Professional Documents
Culture Documents
Mišel Turnije-Moja Afera Sa Nemackom
Mišel Turnije-Moja Afera Sa Nemackom
Miel Turnije
86
87
kamenje, dok ih poslednja od njih ne ubaci u kamion. Tim bi enama Berlin, ruevina iz
mranih godina svoje istorije, spomenik trebalo da podigne!
Moje naredno nemako iskustvo tie se nastanka Nemake Demokratske Republike
i njoj svojstvenog komunistikog reima pruskoga stila. Ve sam u nekoliko navrata imao
priliku da iznesem svoje miljenje o kobnoj politici Konrada Adenauera, koja je dovela do
nastanka provalije izmeu Istone i Zapadne Nemake. Taj je katolik iz Porajnja jo od 1918.
matao o jednoj katolikoj nemakoj republici, koja bi protestantskim pruskim dravama
okrenula lea i odluno se orijentisala ka Zapadu. Poraz Nemake iz 1945. i osnivanje Sa
vezne Republike predstavljali su veliku, iznenada nastalu priliku za ostvarenje toga ivotnog
mu sna. Zapad to je bila Amerika. Istok to je bio komunizam. Drugim reima: ovde do
bro, tamo loe. Sovjeti sa istonom provincijom neka rade to god im je drago Adenauer
ih rado preputa toj tmini nad tminama. 10. marta 1952. pod vostvom Staljina i januara
1959. pod vostvom Kruoa Sovjetski Savez je Nemakoj ponudio ujedinjenje. Pod jednim
uslovom, naravno: ujedinjena Nemaka mora biti neutralna. Nema oruja, nema uniformi,
nema nikakvog saveza: idealno reenje koje se u Finskoj i Austriji ve pokazalo kao uspeno.
Ta bi nova Nemaka bila jedna predivna teritorija mira i prosperiteta, koja bi, pozicionirana
izmeu Istoka i Zapada, dinamikom svoje privrede primorala susedne joj drave Zapad
nu Evropu i Rusiju da smanje izdatke svoga naoruanja, kako bi u sledei sukob sa tim
svojim fantastinim konkurentima mogla ui mirna, sigurna da ne raspolau orujem boljim
od njenog. Mudra zamisao, nema ta. Meutim, njeno bi sprovoenje podrazumevalo i
Adenauerovo udaljavanje od svoje izrazito proamerike politike. Adenauer je Sovjete osta
vio bez odgovora. A onda je podignut Berlinski zid, Ulbrihta nasledio Honeker, sukobi
Hladnog rata dostigli su svoj vrhunac. Da, mirne due moemo rei da je Nemaka u 20.
veku imala tri potpuno katastrofalna dravnika: Vilhelma II, Hitlera i Konrada Adenauera.
No, poto je Nemaka Demokratska Republika ve oformljena, nije bilo druge novo
nastaloj se situaciji moralo prilagoditi. Ja sam skoro svake godine odlazio u Istonu Nema
ku. Pre izbijanja rata raspuste sam provodio u Vendehauzenu u Tiringiji, jednom malom
selu nedaleko od Erfurta na Veri. Bilo je to rodno mesto Marije Montag, ene koja me je
odgojila i koja i dan danas u njemu ivi. Sa njenim sestriem, deakom godinu dana mlaim
od mene, koji je kao osamnaestogodinjak izgubio ivot u Sovjetskom Savezu, bio sam
veoma blizak. Naalost, sluaj je hteo da se selo sada nae u samoj blizini Gvozdene zave
se, u takozvanoj zatvorenoj zoni. Moja molba da mi se dopusti odlazak u Vendehauzen
stigla je do samoga Honekera. Kakav je to samo dogaaj za tu uspavanu selendru bio, ta
zvanina poseta sve sa konvojem, kao za kak vog dravnika! Neprestano su mi prilazili se
ljaci i obraajui mi se sa ti podseali me kako smo se 36. i 37. zajedno igrali. eleznika
stanica, na koju sam ranije svakoga raspusta stizao u selo u meuvremenu je pretvorena
u stambenu zgradu. ine su uklonjene. Mala fabrika arapa u kojoj sam ranije, isto zabave
radi, esto pomagao zaposlenima, sada je postala pogon u dravnom vlasnitvu i funkci
onisala sa jo svega pola svojih kapaciteta. Mrtvo selo.
