Professional Documents
Culture Documents
Borivoje Pupić PDF
Borivoje Pupić PDF
Borivoje
openarodnoj
dravi
Pupi
Fenomen drave je ve od najramJeg vremena zaokupljao panju ovjeka i njegove misli. On je, ako ne najznaajniji, ali svakako jedan od centralnih predmeta ovjekovog teorijskog i znanstvenog interesa. Ne samo pravnici, a do unatrag vijek-dva ni samo
pravnici, ve svaki iole znaajniji filozof, historiar i sociolog bavio
se fenomenom drave.
Drava i njezino mjesto u historiji obino se shvaaju na dva
dijametralno suprotna naina. Dok je jedni brane ili ak diviniziraju, drugi je napadaju i osu uju. Pisci vladaj uih klasa, a u
prolosti su se gotovo iskljuivo oni bavili pitanjem drave, razumije se po sebi, imali su pozitivan stav o dravi. Istina, u njihovim je stavovima bilo i variranja, pa ak i znatnijih, ali i jedna
zajednika crta: apologija drave. Anarhisti su pak vidjeli samo
negatiYne trane drave. Oni, naravno, napadaju dravu i trae
njezino ukidanje. I marksistiki pisc i') skloni su da s jedne strane
vie naglaavaju negativne s,trane drave u prolosti, dok su s druge
s trane is to tako s klon i da se b lagonaklono odnose prema svojoj
socijalistikoj dravi, pa da je ak i glorificiraju. 2 )
Po livalentna i protivurjena priroda drave sa svoje strane
doprinosi ovako suprotnim stavovima i ocjenama o dravi. Naime,
tu se samo jedna - pozitivna ili negativna - strana drave vidi
i apsolutizira , a nije spoznat i dat fenomen drave u njegovom
totalite tu. Ne uzima ga se u njegovoj pravoj i punoj historijskoj
opredijeljenos ti, pa a k, esto , i onda ka d ga se definira kao hi
to rijsku kategoriju. Meutim, drava nije ni a psolutno dobro, a
niti apsolutno zlo, ve nuna, zakonita i progres ivna institucija u
odreenoj e tapi dru tvenog razvoja. To je etapa klasnog drutva.3 )
Drava je, dakle, s je dne strane ustanova koja je omoguila
dalji razvoj dru tva, ali je s druge s trane to ona uvijek i ini la na
l l 'e i klasici mark sizma.
2 To dolazi do izraaja u teonjama o nccksp loaratorskim, s lobodnim i openarodntm
dra, ama.
3) Dra,a, dakle, nikako nije dru~tvu izvana nametnuta sila; isto a ko ona nije utje
tovljenje moralne ideje, sli ka i ut jelovljenje razuma, kako tvrdi H egel. On a je, naprotiv, proizvod dru tva na odreen om s tupnju razvoja; ona je priznanje da se to drutvo zaplelo u nerazrjeSivu protivrjenost sa sam im sobom, da se pocijepalo na nepomirljive suprotnosti k oje
je nemono savladati. A da ove suprotnosti, klase sa su protnim ekonomskim interesima, ne bi
u jaiO\'Oj borbi iscrplji\ale i sebe i drutvo, postala j e neophodna sila koja prividno stoji
i>nad dru>tva i koja treba da ublaa,a konni kt , da ga dri u olviru granica poretka; a ta
sila koja je proiza!la iz drutva , ali koja sc stavlja iznad njega i sve se vie otuuje od njega
jest drava. F. Engels, Porijeklo porodke, p r ivatnog vlasnitva i drave, Zgb., 1950, str. 174 .
3
Politika
m isao
POLITICKA MISAO
34
PUPi,
35
avi tu ne predstavlja nikakav izuzetak. Ona j e takoer izraz nastojanja da se na sadanj em s tupnju razvoja sovjetskog drutva
doprinese rjeavanju njegoviJ1 protivurjenosti i suprotnosti uope,
i politike nadgradnje posebno. ) Ova je teorija inaugurirana u
Programu Komunistike partije Sovje tskog Saveza, u svojenom na
XXII kongresu .9 ) Ona je na taj nain postala zvanini stav Sov~
jets ke partije u to m pitanju. Sovjetska teorija je bezrezervno. 1
jednoduno prihvatila stanovi te Programa KPSS. Evo osnovmh
s tavova te teorij e i sovjets kih teore tiara.
Sovjetski teoretiari dije le prelazni period u dvije posve odvojene faze, koje se meusobno razlikuju ka ko u osnovnim dru tvenim odnosima, tako i u dru tvenoj nadgradnji i posebno dravnoj: na fazu izgradnje socijalizma - do p otpune i konane
pob jede - i f azu razvijene izgradnje komunizma. Svakoj od ovih
faza odgovar a i njoj poseban vid drave. 10 ) Prvoj - drava diktature prole tarija ta, a drugoj - openarodna drava. Zapravo i
u prvoj fazi sovjeti razlikuju d va njezina pe rioda: period iste
diktature proletarijata, do tridesetih ili s redine t ridesetih godina,
i period prerastanja drave diktature proletarijata u openarodnu
dravu, koji se zavrava sredinom pedese tih godina.
U prvom periodu prve faze s tvaraju se istina bitni, ali ipak
tek osnovni uvjeti i pretpos tavke za izgradnju socijalis tikog drutva. To su : podru tvljenje sredstava za proizvodnju, kolektivizacija sela, uni tenje klasa kapitalista i posjednika i dr. S promjenama u ekonomici te ku i promjene u klasnoj s trukturi stanovnitva.
