Fizika zgrada

SPRJEAVANJE TOPLINSKIH GUBITAKA KROZ ZRAKOPROPUSNA MJESTA U ZGRADI

Postoje dvije vrste toplinskih gubitaka zgrade:
x transmisijski, gubici koji nastaju
prolazom topline kroz obod zgrade
x konvekcijski, gubici koja nastaju
izmjenom zraka.
Sa smisleno prostorno planiranom
zgradom, pasivnim iskoritavanjem
Suneve energije i dobrom toplinskom izolacijom obodnih konstrukcija koju omoguavaju suvremeni toplinsko-izolacijski materijali, transmisijski se gubici mogu smanjiti na
najmanju moguu mjeru. Pritom se
zbog povienja temperature obodnih
povrina poveava stambena ugodnost u prostoru. Toplinskoizolacijski
materijali, ugraeni na vanjskoj stijeni, pozitivno utjeu i na trajnost
nosive konstrukcije.
Konvekcijski se toplinski gubici mogu
smanjiti do odreene mjere. Zbog
zdravstvenih i graevno-fizikalnih
razloga u prostorima je nuna najmanja izmjena zraka 0,5 do 0,8 puta na
sat. Ona je potrebna i zbog dovoenja kisika i odvoenja ugljinog dioksida, radona te drugih tetnih plinova koje izluuju stanari, graevni
materijali, tlo, oprema, kuanski
aparati te sredstva za ienje i zbog
odvoenja zrane vlage. Neodgovarajua kvaliteta zraka i prekomjerna
vlaga u prostoru neugodno utjeu na
zdravlje stanara. Vlaga uzrokuje razvoj zidne plijesni te propadanje buka i drugih materijala.
S druge strane, zbog tednje energije, eli se postignuti to manji broj
izmjena zraka. Toplinski su gubici,
naime razmjerne koliine izmijenjenog zraka jer se dovedeni zrak mora
zagrijati na unutarnju temperaturu.
Osim toga, prevelika izmjena zraka
negativno utjee na osjeaj ugodnosti
stanovanja i zdravlje stanara. Kod
GRAEVINAR 57 (2005) 11

niih se temperatura ili pri poveanoj brzini izmjene zraka gubi previe topline to se osjea kao propuh.
Ako se, dakle, ele osigurati odgovarajui uvjeti stanovanja i ujedno
tedjeti energija, izmjena zraka mora
biti optimalna. To se postie samo
kontroliranim prozraivanjem koje
moe biti prirodno ili prisilno. Kod
prirodnog se prozraivanja zrak izmjenjuje kroz prozor, zranike i ven-

Slika 1.

Brtvljenje prozora i vrata

Kod klasinih zidanih zgrada najvei dio spojeva otpada na prozore i
vrata. Kod prozora i vrata najkritinije su povrine zatvaranja i spojevi
izmeu krila i okvira. Osim zatvaranja, kod prozora su kritini spojevi
okvira i zida te ostakljenja i krila.
Zbog otre se klime u nas ve dugo
upotrebljavaju prozori s dvostrukim

Brtvljenje spojeva izmeu graevnih elemenata

tilacijske kanale, a kod se prisilnog

prozraivanja zrak isisava ili upuhuje s pomou mehanikih ureaja. Pritom nekontrolirana izmjena zraka
kroz razne spojeve i pukotine na
obodu zgrade mora biti to manja.
Spojevi izmeu graevnih elemenata brtve se s najrazliitijim materijalima. Izbor ovisi o namjeni, irini,
obliku pukotine te znaajkama materijala, kao to je npr. elastinost,
otpornost na razliite kemijske i
fizikalne utjecaje, nain ugradnje,
trajnost, cijena itd.
Osim zrakonepropusnosti brtvila
uobiajeno moraju obavljati i druge
funkcije, kao npr. zatitu od prodora
vode, vlage, buke, praine i slino.

ostakljenjem. Ve se posljednja dva

desetljea proizvode prozori s industrijski ugraenim brtvama. U prolosti su brtvila nadomjetali pamuni pragovi, koje su stanari zimi stavljali u prostor izmeu unutarnjeg i
vanjskog krila, to je bilo relativno
neuinkovito. Suvremeni prozori
imaju jednu do dvije brtve. Zrakonepropusnost osigurava obino srednja
ili unutarnja brtva, a vanjska sprjeava prodor vode (slika 1.). Zrakonepropusnost prozora ne ovisi samo
o kvaliteti brtve, ve i o obliku zatvaranja te kvaliteti okvira, krila i
okova.
Pri projektiranju zgrada tei se da
duina spojeva bude to manja. To
se postie tako da se na vanjskom
933

