Ratno Profeterstvo U Hrvatskoj

PRIJAVA EUROPSKOJ KOMISIJI
Vezano uz pretvorbeno privatizacijski kriminal u Hrvatskoj, te organizirani bankarski

kriminal vezano uz pranje novca u bankama u Hrvatskoj
Delegaciji Europske komisije u Republici Hrvatskoj

Trg rtava faizma 6, Zagreb 10 000
Potovani gospodin
Vincent Degert
ef Delegacije
Zagreb, 5. lipnja 2008. godine

1
SADRAJ
Uvodno pismo ........................................................................................................................... 3
Sluaj NAMA ........................................................................................................................... 4
Sluaj Tvornice duhana Zagreb .............................................................................................. 15
Sluaj Geotehnika ................................................................................................................... 30
Sluaj Zagrebaka banka ........................................................................................................ 43
Tehnologija pranja novca u Hrvatskoj .................................................................................... 60
500 milijuna eura na tajnim raunima ..................................................................................... 64
Pranje novca u Privrednoj banci Zagreb ................................................................................. 66
Pranje novca u Slavonskoj banci d.d. i Hypo Alpe Adria banci ............................................. 72
Ozren Tatarac: Pravno miljenje odvjetnika Slobodnog sindikata ......................................... 82
Zahtjevi Slobodnog sindikata upueni Vladi RH ................................................................... 88
Zahtjevi Slobodnog sindikata Europskoj komisiji .................................................................. 92
Dokumenti ............................................................................................................................... 94
Rjeenje o registraciji Slobodnog sindikata
Tuba radnika poduzea NAMA protiv Zagrebake banke
Tuba radnika poduzea NAMA protiv Privredne banke Zagreb
Nalaz sudskog vjetaka o kriminalu Privredne banke Zagreb u NAMI
Tuba radnika Tvornice duhana Zagreb protiv Zagrebake banke
Tuba radnika Tvornice duhana Zagreb protiv Adris grupe i TDZ-a
Kaznena prijava protiv Vesne ivkovi, odgovorne osobe Sredinje depozitarne agencije
Zahtjev Hrvatskom fondu za privatizaciju za ponitenje pretvorbe i privatizacije TDZ-a
Kaznena prijava radnika Geotehnike protiv Hrvoja Vojkovia
Tuba Pak Kainari protiv Republike Hrvatske
Rjeenje Opinskog graanskog suda u Zagrebu kojim se dionice ZABE vraaju dravi
Tube za ponitenje Glavne i Posebne skuptine Zagrebake banke d.d.
Kaznena prijava protiv odgovornih osoba Zagrebake banke zbog tajnih rauna
Prijava nezakonitosti u Zagrebakoj banci d.d. Hrvatskoj narodnoj banci
Kaznena prijava protiv predsjednika Uprave PBZ d.d. zbog pranja novca
Kaznena prijava protiv odgovornih osoba Slavonske i Hypo Alpe Adria Bank zbog pranja
novca
5. lipnja 2008. godine

DELEGACIJA EUROPSKE KOMISIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Potovani gospodin
VINCENT DEGERT
ef Delegacije
Potovani gospodine Degert,
Putem Vae Delegacije, predstavnici Slobodnog sindikata, te lanovi sindikata, opljakani i
obespravljeni radnici poduzea NAMA, Tvornice duhana Zagreb, Geotehnike, Zagrebake
banke, podnose prijavu Europskoj komisiji protiv Republike Hrvatske, zbog pretvorbeno
privatizacijskog organiziranog kriminala, te organiziranog bankarskog kriminala vezanog uz
pranje novca.
Prijava Europskoj komisiji, koju danas podnosimo, sadri i zahtjeve Slobodnog sindikata
Europskoj komisiji.
Oekujemo da e predstavnici Europske komisije prouiti ovu Prijavu, te to urnije
odgovoriti na nae zahtjeve.
Sa osobitim potovanjem,
Domagoj Margeti, novinar

Predsjednik Slobodnog sindikata
Marija Radoevi, predstavnica radnika NAME

Jaka Herceg, predstavnica radnika NAME
Slavica Lovri, predstavnica radnika Tvornice duhana Zagreb

Ing. Dragomir Milovanovi, predstavnik radnika Geotehnike
Josip uul, predstavnik radnika Zagrebake banke
Pak Kainari, lan Nadzornog odbora Slobodnog sindikata
SLUAJ NAMA
Radnici i mali dioniari poduzea NAMA podignuli su dana 22. veljae 2008. godine, pred
Opinskim graanskim sudom u Zagrebu, protiv Privredne banke Zagreb tubu za naknadu
tete zbog pljake NAMA-inih nekretnina, u iznosu od 223 milijuna kuna. Osim Privredne
banke Zagreb, istom su tubom tueni i Podravka, Belupo, Billa, Konzum i dvadesetak drugih
pravnih i fizikih osoba u ijem su vlasnitvu nezakonito zavrile nekretnine NAME d.d. u
steaju, a kako je to u svojem vjetakom nalazu zakljuio Marijan Marini.
U uvodu do sada jedne od najveih tuba protiv Privredne banke Zagreb, odvjetnik Udruge
malih dioniara NAME i Slobodnog sindikata, naglasio je kako se tuba podnosi u interesu
svih radnika NAME, bez obzira jesu li ili nisu lanovi navedene udruge ili sindikata kao
tuitelja u ovom postupku.
Valja naglasiti da se ovom tubom, neovisno o tome koliko je bivih radnika - malih
dioniara "NAMA d.d. u steaju" ulanjeno u prvotuitelja kao udrugu, odnosno u
drugotuitelja kao sindikat, ovom tubom postupa se istovremeno:
- u interesu svih bivih radnika - malih dioniara "NAMA d.d. u steaju", i to neovisno o tome
jesu li pojedini od njih u lanstvu kod tuitelja, budui da uspjehom tuitelja u ovom sporu
imovina koja je predmet ove tube ima ui u steajnu masu "NAMA d.d. u steaju", te ista, po
isplati vjerovnika, ima biti podijeljena vlasnicima dionica - radnicima - malim dioniarima
"NAMA d.d. u steaju".
Ova tuba je istovremeno podnesena i u interesu svih bivih radnika "NAMA d.d. u steaju", i
to neovisno jesu li ili nisu bili mali dioniari, jer se uspjehom tuitelja u ovom sporu i
vraanjem imovine koja je predmet ovog spora u steajnu masu "NAMA d.d. u steaju"
omoguava isplata svih dugovanja "NAMA d.d. u steaju" svim bivim radnicima "NAMA
d.d. u steaju" koja su isti po osnovi rada imali kod "NAMA d.d. u steaju". Bez ove tube,
odnosno bez pravomone presude u korist tuitelja u ovom sporu niti jedan bivi radnik
"NAMA d.d. u steaju", odnosno niti jedan mali dioniar "NAMA d.d. u steaju" ne moe
ostvariti prava po osnovi imovine koja je predmet ove tube, navodi se u uvodnom tijelu
tube protiv Privredne banke Zagreb.
Nadalje, u tubi se navodi kao nitavna nagodba sklopljena izmeu Uprave NAME i
Privredne banke Zagreb, kojom je banci omoguena nezakonita naplata neosnovanih
financijskih potraivanja, na temelju ega je Privredna banka Zagreb stekla vlasnitvo nad
najvrijednijim NAMA-inim nekretninama. Upravo na temelju nalaza sudskog vjetaka za
financije i knjigovodstvo Marijana Marinia, mali dioniari i radnici NAME sada tubom
protiv Privredne banke Zagreb trae proglaenje ove nezakonite nagodbe nitavnom i isplatu
tete NAMI u ukupnom iznosu od 223 milijuna kuna, te dodatnom iznosu nastale tete, koju u
postupku utvrdi Opinski graanski sud u Zagrebu.
Prvotuenik je dana 7. srpnja 2003. godine sklopio sa steajnim upraviteljem poduzea
NAMA d.d. u steaju, Nemieva 1-3, Zagreb, Nagodbu, na temelju koje je Tuenik
protuzakonito stekao vlasnitvo nad nekretninama poduzea NAMA d.d. u steaju, i to:
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog graanskog suda u Zagrebu u z.k.

302, ko Grad Zagreb, zkbr 69, u naravi kua pop.br. 191 i dva dvorita u Ilici br. 4, povrine
1714 m2;
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog graanskog suda u Zagrebu u zk ul.
247 ko Grad Zagreb zkbr 72, u naravi kua, ulina pop.br. 194 i dvorina kua pop.br. 9788 i
zid u Radievoj broj 1, povrine 528 m2;
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog graanskog suda u Zagrebu u zk.ul.
244 ko Grad Zagreb zkbr 68 u naravi kua pop.br. 190, dvorite, zid, vrt/perivoj/ u Ilici broj
6, povrine 1886 m2 u 3334/5000 dijelova;
5932 ko Grad Zagreb, zkbr 4919/30 u naravi kua br. 1, dvije zgrade i dvorite u Ozaljskoj
ulici, povrine 1.794 m2;
7704 ko Graneina, zkbr 2986/2556 u naravi zgrada broj 33 i dvorite u Dubravi, povrine
3.087 m2;
5907 ko Grad Zagreb, zkbr 7602/6 u naravi zgrada broj 59a i etiri zgrade u Ivanigradskoj
ulici i dvorite, povrine 2.664 m2;
- nekretnine Robna kua Kustoija, Zagreb, Ilica 298a ,upisane u zemljinim knjigama
Opinskog graanskog suda u Zagrebu kao kbr 2284/2 ko Vrape u Zagrebu, ukupne
povrine 1332 m2, koja se sastoji od robne kue i dvorita vanknjino vlasnitvo,
- nekretnine Robne kua Kvaternikov trg, Kvaternikov trg bb, Zagreb; upisane u zemljinim
knjigama Opinskog graanskog suda u Zagrebu kao kbr 5193 ko Centar,
- nekretnine Robne kua Remiza Zagreb, Ozaljska 148; upisane u zemljinim knjigama
Opinskog graanskog suda u Zagrebu u zk ul 5908 ko Grad Zagreb, izgraena na kbr
5573/38, zgrada broj 152 i zgrada u Ozaljskoj ulici i dvorite ukupne povrine 5340 m2
- nekretnine Robna kua Kneija Zagreb, Tina Ujevia bb; upisane u zemljinim knjigama
Opinskog graanskog suda u Zagrebu kao kbr 5124 ko Trenjevka, posjedovni list broj
5393, zgrada broj 17, povrine 1979 m2 i parkiralite 3438 m2 ukupne povrine od 5414 m2,
vanknjino vlasnitvo steajnog dunika
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog graanskog suda u Zagrebu u
posjedovni list broj 2488 kbr 6341 ko Centar, kao poslovni prostor na I katu (tridesetak
prostorija), te skladini i garani prostor u podrumu stambeno poslovnog objekta, Zagreb
Vlaka 106;
- nekretnine Robna kua Vrbani Zagreb, Rudeka bb; upisane u zemljinim knjigama
Opinskog graanskog suda u Zagrebu u posjedovni list broj 5125 ko Vrape kbr 3973/1
- Robna kua Srednjaci, Zagreb, Srednjaci bb; upisane u zemljinim knjigama Opinskog
graanskog suda u Zagrebu kao zk.br. 144, u zk.ul. 5732/2 povrine 1432 m2, k.o.
Trenjevka,
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog suda u Vinkovcima, sagraene na
kbr 2654/1, poslovna zgrada broj 26 i dvorite u Dugoj ulici, povrine 6.122 m2, upisano u
zk.ul. 6168 ko Vinkovci;
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog suda u Sisku kao kbr 1199,
neplodno, povrine 500 m2 i fontana povrine 113 m2, kbr 1195 zelena povrina povrine
392 m2 i rezervoar povrine 160 m2 kbr 1201/1 neplodno povrine 166 m2, kbr 1226/2
zelena povrina povrine 356 m2, sve upisano u zk.ul. 4163 ko Sisak stari;
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog suda u Sisku u 8750/8967 dijela,
sagraene na kbr 1226/1 koje u naravi ine poslovna zgrada Ante Starevia povrine 3069
m2, zelena povrina povrine Ante Starevia povrine 1017 m2, terasa Ante Starevia
povrine 535 m2, parkiralite Ante Starevia povrine 85 m2, ulaz u podrum Ante Starevia
155 m2, staza uz objekt Ante Starevia 23 m2 i rashladni ureaj Ante Starevia 10 m2 sve
upisano u zk.ul. 4177 ko Sisak stari;
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog suda u Sisku, u 62/8967 dijela,
izgraene na estici kbr 1226/1 koje u naravi ine poslovna zgrada Ante Starevia povrine
3069 m2, zelena povrina Ante Starevia povrine 1017 m2, terasa Ante Starevia povrine
535 m2, parkiralite Ante Starevia 85 m2, ulaz u podrum Ante Starevia 155 m2, staza uz
objekt Ante Starevia 23 m2 i rashladni ureaj Ante Starevia 10 m2 s kojim je povezan
stan broj 1 jednosobni stan na I katu trakta iznad prolaza NAME izmeu ulica S. i A. Radia
1 i Ante Starevia sa prilazom iz stubita stambeno poslovne zgrade, a sastoji se od jedne
sobe, dnevnog boravka s kuhinjom te sanitarnog vora povrine 62,10 m2, upisane u
poduloak 37, zk.ul. 4177 ko Sisak stari;
- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog suda u Sisku kao poslovni prostor I
u podrumu skladite od 529,49 m2, nadzemni dio zgrade poslovni prostor u prizemlju i I katu
od 394,45 m2, poslovni prostor VI poslovni prostor u prizemlju od ulaza lijevo od 185,70
m2, poslovni prostor VII poslovni prostor u I katu od 603,93 m2, namjene prodavaonica
namjetaja, sve u kui Ulica S. i A. Radia br. 6/5 i 8a na kbr 1203, upisano u zk.ul. 3660
ko Sisak stari; nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog suda u Klanjcu kao 7/10
dijela, zgrada Robna kua NAMA, u Kumrovcu, u Ulici Josipa Broza 12, izgraena na kbr
1702/40, povrine zemljita 382 hv, upisana u zk. ul. 1703 ko Razvor, kao i posebnog dijela
zgrade koji ini zajedniki prostor prostorija u podrumu, upisano u AI pod a) 1 / zajedniki
prostori radionica za odravanje zgrade povrine 7,28 m2;
- nekretnina upisane u zemljinim knjigama Opinskog suda u Klanjcu koja se nalazi na kbr
1702/41 to u naravi ini parkiralite u Kumrovcu, povrine 382 hvati upisano u zk. ul. 1554
ko Razvor.
- Nekretnina upisana u zemljinim knjigama Opinskog suda u Vinkovcima, katastarska
opina Vinkovci koja se nalazi na zkbr 2654/1 u naravi poslovna zgrada br. 26 i dvorite u
dugoj ulici povrine 6122 m2, upisano u zk.ul. 6168, navodi se popis vrijednih nekretnina u
tubi radnika i malih dioniara NAME protiv Privredne banke Zagreb, zbog naknade tete u
iznosu od 223 milijuna kuna.
I u tubi malih dioniara i radnika NAME protiv Privredne banke Zagreb, jedan od glavnih
dokaza nezakonite otimaine nekretnina NAME od strane Privredne banke Zagreb,
predstavlja slubeni nalaz sudskog vjetaka Marijana Marinia, izraen po nalogu Istranog
centra upanijskog suda u Zagrebu.
Prvotuenik je sporne nekretnine stekao protuzakonito, dogovaranjem i sklapanjem tetnih
ugovora sa steajnim upraviteljem poduzea NAMA d.d. u steaju, ime je poduzee NAMA
d.d. u steaju oteeno za 223 milijuna kuna.
Da je tome tako proizlazi iz:
-
injenice da je u kaznenom postupku protiv biveg steajnog upravitelja "NAMA d.d.

u steaju" vjetaenjem po stalnom sudskom vjetaku za financije i knjigovodstvo,
dipl.oec. Marijanu Mariniu, Zagreb, Isce 64, i to vjetakim nalazom br. Kir6551/05 od kolovoza 2006 g. utvreno da je prvotuenik bez pravne osnove - tetnom
radnjom steajnog upravitelja - stekao predmetne nekretnine i time otetio "NAMA
d.d. u steaju" za navedeni iznos od 233 milijuna kuna.
injenice da je Opinsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu temeljem tog vjetakog

nalaza dan 08.07.2007. g. podiglo optunicu br. K-DO-2541/05 protiv navedenog
biveg steajnog upravitelja "NAMA d.d. u steaju" Petra Milat.
...
Dakle, iz navedenog Nalaza sudskog vjetaka Marijana Marinia, iz Zagreba, Isce 64, koji je
svoj nalaz radio po nalogu upanijskog suda u Zagrebu Istranog centra (spis broj XIX-Kir6551/05) proizlazi da je Nagodba izmeu Tuenika i steajnog upravitelja poduzea NAMA
d.d. u steaju Petra Milata od 7.7.2003. ugovorena nezakonito, te da je nastala teta za
poduzee NAMA d.d. u steaju u iznosu od 223 milijuna kuna.
U svojem nalazu iz kolovoza 2006. godine, sudski vjetak Marijan Marini utvrdio je
nezakonitosti u sklapanju nagodbe ugovora, ije se ponitenje trai ovom tubom. Stoga se
u nastavku citiraju navodi vjetaka, kako slijedi:
Dana 16. prosinca 2005. godine Opinsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu podnijelo je
upanijskom sudu u Zagrebu istrani zahtjev protiv okrivljenog Milat Petra zbog kaznenog
djela iz l. 292 st. 1 i 2. KZ-a da je u svojstvu steajnog upravitelja TD NAMA u steaju u
namjeri pribavljanja nepripadne imovinske koristi za Privrednu banku Zagreb, sklopio
nagodbu kojom podmiruje potraivanja Privredne banke Zagreb plaanjem 30 milijuna eura
kroz postupak ovrhe na zaloenim nekretninama NAME u steaju kao i da se obvezao povui
tubu protiv Privredne banke Zagreb u parninim postupcima pred Trgovakim sudom u
Zagrebu a u kojim postupcima su potraivanja Privredne banke osporena te na taj nain
otetio trgovako drutvo NAMA u steaju (Iz Nalaza sudskog vjetaka, str. druga, pasus
zadnji).
U svojem miljenju iskazanom na temelju priloene sudske dokumentacije, sudski vjetak
utvrdio je nezakonitosti, kao i tetu koju su poduzeu NAMA d.d. u steaju nanijeli steajni
upravitelj Petar Milan i prvotuena Privredna banka Zagreb d.d.
Temeljem uvida u priloenu dokumentaciju, te dokumentaciju prikupljenu u NAMA d.d. u

steaju, a imajui u vidu zadatak vjetaka po nalogu Suda, slobodan sam iznijeti svoje
miljenje kako slijedi:
Okrivljeni Milat Petar kao steajni upravitelj NAMA d.d. u steaju, u namjeri pribavljanja
nepripadne materijalne koristi za Privrednu banku Zagreb d.d., otetio je trgovako drutvo
NAMA d.d. u steaju za iznos od 223.000.000,00 kn na nain da je sklopio nagodbu sa
Privrednom bankom Zagreb kojom je omoguio banci naplatu potraivanja prijavljenog u
steajnom postupku u iznosu od 30 milijuna eura, postupkom ovrhe nad zaloenim
nekretninama NAME u steaju, iako je trebao pokrenuti postupak nedopustivosti ovrhe i
osporiti potraivanje Privredne banke Zagreb kao neosnovano.
Pored tih radnji, okrivljeni je kao steajni upravitelj NAME d.d. Zagreb propustio niz radnji
za zatitu steajnog dunika i njegovih vjerovnika koje je trebao poduzeti kao steajni
upravitelj i na koje ga upuuje Steajni zakon.
Naime, u 3. poglavlju Steajnog zakona Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika od
lanka 127. do 137. izriito je navedeno koje su to radnje koje je trebao pobijati steajni
upravitelj, kao npr. lanak 127: pravne radnje poduzete prije otvaranja steajnog postupka
kojima se remeti ujednaeno namirenje vjerovnika (oteenje vjerovnika), odnosno poloaj
(pogodovanje vjerovnika), steajni upravitelj u ime steajnog dunika i steajni vjerovnici
mogu pobijati u skladu s odredbama ovog Zakona. Nadalje, u lanku 128. istog Zakona u
toki 3. stoji: smatrat e se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog
za otvaranje steajnog postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nuno
moralo zakljuiti da postoji nesposobnost za plaanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje
steajnog postupka. U toki 4. istog lanka stoji: Za osobu koja je bila bliska u vrijeme
poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za nesposobnost plaanja ili za prijedlog za
otvaranje steajnog postupka. U lanku 136. stavku 2., toki 1. po bliskim osobama dunika
pravne osobe u smislu ovog zakona smatraju se lanovi upravnih i nadzornih tijela i osobno
odgovorni lanovi dunika kao i osobe koje u kapitalu dunika sudjeluju s vie od jedne
etvrtine, a u toki 2. istog stavka pod bliskim osobama se dalje navodi da su to osobe ili
drutvo koji zbog svoje poloajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dunikom imaju priliku
biti upoznati s gospodarskim poloajem dunika. (str. trea, pasus trei do peti, str. etvrta,
pasus prvi).
U Nalazu vjetaka, (str. etvrta, pasus prvi), nadalje stoji:
"Ovdje je nedvojbeno navedeno u ovim odredbama steajnog Zakona da je Privredna banka
Zagreb kao veinski vlasnik i njeni predstavnici kao odgovorne osobe, koje su sa veinskim
udjelom godinama vodile i kontrolirale cjelokupno poslovanje NAME, zloupotrijebila svoj
poloaj i nanijela tetu ostalim vjerovnicima na nain da je zakljuivanjem sporazuma o
osiguranju novane trabine i zasnivanjem zalonog prava na nekretninama i kasnijim
postupkom ovrhe na njima, poremetila ujednaeno namirenje vjerovnika odnosno
nedoputeno pogodovala samoj sebi, stoji u nalazu sudskog vjetaka, stoji u tubi protiv
Privredne banke Zagreb.
Tubom za naknadu tete protiv Privredne banke Zagreb, mali dioniari i radnici NAME
dokazuju kako je poinjenjem niza kaznenih djela PBZ dola u posjed u vlasnitvo vrijednih
NAMA-inih nekretnina, to i ugovore prema kojima je dolo do otuenja nekretnina ini
nitavnima, na temelju ega su i postavili tubeni zahtjev za naknadu tete protiv PBZ-a.
Dakle, iz vjetakog nalaza nedvojbeno proizlazi:

- da je prvotuenik po ranijim pravnim poslovima imao upisana prava zaloga na navedenim
nekretninama,
- da je prvotuenik prijavio potraivanje u steaju u iznosu od 30 milijuna eura koje nije bilo
osnovano,
- da je "NAMA d.d. u steaju" vodila spor u kojem je tubom sporila pravne radnje steajnog
dunika i potraivanje prvotuenika, a koju tubu je temeljen nitave nagodbe povukla,
- da je prvotuenik ovrhama na nekretninama "NAMA d.d. u steaju" temeljem nagodbe
naplatio nepostojee potraivanje i time otetio "NAMA d.d. u steaju" u iznosu od
223.000.000,00 kn,
- da je taj iznos od 223.000.000,00 kn za koji je oteena "NAMA d.d. u steaju" stekao
prvotuenik,
- da je to uinjeno kaznenim djelima steajnog upravitelja.
Nakon to je prvotuenik na opisani nain putem kaznenog djela i nitavog pravnog posla nagodbe od 07.07.2003. stekao predmetne nekretnine, isti je preko steajnog upravitelja
"NAMA d.d. u steaju" Petra Milat iste nekretnine preprodavao treim osobama - ovdje
tuenim kao drugotuenik do dvadesetitreetuenik. Pravni poslovi kojima su drugotuenik
do dvadesetreetuenik stjecali nekretnine sklapani su formalno od strane "NAMA d.d. u
steaju", ali nakon to se ista ve bila odrekla tih nekretnina u korist prvotuenika. Time su i ti
ugovori nitavni i nastali kaznenim djelom, i to kaznenim djelom kojeg su supoinili steajni
upravitelj "NAMA d.d. u steaju" Petar Milat i prvotuenik. Ovdje je nebitno da li su
drugotuenik do dvadesetitreetuenik bili u dobroj vjeri ili nisu, te je nebitno da li e se isti
pozivati na dobru vjeru i povjerenje u zemljine knjige, budui da je rije o nitavim radnjama
poinjenim kaznenim djelom, i to od strane "NAMA d.d. u steaju", nakon to se ista odrekla
nekretnina.
Ovdje se drugotueniku do dvadesetitreetueniku ne spori da su sudjelovali u kaznenom
djelu, niti se raspravlja o tome da li su i sami oteeni tim kaznenim djelom, ve se utvruje
da su stekli prava od nevlasnika, odnosno sklapali ugovore od "NAMA d.d. u steaju nakon
to je ista prenijela nekretnine na prvotuenika, te u svoje ime, a za raun prvotuenika
otuivala nekretnine i to:
- 2.-tuenik Podravka prehrambena industrija d.d., Koprivnica, Ante Starevia 32, 3.-tuenik
Belupo d.o.o., Korpivnica, Ulica Danica 5 i 4.-tuenik Poni d.o.o. Koprivnica, Ulica Josipa
Vragovia b.b., temeljem Ugovora te Sporazuma o osiguranju novane trabine prijenosom
vlasnitva na nekretnini od 15.3.1999., ime su stekli nekretnine NAMA Caprag, Sisak,
izgraene na katastarskoj estici broj 2416/3, 1965/1 i 830/2 zk ul 1131 ko Sisak Novi
Opinskog suda u Sisku,
- 5.-tuenik Billa nekretnine d.o.o., Jadranska avenija 2, Zagreb, temeljem Ugovor o
kupoprodaji nekretnina od 7.5.2001., kojim su steene Nekretnine kbr 1830/2, upisanu u zk
ul 1131 ko Sisak Novi, u naravi robna kua s restoranom i sklonitem, dvorite i park, ukupne
povrine od 6755 m2,
- 6.-tuenik Valalta d.o.o., Cesta Valalta Lim bb, Rovinj, temeljem Ugovora o kupoprodaji
od 10.5.2005., kojim su steene nekretnine, i to Nekretnine robna kua Kumrovec, Ulica
Josipa Broza 12, Kumrovec, izgraena na kbr 1702/40, upisan u zk ul br 1703, ko Razvor,
neto korisne povrine 1835,76 m2, sa zemljitem pod zgradom i oko nje, povrine 1374 m2, te
parkiralite uz robnu kuu, izgraeno na kbr 1702/41, zk ul 1554 ko Razvor, povrine 1374
m2
- 6.-tuenik Valalta d.o.o., Cesta Valalta Lim bb iz Rovinja, temeljem Ugovora o
kupoprodaji od 16.5.2005., kojim su steene Nekretnine robne kue Sisak Centar, Ante
Starevia 13 izgraena na k br 1226/1, upisan u zk ul br 4177 ko Sisak Stari
- 7.-tuenik Eurotrade d.o.o. export import, Rovinj, Monfiorenzo 26, temeljem Ugovora o
kupoprodaji od 30.4.2004., kojim su steene Nekretnine robna kua Sisak Centar, Ante
Starevia 13, izgraena na kbr 1226/1, upisan u zk ul br 4177 ko Sisak Stari,
- 8.-tuenik Damir Tadi, Gunja, Ante Starevia 1, (JMBG 1005973303509), temeljem
Ugovora o kupoprodaji od 30.4.2004., kojim su steene Nekretnine robne kue Sisak Centar,
S. A. Radia 6/5 i 8a izgraena na kbr 1203, upisan u zk ul 3660, ko Sisak stari, neto korisne
povrine 984,24 m2 sa zemljitem pod zgradom i oko nje, povrine 1.242,00 m2,
- 9.-tuenik Fero term maloprodaja d.o.o. iz Zagreba, Bani 73b, temeljem Ugovora o
kupoprodaji od 30.4.2004., kojim su steene Nekretnine robne kue Sisak Centar, S. A.
Radia 6/5 i 8a izgraena na kbr 1203, upisan u zk ul 3660, ko Sisak stari, neto korisne
povrine 984,24 m2 sa zemljitem pod zgradom i oko nje, povrine 1.242,00 m2,
- 10.-tuenik Domigraf grafike usluge sitotisak, iz Siska, Bok 1, temeljem Ugovora o
kupoprodaji od 30.4.2004., kojim su steene Nekretnine robne kue Sisak Centar, Ante
- 11.-tuenik Nada Domitrovi, iz Siska, Bok Palanjeki 1, (JMBG 0806952375002),
temeljem Ugovor o kupoprodaji od 6.5.2004., kojim su steene nekretnine robna kua Sisak
Centar, Ante Starevia 13, izgraena na kbr 1226/1, upisan u zk ul br 4177 ko Sisak Stari,
- 12.-tuenik Boris Pavlekovi, i 13.-tuenik Igor Pirjak,kao suvlasnici trgovakog uslunog
obrta SUPRAComp, Sisak, S. i A. Radia 5, temeljem Ugovora o kupoprodaji od 12.7.2004.,
kojim su steene nekretnine robne kua Sisak Centar, Ante Starevia 13, izgraena na kbr
1226/1, upisan u zk ul br 4177 ko Sisak Stari,
- 14.-tuenik Elektrooprema Badovinac d.o.o. iz Siska, Zagrebaka 41, temeljem Ugovor o
kupoprodaji od 25. srpnja 2004. i ugovor od 30.4.2004., ugovor od 13.9.2004., kojim su
steene nekretnine robne kue Sisak Centar, Ante Starevia 13, izgraena na kbr 1226/1,
upisan u zk ul br 4177 ko Sisak Stari,
- 15.-tuenik Trgovaki obrt Nina-Kiko iz Zagreba, Vajdin vijenac 16 temeljem Ugovora o
kupoprodaji od 30.4.2004., kojim su steene nekretnine robne kue Sisak Centar, Ante
10
- 16.-tuenik Obrtnika komora Sisako moslavake upanije, Sisak, Ulica S. i A. Radia 8b,
temeljem Ugovora o kupoprodaji od 13.9.2004., kojim su steene nekretnine robne kue Sisak
- 17-tuenik Microton d.o.o. iz Zagreba, Gornja ulica 4, temeljem Ugovora o kupoprodaji od
30.4.2004., kojim su steene nekretnine robne kue Sisak Centar, Ante Starevia 13,
izgraena na kbr 1226/1, upisan u zk ul br 4177 ko Sisak Stari,
- 18.-tuenik Sandro Laktai, iz Siska Ivana Metrovia 32, (JMBG 1312981370002)
temeljem Ugovora o kupoprodaji od 30.4.2004., kojim su steene nekretnine robne kue Sisak
- 19.-tuenik Anelko Mrka iz Siska, dr. I. Stipia 35, (JMBG 2102933370016), temeljem
Ugovora o kupoprodaji od 30.4.2004., kojim su steene nekretnine robne kue Sisak Centar,
Ante Starevia 13, izgraena na kbr 1226/1, upisan u zk ul br 4177 ko Sisak Stari,
- 20.-tuenik Eurotrade d.o.o., Rovinj, Monfiorenzo 36, temeljem Ugovora o kupoprodaji od
12.7.2004., kojim su steene nekretnine robne kue Sisak Centar, Ante Starevia 13,
- 21.-tuenik HIMD d.o.o., Zagreb, Velikopoljska 30, temeljem Ugovora o kupoprodaji od
30.4.2004., kojim su steene Nekretnine robne kue Sisak Centar, Ante Starevia 13,
- 22.-tuenik Global Sisak d.o.o., iz Siska, S. i A. Radia 8a, temeljem Ugovora o kupoprodaji
od 6.7.2004., kojim su steene Nekretnine robna kua Sisak Centar, Ante Starevia 13,
- 23.-tuenik Konzum d.d. iz Zagreba, M. avia 1a, temeljem Ugovor o prodaji nekretnina
od 14.9.2004., kojim je dvadesettreetuenik stekao nekretnine Robne kue Volovica
Ivanigradska 59a, upisana u zk ul 5907, ko Grad Zagreb, izgraena na kbr 7602/6 kao
zgrada br 59 i 4 zgrade u Ivanigradskoj ulici, te dvoriter, ukupne povrine 2664 m2, Robne
kue Kneija Tina Ujevia 17, izgraena na kbr 5124 ko Trenjevka, posjedovni list broj
5393, zgrada broj 17, povrine 1979 m2 i parkiralite 3438 m2 ukupna povrina estice je
5414 m2, vanknjino vlasnitvo steajnog dunika, Robne kue Kustoija Ilica 298a,
izgraena na kbr 2284/2 ko Vrape u Zagrebu, ukupne povrine 1332 m2, sastoji se od robne
kue i dvorita vanknjino vlasnitvo, Robne kue Remiza Ozaljska 152, upisana u zk ul
5908 ko Grad Zagreb, izgraena na kbr 5573/38, zgrada broj 152 i zgrada u Ozaljskoj ulici i
dvorite ukupne povrine 5340 m2, detaljno se navodi u tubi protiv PBZ-a.
U tubi protiv Privredne banke Zagreb, navodi se i kako je sama teta koju je PBZ nanijela
NAMI, kao i malim dioniarima i radnicima NAME, znatno vea od poetnog iznosa
vrijednosti spora naznaenog u tubi u iznosu od 223 milijuna kuna. Naime, kasnija
preprodaja opljakanih nekretnina ukazuje na znatno veu trinu, stvarnu vrijednost NAMAinih nekretnina, od vrijednosti koju je u svojem nalazu utvrdio sudski vjetak Marini.
Tuitelj ima saznanje da gore navedeni iznos od 223.000.000,00 kn ne predstavlja puni iznos
tete koju je prvotuenik priinio tuitelju. Naime, prvotuenik je dio nekretnina navedenih u
toci III./ ove tube preprodao treim osobama, i to po znatno veoj cijeni. Te tree osobe
obuhvaene su ovom tubom kao tueni pod 2.) do 23.) Na taj nain je priinjena teta bitno
11
vea od navedenog iznosa kojeg navodi vjetak. Tuitelj koji za to ima imovinskopravni
interes moe tubom zatraiti od suda da naloi tueniku koji je prema sadraju pravnog
odnosa duan poloiti raun ili dati pregled neke imovine, odnosno tueniku koji neto zna o
prikrivenoj ili utajenoj imovini poloi raun, odnosno preda potpuni pregled imovine. Na to
upuuje odredba l. 186 b st. 1 ZPP-a. U sporu u kojem ne moe ispostaviti tubeni zahtjev za
isplatu odreenog iznosa novca prije nego to tuenik ispuni svoju obvezu polaganja rauna
ili predaje imovine, tuitelj moe u tubi istaknuti da od suda trai da tueniku naloi
polaganje rauna i davanje pregleda imovine. Na to upuuje izriita odredba l. 186 b st. 2
ZPP-a.
Slijedom toga tuitelj predlae sudu da obvee prvotuenika da dostavi u spis predmeta:
- dokaze na okolnost koje je nekretnine otuio, pod kojim uvjetima ih je otuio, koliko mu je
novaca sjelo na raun na ime tih nekretnina, odnosno koje je druge iznose i pod kojim
uvjetima primio na iznos tih nekretnina, odnosno
- da obvee tuene pod 2.) do 23.) da dostave dokaze na okolnosti pod kojim su od
prvotuenika stekli nekretnine koje su predmetom ove tube, navode u tubi mali dioniari i
radnici NAME.
Prijedlogom presude od Opinskog graanskog suda u Zagrebu zahtijeva se da utvrdi kako je
stjecanje nekretnina NAME od strane Privredne banke Zagreb, a na temelju nezakonite
nagodbe, nitavno, odnosno zahtijeva se proglaenje same nagodbe nitavnom, i od Privredne
banke Zagreb se potrauje isplata 223 milijuna kuna uz pripadajue kamate.
Osim navedenog, od Suda se trai privremena mjera blokade i zabrane raspolaganja
nekretninama navedenim u tubi, do okonanja sudskog spora po ovoj tubi. To bi u praksi
znailo da bi uskoro mnogi prodajni centri Konzuma, koje je na ovaj nezakoniti nain stekao
Agrokor, a prethodno PBZ, mogli biti blokirani, a Konzumu, kao i ostalim tuenim
pojedincima i poduzeima moglo bi biti zabranjeno raspolaganje tim nekretninama do kraja
sudskog postupka.
Mali dioniari i radnici poduzea NAMA, podnijeli su 3. oujka 2008. godine, Opinskom
graanskom sudu u Zagrebu, tubu protiv Zagrebake banke d.d., vrijednu 897 milijuna 160
tisua kuna. U tubi protiv ZABE, Udruga malih dioniara NAME i Slobodni sindikat trae
odtetu za male dioniare zbog utaje dionica Zagrebake banke koje je u vlasnitvu imala
NAMA, tonije tubom se trai plaanje tete zbog nezakonitog prisvajanja 44 tisue 858
dionica ZABE, koje su trebale biti upisane u vlasnitvo poduzeu NAMA.
U tubi kojom je od Zagrebake banke trai 897 milijuna kuna odtete zbog utajenih dionica
ZABE koje je u vlasnitvu trebala imati upisane NAMA, Udruga malih dioniara NAME i
Slobodni sindikat opisuju kronologiju osnivanja Zagrebake banke, te kretanja broja dionica
kojih je vlasnik trebala biti NAMA, od 1989. godine na dalje.
NAMA d.d. u steaju, tj. njen pravni prednik "NAMA" je na dan 13.11.1989. bio upisan u
Knjigu osnivaa, odnosno u knjigu dioniara Zagrebake banke d.d. (u daljnjem teksu:
tuenik), pod rednim brojem 914, kao vlasnik 5.233 dionice (pet tisua dvjesto trideset i tri
dionice), i to dionica I emisije, serije A.
"NAMA" niti u jednom trenutku te dionice nije prodala.
12
Ovu tvrdnju - da svoje dionice "NAMA" nikada nije prodala - kao negativnu injenicu tuitelj ne moe dokazivati. No ako tuenik tvrdi suprotno, neka izvoli dostaviti dokaze
suprotnog, i to:
- dokaz na okolnost postojanja dvostranoobveznog pravnog posla prodaje dionica i prijenosa
njihovog vlasnitva na tuenika ili treeg,
- dokaz na okolnost isplate kupoprodajne cijene za te dionice na raun "NAMA" d.d.,
- dokaz na okolnost da je na te dionice trei valjano upisan u knjizi dionica, pravni slijed tih
dionica od dana navodnog otuenja (za koje otuenje tuitelj tvrdi da se nikada nije dogodilo)
pa do dana osnivanja Sredinje depozitarne agencije, navode u svojoj tubi radnici i mali
dioniari NAME.
U nastavku obrazloenja tube protiv Zagrebake banke, mali dioniari i radnici NAME,
detaljno su opisali nain kao i kronologiju odluka Skuptine ZABE, na temelju kojih je
NAMA stekla pravo na vlasnitvo nad dionicama Zagrebake banke.
Ipak, prema navodima tube, Zagrebaka banka nezakonito je zatajila dionice koje su trebale
biti upisane u knjigu dioniara ZABE kao vlasnitvo NAME. Na taj nain je NAMU otetila
za 897 milijuna kuna, koje sada u postupku pred Opinskim graanskim sudom u Zagrebu, od
ZABE potrauju mali dioniari i radnici NAME.
U vremenskom periodu u kojem je "NAMA" d.d. bila vlasnik dionica tuenika, iz toke 1.
ove tube, ista je temeljem tih dionica stekla prava na daljnje dionice, i to po osnovi dividende
na te dionice, i to temeljem odluka Skuptine tuenika.
Tako je tuenik za 1990. godinu isplaivao dividendu u iznosu od 500,- din po dionici, tj. za
svake dvije dionice dioniar je imao pravo dobiti jednu dionicu. Tako je po osnovi 5233
dionice "NAMA"d.d., kao i ostali dioniari, upravo u skladu s odlukama Skuptine tuenika,
trebala dobiti daljnjih 2.617 dionica tuenika, ime bi broj dionica bio uvean za dividendu za
1990. godinu iznosio (5233 + 2617) 7850 dionica tuenika.
Za godinu 1991. tuenik je isplaivao dividendu u iznosu od 3.000,- hrd, po dionici, pa je za
svaku dionicu dioniar trebao dobiti 3 dionice. Sukladno tome i tuitelj je na dan 1.1.1992.
godine trebao stei daljnjih 23.550 dionica (7850 x 3), odnosno imati ukupno 31400 dionica
(7850 + 23550).
U skladu s odlukom Skuptine tuenik je svim dioniarima na dan 31.5.1994. godine uveao
broj dionica za 42,86 %. (Ovo je navod kojeg tuenik, gotovo je sigurno, nee sporiti u
odgovoru na tubu).
Time je NAMA d.d. trebala dobiti dodatnih 13 458 dionica tuenika, to bi ukupno, nakon
31.5.1994. iznosilo 44 858 dionica tuenika u vlasnitvu poduzea NAMA d.d.
Meutim, tuenik nije NAMI d.d. u skladu s odlukama Skuptine za 1990. godinu i 1991.
godinu uveao osnovni broj dionica od 5 233, ve je zanemarivi odluke Skuptine iz
navedenih godina, te zanemarivi injenicu da je "NAMA" d.d. bila osniva i dioniar
Zagrebake banke d.d. Zagreb, tuenik zatajio u potpunosti dionice "NAME", kako osnovne
dionice (5 233), tako i dionice koje su trebale biti dodane broju osnovnih dionica na temelju
odluka Skuptine tuenika.
13
Umjesto da temeljem odluke Skuptine tuenika za 1994. godinu, tuenik uveava broj
dionica "NAME" sa broja 31 396 za dodatnih 42,86 %, tuenik je zatajio i osnovne dionice
"NAME", brisavi neosnovano i nezakonito "NAMU" iz knjige dioniara. Na taj nain
tuenik je protuzakonito prisvojio dionice "NAME" i time nanio dodatnu tetu tuitelju, kao i
nezakonito oduzeo vlasnika prava "NAME" nad dionicama tuenika, stoji u najnovijoj tubi
protiv ZABE.
14
SLUAJ TVORNICE DUHANA ZAGREB