Tako ve sredinom tridesetih godina radnici, slubenici i kolhozno
selj atvo ine preko 90 % s tanovni tva (ostalo s u sitni poljoprivrednici i obrtnici ), dok s u posjednici, krupna i sitna buroazija
potpuno iezli. 11 )
Zavretak ovog perioda oznaava poetak perioda socijalizma,
ali i poetak procesa prerastanja drave diktature proletarijata
u openarodnu dravuY1 ) Naime, s jedne s trane nasilna strana
diktature proletarijata poinje slabiti i nes tajati, jer nestaju eksploa tatori i njihov otpor, a s druge strane socijalna osnova diktature
prole tarijata postaje sve ira, u emu sovjetski autori i vide poetak tog procesa. 13)
Meutim , proces prerastanja drave diktature prole tarijata u
openarodnu dravu u Sovje ts kom Savezu trajao je dugo, s matraju
sovje ts ki teoretiari. On se zavrio nakon XX kongresa i uspostavljanjem lenjins kih normi u partij skom i dravnom rukovodstvu.14) To se objanjava sloenim unutranjim i vanjskim uvjetima i prilikama. Likvida cija eksploatators kih klasa i eksploatacije, s tvaranje uvjeta koji e onemoguiti povratak odnosa e ksploatacije, razvoj socijalistike demokracije jaanj em moralno-politikog
i ideolokog j edinstva sovjetskog d ru tva, sve je to nastajalo polako
i pos tepeno. Pripreme za rat, rat i poslijeratne prilike, te kult li
nos ti oteavali s u i usporavali to kretanje.l 5)
8) Ka.ko i koliko to ona doprinosi, i da li uope doprinosi, drugo je pilanJe.
9) XXIII kongres nije naao 7.a potrebno da tu bilo to m ijenja.
10) Lepek in , Program KPSS i neka pitanja teorije sovjetske socijalist ike drfave , Sovetskoe gosudarMvo i pravo, br. 12 62. str. 10.
ll) Teorija drla\ e i pra \-a, Mo~ k, a , 1962. izd. Akademija nauka SSSR, s tr. 221.
12) lbidem . str. 222.
13 ) a istom mjestu.
14) Jbidcm . s tr. 223.
15) Na istom m jestu
POLITICKA MISAO
36
PU Pi ,
37
III
Sovje ts ka teo rija o openarodnoj d ravi zahvaa mnoga i znap itan ja teorije drave i drave uope. No kako j e ona pr ij e
s vega teorija o sa moj sutini i poj mu drave - su tini i p ojmu
dikta ture pr ole ta rija ta , i ka ko drimo da ta teorija u ovim kardina lnim pitan j ima drave odnosno dikta ture pr oletarijata grijei,
to emo j e pokuati razmotriti samo s ova dva aspe kt a.25 ) Pr i tom
n ije u ope potreb no ulazi ti u pravi lnost ocj en a suvremenih d ru tvenih p rocesa u SSSR-u, koj e s u naprijed da li sovj etski p is ci.
N ije - jer se ovdje postavlja i rjeava pitanje ta je to d rava
uope, i ta j e to diktatura proletarijata, te da li je uope mogue
ta ko ne to kao openarodna drava. Mogu se ak i prihvatiti kao
ispra vni s tavovi sovje ts kih au tora ( ma da su ipak preoptimis ti ki )
o sadrini d ru tvenih odn osa i procesa da nas u Sovj ets kom Savezu , pa ipa k to ne bi i lo u prilog njihovim teor ijama. Na protiv .
Uko liko s u ti procesi s tvarniji, u toliko su i nj ihove teorije m an je
s tvarne , m a nje u s kla du s pojmom drave odnosno dikta tu re prole tar ija ta .
Greka je sovjets kih teoret iara i njihove teo rij e o openarod
noj dravi, svakako, uvjetova na i pogrenim shvaanjem prela znog
aj na
POLITICKA MISAO
38
razdoblja. Oni, naime, ne vide taj period kao jednu cjelinu, jedan
proces u kome se isprepliu elementi starog i novog,
sa stalnom tendencijom porasta elemenata novog i potiskivanja
starog, jednako i u bazi i u nadgradnji. Oni, mada to izriito ne
kau, u stvari dijele prelazno razdoblje na odvojene i samostalne
faze kojima odgovaraju i posebni oblici i vrste politike nadgradnje.
Prva konzekvenca ovakve u stvari metafizike diobe i shvaanja
prelaznog razdoblja je njihov stav o diktaturi proletarijata.
