bio ili manje ili vee mase od ostalih. Moe li
Dora nai lani novi koristei vagu samo 3 puta?
Rjeenje:

Moe! Treba uiniti sljedee:

Novie oznaiti brojevima od 1 do 12 i podijeliti ih u 3 skupine:
- skupina A sadri novie 1, 2, 3, 4;
- skupina B sadri novie 5, 6, 7, 8;
- skupina C sadri novie 9, 10, 11, 12.
1. vaganje:

Usporedimo skupine A i B. Vaganje nastavljamo

ovisno o tome jesu li im mase jednake ili ne:

a) Ako su im mase jednake, tada je prvih 8 novia

pravo. U tom sluaju vaganja nastavljamo ovako:
2. vaganje:

Bilo koja 2 prava novia usporedimo s noviima

9 i 10.
Ako su im mase jednake, onda je lani novi 11 ili 12.
Ako im mase nisu jednake, onda je lani novi 9
ili 10.

3. vaganje:

Usporedimo jedan od dva osumnjiena novia

s jednim pravim da bismo otkrili koji je od

osumnjienih lani.

b) Ako smo u 1. vaganju zakljuili da skupine A i B

nisu jednakih masa, tada su svi novii iz skupine C
pravi. Pretpostavimo da skupina A ima veu masu
od skupine B. Lani novi je ili u skupini A (u tom
sluaju on je vee mase od ostalih) ili u skupini B (u
tom sluaju on je manje mase od ostalih). Vaganja
nastavljamo ovako:

20
1 MATKA.indd 20

29.08.2008 18:54:27

Stavimo novie 1, 2, 3, 5 na jednu stranu vage, a

novie 4, 9, 10, 11 na drugu stranu.
Ako su jednakih masa, onda je lani novi 6, 7 ili 8,
i on ima manju masu od ostalih. Pronai emo ga u
skladu s rjeenjem 1. zadatka iz ovog lanka (samo
jednim vaganjem).
Ako skupina (1, 2, 3, 5) ima veu masu, onda je
lani novi 1, 2 ili 3, i on ima veu masu od ostalih
(ponovno ga moemo pronai u skladu s rjeenjem
1. zadatka).
Ako skupina (1, 2, 3, 5) ima manju masu, tada je
lani novi ili 5 ili 4, a pronai emo ga tako da
bilo koji od njih usporedimo s bilo kojim pravim
noviem (to je 3. vaganje).

atka 17 (2008./2009.) br. 65

2. vaganje:

Ovaj je zadatak mogue rijeiti na jo jedan nain. Evo upute za vaganje, a vi

razmislite kako moete znati koji je novi laan
1. vaganje: Usporedi mase skupina (1, 2, 3, 10) i (4, 5, 6, 11).
2. vaganje: Usporedi mase skupina (1, 2, 3, 11) i (7, 8, 9, 10).
3. vaganje: Usporedi mase skupina (1, 4, 7, 10) i (2, 5, 8, 12).

Provjerite svoju snalaljivost i pokuajte osmisliti kako treba vagati da biste

rijeili sljedee zadatke:
Zadatci:
1. Arheolog i stare kovanice. Arheolog ima 27 starih kovanica. Zna da je
meu njima jedna lana i da ima veu masu od ostalih.
Moe li otkriti koja je kovanica lana koristei vagu samo tri puta?
2. Marko i prstenovi. Marko ima 75 slinih srebrenih prstenova. Svi su jednake mase, osim jednoga koji samo izgleda srebren, no za njega ne zna je
li vee ili manje mase od ostalih. Moe li Marko otkriti je li lani prsten

manje ili vee mase od ostalih ako vagu moe koristiti dva puta? (Nije potrebno otkriti koji prsten je laan.)
3. Ana i dinje. Ana ima 4 sline dinje. Kako ih moe u pet vaganja izvagati
da bi ih poredala prema njihovim masama?
4. Izmjerimo eer bez utega. U vrei su 24 kg eera. Kako izdvojiti 9 kg
eera koristei vagu (bez utega) samo tri puta?

21
1 MATKA.indd 21

29.08.2008 18:54:27

atka 17 (2008./2009.) br. 65

MATEMAGIAR
MATEMAGIAR
TRIK S TRI ALICE
Franka Miriam Brckler, Zagreb
Za ovaj trik Dagobert je ponio tri alice i jedan bombon.
Tko je danas dobrovoljac?
Za kakav trik?
Dobrovoljac ili dobrovoljka stavit e bombon ispod jedne od alica, a ja u
ga nai iako neu znati ispod koje ga je stavio (stavila). No, tko e?
Javila se Tea.
Ako ne naete bombon, hou li ga ja dobiti?
Ma moe, ak i ako naem... Samo se mora drati uputa koje u ti sad dati,
inae ga nee dobiti. Moe?
Aha.
Dobro. Stavimo ove tri alice jednu do druge dnom prema gore. Za lijevu
emo se dogovoriti da je to pozicija broj 1, ma koja se alica tu nala. Srednja je pozicija 2, a desna je pozicija 3. Ja u se sad okrenuti, a ti stavi bombon ispod jedne od
njih, onda u ti rei to dalje.
I Tea je stavila bombon ispod srednje alice.
Evo, stavila sam!
I dalje okrenut leima alicama, Dagobert daje daljnje upute.
Prvo zamijeni pozicije onih dviju alica ispod kojih nije bombon. Nemoj mi
rei koje si zamijenila.
Dobro, jesam. to sad?
Sad koliko god puta hoe zamijeni po dvije alice, ali govori mi pozicije koje
mijenja. Naprimjer, ako zamijeni lijevu i desnu, reci 1 i 3
Evo. Mijenjam... 2 i 3. Paaaa... 1 i 2. Jo 3 i 2. I jo 1 i 3. Sad mi je dosta.
Dobro, sad zamijeni bilo koje dvije, ali nemoj mi rei koje si zamijenila.
Jesam. (Tea je zamijenila 1 i 3).
Dobro, a saad moe nastaviti koliko jo eli puta zamjenjivati po
dvije alice, ali opet mi govori pozicije koje mijenja. Kad kae da si
gotova, okrenut u se i nai bombon.
Sad u jo zamijeniti... 1 i 2, pa 2 i 3, pa 3 i 1. Ne da mi se vie.
Dagobert se okrene, pogleda trenutak, podigne alicu ... i gle, tu je bombon!
Eto Tea, zasluila si svoj bombon. Ako tko ne vjeruje da ovo mogu ponoviti,
imam ja jo bombona...
O emu je rije u ovome triku?
Objavit emo imena onih atkaa koji nam poalju rjeenje Dagoberova trika.

22
1 MATKA.indd 22

29.08.2008 18:54:27

MATE MARAS

Lucija Gusi, Zagreb

U ovom broju predstavljamo vam jednog osebujnog matematiara. Gospodin Mate Maras je bivi hrvatski atae za kulturu u
Parizu i Washingtonu i jedan od najcjenjenijih hrvatskih prevodilaca s engleskog, talijanskog i francuskog jezika. Njegov posljednji
projekt je prijevod sabranih Shakespeareovih djela koja su poznata
po tome to su zbog velikoga bogatstva misli i rijei, te esto nerazumljivih i vieznanih stihova iznimno teka za prevoenje.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

INTERVJU

Mate Maras roen je 1939. u Studencima kraj Imotskog gdje je ivio 16 godina. Srednju kolu pohaao je u imotskoj gimnaziji i V. gimnaziji u Zagrebu. Godine 1965. diplomirao je matematiku i fiziku na PMF-u u Zagrebu, a dvije godine
studirao je i glumu na tadanjoj Akademiji za kazalinu umjetnost. Tri godine
kasnije odlazi u Kanadu raditi kao geofiziar na naftnim poljima. Neko vrijeme
radio je kao srednjokolski profesor u Poreu, nakon ega odlazi ploviti Crnim
morem kao nadglednik tereta. 1980. godine dolazi u Zagreb kako bi radio kao
profesionalni prevoditelj. Godine 1995. postao je glavni urednik Treeg programa
Hrvatskog radija. Godinu dana kasnije odlazi u Pariz kao kulturni atae, a nakon
toga i u Washington. Za prijevod Gospoe Dalloway Virginije Woolf dobio je nagradu Drutva knjievnih prevoditelja, a za prijevod Rabelaisova romana Gargantua i Pantagruel dobio je veliku nagradu Francuske akademije. Sastavio je i prvi
Rimarij hrvatskoga jezika, te objavio vlastitu zbirku pjesama Kasna berba. U svojoj
prevoditeljskoj karijeri moe se pohvaliti prijevodima Dantea, Petrarce, Boccaccia,
Machiavellija, Prousta i Shakespearea. Njegov prijevod Soneta Giuseppea Gioachina Bellija s rimskog dijalekta poseban je i radi toga to nije preveden na knjievni
jezik ve na ikavsku tokavicu Dalmatinske zagore. U opaski toga prijevoda Mate
Maras je napisao: Ako se u kojoj naao rimski lokalitet, ili talijansko ime, s malo vie
truda mogla se uvijek nai odgovarajua zamjena iz dalmatinskog iskustva. Nakon
dvadesetak prevedenih soneta postalo mi je odjedanput jasno da se velik dio Bellijeva
kanconijera dade preseliti u Imotsku krajinu.
atka: Recite nam neto o kolovanju i odluci da studirate matematiku.
Mate Maras: U osnovnoj i srednjoj koli volio sam sve predmete, jednostavno
mi je kola bila draga. Moda mi neete vjerovati, ali ja sam bivao najtuniji kada bi
poinjali kolski praznici. Matematika mi je bila nekako najlaka, tako prirodna da je
nikada nisam uio, a udio sam se kolegama koji nisu znali rijeiti zadatak, naroito
iz geometrije.
atka: Kako ste se poeli baviti pisanjem i prijevodima?
Mate Maras: Znate ve kako se poinje pisati: domae zadae na zadanu temu,
sadraj lektire, kolske zadae kao provjera pismenosti. Neki odmah slau pjesme o

23
1 MATKA.indd 23

29.08.2008 18:54:27

atka 17 (2008./2009.) br. 65

jesenjem liu ili lijepim oima, alju u kolske asopise. Na satovima stranog jezika
moraju se prevoditi tiva, rije po rije, reenicu po reenicu. Tako se mlad ovjek
zaplete u mreu knjievnosti i esto u njoj ostane do kraja ivota. Ja se ve trideset i
pet godina bavim prevoenjem knjievnih djela s engleskog, talijanskog i francuskog
jezika.
atka: Recite nam neto svome posljednjem projektu.
Mate Maras: Posljednji veliki posao kojim sam se bavio punih pet godina bilo
je prevoenje djela engleskoga dramatiara i pjesnika Williama Shakespearea koji
je ivio prije etiri stoljea. Svima su vam poznate njegove tragedije Romeo i Julija,
Hamlet, Kralj Lear, da spomenemo samo najslavnije meu njima, ili pak komedije
San ivanjske noi, Kroenje goropadnice, Kako vam drago itd. Kad se tome dodaju poeme i soneti, dobije se etrdeset prevedenih knjiga koje su prole godine izale
u etiri sveska.
atka: Kada biste mogli ponovno birati, biste li se opet odluili za studij
matematike? Je li vam matematika ikako pomogla u sadanjem poslu?
Mate Maras: Vjerujem da mi je matematika uvodila red u misli. Ja svakoj
knjievnoj tvorevini pristupam kao skupu rijei koji iz jednoga jezika treba na neki
nain preslikati u drugi jezik. Dakle, radi se o nekoj vrsti funkcije, i toga sam uvijek
svjestan. Ipak valja priznati da to nije dovoljno, jer bi onda svi matematiari bili prevoditelji. S dananjega gledita mogu rei da bih radije studirao neto drugo, moda
komparativnu knjievnost ili lingvistiku.
atka: Svi na kraju neto porue

atkaima. Koja bi bila Vaa poruka?

Mate Maras: Nastojte vidjeti ljepotu u rijeima koje opisuju pojedine postupke,
pokuajte uivati u skladu koji vlada izmeu meunarodnih simbola i vaega materinskog jezika.

Odgoj
L aducazzione
Sine mili, radi ko pokojni aa:
Nikada ne daj ri na se, a ast svakon.
Kad je njega kogod prokinijo akon,
Doklen trepne okon - duplo mu se vraa.
Ako ti se drugi u razgovor mia,
Pa navali krme isporavljat tebe,
U oi mu smista skrei nek se jebe,
Nek budala zna da kontra vitra pia.

Kad se zaija i zaigra na bue,

Prvo popij vino, sve do zadnje kapi;
Ima vremena bumbizat di je bulin.

I zapanti da si iz kranske kue:

Zato uvik nosi kapular u kapi,
I za svaki sluaj u depu brtvulin.
Giuseppe Gioachino Belli, Soneti, Zagreb, 1994.

24
1 MATKA.indd 24

29.08.2008 18:54:28

Leonardo da Vinci svestrani genij (1452. 1519.)