Slobodni sindikat podnio 17. oujka 2008. godine je Opinskom graanskom sudu u Zagrebu,
u ime radnika i malih dioniara Tvornice duhana Zagreb, tubu protiv Tvornice duhana
Zagreb i Adris grupe, za naknadu tete u iznosu od 350 milijuna kuna.
U obrazloenju tube, kao ozrok nastanka tete radnicima i malim dioniarima navodi se
gaenje zagrebakog pogona Tvornice duhana Zagreb, te preseljenje pogona u Rovinj,
posljedino, kako se navodi u tubi, TDZ i Adris grupa namjerno su takvim postupcima
smanjivali vrijednost dionica Tvornice duhana Zagreb ime su otetili male dioniare TDZ-a.
tetna radnja tuenih sastoji se u gaenju proizvodnje i faktinom prestanku poslovanja
poslovanja, te njegovom preseljenju u Rovinj, tj. drugotuenom, a to je uinjeno po
zajednikom dogovoru uprava tuenih, a radi stjecanja nepripadne materijalne dobiti.
To gaenje proizvodnje dogodilo se dana 07.04.2006. g., pa se tuba podnosi u otvorenom
subjektivnom roku od dana nastanka tete. teta se dakle sastoji u smanjenju vrijednosti
dionica gaenjem proizvodnje i prestankom poslovanja, a uzrono - posljedini slijed
proizlazi iz zajednike odluke uprava tuenih o gaenju proizvodnje i poslovanja prvotuenika
i preseljenju istog u Rovinj, tj. drugotuenom, navodi u tubi radnika i malih dioniara protiv
TDZ-a i Adris grupe, Slobodni sindikat.
Kako bi se dokazao i utvrdio stvarni iznos tete tuitelji trae od suda da sudskim nalogom
pribavi od Tvornice duhana Zagreb i Adris grupe podatke o njihovu financijskom poslovanju,
te potom provoenje vjetaenje po sudskom vjetaku za financije i to sudskom vjetaku
revizoru kako bi se utvrdila stvarna teta koju su TDZ i Adris grupa nanijeli malim
dioniarima i radnicima Tvornice duhana Zagreb.
Takoer, kao jedna od radnja Uprave TDZ-a kojom je nastala teta za male dioniare, navodi
se i neisplata dividenda za dionice, odnosno neupisivanje dodatnih dionica (koje su nastale
pretvaranjem dividende u temeljni kapital) u vlasnitvo malim dioniarima. Tubom se,
naime, navodi kako je Uprava Tvornice duhana Zagreb nanijela tetu malim dioniarima
TDZ-a i nezakonitim voenjem dioniarske knjige TDZ-a, zbog ega se od suda trai
rekonstrukcija dioniarskih knjiga, te vjetaenje po sudskom vjetaku kojem e se naloiti
tono vjetaenje na okolnost utvrivanja injenica o tomu koliko je koji mali dioniar trebao
imati u vlasnitvu dionica TDZ-a.
Da bi se tono utvrdila visina tete radnicima - malim dioniarima prvotuenog, potrebno je
utvrditi, i to kao prethodno pitanje (l. 12 ZPP), koliko su uope dionica mali dioniari stekli,
a iz razloga to je prvotuenik tijekom godina namjesto dividende izdavao dionice, koje je
uprava, arbitrarno i bez ikakve pravne osnove - dakle nitavim pravnim radnjama - upisivala
koga je htjela. Dio tih dionica - iznos kojeg e se utvrditi u ovom postupku - pripada malim
dioniarima - radnicima prvotuenika.
Radi toga tuitelj predlae izvesti dokaz rekonstrukcijom dionike knjige prvotuenika, tj.
predlae izvesti slijedee dokaze:
- naloiti Hrvatskom fondu za privatizaciju dostavu podataka o tome koliko je malih dioniara
otkupilo dionice, i koliko dionica, u broju dionica i postotku,
- naloiti prvotueniku dostavu dionike knjige prvotuenika
15
- naloiti prvotueniku dostavu podataka o tome kako su nastale trezorske dionice

prvotuenika, te tko je i kako na njih upisivan kao dioniar,
- naloiti Borisu Porobija i Sanji Porobija, oboje iz Zagreba, Iblerov trg 10/VII dostavu
podataka o knjizi dionica prvotuenika,
- naloiti Sredinjoj depozitarnoj agenciji podatke o dioniarima prvotuenika od osnutka
agencije, do danas,
- provesti dokaz vjetaenjem knjige dionica, te njenom rekonstrukcijom, i to po vjetaku
financijske struke koji je ujedno i ovlateni revizor. Vjetaku e se izriito naloiti da se
oituje koliko je koji od malih dioniara stekao dionica kod prvotuenika, stoji u tubi protiv
TDZ-a i Adris grupe.
Poslovna dokumentacija Tvornice duhana Rovinj, oznaena kao strogo povjerljiva dokazuje
kako su Uprava i veinski vlasnik Tvornice duhana Zagreb, Adris grupa i Tvornica duhana
Rovinj stvorili tajni plan kojem je jedan od glavnih ciljeva bilo nanoenje ozbiljne financijske
i materijalne tete radnicima i malim dioniarima Tvornice duhana Zagreb, kako bi ih
veinski dioniar prisilio na nezakonit i nelegitiman nain na jeftinu prodaju njihovih dionica
i naputanje TDZ-a.
Dokumenti koji su sada zavedeni kao dokazi u sudskom postupku, dokazuju planiranu
namjeru unitavanja Tvornice duhana Zagreb od veinskog dioniara, kako bi se nanjela teta
manjinskim dioniarima i prisililo ih se na prodaju njihovih dionica.
Namjeru nanoenja financijske i materijalne tete malim dioniarima Tvornice duhana Zagreb
dokazuje i nezakonita Odluka o utvrivanju prestanka rada i zatvaranja pogona Zagreb, koju
je 7. travnja 2006. godine potpisao direktor Tvornice duhana Rovinj Davor Tomakovi.
Tajni dogovor o planu unitavanja Tvornice duhana Zagreb i njezinu zatvaranju postignut je
jo 2005. godine, izmeu Tvornice duhana Rovinj i Adris grupe, to dokazuje i Prijedlog
programa implementacije nove organizacije TDR d.o.o., od 7. studenog 2005. godine.
Drutvo TDR d.o.o. je osnovano 11. studenog 2003. godine od strane Adris grupe d.d. sa
ciljem da TDR d.o.o. nastavi cjelovito i nesmetano obavljanje djelatnosti proizvodnje
duhanskih proizvoda.
Ugovorom o ureenju meusobnih odnosa izmeu TDR d.o.o. i Adris grupe d.d. ugovoren je:
1. prijenos stvari, prava i novca;
2. prelazak svih radnika u radni odnos TDR d.o.o. koji su u radnom odnosu Adris grupe
d.d. kao i radnika u drugim tvrtkama kerima koje su izravno djelatno povezane s
prenesenom i registriranom djelatnou TDR d.o.o.;
3. koritenje usluga svih korporativnih funkcija;
4. prijenos svih ugovora koji se tiu prenijete i preuzete registrirane djelatnosti, prijenos
drugih prava i obveza za koje ugovorne strane utvrde da ih je potrebno prenijeti da bi
se u TDR d.o.o. nastavilo obavljanje djelatnosti zbog kojih je to drutvo osnovano.
Iz ovoga je razvidno kako je postojala strategija veinskog vlasnika za otimanje sve imovine,
nekretnina, financijskih sredstava, prava i licenca, od Tvornice duhana Zagreb u korist novog
poduzea TDR d.o.o. Odnosno, izvan svake sumnje ovom tajnom dokumentacijom TDR-a,
dokazuje se namjera nanoenja tete radnicima i malim dioniarima Tvornice duhana Zagreb,
16
iako je upravo to piduzee do njegova gaenja bilo i najprofitabilnije poduzee Adris grupe
d.d.
Meutim, kako je to pokazalo vrijeme, mali dioniari i radnici Tvornice duhana Zagreb bili su
jedina ozbiljna prijetnja provedbi planova duhanske mafije iz Adris grupe o gaenju Tvornice
duhana Zagreb. Zato ih je na bilo koji nain bilo potrebno prisiliti na prodaju dionica po
znatno jeftinijim cijenama, kako bi TDR i Adris grupa mogli ostvariti svoj naum gaenja
TDZ-a.
teta nastala takvim postupcima Adris grupe i Uprave Tvornice duhana Zagreb, procjenjuje se
na nevjerojatnih 350 milijuna kuna, dok se pretpostavlja da bi nakon sudskih vjetaenja i
utvrivanja tete na temelju izvjea sudskih vjetaka taj iznos mogao biti viestruko vei.
Radnici i mali dioniari Tvornice duhana Zagreb podnijeli su dana 13. oujka 2008. godine
tubu protiv Zagrebake banke, kojom od ZABE trae isplatu 256 milijuna 340 tisua kuna,
po osnovi dionica Zagrebake banke, koje su kao osnivai 1989. godine kupili radnici
Tvornice duhana Zagreb.
Prema navodima tube malid dioniara i radnika Tvornice duhana Zagreb, razvidno je kako
su osnivake dionice ZABE kupovane upravo novcem, odnosno kapitalom, kojeg su u
osnivanje Zagrebake banke uloili radnici TDZ-a. Obzirom da su dionice ZABE kupovane
novcem, odnosno financijskim izdvajanjem radnika TDZ-a, tubom se trai isplata naknade
za te dionice upravo radnicima i malim dioniarima Tvornice duhana Zagreb.
Slijedom gore navedenog tuitelji ovom tubom utvruju imovinu koja ima pripasti malim
dioniarima Tvornice duhana Zagreb, bivim radnicima Tvornice duhana Zagreb.
Naime, tuitelj e u postupku dokazati da je upravo kapital radnika Tvornice duhana Zagreb
ulagan zajednikim dogovorom i odlukama u osnivake dionice Zagrebake banke d.d.
Prilikom pretvorbe i privatizacije Tvornice duhana Zagreb, dionice koje je ista imala u
Zagrebakoj banci nisu iskazane u iskazu vrijednosti temeljnog kapitala Tvornice duhana
Zagreb. Isto tako Hrvatski fond za privatizaciju nije ukljuio dionice Zagrebake banke d.d.
koje je u vlasnitvu imala Tvornica duhana Zagreb u procjenu vrijednosti poduzea kao
imovinu.
Obzirom da ta imovina nije uvrtena u procjenu vrijednosti temeljnog kapitala poduzea
Tvornice duhana Zagreb d.d., ista nije mogla biti ni privatizirana, pa njihovim vlasnikom nisu
mogle postati tree osobe nakon privatizacije, dakle niti Adris grupa, niti Tvornica duhana
Rovinj, niti Ante Vlahovi. Isto tako ni sama Tvornica duhana Zagreb nije mogla postati
dioniarem dionica same sebe u Zagrebakoj banci. Vlasnicima tih dionica mogli su postati
samo zakoniti vlasnici dioniari Tvornice duhana Zagreb.
Jedini zakoniti i stvarni vlasnici dionica Zagrebake banke d.d., iji je osniva bila Tvornica
duhana Zagreb d.d., mogli su biti radnici Tvornice duhana Zagreb, od ijih sredstava,
odvajanja od plaa, dakle izravnih ulaganja od kapitala kojeg su stvarali radnici, kupljena
imovina tonije dionice Zagrebake banke d.d.
17
Stoga su i jedini zakoniti vlasnici dionica Zagrebake banke koje je kupovala Tvornica
duhana Zagreb radnici toga poduzea, od ijeg su novca dionice i kupovane, navode u svojoj
tubi radnici i mali dioniari Tvornice duhana Zagreb.
Prema dokazima koje su radnici TDZ-a priloili tubi protiv Zagrebake banke, razvidno je
kako su izravnim ulaganjem, odvajanjem od svojih plaa, radnici Tvornice duhana Zagreb
uloili novac u ukupno 12 tisua 817 osnivakih dionica ZABE, koje je dionice Uprava
Zagrebake banke jednostavno utajila nakon 1990. godine. Ipak Registar Trgovakog suda u
Zagrebu i Registar osnivaa Zagrebake banke d.d. razotkrivaju istinu o vlasnitvu radnika
TDZ-a nad dionicama Zagrebake banke.
Tvornica duhana Zagreb je na dan 13.11.1989. bila upisana u Knjigu osnivaa, odnosno u
knjigu dioniara Zagrebake banke d.d. (u daljnjem teksu: tuenik), pod rednim brojem 71,
kao vlasnik 1495 dionica (tisuu etiristo devedeset i pet dionica), i to dionica I emisije, serije
A.
Tvornica duhana Zagreb niti u jednom trenutku te dionice nije prodala.
Ovu tvrdnju - da svoje dionice Tvornica duhana Zagreb nikada nije prodala - kao negativnu
injenicu - tuitelj ne moe dokazivati. No ako tuenik tvrdi suprotno, neka izvoli dostaviti
dokaze suprotnog, i to:
- dokaz na okolnost postojanja dvostranoobveznog pravnog posla prodaje dionica i prijenosa
njihovog vlasnitva na tuenika ili treeg,
- dokaz na okolnost isplate kupoprodajne cijene za te dionice na raun Tvornice duhana
Zagreb d.d.,
- dokaz na okolnost da je na te dionice trei valjano upisan u knjizi dionica,
- pravni slijed tih dionica od dana navodnog otuenja (za koje otuenje tuitelj tvrdi da se
nikada nije dogodilo) pa do dana osnivanja Sredinje depozitarne agencije.
...
U vremenskom periodu u kojem je Tvornica duhana Zagreb d.d. bila vlasnik dionica tuenika,
iz toke 1. ove tube, ista je temeljem tih dionica stekla prava na daljnje dionice, i to po
osnovi dividende na te dionice, i to temeljem odluka Skuptine tuenika.
dionica i Tvornica duhana Zagreb, kao i ostali dioniari, upravo u skladu s odlukama
Skuptine tuenika, trebala dobiti daljnjih 748 dionica tuenika, ime bi broj dionica uvean
za dividendu za 1990. godinu iznosio (1495 + 748) 2243 dionica tuenika.
godine trebao stei daljnjih 6729 dionica (2243 x 3), odnosno imati ukupno 8972 dionica
(2243 + 6729).
odgovoru na tubu).
18
Time je Tvornica duhana Zagreb d.d. trebala dobiti dodatnih 3.845 dionica tuenika, to bi
ukupno, nakon 31.5.1994. iznosilo 12.817 dionica tuenika u vlasnitvu poduzea Tvornica
duhana Zagreb d.d.
Meutim, tuenik nije Tvornici duhana Zagreb d.d. u skladu s odlukama Skuptine za 1990.
godinu i 1991. godinu uveao osnovni broj dionica od 1495, ve je zanemarivi odluke
Skuptine iz navedenih godina, te zanemarivi injenicu da je Tvornica duhana Zagreb d.d.
bila osniva i dioniar Zagrebake banke d.d. Zagreb, tuenik zatajio u potpunosti dionice
Tvornice duhana Zagreb, kako osnovne dionice (1495), tako i dionice koje su trebale biti
dodane broju osnovnih dionica na temelju odluka Skuptine tuenika.
Umjesto da temeljem odluke Skuptine tuenika za 1994. godinu, tuenik uveava broj
dionica Tvornice duhana Zagreb sa broja 8972 za dodatnih 42,86 %, tuenik je zatajio i
osnovne dionice Tvornice duhana Zagreb d.d., brisavi neosnovano i nezakonito Tvornicu
duhana Zagreb d.d. iz knjige dioniara. Na taj nain tuenik je protuzakonito prisvojio dionice
Tvornice duhana Zagreb i time nanio dodatnu tetu lanovima tuitelja, kao i nezakonito
oduzeo vlasnika prava Tvornice duhana Zagreb d.d. nad dionicama tuenika, stoji u tubi
kojom se od Zagrebake banke trai isplata vie od 256 milijuna kuna odtete zbog krae
osnivakih dionica Zagrebake banke.
Slobodni sindikat podnio je, u ime radnika i malih dioniara Tvornice duhana Zagreb, zahtjev
Hrvatskom fondu za privatizaciju za ponitenje pretvorbe i privatizacije Tvornice duhana
Zagreb, zbog nezakonitosti uinjenih u postupku pretvorbe. Hrvatski fond za privatizaciju
zaprimio je zahtjev Slobodnog sindikata dana 26. oujka 2008. godine, a u dokumentu se
navodi kako e o ovom postupku biti obavijeten i potpredsjednik Europske komisije, Franco
Frattini, te Delegacija Europske komisije u Zagrebu i Dravno odvjetnitvo Republike
Hrvatske.
Zahtjev Slobodnog sindikata poziva se na nalaz Dravne revizije iz 2003. godine, kojim su
utvrene brojne nezakonitosti kod pretvorbe Tvornice duhana Zagreb iz drutvenog poduzea
u dioniarsko drutvo, od nezakonitog prijenosa dionica TDZ-a na Zagrebaku banku d.d., do
nezakonitog, namjernog smanjivanja vrijednosti nekretnina TDZ-a u procjeni temeljnog
kapitala poduzea, te utaji nekih od najvrijednijih nekretnina kod procjene kapitala u pretvorbi
poduzea 1993. godine, nakon ega je Hrvatski fond za privatizaciju izdavao dodatna rjeenja
kojima je uknjiena i prvotno utajena imovina, s namjerom da se umanji temeljni kapital
TDZ-a kako bi se poduzee moglo privatizirati po nioj prodajnoj cijeni, odnosno nioj
vrijednosti dionice.
Nalazom Dravne revizije, sadranom u Izvjeu o obavljenoj reviziji pretvorbe i
privatizacije drutvenog poduzea Tvornica duhana Zagreb, Zagreb, od 26 oujka 2003.
godine, klasa 041-03/01-01/460, Urbroj 613-01-02-03-27, utvreno je kako postupak
pretvorbe drutvenog poduzea Tvornica duhana Zagreb, Zagreb, nije obavljen u potpunosti u
skladu s odredbama Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea.
Sukladno nalazu Dravne revizije, zahtijevamo da Hrvatski fond za privatizaciju, na temelju
utvrenih nezakonitosti poniti postupak pretvorbe i privatizacije Tvornice duhana Zagreb,
Jagieva bb, Zagreb.
Dravna revizija je u postupku revizije pretvorbe i privatizacije Tvornice duhana Zagreb,
utvrdila nezakonitosti koje dovode u pitanje ne samo zakonitost postupka pretvorbe Tvornice
19
duhana Zagreb, iz drutvenog poduzea u dioniarsko drutvo, nego dovode u pitanje

zakonitost postupka privatizacije Tvornice duhana Zagreb d.d., kao i kasnijih odluka uprava i
skuptina TDZ-a, temeljenih na ranijim nezakonitim odlukama.
Postupak pretvorbe drutvenog poduzea Tvornica duhana Zagreb, Zagreb, nije obavljen u
potpunosti u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea.
Revizijom je utvreno:
Prema elaboratu, procijenjena vrijednost Poduzea iznosila je 52.209.381,- DEM. U procjenu
vrijednosti Poduzea nije ukljuena vrijednost zemljita na lokaciji u Jagievoj ulici u
Zagrebu povrine 7 004 m2, koja je procijenjena u iznosu 1.379.492,- DEM, niti vrijednost
poslovnog prostora u Splitu. U obnovljenom postupku, prema rjeenju Fonda iz sijenja
1996., vrijednost poslovnog prostora u Splitu procijenjena je u iznosu 252.100,- DEM, za to
je povean temeljni kapital Drutva. Vrijednost zemljita iskazana je u elaboratu samo za
lokaciju itnjak, bruto razvijene povrine 9 293,6 m2, ali ne obuhvaa trokove pripreme
izgraenog graevinskog zemljita i trokove rente koji iznose 299.930,- DEM. Zbog
navedenoga, ukupna vrijednost zemljita prema elaboratu procijenjena je za 1.679.422,- DEM
manje u odnosu na procjenu Fonda. Vrijednost prikljuaka s ukljuenim obraunom
komunalne, individualne i zajednike potronje, procijenjena je prema elaboratu u iznosu
7.667.246,- DEM, to je za 3.204.350,- DEM vie od procjene Fonda. Ukupno procijenjena
vrijednost nekretnina u elaboratu vea je za 1.524.928,- DEM od procjene Fonda.
Kratkorone financijske obveze u iznosu 270.800,- DEM i druge kratkorone obveze u iznosu
5.097.164,- DEM pogreno su dva puta ukljuene u knjigovodstvenu i procijenjenu vrijednost
Poduzea, zbog ega je knjigovodstvena i procijenjena vrijednost Poduzea iskazana za
5.367.964,- DEM manje.
Fond je, unato navedenim razlikama, donio rjeenje o suglasnosti na namjeravanu pretvorbu
i prihvatio procijenjenu vrijednost Poduzea navedenu u konanim izmjenama elaborata u
iznosu 52.209.380,- DEM. U iskazu nekretnina Drutva, kojeg je Fond dao rjeenjem iz
1996., navodi se da je zemljite u Jagievoj ulici ukljueno u procjenu prije donoenja
rjeenja o suglasnosti na namjeravanu pretvorbu iz prosinca 1993. Uvidom u elaborat i
izmjene elaborata, utvreno je da spomenuto zemljite nije bilo ukljueno u procijenjenu
vrijednost Poduzea, te nije vidljivo na temelju ega Fond navodi da je zemljite na lokaciji u
Jagievoj ulici ukljueno u procijenjenu vrijednost Poduzea. S obzirom na navedeno, ne
moe se dati ocjena o realnosti procjene vrijednosti nekretnina i procijenjene vrijednosti
Poduzea. Procijenjena vrijednost Poduzea iskazana je za 7.047.386,- DEM manje odnosno
iskazana je u iznosu 52.209.380,- DEM umjesto 59.256.766,- DEM.
Odgovorna osoba u Fondu bio je Ivan Peni, a u Drutvu Milan Rebac.
U temeljni kapital Drutva ukljueno je potraivanje drutva Zagrebaka banka u iznosu
12.500.000,- DEM, iako nije nastalo do dana procjene vrijednosti Poduzea odnosno do 31.
prosinca 1991. Navedeno potraivanje temelji se na ugovoru o pretvaranju potraivanja banke
u dionice od 25. listopada 1993. Ugovorne strane sporazumno su utvrdile da banka ima
pravovaljano potraivanje, prema ugovoru o dugoronom investicijskom kreditu za nabavu
opreme, u iznosu dinarske protuvrijednosti 12.500.000.- DEM. Ugovoreno je da se navedena
potraivanja, u postupku pretvorbe, pretvaraju u ulog, te da se banci izdaju dionice u skladu s
programom i odlukom o pretvorbi. Ugovor je stupio na snagu nakon potpisa i odobrenja
organa upravljanja, te nakon to je Fond donio suglasnost na namjeravanu pretvorbu.
20
Stjecanjem 62 500 dionica, prestalo je potraivanje banke, a banka je postala dioniar

Drutva sa svim pravima i obvezama koje proizlaze iz statuta Drutva. Ugovor o
investicijskom kreditu za nabavu opreme zakljuen je 2. srpnja 1993. u iznosu 12.500.000,DEM uz (promjenjivu) godinju kamatnu stopu 11,00%. Rok koritenja kredita ugovoren je
do konca 1994., a rok otplate kredita je pet godina. Prema dokumentaciji Drutva, do 21.
listopada 1993. iskoriten je kredit u iznosu 12.500.000,- DEM. Sredstva kredita su
djelomino (u iznosu 1.410.000,- DEM), iskoritena za nabavu opreme kako je ugovoreno.
Neiskoriteni dio kredita u iznosu 11.090.000,- DEM utroen je za kupnju obveznica
Republike Hrvatske.
Drutvo je na temelju ugovora od 21. listopada 1993. kupilo od banke obveznice Republike
Hrvatske u iznosu 11.225.867,90 DEM po nominalnoj dinarskoj protuvrijednosti. Banka se
obvezala prodane obveznice otkupiti u roku 90 dana od dana zakljuenja ugovora. Reotkup
obveznica u iznosu 11.132.251,62 DEM izvren je u razdoblju od konca studenoga 1993. do
konca 1995., to nije u skladu s ugovorom.
Nabava opreme planirana investicijskim programom iz svibnja 1993., plaena je sredstvima iz
dugoronih kredita u iznosu 12.773.000,- DEM, na temelju dva ugovora zakljuena u lipnju i
studenome 1994. izmeu Drutva i drutva Zagrebaka banka. Krediti su odobreni za nabavu
opreme, na rok pet godina uz promjenjivu kamatnu stopu od 11,00% do 13,00% godinje.
Sredstvima navedenih kredita plaena je oprema po ugovorima zakljuenim s inozemnim
dobavljaima, a oba kredita u cijelosti su otplaena u studenome 1998. odnosno
prije roka dospijea. Potraivanja banke nisu nastala do 31. prosinca 1991. odnosno do dana
procjene vrijednosti Poduzea i nisu bila iskazana u poslovnim knjigama. Fond je rjeenjem o
suglasnosti na pretvorbu iz prosinca 1993., u cijelosti prihvatio pretvaranje potraivanja banke
u dioniki ulog u iznosu 12.500.000,- DEM. Navedeno nije u skladu s odredbama lanka 2.
Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea, prema kojima je drutveni kapital razlika izmeu
vrijednosti sredstava i vrijednosti obveza, ukljuujui obveze prema pravnim i fizikim
osobama na temelju njihovih trajnih uloga.
Odgovorna osoba u Fondu u vrijeme donoenja rjeenja bio je Ivan Peni.
Temeljni kapital Drutva u vrijeme pretvorbe iznosio je 64.709.400.- DEM, a dijelio se na
323 547 dionica. Mali dioniari su u postupku pretvorbe upisali 130 523 dionica nominalne
vrijednosti 26.104.600,- DEM, drutvo Zagrebaka banka na temelju pretvaranja potraivanja
u dionice steklo je 62 500 dionica nominalne vrijednosti 12.500.000,- DEM, a 130 524
neprodanih dionica nominalne vrijednosti 26.104.800,- DEM preneseno je Fondu. Neprodane
dionice u cijelosti su prenesene Fondu na temelju odluke upravnog odbora Fonda od 21.
oujka 1994. Navedeno nije u skladu s odredbama lanka 5. stavka 3. Zakona o pretvorbi
drutvenih poduzea, kojima je propisano da se neprodane dionice prenose fondovima i to
Hrvatskom fondu za razvoj dvije treine, a jedna treina mirovinskim fondovima.
Postupci privatizacije nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama.
Revizijom je utvreno:
Upravni odbor je u listopadu 1994. donio odluku o kupnji 32 354 vlastitih dionica u iznosu
6.470.000,- DEM, to ini 10,00% temeljnog kapitala Drutva. Odredbama lanka 24. Statuta
21
iz travnja 1994., propisani su nain i uvjeti pod kojima je mogue pribavljanje vlastitih
dionica, odnosno vlastite dionice mogu se stei radi prodaje zaposlenicima na temelju
ugovora o managementu ili o radu, radi statusne promjene, nenaplatnim pravnim poslom, radi
sprjeavanja nastupa tete za Drutvo, te ako se otkupljuju dionice po ponudi dioniara
zaposlenika Drutva. Odluka o pribavljanju vlastitih dionica je nepotpuna, jer u njoj nisu
navedeni razlozi stjecanja vlastitih dionica, niti su navedeni izvori financiranja otkupa
vlastitih dionica.
Razvojni program sadri ope podatke o Poduzeu, analizu razvojnih mogunosti i
sposobnosti, pravce razvoja i ekonomsko-financijske aspekte razvoja. Dane su naznake
mogueg pravca razvoja, meutim ne sadri iznos investicijskih ulaganja ili dokapitalizacije,
ocjenu izvodljivosti, te rokove za provedbu, to nije u skladu s odredbama Upute za provedbu
lanka 11. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea. Predvieno je poveanje proizvodnje za
10,00% na temelju postojeih proizvodnih mogunosti, uz intenzivno tekue i investicijsko
odravanje kroz pet godina, proirenje djelatnosti i osnivanje novih drutava u zemlji i
inozemstvu. Razvojnim programom nije bio utvren tehnoloki viak, a ocijenjeno je da e se
u narednih pet godina broj zaposlenih prirodno smanjivati za oko 6,00% godinje, to treba
omoguiti novo zapoljavanje ili korekciju zaposlenosti, navodi u zahtjevu za ponitenje
pretvorbe Tvornice duhana Zagreb Slobodni sindikat.
U nastavku zahtjeva za ponitenje pretvorbe i privatizacije TDZ-a, Slobodni sindikat navodi
kako je Zagrebaka banka nezakonito stekla dionice Tvornice duhana Zagreb, na temelju
fiktivnog kreditnog ugovora sa Upravom poduzea, kojemu je jedina namjera bila nezakonito
stjecanje dionica TDZ-a u korist Zagrebake banke, to je kasniji slijed dogaaja nakon
privatizacije i pokazao. Osim toga, nezakonitost ovog postupka utvrdila je svojim izvjeem i
Dravna revizija.
Iz nalaza Dravne revizije razvidne su bitne nezakonitosti u postupku pretvorbe Tvornice
duhana Zagreb:
- nezakonito pretvaranje sumnjivog kreditnog potraivanja Zagrebake banke d.d. u dionice
Tvornice duhana Zagreb d.d.;
- neuvrtavanje vrijednih nekretnina Tvornice duhana Zagreb u procjenu temeljnog kapitala
drutva kod pretvorbe i privatizacije, to dokazuje i dokumentacija Hrvatskog fonda za
privatizaciju.
Postoji opravdana sumnja, a na to ukazuje i nalaz Dravne revizije, kako je navodna kreditna
obveza Tvornice duhana Zagreb prema Zagrebakoj banci d.d., na temelju koje su
Zagrebakoj banci izdane dionice TDZ-a, nastala fiktivno sa jedinim ciljem kako bi se na
nezakonit nain omoguilo Zagrebakoj banci d.d., odnosno izabranoj i skrivenoj skupini
novih vlasnika, da postanu vlasnicima znaajnog postotka dionica Tvornice duhana Zagreb u
pretvorbi.
Dravna revizija utvrdila je izvan svake sumnje, po slubenoj dunosti, kako se radi o
nezakonitom stjecanju dionica u korist Zagrebake banke d.d.
Izvjee Dravne revizije u odnosu na nezakonitu zamjenu potraivanja za dionice u korist
Zagrebake banke d.d., detaljno je citirano prethodno u tekstu ovog zahtjeva.
22
Dravna revizija utvrdila je i manipulacije u iskazivanju vrijednosti pojedinih nekretnina