Kako se shvaanje diktature proletarijata, koje su dali klasici
marksizma u svojim radovima, uope, uzima kao pravilno i potpuno, sovjetski teoretiari takoer verbalno polaze od tog shvaanja, od njega polaz imo i mi.26)
Prve misli o diktaturi prole tarijata i ujedno prvo njezino definiranje nalazimo u Ko munistikom manifestu, gdje se ona odre
uje kao drava, tj. proletarijat organiziran kao vladajua klasa. 27 )
Marks se ovim pitanjem bavi u XVIII brimeru Luja Bonaparte,
no cjelovito uenje o diktaturi proletarijata nalazimo kod Marksa
te k u III odjeljku Graanskog rata u Francu skoj.28 )
Osnovna nit koja se javlja ve u Manifestu i dosljedno pro
v lai kroz cijeli opus klasika marksizma o diktaturi proletarijata
jest da po d njom podrazum ijevaju, prije svega, d ravu prelaznog
perioda. Mada je Marks u Graanskom ratu u Francuskoj dao
teoriju diktature proletarijata, smatramo da su Engels i Lenjin
saeto naj bolje definirali i diktaturu proletarijata i dravu, a po
sebna dravu prelaznog razdoblja, pa j e za to nun o navesti ta od
lu na mjesta klasika marksizma. Evo tih misli:
dijalektiki
PUPi ,
39
40
POLITICKA MISAO
DR:~AVI
41
Iz gore reenog (od aa do ff) proizlazi da diktatura proletarijata nema ni pravo nauno ime. Naime, pod proletarijatom se
podrazumijeva drutvena grupa koja nema sredstava za proizvodnj u , ve svojim radom, odnosno iznajmljivanjem svoje radne snage
pribavlja sebi sredstva za ivot. A ovdje ta sredstva pripadaju
drutvu, dakle i onima koji su do juer bili proleteri, a danas to
vie nisu, jer su zajedno s cijelim drutvom (kojeg su naravno
samo dio) vlasnici sredstava za proizvodnju. Uz to kako smo vi
djeli pod ee), ni sam naziv diktatura nije ispravan, tanije, nije
to u svom najveem dijelu.
Sve ove oznake ima diktatura proletarijata od samog poetka,
tj. od onog prvog i pos ljednjeg samostalnog akta drave kao drave.
Naravno da zavisi, i mora zavisiti, od uvjeta zemlje u pitanju koliko i kako e se one razvijati. Za ostalija dru tvena sredina, nepovoljnije unut ranje i vanjske prilike imat e za pos ljedicu sporije nastajanje i razvijanje ovih procesa, ali oni moraj u karakterizirati socijalistiku revoluciju i diktaturu proletarijata. Njihovo
izostajanje znailo bi samo jedno: da se u konkretnom sluaju
i ne radi o socija listikoj revoluciji i diktaturi prole tarijata. Ti
procesi, s razvoj em novog socij alistikog drutva dobivaju i po
opsegu i po dubini, tj . sve vie se podrutvljuje proces drutvenog
ivota i rada - sve se vie suava sfera drave, odnosno diktature
proletarijata. Sve su to zapravo razn e strane procesa izumiranja
diktature proletarijata - izumiranja drave. Na taj nain su faze
razvoja diktature proletarijata ujedno i faze njezinog nestajanja,
faze pos tepenog nastanka novih, slobodnih, dru tvenih asocijacija.
Ako se ovako uzme diktatura proletarijata, onda je posve razumljivo da se ona ne ograniava, i ne moe ograniiti tek na
fazu izgradnje osnova socijalistikog drutva, ili do stupnja razvijenog socija lizma, odnosno, kako kau sovjetski a utori, do potpune i konane pobjede socijalizma i prelaza u razvijenu izgradnju
komunistikog dru tva. Naprotiv, ovako shvaena diktatura p roletarijata, karakterizira cijelo razdoblje do pune izgradnje komunizma. Njezina historijs ka zadaa i mjesto i sastoji se i zavrava
tek s izgradnjom novog, komunistikog drutva i slobodnih drutvenih asocijacija koje dolaze na njezinu smjenu. Izgradnja razvijenog socijali s tikog dru tva i prelaz na izgradnju komunizma onda
ne ini suvinom diktaturu proletarijata, ve joj daje nove oblike,
puni ih novom sadrinom - ona se dakle mijenja, transformira
sve vie, dok se u tom procesu ne rastvori i nestane u novoj dru tvenoj organizaciji, ali i ostaje u odreenom vidu s ve do zavre tka tog procesa.
Ovako su shvaali diktaturu proletarijata i klasici marksizma.
Marks na primjer u >>Kritici Gotskog programa odreuj e n jezino
mjesto i ulogu na ovaj nain:
>>Izmeu kapitalistikog drutva i komunistikog drutva
lei period revolucionarnog preobraaja p rvog u drugo. Njemu odgovara i politiki prelazni period , i drava tog p erioda
ne moe biti nita drugo osim revolucionarna diktatura p roletarijata.32 )
uenje
od oportunizma i Kauckog
POLITICKA MISAO
42
PUPrC, TEORIJA O
OPENARODNOJ
DRAV I
43
POUTICKA MISAO
44
IV
Openarodna drava - ta je to? Ovo se ni kako ne moe svesti u granice naunog shvaanja fenomena drave. Po marksizmu
drava je organizacija vladajue klase radi dranja u potinjenosti
ekspoatirane klase. Dakle, drava je s redstvo u rukama manjeg
dijela dru tva radi eksploatacije njegovog veeg dijela. Poto je
drava ovo, a u tome se slau i sovjets ki autori kad raspravljaju
o dravi uope, onda ona nikako ne moe biti openarodna organizacija. Jer ako bi ona postala to, ne bi vie bila ono to je bila
tokom itave svoje historije, ne bi bila vie drava.