Umro je razoaran i ogoren jer njegovi suvremenici nisu u njemu prepoznali svestranu genijalnost slikara, kipara, sviraa lutnje, inenjera, vojnog
graditelja, konstruktora, arhitekta, urbanista, prirodoslovca i anatoma. Znamenit je trebao postati barem kao stvaralaki umjetnik. Od stotina njegovih
izuma, koji su bili daleko ispred svoga vremena, za njegova ivota nije ostvaren
ni jedan.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

POVIJEST

Leonardo je ostavio oko 700 stranica dnevnikih zabiljeaka. One su

pune najrazliitijih opisnih tekstova i skica. Pokraj anatomskih studija tu se
nalaze i osnove ratne tehnike, uz zagonetne nizove brojeva stoje studije ustrojstva helikoptera i lopatinih kola, ploveeg jaruala, leteih naprava i jednog
ronilakog odijela, nepotopivog broda i stroja za bruenje zrcala, viecijevnih
puaka i voznih dizalica... Izmeu toga mogu se vidjeti planovi sustava kanala
za otpadne vode i nacrti gradova u dvije razine (za pjeake i za vozila), skice sanjarskih krajolika, matematike zagonetke, zamisli o kemijskim dimnim
bombama i zatitnim plinskim maskama. Mnogo toga zabiljeeno je tajnim
pismom, a neke je biljeke ljevoruki autor ispisivao zrcalnim pismom.

Pretea helikoptera: Leonardova skica letjelice

sa zranim vijkom koja, dodue, nije ispunjavala aerodinamike zahtjeve

Skica postupka pokusnog odreivanja snage

miia ovjeka i sile uzgona udarnog krila; Leonardo je za to bio potaknut letom ptica

Iako je tek poneki od njegovih izuma premaio razinu crtea ustrojstva,

mislilac iz Vince kod Firence bio je vie praktiar nego teoretiar. On se sam
nazivao discipolo della sperienza (uenik iskustva). Jo je rekao: Tko se u raspravi poziva na autoritet, nije mu potrebna pamet nego pamenje. Pokretaka
snaga u njemu bio je nepresuiv poriv za spoznajom.

25
1 MATKA.indd 25

29.08.2008 18:54:28

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Usprkos svojoj skoro proroanskoj nadarenosti za tehnike putove

budunosti, Leonardo se uvijek ponovno bavio i (besmislenim) konstrukcijama perpetuuma mobile (vjeno pokretljivog).

Leonardo je svojim zamislima bio daleko ispred svoga vremena

Kao tipian istraiva renesanse, Leonardo da Vinci nije crpio svoje
znanje samo iz knjiga, kao to su to gotovo iskljuivo inili znanstvenici srednjeg vijeka. Umjesto toga, on je promatrao realnost oko sebe
i to reproducirao kao slikar, prirodoslovac, anatom i tehniki izumitelj.
Tako je veina njegovih zamisli prodirala u nepoznata podruja znanosti ili istraivanja.

Mehanika
Leonardo je krenuo od vanih problema i traio tehnika rjeenja.
Tako je zamislio voznu dizalicu koja bi graditeljima trebala olakati
dizanje tekih tereta. Pokree se na postolju, a na gornjem je dijelu
voena uz pomo zategnutog ueta. Runom obrtaljkom i zupanim
prijenosnikom pokree se uno vitlo koje podie teret. Teretna kuka
mogla se otvoriti daljinski.
Kako bi rijeke i kanali postali plovni za brodove, Leonardo je konstruirao plovee jarualo s lopatinim kolom koje je s dna podignuti mulj
prekrcavalo u teretna vozila.
Ove konstrukcije Leonardo nije predlagao samo kao
Prijenos pogonske snage mlinskog kola
grube zamisli; on je pritom rjeavao sve detalje i izus obuhvatnom pojasnom konicom
mio niz novih sastavnica ureaja: beskonane vijke,
pune pogone, zglobni lanac i razliite valjane,
kugline i kolutne leajeve.
Hidrodinamika i aerodinamika
Leonardo se bavio i crpkama i vodenim mlinovima. Prema naelu kola s lopaticama, godine 1510.
izumio je i vjetrenjau na topli zrak. Pritom nije
pomiljao na iskoritavanje otpadne topline. Rotor s
lopaticama, ugraen u dimnjaku, okreu vrui izlazni dimni plinovi, a on preko zupanog prijenosnika
pokree raanj. Preoblikovan u mehanizam pokretan tekuim medijem, takav je Leonardov vodeni
sat bio pretea kasnijih protonih mjerila.

26
1 MATKA.indd 26

29.08.2008 18:54:28

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Ratni strojevi i ureaji

U Milanu, i kasnije u Veneciji koja je vodila rat s Turskom, Leonardo
je konstruirao brojne ureaje i oruja za ratovanje na kopnu i na
moru. Meu njima su bila oklopljena kola (vozilo pokretano snagom ljudskih miia i uz pomo runih obrtaljki), ratni brod iju jer
posadu inio jedan ovjek, amci za polaganje mina i razbijanje neprijateljskih plovila (sudaranjem), podmornica, borbena ronilaka
odijela i neprobojni prsluci.
Letjelice
Pomisao da se ptica moe vinuti u zrak
potaknula je Leonarda na konstruiranje
letjelice za jednu osobu. Razvio je napravu
s oscilirajuim krilima (ornitopter), koja
je bila pokretana ponajprije nogama.
Letjelica je raspolagala visinskim kormilom
i za nju je bio izraen realni proraun
snage miia ovjeka. Uz to su postojale
i konstrukcije modela s okretnim krilima
(helikopter), koji su ak bili opremljeni
odbojnicima za meko prizemljenje.
Graditeljstvo i arhitektura
Brojne skice i tekstovne zabiljeke Leonarda bile su posveene planskom ureenju
gradova. Prema jednoj zamisli, Leonardo predvia gradnju velike gradske
sredinjice u kojoj je promet organiziran u dvije razine. Uz to navodi: Na gornjim prometnicama ne smiju prometovati
Astronomska studija pisana, tipino za Leonarda,
nikakva (!) vozila. Za vuna kolica i terete obrnutim smjerom; izraun udaljenosti Sunca i Zemnamijenjena je donja prometnica. Pjeaka lje, te veliine Mjeseca
zona je zapravo, primjereno vremenu, bila
namijenjena plemstvu. Leonardo se jo bavio i arhitektonskim
rjeenjima crkava, gradskih vijenica i velikih konjunica. I tu se posvetio, kao i u mehanici, brojnim detaljima kao to su stubita ili
sustavi centralnog grijanja.
Izvornik: Paturi, Felix, R., Chronik der Technik (1988.)
Pripremio: eljko Medveek, Zagreb

27
1 MATKA.indd 27

29.08.2008 18:54:28

atka 17 (2008./2009.) br. 65

NATJECANJA
DRAVNO NATJECANJE
uenika 7. i 8. razreda
osnovnih kola Republike Hrvatske
Sedamnaesto (50.) natjecanje iz matematike uenika sedmih i osmih
razreda osnovnih kola Republike Hrvatske odrano je od 6. do 9. travnja 2008.
godine u Primotenu. Domain natjecanja bila je O Primoten. Organizator
natjecanja bilo je Hrvatsko matematiko drutvo, a pokrovitelji Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske te Agencija za odgoj i obrazovanje. Na natjecanju je sudjelovalo 86 uenika 44 sedmih i 42 osmih razreda. Za postignute rezultate nagraeni su i pohvaljeni sljedei uenici:
7. razred
I. nagrada
Lucija Ivkovi, O Bartula Kaia, Zadar;
Nika Prugoveki, O Ivana Gundulia, Zagreb;
Roko aja, O Stjepana Radia, Imotski.
II. nagrada
Nevena Radainovi, O akovaki Selci, Selci akovaki;
Nina Zupii, O Vodnjan, Vodnjan;
Ivan Sesar, O Augusta enoe, Zagreb;
Iva Manojlovi, I. osnovna kola, Ogulin;
Karolina Ocvirek, O Podturen, Podturen.
III. nagrada
Ivan eh, O Vazmoslava Gralje, Buzet;
Borna Vukorepa, O dr. Ante Starevia, Zagreb;
Petar Gili-Kuko, O Trilj, Trilj;
Ivana Kovaevi, O Eugena Kumiia, Velika Gorica;
Neven Miculini, O Centar, Rijeka;
Maja itko, O Zaprue, Zagreb;
Luka kugor, O Petra Kreimira IV., ibenik;
Odri Cicvari, O Nikole Tesle, Rijeka;
Filip Hreni, O Novi Marof, Novi Marof.
Pohvaljeni su:
Ivana Fumi, O Davorina Trstenjaka, Zagreb; Albert kegro, O Savski Gaj,
Zagreb; Branimir Jungi, O Brae Ribar, Sisak; Juraj gela, O Dubovac,
Karlovac; Domagoj evid, O Nikole Tesle, Zagreb; Mihael Marovi, O Augusta Cesarca, Zagreb i Katarina Veleglavac, O Petra Kreimira IV., ibenik.

28
1 MATKA.indd 28

29.08.2008 18:54:28

atka 17 (2008./2009.) br. 65

8. razred
I. nagrada
Matija Buci, O Remete, Zagreb;
Matija Milii, O Retkovec, Zagreb;
Luka Filipovi, O Remete, Zagreb;
Filip Rekov, O Petra Kreimira IV., ibenik.
II. nagrada
Marko Samardija, O Nikole Tesle, Zagreb;
Tomislav Bujanovi, II. O Bartola Kaia, Zagreb;
Bruno Buljan, O Matije Gupca, Zagreb;
Dario Smoli, O Braa Ribar, Sisak.
III. nagrada
Dino Golubi, VI. Osnovna kola, Varadin;
Matija Hranilovi, III. osnovna kola, akovec;
Boris Juras, O Luka, Zagreb;
Luka Skori, O Gornja Veica, Rijeka;
Neven Trgovec, O Bedekovina, Bedekovina;
Domagoj Babi, O Jurja igoria, ibenik;
Matija Klari, O Miroslava Krlee, epin;
Filip Srnec, III. osnovna kola, akovec;
Zvonimir egvi, O Kman-Kocunar, Split;
Verner Vlai, O Matije Vlaia, Labin.
Pohvaljeni su:
Josip Strmeki, O Josipovac, Josipovac; Ivana Vukorepa, O Pujanki, Split;
Veronika Pedi, O Frana Galovia, Zagreb; Marko Domiter, O Trnovec,
Trnovec; Filip Tomako, O Pore, Pore; Mislav Kerner, O Ante Kovaia,
Zagreb; Filip Milinkovi, O Dragutina Tadijanovia, Zagreb i Ivan Paljak,
VI. osnovna kola, Varadin.

Na natjecanju su postavljeni sljedei zadatci:

7. razred
1.

Tri djevojice, Ana, Iva i Maja, u umi su skupile 770 kestena i odluile ih
meusobno podijeliti proporcionalno svojim godinama. Svaki put kad je
Iva uzela 4 kestena, Ana je uzela 3, a na svakih 6 to ih je uzela Iva, Maja je
uzimala 7 kestena.
Koliko godina ima svaka djevojica ako zajedno imaju 35 godina?
Koliko je kestena pripalo svakoj od njih?

29
1 MATKA.indd 29

29.08.2008 18:54:29

atka 17 (2008./2009.) br. 65

2.

Cijena nekog materijala sniena je 52%. Nakon tog snienja za iznos od

240 kn moe se kupiti 1 metar materijala vie nego se prije snienja moglo
kupiti za 270 kn. Odredite cijenu tog materijala prije snienja.

3. Koliki je zbroj svih peteroznamenkastih brojeva zapisanih pomou znamenaka 1, 2, 3, 4 i 5, pri emu se svaka znamenka pojavljuje tono jedanput?
4. U konveksnom etverokutu ABCD toke E, F i G redom su polovita stranica AD , DC i AB. Pri tome je GE AD i GF CD. Izraunajte veliinu
kuta ACB.
5. Dan je pravokutnik ABCD. Na simetrali stranice AB odnosno BC nalaze
se toke E i G odnosno F i H tako da je |ES| = |SH| i |FS| = |SG|. Pri tome je
toka S sjecite simetrala stranica AB i BC .
Dokaite da je etverokut EFGH jednakokrani trapez.
8. razred
1.

Odredite vrijednost izraza a(a + 2) + c(c 2) 2ac ako je a c = 7.

2. Usporedite brojeve 2006 +

2010 i 2 2008 .

3. est uenika, oznaimo ih s A, B, C, D, E i F, rjeavali su neki zadatak.

Zadatak su rijeila dvojica. Na pitanje Tko je rijeio? dali su sljedeih pet
odgovora:
1) A i C;
2) B i E;
3) F i A;
4) B i F;
5) D i A.
U etiri od navedenih pet odgovora jedan je dio
toan, a drugi netoan, dok su u jednome odgovoru oba
dijela netona.
Koji su uenici tono rijeili zadatak?
4. U pravokutniku ABCD toka M je polovite stranice AB, a toka E je
presjek dijagonale AC i duine DM . Ako je |AB| = 2 2 cm i |BC| = 2 cm,
dokaite da je | CED| = 90.
5. Zadan je pravokutnik ABCD takav da je |AB| = 3|BC|. Na stranici AB
1
dana je toka P takva da je |AP| = |AB|. Dokaite da je
3
| CAB| + | CPB| = 45.

30
1 MATKA.indd 30

29.08.2008 18:54:29

1.