Tvornice duhana Zagreb kod pretvorbe, kao i neuvrtavanje nekih vrijednih nekretnina u
procjenu vrijednosti poduzea kod pretvorbe, to dokazuju dokumenti Hrvatskog fonda za
privatizaciju.
Iz Izvjea Dravne revizije, kao i iz dokumentacije Hrvatskog fonda za privatizaciju o
pretvorbi i privatizaciji Tvornice duhana Zagreb d.d., razvidno je kako su iznosi na koje je
procijenjena imovina, nekretnine Tvornice duhana Zagreb bitno umanjene od iznosa stvarne
vrijednosti imovine tadanjeg drutvenog poduzea Tvornice duhana Zagreb d.d.
U izradi ovakvih nezakonitih procjena imovine i vrijednosti poduzea sudjelovali su kao
voditelji projekta predstavnici poduzea TEB d.o.o., iz Zagreba, a kao voditelj projekta
izradom pretvorbene dokumentacije za Tvornicu duhana Zagreb rukovodio je Boo Prka,
tadanji zaposlenik poduzea TEB d.o.o., danas predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb
d.d., stoji u najnovijem zahtjevu za ponitenje pretvorbe kojega je Hrvatskom fondu za
privatizaciju u ime radnika i malih dioniara TDZ-a uputio Slobodni sindikat.
Za razliku od nekih dosadanjih slinih zahtjeva, u zahtjevu Slobodnog sindikata kao
nezakonitost kod pretvorbe TDZ-a navodi se i injenica da Uprava TDZ-a u dogovoru sa
Zagrebakom bankom nije u procjeni vrijednosti imovine iskazala vrijednost dionica
Zagrebake banke d.d., kojih je kao jedan od osnivaa bila vlasnik Tvornica duhana Zagreb.
Neprikazivanjem vrijednosti tih dionica kod procjene vrijednosti temeljnog kapitala TDZ-a,
vrijednost poduzea kod pretvorbe je bitno umanjena, te je prema zahtjevu Slobodnog
sindikata HFP-u, pretvorba i privatizacija TDZ-a nezakonita i po toj osnovi.
Prilikom izrade programa pretvorbe i privatizacije, te kod izrade elaborata o procjeni
vrijednosti poduzea za Tvornicu duhana Zagreb, Uprava Tvornice duhana Zagreb, tonije
direktor Milan Rebac u dogovoru sa Upravom Zagrebake banke, nisu uvrstili niti iskazali u
imovini poduzea dionice Zagrebake banke koje je u vlasnitvu imala Tvornica duhana
Zagreb, kao osniva Zagrebake banke d.d.
Tvornica duhana Zagreb je na dan 13.11.1989. bila upisana u Knjigu osnivaa, odnosno u
knjigu dioniara Zagrebake banke d.d. (u daljnjem teksu: tuenik), pod rednim brojem 71,
kao vlasnik 1495 dionica (tisuu etiristo devedeset i pet dionica), i to dionica I emisije, serije
A.
U vremenskom periodu u kojem je Tvornica duhana Zagreb d.d. bila vlasnik dionica tuenika,
iz toke 1. ove tube, ista je temeljem tih dionica stekla prava na daljnje dionice, i to po
osnovi dividende na te dionice, i to temeljem odluka Skuptine tuenika.
dionica i Tvornica duhana Zagreb, kao i ostali dioniari, upravo u skladu s odlukama
Skuptine tuenika, trebala dobiti daljnjih 748 dionica tuenika, ime bi broj dionica uvean
za dividendu za 1990. godinu iznosio (1495 + 748) 2243 dionica tuenika.
godine trebao stei daljnjih 6729 dionica (2243 x 3), odnosno imati ukupno 8972 dionica
(2243 + 6729).
23
odgovoru na tubu).
Time je Tvornica duhana Zagreb d.d. trebala dobiti dodatnih 3.845 dionica tuenika, to bi
ukupno, nakon 31.5.1994. iznosilo 12.817 dionica tuenika u vlasnitvu poduzea Tvornica
duhana Zagreb d.d.
Suprotno zakonskim obvezama i propisima, Uprava Tvornice duhana Zagreb utajila je ove
dionice Zagrebake banke u iskazu imovine poduzea kod pokretanja postupka pretvorbe.
Jednako tako, vrijednost ovih dionica nije uvrtena niti u procjenu vrijednosti poduzea,
prilikom donoenja odluka o pretvorbi Tvornice duhana Zagreb, kao niti prilikom donoenja
Rjeenja Hrvatskog fonda za privatizaciju o prihvaanju programa pretvorbe Tvornice duhana
Zagreb.
Postoji osnovana sumnja da je bivi direktor Tvornice duhana Zagreb Milan Rebac u
dogovoru sa Upravom Zagrebake banke omoguio banci nezakonito stjecanje dionica
Tvornice duhana Zagreb prilikom pretvorbe u dioniarsko drutvo, kako bi u kasnijim
dogovorima, te nakon to su predstavnici Zagrebake banke d.d. zauzeli odgovorna mjesta u
Nadzornom odboru Tvornice duhana Zagreb d.d., Zagrebaka banka mogla nezakonito
preuzeti i vlastite osnivake dionice koje su trebale biti upisane u vlasnitvu Tvornice duhana
Zagreb d.d., i kao takve iskazane u procjeni imovine poduzea prilikom pretvorbe, opisuje se
u zahtjevu nain na koji je Zagrebaka banka na kriminalan nain sudjelovala u operaciji
pljake Tvornice duhana Zagreb i pretvorbeno privatizacijskog kriminala.
U zahtjevu Slobodnog sindikata kao jedna od injenica nezakonite pretvorbe i privatizacije
Tvornice duhana Zagreb, postavlja se i pitanje naina na koji je Hrvatski fond za privatizaciju
prodao dionice TDZ-a koje su bile u njegovom vlasnitvu. Od HFP-a se ovim zahtjevom,
izmeu ostalog, trai i dokazivanje pravnog slijeda nad tim dionicama TDZ-a, kao i nad
postupkom stjecanja drugih dionica koje su u konanici zavrile u vlasnitvu Adris grupe.
Prema saznanjima Slobodnog sindikata, ne postoji raspoloiva dokumentacija, kojom bi se
dokazalo pravni slijed stjecanja vlasnitva nad dionicama Tvornice duhana Zagreb d.d. od
trenutka pretvorbe u dioniarsko drutvo do danas.
Obzirom na do sada utvrene nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji, potrebno je utvrditi
zakonitost i pravni slijed stjecanja vlasnitva nad dionicama Tvornice duhana Zagreb d.d. od
1993. godine do danas.
Registracijom Tvornice duhana Zagreb nakon pretvorbe, kod Trgovakog suda u Zagrebu,
kao dioniarskog drutva, kao vlasnici TDZ d.d. upisani su:
1. Hrvatski fond za privatizaciju, sa vlasnitvom dionica u vrijednosti od 26 milijuna 104
tisue 800 njemakih maraka;
2. Zagrebaka banka d.d., sa vlasnitvom dionica u vrijednosti 12 milijuna 500 tisua
njemakih maraka;
24
3. Ostali dioniari, sa vlasnitvom dionica u vrijednosti od 26 milijuna 104 tisue 600

njemakih maraka.
Hrvatski fond za privatizaciju mora, slijedom nalaza Dravne revizije zakljuiti kako je
stjecanje dionica u navedenoj vrijednosti od strane Zagrebake banke nezakonito i nitavno.
Jednako tako, Hrvatski fond za privatizaciju mora uiniti transparentnim i javnim podatke o
nainu na koji su prodane dionice u vlasnitvu Fonda, te o nainu njihova plaanja, te pruiti
dokaz da su dionice TDZ d.d. koje su bile u vlasnitvu HFP-a uistinu plaene. O tom
postupku, naime, ne postoje nikakvi dokazi u spisu HFP-a o pretvorbi i privatizaciji Tvornice
duhana Zagreb d.d., stoji u zahtjevu Slobodnog sindikata.
Slobodni sindikat u zakljuku svojeg zahtjeva za ponitenje pretvorbe i privatizacije Tvornice
duhana Zagreb, navodi kako obveza Hrvatskog fonda za privatizaciju za prihvaanje ovog
zahtjeva sindikata jasno i nedvojbeno proizlazi iz Zakljuaka Hrvatskog sabora od 15.
prosinca 2005. godine.
Hrvatski fond za privatizaciju obvezan je prihvatiti ovaj zahtjev za ponitenje pretvorbe
Tvornice duhana Zagreb.
Ova obveza Hrvatskog fonda za privatizaciju jasno i nedvojbeno proizlazi iz Zakljuaka
donesenih na 16. sjednici Hrvatskog sabora, 15. prosinca 2005. godine.
Ovim zakljucima Hrvatski sabor odredio je jasne obveze Hrvatskom fondu za privatizaciju o
postupanju na temelju nalaza i Izvjea Dravne revizije o reviziji pretvorbe i privatizacije.
Obvezuje se Dravno odvjetnitvo i Hrvatski fond za privatizaciju da u skladu s odredbama
Zakona o opem upravnom postupku pokrenu postupak ponitenja pretvorbe u drutvima u
kojima postoji osnova za pokretanje nitavosti rjeenja o pretvorbi, odnosno da pokrenu kod
nadlenih sudova, u skladu s odredbama Zakona o nitavosti odreenih vrsta ugovora o
osiguranju i ugovora o kreditu, odgovarajue postupke radi utvrivanja nitavosti ugovora
zakljuenih u procesu pretvorbe i privatizacije, te oduzimanja nezakonito steene imovine.
(lanak 2. Zakljuaka Hrvatskog sabora, od 15. prosinca 2005. godine)
Obvezuje se Hrvatski fond za privatizaciju da na temelju svih izvjea Dravnog ureda za
reviziju kojima su utvrene nepravilnosti i nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji i Izvjea
Dravnog odvjetnitva, pokrene kao ovlatena pravna osoba odgovarajue postupke (sudske,
upravne) radi povrata protupravno steene imovinske koristi od strane fizikih i pravnih osoba
u postupku pretvorbe i privatizacije.
Zaduuje se Vlada Republike Hrvatske da osigura sve potrebne uvjete za rad nadlenih
dravnih tijela, posebno Dravnog odvjetnitva i Hrvatskog fonda za privatizaciju, radi
uinkovitog poduzimanja potrebnih mjera i aktivnosti:
- Kaznenog, prekrajnog, graanskog i imovinskog sankcioniranja nezakonitosti i
nepravilnosti u postupcima pretvorbe i privatizacije;
- Utvrivanja nitavnosti ili ponitavanja pravnih poslova sklopljenih u postupcima pretvorbe
i privatizacije koji su suprotni Ustavu i zakonima;
- Povrata nezakonito steene imovine tijekom pretvorbe i privatizacije;
25
- Naknade tete uinjene tijekom pretvorbe i privatizacije;

- Zatite imovine i interesa graana Republike Hrvatske.
Iz citiranih odredba zakljuaka Hrvatskog sabora, jasne su obveze Hrvatskog fonda za
privatizaciju za postupanje po ovoj prijavi Slobodnog sindikata, opisuje u svojem zahtjevu
Slobodni sindikat obveze Hrvatskog fonda za privatizaciju koje proizlaze iz Zakljuaka
Hrvatskog sabora iz 2005. godine.
Sredinja depozitarna agencija, Adris grupa d.d. i Tvornica duhana Zagreb d.d., potpisali su
dana 30. travnja 2004. godine, nezakoniti ugovor na temelju kojeg je Sredinja depozitarna
agencija nezakonito brisala iz vlasnitva Tvornice duhana Zagreb radnike i male dioniare
TDZ-a, te su tako de facto ukradene dionice nezakonito preknjiene u vlasnitvo Adris grupi
d.d. Ugovor su u Zagrebu potpisali Ante Vlahovi (u ime Adris grupe), Miko Bakovi (i ime
Tvornice duhana Zagreb) i Vesna ivkovi (kao predstavnica dravne institucije Sredinje
depozitarne agencije).
Iz Ugovora o prijenosu dionica manjinskih dioniara i isplati otpremnine potpisanog 30.
travnja 2004. godine, razvidno je kako je Vesna ivkovi, kao predsjednica Uprave Sredinje
depozitarne agencije, krivotvorila podatke o vlasnitvu dionica Tvornice duhana Zagreb, kako
bi omoguila Anti Vlahoviu i Adris grupi nezakonito stjecanje dionica koje su vlasnitvo
radnika i malih dioniara TDZ-a. Bez ikakve sumnje na ovakav kriminalan nain, ivkovi je
grubo zloupotrijebila svoj poloaj i ovlasti u Sredinjoj depozitarnoj agenciji, sa ciljem
nezakonitog prijepisa vlasnitva dionica malih dioniara TDZ-a, a u dogovoru sa Antom
Vlahoviem i Mikom Bakoviem.
Ugovorne strane sklapaju ovaj ugovor polazei da je:
Tvornica duhana Zagreb d.d., dioniko drutvo sa sjeditem u Zagrebu, Jagieva bb, upisano
u sudski registar Trgovakog suda u Zagrebu s temeljnim kapitalom od 227.365.600,00 kn
podijeljenim na 324.808 dionica, pojedinanog nominalnog iznosa od 700 kuna svaka a iji su
pdoaci iz knjige dionica preneseni u Agenciju i ije dionice postoje u sastavu Agencije kao
nematerijalizirani vrijednosni papiri u skladu sa propisima i Pravilima Agencije;
Adris grupa d.d., dioniko drutvo sa sjeditem u Rovinju, Vladimira Nazora 1, upisano u
sudski registar Trgovakog suda u Rijeci s temeljnim kapitalom od 164.000.000,00 kn, a iji
su podaci iz knjige dionica preneseni u Agenciju i ije dionice se vode u sustavu Agencije kao
nematerijalizirani vrijednosni papiri u skladu s Uputama i Pravilima Agencije;
Adris grupa d.d. je glavni dioniar drutva i raspolae s 292.995 dionica to predstavlja
95,879 % dionica s pravom glasa, navodi se u lanku 1. Ugovora izmeu Adris grupe, TDZa i Sredinje depozitarne agencije.
Meutim, iz ispisa dioniara na dan 19. travnja 2004. godine, a koji je ispis takoer izdala
Sredinja depozitarna agencija, razvidno je kako Adris grupa nije bila vlasnik 95,879 %
dionica Tvornice duhana Zagreb, nego je taj podatak u Ugovoru po nalogu Vesne ivkovi
krivotvoren kako bi se omoguilo Adris grupi istiskivanje malih dioniara iz vlasnitva TDZa, prema planu Ante Vlahovia.
26
Prema ispisu stanja vlasnitva nad dionicama TDZ-a na dan 19. travnja 2004. godine, a kojeg
je izdala Sredinja depozitarna agencija, Adris grupa bila je vlasnik 90,20560 % dionica
Tvornice duhana Zagreb. Obzirom da dokumenti Sredinje depozitarne agencije dokazuju ove
injenice, potpuno je jasno kako je predsjednica Uprave SDA Vesna ivkovi s namjerom da
na nezakonit nain omogui oduzimanje dionica malim dioniarima TDZ-a, krivotvorila u
Ugovoru od 30. travnja 2004. godine, podatke o postotku dionica TDZ-a u vlasnitvu Adris
grupe. Nema sumnje, da je takvim nezakonitim postupanjem i sklapanjem nezakonitih
ugovora sa Adris grupom i TDZ-om, ivkovi zloupotrijebila poloaj i ovlasti kao odgovorna
osoba Sredinje depozitarne agencije, odnosno kao predstavnica Vlade i drave.
Ve u nastavku samog Ugovora, lanak drugi i trei razotkrivaju kljunu spregu Trgovakog
suda u Zagrebu i Sredinje depozitarne agencije u nezakonitom razvlaivanju malih
dioniara i radnika Tvornice duhana Zagreb. Naime, lanak 2. i lanak 3. Ugovora
potpisanog 30. travnja 2004. godine, dokazuje kako je postojao dogovor izmeu Trgovakog
suda u Zagrebu, Sredinje depozitarne agencije, Adris grupe i Tvronice duhana Zagreb, o
tomu kako nezakonito oduzeti dionice manjinskim dioniarima TDZ-a.
U izvrenju toga plana Ante Vlahovia, kako to dokazuje sporni Ugovor, postojalo je
planirano, dogovoreno, koordinirano, usklaeno i nezakonito djelovanje Sredinje depozitarne
agencije i Trgovakog suda u Zagrebu, kojim je Adris grupi omogueno stejcanje protupravne
imovinske koristi u visini gotovo pet posto dionica Tvornice duhana Zagreb. Ovaj Ugovor
dokazuje kako su za taj kriminal izravno odgovorne i Vesna ivkovi (predsjednica Uprave
SDA) i Nevenka Markovi (predsjednica Trgovakog suda u Zagrebu) kao odgovorne osobe
institucija koje su bile izravno umijeane u ove nezakonite radnje i poslove u sprezi sa Antom
Vlahoviem i Mikom Bakoviem.
Ovim ugovorom odreuju se meusobna prava i obveze ugovornih strana u svezi obavljanja
poslova prijenosa dionica manjinskih dioniara Glavnom dioniaru Drutva i isplate novanih
sredstava manjinskim dioniarima drutva, sukladno odluci Glavne skuptine Drutva od 19.
travnja 2004. godine. Sastavni dio ovog ugovora je Terminski plan kojim se ureuju poslovi,
postupci i rokovi za provoenje korporativne akcije prijenosa dionica manjinskih dioniara uz
plaanje otpremnine. (lanak 2. Ugovora)
Ugovorne strane suglasno utvruju da e Agencija sukladno Rjeenju Trgovakog suda u
Zagrebu o upisu odluke Glavne skuptine Drutva o prijenosu dionica manjinskih dioniara,
koje e drutvo dostaviti Agenciji odmah po njegovom izdanju, provesti preknjibu svih
dionica s rauna manjinskih dioniara na raun Glavnog dioniara i isplatu iznosa otpremnine
manjinskim dioniarima drutva.
Drutvo se obvezuje u suradnji sa sudskim registrom Trgovakog suda u Zagrebu unaprijed
utvrditi toan datum izdavanja predmetnog rjeenja koje predstavlja pravni osnov za upis
prijenosa dionica te o utvrenom datumu odmah izvijestiti Agenciju u pisanom obliku.
Agencija e odmah po zaprimanju navedene obavijesti izvijestiti Hrvatski fond za
privatizaciju o datumu upisa odluke. Hrvatski fond za privatizaciju e najkasnije pet radnih
dana prije upisa odluke glavne skuptine u sudski registar dostaviti drutvu izvjee Obraun
za prijevremenu otplatu za neotplaene dionice manjinskih dioniara, a drutvo se obvezuje
sljedei dan dostaviti Agenciji navedeno izvjee radi provedbe korporativne akcije. (lanak
3. Ugovora), stoji u Ugovoru sklopljenom izmeu Adris grupe, Tvornice duhana Zagreb i
Sredinje depozitarne agencije, kojim je omoguena pljaka malih dioniara TDZ-a.
27
Nezakonitu ulogu Sredinje depozitarne agencije u operaciji kojom je Ante Vlahovi odluio
oduzeti dionice Tvornice duhana Zagreb njezinim radnicima i malim dioniarima, dokazuje i
injenica kako je Ugovorom izmeu Adris grupe, TDZ-a i SDA u tajnosti ugovoreno kako e
otpremnina za dionice TDZ-a malim dioniarima biti isplaivana preko Sredinje depozitarne
agencije, ime je zapravo izvan svake sumnje dokazano sudjelovanje dravnih institucija u
organiziranom kriminalu u Tvornici duhana Zagreb. Odnosno, sadraj Ugovora dokazuje
kako je vlast sudjelovala u pljaki malih dioniara koju je na kraju proveo Ante Vlahovi.
Agencija se obvezuje 1 dan prije dogovorenog dana upisa odluke glavne skuptine Drutva u
sudski registar utvrditi obraun obveze Glavnog dioniara za isplatu ukupne otpremnine te mu
dostaviti podatak o istom kao i iznos novane obveze prema Fondu za konanu otplatu
neotplaenih dionica manjinskih dioniara.
Glavni dioniar duan je uplatiti potreban iznos otpremnine koji e biti isplaen dioniarima
Drutva, umanjen za iznos obveze prema Fondu, isti dan po primitku obavijesti o iznosu
novane obveze, na raun Agencije broj: 2340009-1310124205, navodi se u lanku 5.
Ugovora izmeu Adris grupe, TDZ-a i Sredinje depozitarne agencije.
Iako je Vesna ivkovi znala da Adris grupa nije vlasnik zakonom odreenih 95 % dionica
Tvornice duhana Zagreb, te da nije mogue izvriti zakonski preuzimanje dionica malih
dioniara, upravo je ona kao predsjednica Uprave Sredinje depozitarne agencije, krivotvorila
podatke u Ugovoru, te je lano prikazala kako Adris grupa ima u vlasnitvu 95 % dionica
TDZ-a, kako bi se operacija pljake malih dioniara mogla izvesti do kraja.
Vesna ivkovi, nakon toga, sukladno ovom tajnom Ugovoru nezakonito je preknjiila
vlasnitvo nad dionicama malih dioniara u korist Adris grupe, iako je znala da se radi o
nezakonitom razvlaivanju manjinskih dioniara.
Agencija se obvezuje na dan upisa odluke glavne skuptine o prijenosu dionica manjinskih
dioniara izvriti preknjibu svih vrijednosnih papira Drutva, oznake: TDZ-R-A koje su u
vlasnitvu manjinskih dioniara na ime Glavnog dioniara Drutva bez obzira na njihov status
i mogue upisane terete na istima, navedeno je u lanku 8. Ugovora od 30. travnja 2004.
godine, na temelju kojeg je Sredinja depozitarna agencija preknjiila vlasnitvo malih
dioniara Tvornice duhana Zagreb na Adris grupu.
Osim to je krivotvorei podatke o vlasnitvu Adris grupe nad dionicama Tvornice duhana
Zagreb, u Ugovoru od 30. travnja 2004. godine, predsjednica Uprave Sredinje depozitarne
agencije omoguila je Adris grupi i TDZ-u nezakonito stjecanje dionica koje su bile upisane u
vlasnitvu Anice Igrec iz Varadina. Time je Vesna ivkovi prekrila odredbe iz Rjeenja
Trgovakog suda u Zagrebu, od 11. lipnja 1997. godine, kojim je rjeenjem u Registru
Trgovakog suda u Zagrebu upisana zabrana raspolaganja dionicama Anice Igrec. Sredinja
depozitarna agencija ovo sudsko rjeenje protuzakonito nije upisalo u podatke o vlasnitvu
dionica TDZ-a, kako bi omoguili Adris grupi i TDZ-u nezakonito istiskivanje malih
dioniara Tvornice duhana Zagreb.
Iako je Vesna ivkovi nezakonito preknjiila i dionice Anice Igrec na treu osobu, a
najvjerojatnije upravo na Adris grupu ili TDZ, u dogovoru sa Mikom Bakoviem i Antom
Vlahoviem, u sudskom registru Trgovakog suda u Zagrebu i danas je upisana pravovaljana
blokada, odnosno zabrana raspolaganja i otuivanja dionica Anice Igrec, na temelju Rjeenja
Trgovakog suda u Zagrebu broj XXIII P-711/97. Obzirom da ova sudska odluka, kako je to
28
razvidno iz povijesnog izvatka iz Registra za Tvornicu duhana Zagreb, nije brisana iz registra
niti je ponitena, razvidno je kako je privremena mjera blokade dionica TDZ-a u vlasnitvu
Anice Igrec i dalje na snazi.
Slijedom toga, nedvojbeno je da je Vesna ivkovi preknjiavanjem tih dionica u korist Adris
grupe i TDZ-a, a prema Ugovoru od 30. travnja 2004. godine, djelovala protuzakonito, te je
suprotno sudskoj blokadi dionica prenijela njihovo vlasnitvo na tree osobe.
tovie, zabrana raspolaganja dionicama koje su glasile na ime Anice Igrec, donesena je i od
strane Opinskog suda u Varadinu, rjeenjem broj I P.1151/98-7, od 30. rujna 1998. godine,
kada je tom sudskom odlukom blokiran i ostatak dionica kojima je raspolagala Anica Igrec. I
ovo rjeenje do danas je, prema stanju u sudskom registru, ostalo na snazi.
Da je tomu doista tako, potvruje i Potvrda broj R3-3435/06, koju je 21. oujka 2006.
godine izdao sudac Trgovakog suda u Zagrebu Ivica kunca. U prilogu tom dokumentu
sudac kunca uloio je povijesni izvadak iz registra Trgovakog suda u Zagrebu za Tvornicu
duhana Zagreb d.d., a iz kojeg je dokumenta razvidno kako je Trgovaki sud u Zagrebu
blokirao i zabranio raspolaganje dionicama koje su bile upisane kao vlasnitvo Anice Igrec.
Usprkos takvoj sudskoj mjeri Sredinja depozitarna agencija je, na temelju Ugovora Vesne
ivkovi, Ante Vlahovia i Mika Bakovia, preknjiila te dionice najvjerojatnije ili na Adris
grupu ili na Tvornicu duhana Zagreb, kao trezorske dionice.
U podnesku Trgovakom sudu u Zagrebu, od 12. veljae 2008. godine, radnici i mali
dioniari Tvornice duhana Zagreb zatraili su da sud po slubenoj dunosti utvrdi to se
dogodilo sa blokiranim dionicama Anice Igrec, te kako je usprkos odluci o sudskoj blokadi tih
dionica moglo doi do njihovog otuivanja i preknjiavanja prava vlasnitva.
Prema raspoloivim dokazima, razvidno je kako je Anica Igrec bila vlasnikom dionica
Tvornice duhana Zagreb d.d., koje su bile pod zabranom raspolaganja zabiljeenom u
sudskom uloku Trgovakog suda u Zagrebu, rjeenjem istog suda broj P-711/97. Obzirom da
je na navedenim dionicama postojala upisana sudska zabrana raspolaganja, koja u
meuvremenu nije brisana, prema stanju u sudskom uloku i povijesnom izvatku iz registra
trgovakih drutava za Tvornicu duhana Zagreb d.d., a iste dionice nisu evidentirane na ime
Anice Igrec u popisu dioniara Sredinje depozitarne agencije, potrebno je da sud po
slubenoj dunosti utvrdi to je sa ovim dionicama, zbog osnovane sumnje i mogunosti da je
Adris grupa kao veinski dioniar ove dionice nezakonito vodila kao trezorske dionice, te je
nezakonito glasovala i pravima tih dionica, iako je na njima upisana sudska zabrana
raspolaganja, stoji u podnesku odvjetnika Ozrena Tatarca Trgovakom sudu u Zagrebu, od
12. veljae 2008. godine.
29
SLUAJ GEOTEHNIKA
Hrvoje Vojkovi je, kao dravni dunosnik, tonije predsjednik Hrvatskog fonda za
privatizaciju, sudjelovao u dogovaranju i naredio potpisivanje tetnog ugovora izmeu
Zagrebake banke d.d. i Geotehnike d.d., kojim se odustalo od tube protiv Zagrebake banke
d.d. za povrat 22 275 dionica Zagrebake banke d.d. (serije A), koje dionice su bile vlasnitvo
poduzea Geotehnika d.d., a nezakonito su prisvojene od strane Zagrebake banke d.d., u
ukupno protuvrijednosti od 5 milijuna 500 tisua eura, ime je otetio drutvo "Geotehnika"
d.d. u istom iznosu od 5.500.000,- eur.
Dakle:
- Hrvoje Vojkovi je znao da "Geotehnika" d.d. ima prava na dionice "Zagrebake banke" d.d.
u navedenom iznosu od 5.500.000,- eur,
- prijavljeni je znao da "Zagrebaka banka" d.d. svojata dionice temeljem jednostrane izjave
svoje volje kojom je dionice preknjiila na sebe, i da stoga nema zakonskih prava na dionice
i da ista ima izgubiti sudski spor kojeg je "Geotehnika" d.d. pokrenula radi povrata tih
dionica,
- isti se usprkos tome suglasio da se od tube odustane i time zatiti kraa dionica od strane
navedene banke.
Ovo odustajanje od tube odraeno je preko Predsjednika Nadzornog odbora "Geotehnike"
d.d. Danijela Ivin, a u dogovoru i prema iskljuivom nalogu njemu neposredno nadreenog
predsjednika HFP-a Hrvoja Vojkovia.
Naime, mali dioiari Geotehnike su provjeravanjem poslovne dokumentacije i poslovanja
poduzea pronali dokaze o tomu da je Geotehnika d.d. vlasnik 22 tisue 275 dionica
Zagrebake banke, serije A, a koje je Zagrebaka banka samovoljno, protuzakonito i bez
suglasnosti vlasnika, jednostavno prisvojila, odnosno preknjiila na sebe jednostranom
izjavom volje.
Radi pojanjenja po kojoj osnovi su te dionice pripadale "Geotehnici" d.d. pojanjavamo kako
slijedi:
Sukladno Zakonu o bankama i drugim financijskim organizacijama, a u cilju osnivanja
Zagrebake banke kao dioniarskog drutva, Radniki savjet RO Geotehnike na svojoj 7.
sjednici odranoj 26.7.1989. u Kupskoj 2 donosi Zaljuak broj 10, kojim postojee uloge u
fondovima Zagrebake banke, a koji na dan 31.12.1988. iznose din 4.453.008.110,00 (cca
854.000 USD) transferiraju u osnivaki fond Zagrebake banke d.d.
Istim zakljukom odobrava se dodatna uplata u iznosu od din 22.544.000.000,00 u osnivaki
fond Zagrebake banke d.d., kojeg je "Geotehnika" bila duna uplatiti do 31.3.1990. godine, a
sa kojim sredstvima e se kupiti dionice, ija je pojedinana nominalna vrijednost na dan
31.12.1989. godine din 1.000.000,00.
Shodno tome Geotehnika 3.8., 21.9. i 19.10.1989. uplauje Zagrebakoj banci din.
32.563.040.730,00, tj protuvrijednost od 1.000.000,00 amerikih dolara.
30
Pored zateenih sredstava na raunu i dodatne uplate, Zagrebaka banka zatraila je jo i

dodatnu uplatu od 250.000 USD.
Za sada podnositelji kaznene prijave nemaju podatke da li je taj iznos i kada je doznaen
banci, ali ukazuju na to da prema svemu sudei proizlazi da bi
kontrolom nad "Zagrebakom bankom" d.d. od strane Hrvatske Narodne Banke

proizalo da je 31.03.1990. g. steeno daljnjih 5.636 dionica "Zagrebake banke", na
koje je banka po osnovi dividende za 1990., 1991. i 1992. g. morala izdavati daljnje
dionice, a od 1994. g. isplaivati dividendu.
Zagrebaka banka izdaje "Geotehnici" d.d. potvrdu o posjedu dionica serije A, po osnovi prve
uplate protuvrijednosti iznosa od jedan milijun dolara, tj. 22.544 dionice ", na koje je banka
po osnovi dividende za 1990., 1991. i 1992. g. morala izdavati daljnje dionice, a od 1994. g.
isplaivati dividendu.
Podnositelji prijave ukazuju kako je "Zagrebaka banka" d.d., tijekom kasnijih godina, na
nezakoniti nain prisvojila dionice "Geotehnke", i to JEDNOSTRANOM IZJAVOM VOLJE
obavijestivi poduzee o navodnom otkupu dionica Zagrebake banke od Geotehnike.
Meutim, 25.5.1994. Zagrebaka banka dostavlja "Geotehnici" "Informaciju o kupnji 22 275
dionica banke od Geotehnike".
Ovaj "otkup" je nitav iz razloga to:
a) predstavlja jednostranu izjavu volje kojom se ne moe stei pravo na dionice,
b) to prikrauje "Geotehniku" preko polovine vrijednosti.
"Zagrebaka banka" d.d. "otkupljuje" dionice za 852.831,34 DEM, premda je cijena jedne
dionice 142,86 DEM to bi znailo da su dionice u tom momentu vrijedile 3.182.206,50
DEM. Navedeni podatci su slubeni podatci "Zagrebake banke". Otkupljeni iznos od
852.831,34 DEM ne doznauje se na raun Geotehnike, nego banka zatvara neke obveze
uglavnom po sudanskim kreditima. ( o "sudanskim kreditima" e u nastavku teksta ove
prijave biti vie rijei.)
Procedura tzv. otkupa dionica je nevaea, i iz razloga to ne postoji zakonom propisani i
valjani dokument o prijenosu dionica "Zagrebake banke" koje je "Geotehnika" kupila i
platila gotovim novcem.
Mali dioniari su vie puta do sada otvoreno optuivali ZABU i njezinu Upravu da je
sudjelovala u projektiranom guranju u steaj Geotehnike, u suradnji sa Upravom i
Nadzornim odborom Geotehnike, te elnim ljudima Hrvatskoga fonda za privatizaciju, a tada
je to bio Hrvoje Vojkovi.
itavo to vrijeme "Zagrebaka banka" d.d., "umjesto da pomogne svojeg osnivaa "Geotehniku", ona preko svog politikog lobija u Fondu za privatizaciju postavlja podobne
uprave i nadzorne odbore koji joj omoguuju pljaku Geotehnike za cca 20 milijuna
njemakih maraka (obveznice, dionice, nekretnine, novac), kako se to navodi u dolje
31
priloenom Izvjetaju kojega potpisuju Josip Pozai, Miroslav Rukavina i Dragomir

Milovanovi.
Dana 27. rujna 2000. godine prema odluci dioniara Geotehnike to poduzee podnosi tubu
protiv Zagrebake banke, zbog nezakonitog prijepisa vlasnitva nad dionicama ZABE koje je
u vlasnitvu imala Geotehnika.
U tubi se izmeu ostalog navodi:
Tuitelj je na temelju odluka tuenika o transformaciji fondova, odnosno uplati osnivakog
kapitala od strane tuenika, sukladno Zakonu o bankama i drugim financijskim
organizacijama, postao vlasnikom 22 275 dionica tuenika. (...) Tuitelj je s tuenikom imao
vie sporova, i to temeljem prijedloga tuenika za otvaranje steajnog postupka radi navodnog
dugovanja od 103.000.000,00 kuna, prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i
prijedloga za izdavanje privremene mjere zabrane otuenja i zalonog optereenja nekretnina
tuitelja. Kako su se od tuitelja od dana stjecanja dionica promijenile etiri uprave, to je tek
povodom ovih postupaka saznao da su navedene dionice u meuvremenu prenijete i upisane
na tuenika, stoji u tubi koju je Trgovakom sudu u Zagrebu u ime Geotehnike podnio
odvjetnik Mate Kustura.
Tubom je od Trgovakog suda u Zagrebu zatraeno da utvrdi nitavnost prijenosa dionica
ZABE u vlasnitvu "Geotehniku" na "Zagrebaku banku", kao novog vlasnika, te je zatraeno
da Sud presudom naloi "Zagrebakoj banci" da u roku od osam dana izvri prijenos i upis tih
dionica ZABE na "Geotehniku" d.d. Osim toga, zatraeno je da "Zagrebaka banka" isplati
"Geotehnici" zaostale iznose dividenda za vrijeme od kada je nezakonito prenijela dionice na
svoje ime pa do dana ponovnog prijenosa dionica ZABE na "Geotehniku" d.d.
Nakon podnoenja ovakve tube protiv "Zagrebake banke", Uprava i Nadzorni odbor, a
prema uputama Hrvoja Vojkovia kao predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju,
zapoeli su svoje tajne dogovore i aranmane sa Upravom "Zagrebake banke", to je u
konanici zavrilo naredbom Danijela Ivina da Geotehnika mora odustati od tube protiv
"Zagrebake banke". U ovom sluaju Ivin je postupao po nalogu ovlatenog zastupnika
Republike Hrvatske Hrvoja Vojkovia kao predsjednika HFP-a.
Predsjednik Nadzornog odbora Danijel Ivin u suradnji sa Upravom u tajnosti donosi tetne
odluke koje poduzeu prave ogromne financijske gubitke: odustaje od tube za povrat dionica
od Zagrebake banke, navode u svojem gore citiranom izvjeu mali dioniari.
Dokumentacija u cijelosti potvruje ovakve tvrdnje Dragomira Milovanovia i Udruge malih
dioniara Geotehnike.
Pismo tadanjeg predsjednika Uprave Geotehnike Zvonimira epca, "Zagrebakoj banci",
nedvojbeno dokazuje postojanje dogovora HFP-a, Uprave Zagrebake banke i Danijela Ivina
o odustajanju od tube za povrat vlasnitva dionica ZABE, kojih je stvarni vlasnik bila
"Geotehnika".
Nastavno na razgovore koje su gosp. Danijel Ivin, predsjednik Nadzornog odbora i Tomislav
Bali, lan Uprave, vodili sa gama V. tulinom i S. Orehovec, direktoricama u Sektoru
upravljanja rizicima, elimo Vas informirati da smo poduzeli potrebne radnje oko povlaenja i
odricanja od tubenog zahtjeva vezanog za prijenos dionica te u roku od 2 3 dana
32
oekujemo pravovaljano sudsko rjeenje, pie epac Upravi ZABE, razotkrivajui tako tajne
aranmane Danijela Ivina i njemu pretpostavljenog Hrvoja Vojkovi sa "Zagrebakom
bankom" i njenom upravom na elu sa Franjom Lukoviem.
Dana 26.10.2000. po izravnoj naredbi Danijela Ivina i Zvonimira epca, odvjetnik Mate
Kustura uputio je Trgovakom sudu u Zagrebu podnesak kojim se Geotehnika odrie
prethodnog tubenog zahtjeva za upis vlasnitva nad dionicama u korist Zagrebake banke
d.d. Meutim, niti odvjetnik Kustura, niti sutkinja Nevenka Markovi (inae dananja
predsjednica Trgovakog suda u Zagrebu) nisu izvrili potrebne provjere jesu li epac i Ivin
uope, prema registriranom Statutu Geotehnike d.d. ovlateni na taj nain samostalno
zastupati poduzee. Tim je propustom i sutkinja Trgovakog suda u Zagrebu Nevenka
Markovi ozbiljno prekrila Zakon i otetila poduzee Geotehniku.
Naime, dolje priloeni dokumenti u posjedu Udruge malih dioniara izvan svake sumnje
dokazuju kako je suglasnost za takvo povlaenje tubenog zahtjeva trebala dati cijela Uprava,
odnosno svaki lan Uprave. Tek tada bi se moglo zakonito postupati po takvom nalogu
Uprave. Ovako su Zvonimir epac, Danijel Ivin i sutkinja Nevenka Markovi poinili
kaznena djela zloupotrebe poloaja i ovlasti, te potpisivanja tetnog ugovora, kojim je
poduzee "Geotehnika" d.d. oteeno za 5,5 milijuna eura, dok je istovremeno "Zagrebakoj
banci" otvoren put prema otvaranju steajnog postupka i konanom slomu poduzea
"Geotehnika".
Hrvoje Vojkovi je, kao dravni dunosnik, predsjednik HFP-a, sudjelovao u dogovaranju i
naredio potpisivanje tetnih ugovora, kojima se odustalo od naplate tzv. Irakog duga koje
je dugovanje Irak trebao isplatiti poduzeu Geotehnika d.d., legalnim putem preko Vijea
sigurnosti Ujedinjenih Naroda. U dogovoru i prema nalogu Hrvoja Vojkovia Geotehnika d.d.
odustala je od naplate duga preko Ujedinjenih naroda, te se naplata vrila navodnim izravnim
dogovorima sa sinovima Saddama Huseina preko posrednika eljka Dobranovia (inae
predstojnika Ureda Predsjednika Republike u to vrijeme), uz astronomsku proviziju od 50%,
ime je Geotehnika d.d. znatno oteena. Vrijednost duga iznosila je 13 milijuna 623 tisue
970,34 amerikih dolara.
Dakle;
- "Geotehnika" d.d. je imala potraivanje prema dravi Irak u iznosu od 13.623.970,34 $,
- za naplatu tog potraivanja jamilo je Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda na nain da je
potraivanje uvrteno u naplatni red Vijea sigurnosti,
- od sasvim sigurne naplate se odustalo bez ikakvih razloga, i to uz izriiti pristanak Hrvoja
Vojkovi,
- nakon toga je potraivanje "povjereno" navedenom "privatnom emisaru" eljku Dobrinovi,
koji nesporno nije naplatio potraivanje,
- ime je "Geotehnika" d.d. oteena za 13.623.970,34 $.
Naprijed navedeno Izvjee o radu Udruge malih dioniara Geotehnike za 2000., 2001. i
2002. godinu, ukazuju na kronologiju sukoba suvlasnika Geotehnike sa Upravom i
Nadzornim odborom, te potvruju ako su mali dioniari tijekom tri godine ustrajno ukazivali
33
Upravi i Nadzornom odboru na nepravilnosti u poslovanju, pa ovdje citiramo to izvjee kako