Poznati Engelsov s tav (naprijed citiran u cjelini ) u kome se
pored ostalog kae: Prvi akt u kome drava stvarno istupa kao
predstavnik cijelog drutva - prisvajanje sredstava za proizvodnju
u ime drutva - ujedno je njezin i p osljednj i samosta lni in kao
drave - bije pravo u oi ovoj reviziji marksistikog uenja o
dravi. Ovim aktom drava, istina, vri opedrutvenu funkciju, ali
upravo zato to u njemu vri opedrutvenu zadau, ona time i
poinje prestajati da bude drava. Dakle, drava, dok jeste to,
organizacija je vl adajue klase, a kad poinje njezino identificiranje s drutvom ili njegovom veinom, onda ona time poinje
izumirati - onda ona jest i nije drava.
Za to se zaboravlja ova j ednostavna nauna 1stma o dr avi ?
Stalno, i nehotice, asociramo kod ovog pitanja teorije o slobodnoj i narodnoj dravi, koje su bile moderne sedamdesetih godina pro log stoljea kod njemakih socijaldemokrata. Te su teorije na le svoj izraz u Gotskom programu. Kr; ti ku ovih teorija dao
j e Marks u Kritici tog Programa, a Engels u pismu A. Bebelu
od 18 '28. III 1875, te Lenjin u Dravi i revoluciji. Dodue, sovjeti
t\rrde da su klasici kritikovali njemake socijaldemokrate, ne zato
to bi njihovi s tavovi o dravi bili uope pogreni, i da ta kritika
nije osporavala na unost uope teorij e o narodnoj d ravi, ve da
je u konkre tnim historijskim uvjetima Njemake i kapitalizma ta
teorija nenauna. alimo, ali tvrdnje nisu tane. Kako j e ta kritika jo uvijek aktuelna, i kako se kod teorije openarodne drave
radi u biti o istim grekama, moramo navesti dio iz spomenutog
Engelsovog pisma koji se odnosi na tezu o s lobodnoj dravi:
38) Interesantno i neob ja nji\o: d iktatura p roletarija ta nestaje u SSSR-u , a o sta ie ono
!.to je bitno za nj u . dok s druge s t rane drt_a, a otaje. iako gubi S \' C bitne omake dra,e.
45
Slobodna narodna drava pretvorena je u slobodnu dravu. Gramatiki uzevi, slobodna drava je drava koja je
slobodna u odnosu prema svojim graanima, dakle drava
s despotskom vladom. Trebalo bi napustiti celo to brbljanje
o dravi, naroito posle Komune, koja vie nije bila d rava
u pravom smislu. ,Narodnu dravu' su nam anarhisti preko
svake m ere nabijali na nos, iako ve Marksovo delo protiv
Prudona ( Beda filozofije) i zatim Komunistiki manifest direktno kau da se s uvoenjem socijalistikog dru tvenog
pore tka drava sama od sebe rasputa (sich auflost) i nestaje. Kako je pak drava samo prolazna ustanova kojom
se sluimo u borbi, u revoluciji, da bismo nasilno uguivali
svoje protivnike, ista j e besmislica govoriti o slobodnoj na
rodnoj dravi: dok je proletarijatu jo potrebna drava, ona
mu je potrebna ne u interesu s lobode , nego u interesu ugu ivanja njegovih protivnika, a im postane mogue govoriti
o slobodi, prestaje drava kao takva postojati. Mi bismo stoga
pre dloili da se u mesto drava s tavi svugde Gem einwesen,
dobra stra nem a ka re , koja vrlo dobro moe zameniti francu sku re komuna.89)
Dakle, s tav osnivaa naunog socijalizma je decidira n i kategorian: s lobodna, narodna, a tim vie i openarodna drava, nenaune s u konstrukcije i u suprotnosti s pojmom i sutinom drave. Pozivanje na nove, socijalisti ke uvjete i prilike u ovom sluaju je neodrivo. Da, socijalistiki dru tveni odnosi i prilike su
dijame tralno suprotni u odnosu na one od prij e j ednog vijeka.
Ali ti odnosi i prilike, a ko su socijalistiki, mogu znaiti samo
jedno: da se od onog ... prvog i zadnj eg akta .. . naovamo na
pravio je dan, pa makar i mali korak dalje u izgradnji novog drutva, to dalje mora znai ti da je nedrava ili polud rava pos tala jo vie nedrava ili treinadrava.
Tu ne m oe biti rijei o vie ili manje narodnoj , tj. opena
rodnoj dravi, ve o viem ili manjem stupnju n jezina izumiranja.
Tu se, dakle, ne r adi i ne moe raditi o transformiranju u dravu
onog to vie i nije drava - to bi bio korak n azad, ve o stalnoj
izgradnji novih oblika i vrsta sudjelovanja graana u vrenju dru tvenih pos lova. A ovo je pak izumiranje drave, a ne kakva via
faza u njezinom razvoju.
Teorija o openarodnoj dravi je u s u tini apologetska, ona
idealizira dra vu. Jer ako je to openarodna us tanova izraz interesa i volje svih, onda je ona neto idealno, neto to treba uvati
i kultivirati, ergo : ovjekovjeiti. Na ovo se svodi ova teorija, bez
obzira jesu li svj esni toga (mislimo da nisu ) njezin i autori. Ona
je samo u skrsavanje u novom vidu etatistikih koncepcija. Da je
to samo nova varijanta etatizma, svjedoi i inj enica da se tu drava proglaava glavnom s nagom u izgradnji k omunizma. Ovakve
teorije mogu, a ko se ne uvidi njihova pogrenost, nanijeti jo veu
tetu o d e tatistikih koje su im pre thodile. Ovo stoga to su prethodne kao takve spoznate i odbaene i to se nove shvaaju kao
negacija starih i e tatizma uope, a ipak su samo njihova varijanta.