Oznaimo li s a Anine godine, s i Ivine godine, te s m Majine godine,

prema uvjetima zadatka vrijede jednadbe:
a + i + m = 35, i : a = 4 : 3, te i : m = 6 : 7.
3
7
i , odnosno m = i . Uvrtavanjem
4
6
u jednadbu a + i + m = 35 nakon sreivanja dobit emo da je i = 12. Odatle se
dobiva da je a = 9 i m = 14. Budui da je 770 : 35 = 22, zakljuujemo da Ivi pripada
22 12 = 264 kestena, Ani 22 9 = 198 kestena, a Maji 22 14 = 308 kestena.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Rjeenja zadataka
7. razred

Izrazimo li a i m preko i, dobit emo da je a =

2.

Neka je x = poetna cijena jednog metra materijala, a y = koliina materijala u

metrima. Nakon snienja cijena metra materijala iznosila je x 52%(x) = 48%(x)
= 0.48x. Prema uvjetima zadatka vrijedi sustav jednadbi:
x y = 270
0.48x (y + 1) = 240.
Nakon sreivanja i rjeavanja ovog sustava po nepoznanici x,
dobit emo da je x = 230.

3.

Broj peteroznamenkastih brojeva koji zadovoljavaju uvjete

zadatka iznosi 5 4 3 2 1 = 120, a svaka od znamenaka javlja se po 24 puta
na svakom od dekadskih mjesta. Neka je s n oznaen zbroj svih znamenaka na
poje dinom dekadskom mjestu.
Tada je n = 24 5 + 24 4 + 24 3 + 24 2 + 24 1 = 360.
Budui da svaki od traenih brojeva moemo napisati u obliku
10 000a + 1000b + 100c + 10d + e, slijedi da je zbroj svih tih brojeva jednak
10 000n + 1000n + 100n + 10n + n = 11 111n = 11 111 360 = 3 999 960.

4.

Budui da je |AE| = |ED|, | GEA| = | DEG| = 90 i GE zajednika stranica trokuta AGE i DGE, prema pouku S-K-S o sukladnosti trokuta slijedi da
je AGE DGE . Iz te sukladnosti slijedi da je |AG| = |GD|. Analogno je
GFD GFC pa je |GD| = |GC|.
Prema tome je |AG| = |GD| = |GC|, pa zbog uvjeta zadatka |AG| = |GB| slijedi da
je |GC| = |GB|. Dakle, trokut GBC je jednakokraan, s osnovicom BC .
No, i trokut AGC je jednakokraan, a njegova je osnovica AC .
Neka je |CAG| = .
Tada je i |GCA| = , pa je | CGB| = |CAG| + |GCA| = 2.
Nadalje je |BCG| = |GBC| = 180 CGB = 90 .
2
Konano dobivamo da je | ACB| = |GCA| + |BCG| = + 90 = 90.
Nastavak na stranici 38.

31
1 MATKA.indd 31

29.08.2008 18:54:29

atka 17 (2008./2009.) br. 65

K R
K

A LJ K A

R I A

LJ

K A
Zdravko Kurnik, Zagreb

11
14

3
7
8

10

12

13

15

VODORAVNO: 1. Duljina stranice kvadrata kojemu je opseg jednak 2008.

3. Povrina pravokutnika kojemu su duljine stranica dva od brojeva 3, 33, 103,
133. 6. (88 44) : 11 + (543 345) : 9. 8. Duljina tree stranice trokuta kojemu
su duljine dviju stranica 39 i 69 i opseg jednak 150. 9. Osamdeset sedam
tisua trideset i jedan. 11. 4554 : 66. 12. (1000 + 999) (2000 85). 14.
77 77 76 76. 15. Obujam kocke kojoj je duljina brida 9.

OKOMITO: 1. Duljina druge stranice pravokutnika kojemu je duljina jedne

stranice 45 i povrina jednaka 2430. 2. 16 16 15 15 + 14 14. 4. 29 29 +
2900 : 29. 5. Obujam kvadra kojemu su duljine bridova 2, 2 i 23. 7. 9 (15 +
12) (15 12) 11 11. 9. DCCCXCV. 10. 34 34 28 28 5 5. 11. Duljina
druge stranice pravokutnika kojemu je duljina jedne stranice 39 i opseg jednak
200. 13. Povrina kvadrata kojemu je opseg 28.

32
1 MATKA.indd 32

29.08.2008 18:54:29

2
3

8
11

14

17
21

18

A LJ K A

R I A

10

12

13

K A

LJ

atka 17 (2008./2009.) br. 65

K R

19

20

22

15

16

VODORAVNO: 1. Prosti djelitelj broja 2334. 4. Prve etiri decimale u

8
. 8. Broj kojemu su svi prosti faktori 3,
decimalnom prikazu razlomka
13
1 3 5
13, 113. 10. 55 5.2. 11. 10 (40 1) 19 19. 12. + + 399. 14.
7 7 7
CMXC. 15. Koliko duina odreuje 10 toaka na pravcu? 17. Broj kojim
8
2616
da se dobije razlomak
. 19. 2 2 3 3 3 3
treba proiriti razlomak
17
5559
3 3. 21. Povrina kvadrata kojemu je opseg jednak 288. 22. Najvei zajedniki
djelitelj brojeva 3515, 7733.
4 3
OKOMITO: 1. 2 9 19. 2. 1000 100 50. 3. Skupina znamenki koja
7 7 10
se ponavlja u decimalnom prikazu razlomka . 5. 8.08 : 5.05 + 121.4. 6.
11
9
522
da se dobije razlomak
. 7. (22.22
Broj kojim treba skratiti razlomak
23
1334
2.2) 1.8 0.036. 9. 98.76 : 0.12 8 8. 13. Najmanji troznamenkasti broj
koji je djeljiv brojem 3. 14. Najmanji zajedniki viekratnik brojeva 326 i 489.
4
5
1
3
15. 300 + 400 100 200 + 10. 16. Najvei prosti djelitelj broja 3378.
9
9
4
4
17. Koliko trokuta odreuje 7 toaka od kojih nikoje tri ne lee na jednom
pravcu? 18. Broj paralelograma to ih odreuje 7 paralelnih pravaca s druga 2
paralelna pravca koji ih presijecaju. 20. Najvei dvoznamenkasti prosti broj.

33
1 MATKA.indd 33

29.08.2008 18:54:29

atka 17 (2008./2009.) br. 65

K R
K

A LJ K A

R I A

1
8

11

12

14

15

22

19

K A

18

LJ

13

20

10

16

17

21

23

VODORAVNO: 1. Rjeenje jednadbe 9(x 7) 27 = 7(x 9) + 27. 3. Period u decimalnom

8
13 1
1
6
7
8
zapisu razlomka . 8. : . 9. Nazivnik najmanjeg od razlomaka , , , .
13
6 42
30 35 40 47
10. Povrina pravokutnog trokuta kojemu su duljine kateta jednake 16 i 37. 11. (2) (2)
(4) (4) (8) (8). 13. Povrina trapeza kojemu su duljine osnovica 55.1 i 4.1 a duljina
1
1
1
visine 2.5. 14. Rjeenje jednadbe x + ( x 3 ) + ( x 4 ) 33.75 = 0. 15. MMCMLXXV.
2
3
4
13
20 28 24
i povrina
18. . 20. Duljina osnovice paralelograma kojemu je duljina visine
4
3 5 7
1 1 1 1 1
211.25. 21. Najmanji zajedniki nazivnik razlomaka , , , , . 22. Brzina aviona u m/sat
2 3 4 6 9
koji put od 195.9 kilometara prevali za 12.5 minuta. 23. 100 [4 (7 7 + 1) 180].
71 1
OKOMITO: 1. Zbroj povrina svih strana kocke kojoj je duljina brida 7. 2. : .
7 70
3. (8) (8) (10) (10) + (7) (9). 4. Broj trokuta to ih odreuje 5 toaka ravnine

od kojih nikoje tri ne lee na jednome pravcu. 5. Povrina kvadrata kojemu je duljina
90 x
= 1. 6. Koji je od cijelih brojeva 88, 89, 89, 90 rjeenje
stranice rjeenje jednadbe
33
x 6 x + 14
jednadbe 5(x 9) 4(x + 1) 40 = 0? 7. Rjeenje jednadbe

+ 6 = 0.
10
6
4
9
14
12. + 600 + 8880. 13. 10 [5 5 (5 + 1) (5 1) + 125]. 16. Put u metrima to
5 10 15
ga prevali biciklist za 2.46 minuta brzinom od 18 km/sat. 17. Opseg kvadrata kojemu je
1 2 8
povrina 19 600. 18. Prosti djelitelj broja 3990. 19. 3 : . 20. Veliina u stupnjevima
3 7 63
etvrtog kuta etverokuta kojemu su veliine triju kutova 99, 99 , 100.

34
1 MATKA.indd 34

29.08.2008 18:54:30

12

A LJ K A

R I A

10

11

13

15
19

20

16

17

K A

LJ

atka 17 (2008./2009.) br. 65

K R

14

18

21

VODORAVNO: 1. 18.1% od 3000. 4. Apscisa toke koja je simetrina toki T(19, 18)
s obzirom na ishodite O. 5. Polumjer kruga kojemu je povrina jednaka 7744 . 7.
1
Umnoak f(12) f(16) f(20) ako je f linearna funkcija zadana jednakou f(x) =
4
x + 50. 9. Na koliko se dijelova duljine 22.5 cm moe podijeliti duina duljine 98.1 m?
7
10. 41 41 41. 12. Koliko je 125 f(25) ako je f(x) = x + 90? 15. Ukupan broj
5
dijagonala 44terokuta. 16. Umnoak xy ako je ureeni par (x, y) rjeenje sustava
111
3
x y = 20, x + y = 458. 19. Vrijednost funkcije f(x) =
za x = . 20. Ordinata toke
4x
4
koja je simetrina toki A(20, 30) s obzirom na koordinatnu os x. 21. Povrina
pravokutnika kojemu duljine stranica a i b zadovoljavaju jednakosti a b = 80, a 10b = 1.
OKOMITO: 1. DXCVI. 2. Za koliko se razlikuju polumjeri krugova kojima su
opsezi 6666 i 6760? 3. Apscisa sjecita pravaca x + 3y + 1 = 0, x 3y 65 = 0.
4. Glavnica koja uz kamatnu stopu 4.4% za godinu dana donosi kamate od 4763 kune.
10
1
5. Opseg pravilnog 277-terokuta kojemu je duljina stranice rjeenje jednadbe
= .
17 + x 2
6. Postotak koji od 99 900 iznosi 85 914. 8. Vrijednost izraza 55a 10b + 200 za a =
13.4 i b = 2.9. 9. Broj vrhova mnogokuta kojemu je zbroj unutarnjih kutova 7200.
2
11. Zbroj f(7) + f(14) + f(21) + f(28) + 932 ako je f(x) = x. 12. Prosti djelitelj broja
7
1177. 13. Nepoznati lan razmjera 13 : 2 = x : 8. 14. Cijeli dio broja 99. 15. Broj
vrhova mnogokuta koji ima ukupno 4185 dijagonala. 17. Koeficijent smjera pravca koji
je usporedan s pravcem 76x 2y 19 = 0. 18. Koji je od brojeva 48, 46, 42, 40 mjera u
stupnjevima sredinjeg kuta karakteristinog trokuta pravilnog mnogokuta?

35
1 MATKA.indd 35

29.08.2008 18:54:30

Zdravko Kurnik, Zagreb

ISPUNJALJKA

Rijei ATLAS, ATLET,

AZIJA, ESTET, IZUMI, KUTAK,
METRI, MIRIS, TOKA, TOPOT
upiite u lik ispunjaljke, tako da na
osjenanim poljima u prvom stupcu
dobijete kolski predmet, a u petom
stupcu jedan njegov dio.

KOLSKI ORKESTAR
BRANKO SAT
DANA LIMON
IVO LANI
MICA BARUT
MIHA ORKAN
NELA TRIK
U kolskom orkestru sviraju
uenici neobinih prezimena. Koji
instrument svira svaki od njih?

1 MATKA.indd 36

RAUN ZBRAJANJA
Jasno je da je zbroj DVA + EST uvijek
OSAM. Ali raun zbrajanja moe biti
ispravan i tako da se devet razliitih
slova A, D, E, M, O, S, , T i V na
odreeni nain zamijeni brojkama.
Ima vie rjeenja, a vi naite onu
zamjenu za koju je broj ADEMOSTV
najvei mogui.
Jeste li uspjeli?

DVA
+ EST
OSAM

29.08.2008 18:54:30

TEST BRZINE
Pogledajte paljivo donje veze meu slovima B, R, Z, O i mjerite
vrijeme potrebno da naete odgovor na sljedee pitanje: koliko
slova B dolazi na mjesto gdje se nalazi upitnik?

BB = RRR
R = ZZZZ
ZZZ = O
OO = ?

ZAGONETKA
JADRANSKI ZAPISI
KAPETAN
STRINA
OSAMLJENOST
ESTAK
BUDVA
TJEDAN

Ove rijei povezuje

zajedniko svojstvo.
Najprije otkrijte to
svojstvo, a onda razmislite
na to ono upuuje.

A sada NA PUT!
Pred ovim gradom pukla je GUMA.
Cijelu no u vili neto LUPA.
Tu nam je silno NAVRLO!
Pismo je gotovo, ALJIMO!
Ovdje se VALJANO jede.
Ujak TU GRADI vikendicu.
Iznenada je pred auto STAO VOL.
Svaki su dan za jelo PILII!
Ljeto je pri kraju, ali sjeanja su jo svjea.
Sigurno ete lako odgonetnuti
to krije svaka reenica.