slijedi:
Sada je bilo oito da Uprava i Nadzorni odbor uz podrku ljudi iz Fonda za privatizaciju
imaju za jedini cilj obezvrijediti poduzee i za male novce prodati odabranim menaderima
kojima nije u interesu proizvodnja i razvoj, ve vlasnitvo nad potraivanjima "Geotehnike"
od Zagrebake banke, Iraka i Sudana, navodi se u Izvjeu koje potpisuju ing. Josip Pozai
(tadanji predsjednik Udruge malih dioniara), dipl. ing. Miroslav Rukavina (tadanji lan
Nadzornog odbora Geotehnike) i dipl. ing. Dragomir Milovanovi (dopredsjednik Udruge
malih dioniara). 10.3.2002. predsjednik Fonda za privatizaciju prima D.Milovanovia u
prisustvu gospoe Bali i u drugom razgovoru Vojkoviu su predoene sve nedozvoljene
kriminalne radnje koje radi Uprava i Nadzorni odbor i koje sve tete trpi poduzee zbog
takvog njihovog rada. Nakon objavljenih razgovora Vojkovi je traio da mali dioniari
podnesu kaznenu prijavu sa svim dokazima koje posjeduju, stoji u izvjeu koje je
Milovanovi predao inspektorima koji su u zagrebakoj Policijskoj upravi vodili predistrane
radnje o Sluaju Geotehnika.
Kako je ve reeno naplatu duga drave Irak garantiralo je Vijee sigurnosti Ujedinjenih
naroda. Meutim, u rujnu 2001., Uprava Geotehnike onemoguila je naplatu tog potraivanja.
Naime, Geotehnika je, preko Vijea Sigurnosti UN-a vodila naplati dugova od Iraka u
protuvrijednosti od 13,5 milijuna amerikih dolara. Meutim, iako je Uprava Geotehnike u
rujnu 2001. godine primila slubenu obavijest Ujedinjenih Naroda o skoroj naplati duga od
Iraka i redoslijedu plaanja, Uprava je donijela odluku kako odustaje od zakonite naplate
preko UN-a. O tomu je Uprava, kako kae u Izvjetaju navodi predsjednik udruge Dragomir
Milovanovi, slubeno obavijestila tadanjeg veleposlanika Hrvatske pri UN-u u New Yorku
Ivana imonovia, danas profesora na zagrebakom Pravnom fakultetu. imonovi je tada u
dogovoru sa Upravo Geotehnike obustavio u Ujedinjenim Narodima legalni postupak naplate
duga od Iraka, iako je i tadanji veleposlanik kao pravni strunjak morao biti svjestan i znao je
kako je svaki drugi oblik naplate duga od Iraka i bilo kakvi privatni aranmani sa Sadamovim
reimom zapravo meunarodni kriminal i krenje embarga UN-a na poslove sa Irakom.
imonovi je tada bio upoznat sa injenicom kako Uprava Geotehnike o naplati duga od Iraka
pregovara izravno sa sinovima irakog diktatora Sadama Huseina.
(NAPOMENA:
Ovdje valja napomenuti da se dio kriminala za kojeg je izravno odgovoran prijavljeni Hrvoje
Vojkovi odnosi na meunarodni kriminal i krenje razliitih odredaba meunarodnog prava.
O tome e podnositelji ove prijave posebno izvijestiti odreene adrese nadlenih tijela u
inozemstvu. Stoga e postupak nadlenih po ovoj kaznenoj prijavi biti interesantan test u
kojoj mjeri dananja vlast u Republici Hrvatskoj ozbiljno shvaa svoje meunarodne obveze
koje proizlaze iz lanstva u Ujedinjenim narodima, odnosno iz meunarodnih prava i
preuzetih meunarodnih obveza Republike Hrvatske. Ovo nije izravni predmet ove prijave budui e se o tome posebno izvijestiti nadlene adrese u inozemstvu.)
U svakom sluaju, takvim poslovanjem Uprave "Geotehnike" sa Sadamovim reimom, se i
Vlada Republike Hrvatske umijeala u ilegalne poslove sa irakim predsjednikom i njegovim
sinovima. Naime, u tom trenutku veinski vlasnik "Geotehnike" bila je upravo drava,
odnosno Hrvatski fond za privatizaciju te je za takav poslovni potez (odricanje od trinaest i
pol milijuna dolara) Uprava trebala dobiti suglasnost Hrvoja Vojkovia, tadanjeg prvog
ovjeka HFP-a, danas uglednog lana jedne od politikih stranaka (HSLS) i predsjednika
34
Uprave "Croatia osiguranja". S druge strane, izvan svake sumnje i Vojkovi je tada trebao
barem privatno traiti konzultacije i dogovor sa elnim ljudima Vlade oko takvog poslovanja
sa Irakom.
U svakom sluaju, "politiki dogovor" za krenje tuzemnih propisa i meunarodnog prava ne
iskljuuje odgovornost Dravnog odvjetnitva u postupanju po ovoj prijavi. No indicije o
tome da je prijavljeni Hrvoje Vojkovi u ovome krio zakon po uputi nekog dogovora o
krenju zakona postignutom na "nivou iznad njegovog", predstavljaju interesantnu mogunost
da se u postupanju nadlenih po ovoj prijavi vidi njihova neovisnost, profesionalnost i
legalnost u postupanju. No, podnositelji prijave su uvjereni da je takav dogovor postignut, da
je prijavljeni Hrvoje Vojkovi u njemu sudjelovao i da je Uprava "Geotehnike", dobila
zeleno svjetlo za svoje izravne dogovore sa Sadamovim sinovima. Naplata duga od Iraka
izravnim dogovorom sa Sadamovim sinovima dogovarana je preko bekog poduzea Enex
(poduzea u vlasnitvu beogradskog Genexa, nekadanje financijske ispostave jugoslavenskih
tajnih sluba u svijetu), koja je odraivala i odreene crne poslove za Ininu upravu u
nezakonitoj nabavi nafte tipa "Kirkuk" iz Iraka.
(NAPOMENA:
U ovom kriminalu su osim prijavljenog Hrvoja Vojkovia, njemu nadreenih skrivenih lobija
u Hrvatskoj, te njemu podreene Uprave "Geotehnike" d.d., sudjelovali i NOTORNI ostatci
nekadanjeg reima SFRJ iz Beograda, odnosno nekadanjeg reima Slobodana Miloevia iz
Srbije, i to sve u ("nastavku nesvrstane suradnje Tita i njemu slinih reima") suradnji sa
reimom Sadama Huseina.
Stoga se napominje da e postupak nadlenih tijela po ovoj prijavi biti "test" njihove
kompatibilnosti ili inkompatibilnosti sa kriterijima Europske Unije u koju Republika Hrvatska
- barem deklarativno - eli pristupiti.)
Predstavnik Enexa ijan iz Bea i Danijel Ivin osobno su se sastajali u Zagrebu, a kako se to
navodi u gore navedenom Izvjeu ijan je dolazio u Geotehniku sa ponudama za otkup
irakih i sudanskih dugova prema Geotehnici.
Iako su mali dioniari o ovom nezakonitom poslu Uprave Geotehnike pravovremeno
obavijestili najvia tijela u Republici Hrvatskoj - Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana
Mesia i tada Premijera Ivicu Raana, reakcije sa te strane nije bilo. Kasnije su podnositelji
ove prijave otkrili kako je sudionik ovoga posla bio i osobno savjetnik Predsjednika
Republike eljko Dobranovi, pa istoga osnovano sumnjie da je osobnim protupravnim
zalaganjem onemoguio najvia tijela u Dravi, i to "iznutra" da postupe po zakonu u ovom
sluaju, a to je odvelo do otkazivanje punomoi UN-u za rjeavanje duga Iraka prema
"Geotehnici".
Do podnositelja prijave je doprla i informacija da su Dobranovi i ijan za taj posao od
"Geotehnike" traili astronomskih 50% provizije.
Hrvoje Vojkovi je, kao dravni dunosnik, predsjednik HFP-a, sudjelovao u dogovaranju i
naredio potpisivanje tetnih ugovora, kojima se odustalo od zakonite naplate tzv. Sudanskog
duga, odnosno duga Sudana poduzeu Geotehnika d.d., te je naplata tih potraivanja
nezakonitim aranmanima i uz visoku proviziju povjerena najvjerojatnije eljku
Dobranoviu, tada visokom dunosniku Ureda Predsjednika Reublike, na koji je nain
35
Geotehnika d.d. oteena, jer naplata duga nkada nije izvrena na raun Geotehnike d.d.
Vrijednost ugovora 45 milijuna 154 tisue 537 amerikih dolara, ime je "Geotehnika" d.d.
oteena za isti iznos od 45.154.537,- $
Sasvim je izvjesno da je u postupku naplate potraivanja poduzea "Geotehnike" od Sudana,
nastala nenadoknadiva teta za Geotehniku. Naime, Uprava "Geotehnike" povjerila je naplatu
toga duga u ukupnom iznosu od 45 milijuna 154 tisue 537 amerikih dolara, privatnoj
fizikoj osobi, uz visoke provizije, ime je nevojbeno dolo do sklapanja ugovora kojim je
Geotehnika oteena za viemilijunske iznose u amerikim dolarima. Podnositelji ove prijave
sumnjie da je u koruptivnim poslovima sa reimom u toj zemlji (kojeg meunarodna
zajednica danas tereti za genocid nad stotinama tisua rtava u pokrajini Darfur), sudjelovao
gore navedeni eljko Dobranovi, tada predstojnik Ureda Predsjednika Republike.
Naplata ovog duga nije izvrena zakonito, na raun poduzea "Geotehnika", a da li je u
Republiku Hrvatsku po toj osnovi dolo novca, i tko je, temeljem ega i kako njime
raspolagao, podnositeljima ove prijave nije poznato.
Ove nezakonite radnje sastoje se u tome (to e se u nastavku teksta detaljno obraditi) da je
- "Geotehnika" d.d. "prebacila" svoju imovinu i poslovanje na drutvo "Geotehnika projekt"
d.o.o.,
- da je "Geotehnika projekt" d.o.o. na neki udesan nain postala privatnom firmom tadanjeg
predsjednika Nadzornog odbrora "Geotehnike" d.d., Danijela Ivin,
- da je imovina "Geotehnike" d.d. "rasprodana" u bescjenje (prikrata preko polovine
vrijednosti),
- da su radnici "prebaeni" na "Geotehniku projekt", da bi ih se ista potom "rijeila".
Dakle, nakon to su iz "Geotehnike" d.d.
- otuene dionice "Zagrebake banke" d.d.,
- otuena prava na naplatu dugova od Iraka i Sudana,
- ostatak "Geotehnike" je uniten ovakvim poslovanjem preko tvrtke-keri "Geotehnika
projekt" d.o.o.
Da ovakvo "hajduko" poslovanje nije moglo "proi" bez znanja i odobrenja prijavljenog
Hrvoja Vojkovia, koji je bio nadreen Danijelu Ivin, odnosno koji je u odnosu na istog
predstavljao Dravu kao vlasnika.
U nastavku teksta se detaljnije opisuju ove protuzakonite radnje:
Poduzee "Geotehnika projekt" d.o.o. osnovala je "Geotehnika" d.d. radi lakeg financijskog
poslovanja "Geotehnike" d.d., koja je tada bila u blokadi. "Geotehnika projekt" osnovana je i
registrirana sredstvima "Geotehnike", uz znanje veinskog vlasnika (Hrvatski fond za
privatizaciju) i Sindikata ZKN-a.
Na to ukazuje i izjava Branimira Dobria, biveg direktora poduzea "Geotehnika projekt",
koji i sam opisuje okolnosti nastanka toga poduzea, kao i pravi slijed vlasnitva nad tim
poduzeem, te kako je vlasnikom poduzea postao Danijel Ivin, pa istoga citiramo: Na skupu
zaposlenika (14.4.2000.) Uprava poduzea (Z. epac, T. Bali) predlae osnivanje
prelaznog poduzea Geotehnika Projekt radi lakeg financijskog operativnog
poslovanja (Geotehnika d.d. bila je u blokadi). Prema prijedlogu Geotehnika Projekt bi bila
u vlasnitvu svih zaposlenika. Naknadno je Uprava odluila da se poduzee registrira na jedno
ime i ponudili su mi da ja budem vlasnik i direktor za prijelazno razdoblje u trajanju najdue
est mjeseci dok se ne deblokira raun Geotehnike. Nakon est mjeseci poto raun
36
Geotehnike nije deblokiran zatraio sam od Uprave da me razrijei svih obveza u svezi sa
Geotehnikom Projekt. Kod javnog biljenika (Juri, Savska cesta) prenio sam (bez ikakve
naknade) vlasnitvo i upravljanje Geotehnike projekt na Danijela Ivina, tadanjeg
predsjednika Nadzornog odbora Geotehnike, navodi u svojoj izjavi Branimir Dobri,
opisujui nain nastanka Geotehnike projekt i nain na koji je vlasnik toga poduzea postao
Danijel Ivin.
S druge strane, Uprava Geotehnike je uz znanje ne samo Nadzornog odbora nego i Hrvatskog
fonda za privatizaciju, osmislila nain na koji e izbjegavati svoje zakonske obveze, te su
osnovali novo poduzee kako bi izbjegli plaanje obveza Geotehnike d.d., to takoer samo
po sebi predstavlja kazneno djelo
Zapisnik sa skupa zaposlenika, od 14. travnja 2000., detaljno opisuje okolnosti nastanka
poduzea keri Geotehnike Geotehnika projekta. Skupu je nazoilo 289 zaposlenika
Geotehnike, predsjednik Sindikata EKN-a Ivan Tomac, pravna savjetnica Sindikata Duanka
Marinkovi Draa, te lanovi Uprave Tomislav Bali i Zvonimir epac, sa dnevnim redom:
trenutna situacija u Geotehnici; zahtjevi Stoera za obranu Geotehnike; prijedlog nove Uprave
za sanaciju Geotehnike.
Podnositelji ove kaznene prijave ve su ranije navodili kako je upravo prijavljeni Hrvoje
Vojkovi nareivao Upravi i Nadzornom odboru to da rade i kako da vode Geotehniku, te da
je upravo Vojkovi osmislio projekt unitavanja "Geotehnike" d.d. u dogovoru sa Upravom
"Zagrebake banke" d.d., kako bi se steklo vlasnitvo nad inozemnim financijskim dugovima
prema "Geotehnici", nad nekretninama, te nad dionicama "Zagrebake banke", koje su bile u
vlasnitvu "Geotehnike".
Osobna odgovornost Hrvoja Vojkovi proizlazi iz toga to je on u vrijeme poinjenja ovih
tetnih radnji bio predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju i kao takav, ovlateni
predstavnik i zastupnik Republike Hrvatske kao suvlasnika poduzea "Geotehnika" d.d.
Opisanim djelovanjem, kako je prethodno opisano i kako slijedi u nastavku teksta
obrazloenja kaznene prijave, Hrvoje Vojkovi nanio je ozbiljnu materijalnu tetu poduzeu
Geotehnika d.d., ime je kao jedan od vlasnika oteena i Republika Hrvatska, koju je
Vojkovi i predstavljao i ije je interese trebao tititi.
Cijelo vrijeme koje se opisuje u kaznenoj prijavi Uprava i Nadzorni odbor Geotehnike d.d.
djelovali su i poslovali iskljuivo po usmenim (moda i pisanim) nalozima Hrvoja Vojkovia
kao ovlatene osobe HFP-a, kojemu su i Uprava i Nadzorni odbor podnosili i raune i svojem
radu i poslovanju.
Mali dioniari i radnici Geotehnike d.d. upozorili su i osobno Hrvoja Vojkovia, kao
predsjednika HFP-a, na nezakonito poslovanje Uprave i Nadzornog odbora Geotehnike.
Usprkos tomu, Hrvoje Vojkovi propustio je kao ovlateni predstavnik Republike Hrvatske
djelovati na spreavanju poinjenja kaznenih djela. Osim toga, kao odgovorna i ovlatena
osoba HFP-a Hrvoje Vojkovi nesumnjivo je znao za nezakonito poslovanje Uprave i
Nadzornog odbora Geotehnike i svi strateki potezi i odluke Uprave i Nadzornog odbora, a
koji se odnose na poinjenje ranije opisanih kaznenih djela, donoeni su u koordinaciji i
dogovoru Uprave i Nadzornog odbora sa Hrvojem Vojkoviem kao predsjednikom HFP-a.
Odnosno, Hrvoje Vojkovi je kao ovlatena osoba Hrvatskog fonda za privatizaciju kao
37
nadlenog tijela Republike Hrvatske davao naloge o takvom postupanju lanovima Uprave i
Nadzornog odbora Geotehnike.
Takve njegove radnje nesumnjivo potvruje i injenica da nakon upozorenja malih dioniara
na kriminal u "Geotehnici", Hrvoje Vojkovi nije uinio nita kako bi sprijeio Upravu i
Nadzorni odbor u poinjenju kaznenih djela, ve je kao odgovorna i ovlatena osoba
Republike Hrvatske dao doputenje Upravi i Nadzornom odboru za poslovanje suprotno
Zakonu i propisima. U svakom sluaju bez Hrvoja Vojkovia Uprava i Nadzorni odbor nisu
mogli poduzimati nikakve radnje, jer su bili upravo njemu odgovorni. Odnosno, Uprava i
Nadzorni odbor izvravali su samo one poslovne i financijske operacije koje je odobrio i/ili
naloio Hrvoje Vojkovi.
Podnositelji ove prijave navodili su: Stoer za obranu Geotehnike ostaje pri zahtjevima
ranije upuenim svojim vlasnicima (Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje) te Nadzornom odboru, za trenutno razrjeenje Uprave i imenovanje
nove, da se isplate sva davanja zagarantirana Kolektivnim ugovorom, osiguranje normalnih
uvjeta za rad ".
Na osnovi toga nova Uprava iznosi prijedlog plana izlaska iz krize. Prijedlog prezentirali
Tomislav Bali i Zvonimir epac.
Uprava se odluuje na dolje izneseni prijedlog mjera koje se temelje na analizi postojeeg
stanja, a u cilju izbjegavanja najgoreg mogueg rjeenja, tj. steaja i odlaska ljudi na ulicu.
"Poevi od 1.4.2000. do maksimalno 6 mjeseci tretirati e se jedinstvena isplata plaa u
visini 2.500,00 kuna brutto za sve zaposlenike drutva "Geotehnika". Proizvodnja e se
podravati maksimalno. Niti jedan posao nee se propustiti a sve bive kooperantske poslove
za koje imamo uvjete raditi emo vlastitim snagama. Za lokaciju Kupska 2 i preostalih 30 000
m2 na itnjaku traimo kupca i sa tim sredstvima rjeavamo sljedee: isplata neisplaenih
plaa; podmirenje obveza prema vjerovnicima u cilju deblokade iro rauna; osiguranje
obrtnih sredstava za podravanje tekue proizvodnje; tehnoloka modernizacija opreme i
proizvodnje; kadrovska profilacija; marketinka ulaganja (...). U cilju to breg izlaska iz
krize i mogunosti financijskog operativnog poslovanja, registrirana je nova firma pod
imenom Geotehnika Projekt, koja e biti u vlasnitvu svih zaposlenika (...). Kod privatizacije
Geotehnike ostavlja se mogunost svakom zaposleniku da svoje neisplaene plae uloi u
kupnju dionica Geotehnike.
Meutim, nakon osnivanja drutva "Geotehnika projekt", drutvu kako je "Geotehnici"
krenulo jo loije nego to je stanje bilo prije prebacivanja poslovanja na novo trgovako
drutvo. Naime, "Geotehnika" je svoje nekretnine i stanove koje je imala u vlasnitvu
namijenjene prodaji na tritu, prebacila u vlasnitvo Geotehnika projekta kako bi ih mogla
prodati na tritu i kako prihodi od prodaje nekretnina ne bi zavrili u blokadi rauna, nego na
raunu sa kojega Uprava moe raspolagati novcem.
Meutim, stvari nisu ile prema planu, barem ne planu zaposlenika i malih dioniara,
usvojenom na sastanku u travnju 2000. godine. Jedan od oitih dokaza za bahatosti i
neodgovornosti Uprave je postavljanje Danijela Ivina za direktora prijelaznog poduzea
Geotehnka projekt i prenoenja cjelokupnog vlasnitva na njegovo ime, navodi u svojem (u
ranijem tekstu vie puta citiranom) Izvjeu MUP-u Udruga malih dioniara Geotehnike.
38
U drugom mjesecu 2002. saznalo se za prodaju stana u Horvaanskoj vrijednog 887.438,72

kn, a prodanog za 113.000,00 kn. Prodaju stana obavio je predsjednik Nadzornog odbora
Danijel Ivin u isto vrijeme i direktor prijelaznog poduzea Geotehnika projekt. Ovom
transakcijom Geotehnika je oteena za 754.438,72 kn.
Rauni za kupnju i prodaju stana predani su gospodinu Miaku iz Fonda za privatizaciju, i
traen je sastanak sa predsjednikom Fonda Hrvojem Vojkoviem. U isto vrijeme poinje
bespravno gradnja na lokaciji u Velikoj Gorici bez projekta i graevinske dozvole. Novac
dobven prodajom lokacije itnjak poinje se nemilice troiti bez kontrole i nadzora, radnici sa
itnjaka sele na livadu bez ikakvih uvjeta za rad, navodi se u tom izvjeu.
Ovakvom tehnologijom poslovanja utajene su nekretnine i financijska sredstva u stvarnom i
iskljuivom vlasnitvu Geotehnike.
U Izvjeu se nadalje navodi i kako je Ivinovim malverzacijama preko poduzea "Geotehnika
projekt" taj "ugledni borac za ljudska prava" obespravio ak 243 radnika "Geotehnike", koje
je prisilio da premjeste svoj radni odnos iz Geotehnike d.d. u "Geotehniku" d.o.o. iji je
postao jedini vlasnik i direktor. Meutim, ti su radnici u meuvremenu ostali bez ikakvih
prava, o emu postoji i sudska presuda u korist radnika "Geotehnike" pred zagrebakim
Opinskim graanskim sudom, kao i popis 243 oteena radnika "Geotehnike". Ovakvu
prijevaru radnika "Geotehnike" Danijel Ivin je mogao izvesti samo u izravnoj koordinaciji i
dogovoru sa Hrvojem Vojkoviem.
Obrazloenju svoje presude sutkinja Adela Turkalj nedvojbeno utvruje nain na koji su
oteeni radnici koji su svoj radni odnos premjestili u Geotehniku projekt.
Iz potvrde od 8. svibnja 2003. godine proizlazi da je tuitelj radio u "Geotehnika projekt"
d.o.o. u vremenu od 1. lipnja 2000. do 30. studenog 2000. godine, te da tuitelj ima pravo na
razliku plae za gore navedeni period u iznosu od 34.391,94 kune.
Iz sporazuma o poslovno tehnikoj suradnji sklopljenog dana 1. lipnja 2000. izmeu
"Geotehnika" d.d. i "Geotehnika projekt" d.o.o. proizlazi da je predmet toga sporazuma
reguliranje radno pravnog statusa zaposlenika "Geotehnike" d.d. koji e zasnovati radni odnos
na odreeno vrijeme u "Geotehnika projekt" d.o.o. i to poevi od 1. lipnja 2000. na est
mjeseci.
U lanku 5. navedenog sporazuma "Geotehnika projekt" d.o.o. obvezuje se gore navedenim
zaposlenicima osigurati sva prava koja su odreena u Pravilniku o radu "Geotehnika" d.d.,
kolektivnom ugovoru za "Geotehnika" d.d. od 27. svibnja 1996., sporazumu o dijelu
kolektivnog ugovora za "Geotehnika" d.d. od 23. listopada 1998., kolektivnom ugovoru o
visini plaa za "Geotehnika" d.d. od 28. travnja 2000., pravilnika o upuivanju zaposlenika na
privremeni rad u inozemstvo "Geotehnika" d.d. kao i drugih vaeih propisa "Geotehnike"
d.d. koji reguliraju prava i radno pravni status zaposlenika u Geotehnika d.d.
Takvom je presudom Opinski graanski sud u Zagrebu potvrdio kako je Danijel Ivin
obespravio 243 radnika "Geotehnike". U naprijed mnogo puta citiranom Izvjeu udruge
malih dioniara tvrdi se da Ivin nikada nije ispotovao presudu Opinskog suda u Zagrebu.
Tehnologija ovakvog bezbolnog rjeavanja vika radnika oito je bila sastavni dio projekta
unitavanja Geotehnike, kako bi se kasnije lake podijelio novac od imovine i nenaplaenih
potraivanja toga poduzea.
39
Radi prikrivanja gore navedenih kaznenih djela, odnosno radi prikrivanja pljake, prijavljeni
Hrvoje Vojkovi je u dogovoru sa Upravom i Nadzornim odborom "Geotehnike" d.d.
pripremio - "projektirao" steaj, i to takav koji e se nezakonito voditi, kako bi se u
nezakonito voenom steaju "posakrivali papiri" i "sve zaboravilo".
Steaj nekada izuzetno profitabilnog poduzea "Geotehnika" bio je projektiran u Hrvatskom
fondu za privatizaciju, Upravi i Nadzornom odboru Geotehnike, a upravo je Hrvoje Vojkovi
naredio propast "Geotehnike" d.d., da bi prikrili nezakonite igre oko otkupa financijskih
dugova koje su prema "Geotehnici" imale neke zemlje, poput Iraka i Sudana. Pljaka toga
novca, kao i novca od rasprodaje imovine "Geotehnike", mogla se prikriti jedino
projektiranim steajem i likvidacijom poduzea "Geotehnika", navodi se u naprijed vie puta
spominjanom izvjeu Udruge malih dioniara.
Devedesetih godina, donoenjem Zakona o privatizaciji, cjelokupna imovina poduzea
Geotehnika postaje dravno vlasnitvo s tim da radnici poduzea dobivaju pravo otkupa po
povlatenim uvjetima, opisuje navedeno Izvjee. Tadanja uprava Geotehnike umjesto da
objektivno procijeni vrijednost poduzea i omogui radnicima i umirovljenicima da kupe
veinski paket dionica, a time steknu pravo nad upravljanjem poduzeem, oni rade suprotno i
vrijednost poduzea procjenjuju na 53 milijuna DEM. Tako mali dioniari postaju vlasnici tek
10 % poduzea, bez ikakvog utjecaja na donoenje odluka o poslovanju i razvoju (...).
Iz ovog je oito da je unaprijed - jo od prolog desetljea, postojao plan skrivene klike ljudi
koji su "bacili oko" na "Geotehniku", i koji su dugogodinjom kriminalnom aktivnou
planirano otuili dionice "Zagrebake banke" d.d., zatim prava na naplatu potraivanja od
Iraka i Sudana, nakon toga otuili sve nekretnine, i potom sakrili poinjene zloine u
"programiranom", tj. unaprijed smiljenom nezakonitom steaju.
Uostalom, podnositelj prijave je i osnovan upravo iz razloga to su mali dioniari shvatili da
skrivena klika ljudi, manipulirajui institucijama sustava radi na tome da pokrade imovinu
drutva "Geotehnika" u vrijednosti od vie desetaka milijuna eura, te da "steajem na hrvatski
nain" sakrije pljaku. Valja naglasiti da su se bojazni podnositelja prijave - Udruge malih
dioniara, na koje bojazni su ukazivali godinama, obistinile u cijelosti. Takoer valja naglasiti
da je prijavljeni Hrvoje Vojkovi, svojim djelovanjem na poloaju Predsjednika Hrvatskog
fonda za privatizaciju, u cijelosti potvrdio sve ove bojazni. On je dakle bio dio ove klike ljudi
koja je - nakon to su Uprava i Nadzorni odbor po njegovoj uputi izvrili pljaku, u ovdje
opisanom "programiranom" steaju pokuao sakriti pljaku.
Radi razumijevanja kronologije dogaaja, citirat emo ve vie puta spominjani Izvjetaj
Udruge malih dioniara: U devetom mjesecu 2000. godine mali dioniari izrauju prijedlog
privatizacije poduzea na osnovi ranijih razgovora u Fondu za privatizaciju i obeanja Uprave
i Nadzornog odbora.
Na sastanku sa predsjednikom Sindikata donijet je jednoglasan zakljuak da se zaponu
pregovori sa veinskim vlasnikom o privatizaciji drutva, s time da se udio u vlasnikoj
strukturi malih dioniara sa sadanjih 10% povea na 51%. (...) Predsjednik Nadzornog
odbora Danijel Ivin 13.3.2001. alje Pismo namjere Hrvoju Vojkoviu, predsjedniku
Hrvatskog fonda za privatizaciju u kojem predlae veinskom vlasniku da omogui
odabranom menadmentu otkup 51% dionica poduzea. Menaderski tim bio bi
sastavljen od lanova Uprave i Nadzornog odbora i nekolicine vanjskih suradnika. O pismu
40
namjere mali dioniari nisu pitani, ak ni lan Nadzornog odbora Miroslav Rukavina,
predstavnik malih dioniara nije bio upoznat sa tim prijedlogom.
Dok je Vojkovi malim dioniarima govorio kako se slae s njihovim prijedlozima, zapravo
je koristito informacije koje je dobivao od malih dioniara kako bi sa odradio onakav
privatizacijski plan za Geotehniku kakav su dogovorili na vioj razini, mimo zakonske i
javne procedure.
Saznavi za Pismo namjere mali dioniari pokreu niz aktivnosti preko Sindikata i Fonda
za privatizaciju. Na vie adresa poslan je prijedlog privatizacije Geotehnike od strane malih
dioniara (potpredsjedniku Vlade Slavku Liniu, ministru Radimiru aiu, predsjedniku
Fonda za privatizaciju Hrvoju Vojkoviu) i pored vie pokuaja da se odri sastanak sa
predsjednikom Fonda Hrvojem Vojkoviem, u tome nismo uspjeli. Na nae viestruko
insistiranje, odran je sastanak u Fondu sa gospoom Gordanom Majdak Marczius.
Naalost, gospoa Majdak ni na jedno konkretno pitanje nije dala odgovor je podnositelja ove
prijave uputila na predsjednika Fonda Hrvoja Vojkovia.
Tijekom mjeseca svibnja 2001. g. M. Rukavina i D. Milovanovi primljeni su ispred Udruge
malih dioniara kod ministra aia i upoznali ga s prjedlogom privatizacije Geotehnike od
strane malih dioniara. U kratkom razgovoru, ministar ai je obeao da e prijedlog
prouiti, ali da o tome ne moe donositi nikakve odluke, jer za to nije nadlean. Poetkom
jedanaestog mjeseca 2001. godine Slavko Lini prima na razgovor dopredsjednika Udruge
malih doniara Dragomira Milovanovia i u poduem razgovoru upoznaje se sa stanjem i
problemima u Geotehnici.
Nakon razgovora Lini je obeao da e nai rjeenje za Geotehniku i rekao da e osigurati
sastanak sa Kreimirom Stareviem, potpredsjednikom Fonda za privatizaciju. Deset dana
nakon posjeta Liniu, Kreimir Starevi, tada potpredsjednik Hrvatskog fonda za
privatizaciju poziva predsjednika podnositelja prijave Dragomira Milovanovia na sastanak u
Fond za privatizaciju. Na sastanku Starevi za Geotehniku predlae steaj s preustrojem.
Ovdje valja naglasiti da je neposredno nadreeni Kreimiru Stareviu bio upravo ovdje
prijavljeni Hrvoje Vojkovi. Ovakav Stareviev prijedlog jasno dokazuje kako je jedna klika
ljudi, u kojoj je sudjelovao ovdje prijavljeni Hrvoje Vojkovi od poetka sudjelovala i vodila
projektranje steaja Geotehnike, te kako su s namjerom unitili poduzee i prevarili i otetili
male dioniare poduzea. Postojanje dogovora oko unitavanja i pljake Geotehnike dokazuje
i pismo Danijela Ivina upueno - njemu neposredno nadreenom - Hrvoju Vojkoviu
13.oujka 2001. godine.
U tom pismu Ivin predstavlja navodne uspjehe novog Nadzornog odbora i Uprave u
spaavanju Geotehnike i predlae model njezine privatizacije odabranom menadrskom
timu. U svojstvu predsjednika Nadzornog odbora Geotehnike dd. Predlaem HFP da
odabranom menaderskom timu omogui otkup najmanje 51% dionica drutva, dok bi ostatak
bio ponuen na kupnju malim dioniarima i ostalim zainteresiranim.
Imena tog menaderskog tima mogu predloiti nakon razgovora pojedinano sa svakim
kandidatom, koji nisu samo lanovi NO i Uprave, nego i ire u samom poduzeu, pa i
nekolicina vanjskih suradnika. Na osnovu dobrog poznavanja predviam da e u konanom
izboru taj menaderski tim imati oko desetak ili neto vie imena, koji e ukupnim
vlasnitvom od minimum 51% pouzdano provesti Geotehniku u ponovni rast i jaanje (...) U
41
suprotnom sluaju, sa drugaijom vlasnikom strukturom i bez kompaktnosti sadanjeg

vodeeg tima ne mogu vie jamiti trend ozdravljenja poduzea, pie Danijel Ivin Hrvoju
Vojkoviu.
U svakom sluaju, postupak po ovoj prijavi, neovisno o tome da li e ga voditi Dravno
odvjetnitvo ili oteeni kao tuitelji, morat e dati odgovor na pitanja:
- tko se upisao umjesto "Geotehnike" d.d., kao dioniar "Zagrebake banke" d.d.?
- gdje je zavrio novac od prodaje nekretnina Geotehnike?
- gdje je novac od potraivanja "Geotehnike" d.d. prema dravama Irak i Sudan?
- tko je sve osim prijavljenog Hrvoja Vojkovia sudjelovao u ovom zloinu, bilo kao dio
skrivene klike ljudi koje je Hrvoje Vojkovi lan, bilo kao izvritelj (Uprava, Nadzorni odbor,
steajna tijela)
U dijelu u kojem se pitanje postavlja na suradnju sa reimom Sadama Huseina u Iraku,
protivno sankcijama Ujedinjenih naroda, zadire u nadlenost odreenih stranih institucija, pa
e, barem u tom dijelu, biti mogue usporediti postupak domaih organa (Dravno
odvjetnitvo, Policija, Uskok) sa postupkom koji e se u inozemstvu voditi protiv ovdje
prijavljenog Hrvoja Vojkovia.
U svakom sluaju, ovdje poinjeni kriminal nije bio samo "nacionalan". U krenju
meunarodnih sankcija proti Iraka, ovdje prijavljeni Hrvoje Vojkovi bio je dio jedne
kriminalne klike ljudi koja je, u svojoj pljaki "Geotehnike", izmeu ostaloga suraivala sa
tadanjom tajnom slubom drave Irak. Na elu te slube u to vrijeme kada je klika u kojoj je
Hrvoje Vojkovi sa njime suraivala radi pljake "Geotehnike" bio je general Izzat Ibrahim
Al-Durri, za kojeg se vjeruje da je kasnije pomogao organizirati logistiku za meunarodnu
teroristiku organizaciju Al-Kaida u Iraku.
Na taj nain je jedna "tipina domaa pljaka", programirano unitenje "Geotehnike", zbog
ovog njenog potraivanja prema dravi Irak, dovelo jednu kliku iji dio je bio prijavljeni
Hrvoje Vojkovi, koji je za tu kliku osobno "odradio" unitenje "Geotehnike", do suradnje sa
ljudima koje se danas smatra logistiarima meunarodnog terorizma.
Prijavljenog Hrvoja Vojkovia se ne tereti da je imao kontakt ili namjeru suradnje s
teroristima, ve da je kriminal klike za koju je odraivao ovo unitenje "Geotehnike" tu istu
kliku doveo u sluaju "Irakog duga" do suradnje sa tono odreenom stranom tajnom
slubom iji su pripadnici kasnije nesumnjivo radili na suradnji sa teroristima. Stoga postupak
nadlenih (Policija, Dravno odvjentitvo, Uskok) po ovoj prijavi, neovisno o tome da li e
ga voditi podnositelj prijave u svojstvu oteenika kao tuitelja, ili nadleno dravno
odvjetnitvo, nee biti izvan pozornosti meunarodne zajednice.
42
SLUAJ ZAGREBAKA BANKA

Tubom "protiv" Republike Hrvatske zagrebaki poduzetnik Pak Kainari zahtijeva od suda
utvrivanje vlasnitva Republike Hrvatske i Grada Zagreba nad dionicama i nekretninama
Zagrebake banke. Drugim rijeima, najnovijom tubom pred Opinskim sudom u Zagrebu
iznose se okantni dokazi o bankarskom kriminalu, korupciji, te nezakonitoj pretvorbi i
privatizaciji Zagrebake banke, krivotvorenju dioniarskih knjiga i vlasnike dokumentacije,
te protuzakonitom prisvajanju dionica od strane Uprave Zagrebake banke na elu sa Franjom
Lukoviem. U svojoj tubi kao i priloenim dokazima i dokumentaciji, Kainari detaljno
opisuje tehnologiju organiziranog bankarskog kriminala te protuzakonite pretvorbe i
privatizacije u "najveoj hrvatskoj banci", ime razotkriva jednu od najveih pljaka u
suvremenoj hrvatskoj dravi, teku nekoliko milijarda eura. Ova je tuba zagrebakom
Opinskom sudu specifina i neuobiajena jo po jednoj injenici - a ta je da prvi puta jedan
hrvatski graanin pokuava tubom protiv Republike Hrvatske dokazati njezina stvarna
vlasnika prava u jednoj banci, koja joj je netko nezakonito otuio.
"Tuitelj je dana 24.3.2006. prijavio Republici Hrvatskoj - u daljnjem tekstu tuenik postojanje njezinih prava na dionicama Zagrebake banke d.d. Zagreb. U skladu sa odredbom
l. 186 a ZPP-a tuitelj se istoga dana obratio i nadlenom Dravnom odvjetnitvu graansko - upravni odjel, a koji se do danas nije o tome oitovao, premda je predmet ovoga
spora dokazati pravo vlasnitva Republike Hrvatske na predmetnoj imovini. U toj prijavi su
detaljno prikazani dokazi iz kojih ta prava proizlaze, time da se prijava poziva upravo na
dokumente same Zagrebake banke d.d., a koja je sljednik Udruene banke Hrvatske Zagrebake banke - Osnovne banke, koju je osnovao Grad Zagreb, za koju imovinu je tuenik
trebao dobiti dionice. Naime, tuenik je titular tako zvanog drutvenog vlasnitva, ukoliko to
vlasnitvo nije bilo privatizirano. U ovom konkretnom sluaju predmet tube je imovina koja
nikada nije privatizirana, a ostala je nepoznata tueniku, ak i nakon to je na inicijativu
tuitelja kako predsjednik Republike Stjepan Mesi, tako i Vlada Republike Hrvatske
pokuala ui u trag toj imovini angairajui najvie dravne organe. Tu imovinu, meutim,
samoinicijativno je traio, pronaao i prijavio tueniku osobno tuitelj Pak Kainari", navodi
se u tubi protiv Republike Hrvatske, kojom se u stvari dokazuju upravo vlasnika prava
drave nad dionicama Zagrebake banke.
Navode iz tube potkrijepljuju dokazi u dokumentaciji Zagrebake banke, koju Uprava te
financijske institucije ve petnaestak godina skriva od oiju javnosti, a mnoge od dokumenata
Franjo Lukovi i njegovi suradnici pokuali su unititi kako bi jednostavno kasnije tvrdili da
su podatci o vlasnitvu nad dionicama ZABE ispravni upravo oni koje je javnosti i
dioniarima predstavljala Uprava Banke. Istina je ipak drugaija. Jo 1990. godine tadanji
Nadzorni odbor i Uprava banke osmislili su kriminalnu tehnologiju kako bez pretvorbe i
privatizacije, u tajnosti, preuzeti veinsko vlasnitvo Zagrebake banke. Za taj projekt bili su
vani "pravi ljudi na pravom mjestu". Zato je ve 1991. godine osmiljen projekt
reorganizacije Banke, i postavljanja nove Uprave na elu sa Franjom Lukoviem.
Skuptina Zagrebake banke je na svojoj etvrtoj sjednici odranoj 27. oujka 1991. godine
donijela odluku o razrjeenju s dunosti dotadanjeg generalnog direktora Zagrebake banke
Josipa Pribania. Odluku je potpisao Vjekoslav Srb, kao predsjednik Skuptine banke, a
odluka je stupila na snagu znakovitog datuma; 1. travnja 1991. godine.
Istoga dana u skladu sa tajnim projektom reorganizacije na mjesto vritelja dunosti
generalnog direktora Zagrebake banke imenovan je Franjo Lukovi. Ve 22. travnja 1991.
43
godine, po hitnom postupku tadanji predsjednik Trgovakog suda u Zagrebu Ante Gveri
naredio je provedbu ovih promjena u popisu ovlatenih osoba Zagrebake banke. Gveri je,
inae, na mjesto predsjednika Trgovakog suda u Zagrebu postavljen u ratnim godinama na
izriiti zahtjev Josipa Manolia, po ijim je nalozima, po vlastitom priznanju Gveri
odraivao mnoge stvari na Trgovakom sudu (sam se hvalio ili alio kako je po naredbi
Josipa Manolia morao "stjerati" u steaj Prvomajsku, iako je za nju imao izvrstan projekt
revitalizacije).
Ono to je, meutim, mnogima promaknulo kod promjene u registraciji i popisu ovlatenih
osoba Zagrebake banke jest ovlatenje koje je Franjo Lukovi dobio od Skuptine
Zagrebake banke.
U Rjeenju o upisu promjena u Registar Trgovakog suda u Zagrebu, Franjo Lukovi dobio je
apsolutne i neograniene ovlasti u upravljanju bankom, bez obzira na odluke Skuptine
dioniara, dakle bez obzira na volju stvarnih, tadanjih suvlasnika Banke. Na temelju Rjeenja
Trgovakog suda u Zagrebu, broj rjeenja Fi-4360/91-2, kod promjene osobe ovlatene za
zastupanje upisano je: "Josip Pribani, brie se kao generalni direktor Zagrebake banke, te se
umjesto njega upisuje Franjo Lukovi kao vritelj dunosti generalnog direktora zagrebake
banke koji zastupa banku bez ogranienja". Proieni tekst rjeenja o upisu promjena glasio
je kratko: "Franjo Lukovi, vritelj dunosti generalnog direktora Zagrebake banke, zastupa
Banku bez ogranienja".
Upravo na tako, protuzakonito dodijeljenim ovlatenjima temeljila se daljna pretvorbeno
privatizacijska kriminalna tehnologija kojom je Franjo Lukovi, uz pomo svojih suradnika,
kroz nekoliko sljedeih godina postao tajni vlasnik veinskog paketa dionica ZABE. Na
temelju nezakonitih ovlatenja Lukovi i suradnici, od kojih je znaajno spomenuti Jaku
Barbia kao glavnog projektanta pljake Zagrebake banke, jednostavno su u tajnosti
razvlastili stvarne vlasnike Zagrebake banke i njihove dionice protuzakonito pripisali sebi.
Kako bi se Upravi Zagrebake banke omoguila takva tajna i nezakonita pretvorba i
privatizacija Zagrebake banke, eljko ovi (danas predsjednik Uprave Plive, a 1991.
godine zamjenik predsjednika Upravnog odbora Zagrebake banke) je 12. lipnja 1991. godine
donio novu Odluku o organizaciji Zagrebake banke d.d.
Tom ovievom odlukom sve poluge voenja Banke koncentrirane su u Ured Glavnog
direktora (Franje Lukovia) i u Nadzorni odbor banke (na elu sa Jakom Barbiem). Drugim
rijeima, onemogueno je bilo kakvo mijeanje izvana, ili neovisna kontrola poslovanja
Banke, a sustav unutranje kontrole podreen je neformalno Upravi, odnosno Uredu glavnog
direktora i Nadzornom odboru, ime je praktiki onemogueno sprijeavanje nezakonitog
projekta pretvorbe i privatizacije u Zagrebakoj banci.
Najvanije promjene u organizaciji Zagrebake banke dogodile su se u poslovanju ZABE sa
poduzeima - komitentima banke, te u poslovanju Banke sa inozemstvom.
Naime, da bi Uprava Zagrebake banke mogla preuzeti veinski paket vlasnitva dionica
Banke, morali su osmisliti tehnologiju kako oteti vlasnitvo tih dionica od poduzea i pravnih
osoba - osnivaa i dioniara ZABE. oviev projekt tu je bio kljuna karika bez koje cijeli
plan krae dionica i njihove nezakonite privatizacije ne bi mogao supjeti.
44
Prema ovievom projektu u Zagrebakoj je banci osnovan Sektor kreditiranja poduzea i