Fizika zgrada
zidu predvidi to manji broj prozora
i to vie fiksno ostakljenih povrina.
Postojei se prozori moraju redovito
pregledavati i odravati. Brtvljenje
spojeva provjerava se na jednostavan nain tako da se izmeu okvira i
krila umetne list papira. Ako se pri
zatvorenom prozoru list papira lako
izvue, brtvljenje je nedostatno. Pokus se ponavlja na vie mjesta. Brtve
koje su postale neuinkovite zbog
zamora materijala ili su oteene ili
otrgnute valja zamijeniti, kao i oteeni okov, a iskrivljena krila popraviti.
Kod starijih tipova prozora, koji nemaju tvorniki ugraene brtve, zrakonepropusnost je redovito nedostatna. S obzirom na to da danas na
naem tritu postoji dovoljno kvalitetnih materijala i osposobljenih izvoaa, a investicija se vrati u nekoliko godina, ugradnju brtvi nije pametno odgaati.
Kada se pone razmiljati o ugradnji
brtvila, najprije se mora provjeriti
jesu li prozori ve tako dotrajali da
bi ih bilo pametnije zamijeniti. Ako
se ocijeni da e obnovljeni prozori
jo nekoliko godina sluiti svojoj
namjeni, najprije se obave potrebni
stolarski popravci i zatita drva.
Izbor brtvila
Spojevi starijih drvenih prozora mogu se zabrtviti na dva naina, sa samoljepljivim brtvilima ili s brtvama
koje se stavljaju u novo urezan utor
(slika 2.). Bolje je rjeenje s utorom.

kon, Q-LON, EPDM (Ethylene Propylene Diene Monomer), PVC, pjenasti poliuretan i drugi. Posebno su
vane karakteristike materijala: elastinost, otpornost na vremenske utjecaje (vlagu, vruinu, mraz, sunane
zrake), na razna sredstva za ienje
te uobiajene mehanike pritiske.

Takva se brtvila uinkovita i jednostavna za ugradnju.

Openito, silikonska je guma najbolja, vrlo je elastina i ima dugi vijek

trajanja. Prednost silikona jest i u
tome da se moe bojiti. Dobar je i
obian crni sintetiki kauuk EPDM,
neto je slabiji bijeli EPDM, a pjenasti EPDM brzo izgubi elastinost.
Q-LON-ska brtvila ujedinjuju dobre
karakteristike ovih triju materijala.
PVC trake izraene su od polivinilklorida kojemu su dodani razliiti
omekivai. Manje su trajne i manje
elastine od silikona i sintetikog
kauuka. Brtvila od pjenastog poliuretana su najskuplja iako ne brtve
dobro i nisu trajna, pa se stoga rabe
samo za zatitu od praine.

Slika 3. Posebni profili za brtvljenje razmaka

izmeu vratnih krila i poda

Brtvila se stavljaju po cijeloj duini

unutarnjeg spoja. Kod dvostrukih
prozora brtve se samo unutarnja krila, a kod jednostrukog prozora samo
unutarnji spoj. To je vrlo vano stoga da topao i vlaan zrak iz kue ne
bi dolazio u dodir s vanjskim staklom.
Na hladnom bi se staklu, naime, ohladio do te mjere da bi se na povrini
skupile vodene kapljice (kondenzat).
Stalna prisutnost vlage s vremenom
bi dovela do truljenja okvira i krila.
Spojevi na vanjskom prozoru dvostrukih prozora te razmaci izmeu
krila kod jednostrukih prozora brtve
se samo protiv praine i to s brtvilima koja proputaju vodenu paru.

Slika 2. Spojevi starijih drvenih prozora

Ako se brtvila ugrauju u utore, njih

treba prethodno zatititi bojom. Ako
se lijepe, povrina se prethodno mora odgovarajue pripremiti.

Brtvila uobiajeno imaju profil u

obliku slova O, P, V, K, mogu biti
pravokutna, a poznati su i D, U, PV
i drugi profili. Materijali od kojih su
izraena brtvila su razliiti, npr. sili-

Spojevi vrata brtve se na jednak nain kao prozorski spojevi. Razmak

izmeu vratnih krila i poda brtvi se s
posebnim profilima, koji se prilagoavaju neravnim tlima (slika 3.).

934

Brtvljenje pukotina izmeu

graevnih elemenata
Vapno i cement bili su na gradilitima dugo vremena jedini materijali
za brtvljenje i punjenje s kojima su
se brtvile najrazliitije pukotine i
rasjeci. No posljednjih se godina pukotine koje se zbog slijeganja, razliitih statikih optereenja i temperaturnih promjena stalno ili samo povremeno stiu odnosno ire brtve s
razliitim sintetikim materijalima.
ivotni vijek tih materijala bio je na
poetku razvoja razmjerno kratak,
posebno ako su bili izloeni sunanim zrakama i temperaturnim promjenama. Danas se izbor poveao na
najrazliitije materijale za brtvljenje,
kao npr. polimerbitumen, poliizobutilen, akril, silikon, kauuk, polisulfid, poliuretan, pjenasti poliuretan...
Ti materijali mogu biti plastini ili
elastini. Plastini se za razliku od
elastinih nakon optereenja ne vrate u prvobitni oblik.

Slika 4.