MALA KOMBINACIJA

red vama su dva kvadrata 44. U prvi od njih trebate upisati rijei AKOV,
KLOR, KRA, LIKA, OBOL, RAVA, RIBA i ALA vodoravno ili okomito, tako da dobijete ispravnu malu krialjku. Drugi je zadatak zamjena devet razliitih
slova A, B, I, K, L, O, R, i V brojkama, ali tako da nakon upisa brojki u drugi kvadrat
44 zbroj brojki u svakome retku i svakome stupcu bude jednak 13. Da bismo vam pomogli, otkrivamo da je A = 0.
Vi nastavite!

1 MATKA.indd 37

29.08.2008 18:54:30

atka 17 (2008./2009.) br. 65

(Nastavak sa stranice 31.)

5.

Neka je s1 simetrala stranice AB , a s2 simetrala stranice BC . Budui da je s1 AB,

s2 BC i AB BC, onda je s1 s2.
Budui da je |ES| = |SH| i | ESH| = 90, to znai da je trokut
ESH jednakokraan i pravokutan, dakle | HES| = | SHE| =
45. No, |FS| = |SG| i |GSF| = 90, to znai da je i trokut FGS
jednakokraan i pravokutan, dakle |SFG| = |FGS| = 45.
Budui da je |FSE| = 90, onda je trokut EFS pravokutan pa je
|SEF| = |EFS| = 90.
Dalje je:
|HEF| + |EFG| = (|HES| + |SEF|) + (|EFS| + |SFG|) =
|HES| + (|SEF|) + |EFS|) + |SFG| = 45 + 90 + 45 = 180.
To znai da je EH || FG, tj. da je etverokut EFGH trapez.
Budui da je |ES| = |SH|, |FSE| = |HSG| = 90 i |FS| = |SG|,
prema pouku S-K-S o sukladnosti trokuta slijedi da je EFS HGS. Iz te sukladnosti slijedi da je |EF| = |HG|, te je tvrdnja dokazana.
8. razred

1.

2.

Budui da je a(a + 2) + c(c 2) 2ac = a2 + 2a + c2 2c 2ac = (a c)2 +2(a c),

i da je prema uvjetu zadatka a c = 7, vrijednost zadanog izraza iznosi 63.

2006 + 2010 ) = ( 2006 ) + 2 2006 2010 + ( 2010 ) =

2

= 4016 + 2 2006 2010 = 2 ( 2008 + 2006 2010 ) .

Nadalje je:

2006 2010 = ( 2008 2 ) ( 2008 + 2 ) = 20082 22 < 20082 = 2008 .

Zato slijedi da je

2006 + 2010 ) < 2 (2008 + 2008) = 4 . 2008. Nakon korje-

novanja dobivamo da je
3.

2006 + 2010 < 2 2008 .

Ako je u oba dijela netoan prvi odgovor, dobili bismo da su zadatak tono rijeili
uenici D, E i F, a to nije mogue.
Ako je u oba dijela netoan drugi odgovor, dobili bismo da su zadatak tono
rijeili uenici C, D i F, a to nije mogue.
Ako je u oba dijela netoan trei odgovor, dobili bismo da su zadatak tono rijeili
uenici B, C i D, a to nije mogue.
Ako je u oba dijela netoan etvrti odgovor, dobili bismo da su zadatak tono
rijeili uenici A i E.
Ako je u oba dijela netoan peti odgovor, dobili bismo da su zadatak tono rijeili
uenici C, E i F, a to nije mogue.
Dakle, zadatak su tono rijeili uenici A i E.

38
1 MATKA.indd 38

29.08.2008 18:54:30

Budui da je |AEM| = |DEC| (vrni kutovi) i |EAM| = |ECD| (kutovi s usporednim kracima), prema pouku K-K o slinosti trokuta slijedi da je
AME CDE .
Iz te slinosti slijedi da je |DE| = 2|EM| i |CE| = 2|AE|.
Primjenom Pitagorina pouka na trokut ABC dobiva2 3
. Primjemo da je |AC| = 2 3 , odnosno |AE| =
3
nom Pitagorina pouka na trokut AMD dobivamo da
6
je |DM| = 6 , odnosno |EM| =
.
3

atka 17 (2008./2009.) br. 65

4.

2 3
6
Duljine stranica trokuta AME su |AM| = 2 , |AE| =
i |ME| =
, pa vrije3
3
di jednakost:
|AM|2 = |AE|2 + |ME|2. Prema obratu Pitagorina pouka zakljuujemo da
je trokut AME pravokutan, s pravim kutom u vrhu E. Dakle, |MEA| =
|CED| = 90.
5.

Dopunimo pravokutnik ABCD sukladnim pravokutnikom kao na slici:

2
|EF|. Promotrimo pra3
vokutne trokute AEQ i QFC. Budui da je |AE| = |QF| = x i |EQ| = |CF| = 2x,
zakljuujemo da su ti trokuti sukladni. Iz te sukladnosti slijedi da je |AQ| = |QC|,
|EAQ| = |CQF| i |EQA| = |QFC|. Prema tome, trokut AQC je jednakokraan
i pravokutan.

Na duini EF odaberimo toku Q takvu da je |EQ| =

Nadalje, zbog |PB| = 2x i |BC| = x slijedi da su pravokutni trokuti PBC i AEG

sukladni. Iz te sukladnosti slijedi da je |CPB| = |EQA|. Budui da su EQA i
QAB iljasti kutovi uz presjenicu, oni su jednake veliine. Dakle, vrijedi:
|CAB| + |CPB| = |CAB| + |EQA| = |CAB| + |QAB| =|QAC|.
Budui da je trokut QAC jednakokraan i pravokutan, vrijedi da je
|QAC| = 45, a to je trebalo dokazati.

39
1 MATKA.indd 39

29.08.2008 18:54:31

atka 17 (2008./2009.) br. 65

KUTAK ZA
KREATIVNI TRENUTAK

MOZGALICA: TANTRIX

ozgalica Tantrix jedna je od onih koje rjeavaju svi oni atkai od

8 do 99 godina. Moe se igrati s dijelom skupa ploica kao i sa svim
ploicama. Prije poetka igre treba odrediti broj ploica s kojima se slae staza
te boju staze.
Ovu je mozgalicu kreirala i u javnost pustila jedna amerika tvrtka. Na web
adresi www.familygamesamerica.com moete nai jo puno novih mozgalica.
Prijedlog: Nainite 10 komada esterokutnih sukladnih ploica. Na njima
ucrtajte dijelove staza u tri boje. (Vidi sliku.)

Problem: Slaui ploice jednu do druge trebate sloiti zatvorenu stazu iste
boje (npr. crvene, plave ili crne).
Nagrada: Svaki atka koji poalje sloenu stazu (nacrtanu ili s ploicama)
dobit e jednu knjigu iz atkine biblioteke ili atkinu biljenicu. Objavit
emo vaa rjeenja.

40
1 MATKA.indd 40

29.08.2008 18:54:31

ZADATCI ZA
MATKAE POETNIKE

a ovaj broj atke zadatke su nam poslali atkai Nikola Buhiniek, Iva
Zadro, Sanja Mari, Irena Petri i Hrvoje Kati, a odabrali su ih i uredili
Marija Rako i Mate Prnjak. Zadatke je ilustrirala atkaica Jelena Grbavec.
Zahvaljujemo im na suradnji te pozivamo ostale atkae da se pridrue u
slanju zadataka.

Nagradit emo i objaviti ime svakog

najmanje triju postavljenih zadataka.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

ZADATCI ZA MATKAE POETNIKE

atkaa koji nam poalje rjeenja

1. Niz brojeva
Napiite zadnja tri lana niza. Prema kojemu ste ih pravilu izraunali?

2. Trokut
Odredite povrinu lika kojemu stranice pripadaju pravcima
ije su jednadbe 4x 3y + 12 = 0, 4x + 5y 20 = 0 i y = 0.
3. Peteroznamenkasti broj
Koliko ima peteroznamenkastih brojeva koji su napisani razliitim znamenkama?
4. Funkcija
Odredite vrijednost parametra m za koji e funkcija (3 m) x + 2y 1 = 0
biti rastua.
5. Kvadrat i pravokutnik
Zadan je kvadrat se stranicom duljine a. Ako mu par nasuprotnih stranica produljimo za po 5 cm, a drugi par stranica smanjimo za po 5 cm, nastane
pravokutnik. Za koliko se razlikuju povrine zadanih likova?

41
1 MATKA.indd 41

29.08.2008 18:54:31

atka 17 (2008./2009.) br. 65

6. Razredni odjel
Uitelj je u 7.a razrednom odjelu pitao koliko taj dan nedostaje uenika.
1
Redar je odgovorio: Nedostaje ih . U tom trenutku u razred ue jedan uenik,
8
1
a redar odgovori: Sada ih nedostaje . Koliko ukupno ima uenika u 7.a?
12

7. Polinom
Polinom 6x2 7x 5 = 0 rastavite na proste faktore.

8. Izlet
Uenici osnovne kole idu na izlet. U koli
imaju 776 djece i 37 uitelja. Koliko je autobusa s
po 47 sjedala potrebno naruiti da bi svi mogli ii
na izlet? Hoe li svi autobusi biti puni?

9. Biciklist
Udaljenost od ibenika do Zagreba iznosi 315 km. Biciklist je taj put
preao u tri dana, ali je svaki dan preao za 6 km manje nego proli dan. Koliko
je kilometara preao u svakome danu?

10. Gradilite
Roditelji su svojim kerima Ivoni i Lauri ostavili dva gradilita. Ivonino
gradilite je irine 23 m i duljine 37 m. Laurino gradilite je irine 23 m i
duljine 28 m. Izraunajte:
a) ukupnu povrinu obaju gradilita;
b) za koliko je Ivonino gradilite vee od Laurinog?

42
1 MATKA.indd 42

29.08.2008 18:54:31

atka 17 (2008./2009.) br. 65

11. Kutovi
Ispiite sve kutove na slici.

12. Visina
Mirta, Dado i Bojan mjere svoju visinu. Mirta je visoka 14 dm i 3 cm.
Dado je za 36 cm nii od Mirte i vii za 1 dm i 9 cm od Bojana. Koliko je visok
Bojan? Kolika je njihova ukupna visina?

13. Autobusna karta

Ivan se vozi autobusom od Zagreba do Varadinskih toplica. Udaljenost od Zagreba do Varadinskih toplica je 75 km.
Cijena autobusne karte je 56.25 kn. Kolika je cijena za 1 km
puta? Kolika bi bila cijena karte ako bi se Ivan vozio 119 km?

14. Berba
S jednog stabla jabuke ubrano je 126 kg jabuka. Jabuke
se spremaju u sanduke po 15 kg i 12 kg. Ako je 6 sanduka po
15 kg, koliko je sanduka po 12 kg?

15. Povrina
Kolika je povrina slova rijei fizika ako je duljina stranice kvadratia 1 cm?

43
1 MATKA.indd 43

29.08.2008 18:54:32

atka 17 (2008./2009.) br. 65

16. Opseg lika

Zadan je jednakostranian trokut opsega 45 cm. Nad svakom stranicom
trokuta nacrtan je kvadrat. Koliki su opseg i povrina tog novog lika?

17. Kocka
Iz kugle polumjera duljine 15 cm izrezana je najvea mogua kocka.
Izraunaj oploje i obujam dobivene kocke.

18. Mnoenje
O kojem se mnoenju radi?
8
2 7
16

19. Prirodni brojevi

Zbroj triju prirodnih brojeva je 112. Koji su to brojevi ako je drugi broj
dvostruko vei od najmanjeg, a razlika najveeg i najmanjeg broja je 16.

20. Darovi
U trgovini moraju sloiti 240 jednakih darova, pri
emu svakoga dana planiraju sloiti jednak broj darova.
Ako bi svakoga dana sloili 4 dara manje, radili bi 5 dana
dulje. Za koliko dana planiraju zavriti posao?

44
1 MATKA.indd 44

29.08.2008 18:54:32

atka 17 (2008./2009.) br. 65

ODABRANI ZADATCI
ODABRANI ZADATCI
Vlado Stoi, Zagreb

943. Odredite: a) najvei,

b) najmanji prirodni broj kojemu je zbroj znamenaka jednak
43, pri emu niti jedna znamenka nije nula.
944. Dijeljenjem nekog prirodnog broja brojem 60 dobiva se ostatak 55. Kako
e se promijeniti kolinik i koliki e biti ostatak ako isti broj podijelimo
brojem 15?
945. Dan je niz od 2008 prirodnih brojeva, tako da je prvi broj niza 7, a svaki
sljedei broj niza je za 5 vei od prethodnog broja tog niza. Koliki je
2008. broj tog niza?

946. Cestom hodaju dva pjeaka u istome smjeru. Duljina

1
manja od duljine koraka
koraka jednog od njih je za
10
1
koraka vie
drugog, ali zato on za isto vrijeme naini
10
od drugog pjeaka. Koji od ove dvojice pjeaka hoda bre?
947. U nizu od 6 prirodnih brojeva svaki je broj, poevi od treeg broja,
jednak zbroju prethodna dvaju brojeva niza. Koliki je zbroj svih 6 brojeva
tog niza ako je peti broj niza jednak 2008?
948. Razotkrijte zapis a a = b ,
cd = e
n a = a , pri emu su a, b, c, d, e, n znamenke i a c = n.