drugih pravnih osoba, u sklopu kojeg su organizirane posebne grupe:
- za velika poduzea;
- za srednja poduzea;
- za mala poduzea;
- za poduzea u sanaciji i pred steajem;
- za poduzea u steaju;
- za ocjenu boniteta;
- za otkup dugova, cesija, naplate potraivanja;
- komisijski poslovi.
Kljune grupe unutar Sektora bile su grupe za poduzea u sanaciji i pred steajem; za
poduzea u steaju; za otkup dugova, cesije i naplate potraivanja.
Lukovi, Barbi i ovi osmislili su tajni projekt prema kojem su "pritisnuli" poduzea u
tekoama na vraanje dugova Zagrebakoj banci ili su takva poduzea prisilno otjerali u
steaj kako bi se domogli potpuno protuzakonito njihovih dionica Zagrebake banke, koje su
potom opet protuzakonito i u tajnosti vodili kao trezorske dionice ZABE, kojima je de facto
upravljala Uprava Zagrebake banke na elu s Lukoviem.
Poduzea u tekoama bi u bescjenje, esto niti za visinu kamate kredita koje im je
odobravala Uprava ZABE, Lukovievoj grupi prepisivala vlasnitvo nad dionicama
Zagrebake banke kojima su raspolagala ta poduzea. U nerijetkom broju sluajeva Uprava
ZABE bi ucjenjivala pojedina poduzea i nije im htjela odobriti potrebne kredite za
preivljavanje dok se uprave tih poduzea u pisanom obliku ne bi odrekle prava na dionice
Zagrebake banke koje su se nalazile u vlasnitvu tih poduzea. Jedan od najpoznatijih takvih
sluajeva je sluaj Geotehnike, o emu postoje i pisani dokazi, kao i dokumenti ZABE.
Projektiranim steajevima, uz pomo potkupljenih sudaca na Trgovakom sudu u Zagrebu,
Uprava Zagrebake banke uspijevala je prisiliti mnoge izvorne osnivae i dioniare Banke na
preputanje vlasnitva nad dionicama pojedincima oko Franje Lukovia ili samoj Upravi
ZABE. Meutim, u nekim drugim sluajevima, kao to je to sluaj sa vlasnitvom Republike
Hrvatske, Uprava Zagrebake banke je jednostavno stvarne vlasnike dionica brisala iz knjiga
dioniara a njihove dionice knjiila je kao trezorske dionice kojima je nezakonito raspolagala
Uprava Banke.
Drugi dio ove operacije, koju je oito koordinirao dananji predsjednik Uprave Plive eljko
ovi, bio je organiziranje novog naina poslovanja Zagrebake banke sa inozemstvom,
ustrojavanjem Sektora deviznih poslova. Taj je sektor u Zagrebakoj banci postao kljunom
operativnom, organizacijskom jedinicom preko koje je Uprava Zagrebake banke, u stvari,
ostvarivala svoj projekt preuzimanja vlasnitva nad veinskim paketom dionica. Naime, i
Lukoviu i oviu, i Barbiu, te njihovim partnerima, bilo je jasno kako ne smiju izravno
preuzeti vlasnitvo nad tim dionicama, jer bi to moglo privui pozornost i navui im na vrat
istragu o nezakonitostima u Banci. Zato su preko svojeg Sektora deviznih poslova otvarali off
shore raune u inozemstvu, pa ak i off shore poduzea u inozemstvu, koja su u njihovo ime i
za njihov raun obavljala operacije sa dionicama ZABE. Drugim rijeima, Lukovi, ovi i
Barbi prebacili su u tajnosti, nezakonito, i bez uobiajene i zakonite procedure vlasnitvo nad
"trezorskim dionicama" (koje su prethodno oteli od hrvatskih poduzea) na off shore
45
kompanije koje su kontrolirali preko deviznih inozemnih operacija ZABINOG Sektora

deviznih poslova.
Ove operacije su, naravno, morali prikriti fiktivnim poslovima i investicijama Zagrebake
banke u inozemstvu, zbog ega je Uprava ZABE na elu s Lukoviem upravo preko Sektora
deviznih poslova, otvarala niz investicija i poslova u inozemstvu, koji su zapravo bili fiktivne
prirode, kako bi se prikrio odljev novca i prebacivanje vlasnitva dionica na tajne off shore
kompanije u vlasnitvu grupacije koja je upravljala Bankom.
Novac je iz Zagrebake banke u tom vremenskom periodu uglavnom izvlaen preko
financijskih operacija Uprave ZABE u Banco Nacional de Cuba na Kubi; Nordbanken (biva
PK Banken) u Stockholmu, Union Bank of Switzerland iz Zuricha, BHF iz Frankfurta na
Maini; KFW iz Frankfurta na Maini; te Mediocredito C iz Rima.
Ve 1992. godine Uprava Zagrebake banke bila je prisiljena svoje crne financijske operacije
na neki nain prikriti i osmisliti sigurne mehanizme pranja novca koji se odljevao iz same
ZABE na vanjske raune koje su nadzirali pojedinci iz Uprave i Nadzornog odbora. Zbog
toga je uro Miladin, kao tadanji predsjednik Upravnog odbora Banke vodio projekt
osnivanja i organiziranja "Holdinga Zagrebake banke". Osim to je dio poslovanja ZABE
preusmjeren preko Holdinga, ZABA je na Holding prenijela i svoj vlasniki portfelj dionica u
drugim poduzeima. Na taj je nain Miladin uz Lukoviev blagoslov osmislio tehnologiju
kako izbjei dioniare i nadzorna tijela u procesu prisvajanja dionica ZABE koje su u svojem
vlasnitvu imala razna poduzea koja su bila izvorni dioniari i osnivai Zagrebake banke.
Ovako je preko Holdinga bez ikakve kontrole i nadzora Lukovi mogao provesti doslovno
otimainu i pljaku tih dionica i jednostavno ih preknjiavati na off shore kompanije u
inozemstvu iji su stvarni vlasnici bili on i njegovi suradnici u Upravi i Nadzornom odboru
Banke.
U Izvjeu od 30. oujka 1993. godine uro Miladin opisuje odreene aktivnosti Holdinga i
Upravnog odbora banke u poslovanju Holdinga, to dodatno potkrijepljuje injenicu kako se
radilo o dobro organiziranoj i lukavo osmiljenoj pljaki imovine ZABE i njezinih izvornih
dioniara i osnivaa.
"Istovremeno, Zagrebaka banka budui je organizirala - osnovala svoje holding poduzee,
veinu svojih udjela u kupljenim, a naknadno reorganiziranim poduzeima, prenijela je na
Holding poduzee ... Iz ovih razloga Upravni odbor Zagrebake banke donio je i niz odluka o
prijenosu udjela Zagrebake banke u poduzeima na Holding poduzee Zagrebake banke",
navodi uro Miladin u svojem izvjeu.
Ono to je Miladin ovdje naveo predstavlja klasinu pljaku imovine suvlasnika zagrebake
banke. Naime, o prodaji i investiranju imovine Banke odluke je tada mogla donositi jedino i
iskljuivo Skuptina dioniara Banke. Svakako, ovakvim preputanjem imovine treem
poduzeu, nekakvom novoosnovanom Holdingu, Zagrebaka je banka bespravno oteena za
tu imovinu, a da o takvim stratekim odlukama dioniari - suvlasnici Banke nikada nisu bili u
prilici raspravljati niti odluivati. To je potpuno protuzakonito uinio uro Miladin i njegov
Upravni odbor u dogovoru sa Upravom Franje Lukovia.
"Upravni odbor istie da je takoer bilo nekoliko sluajeva kad je Zagrebaka banka kupljena
poduzea prodavala i to bilo na nain da nije izvrena prethodna reorganizacija, bilo na nain
46
da je po izvrenoj reorganizaciji Zagrebaka banka prodala svoj udio u tom poduzeu

zainteresiranim subjektima", navodi Miladin.
Drugim rijeima, Upravni je odbor omoguio potpuno netransparentno raspolaganje
vrijednom i stratekom imovinom Zagrebake banke. A o ovakvim financijskim operacijama
odluivao je jedan jedini ovjek - Franjo Lukovi.
Miladinovo izvjee otkriva jo jednu vanu injenicu. A to je odluujua uloga Franje
Lukovia i Zagrebake banke u pretvorbi i privatizaciji poduzea u Hrvatskoj. Lukovi je u
prvim godinama pretvorbe i privatizacije bio glavni igra tehnomenaderske elite i gotovo su
sve vee pretvorbe i privatizacije ile upravo preko njega. Odnosno on i Zagrebaka banka
odluivali su o tomu kakva e biti nova vlasnika struktura u hrvatskom gospodarstvu. Bili su,
praktiki, arhitekti novonastajue privatizacijske elite, projektanti elite novih vlasnika, novih
kapitalista koji su preuzeli financijsku i ekonomsku mo drave u svoje ruke. Franjo Lukovi
bio je sredinja osoba toga procesa. Glavni projektant pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj.
Meutim, kako su kasnije svi zaboravili te rane godine, Lukovia se nikada nije spominjalo u
kontekstu pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj. Teret javne krivnje preuzeli su neki drugi,
koje su kao rtvene janjce odabrali upravo Lukovi i njegovi suradnici.
"Daljnja vrlo vana poslovna aktivnost Upravnog odbora odnosi se na uee Zagrebake
banke u postupcima pretvorbe drutvenih poduzea. U skladu s tim Upravni odbor
Zagrebake banke donio je niz odluka u skladu s kojima Banka, zavisno od strunih analiza,
na razliite naine uestvuje u pretvorbi drutvenih poduzea. Najee su to odluke o
pretvaranju dijela portaivanja Zagrebake banke u ulog u poduzeima u postupku pretvorbe,
tako da na taj nain Zagrebaka banka u znaajnijem postotku postaje vlasnik udjela, odnosno
dionica u tako pretvorenim poduzeima", pie uro Miladin, opisujui ujedno i tehnologiju
kojom je ZABA postala vlasnikom mnogim stratekih poduzea u Hrvatskoj.
Meutim, upravo je ZABA ciljanim kreditiranjem kupnje dionica projektirala novu vlasniku
strukturu u poduzeima. Time je postigla dvostruki uinak. Prvo, uprave tih poduzea bile su
pod izravnim utjecajem Uprave Zagrebake banke i ZABA je de facto upravljala tim
poduzeima i njihovom imovinom. Drugo, kreditnim plasmanima u tim poduzeima i raznim
fiktivnim investicijskim kreditima, Lukovi i njegovi suradnici, zapravo, su prali novac koji
su izvlaili iz Zagrebake banke i koji je kasnije u konanici zavravao na njihovim privatnim
off shore inozemnim raunima, uglavnom na Kubi.
"Vezano za ovu poslovnu aktivnost Zagrebaka banka donijela je i poseban akt o uvjetima i
nainu odobravanja posebnih kredita za kupnju dionica - udjela. Ovim kreditima omoguila se
je kupnja dionica u poduzeima koja su bila ili jesu u postupku pretvorbe i to fizikim
osobama", opisuje taj proces Miladin u svojem izvjeu.
Kako bi razvlastili izvorne dioniare i osnivae Zagrebake banke njihovih vlasnikih prava
Lukovi i njegovi suradnici morali su dobiti formalnu privolu Skuptine dioniara. Taj je
prljavi posao za Lukovia odradio tadanji predsjednik Skuptine dioniara Vjekoslav Srb, a
cijelu tehnologiju promjene vlasnike strukture ZABE osmislio je Jaka Barbi, autor
kriminalnog koncepta hrvatske pretvorbe i privatizacije, koji je taj posao odraivao po
narudbi nekadanjeg premijera i elnika HDZ-a Josipa Manolia.
Cijela tehnologija bila je, zapravo, vrlo jednostavna. Skuptina dioniara donijela je odluku o
izdavanju novih emisija dionica Zagrebake banke, a u jednoj od tih odluka Srb je na Franju
47
Lukovia prenio ovlasti Skuptine dioniara i odobrio mu daljnje mijenjanje vlasnike

strukture Banke, bez ikakve dodatne suglasnosti Skuptine dioniara. To je, dakako, i do
danas nevieni presedan u poslovanju jedne Banke.
Najbolji primjer za ovo je Odluka o izdavanju dionica III emisije, sa 6. sjednice Skuptine
dioniara, odrane 2. travnja 1992. godine u Zagrebu.
Tada je zapravo Lukovi pod okriljem ove Odluke Skuptine dioniara razvlastio stvarne
dioniare i suvlasnike (osnivae) Banke.
Banka je tom odlukom izdala dionice u vrijednosti 46 milijuna tadanjih njemakih maraka, a
da istovremeno niti u jednom slubenom dokumentu nije izvrila zakonom propisanu
dokapitalizaciju i promjene u podatcima o visini osnivakog fonda Banke. ta je emisija
dionica protuzakonito izdana, prodana i nala se u rukama upravo Franje Lukovia i njemu
bliskih ljudi.
Da stvar bude gora, Vjekoslav Srb je istom odlukom ovlastio Lukovia i njegovu upravu da
bez ikakve daljnje suglasnosti Skuptine dioniara moe promijeniti vlasniku strukturu
Banke.
"Ovlauje se Upravni odbor Banke (koji je tada pod apsolutnom kontrolom Franje Lukovia,
op.a.) da po potrebi donese odluku kojom e se utvrditi drugi iznos poveanja osnivakog
fonda, te drugi uvjeti za upis i uplatu dionica od onih utvrenih ovom odlukom", stoji u odluci
koju je potpisao Vjekoslav Srb.
Nakon toga Lukoviu su bila irom otvorena vrata da na temelju takvih protuzakonitih
ovlatenja mijenja vlasniku strukturu Banke onako kako je odgovaralo njemu i njegovim
najbliim suradnicima u poslu koji moemo bez pretjerivanja nazvati pljakom desetljea.
U tom je procesu Lukovi zatajio dravi njezino vlasnitvo nad dionicama Zagrebake banke i
krivotvorei vlasniku dokumentaciju, jednostavno je lano pokuao prikazati kako Republika
Hrvatska nema svojih vlasnikih udjela, odnosno vlasnitvo nad dionicama Zagrebake
banke.
Najnovija tuba Paka Kainarija pred Opinskim sudom u Zagrebu dokazuje upravo
suprotno.
"Tuitelj je imovinu koja je predmetom ove tube i gore spomenute titulare te imovine
pronaao usporeujui dokumente kojima se Zagrebaka banka preustrojila u dioniko
drutvo 1989. godine, sa bilancom Zagrebake banke za istu 1989. godinu, a podaci te bilance
su drugaiji i suprotni od spomenutih podataka Zagrebake banke o njenom preustroju u
dioniko drutvo. Tuenik (drava, op.a.) to nije znao, a nijen i mogao znati, dok mu tuitelj
nije svojom prijavom od 24.3.2006. godine skrenuo pozornost na to da u Zagrebakoj banci
nije proveden proces pretvorbe i procjene vrijednosti njezinog temeljnog kapitala 1989.
godine, te osnovna sredstva Gradske tedionice i drugih prednika nije procijenila u vrijednosti
na dan donoenja Odluke o problikovanju u dioniko drutvo, odnosno osnivanju nove banke
pod nazivom Zagrebaka banka d.d. Novoosnovana banka je osnovna sredstva - nekretnine
svojih prednika u bilanci provela po knjigovodstvenoj vrijednosti, a ne po trinoj na svoje
ime, mada je po zakonu bila duna ne samo izvriti procjenu po trinoj vrijednosti na dan
preoblikovanja, nego je bila duna sonivaima prednika - Gradskoj tedionici, Republici
48
Hrvatskoj, radnicima banke i Jugobanci, osigurati odgovarajui broj dionica koje odgovaraju
vrijednosti nekretnina iji su vlasnici bili prednici novoosnovane banke, odnosno bila je duna
osnivaima Udruene banke Hrvatske - Zagrebake banke - Osnovne banke dati status
osnivaa nove banke i upisati ih u knjigu dionica kao osnivae", navodi u svojoj tubi
poduzetnik Pak Kainari.
U nastavku svoje tube Kainari detaljno opisuje kronologiju kriminala u Zagrebakoj banci,
vezano uz nezakonito razvlaivanje stvarnih vlasnika ZABE, te manipulacije dionicama
Banke od strane Uprave na elu sa Franjom Lukoviem.
"Prema potvrdi o uplati osnivakog fonda od 13.11.1989. godine, izvodu iz zapisnika
Osnivake skuptine Banke od 13.11.1989. i Odluci o izdavanju dionica I emisije od
27.12.1989., razvidno je da je Banka izadala dionice za iznos od 8.630 milijarda (inflatornih)
dinara, to je na dan 1.1.1990. iznosilo 863 milijuna tzv. "Markovievih dinara", i za to je
izdala 863 tisue dionica (tj. za 1000 "Markovievih dinara" 1 dionica).
Te dionice je uplatilo 1287 drutvenopravnih osoba - osnivaa. Meutim, ti osnivai u svojim
elaboratima za pretvorbu nisu iskazali dionice Zagrebake banke d.d. kojima su bili u
vlasnitvu, tako da imovina osnivaa nije procijenjena u vrijednosti njihovog temeljnog
kapitala u pretvorbi i privatizaciji tih osnivaa.
Tijekom vremena prava tih dioniara pripisom dividende osnivakom udjelu mijenjala su se
kako slijedi:
Navedeni osnivai - drutvene osobe imale su na dan 1.1.1990. godine 863 milijuna
"Markovievih dinara" to je u knjizi dioniara prikazano kao 863 tisue dionica.
Na dan 1.1.1991. godine, ovim osnivaima je pripadalo 1.294.500 dionica, a temeljem odluke
IV. sjednice Skuptine Zagrebake banke d.d., od 27.3.1990., i to po osnovi pripisa dividende
osnivakom kapitalu, a koja dividenda je za godinu 1990. iznosila 500 dinara po dionici.
Na dan 1.1.1992. godine, ovim osnivaima je temeljem Odluke donesene na dan 2.4.1992.
pripadalo 5.178.000 dionica, i to po osnovi pripisa dividende osnivakom kapitalu, a koja
dividenda je za godinu 1991. iznosila 3.000,- dinara po dionici.
Na dan 1.1.1994. godine ovim je osnivaima pripadalo 7.397.290 dionica, i to po osnovi
Odluke sjednice glavne skuptine banke od 31.5.1994. i to uveanjem postojeeg stanja
dionica svakog osnivaa za 42,86%.
Zagrebaka banka d.d. zatajila je te podatke od spomenutih dioniara pa je iz svoje bilance
izostavila gore specificirana prava dioniara temeljem pripisa dividende i uveanja broja
dionica za 42,86%, ime ih je zakinula za ukupno 4.700372 dionica".
Svojom najnovijom tubom Kainari dokazuje kako su upravo te dionice i danas vlasnitvo
Republike Hrvatske i Grada Zagreba, te kako se u Zagrebakoj banci na temelju sudske
presude Hrvatska i Grad Zagreb moraju uknjiiti kao znaajni suvlasnici Zagrebake banke.
To, dakako ne odgovara Franji Lukoviu i svima onima koji su ga due od desetljea i pol
pokrivali u organiziranom kriminalu pljake Zagrebake banke.
49
Opinski sud u Zagrebu donio je jo 15. listopada 2007. godine presudu o vraanju vlasnitva
nad dionicama ZABE Republici Hrvatskoj, to drugim rijeima znai da je ponitena
pretvorba i privatizacija Zagrebake banke, te su poniteni svi pravni akti kojima je
UnicreditoItaliano stekao vlasnitvo nad dionicama Zagrebake banke. Oito je kako je
Opinski sud u Zagrebu prouivi dokumentaciju o vlasnitvu i pravnom slijedu vlasnitva
nad dionicama ZABE, odluio kako je pretvorba i privatizacija te najvee hrvatske banke
jednostavno bila nezakonita.
Utvruje se da je Republika Hrvatska nositelj prava na dionice Zagrebake banke d.d.,
Paromlinska 2, Zagreb, u ukupnoj vrijednosti koja e se naknadno utvrditi, stoji u izrijeci
presude Opinskog suda u Zagrebu, koju je potpisala sutkinja Amira Hadi.
Podsjetimo, tubu Opinskom sudu u Zagrebu za utvrivanje prava vlasnitva Republike
Hrvatske nad dionicama Zagrebake banke, podnio je zagrebaki poduzetnik Pak Kainari
jo 31. kolovoza ove godine.
Izrijekom presude u korist Republike Hrvatske sutkinja Opinskog suda u Zagrebu potvrdila
je valjanost dokaza i dokumentacije koju je Sudu priloio Pak Kainari. Sud je smatrao te
dokaze dovoljnima za donoenje ovakve presude, dok s druge strane predstavnik Republike
Hrvatske, tonije Dravno odvjtnitvo Republike Hrvatske nije pravovremeno odgovorilo
Opinskom sudu u Zagrebu na tubu Paka Kainarija.
Tuitelj je u tubi koju je predao ovom sudu dana 31. kolovoza 2007. protiv tuenika
Republike Hrvatske naveo da je predmet ovog spora dokazati pravo vlasnitva Republike
Hrvatske na dionicama Zagrebake banke d.d. Zagreb. Predmet tube je imovina koja nije
nikada privatizirana, a ostala je nepoznata tueniku ak i nakon to je na inicijativu tuitelja
Predsjednik Republike Stjepan Mesi i Vlada Republike Hrvatske pokuala ui u trag toj
imovini angairajui najvie dravne organe, navodi u obrazloenju presude sutkinja Amira
Hadi.
U nastavku obrazloenja presude Sud je prihvatio predloene dokaze i dokumente priloene
tubi Paka Kainarija.
Tuena iako je tubi primila dana 13. rujna 2007. godine, nije pdnijela odgovor na tubu u
roku od 30 dana, a budui da osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u
tubi i materijalnih dokaza koji prilee tubi, a nisu u suprotnosti s dokazima, niti s
opepoznatim injenicama, a ne ostoje niti opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su
tuenika sprijeili opravdani razlozi da podnese odgovor na tubu, to ovaj sud smatra da su
udovoljeni uvjeti za donoenje presude zbog ogluhe.
Prema podatcima kojima raspolaemo, Sanaderova Vlada je prisiljena suraivati sa Franjom
Lukoviem u njegovom Upravom Zagrebake banke d.d. Naime, jo u listopadu prole
godine, nakon to je Opinski graanski sud u Zagrebu donio presudu kojom se dionice
Zagrebake banke d.d. vraaju u vlasnitvo dravi, ministar financija Ivan uker i premijer
Ivo Sanader nekoliko su puta iza zatvorenih vrata razgovarali sa Franjom Lukoviem. Ishod
tih razgovora bila je alba Dravnog odvjetnitva protiv presude kojom je najvea hrvatska
banka vraena u vlasnitvo Republici Hrvatskoj.
U razgovorima sa ukerom i Sanaderom, potkraj prole i poetkom 2008. godine, Franjo
Lukovi dao je do znanja kako e ukoliko Vlada donese politiku odluku o pokretanju istrage
50
o organiziranom bankarskom kriminalu i pranju novca u Zagrebakoj banci, ZABA krenuti u

prisilnu naplatu kredita i kamata za koje je kod Zagrebake banke d.d. zaduena Republika
Hrvatska, odnosno Vlada.
Lukovi je, tako, ucijenio Sanadera na nastavak suradnje. Pristankom na ovakove ucjene,
Vlada ne samo da je pokazala kako njezina politika volja i proces odluivanja ovise o volji
jednog od najmonijih financijskih centara moi u zemlji, tonije o volji Uprave Zagrebake
banke, ve je zbog istih ucjena Vlada Republike Hrvatske izdala politiki nalog hrvatskom
pravosuu koje je potom sprijeilo procesuiranje ak dvadeset i sedam kaznenih prijava protiv
Franje Lukovia, zbog gospodarskog kriminaliteta i zloupotreba u gospodarskom poslovanju.
Drugim rijeima, financijskim aranmanima i ugovaranjem tajnih kredita sa Zagrebakom
bankom, Sanaderova Vlada zaplela se u mreu organiziranog bankarskog kriminala i
korupcije, to je svakako previsoka cijena tekue likvidnosti Dravnog prorauna, koju Vlada
redovito pokriva financijskim izvorima iz tajnih kredita koje joj odobrava Uprava Zagrebake
banke.
Ovakvi aranmani Uprave Zagrebake banke i Banskih dvora, dakako, nisu novijeg datuma.
Takvi se ugovori sklapaju redovito, u kontinuitetu, jo od poetka 1990.-ih godina, te je
Zagrebaka banka d.d. uz Privrednu banku d.d., glavna financijska institucija zaduena za
tajne, financijske operacije Vlade Republike Hrvatske i pranje novca iz dvostrukog prorauna,
odnosno pranje novca koji se iz Dravnog prorauna izvlai preko tajnih rauna kod ZABE i
PBZ-a, na tajne raune kod poslovnih banaka u inozemstvu, uglavnom u Austriji.
Zbog takvog povlatenog statusa u Hrvatskoj, ministar financija i guverner Hrvatske narodne
banke, izdali su tajni i neformalni nalog, ali koji se potuje i provodi, kojim se zabranjuje
nadlenim institucijama i inspekcijama Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, te
drugih inspekcija, kao i Dravnoj reviziji, bilo kakav nadzor financijskog i bankarskog
poslovanja nad Zagrebakom bankom d.d.
Tako tijekom zadnjih osamnaest godina niti jedna dravna institucija, ukljuujui
Ministarstvo financija i Hrvatsku narodnu banku, nisu niti jednom proveli nadzor poslovanja
Zagrebake banke d.d., upravo iz razloga kako se takvim nadzorom ne bi razotkrili tajni
financijski aranmani hrvatske Vlade i Uprave Zagrebake banke.
Tako je u 2007. godini samo kroz kupnju raznih dravnih obveznica Zagrebaka banka
kreditno zaduila Republiku Hrvatsku za milijardu 215 milijuna kuna, dok su krediti plasirani
Ministarstvu financija kroz otkup trezorskih zapisa i euro zapisa Ministarstva financija u
2007. godini iznosili 197 milijuna kuna.
Istovremeno je Vlada Republike Hrvatske Zagrebakoj banci d.d. zamijenila obveznice za
restrukturiranje gospodarstva Republike Hrvatske, izdane 1990.-ih godina, tzv. zamjenskim
obveznicama, kojima se Vlada kod Zagrebake banke d.d. zaduila za dodatnih milijardu i
360 milijuna kuna.
Izravnim financijskim kreditima, za potrebe tzv. tekue likvidnosti Dravnog prorauna
Vlada se kod ZABE zakljuno do 2007. godine zaduila za 25 milijarda 921 milijun kuna
glavnice gotovinskih kredita. Glavnina ovog iznosa ve je dospjela za vraanje, te reprogrami
i odgode plaanja ovih obveza ovise iskljuivo o volji Franje Lukovia, odnosno dogovoru
Uprave banke sa Vladom Republike Hrvatske.
51
Dodatno je Zagrebaka banka, u dogovoru sa Ministarstvom financija zaduivala Republiku

Hrvatsku u 2007. godini gotovinskim kreditima ili kroz otkup vrijednosnih papira
Ministarstva financija u iznosu od 5 milijarda 847 milijuna kuna, a taj dug ZABA uskoro
planira prodati, ukoliko s Ministarstvom financija ne dogovori reprogram tih obveza drave.
Samo u 2007. godini Zagrebaka banka plasirala je Republici Hrvatskoj financijske kredite
kroz otkup dravnih vrijednosnica u astronomskim iznosima: 2 milijarde 440 milijuna kuna za
vrijednosne papire Ministarstva financija; 186 milijuna kuna za euro zapise Ministarstva
financija; 2 milijarde 290 milijuna kuna za obveznice Republike Hrvatske; milijardu 931
milijun kuna za tajne gotovinske kredite Vladi.
Ove iznose, naravno, valja pribrojati gore nabrojanim obvezama drave prema ZABI,
obzirom da Vlada nigdje ne knjii na jednom mjestu ovakvo kreditno zaduivanje.
Upravo zbog ovakvog modela kreditiranja Vlade, Zagrebaka banka d.d., odnosno njezina
Uprava pokazali su se i kao pouzdani partneri za druge financijske operacije, kao primjerice
financijske investicije i pranjen ovca preko skrbnikih rauna, kojom se uslugom u ZABI
uglavnom koriste pripadnici hrvatske politike i ekonomske elite kako bi prikrili trag novca i
imovine.
U ovom trenutku Zagrebaka banka za svoje komitente u zemlji vodi operacije na skrbnikim
raunima u visini od 75 milijarda i 26 milijuna kuna.
Naravno, i zbog ovih financijskih operacija, Vlada potuje svoj dogovor sa Upravom
Zagrebake banke o onemoguavanju bilo kakvog nadzora ovlatenih dravnih institucija nad
poslovanjem Zagrebake banke d.d.
Ovakvim financijskim operacijama i tajnim aranmanima sa Banskim dvorima, Uprava
Zagrebake banke d.d. i Franjo Lukovi osigurali su svoju nedodirljivu poziciju u Hrvatskoj,
te uivaju politiku zatitu od bilo kakvih procesa pred hrvatskim pravosuem.
Unicredito grupa sasvim sigurno nije zakoniti vlasnik veinskog paketa dionica Zagrebake
banke d.d. To dokazuje i tajna dokumentacija koja se nalazi u prilogu zapisnicima sa Posebne
i Glavne skuptine Zagrebake banke d.d., odranih u Zagrebu 23. travnja 2008. godine.
Tajni popis dioniara prisutnih na navedenim skuptinama ZABE, otkriva kako su stvarni
vlasnici veinskog paketa dionica najvee hrvatske banke skriveni iza skrbnikih rauna u
Bank Austria u Austriji, Zagrebakoj banci i Raiffeisen banci d.d. Zagreb.
Dokumenti koji su u posjedu portala Necenzurirano, dokazuju kako je Zagrebaka banka d.d.
u svojem Godinjem financijskom izvjeu za 2007. godinu zatajila stvarne vlasnike
veinskog paketa dionica, odnosno, lano je prikazala podatke o veinskim dioniarima
banke, kako bi se prikrio trag stvarnih vlasnika dionica Zagrebake banke d.d.
Stvarni popis dioniara, koji se nalazi u prilogu zapisnicima sa Posebne i Glavne skuptine
Zagrebake banke d.d., jednostrano su nepisanom odlukom Uprave ZABE proglaeni tajnim
dokumentom, te nisu dostupni javnosti, upravo iz razloga jer razotkrivaju tajne podatke o
skrbnikim raunima preko kojih grupa fizikih osoba oko Franje Lukovia upravlja
Zagrebakom bankom, i dri u vlasnitvu veinski paket dionica banke.
52
Ve Godinje izvjee Zagrebake banke d.d. za 2007. godinu razotkriva podatak kako
Unicredito grupa nije vlasnik niti jedne jedine dionice Zagrebake banke d.d., to potvruju i
tajni popisi dioniara koji su nazoili Posebnoj i Glavnoj skuptini banke 23. travnja 2008.
godine.
Dakle, Unicredito grupa nije veinski, ak niti manjinski dioniar Zagrebake banke.
tovie, Uprava Zagrebake banke pokuala je u Godinjem izvjeu za 2007. godinu
krivotvoriti podatke o vlasnitvu nad dionicama, te je lano prikazala kako je veinski vlasnik
banke Bank Austria.
Tajni popis dioniara razotkriva ovu Lukovi Barbievu prijevaru. Naime, prema tom
popisu Bank Austria nije vlasnik niti jedne dionice ZABE.
Upravo suprotno, u Bank Austria u Beu, otvoreni su skrbniki rauni na kojima se vodi
vlasnitvo nad veinskim paketom dionica Zagrebake banke.
Kako bi se dodatno prikrio trag do tih skrbnikih rauna, skrbnici tih rauna su po nalogu
njihovih vlasnika otvorili zbirni skrbniki raun kod Zagrebake banke d.d. za sve skrbnike
raune kod Bank Austria.
Iza ove operacije i manipulacije vlasnitvom nad dionicama kriju se Franjo Lukovi, Jaka
Barbi i njihovi suradnici.
Dio vlasnitva nad dionicama Zagrebake banke skriven je i iza skrbnikih rauna otvorenih
kod Raiffeisen banke d.d. Zagreb.
Upravo su dionice sa ovih skrbnikih rauna kljune za Lukoviev i Barbiev plan
istiskivanja malih dioniara iz vlasnitva nad dionicama Zagrebake banke d.d.
Naime, ukljuujui upravo ove dionice sa skrbnikih rauna kod Raiffeisen banke, veinski
vlasnici ZABE skriveni iza skrbnikih rauna posjeduju ukupno vie od 95% dionica, to
ujedno predstavlja i zakonski uvjet za donoenje i provedbu odluke o istiskivanju malih
dioniara iz vlasnitva nad dionicama banke.
Zanimljivo je da nigdje u svojem Godinjem izvjeu za 2007. godinu Uprava banke nije
iskazala ove dionice na skrbnikim raunima u Raiffeisen banci, ba kao to nigdje u izvjeu
nije navela kako se vlasnitvo, zapravo, cijelog veinskog paketa dionica skriva iza skrbnikih
rauna.
Razlika izmeu stvarnih podataka i onih objavljenih u Godinjem izvjeu i javnim
publikacijama ZABE toliko je oita da svakako upuuje na namjeru Uprave i Nadzornog
odbora banke za prikrivanjem stvarne vlasnike strukture Zagrebake banke d.d., te
prikrivanje tragova manipulacija dionicama ZABE preko tajnih, skrbnikih rauna.
Tajni dokumenti, ipak, u cijelosti dokazuju kako je stvarni vlasnik Zagrebake banke d.d.
najvea poslovna tajna te banke, odnosno ime fizikih osoba koje se kao pojedinci i grupa
skrivaju iza veinskog vlasnitva nad dionicama skriveno je iza tajnih, skrbnikih rauna.
53
Tako je na zbirnom skrbnikom raunu kod Zagrebake banke d.d. sa danom 23. travnja
2008. godine bilo upisano vlasnitvo 5 655 povlatenih dionica ZABE ZABA-P-B, kojima je
na Posebnoj skuptini dioniara, 23. travnja 2008. glasovala izvjesna Angelika Glavanovits,
sa prebivalitem na ak tri adrese u Beu, u Gumpendorfer Strasse 83 do 85.
To je ujedno i velika veina povlatenih dionica, iji su se dioniari pojavili na Posebnoj
skuptini, koja unato ovoj injenici nije imala kvoruma, pa je nakon Glavne skuptine
Posebna skuptina prema odluci Jake barbia odluivala i bez potrebnog kvoruma.
Stanje vlasnitva nad redovnim dionicama takoer je veinski prebaeno na skrbnike raune,
o emu govori tajni dokument sa Skuptine 23. travnja 2008. godine.
U tom trenutku Raiffeisen banka d.d. Zagreb na nekoliko je skrbnikih rauna vodila
vlasnitvo nad dionicama Zagrebake banke: RBA R P1 skrbniki raun 236 dionica; RBA R
5 skrbniki raun 2 763 dionice; RBA RAD skrbniki raun 21 dionica; RBA RBA skrbniki
raun 6 457 dionica; RBA REM skrbniki raun 215 dionica. Radi se, dakako, o manjinskom
paketu dionica, koji je veinskim vlasnicima potreban kako bi imali 95% dionica potrebnih za
istiskivanje manjinskih dioniara. Svim ovim glasovima skrbnikih rauna glasovala je na
Skuptini banke Helena Petri, upisana na adresi Lopatineka 17, u Zagrebu.
Na jednom zbirnom skrbnikom raunu, kojeg su u Zagrebakoj banci otvorili skrbnici
skrbnikih rauna otvorenih u Bank Austria, vodi se 405 redovnih dionica, dok se u isto
vrijeme na drugom takvom skrbnikom raunu u Zagrebakoj banci vodi veinsko vlasnitvo
nad dionicama, i to ukupno 2 milijuna 830 tisua 558 dionica.
Glasovima 405 dionica sa skrbnikih rauna u ZABI glasovala je izvjesna Valerija Bezak, sa
prebivalitem u Zagrebu, Trsje 2. dok je veinskim paketom dionica sa skrbnikih rauna u
Zagrebakoj banci glasovala misteriozna Angelika Glavanovits, iz Bea, spomenuta ranije.
Nigdje u dokumentaciji sa odranih skuptina ZABE, ne postoje punomoi i ovlatenja na
temelju kojih su ove osobe raspolagale veinskim glasovima na temelju dionica koje se vode
na skrbnikim raunima.
Slobodni sindikat podnio je dana 6. svibnja 2008. godine USKOK-u i Dravnom odvjetnitvu
Republike Hrvatske kaznene prijave protiv Franje Lukovia, Jake Barbia, Ive Hanekovi
ivkovi, Igora Tepia i ostalih nepoznatih poinitelja zbog kaznenih djela prikrivanja,
prikrivanja nezakonito dobivenog novca, utaje poreza i drugih davanja, povrede obveze
voenja trgovakih i poslovnih knjiga, zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju,
krivotvorenja slubenih isprava, ovjerovljavanja neistinitog sadraja, zloupotrebe poloaja i
ovlasti, prijevare u gospodarskom poslovanju, te pranja novca.
Kaznena prijava se odnosi na nezakonito poslovanje ove grupe elnih ljudi Zagrebake banke
d.d., koji su kako se to navodi u kaznenoj prijavi nezakonito stekli veinsko vlasnitvo nad
dionicama banke preko tajnih, skrbnikih rauna.
Tako se, kaznenim prijavama USKOK-u i DORH-u, imenovani terete da su dana 23. travnja
2008. godine u Zagrebu, Hotel Regent Esplanade, Mihanovieva 1, organizirali, sazvali i
odrali Posebnu i Glavni skuptinu Zagrebake banke d.d., odnosno to su sainili zapisnik sa
skuptine na kojem su, umjesto dioniara koji su upisani u knjigu dionica, odnosno koji su
iskazani u godinjim financijskim izvjeima, te koji su prijavljeni Hrvatskoj narodnoj banci,
54
drugim nadlenim dravnim tijelima i predstavljeni javnosti, organizirali nezakonito

glasovanje punomonika tajnih, odnosno skrbnikih rauna.
Odnosno, to su znajui da su podaci o dioniarima u knjizi dionica lani, na ovaj nain
omoguili fizikim i pravnim osobama koje se skrivaju iza tih tajnih, odnosno skrbnikih
rauna, a koje osobe su dionice stekle nitavim, protupravnim radnjama, da na ovaj nain
nezakonito i kriom upravljaju bankom, stoji u kaznenoj prijavi protiv Lukovia, Barbia i
ostalih.
Grupu osoba oko Franje Lukovia i Jake Barbia, dodatno se tereti da su osmislili
tehnologiju lanog prikazivanja vlasnitva nad dionicama Zagrebake banke d.d., fiktivno
javnosti i nadlenim institucijama prikazujui kako su veinski vlasnici banke lanice
Unicredito grupe.
Zagrebaka banka je prijavila Hrvatskoj narodnoj banci, drugim nadlenim dravnim tijelima
i javnosti strane banke i osiguravajua drutva kao svoje dioniare.
tovie, Zagrebaka banka d.d. i dalje u svojem javnom poslovanju i financijskom prometu
naglaava veinsko vlasnitvo stranog dioniara nad svojim dionicama, i to UnicreditoItaliano
grupe, u koju spada i Bank Austria Creditanstalt. Pod nazivom Unicredito grupe, Zagrebaka
banka posluje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama gdje posluje.
Meutim, ve na stranici 52 Godinjeg financijskog izvjea za 2007. godinu, Zagrebaka
banka navodi kako UnicreditoItaliano nije vlasnik niti jedne jedine dionice Zagrebake banke
d.d. Na istoj stranici izvjea Zagrebaka banka d.d. je neistinito prikazala vlasnitvo Bank
Austria nad redovnim i povlatenim dionicama Zagrebake banke d.d., upravo iz razloga kako
bi lano prikazala da je Bank Austria kao lanica Unicredito grupe toboe vlasnik veinskog
paketa dionica Zagrebake banke, stoji u kaznenoj prijavi, koju je USKOK-u i Dravnom
odvjetnitvu dana 6. svibnja 2008. godine podnio Slobodni sindikat.
Na Glavnoj i Posebnoj skuptini Zagrebake banke odranoj 23.4.2008. godine utvreno je
kako niti Bank Austria nije stvarni vlasnik dionica Zagrebake banke.
Dionice koje Uprava Zagrebake banke u financijskom izvjeu za 2007. godinu lano
prikazuje kao vlasnitvo Bank Austria, u dokumentima sa Posebne i Glavne skuptine
prikazane su kao dionice kojima se upravlja preko tajnih, skrbnikih rauna, prvo kod Bank
Austria, a potom Bank Austria otvara kod same Zagrebake banke tako zvani zbirni skrbniki
raun, preko kojeg se upravlja tajnim skrbnikim raunima otvorenim u samoj Bank Austria.
Na isti nain je za manji broj dionica lano prikazivano pravo vlasniko stanje, prikriveno
preko skrbnikih rauna u Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, opisuje se u kaznenoj prijavi
tehnologija manipuliranja dionicama ZABE preko tajnih skrbnikih rauna.
Iz ovoga je potpuno razvidno kako se Lukovia i Barbia tereti da su organizirali prikrivanje
stvarnog veinskog vlasnika Zagrebake banke preko tajnih skrbnikih rauna.
U nastavku kaznene prijave, tereti se i biveg, ratnog predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Franju Greguria, kako se upravo on krije iza tajnih skrbnikih rauna, i kriminalnog
poduhvata ratnoprifiterske pljake Zagrebake banke, ime je Republika Hrvatska oteena za
vie od 30 milijarda eura.
55
Podnositelji prijavljuju da se na ovaj nain lanim prikazivanjem vlasnitva nad dionicama