Na taj nain ovo pita nje, kao to je uvodno istaknuto, pos taje
od teore tskog krupno, pa i naj znaajnij e praktino-politiko pitanje prelaznog razdoblja uope. Subjektivni faktor treba da se ori39) Mark"_Engels. Izabrana djela . Bgd . 1950. t. II . str. 32.
46
POLITIC.KA MISAO
*
Sovjetski auton mae smatraju d a openarodna drava i drava diktature proletarijata pripadaju jednom istom historijskom
tipu. Interesantno je da dok ovi pisci s jedne strane vide u prelazu
diktature proletarijata u openarodnu dravu kvalitativnu promjenu, s druge strane kvalitativno razliite pojave svrstavaju u isti
tip (drave). Tako na primjer Burlackij kae da drava ovim prelazom, tj. openarodna drava, iz korijena mijenja svoju socij alnu
s trukturu. 41 ) A Farberov naziva taj prelaz besprimjernim faktom
u historiji.4 2 ) Naime, drava diktature proletarijata bi la bi jo organizacij a j edne klase, dakle, klasni fenomen, a openarodna drava kao organizacija cij elog naroda ne bi vie bila klasni fenomen.
Ovo je neprihvatljivo i p ogreno s tanovite o tipovima drave.
Prvo, to je milje nje n eprihvatljivo, jer ako bi bio pravilan s tav
sovjetskih pisaca o sadrini te prom jen e, onda bi se tu radilo o
veoj kvalitativnoj promjeni nego u prelazu iz robov lasnike drave u feudalnu, ili iz feudalne u buroasku; to bi zapravo bila
kvalitativna promjena ravna onoj n a prelazu iz rodovske organizacije kao bes klasne u dravnu organizaciju kao klasnu, pa je oi
gledno da se tu ne b i moglo raditi o s tvarima istog roda. 43 ) Dogmatizam ? Ne, nego pojava ipak mora biti odreena, mora imati
s voju unu tran ju granicu, tj . mora biti odreeni kvalitet. A ovdje
bi se radilo o takvoj promje ni koja bi znaila punu promjenu
kvaliteta, pa naravno da onda kvalitativno razliite st vari ne idu
i ne m ogu ii zajedno. I drugo, tu bi m a njkala osnova za razvrstavanje u isti historij s ki tip drave. Drave se, naime, dijele na ti40) Vidi: Program SJU, Bgd., 1958, str. 1 2~ 1 24 .
41 ) Burlack ij, O ncThim p itanjim a teorije opcnarodnc socija listike dr>ave , Sovetskoe
gosu darstvo i pravo. b r. 10 162, str. 5.
42) Farber"<w, Ope narodna drava zakonomjemi rezultat razvo ja drave di ktat u re pro
letari jata . So,et skoe gosudarstvo i pravo. br. 7/62, str . 14.
43) Posve je jasno, da ako robovlasn ika, feu dalna i buro aska d ava pripada ju ral itim h istorijskim tipovima, onda bi t im vie drava d iktature pro letarijata i openarodna drhva m o rale pripadati razli it im tipovima. Naravno, pod u vjetom da se radi o kvalitativnoj promjeni . ka ko kazu sovjetsk i teoretiari. Jer svakako j e vea p rom jena ako se radi o prelask u
kla sne organ izacije u besklasnu , nego ako jedna klasna organizacija biva 1amijenje na drugom
klasnom organizadjo1n.
47
pove (i po savjetima) prema vladajuoj klasi ije su orue (robovlasnika, feudalna i sL), a ovdje j e nemogue provesti taj ope
prihvaeni kriterij. Nemogue ga je provesti jer nema klase ija
bi to bila drava i ije bi posebne interese unapreivala.
v
I na kraju, nepravilan stav o dravi uope i diktaturi proletarijata imao je za posljedicu i nepravilan stav u pitanju izumiranja drave. Etatistika koncepcija miljenja i ovdje je dola do
izraaja. Sovjeti grijee s jedne strane to pod izumiranjem drave
podrazumijevaju nestanak svake sile uope, a s druge strane, to
poetak tog procesa povezuju s drutvenim samoupravljanjem.
Poistoveenje izumiranja drave s nestankom sile uope, uvjetovalo je odgaanje tog procesa u nedogled. Naime, u uvje tima
postojanja imperijalistike opasnosti ne smije se, po ovom shvaanju, slabiti snagu sovjetske drave. Upravo zato i optuuju sovjetski pisci revizioniste (ne kau, ali oigledno misle na nas ) jer
da njihov stav o izumiranju drave vodi s lablje nju snaga socijalizma. Oni ne vide da izumiranje drave ne mora slabiti njezinu
mo, posebno u poetnim fazama ovog procesa. Oni ne vide da
proces p odrutvljenja drutvenog ivota i rada moe odmaknuti
daleko, a da ne mora doi do slabljenja, a jo manje do iezavanja
klasinih organa sile. Tu se zapravo brkaju dvije stvari: brka se
stanje b ez drave i proces njezinog nestajanja. Otsustvo svake posebne organizacije sile je bezdravno stanje, dakle: komunizam.
A proces izumiranja drave je jo uvijek s tanje u kome imamo
i posebnu organizaciju si le - d iktaturu proletarijata; posebnu organizaciju s ile koja je to sve manje i manje, dok se ne rastvori
i iezne , ili uspava kako je to govorio Lenjin , u slobodnim dru tvenim asocijacijama.