45
1 MATKA.indd 45

29.08.2008 18:54:32

atka 17 (2008./2009.) br. 65

949. Zbroj kojih je dvaju cijelih brojeva jednak njihovom umnoku?

950. Odredite pravilo po kojemu moemo usmeno izraunati umnoak dvaju
dvoznamenkastih brojeva ab ac ako je b + c = 10.
951. Na dijagonali BD kvadrata ABCD odabrane su toke E i F tako da pravac AE sijee stranicu CD u toki M, a pravac AF sijee stranicu BC u
toki N i |CM| = |CN|. Kolika je duljina dijagonale BD ako je |DE| = 3 i
|EF|= 4?

952. Odredite dvoznamenkasti broj koji je za 6 manji od kvadrata zbroja

svojih znamenaka.
953. Ako za dva realna broja a i b vrijedi jednakost a + b = 2 ab , onda je a = b.
Dokaite.
954. Dan je trapez kojemu su dijagonale okomite, pri emu je duljina jedne
od njih 5 cm. Kolika je povrina tog trapeza ako je duljina visine tog
trapeza 4 cm?

46
1 MATKA.indd 46

29.08.2008 18:54:32

Mladen Markobai, Zagreb

Sudoku 1
Zadatak:
a) sloite slagalicu od slova , E, I, K, N, U tako da se ni
u jednom retku ili stupcu ili kvadratu 32 ne ponavlja niti
jedno slovo;
b) premetnite zadana slova i dobit ete pojam vezan uz
kolu.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

SUDOKU

Sudoku 2
Rasporedite etiri osnovne matematike operacije (+, , * i/)
tako da se ni u jednom retku ili stupcu ili kvadratu 22 ne
ponavlja niti jedan simbol.

Sudoku X
Upiite brojeve od 1 do 9, ali tako da
se ni u jednom kvadratu 33 i po
dijagonalama ne ponavlja isti broj.

Ubojita sudoku
U kvadrate 33 treba upisati
brojeve od 1 do 9 pazei da upisani brojevi daju zbroj u posebno
oznaenim poljima. Brojevi se ne
smiju ponavljati ni u jednom retku,
stupcu, kvadratu 33 i u posebno
oznaenim poljima.

47
1 MATKA.indd 47

29.08.2008 18:54:32

atka 17 (2008./2009.) br. 65

RAUNALA
Nastavak iz

atke broj 64

BOANSKA PROPORCIJA - PENTAGRAM

Nikol Radovi, Sisak
Pet dijagonala pravilnog peterokuta definiraju zvjezdanu figuru koja se
naziva pentagram.
Primjer 4. Iskoristimo pravilni peterokut iz Primjera 1. Izbriimo

krunicu i nacrtajmo preostale dijagonale, slika 19.

Ako pri konstrukciji pentagrama kreemo od pravilnog peterokuta, hoe li
se omjeri duljina dijagonala i duljina stranica podudarati s boanskom proporcijom? Kako bismo to provjerili, odredimo toke presjeka dijagonala pentagrama ABCDE, slika 20. Dobivene e toke odreivati pravilni peterokut FGHIJ.
Slika 19.

Slika 20.

Mjerenje i raunanje omjera izvodimo kao u Koraku 7. Primjera 1., Matka 62. (Uoite da, ako elite izmjeriti duljinu duine, ta duina mora biti i
konstruirana/nacrtana.)
Slika 22.

Slika 21.

Splitski pentagram

48
1 MATKA.indd 48

29.08.2008 18:54:33

Primjer 5. Konstrukcija amblema Amerikih komandosa.

Korak 1. Konstruirajmo/nacrtajmo pravilni peterokut pomou raunalnog softwarea Sketchpad i u njega ucrtajmo pentagram iz Primjera 4. (slika 23).
Korak 2. Uoimo toke u kojima se sijeku dijagonale peterokuta i spojimo
ih duinama, slika 24., tj. nacrtajmo pentagram u pentagramu.
Slika 23.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

No, pentagram se i danas koristi. Najbolje e to ilustrirati idui primjeri.

Slika 24.

Korak 3. Odredimo toke presjeka dijagonala. Oznaimo sredite S i po

dvije toke, pa u izborniku Konstruirajte odaberimo naredbu Unutarnjost trokuta, slika 25.
Korak 4. Oznaimo sredite S kliknuvi dva puta kratko. Oznaimo konstruirani trokut, pa u izborniku Transformacije odaberimo naredbu Rotirajte.
U dijalogu za veliinu kuta piemo 72. Postupak ponavljamo jo etiri puta, a
onda izbriemo dijelove dijagonala.

Slika 25.

Slika 26.

Korak 5. Odaberimo jednu dijagonalu polaznog pravilnog peterokuta i

oznaimo je. U izborniku Transformacije odaberimo naredbu Os simetrije.
Oznaimo konstruiranu zvjezdicu, pa u izborniku Transformacije odaberimo
naredbu Zrcalite, slika 27.

49
1 MATKA.indd 49

29.08.2008 18:54:33

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Korak 6. Postupak ponavljamo za svaku od preostalih dijagonala. Drugi je

nain da se osnosimetrina slika zvjezdice rotira oko toke S za veliinu kuta
od 72.
Na kraju, oznaimo polaznu zvijezdicu i, sakrivi je, konstruirali smo amblem Amerikih komandosa.
Slika 27.

Slika 28.

Primjer 6. I Fibonaccijeva udruga za amblem ima pentragram, slika 29.

Na slici 30. je isti amblem konstruiran u Sketchpadu.
Slika 29.

Slika 30.

Primjer 7. Ako pravilni peterokut iz Primjera 1. kombiniramo s op artom,

Matka 60., dobit emo sljedee slike 31. 34.
Slika 31.

Slika 32.

50
1 MATKA.indd 50

29.08.2008 18:54:33

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Slika 33.

Slika 34.

Zadatak:
Osmislite i uporabom Sketchpada konstruirajte amblem u kojemu e se
skrivati boanska proporcija, pentagram, op art... Vai najbolji radovi bit e
objavljeni i nagraeni.
Literatura:
1.

J. A. Adam: Mathematics in Nature, Princeton University Press, Princeton

and Oxford, 2006.

2.

K. Elam: Geometry of Design, Studies in Proportion of Composition, Princeton Arhitectural Press, New York, 2002.

3.

R. Herz Fischler: A Mathematical History of the Golden Number, Dover

Publications Inc., New York, 1998.

4.

V. Devid: Zabavna matematika, kolska knjiga, Zagreb, 1988.

5.

Z. iki: Istine i lai o zlatnom rezu, Pouak 15, listopad 2003., 50 69.

6.

Q. Lawlor: Philosophy and Practice Sacred Geometry, Thames & Hudson

Ltd., London, 2002.

7.

R. Dixon: Mathographics, Dover Publications, INC., New York, 1991.

Internetske adrese:
www.math.csusb.edu/courses/m129/golden/golden_ratio.html/5.11.2007./
www.likovna-kulltura.ufzg.hr/miro4.html/15.11.2007./
www.cage.ugent.be/~hs/polyhedra/dodeca.html/15.11.2007./
www.ri.net./Skills/math/extended_1.html/15.11.2007./
www.mathword.wolfram.com/Pentagram.html/29.10.2007./
www.jimloy.com/geometry/pentagor.html/29.10.2007./

51
1 MATKA.indd 51

29.08.2008 18:54:34

atka 17 (2008./2009.) br. 65

MICROSOFT EXCEL I MATEMATIKA (1)

Ivana Koki, Zagreb

Microsoft Excel (puni naziv Microsoft Office Excel) je program za

tablino raunanje, a sastavni je dio programskog paketa Microsoft Office koji
je instaliran na veini osobnih raunala te na svim raunalima u osnovnim i
srednjim kolama u Republici Hrvatskoj. Microsoft Excel ima iroku primjenu,
a u matematici se koristi za rjeavanje problema pomou tablica i polja koje
je mogue povezati razliitim formulama. Osim formula, Microsoft Excel ima
jo jedan jaki alat, a to je alat za crtanje grafikona iz podataka koji su jednom
uneseni u tablicu.
Kao i svaka tablica, tako se i tablica u Microsoft Excelu sastoji od redaka
i stupaca. Sjecite retka i stupca naziva se elija. Cijela tablica sastoji se od
65 536 redaka (oznaenih brojevima) i 256 stupaca (oznaenih slovima),
to je ukupno 16 777 216 elija. Podatke (brojeve, formule ili tekst) moemo
upisivati samo u aktivnu eliju (elije koju smo odabrali klikom lijeve tipke
mia unutar nje ili smo do nje doli pomou strjelica, a prepoznajemo je jer
je, za razliku od ostalih elija, uokvirena debljim tamnim rubom).

Kroz nekoliko primjera vidjet emo kako nam Microsoft Excel moe
pomoi u matematici.
Primjer 1. Deset povrinom najveih drava svijeta su Argentina (2 766
890 km2), Australija (7 686 850 km2), Brazil (8 511 965 km2), Indija (3 287 590
km2), Kanada (9 976 140 km2), Kazahstan (2 717 300 km2), Kina (9 596 960 km2),
Rusija (17 075 200 km2), Sjedinjene Amerike Drave (9 629 091 km2) i Sudan
(2 505 810 km2).

52
1 MATKA.indd 52

29.08.2008 18:54:34

atka 17 (2008./2009.) br. 65

a) Kolika je ukupna povrina tih deset drava?

b) Koja od navedenih drava ima najveu, a koja najmanju povrinu?
c) Poredajmo navedene drave po broju stanovnika.
Rjeenje: Ovaj zadatak i nije previe kompliciran, ali ipak moramo
zbrojiti deset brojeva. Prvi korak koji trebamo napraviti je upisati navedene podatke u tablicu. Dovoljno je unijeti samo brojeve (svaki broj u
svoju eliju), ali je zbog preglednosti preporuljivo unijeti i imena drava.
Argentina Australija Brazil
Indija Kanada Kazahstan Kina
Rusija
SAD
Sudan
2766890 7686850 8511965 3287590 9976140 2717300 9596960 17075200 9629091 2505810

Nakon to smo unijeli podatke u tablicu, moemo krenuti na rjeavanje

zadatka.
a) Za izraunati ukupan broj stanovnika koristimo alat za zbrajanje.
Pokaziva poloaja postavimo u slobodnu eliju u koju elimo da nam se
i odaberemo
izrauna ukupan broj stanovnika, a zatim kliknemo na sliicu
naredbu SUM. Nakon toga oznaimo sve elije u koje su upisani brojevi, kliknemo na OK i u odabranoj se eliji ispisuje rezultat 73 753 796.
b) Ponovo kliknemo na , ali sada odaberemo naredbu MAX odnosno
MIN i u odabranim se elijama ispisuje najvea (17 075 200) odnosno najmanja
(2 505 810) povrina. Nakon to znamo najveu i najmanju povrinu, iz tablice
se vrlo jednostavno oita da od navedenih drava Rusija ima najveu povrinu,
a Sudan najmanju.
c) Oznaimo cijelu tablicu (i imena drava i broj stanovnika) i u izborniku Podaci odaberemo naredbu Sortiranje. Budui su nam podaci upisani u
dva retka, prvo pritisnemo gumb Mogunosti i pod usmjerenjem odaberemo
Sortiraj s lijeva na desno.

53
1 MATKA.indd 53

29.08.2008 18:54:34

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Zatim u prvom padajuem izborniku (Sortiranje po) odaberemo da se

podaci sortiraju po povrini, tj. po drugom retku. Moemo birati poredak od
najmanjeg prema najveem (Uzlazno) ili od najveeg prema najmanjem (Silazno). Konano rjeenje je:
Rusija Kanada
SAD
Kina
Brazil Australija Indija Argentina Kazahstan Sudan
17075200 9976140 9629091 9596960 8511965 7686850 3287590 2766890 2717300 2505810

U Microsoft Excelu moemo imati razliite vrste zapisa kao npr. openiti
zapis, brojani, valutni, razlomaki, znanstveni, tekstualni, posebni i dr.
Primjer 2. Popunimo tablicu:
Broj
Reciproni broj

4/5

5/4
7/8

12
25/12

2 1/7
3/8

Rjeenje: Pri rjeavanju ovoga primjera koristit emo zapis pomou razlomaka. U primjeru nam je zadana tablica sa sedam stupaca i dva retka. Stoga
oznaimo 14 elija (u 2 retka i 7 stupaca) pa u izborniku Oblikovanje odaberemo naredbu elije i u kartici broj odaberemo naredbu Razlomak.

Budui da u tablici imamo zadane i dvoznamenkaste brojeve, onda za vrstu

odaberemo Do dvije znamenke (21/25) i potvrdimo pritiskom na tipku U redu.
Sada moemo unositi brojeve u tablicu. Ono to moemo primijetiti je da se
prilikom upisa nepravog razlomka automatski upisuje odgovarajui mjeoviti
broj. Mjeoviti broj 2 1/7 unosimo tako da izmeu 2 i 1/7 upiemo razmak.