Zagrebake banke d.d., pokuava prikriti jedna od najveih pretvorbeno privatizacijskih
pljaki, teka vie od trideset milijarda eura u kojoj je jedna mala kriminalna grupa,
predvoena ratnim premijerom Franjom Greguriem, uz pomo i aktivno sudjelovanje Franje
Lukovia i Jake Barbia, stekla nezakonito, tajno vlasnitvo nad Zagrebakom bankom d.d.
Prijavitelji prijavljuju da se iza tajnih skrbnikih rauna, na koje je nezakonito uknjieno
veinsko vlasnitvo Zagrebake banke d.d., krije upravo kriminalna grupa na ijem su vrhu
Franjo Greguri, Franjo Lukovi i Jaka Barbi, kao i ostali njihovi suradnici, pripadnici tako
zvane politike i ekonomske elite u Hrvatskoj, od kojih je dio u javnosti poznat kao grupa iz
Hennessya, stoji u kaznenoj prijavi Slobodnog sindikata.
Zakljuno, od USKOK-a i Dravnog odvjetnitva trai se provoenje istrage o ovim
skrbnikim raunima, te pribavljanje podataka o fizikim i pravnim osobama koje se kriju iza
tih tajnih, skrbnikih rauna.
Odvjetnik Slobodnog sindikata istoga je dana sa sadrajem kaznene prijave USKOK-u i
DORH-u, kao i sa dokazima iz priloga kaznene prijave, upoznao Stjepana Mesia, upozorivi
ga na potrebu provoenja sveobuhvatne istrage o ovom sluaju.
Obraam Vam se u ime mojih stranaka Slobodnog sindikata, Zagreb, Ozaljska 93/II i Paka
Kainari iz Zagreba, Frankopanska 9, te Vas u ime mojih stranaka izvjeujem o slijedeem:
- Hrvatska Narodna Banka, druga nadlena tijela Drave Republike Hrvatske, te cjelokupna
javnost u Republici Hrvatskoj obmanuti su smiljenom dezinformacijom o navodnom
veinskom vlasnitvu stranih ulagaa na dionicama Zagrebake banke d.d.,
- namjesto veinskog ulagaa iz Austrije, na skuptini banke se pojavljuje zbirni skrbniki
raun otvoren kod same Zagrebake banke sa ukupno 2.830.558 dionica,
- strana banka BankAustria Creditanstalt nije dioniar, ve su kod te banke otvoreni tajni skrbniki rauni, koje tajne raune na skuptinama banke predstavlja navedeni zbirni
skrbniki raun otvoren kod same Zagrebake banke, dakle
- veinski paket dionica Zagrebake banke d.d. nalazi se na tajnom raunu kod same te banke,
ime je
- Zagrebaka banka d.d. faktino vlasnik sama sebe.
Do ovih informacija su moje stranke dole kao mali dioniari Zagrebake banke d.d., koji su u
tom svojstvu sudjelovali na posebnoj i glavnoj skuptini Zagrebake banke d.d., koje su
odrane dana 23.04.2008. g. u Zagrebu, Hotel Regent Esplanade, i to tako da su po odranim
skuptinama od direktora pravne slube Zagrebake banke Igora Tepi dobili ovjerene
zapisnike sa skuptina, koje je ovjerila javna biljenica Iva Hanekovi-ivkovi, i na kojim
zapisnicima se vidi da je na posebnoj i glavnoj skuptini Zagrebake banke d.d., dana
23.04.2008. g. veinski paket dionica od 2.830.558 dionica predstavljao upravo zbirni
skrbniki raun kod same Zagrebake banke, navodi odvjetnik Ozren Tatarac u hitnom
dopisu Stjepanu Mesiu.
56
U nastavku dopisa predsjedniku Republike, odvjetnik Tatarac, detaljno opisuje koje je sve
mjere do sada Slobodni sindikat poduzeo na razotkrivanju nezakonitosti, organiziranog
kriminala i korupcije u Zagrebakoj banci d.d., a da nadlene dravne institucije nisu ni na
koji nain reagirale niti djelovale po kaznenim prijavama ili tubama Slobodnog sindikata.
Ovime su pale sve maske kojima se kamuflirala pljaka Hrvatske. Ovime je istina konano
izala na vidjelo; banka je opljakana, dionice Zagrebake banke dri uprava same te banke,
kao i krug njenih suuesnika i pomagaa, stranih ulagaa nema, a pria o stranim ulagaima
izmiljena je radi obmanjivanja i umirivanja javnosti.
Ova istina priopena je lanovima Slobodnog sindikata, koji je u etiri mjeseca rada stekao
preko tisuu lanova.
Ova istina objavljena je i na Internetu, pa se sa tom istinom, u asu pisanja ovog dopisa,
upoznalo ve vie od 80.000 itatelja.
Dakle, javna je tajna da je banka opljakana, da ju kontrolira grupa kriminalaca i da nadlena
dravna tijela svojim upornim izbjegavanjem dunih radnji tite taj kriminal.
Moje stranke su, potujui svoju graansku dunost, sa ovim injenicama putem kaznenih
prijava upoznale dravnog odvjetnika Republike Hrvatske i USKOK, kojom prijavom su
prijavile predsjednika uprave Zagrebake banke Franju Lukovia, predsjednika skuptine
banke Jaku Barbia, direktora pravne slube Zagrebake banke Igora Tepi, javnu
biljenicu Ivu Hanekovi-ivkovi i druge nepoznate poinitelje, a koji su organizirali,
sazvali i odrali posebnu i glavnu skuptinu Zagrebake banke d.d. dana 23.04.2008. g., na
kojima su umjesto dioniara upisanih u knjigu dionica i prijavljenih nadlenim tijelima i
javnosti, sudjelovali tajni - skrbniki rauni kod same Zagrebake banke.
Meutim, moje stranke ve mjesecima podnose vrlo dokumentirane i obrazloene kaznene
prijave o pretvorbeno-privatizacijskom kriminalu vezanom za Zagrebaku i druge banke u
Hrvatskoj, koje se, prema saznanjima mojih stranaka, gomilaju u ladici izvjesnog Laze Pajia,
zamjenika dravnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji neke od tih prijava dri u svojoj
ladici ve punih pola godine a da nije nita po njima poduzeo.
Dravno odvjetnitvo i USKOK nisu jedine nadlene institucije koje svojim proputanjem
dunih radnji faktino tite kriminal.
Vama je, potovani gospodine Predsjednie, iz ranijih obraanja mojih stranaka poznato da su
se iste obratile svim nadlenim institucijama pravosudne, izvrne i zakonodavne vlasti u
Republici Hrvatskoj, te Hrvatskoj Narodnoj Banci, te ih iste institucije, ve est godina
ignoriraju.
Nakon punih est godina upornog ignoriranja injenica, za oekivati je da e nadlene
institucije i dalje tititi kriminal i uporno odbijati poduzeti dune radnje.
No ovaj puta e to initi nakon to su sve maske pale, i nakon to e javnost tono znati da
najveu banku u Hrvatskoj - Zagrebaku banku - dri grupa kriminalaca, i to pod faktinom
zatitom dravnih tijela, odnosno vodeih pojedinaca pravosudne, izvrne i zakonodavne
vlasti u Dravi.
57
Oito je da se javnost nee pomiriti sa tom injenicom - injenicom da opljakana imovina od

mnogo milijardi eura "stoji na vidjelom" cijeloj javnosti, i da nitko od nadlenih nita ne
poduzima.
Ovakvo stanje ve predstavlja krizu cjelokupnog politikog, financijskog i pravnog poretka, te
e ta kriza, ako se ne bude rijeila kroz institucije, sama po sebi pozivati na vaninstitucionalne
metode rjeavanja krize, navodi odvjetnik Tatarac.
Nakon to je u tajnoj dokumentaciji sa Posebne i Glavne skuptine Zagrebake banke d.d.,
krajem travnja, utvreno kako su pravi veinski vlasnici ZABE skriveni iza tajnih, skrbnikih
rauna kod same Zagrebake banke (zbirni skrbniki raun) i kod Raiffeisenbank Austrija d.d.
Zagreb, knjiga dioniara ZABE, koja se vodi kod Sredinje depozitarne agencije otkriva i
nove tajne, skrbnike raune iza kojih se kriju stvarni vlasnici najvee hrvatske banke.
Knjiga dioniara Zagrebake banke d.d. razotkriva kako je cijela mrea banaka u Hrvatskoj
ukljuena u organizirani kriminalni krug prikrivanja pljake u ZABI i organiziranog
bankarskog kriminala.
Tako se kod Privredne banke Zagreb d.d. (PBZ) vodi ak sedam rauna na kojima se vodi
vlasnitvo dijela dionica Zagrebake banke.
Prvi takav raun vodi se na CN Ltd, a na njemu se vodi vlasnitvo ak 977 redovnih dionica
Zagrebake banke.
Na sljedeem, tajnom, zbirnom skrbnikom raunu kod PBZ-a skriven je stvarni vlasnik 185
dionica Zagrebake banke.
Najvei broj dionica ZABE kod Privredne banke Zagreb, vodi se na tajnom, zbirnom
skrbnikom raunu iza kojeg se krije stvarni vlasnik ak 11 tisua 285 dionica.
Na raunu kod Privredne banke Zagreb, oznaenom brojem 3269841 vodi se vlasnitvo nad
639 dionica Zagrebake banke.
Jedan manji dio tajnih skrbnikih rauna iza kojih se kriju pravi vlasnici dionica Zagrebake
banke, otvoreni su i kod Hrvatske potanske banke.
Na jednom zbirnom skrbnikom raunu, koji se tajno vodi za nerezidente, klijente Hrvatske
potanske banke, vodi se vlasnitvo nad 113 dionica Zagrebake banke d.d.
Na drugom tajnom, zbirnom skrbnikom raunu kod Hrvatske potanske banke, kojeg HPB
vodi za klijente banke kako je to naznaeno u dokumentima, upisano je vlasnitvo 746
dionica Zagrebake banke d.d. Zagreb.
Kod Erste i Steiermarkische bank d.d., vodi se nekoliko tajnih rauna na kojima se vodi
vlasnitvo nad dionicama Zagrebake banke d.d.
Tako je na jednom raunu skriveno vlasnitvo nad 2140 dionica Zagrebake banke d.d.
Na tajnom raunu, na kojem je naznaeno da Erste banka vodi vlasnitvo za tree osobe, vodi
se vlasnitvo nad 893 dionice Zagrebake banke d.d.
58
Jedan manji dio dionica Zagrebake banke d.d. vodi se i na tajnim skrbnikim raunima kod
Volksbank d.d., tonije na dva takva rauna, kako to stoji u knjizi dioniara Zagrebake banke
d.d.
Tako se na skrbnikom raunu broj 02 vodi vlasnitvo nad 87 dionica Zagrebake banke
d.d., dok se na zbirnom skrbnikom raunu za klijente Volksbank d.d. vodi vlasnitvo nad
260 dionica ZABE.
Kod NAVA banke takoer je otvoren jedan raun na kojem se vodi manji broj dionica
Zagrebake banke d.d.
Tako je na tom raunu pohranjeno ukupno 670 dionica ZABE.
Neto vei broj dionica vodi se na zbirnim skrbnikim raunima kod Podravske banke d.d.
Tako se na zbirnom skrbnikom raunu, oznaenom kao zbirni raun za Lombardi fizike
osobe vodi vlasnitvo nad 833 dionice Zagrebake banke d.d.
Kod Podravske banke d.d. otvoren je jo jedan tajni skrbniki raun, oznaen kao zbirni
raun za M21 fizike osobe, na kojem se skriva vlasnitvo nad svega 27 dionica
Posebno je zanimljivo to se vlasnici odreenog broja dionica Zagrebake banke d.d., skrivaju
i iza rauna otvorenih kod Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb.
Tako se na jednom raunu, oznaenom brojem 1198947, vodi vlasnitvo nad 533 dionice
Na raunu oznaenom 520002KAT, kod Hypo banke vodi vlasnitvo nad 739 dionica
Osim to se na zbirnom skrbnikom raunu kod ZABE skriva stvarni vlasnik veinskog
paketa dionica Zagrebake banke d.d., koji se pak skriva iza tajnih, skrbnikih rauna kod
Bank Austria, kod ZABE postoje i drugi tajni skrbniki rauni na kojima se vodi vlasnitvo
dionica banke.
Tako se vodi i tajni raun na ime Osterreichische Kontrollbank Aktiengesellschaft, na kojem
se vodi vlasnitvo nad 197 dionica Zagrebake banke d.d.
Na raunu koji se vodi na ime State Street Bank and Trust Company For The Benefit Of
Legacy IBT, vodi se vlasnitvo nad 166 dionica Zagrebake banke d.d.
Na tajnom raunu kod Zagrebake banke d.d., oznaenom brojem 3234495, vodi se vlasnitvo
nad 3181 dionicom ZABE.
59
TEHNOLOGIJA PRANJA NOVCA U HRVATSKOJ

Nove informatike tehnologije, fleksibilniji transferi novca, liberalizacija meunarodnih
financijskih transfera, veliki broj financijskih strunjaka, velika financijska sredstva kojima
raspolae kriminalni milje, banke koje imaju sve ozbiljnije probleme za odravanje dnevne
financijske likvidnosti, koja im omoguava financijske plasmane i profit, sve su to okolnosti
koje pogoduju i olakavaju tehnologiju pranja novca, i unos prljavog novca u legalne
financijske tokove.
Meubankarske gotovinske transakcije
Pored uobiajenih bankarskih transakcija sa fizikim osobama u mjenjanicama, tedno
kreditnim zadrugama i bankama, gdje se sukladno Zakonu o sprijeavanju pranja novca
izravno mogu prijaviti sumnjive transakcije, treba ih traiti i identificirati u podruju
meubankarskih bezgotovinskih transakcija. Ovakve transakcije nisu objektivni indikatori, tj.
materijalno obiljeje za prijavljivanje pranja novca, nego subjektivni indikatori.
Meubankarske transakcije kojima se transferiraju sredstva iz jedne domae banke u
inozemnu banku ili obratno, transakcije kojima se obre veliki novac na raunu tijekom
jednog dana, transferi koji imaju uvijek iste sudionike, trebaju biti subjektivni indikator za
pokretanje postupka istrage temeljem Zakona o sprijeavanju pranja novca.
Dnevne transkacije izmeu banaka
U bankama se ti transferi izvravaju uobiajenim platno prometnim instrumentima loro i
nostro doznakama banka banci, a svrha transakcije su ili depoziti ili krediti, bilo da se radi o
odobrenju ili o povratu sredstava. Sve dnevne transakcije su evidentirane na izvodima
deviznih tekuih rauna domaih banaka kod inozemnih banaka.
Jedna domaa banka ima izvoda toliko koliko ima otvoenih transakcijskih rauna u
inozemstvu, odnosno sa koliko je banaka uspostavila kontokorentne odnose. MT950 registrira
sva odobrenja i sva zaduenja sa jednom inozemnom bankom. Za svaki radni dan postoji po
jedan izvod koji poinje sa zateenim saldom od prethodnog dana, i evidentira sve promjene
koje su se toga dana dogaale u toj banci.
To je zapravo dokument koji dokazuje da je transakcija stvarno izvrena. Ujedno MT 950 je
kontrola jesu li svi priljevi i odljevi stvarno izvreni, jer se svaka stavka MT 950 zatvara sa
SWIFT ovlatenjem a tereenje ili odobrenje rauna. Promet izvoda pokazuje koliko je
transakcija toga dana izvreno i kolika je vrijednost izvrenih transakcija.
Nova tehnologija pranja novca
Analizom izvoda rauna kod inozemne banke treba posebno obratiti pozornost na transakcije,
velike po vrijednosti, transakcije koje su pro i kontra u istom danu, kao i da su upuene uvijek
od istog poiljatelja. Nakon toga treba traiti dokumente temeljem kojih je transakcija
izvrena.
To su dokumenti koji sadre sva bitna obiljeja transakcije i iz kojih se moe zakljuti je li
transakcija opravdana, odnosno ima li prije svega ekonomsku i loginu opravdanost. Ukoliko
transakcija pokae suprotno (banka uzima dugoroni depozit ili kredit za prijevremenu otplatu
60
istog takvog kredita ili depozita; uzima dugoroni depozit da bi isti dan odobrila nekoliko
kratkoronih depozita; odobrava kredit i isti dan ga vraa kao udio u sindiciranom kreditu;
odobrava kredit nekoj nepoznatoj tvrtki ili povezanoj osobi koja isti dan prijevremeno vraa
ranije zakljueni kredit), nesumnjivo su subjektivni indikatori koji ukazuju da se transakcije
identificiraju kao sumnjive.
Obzirom da su svi ti pokazatelji samo subjektivni indikatori, njihovo prijavljivanje nadlenim
institucijama za poetak treba biti iskljuivo praenje i istraivanje tijeka novca, i utvrivanje
da li poinje prikrivanjem pravog izvora novca i da li je pribavljen na nezakonit nain u
zemlji ili inozemstvu, i ima li izvore u kriminalnom miljeu. Dakle, u ovom se sluaju radi o
poduzimanju mjera tamo gdje je novac ve opran.
Radi se o relativno novoj tehnologiji pranja novca i novoj vrsti financijskog kriminala, koji se
zbog specifinih metoda teko identificira i otkriva kao pranje novca. Ovaj je kriminalni
model financijske tehnologije pranja prljavog novca osmiljen upravo u bankama u Hrvatskoj,
zbog ega je naa zemlja postala svojevrsna bankarska kriminalna oaza, jer dravne institucije
toleriraju ovakvu tehnologiju pranja novca iz kriminalnih izvora.
Sam oblik opisanih transakcija ne odstupa od uobiajenih meubankarskih transakcija. To su
krediti ili depoziti banka banci, no sutina transakcije nema logini slijed, a najmanje
ekonomsku opravdanost i cilj.
Utvrivanje sutine transakcije poinje analizom izvoda inozemne banke odobrenja i
zaduenja, a zatim analizom svakog instrumenta plaanja. Posebnu pozornost treba obratiti na
platne naloge kojima se izvrava transfer sredstava po kreditno garantnim poslovima sa
inozemstvom, ili transfer meubankarskih depozita.
Tehnologija pranja novca u hrvatskim bankama
Prema statistikama u Hrvatskoj je 92% bankarskog sektora u vlasnitvu inozemnih banaka, pa
je esto kreditiranje izmeu banke matice u inozemstvu i banaka u njezinom vlasnitvu.
Procedura realizacije takvih kredita je sljedea.
Banka matica iz inozemstva odobrava kredite i depozite bankama u vlasnitvu u Hrvatskoj.
Povezanim poduzeima u Hvatskoj takoer odobrava kredite na devizne raune banaka u
svojem vlasnitvu.
Broj kredita i depozita je veliki i kontinuirano se krediti i depoziti vraju novim zaduenjem.
Model financiranja banke keri je stalno vraanje kredita depozitom, ili depozita kreditom. U
opisu svrhe uplate svih povrata stoji prijevremena otplata kredita banke keri banci matici.
Svrha povlaenja novih kredita ili depozita je povoljna ronost kredita koja je po stvarnom
stanju samo tri mjeseca dua od prijevremeno otplaenog kredita.
Izvod tekueg deviznog rauna evidentira sljedee transakcije. Banka matica odobrava kredit
banci keri u iznosu od 10 milijuna eura. Banka ker istovremeno vraa depozit banci matici
u iznosu od 10 milijuna eura. Transakcije odobrenja i transakcije zaduenja na izvodu rauna
su gotovo uvijek u ravnotei i kreu se od 5 milijuna do 60 milijuna eura u jednom danu.
Dokumenti temeljem kojih su knjieni izvodi su dugoroni krediti kojima se prijevremeno
vraa dugoroni depozit iji povrat istie samo tri mjeseca prije nego novoodobreni kredit.
61
Promet odobrenih i vraenih kredita i depozita u promatranom periodu od dvije godine

iznosio je 600 milijuna eura. Cijena kredita identina je cijeni depozita, to potvruje da
transakcije nemaju ekonomski opravdan i logian cilj.
Sindicirani krediti
U poetnoj fazi financiranja banka matica je odobravala kredite banci keri za zajedniko
sudjelovanje u sindiciranim kreditima. Nositelj sindiciranog kredita bila je banka matica a
jedini sudionik u sindiciranom kreditu bila je banka ker.
Konstrukcija ovog financiranja je sljedea. Banka matica odobrava financijski kredit banci
keri za sudjelovanje u sindiciranom kreditu. Banka ker i banka matica zakljuuju ugovor o
udjelu u sindiciranom kreditu kojim primljena sredstva banka ker vraa banci matici.
U zavrnoj fazi banka matica u svoje ime zakljuuje ugovor o kreditu u kojem je ona jedini
kreditor. Nakon dugotrajnih rasprava o ispravnosti takvih indiciranih kredita svi krediti
odobreni za uee u sindiciranom kreditu su prijevremeno otplaeni banci matici.
Rizino upravljanje likvidnou banke
Opisane transakcije nemaju neki ekonomski smisao, a analza uinka takvih transakcija u
knjigama banke pokazuje kolikom se riziku izlae banka. Povezivanjem primljenih kredita i
depozita, sa prijevremeno otplaenim kreditima i depozitima, ukazuje da banka ker
neispravno evidentira izvore financijskih plasmana u svojim knjigama, i na izlaganje velikom
riziku u planiranju likvidnosti.
U nastojanju da neprestano prikriva pravu ronost izvora, moe izgubiti kontrolu nad
upravljanjem svojom likvidnou, i ugroziti usklaenost svojih obveza i imovine. Upravo ta
visina rzika kojem se banka izlae, ukazuje na sumnju da je kapital sumnjivog porijekla, i da
treba preispitati novane tokove do samog izvora novca obzirom na koliinu novca koji ulazi i
izlazi kroz raun, te tako moe naruiti stabilnost, integritet i ugled financijskog sustava i
ugroziti jedinstveno financijsko trte.
Drugi model pranja novca depozitima
Model financiranja inozemne banke matice i druge hrvatske banke u njezinom vlasnitvu je
samo financiranje depozitima koji su dugoroni od minimalno pet godina do maksimalno
jedanaest godina. Transakcije na izvodu deviznog tekueg rauna domae banke su sljedee.
Banka matica odobrava dugoroni depozit banci keri u iznosu od 20 milijuna eura. Doma
banka isti dan odobrava kratkorone aktivne depozite banci matici na njen raun kod banke
koja je i doznaila depozit, i depozit banci sa ijeg su rauna sredstva transferirana. Ovim
modelom se kontinuirano izmjenjuju pasivni i aktivni depoziti umjesto kredita i depozita. Uz
to da nema ekonomske opravdanosti ovakvih transakcija, treba se osvrnuti i na funkcioniranje
meubankarskih depozita u bankarskoj praksi.
Meubankarski depoziti izmeu inozemne i domae banke zakljuuju se od prekononih do
najvie na godinu dana, i to je maksimalna ronost u bankarskoj praksi. Iznos zakljuenog
depozita ovisan je takoer o platno prometnim transakcijama izmeu banaka sumnjiva
62
transkacija je ako u zakljunici za depozit stoji da je depozit ugovoren na rok dui od

godinu dana.
Znai, rok povrata depozita od deset do dvanaest godina je termin koji je meunarodnoj
bankarskoj praksi nepoznat. Broj zkljuenih pasivnih depozita je takoer veliki, a pojedinani
iznosi depozita se kreu od 5 milijuna pa do 30 milijuna eura ili isti iznosi u vicarskim
francima. Zbroj pojedinanih depozita odobrenih od banke matice domaoj banci je neto
manji od pola milijarde eura.
Sumnjive transakcije ukazuju na kriminalni tijek novca
Namee se potreba da se opisane transakcije kojima se obre ogroman kapita izmeu banke
matice i banaka u njenom vlasnitvu, identificiraju kao sumnjive i a se istrai tijek novca od
poetka do kraja.
Obzirom da se takve banke ne pridravaju tijekom kreditiranja niti jednog kriterija koji
kontrolira upravljanje rizicima, to ukazuje na injenicu da se samo kapital sumnjivog projekla
moe ulagati bez odreenih pravila, jer takav kapital nema za cilj ostvarenje dobiti nego
uvlaenje prljavog novca u legalne financijske tokove.
Ovakav model pranja novca postao je uobiajen u bankama na Balkanu, a posebno je razvijen
u bankarskom sustavu Hrvatske gdje ga Hrvatska narodna banka zapravo preutno odobrava i
pokriva svojim pravilima i nainom na koji usrojava funkcioniranje bankarskog sustava.
Drugim rijeima radi se o projektiranom kriminalnom sustavu koji je postao europska
praonica prljavog novca odnosno prostor za legalizaciju kriminalnog novca europskog
kriminalnog podzemlja.
63
500 MILIJUNA EURA NA TAJNIM RAUNIMA

Vlada Republike Hrvatske jo je u vrijeme koalicijske Vlade Ivice Raana uvela praksu
pohrane financijskih sredstava na tajnim, izdvojenim raunima kod pojedinih poslovnih
banaka, s kojima bi Vlada mimo zakonom utvrene procedure utvrdila visinu i nain isplate
kamate na tako poloena financijska sredstva.
Ovlatene osobe na veini takvih rauna u vrijeme koalicijske vlasti bili su Ivica Raan, kao
tadanji premijer; Mato Crkvenac, kao tadanji ministar financija i Damir Kutrak u vrijeme
kada je bio pomonik ministra financija. Dolaskom na vlast HDZ-ove Vlade, situacija se nije
bitnije promijenila. Naime, i Sanaderova je Vlada zadrala praksu izdvojenih tajnih rauna, na
kojima je nastavila drati preko pola milijarde eura, kako bi bez ikakve kontrole mogla
koristiti nevjerojatne gotovinske iznose.
Pola milijarde eura na tajnim raunima kod PBZ-a i RBA
Novac sa rauna kod Privredne banke Zagreb, i dio novca kod Raiffeisen banke u Hrvatskoj,
nije proveden niti u jednom slubenom izvjeu Vlade, u glavnoj knjizi Dravnog prorauna,
niti u izvjeima o koritenju sredstava Dravnog prorauna koja je Vlada podnosila
Hrvatskom saboru. Jednostavno, radi se o novcu koji formalno niti ne postoji, nalazi se na
tajnim i izdvojenim raunima kod dvije poslovne banke u Hrvatskoj i Vlada u bilo kojem
trenutku po vlastitom nahoenju bez da ikome za to odgovara moe koristiti ta financijska
sredstva.
Tajni rauni kod Privredne banke Zagreb
Tajni rauni kod Privredne banke Zagreb otvoreni su jo poetkom sijenja 2000. godine, te
su u kontinuitetu koriteni do danas za tajne financijske operacije vlasti. Dobro upueni izvori
tvrde kako je nerijetko novac sa tih tajnih rauna po nalogu premijera transferiran na tajne
raune u inozemstvu, nakone ega se novcu gubi svaki trag i nije poznato tko je i u koje
svrhe koristio novac koji je sa tajnih rauna u Hrvatskoj transferiran u inozemstvo.
Tako je kod Privredne banke Zagreb otvoreno nekoliko tajnih rauna, na koje su poloeni
razliiti gotovinski iznosi:
Raun broj 732010-380-0132344-04480-0 iznos LIT 120,000.000,00; raun broj 732010-3800132344-04520-3 iznos LIT 100,000.000,00; raun broj 732000-978-0132344-04885-0 iznos
EUR 20,000.000,00; raun broj 732000-978-0132344-04890-0 iznos EUR 131,000.000,00;
raun broj 732000-978-0132344-04900-7 iznos 34,988.316,32; raun broj 732010-9780132344-3078-3 iznos EUR 50,625.000,00; raun broj 732000-978-0132344-3094-0 iznos
EUR 128,000.000,00; raun broj 732000-978-0132344-3109-6 iznos EUR 22,125.000,00;
raun broj 732000-978-0132344-3086-6 iznos USD 100,000.000,00; raun broj 7320000978-0132344 iznos EUR 75,000.000,00; raun broj 73020-978-0132344 iznosi od EUR
62,941.288,94 i EUR 40,804.907,45; raun broj 73070-978-0132344 iznosi od EUR
38,804.907,45 i EUR 31,904.907,45.
Samo u prvoj godini kamata na tako poloena sredstva na tajne raune, prema tajnom ugovoru
kojeg je sa Boom Prkom potpisala Vlada iznosile su EUR 550.581,04 )preko pola milijuna
eura).
64
Tajni rauni kod RBA i Zagrebake banke

Kod Raiffeisen banke (RBA) otvoren je manji broj tajnih rauna na kojima je Vlada drala
poloena gotovinska financijska sredstva i to rauni: 732-840-1215 i 732-978-1215. na tim je
raunima u razliito vrijeme Vlada imala poloene razliite iznose: 20 milijuna eura, te potom
3 milijuna eura.
Na tajnom raunu kod Zagrebake banke Vlada je imala poloenih ukupno 60 milijuna eura,
koji nisu prikazani u slubenoj dokumentaciji niti provedeni u Dravnom proraunu. Novac u
Zagrebakoj banci bio je poloen na tajnom raunu: 732-978-03205991. Hrvatska Vlada prije
zavretka svojeg mandata niti u zadnjim izvjeima Hrvatskom saboru prije njegova
rasputanja, nije navela podatke o ovim tajnim raunima. Jednako tako, ostaje potpuno
neizvjesno i gdje je novac sa tajnih rauna zavrio?
Odnosno gdje je premijer mogao narediti prebacivanje preko pola milijarde eura skrivenih na
tajnim raunima kod Privredne banke Zagreb, Raiffeisen banke i Zagrebake banke? Ovakve
manipulacije financijskim sredstvima koja bi trebala biti u vlasnitvu drave i na raunu
Dravnog prorauna predstavljaju najopasniji oblik organiziranog kriminala kakvim se bavi
hrvatska politika elita.
U isto vrijeme tehnologija pljake novca iz Dravnog prorauna, preko tajnih rauna kod
poslovnih banaka, razotkriva crne tijekove novca koji zavravaju u ilegalnim financijskim
kanalima politike i ekonomske elite u Hrvatskoj.
65
PRANJE NOVCA U PRIVREDNOJ BANCI ZAGREB

Slobodni sindikat podnio je dana 13. oujka 2008. godine, kaznenu prijavu USKOK-u protiv
predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb, Boe Prke, zbog pranja novca, tonije krenja
lanka 1., stavka 2. Zakona o sprijeavanju pranja novca. Prku se tako tereti za organizirani
kriminal pranja novca preko tajnih rauna otvorenih u Privrednoj banci Zagreb, preko kojih je
nezakonito transferirano preko pola milijarde eura utajenih dravnih sredstava.
Tajni rauni otvoreni u razdoblju od 2000. do 2002. godine
Prema navodima iz kaznene prijave, upravo je Boo Prka kao odgovorna osoba Privredne
banke Zagreb, naloio otvaranje tajnih rauna u banci, i to u vremenu od 2000. do 2002.
godine, a preko kojih rauna je na nezakonit nain transferirano preko pola milijarde eura
sredstava koja su trebala zavriti u Dravnom proraunu. Prema navodima kaznene prijave,
ovaj novac, meutim, nikada nije prebaen na raun Dravnog prorauna, niti je bio u bilo
kojem trenutku proknjien i evidentiran na zakonit nain. Do danas je ostalo nepoznato i
projeklo, ali i konano odredite novca sa tajnih rauna u PBZ-u.
Prijavljeni je kao predsjednik uprave Privredne banke d.d. Zagreb, u razdoblju od poetka
2000. g. do kraja 2002. g. omoguio otvaranje nekoliko tajnih rauna, na koje su poloeni
razliiti gotovinski iznosi.
Rije je o raunima, odnosno iznosima:
732010-380-0132344-04480-0
LIT
120,000.000,00
732010-380-0132344-04520-3
LIT
100,000.000,00
732000-978-0132344-04885-0
EUR 20,000.000,00
732000-978-0132344-04890-0
EUR 131,000.000,00
732000-978-0132344-04900-7
EUR 34,988.316,32
732010-978-0132344-3078-3
EUR 50,625.000,00
732000-978-0132344-3094-0
EUR 128,000.000,00
732000-978-0132344-3109-6
EUR
22,125.000,00
732000-978-0132344-3086-6
USD 100,000.000,00
66
7320000-978-0132344
EUR 75,000.000,00
73020-978-0132344
EUR
62,941.288,94
73020-978-0132344
EUR
40,804.907,45
73070-978-0132344
EUR
38,804.907,45
73070-978-0132344
EUR
31,904.907,45".
Prka je znao da se preko tajnih rauna pere novac
U kaznenoj prijavi protiv Boe Prke, detaljno se obrazlau i podatci koji nedvojbeno ukazuju
na injenicu da je Boo Prka znao, odnosno morao je imati informaciju o stvarnoj prirodi
transakcija koje se obavljaju preko tajnih rauna u Privrednoj banci Zagreb.
Drugim rijeima, Prka je kao predsjednik Uprave banke, izvan svake sumnje znao da ovi tajni
rauni koji su otvoreni uz njegovo izriito odobrenje slue za pranje novca i nezakonite
financijske operacije novcem koji je trebao biti proknjien kao redoviti prihod Dravnog
prorauna
Prijavljeni je znao ili je morao znati da se na gore navedeni nain pere novac u smislu
odredbe l. 1 st. 2 Zakona o sprjeavanju pranja novca. Da je prijavljeni to znao ili morao
znati proizlazi iz slijedeeg:
a) u priljevu sredstava oznaeno je samo da se sredstva odnose na Ministarstvo financija, tj.
da je rije o dravnom novcu. Tako pristigla sredstva nisu se mogla rasporediti niti na
namjene niti na korisnike. Oni su ostali evidentirani na raunu 7020000-132344.
b) promet po raunima ukazivao je na pranje novca. Za razliku od stanja rauna na zavrne
dane u mjesecu, koje je beznaajno, promet od 01.01.2002. do 31.12.2002. je ogroman, te
ukazuje da su na njega doznaavana sredstva koja su oroavana od strane Ministarstva
financija. Svi depoziti koji su oroavani tokom 2002. su na isti dan proknjieni na taj raun i
isti dan isknjieni sa rauna i preneseni na oroeni depozit. Na taj nain je drava uskraena
za koritenje kamata na taj depozit, koje su ovime praktiki ukradene. Izuzetak ini iznos od
EUR 75,000.000,00 koji je proknjien kao priliv na raun u pet razliitih iznosa ukupno EUR
78,000.000,00. Istog dana je iznos od EUR 75,000.000,00 prenesen na raunu oroenja. Priliv
je izvrio Alianz Zagreb na devizni raun Ministarstva financija kod Privredne banke Zagreb.
c) Prijavljeni Boo Prka je znao ili je morao znati da ovime pere novac, jer su se po prirodi
transakcije pojavila pitanja:
- "Otkud dolaze devizna sredstva na ovaj raun?
- Zato se na ovom raunu knjie samo sredstva koja prelaze na oroene depozite?
67
- Zato taj raun nema nikakvu oznaku kao drugi rauni?