Vezivanje poetka procesa izumiranja drave uz dru tveno samoupravljanje u slijedilo je na temelju pogrene misli da se tek
uvoenjem samoupravljanja drava poinje transformirati u nedravu , da sve do ove faze, faze izgraenog socijalizma, samo narastaju uvjeti i pretpostavke za izumiranje drave.44) I ovo je pogre no i rezultat je pogrenog shvaanja drave, tj. diktature proletarijata, o kojem je ve bilo rijei .
Ovo pitanje, kao i mnoga druga, mogue je rijeiti samo ako
se poe od su tine drave. Drava je organizacija vladajue klase
koja ini manjinu u drutvu, i kad to poinje prestajati da bude,
onda i poinje da izumire. Za nas je to socijalistika revolucija
i us postava diktature proletarijata, ili onaj >>prvi i posljednji akt
drave.
Shvaanje da drava poinj e izumirati tek s uvoenjem drutvenog samoupravljanja razvijeno je i u nas. Naravno da je i
ovdje nas talo us lijed zaboravljanja ta je drava. Naime, podrutvljenje - ne samo proizvodnog procesa, to je ve uglavnom ui
njeno u kapitalizmu - ve i upravljanje tim procesom, po nae m
mi ljenju, nije pravilno kvalificirano. Kod nas se poslije rata, kao
izraz tekih i sloenih poslijeratnih prilika, bila razvila iroka dravna intervencija. Decentralizacija je poela 1949. a 1950. je do44} Belih , O dijale.kt.ici izumiranja dra\ec, Sovets koe gosudarstvo i pra vO<, br. 1163,
str. 21.
48
POLITICKA MISAO
PUPi,
49
*
Mislimo da se na kraj u moe konstatira ti da je cijela teorija
o openarod noj dravi samo skup kontroverza i grubo od stupanje
od stavova n aunog socijalizma u pitanju drave, odnosno d iktature p ro leta rijata.
Politika
misao
POLITICKA MISAO
50
PE310ME
ABTOp B HaY:aAe CBOei>! paOOTbi nOA Y:epKHBaeT TO, Y:TO <t>eHOMeH rocyAap
CTBa OY:eHb paHO CTaA npeAMeTOM HayY:HOro HHTe peca tJeAOBeKa, H 'ITO OH
3 TO OCTaACR AO CHX nap.
l fCTOpHY:eCKOe M eCTO H pOAb rocyAapCTBa OOb iY:HO nOHHMaiOT ABYMH
nponmonoAO)!Gih i MB cnoco6aMH: n03 H THBHbiM HAH H eraTHBHhiM. IIHc aTeAH
BAaAeiOli.IHX KAaCCOB HMCIOT, no npaBHAy, n03 HTHBHyiO, flOKa nHCaTeAH yrH eTeHHbiX HeraTHBHYJO no3H.I.tHro n o Bonpocy rocyAap c-rBa. IIoAHBAeHTHaa
H npOTHBOpeliH.BaH npHpOA a rocyA apCTBa CITOCOOCTBye T 3TaKHM npOTHBOnO
AQ)!(HbiM OUeHKaM O f OCyAap CTBe. 0Ha, HMeHHO, C OAHOM CTOpOHbl SlBAHeTCR
y y:pe)!(AeHHeM, nopa6olllal0li.IHM lleAOBeKa, a C APYrO!>I CTOpOHbl OHa H e06XO
AHMa B KAaccosoM o6ll.leCTBe.
focyAapCTBO RBASieTCSl UeHTpaAbHbiM BOnpOCOM COQHaAHCTn'ieCKOM p eBOAIOQHH, H TO no A BYM npH'IHHaM: a) n03TOMy, <iTO npOTHB Hero, T. e. 6yp)!(ya3HOfO ro CyAap CTB a KaK CTOpO)!(a KanHTaAHCTHY:eCKOfO c noco6a np0H3
BOACTBa, HanpaBAeHa aKQHH B p e BOAIOUHH, H 6) no3TOMy, Y:TO fOCyAap CTBO
OA HH 113 BHAOB OTY:Y)!(AeHHH 'leAOBeKa, H ero, K aK TaKOC B n pOQecce OTMeHbl
OTY:Y)!(AeHHH l!eAOBeKa, TaK)!(e H Y)!(HO OTMeHHTb. 0 6e npnllHHbl Tpe6yiOT
nOAHYIO Hay<ll-IYIO HCHOCTb no BOnpOCy O rocyAapCTBe. BonpOC O r ocyAapCTBe,
TaKHM o6pa30M, HHKOfAa He SlBA.ReTCH 4HCTO TeOpeTH'leCKHM BOnpOCOM. J-lao60p 0T, OH BcerAa H B ASlACSl H
.RBA.ReTCH BOllpOCOM BeAH'-Iai>fwero npaKTHY:e
CKQ-nOAHTHY:eCKOI'O 3Ha'-IeHHH. 3TO, KOHe <IHO, OTHOCHTCH H K COBeTCKOH TeOpHH
O B CeH apOAHOM fOCyAapCTBe .