54
1 MATKA.indd 54

29.08.2008 18:54:34

Broj
Reciproni broj

4/5
1 1/4

1 1/7
7/8

1 1/4
4/5

12/25
2 1/12

12
1/12

2 2/3
3/8

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Za izraunati reciproni broj zadanog broja (ili zadani broj recipronog

broja) postupak je sljedei. Kliknemo u eliju ispod 4/5, a zatim u traci elije
(u bijeli pravokutnik iznad oznaka stupaca) upiemo =1/ i zatim oznaimo
eliju u kojoj je upisano 4/5. Isti postupak ponovimo i za ostale brojeve u tablici. (Moemo kopirati sadraj elije u koju smo upisali formulu, ali samo u
one elije u kojima se trai reciproni broj, a za izraunati broj (ako je zadan
njegov reciproni broj) prvi put moramo upisati formulu =1/ i oznaiti eliju
recipronog broja, a zatim tu formulu moemo kopirati u ostale elije u kojima
se trai broj.).
2 1/7
7/15

Osim za tablino raunanje, Microsoft Excel moemo koristiti i za grafiki

prikaz proporcionalnosti.
Primjer 3. U istom koordinatnom sustavu grafiki prikaimo proporcionalnost:
1
a) y = 3x,
b) y = x.
4
Rjeenje: Primjer emo rijeiti na dva naina. Prvo emo grafiki prikazati
proporcionalnosti y = 3x na nain da emo samo ucrtati toke, a zatim emo,
koristei alate programa Microsoft Office, promijeniti vrstu grafa. Tek zatim
1
emo grafiki prikazati proporcionalnost y = x.
4
Prvi korak pri izradi grafikog prikaza proporcionalnosti je unoenje podataka u tablicu. U prvi redak tablice unijet emo proizvoljne vrijednosti za x,
a u drugom retku tablice emo za odgovarajui x izraunati vrijednost 3x, i to
tako da emo doi u odgovarajuu eliju (ispod vrijednosti za x) i u traci elije
upisati =3* te zatim oznaiti eliju u kojoj je upisana vrijednost za x. Ovaj postupak moemo ponoviti za sve upisane vrijednosti za x ili pak moemo kopirati
sadraj elije u koju smo upisali formulu i zalijepiti je za ostale vrijednosti za x.
x
y = 3x

5
15

3
9

1
3

0
0

1
3

3
9

5
15

Nakon to smo upisali podatke, oznaimo cijelu tablicu i kliknemo na

sliicu arobnjak za grafikone ( ) ili u izborniku Umetanje odaberemo naredbu Grafikon. Zatim u dijalokom prozoru u kartici Standardne vrste odaberemo XY (raspreno) vrstu grafikona, a kao podvrstu odaberemo Raspreni
(1. sliica u prvom redu) i odaberemo naredbu Naprijed. U sljedeem dijalokom
prozoru odabiremo raspon podataka, to smo mi ve uinili oznaivi cijelu
tablicu, pa samo odaberemo naredbu Naprijed.

55
1 MATKA.indd 55

29.08.2008 18:54:34

atka 17 (2008./2009.) br. 65

U treem dijalokom prozoru biramo mogunosti grafikog prikaza (naslove, osi, crte reetke, legendu i naslove podataka). Efekt neega to promijenimo moemo vidjeti na slici u donjem desnom kutu. Ako neto nismo promijenili u ovom dijalokom prozoru, to moemo uiniti naknadno pritiskom
desne tipke mia na graf i odabirom naredbe Mogunosti grafikona. Zasada
neemo mijenjati, nego emo samo odabrati naredbu Naprijed. U posljednjem
dijalokom prozoru moemo birati gdje elimo da nam se prikae grafikon.
Prema poetnim postavama grafikon se uvijek prikazuje na trenutnom listu.
Zavrni korak crtanja grafikona je odabir tipke Zavri.

Uoavamo da ucrtane toke pripadaju istom pravcu. Da bismo bili sigurni

da je to tako, promijenit emo vrstu grafikona, i to tako da na grafikonu priti-

56
1 MATKA.indd 56

29.08.2008 18:54:34

atka 17 (2008./2009.) br. 65

snemo desnu tipku mia i odaberemo naredbu Vrsta grafikona. Za vrstu grafikona emo ponovo birati XY (raspreno), ali emo za podvrstu sada odabrati
Raspreni s tokama podataka povezanima crtama (prva sliica u treem redu).
Tada imamo sljedei prikaz:

U primjeru se trai da u istom koordinatnom sustavu prikaemo propor1

cionalnosti y = 3x i y = x. U tu emo svrhu kopirati list na kojemu smo crtali
4
prethodni grafikon (kliknemo desnom tipkom mia na oznaku lista na kojemu
smo radili i odaberemo naredbu Premjesti ili kopiraj). Budui da nam grafikon
nee trebati, oznaimo ga i izbriemo, a u tablicu dodamo jo jedan redak za
1
y = x u kojemu emo zatim izraunati vrijednosti za zadane x-eve na isti
4
nain kako smo to napravili za y = 3x.
x
y = 3x
y = 1/4x

5
15
1.25

3
9
0.75

1
3
0.25

0
0
0

1
3
0.25

3
9
0.75

5
15
1.25

Postupak crtanja je ve opisan. Oznaimo tablicu i pokrenemo arobnjak

za crtanje.

57
1 MATKA.indd 57

29.08.2008 18:54:34

atka 17 (2008./2009.) br. 65

IZ SVIJETA
NATJECANJE GEORG MOHR 2008.
Alija Muminagi, Danska
Prvi krug natjecanja Georg Mohr za 2008. godinu odran je 4. prosinca
2007. godine. Uenici su u vremenu od 45 minuta rjeavali 20 postavljenih
zadataka. U rjeavanju nije bila doputena uporaba bilo kakvih pomagala.
1. Ako u ravninu razvijemo presavijeni papir prikazan na srednjoj slici,
dobit emo lijevu sliku. Istom presloenom papiru odreemo rubove kao to
prikazuje slika desno. Koliko e rupa imati papir razvijen u ravninu?

(A) 0

(B) 2

(C) 4

(D) 5

(E) 8

2. Osobe A i B istodobno kreu svaki sa svoje strane dugake umske staze

i tre jedan ususret drugome sve dok se ne sretnu. Tada se okrenu i tre natrag
prema svojem poetnom mjestu. Osoba A tri neto bre od osobe B. Tko e
se bre vratiti na svoj poetni poloaj?
(A) A
(D) ovisi o mjestu susreta

(B) B
(C) stii e istodobno
(E) ovisno o tome je li A dva puta bri od B

3. Marija je ula u labirint na mjestu koje pokazuje strjelica. Na svakome

raskriju baca novi kako bi odredila kojim e smjerom nastaviti put. Kolika
je vjerojatnost da e Marija izai na mjestu koje pokazuje krii?

(A)

1
5

(B)

2
5

(C)

1
6

(D)

1
8

(E)

1
16

58
1 MATKA.indd 58

29.08.2008 18:54:35

(A) 50

(B) 38

(C) 20

(D) 60

(E) 24

5. Koji od brojeva nije djeljiv brojem 18?

(A) 540
(D) 2007 2008 2009

(B) 1818 + 7216

(E) 9 888 8 999.

(C) 36 4226

atka 17 (2008./2009.) br. 65

4. Duljina visine na osnovicu jednakokranog trokuta povrine 60 iznosi 5.

Koliki je opseg tog trokuta?

6. Igra 7bang sastoji se u glasnom brojanju od 1 do 100, ali svaki put

kad doe do broja koji je djeljiv brojem 7 ili koji sadri znamenku 7, umjesto
broja mora rei bang. Koliko e puta rei bang?

(A) 10
(B) 14
(C) 24
(D) 30
(E) 34
7. Sedam brojeva: 3, 2, 1, 0, 1, 2 i 3 upisani su na sluajan nain unutar
sedam krugova. Kolika je vjerojatnost da je zbroj brojeva u vanjskih est krugova jednak 3?
(A)

1
3

(B)

1
6

(C)

1
7

(D)

1
9

(E)

3
49

8. Koji je broj rjeenje jednadbe 1 + 1 + 1 + x = 3 ?

(A) 0
(B) 6
(E) jednadba nema rjeenja

(C) 6

(D) 64

9. X kae: Sretan sam. Y kae: X lae. Z kae: X i Y su ljuti. Zapravo lae

samo jedna od tih osoba. Koji je mogui zakljuak?
(A) X je sretan
(D) Y je ljut

(B) Y je sretan
(E) Z je ljut

(C) Z je sretan

10. Ravninski lik ABCD omeen je duinama AB , BC , CD i DA, pri

emu se BC i DA sijeku (kao to je prikazano na slici). to se moe rei o

zbroju veliina kutova DAB, ABC , BCD i CDA ? On je:
B
(A) vei od 90
(B) 180
(C) manji od 360
(D) 360
(E) 540

A
C

59
1 MATKA.indd 59

29.08.2008 18:54:35

atka 17 (2008./2009.) br. 65

11. Neki se izbori odravaju u dva kruga s kandidatima P1, P2 i

P3. U drugi krug proli su kandidati P1 i P2. U prvome krugu kandidat P3 osvojio je 25% glasova. Oekuje se da e od njegovih glasaa
20% u drugom krugu glasati za kandidata P1, a 80% za kandidata
P2. Pretpostavlja se da e kandidat P2 osvojiti ukupno 55% glasova.
Koliki je postotak glasova u prvom krugu osvojio kandidat P1?
(A) 30 %

(B) 35 %

(C) 40 %

(D) 45 %

(E) 50%

12. emu je jednako vrijedan izraz (a + b ) (a b ) ?

2

(A) 0

(B) 2a2

(C) 2b2

(D) 2a2b2

(E) 4ab

13. U oznaene toke koordinatnog sustava stavljeni su kamenii. Nalazi

se u toki (0, 0) i moe se pomicati od kamenia do kamenia u koracima duljine 1 ili 2 . Osvaja sve one kamenie koje iz poetne toke moe
osvojiti u najvie 5 pomaka. Koliko kamenia ne moe osvojiti?

(A)
(B)
(C)
(D)
(E)

0
2
4
6
9

14. Za 6 kg robe A mora platiti 11 novia, za 7 kg robe B mora platiti 12

novia, cijena kilograma robe C je 2 novia, 5 novia je dovoljno za kupovinu
11 kg robe D, a cijena 600 g robe E iznosi 1 novi. Koja je roba najjeftinija?
(A) A

(B) B

(C) C

(D) D

(E) E

15. Beskonano mnogo kvadrata nacrtano je jedan do drugoga. Duljina

stranice svakog sljedeeg kvadrata jednaka je polovini duljine stranice prethodnog kvadrata. Duljina stranice najveeg kvadrata je 1. Kolika je ukupna
povrina svih kvadrata?
1
1
(B) 1
(A) 1
2
3
1
3
(C) 1
(D) 1
4
8
(E) povrina je beskonano velika

60
1 MATKA.indd 60

29.08.2008 18:54:35

17. Koji logo ima najveu povrinu?

panda
ealj
svjetlo

(A) panda (B) ealj

(C) svjetlo

(E) svi imaju jednaku povrinu

osmijeh

atka 17 (2008./2009.) br. 65

16. Za ispunjavanje upitnika na raunalu potrebno je 5 minuta. Koliko je raunala potrebno ako x osoba eli ispuniti upitnik za 1 sat. Trebat e
priblino:
60 x
12
60 5
x
x
(B)
(C)
(D)
(E)
(A)
5
x
x
5 60
12

(D) osmijeh

18. Oznaimo s m(a, b) vei od brojeva a i b. Koje je pravilo ispravno?

(A) m(a, a ) + m(b, b) = m(a, b)

(B) m(a + b, b + c) = m(a + c, a + b)

(C) m(a, b) + m(b, c) = m(a, c)

(D) m(a + c, b + c) = m(a, b) + c

(E) m(a, b) = a + b
19. Kukac mora prijei put od P do Q preko plohe dolje prikazanog bloka.
Kolika je duljina najkraeg puta?

(A) 3 2

(B) 2 5

(C) 1 + 5 + 2

(D) 2 + 2 2

(E) 5

20. U binarnom rjeniku rije duljine n znai niz od n znakova od kojih je

svaki jednak 0 ili 1. Udaljenost izmeu dviju binarnih rijei je broj mjesta gdje
dvije rijei odstupaju. Primjerice, udaljenost izmeu rijei 100010 i 010011
jednaka je 3. Koliko binarnih rijei duljine 6 ima udaljenost najvie 4 od rijei
100010?
(A) 6

(B) 18

(C) 24

(D) 31

(E) 57

61
1 MATKA.indd 61

29.08.2008 18:54:35

atka 17 (2008./2009.) br. 65

RJEENJA ZADATAKA
IZ BROJA 64.
Enigmatka
Kombinacija. Vidite crtee!
1
S
6
U
11
S
16
S

2
K
7
S
12
U
17
I

4
E

8
R
13
D
18
G

L
9
E
14
A
19
E

5
A
10
D
15
C
20
T

10
D
8
R
6
U
18
G

3
E
20
T
2
K
14
A

1
S
9
E
4
L
12
U

15
C
7
S
17
I
11
S

5
A
19
E
13
D
16
S

Iste znamenke. Evo nekih prikaza:

111 11 11 11 11 1 1 1, 11 + 11 + 11 + 11 + 11 + 11 1 1, 2 2 2 2 2 2,
33 + 33 3 + 3 : 3, 4 4 4, 55 + 5 + 5 5 : 5, 66 6 : 6 6 : 6, 77 7 7 + 7 : 7, 7 7 + 7 + 7 + 7 : 7,
8 8, 9 9 9 9 + 9 : 9.
Natjecatelji. Mjesta su: Orahovica, Krapina, Karlobag, Novigrad, Garenica, Virovitica,
Tovarnik, Savudrija, Lepoglava, Cetingrad, Krievci, Bjelovar.
Pomicaljka. Diralite, analitika, peterokut.
Zbrajaljka. Evo traenih zamjena: ADEIPRTV = 12048357 (najmanji broj), 97628510
(najvei broj).
Trokuti. Manje! Na crteu se moe prebrojiti ukupno 49 pravokutnih trokuta.
U znaku broja 100. Neka je m broj mukaraca, broj ena, a d broj djece. Te
nepoznanice povezuju jednakosti m + + d = 100, 3m + 2 + d/2= 100. Eliminacijom
veliine d nalazimo da je 5m + 3 = 100. Broj ena oito mora biti djeljiv brojem 5.
Pomou te injenice otkrivamo sljedeih 7 rjeenja:
(m, , d) = (20, 0, 80), (17, 5, 78), (14, 10, 76), (11, 15, 74), (8, 20, 72), (5, 25, 70), (2, 30, 68).