d) U svakom sluaju, prijavljeni je znao, ili je morao znati da je svrha ovog "slijepog" rauna
je da prolazno proknjii devizna sredstva Ministarstva financija kad prelaze na oroenje,
drugim rijeima da je rije o nezakonitom prisvajanju dravnog novca izravno sa rauna
Ministarstva financija.
e) No po isteku oroenja, sredstva se nisu vraala na ovaj raun, a niti na redovni.
Podnositelju prijave nije poznato:
- gdje su ta sredstva dalje knjiena nakon oroenja, odnosno
- ovime je jasno da su sredstva oroavana samo radi toga da se nezakonito prisvoje kamate na
oroenje.
f) to se tie aktivnih kamata obraunatih na redovnim i posebnim raunima prema Ugovoru o
obavljanju usluga sa inozemstvom, one su uredno obraunate i pripisane redovnom raunu
Ministarstva financija. Obraunate su ak i raunu 712070 - pokrie za plaanje u inozemstvo.
Obraun i pripis kamata se kontrolirao za 2000, 2001 i 2002. godinu. Meutim,
g) U raunovodstvu dravnog prorauna nije vidljivo da li su kamate oprihodovane u
proraun", stoji u kaznenoj prijavi, po kojoj bi istragu protiv Prke i Privredne banke Zagreb
trebao voditi ef USKOK-a Dinko Cvitan sa svojim suradnicima.
Postoji li nezakoniti dvostruki proraun za ilegalne financijske operacije vlasti?
Sadraj ove kaznene prijave zbog pranja novca preko tajnih rauna u Privrednoj banci Zagreb,
otkriva postojanje sustava dvostrukog knjigovodstva Dravnog prorauna, tonije tijeka
financijskih sredstava koja bi trebala biti prihod Prorauna, odnosno ovakve nezakonite
financijske operacije upuuju na injenicu postojanja dvostrukog prorauna drave.
Onog javnog i zakonitog. I tajnog, skrivenog, nezakonitog, crnog" prorauna, na kojeg se
slijevaju financijska sredstva kojima se vlast koristi za svoje nezakonite finncijske operacije.
Sadraj kaznene prijave USKOK-u protiv Boe Prke ukazuje na takvu praksu vlasti u
Hrvatskoj.
Ovdje je potrebno pojasniti da se redovni i posebni rauni Ministarstva financija vode se u
proraunskom raunovodstvu u razredu 1 - financijska imovina skupina 11 - novac u banci i
blagajni, podskupina 111 - novac u banci konto 11122 - novac na deviznim raunima kod
tuzemnih banaka.
Knjigovodstveno stanje na raunima riznice i knjigovodstveno stanje banke nije usklaeno.
Zbog neadekvatnog pozicioniranja deviznih sredstava u Riznici aktivna sredstva koja inae
daju dodatnu vrijednost proraunu, svode se na retrogradne neispravne evidencije.
Tabela u prilogu ove kaznene prijave pokazuje odstupanje stanja banke i knjigovodstvenog
stanja Ministarstva. Nekih valuta ima vie u stanju Ministarstva, nekih manje, a nekih uope
nema. Za ispravno voenje neophodno je utvrditi poetno stanje u banci, plan dnevnih i
tjednih transakcija na nivou Ministarstva, koje se odnose na priljev i odljev i koncem dana
utvrditi poetno stanje za novi dan i projekciju dnevnih transakcija narednog dana.
68
Valja naglasiti da veinu dokumenata umjesto Ministarstva popunjava Banka. Npr. Naloge 14
za otplatu kredita. Takoer priljeve usmjerava s jednog rauna na drugi i to na vie rauna, pa
je oito su ta prelaenja velikih iznosa deviznih sredstva namjerna da se u "labirintu" rauna
izgubi trag sredstvima", opisuje se nezakonitosti u obrazloenju kaznene prijave zbog pranja
novca preko tajnih rauna u PBZ-u.
Nezakonito prisvojene kamate
Osim navedenih transfera novca preko tajnih rauna, Prku se tereti za nezakonito oroavanje
financijskih sredstava, te nezakonito omoguavanje prisvajanja prihoda steenog od kamate
na oroena sredstva. Nije poznato na koje je raune u konanici prebaena kamata od
oroenja sredstava sa tajnih rauna u PBZ-u.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta osnovan je posebnim zakonom
radi sprjeavanja odreenih kaznenih djela.
Iz gore navedene prijave jasno proizlazi da je prijavljeni Boo Prka oprao novac u iznosu od
pola milijarde eura.
Iz navedenog takoer jasno proizlazi da je za sebe ili druge stekao nepripadnu materijalnu
dobit na nain da je dravni novac u banci vodio kao oroeni, dok u stavkama dravnog
prorauna isti nije bio oroen, ime su sredstva kamata na oroenih pola milijarde eura
nezakonito prisvojena", stoji u kaznenoj prijavi.
Dvostruko knjigovodstvo
Dokazi iz kaznene prijave jasno upuuju na kriminalnu spregu pojedinih tijela dravne
uprave, Privredne banke Zagreb i treih pravnih osoba, kao primjerice poduzea Allianz
Zagreb, u ovakvom pranju novca preko tajnih bankarskih rauna u Hrvatskoj. Ovakav model
nezakonitog financijskog poslovanja, a kako to opisuje i sadraj kaznene prijave, omoguen je
dvostrukim voenjem knjigovodstva Dravnog prorauna, banke i pojedinih tijela dravne
uprave.
Meutim, iz gore navedenog proizlazi da je prijavljeni Boo Prka postupao kao dio veeg
zloinakog pothvata, u kojem su osim njega sudjelovali i mnogi drugi pojedinci. Oito je da
su u transakcijama sudjelovali odgovorni pojedinci iz Ministarstva financija, te iz pojedinih
pravnih osoba, npr. Allianz Zagreb.
Ovaj zloin poinjen je dvostrukim voenjem knjigovodstva, tako da su sredstva istovremeno
voena kod banke kao oroena i kod Ministarstva kao neoroena. Meutim, podnositelju
prijave nije poznato:
- gdje su sredstva sa gore navedenih rauna zavravala,
- tko je jo knjiio ta sredstva,
- u koje svrhe su ta - dravna - sredstva koritena,
- tko je prisvojio kamate, odnosno s kamatama na pola milijarde oroenih eura dravnog
prorauna "zbrinuo svoju djecu i potomke",
- tko je operaciju pranja novca osmislio, tko je njome upravljao, te u kojem tono poloaju je
bio prijavljeni pera novca Boo Prka, tj. da li je isti samo operativac u pljaki ili autor
operacije, ili ef zloinakog udruenja, no usporedbom gore navedenih injenica i
69
informacija objavljenih na www.necenzurirano.com, podnositelj prijave zakljuuje da je

prijavljeni Boo Prka bio lan vee zloinake organizacije za iji raun je kao operativac
izvrio gore opisano pranje novca", navode u kaznenoj prijavi USKOK-u podnositelji iz
Slobodnog sindikata.
Osim u Lihtentajnu tajni rauni i u - Hrvatskoj
Oito je, iz dokaza navedenih u kaznenoj prijavi protiv predsjednika Uprave PBZ-a Boe
Prke, kako su nezakonite financijske operacije preko tajnih rauna, osim u inozemstvu voene
i preko rauna u poslovnim bankama u Hrvatskoj, u ovom sluaju u Privrednoj banci Zagreb.
I to novcem koji je trebao biti knjien kao prihod Dravnog prorauna. Ipak, netko je u vlasti
odluio sklopiti tajni dogovor s Upravom Privredne banke Zagreb i Boom Prkom, o voenju
ovakvih nezakonitih financijskih operacija preko tajnih rauna.
Obzirom da se radi o raunima u Hrvatskoj, a ne u Lihtentajnu ili Austriji, USKOK-u bi
trebala biti znatno olakana kako istraga o pranju novca u Privrednoj banci Zagreb, tako i
procesuiranje odgovornih za organizirani financijski kriminal teak" pola milijarde eura.
Slijedom gore navedenog podnositelji prijave istiu da se u Hrvatskoj u zadnje vrijeme
mnogo govori o tajnim raunima, pranju novca, pljaki drave, pa se visokopozicionirani
pojedinci ak hvale po medijima da trae tajne raune po Liechtensteinu, odnosno od
nadlenih tijela stranih drava.
U ovome sluaju rije je o tajnim raunima u iznosu od pola milijarde eura koji se ne nalaze u
Liechtenstainu, ve u Zagrebu, na adresi Rakoga 6, a perai novca nisu bankari malene
porezne oaze, ve u javnosti notorni Boo Prka, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb.
Stoga je za rasvjetljavanje ovog zloina potrebno da djelatnici USKOK-a proetaju do
susjednih ulica u gradu, te u prostorijama Ministarstva financija, Privredne banke Zagreb i
Financijske agencije pribave podatke o gore navedenim transakcijama.
Slijedom navedenog podnositelji prijave zahtijevaju da USKOK bezodlono uzme ovu
prijavu u postupak, da protiv prijavljenog Boe Prke pokrene zakonom predvieni kazneni
postupak, te da podnositelje prijave - budui da isti predstavljaju tisue opljakanih graana korektno i cjelovito, putem njihovog odvjetnikog ureda, izvjeuje o poduzetim radnjama",
stoji u zakljuku kaznene prijave o pranju novca u Privrednoj banci Zagreb.
Na pranje novca u PBZ-u upozorena Europska komisija
Dana 14. oujka 2008. godine, odvjetnik Ozren Tatarac upoznao je sa sadrajem kaznene
prijave USKOK-u zbog pranja novca u Privrednoj banci Zagreb, i Delegaciju Europske
komisije u Zagrebu, kojoj je uputio slubeni dopis o organiziranom financijskom kriminalu u
jednoj od najveih poslovnih banaka u Hrvatskoj.
U dopisu pod naslovom Problem organiziranog bankarskog kriminala kao zaprijeka u
postupku primanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, konkretan sluaj dokazanog pranja
novca u iznosu od pola milijarde eura kao prilika za egzaktno utvrivanje volje i
pripremljenosti dravnih tijela Republike Hrvatske da suzbijaju i procesuiraju dokazane i
prijavljene sluajeve pranja novca", odvjetnik Tatarac opisao je Delegaciji Europske komisije
sadraj kaznene prijave protiv Boe Prke i dokazne dokumentacije koja se nalazi u prilogu
kaznenoj prijavi.
70
U svojem dopisu Delegaciji Europske komisije u Zagrebu, odvjetnik Tatarac zapravo poziva
na praenje postupanja nadlenih tijela u sluaju ove kaznene prijave zbog pranja novca u
PBZ-u: Postupak naldenih organa u Republici Hrvatskoj jasno e pokazati da li Vlada
Republike Hrvatske misli ozbiljno u svojim priama o tome kako eli Hrvatsku reformirati u
jednu normalnu europsku zemlju, ili misli sasvim suprotno".
Pismo jednakog sadraja, sa kaznenom prijavom u prilogu, Tatarac je uputio i
veleposlanstvima Sjedinjenih amerikih drava u Zagrebu, te Veleposlanstvu Ruske
federacije u Republici Hrvatskoj.
71
PRANJE NOVCA U SLAVONSKOJ BANCI I HYPO ALPE ADRIA BANK

Slobodni sindikat podnio je dana 1. travnja 2008. godine, kaznenu prijavu Dravnom
odvjetnitvu protiv odgovornih osoba u Slavonskoj banci i Hypo Alpe Adria banci
Klagenfurt, zbog kaznenih djela iz lanka 236. (Prikrivanje); lanka 279. (Prikrivanje
nezakonito dobivenog novca); lanka 286. (Utaja poreza i drugih davanja); lanka 287.
(Povreda obveze voenja trgovakih i poslovnih knjiga); lanka 292. (Zloupotreba ovlasti u
gospodarskom poslovanju); lanka 311. (Krivotvorenje isprave); lanka 312. (Krivotvorenje
slubene isprave); lanka 315. (Ovjerovljavanje neistinitog sadraja), te lanka 337.
(Zloupotreba poloaja i ovlasti) Kaznenog zakona, te zbog zbog pranja novca u smislu
odredbe lanka 1. stavak 2. Zakona o sprijeavanju pranja novca.
Uprava Slavonske banke prikrivala transakcije sumnjivim novcem
Kaznenom prijavom Dravnom odvjetnitvu tereti se Upravu i odgovorne osobe Slavonske
banke d.d. iz Osijeka za prikrivanje transakcija sumnjivim novcem, odnosno financijskim
sredstvima iz nezakonitih izvora. Prema tvrdnjama iz kaznene prijave, radi se o novcu sa
tajnih rauna u Austriji, otvaranih kod Hypo banke u Klagenfurtu, a koji je kasnije
transferiran kroz fiktivne kredite Slavonskoj banci, a potom odmah ponovno na raune Hypo
Alpe Adria International u Klagenfurtu, to predstavlja klasine operacije pranja nezakonito
steenog novca.
Stoga se odgovorne osobe u Slavonskoj banci tereti da su Uprava i odgovorne osobe
Slavonske banke d.d. Osijek prikrivala financijske transakcije sumnjivim novcem, tonije
novcem sumnjivog porijekla, kojeg je u tajnosti Hypo Alpe Adria Bank iz Klagenfurta (kao
veinski vlasnik Slavonske banke d.d. Osijek), prebacivala sa tajnih rauna u Austriji,
Klagenfurtu, kod matine banke, kao fiktivne kredite Slavonskoj banci d.d. Osijek.
Time je Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo Alpe Adria Banke
Klagenfurt poinili kazneno djelo prikrivanja, iz lanka 236. Kaznenog zakona RH.
Hypo Alpe Adria Banka iz Klagenfurta je, prema saznanjima Slobodnog sindikata, u tajnosti
izdavala fiktivne kredite Slavonskoj banci d.d. Osijek.
Tako prebacivana financijska sredstva koritena su sa tajnih rauna kod Hypo Alpe Adria
Banke u Klagenfurtu, a kod prebacivanja Slavonskoj banci d.d. Osijek, sredstva nisu knjiena
sukladno zakonskim propisima kao kreditiranje od strane matine banke, nego kao depoziti
strane banke, to jasno ukazuje na tehnologiju pranja novca preko Slavonske banke d.d.
Osijek.
Osim toga, postoji osnovana sumnja da je nezakonitim knjienjem, te izbjegavanjem
prikazivanja navedenih financijskih transfera, kao kredita Hypo banke Klagenfurt Slavonskoj
banci d.d. Osijek, zapravo prikrivan protuzakonito dobiven novac, te postoji osnovana sumnja
da su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo Alpe Adria banke
Klagenfurt poinile kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca, iz lanka 279.,
stavak 1., 2. Kaznenog zakona, stoji u kaznenoj prijavi Slobodnog sindikata Dravnom
odvjetnitvu Republike Hrvatske.
72
Utaja poreza i drugih davanja

Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj prijavi protiv odgovornih osoba Slavonske i Hypo banke
Klagenfurt, dokazuje kako su uprave tih banaka lukavo osmislile tehnologiju utaje poreza
namjernim smanjivanjem dobiti Slavonske banke d.d., te lanim prikazivanjem rauna dobiti i
gubitka te poslovne banke.
Tehnologijom fiktivnog kreditiranja Slavonske banke d.d. Osijek, od strane Hypo Alpe
Adria Banke Klagenfurt, te lanim prikazivanjem fiktivnih kredita kao depozita strane banke,
te vrenjem isplata depozita i kamata po depozitu, projektirano je i namjerno smanjivana dobit
Slavonske banke d.d. Osijek u korist Hypo Alpe Adria Banke Klagenfurt, ime su lano
prikazivani prihodi i rashodi Slavonske banke d.d. Osijek, te je namjerno prikazivana
umanjena dobit, kako bi se smanjila obveze plaanja Republici Hrvatskoj, po osnovi poreznih
davanja.
Time su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo Alpe Adria Banke
Klagenfurt, poinile kazneno djelo utaje poreza i drugih davanja, iz lanka 286. Kaznenog
zakona, stoji u kaznenoj prijavi podnesenoj DORH-u 1. travnja 2008. godine.
Lano voenje poslovnih knjiga Slavonske banke
Takoer se navodi kako je Hypo Alpe Adria banka Klagenfurt, odnosno njezina Uprava,
naloila Upravi i odgovornim osobama Slavonske banke lano i nezakonito voenje
poslovnih knjiga, ime su takoer nezakonitim poslovanjem izloili i banku i dravu
iznimnom kreditnom riziku, te doveli u pitanje stabilnost financijskog sustava u zemlji.
Kako bi prikrili kretanje financijskih sredstava pristiglih sa tajnih rauna kod Hypo Alpe
Adria Banke Klagenfurt, Uprava Slavonske banke d.d. Osijek dogovorila je sa Upravom
svojih veinskih vlasnika, lano i neistinito voenje trgovakih, odnosno poslovnih knjiga.
Naime, kreditne obveze po tajnim kreditima Hypo Alpe Adria Banke Klagenfurt Slavonskoj
banci d.d. Osijek, lano su prikazivane kao depoziti strane banke kod Slavonske banke d.d.
Osijek.
Takvim lanim voenjem poslovnih knjiga, te neistinitim prijavljivanjem stvarnoh stanja
kreditne zaduenosti Slavonske banke d.d. prema inozemstvu, a kod Hrvatske narodne banke i
drugih nadlenih institucija, u poslovnim knjigama Slavonske banke d.d. prikazivano je lano
stanje inozemne zaduenosti banke, to je za posljedicu imalo i prikazivanje lanog stanja
vanjskog duga Republike Hrvatske u cijelosti, to tono obrazlaemo u obrazloenju prijave.
Ovime su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo Alpe Adria Banke
Klagenfurt poinile kazneno djelo povrede obveze voenja trgovakih i poslovnih knjiga, iz
lanka 287. Kaznenog zakona, tvrdi Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj prijavi protiv
odgovornih osoba Slavonske banke i Hypo Alpe Adria banke Klagenfurt.
Slobodni sindikat slijedom ovakvih zlouporaba zakonskih ovlasti u bankarskom i
gospodarskom poslovanju, tvrdi kako su uprave i odgovorne osobe ovih banaka poinile i
kazneno djelo zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju, iz lanka 292., stavak 1,
paragraf 2. i 4. Kaznenog zakona, te kako su lanim prikazivanjem zaduenosti Slavonske
banke, poinili i kazneno djelo krivotvorenja slubene isprave.
73
Lanim prikazivanjem stanja zaduenosti Slavonske banke d.d. Osijek, odgovorne osobe
banke krivotvorile su i stanje u slubenim ispravama banke, kako bi lano i neistinito
prikazali stanje zaduenosti banke, te prikrile pranje novca sa tajnih rauna kod Hypo Alpe
Adria Banke u Klagenfurtu preko Slavonske banke d.d. Osijek. Na taj nain Uprava i
odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek poinile su kazneno djelo krivotvorenja isprave
i krivotvorenja slubene isprave iz lanka 311., stavak 2, lanka 312. Kaznenog zakona.
Slavonska banka nije zakonito prikazivala tajna zaduivanja kod Hypo banke
Klagenfurt
U obrazloenju kaznene prijave Dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske, Slobodni
sindikat detaljno objanjava nezakonitosti u poslovanju Slavonske banke d.d. Osijek, te
nezakonito postupanje i djelovanje Uprave i odgovornih osoba te banke, u dogovoru sa Hypo
bankom Klagenfurt.
Pranjem novca, preko fiktivnih inozemnih kredita sa tajnim financijskim udjelima Hypo
banke Klagenfurt, Hypo banka je nezakonitim poslovanjem preko Slavonske banke ozbiljno
ugrozila financijsku stabilnost i kreditnu odrivost financijskog sustava Hrvatske.
Naime, kako to dokazuju tajni dokumenti o poslovanju Hypo banke Klagenfurt preko
Slavonske banke, Hypo banka je lano prikazivala stanje stvarne kreditne izloenosti, te
kreditne izloenosti prema inozemstvu. Tonije, Hypo banka i Slavonska banka u dogovoru
sa centralom u Klagenfurtu, nisu prikazivali tajna kreditna zaduivanja Slavonske banke kod
sredinjice u Austriji, te takve kreditne poslove s inozemstvom nisu zakonito prijavljivali
Hrvatskoj narodnoj banci i nadlenim institucijama, ime je dolo i do netonog prikazivanja
visine inozemnog duga Hrvatske.
Tako primjerice, iznosi inozemnih zaduivanja Slavonske banke kod Hypo banke Klagenfurt
od 197 milijuna 500 tisua eura i 204 milijuna vicarskih franaka (a to je iznosilo ak 2
milijarde 205 milijuna 659 tisua 549,24 kune), nisu na zakoniti nain bili evidentirani niti
kao priljevi, niti u projekciji platne bilance kao obveza vraanja prema stranom kreditoru.
Ove iznose Slavonska banka nije evidentirala niti u statistici inozemnog zaduenja, pa je tako
dolo do netonog prikazivanja podataka o vanjskom dugu Republike Hrvatske, koji je zbog
ovakvih financijskih malverzacija Hypo banke Klagenfurt i Slavonske banke, bio uvean za
nevjerojatnih 301 milijun 731 tisuu 800 eura (prema podacima od 30. lipnja 2005. godine).
Naime, iako Hypo banka Klagefurt tvrdi kako je uloila vlastiti novac u Slavonsku banku,
prilikom kupnje njezinih dionica, to jednostavno nije tono. Hypo banka Klagenfurt stekla je
veinski paket dionica Slavonske banke, nezakonitim kreditiranjem Slavonske banke, te
prebacivanjem sredstava sa tajnih rauna, na temelju fiktivnih kredita, sa rauna u
Klagenfurtu, na raune u Slavonskoj banci, te potom ponovno na tree raune, bilo kod Hypo
Alpe Adria banke u Zagrebu, ili kod Hypo banke Klagenfurt.
Zbog takve prirode ovih transakcija, one i nisu prijavljivane niti knjiene na zakonit nain, pa
je slijedom toga i dolo do ozbiljnih posljedica po Hrvatsku, u smislu poveanja njezinog
ukupnog vanjskog duga. Umjesto da takve tajne kredite Hypo banke Klagenfurt Slavonska
banka knjii kao zaduivanje banke i dug prema inozemstvu, ove su transakcije knjiene
74
nezakonito kao obaveze banke po dugoronim depozitima. Time je izbjegnuta registracija

ovih poslova sa Klagenfurtom kao kreditnih poslova.
Nedvojbeno je, naime, da su na ovaj nain Hypo banka Klagenfurt i Slavonska banka d.d.,
zapravo prale novac sa tajnih rauna u Austriji, te da je kren zakon zbog nezakonite
knjigovodstvene evidencije ovih transakcija Slavonske banke sa bankom u inozemstvu.
Prema lanku 49, stavku 5, Zakona o deviznom poslovanju, jasno je utvrena obveza
registracije i evidentiranja ovakvih poslova kod Hrvatske narodne banke, to u sluaju Hypo i
Slavonske banke nije potivano.
Radi praenja ostvarenja projekcije platne bilance Republike Hrvatske, rezidenti su duni
dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci podatke o poslovima i transakcijama sa inozemstvom na
nain i u rokovima koje ona utvrdi posebnom odlukom, odreuje se Zakonom.
Uz izravnu provedbu ovih odredba Zakona vezan je i podzakonski akt Odluka o prikupljanju
podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja meunarodnih
ulaganja, kojim se regulira dostava podataka za izradu financijskog rauna platne bilance, te
statistiku inozemnog duga, opisuje se u kaznenoj prijavi vrlo detaljno nezakonito poslovanje
Slavonske banke d.d. Osijek.
Nezakonitim poslovanjem preko Slavonske banke Hypo banka ugrozila stabilnost
hrvatskog financijskog sustava
Ovakvim nezakonitim poslovanjem preko Slavonske banke d.d. Osijek, Hypo Alpe Adria
banka iz Klagenfurta ozbiljno je ugrozila ne samo stabilnost same Slavonske banke, ve i
stabilnost ukupnog hrvatskog financijskog sustava.
Zbog nesasvjesnog financijskog poslovanja Hypo banke Klagenfurt preko Slavonske banke
d.d., te pekulacija fiktivnim kreditiranjem tekue likvidnosti Slavonske banke, tajnim
kreditima iz sredinjice u Klagenfurtu, ozbiljno bi mogla biti ugroena i financijska stabilnost
Slavonske banke, ime je Hypo banka Klagenfurt zapravo ugrozila financijski sustav
Hrvatske, ak i ozbiljnije nego li je to bio sluaj sa kolapsom Rijeke banke.
Na takvu mogunost je jo 2005. godine jasno ukazivala i tajna dokumentacija Slavonske
banke, o financijskim manipulacijama Hypo banke Klagenfurt preko Slavonske banke, koja je
u tom trenutku bila 96,91 postotnom vlasnitvu Hypo Alpe Adria Banke iz Klagenfurta. Osim
ve navedenih nezakonitih vie od 301 milijun eura inozemnog zaduivanja, Slavonska banka
je kod austrijske banke bila zaduena za dodatnih 63 milijuna 278 tisua 347,48 kuna
inozemnih kredita koji su bili zakonito prikazani u poslovnim knjigama i registrirani kod
Hrvatske narodne banke.
Devizni depoziti Hypo Alpe Adria Banke iz Klagenfurta tako predstavljaju najznaajniji izvor
financiranja Slavonske banke d.d. Samo 2005. godine Slavonska banka sklopila je sa
sredinjicom u Klagenfurtu dvadeset i jedan takav ugovor o depozitima, sa svojim veinskim
vlasnikom Hypo Alpe Adria International A.G. iz Klagenfurta.
Za svaki takav depozit u evidencijama banke zakljuena je zakljunica, koja po svojoj prirodi
za meubankarske depozite predstavlja isto to i ugovor o kreditu. Zakljunica je istovremeno
75
osnov za transfer sredstava davatelja depozita primatelju depozita. Prema uobiajenoj

bankarskoj praksi zakljunica se ispostavlja jednaput iskljuivo kod zakljuenja depozita.
Suprotno uobiajenoj meubankarskoj praksi Slavonska banka d.d. za svaki novi kamatni
period zakljuivala je novu zakljunicu, kojom se napominjalo da se ispostavlja nova
zakljunica, iskljuivo zbog plaanja kamate, ali da se depozit ne obustavlja.
Najvei dio pasive Slavonske banke d.d. sastoji se od oroenih depozita banke vlasnika, Hypo
banke Klagenfurt. Takvo poslovanje predstavlja izravnu opasnost za likvidnost banke, kako
deviznu tako i kunsku, jer se za povrat depozita koriste sva raspoloiva likvidna sredstva u
banci. Ovako poslovanje i pokrivanje poslovanja banke depozitima matine banke, uzrokuje
neusklaenost aktive i pasive, to se na kraju neizbjeno odraava na poremeenoj likvidnosti
banke.
Drugim rijeima, Hypo banka u svakom trenutku moe izazvati namjernu financijsku krizu u
hrvatskom financijskom sustavu i gubitke od gotovo pola milijarde eura, ukoliko odlui
povui svoje depozite pohranjene u Slavonskoj banci, kojima manipulira u sklopu svojih
operacija pranja novca preko banaka keri u Hrvatskoj, navodi se u kaznenoj prijavi.
Profit Hypo banke na tetu Dravnog prorauna
Osim navedenih nezakonitosti Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj prijavi, detaljno dokazuje i
do sada nezabiljeenu tehnologiju utaje poreza, iz ega jasno proizlazi kako je Hypo Alpe
Adria banka iz Klagenfurta svoj progit preko Slavonske banke d.d. Osijek, ostvarivala
iskljuivo na tetu Dravnog prorauna Republike Hrvatske, odnosno na tetu hrvatskih
poreznih obveznika, ugroavajui time dodatno funkcioniranje bankarskog i financijskog
sustava u zemlji.
Osim navedenog, ovakvim modelom pranja novca preko depozita Hypo banke Klagenfurt u
Slavonskoj banci, koji zapravo slue kao tajni kreditni izvori Slavonske banke, osmiljen je
lukavi model utaje poreza, odnosno smanjivanja obveza plaanja poreza po osnovi poreza na
dobit, jer se zbog fiktivnih obveza po depozitima, koje matina banka naizmjeniko povlai i
polae kod Slavonske banke, lano prikazuje i sama dobit banke, to u biti predstavlja
kazneno djelo utaje poreza.
Veina obveza banke odnosi se na obveze po depozitima primljenim od veinskog vlasnika,
tonije Hypo banke Klagenfurt. Tako je posljednjih godina zaduenost Slavonske banke po
depozitima kod veinskog vlasnika u stalnom i drastinom porastu. Poveanje duga po
depozitima uzrokuje i nain povrata duga. Depozit za razliku od kredita nema otplatni plan,
nego se u cijelosti otplauje po isteku oroenja i na njega se obraunava kamata za vrijeme
trajanja oroenja na cijeli iznos oroenja. Na ovaj nain veinski vlasnik sebi osigurava vee
prihode od kamata, dok time Slavonska banka poveava porezno priznate rashode za tako
visoko plaene kamate, ime smanjuje poreznu osnovicu, odnosno dobit prije oporezivanja,
pa tako izdvaja manji porez na dobit.
Prema tajnim podatcima Slavonske banke utaja poreza po ovoj osnovi samo u 2005. godini
iznosila je vie od 374 milijuna kuna, 2004. godine ta je utaja iznosila vie od 399 milijuna
kuna, a 2003. godine preko 380 milijuna kuna. Tako, a o tome svjedoe tajni podatci
financijskih transakcija izmeu Hypo i Slavonske banke, utajom poreza Hypo banka
Klagenfurt i Slavonska banka d.d. otetile su Dravni proraun Republike Hrvatske za iznos
76
vei od milijardu i 153 milijuna kuna. Ukupna prijavljena dobit Slavonske banke za sve tri
godine ovdje opisane iznosila je jedva neto vie od 170 milijuna kuna, dok je samo po osnovi
kamata za depozite u istom razdoblju Hypo banci Klagenfurt prebaeno vie od 372 milijuna
kuna, a oko 70 milijuna kuna uraunato je u trokove kao fiktivni gubitci takvog poslovanja
Slavonske banke.
U usporedbi s ovim iznosima, temeljni kapital Slavonske banke u tom je vremenu iznosio 681
milijun 483 tisue 400 kuna, pa je usporedbom podataka lako zakljuiti u kolikoj je mjeri
Hypo banka Klagenfurt profitirala nezakonitim operacijama preko Slavonske banke, ugrozivi
time likvidnost banke i stabilnost hrvatskog financijskog sustava, opisuje Slobodni sindikat u
kaznenoj prijavi Dravnom odvjetnitvu nezakonito poslovanje Hypo banke Klagenfurt preko
Slavonske banke.
Model pranja novca po Hypo banci
U dodatku kaznenoj prijavi nalazi se detaljna analiza modela pranja novca kakvim se u
Hrvatskoj slui Hypo Alpe Adria banka Klagenfurt preko Slavonske banke, ali i preko svoje
druge banke keri Hypo Alpe Adria banke u Zagrebu.
Nove informatike tehnologije, fleksibilniji transferi novca, liberalizacija meunarodnih
financijskih transfera, veliki broj financijskih strunjaka, velika financijska sredstva kojima
raspolae kriminalni milje, banke koje imaju sve ozbiljnije probleme za odravanje dnevne
financijske likvidnosti, koja im omoguava financijske plasmane i profit, sve su to okolnosti
koje pogoduju i olakavaju tehnologiju pranja novca, i unos prljavog novca u legalne
financijske tokove.
Meubankarske gotovinske transakcije
Pored uobiajenih bankarskih transakcija sa fizikim osobama u mjenjanicama, tedno
kreditnim zadrugama i bankama, gdje se sukladno Zakonu o sprijeavanju pranja novca
izravno mogu prijaviti sumnjive transakcije, treba ih traiti i identificirati u podruju
meubankarskih bezgotovinskih transakcija. Ovakve transakcije nisu objektivni indikatori, tj.
materijalno obiljeje za prijavljivanje pranja novca, nego subjektivni indikatori.
Meubankarske transakcije kojima se transferiraju sredstva iz jedne domae banke u
inozemnu banku ili obratno, transakcije kojima se obre veliki novac na raunu tijekom
jednog dana, transferi koji imaju uvijek iste sudionike, trebaju biti subjektivni indikator za
pokretanje postupka istrage temeljem Zakona o sprijeavanju pranja novca.
Dnevne transkacije izmeu banaka
U bankama se ti transferi izvravaju uobiajenim platno prometnim instrumentima loro i
nostro doznakama banka banci, a svrha transakcije su ili depoziti ili krediti, bilo da se radi o
odobrenju ili o povratu sredstava.
Sve dnevne transakcije su evidentirane na izvodima deviznih tekuih rauna domaih banaka
kod inozemnih banaka. Jedna domaa banka ima izvoda toliko koliko ima otvoenih
transakcijskih rauna u inozemstvu, odnosno sa koliko je banaka uspostavila kontokorentne
odnose. MT950 registrira sva odobrenja i sva zaduenja sa jednom inozemnom bankom.
77
Za svaki radni dan postoji po jedan izvod koji poinje sa zateenim saldom od prethodnog
dana, i evidentira sve promjene koje su se toga dana dogaale u toj banci. To je zapravo
dokument koji dokazuje da je transakcija stvarno izvrena. Ujedno MT 950 je kontrola jesu li
svi priljevi i odljevi stvarno izvreni, jer se svaka stavka MT 950 zatvara sa SWIFT
ovlatenjem a tereenje ili odobrenje rauna. Promet izvoda pokazuje koliko je transakcija
toga dana izvreno i kolika je vrijednost izvrenih transakcija.
Nova tehnologija pranja novca
Analizom izvoda rauna kod inozemne banke treba posebno obratiti pozornost na transakcije,
velike po vrijednosti, transakcije koje su pro i kontra u istom danu, kao i da su upuene uvijek
od istog poiljatelja. Nakon toga treba traiti dokumente temeljem kojih je transakcija
izvrena. To su dokumenti koji sadre sva bitna obiljeja transakcije i iz kojih se moe
zakljuti je li transakcija opravdana, odnosno ima li prije svega ekonomsku i loginu
opravdanost.
Ukoliko transakcija pokae suprotno (banka uzima dugoroni depozit ili kredit za
prijevremenu otplatu istog takvog kredita ili depozita; uzima dugoroni depozit da bi isti dan
odobrila nekoliko kratkoronih depozita; odobrava kredit i isti dan ga vraa kao udio u
sindiciranom kreditu; odobrava kredit nekoj nepoznatoj tvrtki ili povezanoj osobi koja isti dan
prijevremeno vraa ranije zakljueni kredit), nesumnjivo su subjektivni indikatori koji
ukazuju da se transakcije identificiraju kao sumnjive.
Obzirom da su svi ti pokazatelji samo subjektivni indikatori, njihovo prijavljivanje nadlenim
institucijama za poetak treba biti iskljuivo praenje i istraivanje tijeka novca, i utvrivanje
da li poinje prikrivanjem pravog izvora novca i da li je pribavljen na nezakonit nain u
zemlji ili inozemstvu, i ima li izvore u kriminalnom miljeu. Dakle, u ovom se sluaju radi o
poduzimanju mjera tamo gdje je novac ve opran.
Radi se o relativno novoj tehnologiji pranja novca i novoj vrsti financijskog kriminala, koji se
zbog specifinih metoda teko identificira i otkriva kao pranje novca. Ovaj je kriminalni
model financijske tehnologije pranja prljavog novca osmiljen upravo u bankama u Hrvatskoj,
zbog ega je naa zemlja postala svojevrsna bankarska kriminalna oaza, jer dravne institucije
toleriraju ovakvu tehnologiju pranja novca iz kriminalnih izvora.
Sam oblik opisanih transakcija ne odstupa od uobiajenih meubankarskih transakcija. To su
krediti ili depoziti banka banci, no sutina transakcije nema logini slijed, a najmanje
ekonomsku opravdanost i cilj.
Utvrivanje sutine transakcije poinje analizom izvoda inozemne banke odobrenja i
zaduenja, a zatim analizom svakog instrumenta plaanja. Posebnu pozornost treba obratiti na
platne naloge kojima se izvrava transfer sredstava po kreditno garantnim poslovima sa
inozemstvom, ili transfer meubankarskih depozita.
Tehnologija pranja novca u hrvatskim bankama
Prema statistikama u Hrvatskoj je 92% bankarskog sektora u vlasnitvu inozemnih banaka, pa
je esto kreditiranje izmeu banke matice u inozemstvu i banaka u njezinom vlasnitvu.
Procedura realizacije takvih kredita je sljedea.
78
Banka matica iz inozemstva odobrava kredite i depozite bankama u vlasnitvu u Hrvatskoj.