3aTeM, aBTOp H300pa)!(aeT fl03Hli]'UO COBeTCKOM TeOpHH 06 ycAOBHHX,
AOBeA!IlH X H a OCHOBe 3TOH TeOpHH A O npenpall.lelll!H rocyAap cTna AHKTaTypbl
npoAeTapHaTa BO BCe H apOAHOe rocyAapCTBO. 3AeCb fOBOpHTCH O n e p eMeHaX
B 3KOHOMn<ieCKOM COCAOBHOM CTpyKType B COBeTCKOM 06ll.leCTBe, O HliBeAH
ponaHHH COU.I1aA bHhiX p a3HH.I.t, HC'-Ie3HOBeHHH COCAOBHH 3KCfll\YaTaTOpOB , ll
Y:TO ace 3TO AOBeAO AO MOpaAbHQ-nOAHTH'ieCKOrO eAHHCTBa COBe TCKOfO OOll.le
CTBa, Ha OCHOBe ' lero, AOrHKOH 3TOfO pa3BHTHH TaK KaK H e H.MeAa OOAbllle
Koro yrH eTaTb AHKTaTypa npoAeTapl-iaTa n oTepnAa rai son d'etre c Boero
cyll.leCTBOBaHHH H npespaTHA.aCb B rocyAapCTBO Beera HapoAa.
IIHcaTeAh CLll-iTaeT, LJTO TeopHf> o scermpOAHOM rocyAapcTBe rrp e)f<.Ae
BCero TeOpHH O CaMOH CYli.IHOCTH H nOHHTHH O r oCyAapCTBe H AHKTaType
rrpoAeTapHaTa , H C 3TOH TOLJKH 3 p e HHR p aCCMaTpHBaeT ee. TOTY:aC nOAY:e pKHBaeT, LJ TO n 03HUHH O B CeH a p OAHOM rOCyAapCTBe B COllpOTHBAeHHH C nOHH
MaHHeM Hay<nroro counaAH3Ma n o 3TOM aonpo cy. O H CLJHTaeT, Y:To OWH6Ka
3TOH T eOpHH 3aKAIO'-IaeTCH B OWH6041iOM n OI-I HMaHHH rre peXOA HOrO nepHOAa.
H MeHHO, 3TOT nepHOA He llOHHMaiOT KaK OAHO ueAOe, KaK OAHH llpOQeCC, a
pa3AeASIIOT ero B OTAeAhHbi e <l>Mhl, KOTOpb!M OTBeLJaiOT OTAeAbHbie <t>opMhl
HaACTpOHKH. l iHCaTeAb, 3aTeM, UHTHpyeT nOAQ)Ke HHH KAaCCHKOB MapKCH3Ma
O ro CyAapCTBe H. AHKTaType npoAeTapHaTa, n03TOMy LJTO HX CLlHTaeT npaBHAbHbi M H , KaK H n03TOMy, liTO COBeTCKHe aBTOpbi H a <iHHaiOT C HHX. B 3TOM
KOHTeKCTe OH rrpHBOAHT H HeKOTOpb!e CBOH Mb!CAH O AHKTaType npOAeTapHaTa. J-la I<OHUe mtCaTeAb 3aKAIO'I aeT, 'ITO AHKTaT y pa rrpOAeTapHaTa HBAHeTCH
opraHH3aUHOHHOM <t>opMOM, xaparnepH3YIOlllelil u eAbiH n epeXOAHbiM rrepHOA, a
He Aliiilb ero OA IIY <l>a3y , K a K rosopaT COBe TCKHe aBTOpb!. <'f>a3bl pa3BHTI1R
A HKTaTypbl npOACTapHaTa <!>a3bl ee BbiMHpaHHH, T. e . roCyAapcTBa, Ha
CMeHy KOTOporo npHXOAHT CBOOOAHbie KOMM\'HHCTH4eCKHe aCOUHaUHH.
0um6Ka COBCTCKH.X TeopeTHKOB HBASICTCH B TOM, <iTO A H KTaTypy ripOAeTapH aTa CBOAHT I< HaCllAH IO HaA CBepni Y'fb!MH :JKCTIAyaTaTOpaMH. l1 KaK
HC4e3aer COCAOBHe 3KCTIAyaTaTOpOB, TaK HC'le3aeT H AHKTaTypa npOAeTapHaTa.
Me)!(AY TeM, 3a AHKTaTyp y npOACTapHaTa, npe)KAe B Cero, He HBAaeTCH Cyll.leCTBeHHOH ee HaCH.AbCTBCHHaa CTOpmia, a opraHH3aTOpCKOTBOp4eCKaH. l fMeHHO
B 3TOM CBOeli! pOAH A H KTaTypa npoA e T apJIaTa llpOAOA>KaeT CBOIO HCTOpHY:eCKYJO MHCCHIO see A O KOMMYJIR3Ma. KoHe<iHO, acerAa coo6pa3HO CTyneHI-J
pa3 BHTHH H OBOfO 06I.:QeCTBa, 'ITO B TO :>Ke BpeMH 3HatiHT H BCe OOAee rAy6oKHt1 ITpOQeCC ee HCLJe3HOBeHHH.
liHCaTeAb C'U-ITaeT, Y:TO nOAO)!CeHHC COBeTCKOM TCOpHH B CYli.IHOCTH
HBAHeTCa llOBTOpem-JeM O!IlH6KH HeMer.tKHX COl.{HaA-AeMOKpaTOB 113 npOillAOfO
BeKa. CCb!J\KV COBeTCKOli! TeOpHH H a HHb.Ie, COUHaAHCTH'teCKHe yCAOBHH, B
KOTOpb!X B03M0)KHO HapOAHOC B BCeJ-IapOAHOe rocyAapCTBO, aBTOp OT6paCbl
saeT KaK HeCOeAHH HMOe C MapKCHCTCI<HM llOHHMaHHeM rocyAapCTBa. B TaKHX
yCAOBHRX, XOTH OI-IH A e iiiCTBHTeAb HO H COU HaAHCTHl!eCKHe, noAyrocyAapCTBO
TOAbKO MOTAO eille 60AbWe flOTCpHTb 06031Ja'-!eHHH roCyAapCTBa, HO HHKaK
H e MOrAO nepepaCTH
D I<aKoe HOBOe, Aa HH BO BCCHapOAHOe rocyAapCTBO.