Brtvljenje nastale pukotine u

graevnom elementu

Osim razliitih deformabilnosti, trajnosti, prianjanja na podlogu, postojanosti na temperaturne promjene,

ultraljubiaste zrake, vodu i razliite
GRAEVINAR 57 (2005) 11

Fizika zgrada
kemijske tvari, materijali za brtvljenje jako se razlikuju i s obzirom na
zahtjevnost i uvjete pri ugradnji te
na utjecaj na zdravlje ljudi. Ti se materijali proizvode u obliku brtvenih
masa, profila i traka (slika 5.). Kako
je i cijena vrlo razliita, moe se rei
da univerzalnog brtvila nema.

zrane vlage. Sredinji se prostor

danas uobiajeno zapunjava poliuretanskom pjenom koja je dobar toplinski izolator i dodatno titi otvor
od prodora zvuka i zraka. Volumen
poliuretanske pjene se pri stvrdnjavanju poveava, stoga je potrebno
prozorski okvir u tom vremenu poduprijeti letvicama da se okvir zbog
naprezanja ne bi iskrivio ili puknuo.
Brtvljenje laganih obodnih
konstrukcija

Slika 5. Brtvene mase, profili i trake za

brtvljenje

Za brtvljenje pukotina i razmaka najee se upotrebljavaju mase za brtvljenje. Pri njihovoj je upotrebi vano
odgovarajue pripremiti podlogu.
Ponekad se zbog boljeg primanja
podloga mora premazati prednamazom - primerom. Ne smije se zaboraviti na zatitu na radu jer su neke
mase za brtvljenje pri dodiru ili
udisaju tetne za zdravlje.
Profili za brtvljenje pukotina razliitih su oblika, a danas se uglavnom
rabe oni od sintetikih materijala ili
kombinacije sintetikog materijala i
metala. Trake za brtvljenje koje se
nalijepe preko pukotina uspjeno se
rabe pri sanacijama. Prednost profila
i traka jest u njihovoj elastinosti,
konstantnoj dimenziji i jednostavnoj
ugradnji. ak i razmak izmeu prozorskog okvira i stijene mora biti
pravilno dimenzioniran i zabrtvljen.
Pritom se moraju potivati veliina i
izloenost prozora te materijali od
kojih su napravljeni prozori i stijene.
Otvor na vanjskoj strani uvijek mora
biti zatien od oborinske vode i vanjske buke, a na unutarnjoj strani od

GRAEVINAR 57 (2005) 11

Lagane obodne konstrukcije, kao to

su stijene i stropovi s drvenom nosivom konstrukcijom, unutarnjom i
vanjskom oblogom te odgovarajuom
toplinskom izolacijom, uglavnom su
sastavljene od elemenata koji nisu
zrakonepropusni. Zrakonepropusnost
oboda kod takvih konstrukcija osigurava se upotrebom raznih folija.
Folije koje se ugrauju na unutarnju
stranu konstrukcije zovu se parne
brane ili zapare. Njihova je primarna
namjena sprjeavanje dotoka prekomjernih koliina vodene pare te se
zbog sprjeavanja nekontrolirane izmjene zraka te zatite pred vanjskom
bukom i prainom uvijek ugrauju
zrakonepropusno.

Slika 6. Ugradnja parne brane i dodatnog

brtvila za zrak i vodenu paru

To znai da svi spojevi izmeu pojedinih folija moraju biti odgovarajue

brtvljeni kao i spojevi s drugim graevnim elementima. To se postie
irokim preklopima, brtvljenjem izmeu letava, lijepljenjem... Dodatna
je zatita od nekontrolirane izmjene
zraka i vjetrena brana ija je zadaa

tititi toplinsku izolaciju od prodora

vanjskoga hladnog zraka.
Zakljuak
Smanjivanje konvekcijskih toplinskih gubitaka bitno je za smanjenje
ukupnih energetskih gubitaka zgrade.
Njihov dio esto dosee dio transmisijskih gubitaka. To se dogaa ponajprije kod starijih graevina s velikim
dijelovima slabo brtvljenih prozorskih povrina, kod graevina izloenih vjetru i kod suvremenih vrlo dobro toplinski izoliranih zgrada, kod
kojih poveanje debljine toplinske
izolacije na odreenim stupnjevima
postaje besmisleno ako se pritom ne
smanjuje konvekcijski gubitak.
Nove se zgrade planiraju tako da im
obod bude to zrakonepropusniji, a
prozraivanje, koje je potrebno za
osiguravanje higijenskog minimuma, kontrolirano. Osiguranju zrakonepropusnosti mora se posveivati
vie pozornosti i pri projektiranju i
pri izgradnji.
Kod postojeih se zgrada poboljanom zrakotijesnosti oboda na jednostavan i ekonomian nain osjetno
smanjuje potrebna energija za grijanje. Sa smanjenjem izmjena zraka
od 1,2 na 0,7 puta na sat tedi se npr.
kod kue volumena 300 m3 na godinu oko 3.200 kWh energije. Moramo
biti svjesni da se zbog smanjivanja
nekontroliranih gubitaka smanjuje
kvaliteta zraka u prostoru, zrana
vlaga se poveava do te mjere da se
na stijenama poinje pojavljivati kondenzat. To se moe izbjei redovitim
kratkotrajnim prozraivanjem prostora.
T. Vrani
IZVORI
Informativni list Za uinkovito rabo
energije, Gradbeni intitut ZRMK

935