Vraanje na mesta iz detinjstva predstavlja jedno uasno iskustvo, i ko god je u prilici
da ga izbegne, bolje da to i uini.
Spektakularni fenomen sporta u tom istom NDR-u, koji se sa svojih 17 miliona stanov
nika na meunarodnim takmienjima i olimpijskim igrama rame uz rame sa Sjedinjenim
88
89
iz godine u godinu sve vie i vie smanjuje. Da, injenica je: posle vievekovnog tlaenja i
ponienja koje su trpele od strane mukaraca, ene im se sada, polako, ali sigurno, pribli
avaju. U nekoliko disciplina ve su i oborile rekorde koje su do pre svega tridesetak godi
na iskljuivo oni drali. S nestrpljenjem smo iekivali momenat u kojem e se neka ena
po pr vi put u istoriji probiti do samoga vrha, odnosno, deklasirati mukarca, vrhunskog
sportistu iz svoje discipline. Taj se moment desio 2. avgusta 1990. godine. Toga je dana, u
0:19 asova po srednjeevropskom vremenu, jedriliarka Florans Arto, nakon 9 dana, 21 asa
i 42 minute veslanja na svom trimaranu Pjer 1, uplovila u Rt Lizard, i tako za vie od dan i po
oborila rekord u prelasku Atlantika koji je od 1987. pripadao Brunu Peiru. Nema sumnje da
je upravo ovaj senzacionalni uspeh posluio kao motivacija svim onim sportistkinjama koje
su od tog momenta poele i same da ostvaruju apsolutne rekorde u svojim disciplinama.
Ja sam, znai, u NDR-u traio trijumfalno otkrovenje jedne nove Eve. Ni traga masti,
spomenik gipkih, nabreklih miia ispod svilenkaste koe. ak i grudi predstavljaju jo samo
nean prekriva grudnog miia, i kao tak ve ometaju kretanje miinog aparata u nesum
njivo manjoj meri od mukih genitalija. Savreno uspelo umetniko delo koje se molim
za panju! u svojoj potpunosti nalazi u polju enskog: na tim enama koje svim svojim
biem zrae enskom lepotom nema ama ba niega mukobanjastog. Prirodan sklad,
paradoksalno zavodljiv, sa lakom notom komine ozbiljnosti. Jer nova Eva rui i jedan i
drugi klie: kako onaj o krhkoj, plaljivoj eni, tako i onaj o mukarcu zatitniku, opsednu
tom svojom mukom au. Pada ceo jedan zid nae civilizacije.
Da li u ga ikada napisati, taj roman o atletiarki? Naslov ve imam: EVA, ILI REPUBLIK A
TELA. I kutiju punu materijala imam. Ali i planove za mnoge druge knjige. A mnogo je lak
e kovati planove za knjige, nego sesti i pisati ih! Vreme e pokazati.
U NDR-u sam imao prilike da upoznam svoje kolege pisce Kristu Volf, Helgu ubert,
Valtraudu Levin, Gintera Rikera, Tomasa Bemea, Frica-Rudolfa Frisa, Vernera Mitencvaja, i,
da ne zaboravim svog izdavaa i prevodioca, Joahima Majnerta. U prijateljskom sam od
nosu bio i sa Markuzom Volfom, koga cenim i potujem koliko i ostale koji su svoje ivote
posvetili borbi protiv nacizma. Bio sam lan Akademije lepih umetnosti u Istonom Berlinu.
Sve su to stvari zbog kojih mi se danas prebacuje. Zakljuiu: Nemaka za mene danas
predstavlja isto ono to mi je predstavljala i u toku detinjstva, mladosti i zrelih mi godi
nama sinonim za tugu i radost, za rane i cvee, za sve ono u nepovrat izgubljeno, za
jedno nemerljivo bogatstvo. I tako e i ostati, zauvek. Jer Nemaka je, u stvari, deo mene
samoga.
(Sa nemakog prevela Marija Ani)
90