Povezanim poduzeima u Hvatskoj takoer odobrava kredite na devizne raune banaka u
svojem vlasnitvu. Broj kredita i depozita je veliki i kontinuirano se krediti i depoziti vraju
novim zaduenjem.
Model financiranja banke keri je stalno vraanje kredita depozitom, ili depozita kreditom. U
opisu svrhe uplate svih povrata stoji prijevremena otplata kredita banke keri banci matici.
Svrha povlaenja novih kredita ili depozita je povoljna ronost kredita koja je po stvarnom
stanju samo tri mjeseca dua od prijevremeno otplaenog kredita.
Izvod tekueg deviznog rauna evidentira sljedee transakcije. Banka matica odobrava kredit
banci keri u iznosu od 10 milijuna eura. Banka ker istovremeno vraa depozit banci matici
u iznosu od 10 milijuna eura. Transakcije odobrenja i transakcije zaduenja na izvodu rauna
su gotovo uvijek u ravnotei i kreu se od 5 milijuna do 60 milijuna eura u jednom danu.
Dokumenti temeljem kojih su knjieni izvodi su dugoroni krediti kojima se prijevremeno
vraa dugoroni depozit iji povrat istie samo tri mjeseca prije nego novoodobreni kredit.
Promet odobrenih i vraenih kredita i depozita u promatranom periodu od dvije godine
iznosio je 600 milijuna eura. Cijena kredita identina je cijeni depozita, to potvruje da
transakcije nemaju ekonomski opravdan i logian cilj. S
Sindicirani krediti
U poetnoj fazi financiranja banka matica je odobravala kredite banci keri za zajedniko
sudjelovanje u sindiciranim kreditima. Nositelj sindiciranog kredita bila je banka matica a
jedini sudionik u sindiciranom kreditu bila je banka ker.
Konstrukcija ovog financiranja je sljedea. Banka matica odobrava financijski kredit banci
keri za sudjelovanje u sindiciranom kreditu. Banka ker i banka matica zakljuuju ugovor o
udjelu u sindiciranom kreditu kojim primljena sredstva banka ker vraa banci matici. U
zavrnoj fazi banka matica u svoje ime zakljuuje ugovor o kreditu u kojem je ona jedini
kreditor. Nakon dugotrajnih rasprava o ispravnosti takvih indiciranih kredita svi krediti
odobreni za uee u sindiciranom kreditu su prijevremeno otplaeni banci matici.
Rizino upravljanje likvidnou banke
Opisane transakcije nemaju neki ekonomski smisao, a analza uinka takvih transakcija u
knjigama banke pokazuje kolikom se riziku izlae banka. Povezivanjem primljenih kredita i
depozita, sa prijevremeno otplaenim kreditima i depozitima, ukazuje da banka ker
neispravno evidentira izvore financijskih plasmana u svojim knjigama, i na izlaganje velikom
riziku u planiranju likvidnosti.
U nastojanju da neprestano prikriva pravu ronost izvora, moe izgubiti kontrolu nad
upravljanjem svojom likvidnou, i ugroziti usklaenost svojih obveza i imovine. Upravo ta
visina rzika kojem se banka izlae, ukazuje na sumnju da je kapital sumnjivog porijekla, i da
treba preispitati novane tokove do samog izvora novca obzirom na koliinu novca koji ulazi i
izlazi kroz raun, te tako moe naruiti stabilnost, integritet i ugled financijskog sustava i
ugroziti jedinstveno financijsko trte.
79
Drugi model pranja novca depozitima

Model financiranja inozemne banke matice i druge hrvatske banke u njezinom vlasnitvu je
samo financiranje depozitima koji su dugoroni od minimalno pet godina do maksimalno
jedanaest godina. Transakcije na izvodu deviznog tekueg rauna domae banke su sljedee.
Banka matica odobrava dugoroni depozit banci keri u iznosu od 20 milijuna eura. Doma
banka isti dan odobrava kratkorone aktivne depozite banci matici na njen raun kod banke
koja je i doznaila depozit, i depozit banci sa ijeg su rauna sredstva transferirana.
Ovim modelom se kontinuirano izmjenjuju pasivni i aktivni depoziti umjesto kredita i
depozita. Uz to da nema ekonomske opravdanosti ovakvih transakcija, treba se osvrnuti i na
funkcioniranje meubankarskih depozita u bankarskoj praksi. Meubankarski depoziti izmeu
inozemne i domae banke zakljuuju se od prekononih do najvie na godinu dana, i to je
maksimalna ronost u bankarskoj praksi.
Iznos zakljuenog depozita ovisan je takoer o platno prometnim transakcijama izmeu
banaka sumnjiva transkacija je ako u zakljunici za depozit stoji da je depozit ugovoren na
rok dui od godinu dana. Znai, rok povrata depozita od deset do dvanaest godina je termin
koji je meunarodnoj bankarskoj praksi nepoznat. Broj zkljuenih pasivnih depozita je
takoer veliki, a pojedinani iznosi depozita se kreu od 5 milijuna pa do 30 milijuna eura ili
isti iznosi u vicarskim francima. Zbroj pojedinanih depozita odobrenih od banke matice
domaoj banci je neto manji od pola milijarde eura.
Sumnjive transakcije ukazuju na kriminalni tijek novca
Namee se potreba da se opisane transakcije kojima se obre ogroman kapita izmeu banke
matice i banaka u njenom vlasnitvu, identificiraju kao sumnjive i a se istrai tijek novca od
poetka do kraja.
Obzirom da se takve banke ne pridravaju tijekom kreditiranja niti jednog kriterija koji
kontrolira upravljanje rizicima, to ukazuje na injenicu da se samo kapital sumnjivog projekla
moe ulagati bez odreenih pravila, jer takav kapital nema za cilj ostvarenje dobiti nego
uvlaenje prljavog novca u legalne financijske tokove.
Ovakav model pranja novca postao je uobiajen u bankama na Balkanu, a posebno je razvijen
u bankarskom sustavu Hrvatske gdje ga Hrvatska narodna banka zapravo preutno odobrava i
pokriva svojim pravilima i nainom na koji usrojava funkcioniranje bankarskog sustava.
Drugim rijeim radi se o projektiranom kriminalnom sustavu koji je postao europska praonica
prljavog novca odnosno prostor za legalizaciju kriminalnog novca europskog kriminalnog
podzemlja.
Bajieva istraga u Slavonskoj banci
Prema najavama Dravnog odvjetnitva, u Slavonskoj banci d.d. Osijek pokrenuta je opsena
istraga, barem to se tie postupka prodaje Slavonske banke Hypo banci Klagenfurt.
80
Tajni dokumenti Slavonske banke, svakako, ukazuju na injenicu da je iznos za koji je Hypo
banka nezakonitim poslovanjem otetila Republiku Hrvatsku, znatno vei od iznosa kojeg ta
ista banka potrauje od Hrvatske na meunarodnom arbitranom sudu.
Osim toga, nezakonitosti koje opisuje navedena kaznena prijava predstavljaju dovoljan razlog
i stvarnu zakonsku osnovu za zatvaranje svih banaka u Hrvatskoj povezanih sa Hypo Alpe
Adria bankom u Klagenfurtu, te kazneno procesuiranje njihovih lanova uprava i odgovornih
osoba.
U svakom sluaju, na potezu je glavni dravni odvjetnik Mladen Baji. Pred njim stoje dva
izbora; odbaciti ovu kaznenu prijavu, to e obzirom na dokaze biti izuzetno teko ili
procesuirati ovaj organizirani bankarski kriminal.
Taj je proces, meutim, nemogue otvoriti bez otvaranja pitanja kaznene odgovornosti
hrvatskog politikog vrha, koji ve godinama skriva ove dokaze o kriminalu kako u Hypo
banci, tako i u Slavonskoj banci. Lanac odgovornosti dosee do samog premijera Sanadera,
koji e, vjerojatno i ovaj put, poduzeti sve kako bi zatitio svoje austrijske partnere.
Osim toga, upravo u Hypo banci, Sanadera od milja nazivaju prijateljem kue. Pa e
hrvatski premijer vrlo vjerojatno i ovoga puta zatititi svoje prijatelje od kaznenog progona i
drugih oblika zakonske odgovornosti za nezakonito poslovanje u Hrvatskoj.
81
OZREN TATARAC:
SINDIKATA
PRAVNO
MILJENJE
ODVJETNIKA
SLOBODNOG
lanstvo Slobodnog sindikata ine preteito radnici Geotehnike, Name, Tvornice duhana
Zagreb, te radnici i bivi radnici Zagrebake banke.
U prva tri sluaja rije je o grupama lanova koji su i prije ulanjivanja u Slobodni sindikat
bili - ili preko udruga malih dioniara, ili preko neformalnih oblika organiziranja - ve bili
aktivni, i koji su ve prije ulanjivanja u Slobodni sindikat artikulirali probleme koji stoje
pred njima, te su ve poduzimali odreene aktivnosti radi zatite svojih prava.
U etvrtom sluaju su interesi oteenih radnika Zagrebake banke bili sukladni sa interesima
Paka Kainarija, koji je ve godinama tragao za svojim dionicama koje uprava banke
protuzakonito preknjiila-konfiscirala, i koji je pri tome otkrio ne samo dokaze o svojim
pravima na dionice, ve i o pravima Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Republike Srbije i
radnika banke koji su u banci radili od 1945. do 1989., odnosno njihovih nasljednika i lanova
obitelji.
Pri tome su na isti nain otkrivena i prava na dionice Zagrebake banke i niza drugih
subjekata, ukljuivo Geotehniku, Namu i Tvornicu duhana Zagreb.
Stoga se Slobodni sindikat u dijelu svoje aktivnosti koja se odnosi na zatitu interesa lanova
koje je opljakala uprava Zagrebake banke, oslonio na dokumente, odnosno na pravne
inicijative koje je pokrenuo Pak Kainari, a koje su, izmeu ostaloga, dovele do presude
Opinskog graanskog suda u Zagrebu br. P-8536/07 od 15.10.2007. kojom se utvruje
Republika Hrvatska kao dioniar Zagrebake banke.
Na ovaj nain je Slobodni sindikat, koji djeluje od poetka veljae 2008. g., u svojih prvih
etiri mjeseca rada fokusirao svoju aktivnost na zatiti svojih lanova, i to iz gore navedene
etiri najbrojnije grupacije svojih lanova.
Premda su lanovi Slobodnog sindikata dolazili iz razliitih sektora gospodarstva;
graevinarstvo (Geotehnika), veletrgovina i trgovina na malo (Nama), duhanska industrija
(Tvornica duhana Zagreb) i bankarstvo (Zagrebaka banka), i premda su isti oteeni opljakani od razliitih grupa neposrednih izvritelja, kod svih njih je zajedniko bilo to da su
tetne radnje kojima su oni oteeni dolazile iz istog centra odluivanja, odnosno da su
poinitelji tih tetnih radnji bili koordinirani, ime je jedna te ista grupa poinitelja stekla
nepripadnu materijalnu dobit na tetu lanova Slobodnog sindikata.
Kao to se to vidi iz gore navedenih primjera, u sva etiri sluaja korist je ila za raun
lokalnih banaka, i to najveih banaka u Hrvatskoj; Zagrebake banke i Privredne banke
Zagreb, odnosno u korist grupe ljudi koji su bez pravne osnove na svoje tajne skrbnike
raune preknjiili dionice Zagrebake banke.
U sluaju Tvornice duhana Zagreb teta je priinjena i u korist Tvornice duhana Rovinj, koja
je sa Zagrebakom bankom povezano drutvo, tako da je TDR delegirao svoje ljude u
nadzorni odbor Zagrebake banke, to dokazuje da su bili povezana drutva.
Stoga je Slobodni sindikat, premda je zastupao meusobno nepovezane grupe radnika, imao
zadatak da se suprotstavi jednoj jedinstvenoj, centraliziranoj, vrlo sofisticiranoj i dobro
82
organiziranoj grupi tetnika, koji su po svim, gore detaljno opisanim aktivnostima imali
karakteristiku jedne centralizirane zloinake organizacije.
Pri tome je bilo oito da zloinaka organizacija kontrolira bankarski sustav, da je ista
kontrolirala sustav privatizacije u Hrvatskoj, i da je na taj nain ista zloinaka organizacija
omoguila za sebe dominantnu ulogu u Hrvatskom drutvu.
Oito je da je porijeklo te organizacije u nekadanjim tajnim slubama nekadanje
komunistike Jugoslavije, i to, ini se, u dijelu tih slubi koje su ve onda kontrolirale banke,
vanjsku trgovinu i velike privredne sisteme.
Kao skrivenog efa te zloinake organizacije Slobodni sindikat je oznaio biveg hrvatskog
premijera Franju Greguria, koji je u razdoblju od 1986 do 1990 vodio monopol vanjske
trgovine u komunistikoj Hrvatskoj, poduzee Astra Zagreb.
Valja naglasiti da istoga tereti izvjee amerikog Kongresa iz 1992. g. o nuklearnoj
proliferaciji, odnosno krijumarenju ukradenog urana za potrebe izgradnje ilegalnog
nuklearnog oruja.
Isti Franjo Greguri se u nizu medija spominjao i kao ovjek koji je naredio da se jednom od
efova ruske mafije, Semjonu Mogiljeviu izdaju hrvatske putovnice.
U asu kada je naredio izdavanje hrvatskih putovnica Mogiljeviu, Greguri je bio
"predsjednik saveza vatrogasnih drutava", a naredbu o izdavanju putovnica je proslijedio
tadanjem savjetniku predsjednika Republike Hrvoju ariniu.
U svojoj etveromjesenoj aktivnosti Slobodni sindikat je obradio sluajeve:
kriminalne pretvorbe i privatizacije, kojom su uz blagoslov nadlenih dravnih tijela,

smiljenom dugogodinjom aktivnou, pokradene Geotehnika, Nama i Tvornica
duhana Zagreb, odnosno dionice najvee banke u ovom dijelu Evrope - Zagrebake
banke,
krenja meunarodnih sankcija Ujedinjenih naroda, te niz drugih kriminalnih

aktivnosti kojima je posebno unitavana Geotehnika - inae jedna od najveih
graevinskih kua u nekadanjoj Jugoslaviji, koja je izvodila graevinske radove u
nekoliko desetaka zemalja,
tzv. "tuneliranja", tj. nezakonitog iznoenja novca iz zemlje, na koji nain je otuen
novac kojeg je Geotehnika potraivala od drave Irak, a za naplatu kojeg je jamilo
Vijee sigurnosti UN,
pranja novca, pri emu je Slobodni sindikat nadlenim tijelima vrlo detaljno prikazao
tehnike pranja novca u Hrvatskoj,
kuhanja bilannih knjiga, pri emu se napuhava i lano prikazuju ukupne bilance
banaka, te ukupni podatci o drutvenom-bruto proizvodu Hrvatske, a to se vidi u
sluaju pranja novca preko Privredne banke Zagreb, gdje se pola milijarde eura
ukradenih iz dravnog prorauna istovremeno prikazuje i u bilanci dravnog
83
prorauna, i u bilanci Privredne banke Zagreb, te u bilancama treih osoba na koje je

taj novac kasnije preknjiavan.
Slobodni sindikat je o ovim dokazima izvijestio nadlena pravosudna tijela Republike
Hrvatske, ukljuivo Dravnog odvjetnika Republike Hrvatske, ravnatelja USKOK-a Dinka
Cvitan, guvernera Hrvatske Narodne Banke eljka Rohatinskog, predsjednika Republike
Hrvatske Stjepana Mesi, i druge.
Nadlena tijela, kojima su dostavljeni dokazi o navedenim kriminalnim djelima, ignorirala su
navedene prijave, te na taj nain indirektno dala do znanja da e svojom utnjom podravati
zloin.
Da e nadlena tijela svojom utnjom podrati zloin izriito su potvrdili predstavnici
Dravnog odvjetnitva, i to tijekom javnog prosvjeda Slobodnog sindikata, odranog ispred
Hrvatske Narodne Banke i Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske dana 20.05.2008. g.
Naime, tom prilikom su izaslanstvo Sindikata u sastavu: Jaka Herceg, Marija Radoevi,
Slavica Lovri, Dragomir Milovanovi i Domagoj Margeti, primili predstavnici Dravnog
odvjetnitva u visokom sastavu: Darko Klier, zamjenik Glavnog dravnog odvjetnika
Republike Hrvatske, Draen Jeleni, vritelj dunosti upanijskog dravnog odvjetnika u
Zagrebu i eljka Pokupec, Opinska dravna odvjetnica u Zagrebu. Tom prigodom
predstavnici Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske izriito su ustvrdili da za "pitanja
pretvorbe i privatizacije" nemaju ovlasti, i to zato jer je to "politiko pitanje".
Iz gore navedenih, detaljno opisanih sluajeva Geotehnike, Name, Tvornice duhana Zagreb i
Zagrebake banke vidi se da je temelj cjelokupnog kriminala u Republici Hrvatskoj upravo
pretvorbeno-privatizacijski kriminal kojim je cjelokupna financijska mo u zemlji prebaena preknjiena na jednu discipliniranu, centraliziranu i sofisticiranu kriminalnu organizaciju, a
koja vue porijeklo od jednog dijela nekadanjih komunistikih tajnih slubi koje su se
spustile u podzemlje, te su iz podzemlja preuzele financijsku kontrolu nad drutvom, a preko
financijske kontrole onda i svaku drugu kontrolu.
Svi dokumenti o organiziranom kriminalu na podruju Republike Hrvatske, neovisno o tome
da li je rije o pljaki radnika, ili je rije o pranju novca, ili o kuhanju financijske - bilanne
dokumentacije, ili o svojedobnom krenju sankcija ujedinjenih naroda ili pak o nuklearnoj
proliferaciji, za to se zna ve esnaest godina, ili o bilo kojem drugom organiziranom obliku
kriminala, ukazuju da je:
korijen svakog organiziranog kriminala u Hrvatskoj, ali i u irem podruju

ovog dijela Evrope, upravo u tome to je putem pretvorbeno - privatizacijskog
kriminala organizirani kriminal stekao financijsku vlast u zemlji, odnosno
da sve dok organizirani kriminal ima financijsku kontrolu nad drutvom, dotle
e i politika u tom drutvu biti bespomona i nee se moi suprotstaviti
kriminalu, odnosno u politici nee biti tzv. "politike volje" za obraun sa
kriminalom, te e nadlene institucije "utjeti", odnosno,
dok financijsku vlast u Hrvatskoj ima organizirani kriminal, dotle e nadlene

pravosudne institucije iskazivati kao to je Dravno odvjetnitvo Republike
84
Hrvatske dana 20.05.2008. izjavilo Slobodnom sindikatu, da je to "politiko

pitanje", te da su oni stoga bespomoni.
Iz detaljno obrazloenih i obilno dokumentiranih postupaka koje je Slobodni sindikat
pokrenuo mogue je u cijelosti utvrditi razmjere organiziranog kriminala u Hrvatskoj, te je
postupanjem u postupcima iniciranim po Slobodnom sindikatu mogue istovremeno:
eliminirati organizacijsku strukturu organiziranog kriminala u Republici Hrvatskoj - i

to kaznenopravnim procesuiranjem odgovornih pojedinaca (tj. odgovornih u domaim
bankama i drugim institucijama za gore opisana djela), te istovremeno
sanirati tetu i vratiti Republici Hrvatskoj i drugim subjektima dionice Zagrebake

banke, odnosno drugu na gore opisani nain pokradenu imovinu, (npr. ui u trag
novcu koji je na ime potraivanja Geotehnike podijeljen izmeu domaeg
organiziranog kriminala u Hrvatskoj i tadanje elite drave Irak, ili npr. ui u trag i
porijeklo novca koji se prao na relaciji Hypo banka Klagenfurt - Slavonska banka
Osijek, a koji je po porijeklu upravo iz Republike Hrvatske.
Oito je da Republika Hrvatska u ovom trenutku ne moe i nije zrela za ulazak u Europsku
uniju. Hrvatska nije zrela za lanstvo sve dok se ovaj problem organiziranog kriminala ne
razrijei.
Jer, zemlja u kojoj Dravno odvjetnitvo javno obznanjuje predstavnicima radnika - graana lanova sindikata da im "politika" doslovno vee ruke, tj. da ne mogu od politike rjeavati
problem, dotle Hrvatska nije pravna drava, i kao takva ne moe biti lanica EU.
I./
Stoga je potrebno da Slobodni sindikat od predstavnika Europske Unije u Republici Hrvatskoj
zatrai
da Europska Unija kao preduvjet za lanstvo u Republici Hrvatskoj postavi pitanje razrjeenja
pretvorbeno - privatizacijske pljake i pretvorbeno - privatizacijskog kriminala.
II./
Budui da je taj kriminal poinjen za vrijeme rata (npr. dionice Zagrebake banke su
preknjiene na grupu ljudi iz jednog dijela nekadanjih tajnih slubi iz vremena komunizma
za vrijeme rata), ili je poinjen, odnosno nastavljen, odnosno dovren neposredno nakon rata,
potrebno je da Slobodni sindikat od predstavnika Europske Unije u Republici Hrvatskoj
zatrai
da cjelokupni pretvorbeno - privatizacijski kriminal nadlena tijela Europske Unije tretiraju
kao ratni zloin protiv hrvatskog naroda, protiv graana Republike Hrvatske odnosno protiv
hrvatske drave, dakle ratni zloin protiv graana jedne od Europskih zemalja, odnosno jedne
od Europskih drava.
85
III./
Budui da su sadanja pravosudna tijela u Republici Hrvatskoj - po vlastitom priznanju bespomona da se obraunaju sa tim kriminalom, potrebno je da Slobodni sindikat od
predstavnika Europske Unije u Republici Hrvatskoj
zatrai
da od Republike Hrvatske zatrai hitno donoenje zakona kojim e se ustanoviti posebna
pravosudna tijela koja e inicirati postupke, odnosno pokretati postupke po inicijativama
graana, te koja e procesuirati sve oblike pretvorbeno-privatizacijskog kriminala i to bez
ogranienja zastarom - budui da je rije o zloinu poinjenim u ratu i u svezi s ratom, uz
presumpciju da nitko nije u dobroj vjeri stekao prava na opljakanoj imovini, tj. uz
primoravanje subjekata koji tvrde da su stekli prava na opljakanoj imovini da svoju dobru
vjeru dokau.
Pri tome Slobodni sindikat eli naglasiti da od EU oekuje da e insistirati na tome da tako
ustrojena pravosudna tijela ponu s radom bez odlaganja, te da e ta tijela - a u cilju
integracije Republike Hrvatske u Europu, te u cilju davanja pozitivnog primjera ostalim
zemljama u ovom dijelu Europe, financijski i struno pomagati i to uz maksimalan mogui
napor sa strane same EU.
Pri tome je bitno da e time EU ne samo pomagati saniranje problema u Republici Hrvatskoj,
ve e tititi i svojih 27 lanica, te ostale kandidate za lanstvo u EU od organiziranog
kriminala.
IV./
Budui da je glavnina problema u Hrvatskoj u tome to organizirani kriminal ima financijsku
vlast preko banaka, a to gore navedene prijave pokazuju, potrebno je da Slobodni sindikat
od predstavnika Europske Unije u Republici Hrvatskoj
zatrai
da bez odlaganja postavi Republici Hrvatskoj, kao preduvjet bilo kakve daljnje suradnje, uvjet
da bez odlaganja smijeni sadanjeg guvernera Hrvatske Narodne Banke, te ekipu njegovih
najbliih suradnika, te da bez odlaganja te ljude zamijeni ljudima koji e, koristei sve
zakonom predviene institute nadzora nad bankarskim sustavom, kojeg Hrvatska Narodna
banka ima po zakonu, ali ga ne primjenjuje, u bankarstvu Republike Hrvatske uvesti red i
zakon.
Pri tome Slobodni sindikat od EU oekuje da e novi sastav nadlenih tijela Hrvatske
Narodne Banke struno i financijski podrati u njihovom radu, budui da organizirani
kriminal, sve dok ne bude eliminiran, ima mogunost da ucjenjuje Republiku Hrvatsku
moguim financijskim slomom, budui da kontrolira financijski sustav.
Ovdje svakako valja napomenuti da je oito da je i u Hrvatskoj mnogo ponavljana pria o
vanjskom dugu Republike Hrvatske djelo domae kriminalne financijske oligarhije, budui da
izvori renomirani u svijetu, poput npr. World Debt System, ne spominju nikakav vanjski dug
86
Hrvatske, odnosno ne mogu pronai gdje bi to bio legitimni vanjski vjerovnik Republike
Hrvatske.
V./
Pri tome Slobodni sindikat istie da njegove aktivnosti znatan dio medija ignorira, to
dokazuje vlasniku, financijsku i drugu povezanost medija i domaeg organiziranog
kriminala, odnosno banaka koje taj kriminal kontrolira.
Stoga Slobodni sindikat ovime ukazuje na postojanje organizirane medijske blokade, koja je
uzrokovana netransparentnom i sumnjivom vlasnikom strukturom znatnog dijela medija,
potrebno je da Slobodni sindikat od predstavnika Europske Unije u Republici Hrvatskoj
zatrai
da bez odlaganja poduzme sve mogue mjere radi istinitog i pravovremenog informiranja
javnosti u Hrvatskoj, odnosno radi demokratskog i slobodnog kolanja informacija, te radi
razbijanja postojee medijske blokade u znatnom dijelu domaih medija.
U Zagrebu, 02.06.2008. godine
Ozren Tatarac, odvjetnik
87
ZAHTJEVI KOJE JE SLOBODNI SINDIKAT UPUTIO HRVATSKOJ VLADI

PROSVJEDNI SKUP
RATNI PROFITERI VRATITE OPLJAKANO U PRETVORBI I PRIVATIZACIJI!
ZAHTIJEVAMO OD VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Povrat Zagrebake banke d.d. u vlasnitvo dravi, odnosno provedbu Presude

Opinskog graanskog suda u Zagrebu broj P-8536/07 od 15. listopada 2007. godine,
kojom se vlasnitvo nad dionicama Zagrebake banke d.d. vraa Republici Hrvatskoj;
Ponitenje nezakonite pretvorbe i privatizacije Tvornice duhana Zagreb d.d., u kojoj je

sudjelovala Zagrebaka banka d.d., nezakonitim stjecanjem dionica TDZ-a;
Povrat vlasnitva nad dionicama Zagrebake banke d.d. opljakanim radnicima i

malim dioniarima poduzea NAMA d.d. u steaju, i to 44 858 dionica, u ukupnoj
vrijednosti od 897 milijuna 160 tisua kuna;

malim dioniarima poduzea Tvornica duhana Zagreb d.d., i to 12 817 dionica, u
ukupnoj protuvrijednosti od 256 milijuna 340 tisua kuna;

malim dioniarima poduzea Geotehnika d.d. u steaju;
Blokadu statusnih i drugih promjena u Zagrebakoj banci d.d., koje e donijeti

Posebna i Glavna skuptina na sjednici 23. travnja 2008., a kojima je jedini cilj
onemoguiti povrat vlasnitva nad dionicama Zagrebake banke d.d. stvarnim
vlasnicima i legalizaciju organiziranog kriminala i pljake u Zagrebakoj banci d.d.;
Istragu o organiziranom kriminalu i pranju novca opljakanog preko tajnih rauna iz

Hrvatske, preko Zagrebake banke d.d..
U Zagrebu, 23. travnja 2008. godine
88








Hrvatske, preko Zagrebake banke d.d.;
Istragu o pranju novca preko tajnih rauna u Privrednoj banci Zagreb, na koji je nain
nestalo vie od pola milijarde eura, o emu je Slobodni sindikat podnio kaznenu
prijavu i CD sa dokumentacijom USKOK-u;
Istragu o kriminalu u Slavonskoj i Hypo Alpe Adria banci, o emu je Slobodni

sindikat podnio kaznenu prijavu i CD sa dokumentacijom Dravnom odvjetnitvu
Republike Hrvatske.
ZA NAS NEMA SOCIJALNOG MIRA I SOCIJALNOG PARTNERSTVA DOK VLAST

NE POKRENE PROCES POVRATA IMOVINE OPLJAKANE U
RATNOPROFITERSKOJ PRETVORBI I PRIVATIZACIJI!
1. svibnja 2008. godine
89



Obeteenje radnika i malih dioniara poduzea NAMA, koji su zbog kriminala

Privredne banke Zagreb, koja je bila pod dravnom upravom, oteeni za vie od 223
milijuna kuna;





Hrvatske, preko Zagrebake banke d.d.;
Istragu o pranju novca preko tajnih rauna u Privrednoj banci Zagreb, na koji je nain
nestalo vie od pola milijarde eura, o emu je Slobodni sindikat podnio kaznenu
prijavu i CD sa dokumentacijom USKOK-u;
Istragu o kriminalu u Slavonskoj i Hypo Alpe Adria banci, o emu je Slobodni

sindikat podnio kaznenu prijavu i CD sa dokumentacijom Dravnom odvjetnitvu
Republike Hrvatske;
Izradu prijedloga Zakona o kanjavanju ratnih profitera i pretvorbeno privatizacijskog

kriminala, kojim bi se sprijeila zastara i omoguilo procesuiranje pretvorbeno
privatizacijskog kriminala i ratnoprofiterskih kaznenih djela, te slanje ovog zakonskog
prijedloga u saborsku proceduru najkasnije do 30. rujna 2008. godine.
90
ZAHTIJEVAMO OD DRAVNOG ODVJETNITVA REPUBLIKE HRVATSKE
Pocesuiranje kaznene prijave protiv predsjednika Uprave PBZ-a Boe Prke, zbog
pranja novca preko tajnih rauna u Privrednoj banci Zagreb, u iznosu veem od 500
milijuna eura;
Procesuiranje kaznene prijave protiv odgovornih osoba Slavonske banke d.d. Osijek i
Hypo Alpe Adria Banke, zbog pranja novca i utaje poreza, preko rauna u Slavonskoj
banci, ime je Republika Hrvatska oteena za vie od 2 milijarde kuna i preko 301
milijun eura;
Procesuiranje kaznene prijave protiv predsjednice Uprave Sredinje epozitarne

agencije, Vesne ivkovi, zbog nezakonitog preknjiavanja vlasnitva nad dionicama
TDZ-a, sa malih dioniara na Adris grupu;
Procesuiranje kaznene prijave zbog pljake Zagrebake banke d.d. Zagreb preko tzv.
tajnih, skrbnikih rauna;
Procesuiranje kaznene prijave protiv Hrvoja Vojkovia zbog kriminala u Geotehnici

d.d.;
Provedbu istrage o pretvorbi i privatizaciji Zagrebake banke d.d. Zagreb.
20. svibnja 2008. godine
91
ZAHTJEV SLOBODNOG SINDIKATA EUROPSKOJ KOMISIJI

Slobodni sindikat zahtijeva od Europske komisije:
Uvjetovanje primanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije

rjeavanjem i procesuiranjem pretvorbeno privatizacijskog, ratnoprofiterskog
organiziranog kriminala;
Uvjetovati primanje Hrvatske u EU tretiranjem pretvorbeno privatizacijske pljake,

kao organiziranog ratno profiterskog kriminala, time i ratnog zloina protiv hrvatskih
graana
Uvoenje posebnih sudova za procesuiranje pretvorbeno privatizacijskog kriminala u

Hrvatskoj, time takoer uvjetovati primanje Republike Hrvatske u punopravno
lanstvo Europske unije;
Da od Republike Hrvatske zatrai hitno donoenje zakona kojim e se ustanoviti

posebna pravosudna tijela koja e inicirati postupke, odnosno pokretati postupke po
inicijativama graana, te koja e procesuirati sve oblike pretvorbeno-privatizacijskog
kriminala i to bez ogranienja zastarom - budui da je rije o zloinu poinjenim u ratu
i u svezi s ratom;
Da bez odlaganja postavi Republici Hrvatskoj, kao preduvjet bilo kakve daljnje
suradnje, uvjet da bez odlaganja smijeni sadanjeg guvernera Hrvatske Narodne
Banke, te ekipu njegovih najbliih suradnika, te da bez odlaganja te ljude zamijeni
ljudima koji e, koristei sve zakonom predviene institute nadzora nad bankarskim
sustavom, kojeg Hrvatska Narodna banka ima po zakonu, ali ga ne primjenjuje, u
bankarstvu Republike Hrvatske uvesti red i zakon;
Uvjetovanje primanja Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije, rjeavanjem

organiziranog bankarskog kriminala vezanog uz pranje novca preko hrvatskih banaka;
Da od Republike Hrvatske zatrai hitno procesuiranje kaznenih prijava Slobodnog

sindikata protiv odgovornih osoba Privredne banke Zagreb d.d.; Zagrebake banke
d.d.; Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb i Klagenfurt; Slavonske banke d.d., posebno
vezano uz pranje novca nezakonitim financijskim operacijama u tim bankama;
Uvjetovanje primanja Republike Hrvatske u lanstvo EU ponitenjem svih pretvorba i

privatizacija za koje je Dravna revizija revizijskim nalazima utvrdila da su provedene
nezakonito;
Slobodni sindikat pred Europsku komisiju stavlja i sve zahtjeve izloene u pravnom
miljenju odvjetnika Ozrena Tatarca u ovoj Prijavi;
Pozivamo Europsku komisiju da hitno i bez odlaganja provede meunarodnu istragu o

tajnim, off shore, skrbnikim i drugim raunima preko kojih su u vremenu od 1988.
godine do 2008. godine obavljane viemilijunske transakcije sa inozemstvom, kako bi
se utvrdio trag novca kojeg je politika i financijska elita iz Hrvatske prebacivala na
tajne raune u inozemstvu;
92
Zahtijevamo od Europske komisije da inicira otvaranje rasprave pred posebnim

odborom ili odborima Europskog parlamenta o tranzicijskom, organiziranom
kriminalu u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na tajne financijske operacije,
pranje novca, kriminal u pretvorbi i privatizaciji, te da takva rasprava pred Europskim
parlamentom bude odrana na javnoj sjednici;
Osnivanje posebnog Povjerenstva Europske komisije koje e pratiti provedbu ovih

uvjetovanih mjera u Republici Hrvatskoj.
Slobodni sindikat oekuje konkretne mjere i odgovore Europske komisije, ali i ostalih tijela
Europske unije, na ovu Prijavu, te zahtijevamo biti obavijeteni o svim poduzetim mjerama u
svezi ove Prijave.
U Zagrebu, 5. lipnja 2008. godine
Slobodni sindikat
93

Ratno Profeterstvo U Hrvatskoj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ratno Profeterstvo U Hrvatskoj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIJAVA EUROPSKOJ KOMISIJI

Vezano uz pretvorbeno privatizacijski kriminal u Hrvatskoj, te organizirani bankarski

Delegaciji Europske komisije u Republici Hrvatskoj

Zagreb, 5. lipnja 2008. godine

5. lipnja 2008. godine

Domagoj Margeti, novinar

Marija Radoevi, predstavnica radnika NAME

Slavica Lovri, predstavnica radnika Tvornice duhana Zagreb

- nekretnine upisane u zemljinim knjigama Opinskog graanskog suda u Zagrebu u z.k.

injenice da je u kaznenom postupku protiv biveg steajnog upravitelja "NAMA d.d.

injenice da je Opinsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu temeljem tog vjetakog

Temeljem uvida u priloenu dokumentaciju, te dokumentaciju prikupljenu u NAMA d.d. u

Dakle, iz vjetakog nalaza nedvojbeno proizlazi:

SLUAJ TVORNICE DUHANA ZAGREB

- naloiti prvotueniku dostavu podataka o tome kako su nastale trezorske dionice

duhana Zagreb, iz drutvenog poduzea u dioniarsko drutvo, nego dovode u pitanje

Stjecanjem 62 500 dionica, prestalo je potraivanje banke, a banka je postala dioniar

Dravna revizija utvrdila je i manipulacije u iskazivanju vrijednosti pojedinih nekretnina

3. Ostali dioniari, sa vlasnitvom dionica u vrijednosti od 26 milijuna 104 tisue 600

- Naknade tete uinjene tijekom pretvorbe i privatizacije;

Pored zateenih sredstava na raunu i dodatne uplate, Zagrebaka banka zatraila je jo i

kontrolom nad "Zagrebakom bankom" d.d. od strane Hrvatske Narodne Banke

priloenom Izvjetaju kojega potpisuju Josip Pozai, Miroslav Rukavina i Dragomir

Upravi i Nadzornom odboru na nepravilnosti u poslovanju, pa ovdje citiramo to izvjee kako

U drugom mjesecu 2002. saznalo se za prodaju stana u Horvaanskoj vrijednog 887.438,72

suprotnom sluaju, sa drugaijom vlasnikom strukturom i bez kompaktnosti sadanjeg

SLUAJ ZAGREBAKA BANKA

Prema ovievom projektu u Zagrebakoj je banci osnovan Sektor kreditiranja poduzea i

kompanije koje su kontrolirali preko deviznih inozemnih operacija ZABINOG Sektora

da je po izvrenoj reorganizaciji Zagrebaka banka prodala svoj udio u tom poduzeu

Lukovia prenio ovlasti Skuptine dioniara i odobrio mu daljnje mijenjanje vlasnike

o organiziranom bankarskom kriminalu i pranju novca u Zagrebakoj banci, ZABA krenuti u

Dodatno je Zagrebaka banka, u dogovoru sa Ministarstvom financija zaduivala Republiku

drugim nadlenim dravnim tijelima i predstavljeni javnosti, organizirali nezakonito

Podnositelji prijavljuju da se na ovaj nain lanim prikazivanjem vlasnitva nad dionicama

Oito je da se javnost nee pomiriti sa tom injenicom - injenicom da opljakana imovina od

TEHNOLOGIJA PRANJA NOVCA U HRVATSKOJ

Promet odobrenih i vraenih kredita i depozita u promatranom periodu od dvije godine

transkacija je ako u zakljunici za depozit stoji da je depozit ugovoren na rok dui od

500 MILIJUNA EURA NA TAJNIM RAUNIMA

Tajni rauni kod RBA i Zagrebake banke

PRANJE NOVCA U PRIVREDNOJ BANCI ZAGREB

- Zato taj raun nema nikakvu oznaku kao drugi rauni?

informacija objavljenih na www.necenzurirano.com, podnositelj prijave zakljuuje da je

PRANJE NOVCA U SLAVONSKOJ BANCI I HYPO ALPE ADRIA BANK

Utaja poreza i drugih davanja

nezakonito kao obaveze banke po dugoronim depozitima. Time je izbjegnuta registracija

osnov za transfer sredstava davatelja depozita primatelju depozita. Prema uobiajenoj

Banka matica iz inozemstva odobrava kredite i depozite bankama u vlasnitvu u Hrvatskoj.

Drugi model pranja novca depozitima

kriminalne pretvorbe i privatizacije, kojom su uz blagoslov nadlenih dravnih tijela,

krenja meunarodnih sankcija Ujedinjenih naroda, te niz drugih kriminalnih

prorauna, i u bilanci Privredne banke Zagreb, te u bilancama treih osoba na koje je

korijen svakog organiziranog kriminala u Hrvatskoj, ali i u irem podruju

dok financijsku vlast u Hrvatskoj ima organizirani kriminal, dotle e nadlene

Hrvatske dana 20.05.2008. izjavilo Slobodnom sindikatu, da je to "politiko

eliminirati organizacijsku strukturu organiziranog kriminala u Republici Hrvatskoj - i

sanirati tetu i vratiti Republici Hrvatskoj i drugim subjektima dionice Zagrebake

Ozren Tatarac, odvjetnik

ZAHTJEVI KOJE JE SLOBODNI SINDIKAT UPUTIO HRVATSKOJ VLADI

Povrat Zagrebake banke d.d. u vlasnitvo dravi, odnosno provedbu Presude

Ponitenje nezakonite pretvorbe i privatizacije Tvornice duhana Zagreb d.d., u kojoj je

Povrat vlasnitva nad dionicama Zagrebake banke d.d. opljakanim radnicima i