Rjeenja odabranih zadataka

931. Neka je n traeni broj. Tada vrijede ove jednakosti:
n = 4a + 3, n = 5b + 3, n = 6c + 3, n = 7d + 3, odnosno n 3 = 4a, n 3 = 5b, n 3 = 6c,
n 3 = 7d. To znai da je n 3 viekratnik brojeva 4, 5, 6 i 7. Budui da je V(4, 5, 6, 7)
= 420, slijedi da je broj n 3 = 420k, pri emu je k prirodan broj.
Najmanji etveroznamenkasti broj dobit emo iz nejednakosti 420k 1000, ako je broj
k najmanji mogu. Zbog k 1000 ili k 2 160 zakljuujemo da je najmanji prirodni
420

420

broj k = 3. Za k = 3 dobivamo da je n 3 = 420 3, odnosno n 3 = 1260, odakle je

n = 1263. Prema tome, 1263 je najmanji traeni etveroznamenkasti broj.

62
1 MATKA.indd 62

29.08.2008 18:54:36

k najvei mogu. Zbog k 9999 ili k 23 339 zakljuujemo da je najvei prirodni broj
420

420

k = 23. Za k = 23 dobivamo da je n 3 = 420 23 ili n 3 = 9660, tj. n = 9663. Prema

tome, 9663 je najvei traeni etveroznamenkasti broj.
932. Neka je x kilometara na sat brzina automobila i neka je C mjesto susreta motorista
i automobila (vidi sliku).

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Najvei etveroznamenkasti broj odredit emo iz nejednakosti 420k 9999, ako je broj

Do susreta u mjestu C motorist je preao put od 3 40, tj. 120 km, a automobil 3x kilometara. To znai da je duljina puta od A do B jednaka |AB| = 120 + 3x kilometara.
Neka je D mjesto susreta biciklista i automobila. Do susreta u mjestu D biciklist je
preao put dug 4 15, tj. 60 km, a automobil 4x kilometara. Zato je |AB| = 60 + 4x
kilometara. Zbog jednakosti lijevih strana dviju jednadbi, tj. |AB|, slijedi i jednakost
njihovih desnih strana, tj. 60 + 4x = 120 + 3x, ili 4x 3x = 120 60, tj. x = 60. Prema
tome, brzina automobila je 60 km na sat, a to znai da je duljina puta od A do B
jednaka 60 + 4 60, tj. 300 km.
933. Znamenka desetinke u djelitelju mora biti manja od 3. Naime, ako je znamenka
desetinke jednaka 3, onda je kolinik 291.8, to nije mogue jer je 291.8 < 3 .8.
Ako je znamenka desetinke u djelitelju jednaka 1, onda je kolinik 310.3, to opet nije
mogue jer je znamenka desetinke u dobivenom koliniku 3, a u traenom je koliniku
8. Zato je znamenka desetinke djelitelja jednaka 2, pa je traeni djelitelj 3.25, a to znai
da je kolinik 300.8.
Prema tome, traeni je djelitelj 3.25, a kolinik 300.8 .
934. 1. nain. Izluimo zajedniki faktor iz prvih dvaju razlomaka.
Naime, 36
5 7

1
1
1
1
1
1
1

=
36

5 6 7 6 7 8 6 8
5 7
6 6 78 68

= 1 215 1 1 = 1 5 43 1 1 =
5 7 6
6 78 68
5 6 7 6 7 8 6 8
= 43
6 7

1
1
1
1 1

=
=
43
6 7 8 6 8 6 7
8 68

= 1 343 1 = 1 7 49 1 =
6 7

68

6 7

68

= 49 1 = 48 = 1.
68 68 68
2. nain. Sve dane razlomke svedimo na zajedniki nazivnik 5 6 7 8. Naime,
36
1
1
1
36 48
8
5
35

=
5 7 5 6 7 6 7 8 6 8
5 6 7 8 5 6 7 8 5 6 7 8 5 6 7 8

1728 48
1680
5 6 7 8
=
=
= 1.
5 6 7 8
5 6 7 8 5 6 7 8

63
1 MATKA.indd 63

29.08.2008 18:54:36

atka 17 (2008./2009.) br. 65

935. Nakon jedne minute velika kazaljka ure pomakne se za 1minutni dio i tako naini
kut od 360 : 60, tj. 6. Mala kazaljka ure za 1 sat pomakne se 5 minutnih dijelova, to
odgovara kutu od 30. To znai da mala kazaljka ure nakon jedne minute naini kut
od 30:60, tj. 0.5. Oito da od 6 do 7 sati mala i velika kazaljka ure ne mogu zatvoriti
isprueni kut, nego e se to prvi put dogoditi poslije 7 sati. U 7 sati velika kazaljka
ure nalazi se na broju 12 na brojaniku ure. To znai da u 7 sati mala i velika kazaljka
ure zatvaraju kut od 180 3o, tj. 150, odnosno kut od 210. Dalje radimo sa jednim
od ova dva kuta. Naravno da je lake raditi s manjim kutom. Neka je x broj minutnih
dijelova za koji se velika kazaljka pomakne nakon 7 sati do poloaja kad obje kazaljke
zatvore isprueni kut. Za to vrijeme velika kazaljka naini kut od 6x stupnjeva. Za to
isto vrijeme mala kazaljka naini kut od 0.5x stupnjeva . Zato vrijedi jednadba 150 +
6x 0.5x = 180, ili dalje redom 150 + 5.5x = 180,
60
5
300
, x=
, tj. x = 5 . Prema tome, mala i velika kazaljka
11
11
55
5
ure prvi e put nakon 6 sati zatvoriti isprueni kut u 7 sati i 5 minuta.
11

5.5x = 30, 55x = 300, x =

936. Neka je x broj lijenika, a y broj bolesnika u bolnici. Tada je 35x ukupan broj
godina svih lijenika, a 50y ukupan broj godina svih bolesnika. To znai da je 35x + 50y
ukupan broj godina lijenika i bolesnika. Osim toga, x + y je ukupan broj lijenika
i bolesnika, a to znai da je 40(x + y) ukupan broj godina lijenika i bolesnika. Zato
vrijedi jednadba 40(x + y) = 35x + 50y, ili dalje redom, 40x + 40y = 35x + 50y,
40x 35x = 50y 40y, 5x = 10y, tj. x = 2y. Iz zadnje jednakosti slijedi da je x > y.
Prema tome, u bolnici ima dva puta vie lijenika nego bolesnika.
937. Neka je x dio prve legure, a y dio druge legure koje smo uzeli. Istaknimo da
je u svakom dijelu prve legure omjer bakra i cinka 1 : 2, a da je u svakom dijelu
druge legure omjer bakra i cinka 4 : 5. To znai da x dijelova prve legure sadri
dijelova bakra, a y dijelova druge legura sadri

1
x
3

4
y dijelova bakra. Zato zakljuujemo
9

1
4
x + y dijelova bakra. Isto tako x dijelova prve legure sadri
3
9
2
5
x dijelova cinka, a y dijelova druge legure sadri y dijelova cinka. To znai da
3
9
2
5
nova legura sadri x + y dijelova cinka. Uzimajui u obzir uvjet zadatka da je u
3
9
1
4 2
5 2
novoj leguri omjer bakra i cinka 2 : 3, vrijedi razmjer x + y : x + y = .

9 3
9 3
1

4
4
10
4
2
5
Ovaj razmjer moemo redom pisati 3 x + y = 2 x + y , x + y = x + y ,
3
3
3
3
9
9
9
x 2
9x + 12y = 12x + 10y, 2y = 3x, ili = , tj. x : y = 2 : 3 . To znai da valja uzeti 2 dijela
y 3

da nova legura sadri

prve legure i 3 dijela druge legure.

x 2
Odredimo jo traeni postotak. Naime, ako lijevoj i desnoj strani jednakosti =

dodamo 1, dobivamo ove jednakosti:

3
y
3
= , y = (x + y ), ili y = 0.6(x + y).
5
x+ y 5

y 3
x
2
x y 2 3 x+ y 5
,
,
+1 = +1
+ = +
= ,
y
3
y y 3 3
y
3

Prema tome, dio druge legure ini 60% nove legure.

64
1 MATKA.indd 64

29.08.2008 18:54:36

atka 17 (2008./2009.) br. 65

938. Lako zapaamo da su u danoj jednakosti 3 pribrojnika i zbroj parni brojevi, tj.
djeljivi brojem 2, a prema pouku o djeljivosti zbroja slijedi da je i pribrojnik 3b djeljiv
brojem 2. To je mogue samo ako je b paran broj. Jedini paran prosti broj je 2, pa je b =
2. Zato danu jednakost moemo pisati u obliku 2a + 6 + 4c + 8d = 174, ili 2a + 4c + 8d =
168, tj. a + 2c + 4d = 84. Budui da su u zadnjoj jednakosti 2 pribrojnika i zbroj djeljivi
brojem 2, zakljuujemo da je pribrojnik a djeljiv brojem 2, pa je a = 2. Zato vrijede ove
jednakosti: 2 + 2c + 4d = 84, ili 2c + 4d = 82, tj. c + 2d = 41, pri emu je c nuno neparan
broj jer je samo zbroj neparnog broja c i parnog broja 2d jednak neparnom broju 41.
Dalje, Diofantsku jednadbu c + 2d = 41 moemo lako rijeiti uporabom tablice:
c 3 7 19 31 37
d 19 17 11 5 2
Prema tome, traene etvorke prostih brojeva su: (2, 2, 3, 19), (2, 2, 7, 17), (2, 2, 9, 11),
(2, 2, 31, 5), (2, 2, 37, 2).
939. Neka je |CM| = x, a |CN| = y. Tada je |BM| + |CM| = |BC| = |AB|, ili |BM| + x = a,
tj. |BM| = a x. Lako se pokae da je MCN ABM. Naime, |MCN| = |ABM| = 90,
|NMC | = |AMB| jer su to dva vrna kuta, i |MNC| = |MAB| jer su to dva kuta uz
presjenicu AN. Iz dokazane slinosti trokuta vrijedi razmjer |CN| : |CM| = |AB| : |BM|,
ili dalje redom, y : x = a : (a x ), y(a x) = ax, y =

ax
.
ax

a c
= slijedi jednakost njihovih recipronih
b d
b d
ax
1 ax
vrijednosti, tj. = , to jednakost y =
moemo dalje pisati redom =
,
a c
ax
y
ax
1
a
x 1 1 1 1 1 1 1 1 1
1
1
1
= , = , = , = , tj.