1'\JiJV}.J
t;
VJ.,,~~
..
. ._
SUMMARY
In the beginning of his work the author emphasizes that the phenomenon of the state very early became the subject of scientific interest of man
a nd that it has been such until today.
Historical posit ion and role of the state has usualy been considered
in two opposite ways: positive or negative one. The writers of the ruling
classes have as a rule positive attitude and the writers of the surpressed
have negative attitude concerning the state. The polivalent and contradictory nature of the state contributes to such contrary judgements about the
s tate . It is, namely, on the one hand, the institution which plunders man, and
on the other hand it is necessary in the class society.
State is the centre! question of the socialist revolution, and there are
two reasons for that: l , because it is against the bourgeois state as a watc her of the capitalist way of production directed action in revolution, and 2,
because the state is one of the aspects of human alienation, and should b e
as such eliminated in the proces of the elimination of the alienation of man.
Both reasons seek full scientific cleamess concerning the state. The ques tion of the state, in this way, has never been pure theoretical question. On
the contrary, it has always bee n the ques tion of the greatest practical-political importance. ln is also worth for the Soviet theory about a national
tate.
POLITICKA MISAO
52
After that the author speaks of the attitude of the Soviet theory about
the conditions which, according to the theory, have brought to the transformation of the state of dictatorship of proletariat into the general national state. Tt has been spoken about changes in the economic and class structure in the Soviet Society, of the aboli tion of social differences, disappearance of the class of exploiters and a ll those things have brought to the
moral-political unhy of the Soviet society. On that foundation and according to the logic of the development because there was nobody else to bc
exploited - the dicta torship of the prolet.ariat has lost its raison d'etre of
its existence and turned into the s tate of the wh ole nation.
The author considers that the theory of the general-national state is
before all the theory about the essence and notion of the state and the dictator~hip of the proletariat itself, and it has been considered from that
poin_ of view. Il h as been brought out that the attitude about the general-national s tate is in the con tradiction with the understanding of the scientific socialism in thi s question. The author thinks that the error of the theory is in t he misunderstanding of the tran sitive period. Na me ly , the period
is not considered a a whole, one process, but it is divided in separate
phases with separate forms of construction.
After that the author puts forward the altitudes of the classics of
Marxis m about the state and dictature of the proletariat, because he cons ider them correct, and because the Soviet authors s tart from them. Jn
this con text hc puts forward some of his own thoughts about the dictature
of the prolctariat. At t he end he concludes that the dictature of the prolctariat is an organizational form which ch aracterizes the whole transit ive
petiod, and not only one o f its phases, as the Soviet authors say. The phases
of the development of the dictature of the prolctariat are the phases of its
becomming ex tinct, i e. of the state which becomes changed by the free
communi s ts associations.
The fault of the Soviet theorctis ts is also in reducing the dictature of
the p ro le tariat to the vio lence over the deposed exploiters . By the deminishing of the class of explo iters, diminis his also the dictature of the prolctariat. Meanwhi le, for the dictature of the proletariat is not essential,
before all, its violen t side, but the organizational-creative one. Jus t in that
role the dictature o f the proletariat continues its his torica l mission until
communism. Natura lly, always according to the grade of the developme nt
of a new socie ty, what at the same tin1e means deeper and deeper process
of its disappearance.
The writer considers that the attitude of the Soviet theorv is essentially
repeating of the errors of the German social-de mocrats from the las t ceritun. Rcfering o f the So\ i e t theory to another, soc ia list social condition,
where in a na t iona! state is possible, the author re j ects a s incom p3ti ble
with the Marxian understandin g of the state. In s uch conditions, al thoug!l
they are socialis t, semi-sta te could even more loose its marks of b ... ing 'l
!>.ate, but it could in no wav become a new s tate, even na tional one. T' :e
a U[hor in such a n attitude sees an a pology of the state in the Soviet Un ;:>n ,
he se.:s a new variant of etatism which can be ':or v dangerous because t
appears as a negation of the earlier one, and il is in fact only one of its
variants.
The a u thor rejec ts the attitude tha t the s tate of the dictature of thc
pm ktariat a nd the general nationa l state are of the same hi to rica! type.
If the former be a class one, and the latter be the s tate of the whole nation,
then they wou ld be qualitatively different things, and they could not bc of
the same kind. And at the end the author, in accordance with its conccption,
neglec ts the a t ti tudes of the Soviet theor y and a part of the Yugoslav theory,
t hat the s tate begins to d isappear by introducing self-government. The appearance of the dicta ture of the proletariat is the beginning of that p1ocess,
a nd self-gove rnment repre ents, it is true, an important phase of tha t pro<:ess, bu t in no way a beginning one.
(Trans lated by S.
Pa le e k )