= .
y ax ax y x a a x y x y a
CM
CN
a

Kako iz jednakosti dvaju razlomaka

940. Iz druge jednadbe izrazimo x, tj. x = y + z 3, zatim ovu jednadbu kvadriramo

x 2 = y 2 + z 2 + 9 + 2 yz 6 y 6 z , pa nakon zamjene u prvu jednadbu dobivamo

redom y 2 + z 2 + 9 6 y 6 z + 2 yz y 2 z 2 = 1 , 2yz 6y 6z = 8, yz 3y 3z = 4,
yz 3z = 3y 4, tj. z(y 3) = 3y 4. Dalje moemo na razne naine.
1. nain. Iz jednadbe z(y 3) = 3y 4 slijedi jednadba z =
z = 3+

5
.
y 3

3y 4
3( y 3) + 5
, ili z =
,
y 3
y 3

Broj z bit e cijeli broj samo ako je y 3 djelitelj broja 5, tj. ako je y 3 = 1, y 3 = 5.
Rjeenja ovih etiriju jednadbi su: y = 2, y = 2, y = 4, y = 8. Sad iz jednadbe

65
1 MATKA.indd 65

29.08.2008 18:54:37

atka 17 (2008./2009.) br. 65

3y 4
odredimo vrijednosti z. Za y = 2 je z = 2, za y = 2, z = 2, za y = 4, z = 8 i
y 3
za y = 8, z = 4. Konano iz jednadbe x = y + z 3 lako odredimo vrijednosti x.
Naime, za y = 2 i z = 2 je x = 3, za y = 2 i z = 2 dobivamo x = 3, za y = 4 i z = 8 je x = 9, dok za
y = 8 i z = 4 dobivamo x = 9. Prema tome, postoje etiri trojke (x, y, z) cijelih brojeva
koje su rjeenje danog sustava jednadbi. To su (3, 2, 2), (3, 2, 2), (9, 4, 8) i (9, 8, 4).
z=

2. nain. Iz jednadbe 3y 4 = z(y 3) zakljuujemo da je cijeli broj 3y 4 djeljiv

cijelim brojem y 3. Budui da je i viekratnik broja y 3, tj. 3(y 3) djeljiv brojem y
3, zakljuujemo da je i razlika brojeva 3y 4 i 3(y 3) takoer djeljiva brojem y 3.
Zbog 3y 4 3(y 3) = 5 slijedi da je broj 5 djeljiv brojem y 3. To je mogue samo
ako je y 3 = 1 ili y 3 = 5. Rjeenja ovih etiriju jednadbi su: y = 2, y = 2, y = 4,
y = 8. Sad iz jednadbe z(y 3) = 3y 4, tj. z =

3y 4
, lako odredimo vrijednosti z.
y 3

Naime, za y = 2 je z = 2, za y = 2 je z = 2, za y = 4 je z = 8, a za y = 8 je z = 4. Konano,
iz jednadbe x = y + z 3 lako odredimo cjelobrojne vrijednosti x. Za y = 2 i z = 2
dobivamo x = 3, za y = 2 i z = 2 je x = 3, za y = 4 i z = 8 je x = 9, a za y = 8 i z = 4
dobivamo x = 9. Zato postoje 4 trojke (x, y, z) cijelih brojeva koje su rjeenja danog
sustava jednadbi. To su (3, 2, 2), (3, 2, 2), (9, 4, 8) i (9, 8, 4).
941. Promotrimo dva od tri neparna broja a, b, c. Neka su to brojevi a i b. Kako je
umnoak dvaju neparnih brojeva uvijek neparan broj, slijedi da je ab 1 paran broj.
Paran broj ab 1 bit e djeljiv brojem 4 samo ako je ostatak pri dijeljenju umnoka ab
brojem 4 jednak 1. Dalje, ostatak pri dijeljenju neparnog broja brojem 4 moe biti ili
1 ili 3. Oito da ostatak pri dijeljenju neparnog broja brojem 4 ne moe biti jednak 2.
Naime, a = 4k + 2 nije mogu jer je broj 4k + 2 djeljiv brojem 2, a neparan broj a nije.
Ispitajmo sada koliki moe biti ostatak pri dijeljenju umnoka ab brojem 4. Neka je a
= 4m + 1 ili a = 4m + 3, te b = 4n + 1 ili b = 4n + 3. Sad valja promatrati svaki od tri
mogua sluaja.
1. Neka je a = 4m + 1 i b = 4n + 1. Tada je ab = (4m + 1)(4n + 1) = 16mn + 4m + 4n +1
ili ab = 4(4mn + m + n) + 1, tj. ab = 4x + 1.
2. Neka je a = 4m + 3 i b = 4n + 3. Tada je ab= (4m + 3)(4n + 3) = 16mn + 12m +
12n + 9 ili ab= 16mn + 12m + 12n + 8 + 1 = 4(4mn + 3m + 3n + 2) + 1, tj. ab = 4y + 1.
3. Neka je a = 4m + 1 i b = 4n + 3. Tada je ab = (4m + 1)(4n + 3) = 16mn + 12m +
4n + 3 ili ab = 4(4mn + 3m + n) + 3, tj. ab = 4z + 3.
Iz promatrana 3 sluaja zapaamo da e ostatak pri dijeljenju umnoka dvaju neparnih
brojeva brojem 4 biti 1 samo ako oba broja imaju isti ostatak, tj. ili 1 ili 3. Budui da svaki
neparan broj pri dijeljenju brojem 4 moe imati ili ostatak 1 ili ostatak 3, zakljuujemo
da od tri ma kako odabrana neparna broja a, b, c dva sigurno pri dijeljenju brojem
4 imaju isti ostatak: ili 1 ili 3. To znai da e ostatak dijeljenja umnoka tih dvaju
neparnih brojeva brojem 4 biti jednak 1.
Neka brojevi a i b imaju isti ostatak pri dijeljenju svakog od tih dvaju brojeva brojem
4, tj. ili 1 ili 3. Tada je ab 1 = 4k + 1 1, tj. ab 1 = 4k . Time smo dokazali da je bar
jedan od triju danih brojeva ab 1, ac 1, bc 1 djeljiv brojem 4.

66
1 MATKA.indd 66

29.08.2008 18:54:37

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Rasprava. Ako svaki od triju ma kako odabranih neparnih brojeva a, b, c pri dijeljenju brojem 4 ima jednaki ostatak, onda je svaki od triju brojeva ab 1, ac 1, bc 1 djeljiv brojem 4. Nije mogue da su dva od triju navedenih brojeva parna, a jedan od njih neparan.
942. Neka su a = |AB| , b = |BC| duljine dviju
susjednih stranica paralelograma ABCD, pri
emu je b = ka, i neka su e = |AC| , f = |BD|
duljine dijagonala paralelograma ABCD,
pri emu je f = ke. Neka je toka M presjek
dijagonala paralelograma ABCD.
Primjenom pouka o duljini stranica i dijagonala paralelograma (vidi Matka br.
62, Odabrani zadatci, zadatak 918.) vrijedi jednakost: e2 + f 2 = 2a 2 + 2b 2 , pa
2
2
nakon zamjene vrijednosti za b i f dobivamo jednakost e2 + (ke) = 2a 2 + 2 (ka ) ,
ili e2 + k 2 e2 = 2a 2 + 2k 2 a 2, tj. e2 (1 + k 2 )= 2a 2 (1 + k 2 ). Nakon dijeljenja zadnje jednakosti brojem 1 + k2 , pri emu je 1 + k2 > 0 , dobivamo jednakost e2 = 2a 2 . Tu
jednakost moemo pisati i ovako: e e = 2 a a , odnosno |AC| |AC| = 2|AB| |AB|.
Zbog injenice da je |AC| = 2|AM| vrijedi jednakost |AC| 2|AM| = 2|AB| |AB| ili
|AC| |AM| = |AB| |AB|.
Zadnju jednakost moemo pisati kao razmjer, |AC| : |AB| = |AB| : |AM|. Iz zadnjeg
razmjera zakljuujemo da su duljine dvije stranice trokuta ABC proporcionalne
duljinama dviju stranica trokuta ABM. Budui da su kutovi koje zatvaraju
proporcionalne stranice jednakih veliina, tj. da je |BAC| = |BAM|, to znai da su
ta dva trokuta slina, tj. ABC ABM. Iz dokazane slinosti trokuta slijedi jednakost
veliina kutova |ABC| = |AMB|, a to znai da je i |BAD| = |BMC| jer su to dva
para suplementnih kutova.
Time smo dokazali navedenu tvrdnju u zadatku.

Rjeenja krialjki za

6. razred

5. razred
1

1
9

6
2

14

11

atkae

5
12

6
8

15

5
1

2
0

10

12

15

10

13

13

8
1

11

16

18

14

17

19

67
1 MATKA.indd 67

29.08.2008 18:54:37

atka 17 (2008./2009.) br. 65

7. razred
1

8. razred

10

13

8
18

5
14

19

11

15

7
20

12

5
16

5
1

17

21

23

8
9

13

22

15

24

6
0

0
9

4
6
16

17

11

4
7

12

14

20

10

18

19

21

Rjeenja nagradnih zadataka iz 63. broja

Rjeenja zadataka za

atkae poetnike

1. Marke. 91 marku. 2. Rue gospoe Rue. 5 rua. 3. Stablo. 120 cm. 4. Izlet. 3 uenika
pojela su po 4 kolaa. 5. Stari papir. tef je dobio 1800 kn, a Jura 1440 kn. 6. Unuk, otac
i djed. Unuk ima 6 godina, otac 30 godina, a djed 54 godine. 7. Prijateljice. Svaka treba
platiti 8 kn. Mia je potroila 9 kn pa mora uzeti 1 kn. Tea je potroila 15 kn pa mora uzeti
7 kn. 8. Greda. 100 kn. 9. Dijagonale kocke. = 60. 10. Podjela zarade. Ukupno 7200
kn, svaki po 720 kn. 11. U autobusu. 100 putnika. 12. Zbrojevi brojeva. a) 0, b)
c)

2
,
45

4
1
2
18
, d) , e) , f) . 13. Trokut. Koordinate vrhova su A(1, 0), B (7, 0), C(3, 4),
45
45
45
45

a = 6 cm, va = 4 cm, p = 12 cm2. 14. Zaposleni sin. 1 sanduk po 12 kg i 17 sanduka po

10 kg; 6 sanduka po 12 kg i 11 sanduka po 10 kg ili 11 sanduka po 12 kg i 5 sanduka
po 10 kg. 15. Koliki je x? x = 13. 16. Uiteljica i bomboni. 9 uenika, 50 bombona.
17. Staza. 90.4 m2. 18. Kocka. Oploje se povea 150 : 6 = 25 puta. Obujam se povea
125 puta. 19. Neboder. 70 m.

Rjeenja su nam poslali i atkinim su biljenicama nagraeni atkai: Mislav Glibo,

6.c, O Z. Franka, Kutina; Zorana Lubina, 6.a, O Runovi, Runovi; Marina Bonjak,
5.r., O S. S. Kranjevia, Lovre; Tina Zebi, 6.b, O Kman-Kocunar, Split; Nikola
Buhiniek, 4.b, O Antuna i Ivana Kukuljevia, Varadinske Toplice; Josip Mohler,
5.e, O Fra Kaje Adia, Pleternica.

68
1 MATKA.indd 68

29.08.2008 18:54:37

1. 75 cm; ornitologija. 2. Oko 56 puta. 3. 113 vrsta. 4. Oko 1.14 mrava na dm2, odnosno
1 mrav na dm2; murmekologija. 5. 44.76, odnosno oko 45 puta. 6. Mike Powell,
Greyhound, Galina Chistyakova (8.94 > 8.2 > 7.52) 7. Blanka Vlai (182.88 < 207)
Rjeenja je poslao i atkinom je biljenicom nagraen atka Nikola Buhiniek,
4.b, O Antuna i Ivana Kukuljevia, Varadinske Toplice.

atka 17 (2008./2009.) br. 65

Rjeenja zadataka iz Kutka za najmlae

Rjeenja Nagradnog natjeaja broj 59

Odredimo povrinu trokuta ABC i CGI.

Toke J i K su noita visina ovih trokuta, pa vrijedi |CKG| = |CJB| = 90.

Vidimo da vrijedi p(ABC) =

1
1
|AC| |BJ| i p(CGI) = |CI| |GK|.
2
2

Iz kvadrata ACIH dobivamo da je |AC| = |CI|. (*)

Trokuti CBJ i CGK su sukladni jer je:
1 iljasti kutovi BCJ i GCK su kutovi s okomitim kracima pa je |BCJ| = |GCK|,
2 iljasti kutovi CBJ i CGK su kutovi s okomitim kracima pa je |CBJ| = |CGK|,
3 stranice BC i CG su stranice kvadrata BCGF pa je |BC| = |CG|.
Iz sukladnosti trokuta CBJ i CGK slijedi da je |BJ| = |GK|. (**)
Zbog dokazanih tvrdnji (*) i (**) zakljuujemo da su povrine trokuta ABC i CGI
jednake, tj. da vrijedi p(ABC) = p(CGI).
Slino se dokazuje sukladnost ostalih trokuta, pa zakljuujemo da je
p(ABC) = p(BEF) = p(ADH) = p(CGI),
tj. da novi trokuti imaju povrinu jednaku poetnom trokutu.

69
1 MATKA.indd 69

29.08.2008 18:54:38

Rjeenje stripa Zna li Ante?

Ante nije pogodio broj, on ga unaprijed zna! Zbrojio je tri znamenke koje su zamislili
njegovi prijatelji i taj je zbroj pomnoio s 22. Da je Jurica raunao s 5, 7 i 8, dobio bi
broj (5 + 7 + 8) 22 = 20 22 = 440.
Rjeenje su nam poslali i atkinim su biljenicama nagraeni atkai: Tina Zebi,
6.b, O Kman-Kocunar, Split i Mislav Glibo, 6.c, O Z. Franka, Kutina.

Rjeenje mozgalice Strijela i zmaj

70
1 MATKA.indd 70

29.08.2008 18:54:38

Rjeenje su nam poslali i atkinim su biljenicama nagraeni atkai iz skupine

dodatne nastave 6. razreda, O Eugena Kumiia, Rijeka te Anamarija Alagui, Fran
pigel i Ema Penezi, 8.b, O Otok, Zagreb.

71
1 MATKA.indd 71

29.08.2008 18:54:39

KUTAK ZA NAJMLADE

Olimpijske igre
1.

Koliko su ukupno olimpijskih

medalja hrvatski sportai
osvojili od 1992. godine?

2.

Krunim dijagramom prikai postotak osvojenih

zlatnih, srebrnih i bronanih od ukupnog broja
medalja koje su osvojili hrvatski sportai od 1992.
godine.

3.

Na kojim se ljetnim Olimpijskim igrama, poevi

od 1992., natjecalo najvie hrvatskih sportaa? Tko
je te godine nosio hrvatsku zastavu?

4.

1 MATKA.indd 72

Koliko je ukupno medalja na Olimpijskim

igrama osvojila Janica Kosteli?

29.08.2008 18:54:39