VISOKA MEUNARODNA KOLA CAZIN

Haris Bei

METODOLOGIJA SPROVOENJA TEHNIKOG PREGLEDA

DIPLOMSKI RAD

Cazin, 2016. god.

VISOKA MEUNARODNA KOLA CAZIN

METODOLOGIJA SPROVOENJA TEHNIKOG PREGLEDA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Eksploatacija i odravanje vozila

Mentor: Doc.dr.sc. Stojan Aleksi
Student: Haris Bei
Indeks br.: 06-023/15
Studijski program: Drumski i gradski saobraaj

Cazin, 2016.
S AD R AJ

1. UVOD..........................................................................................................................................3
2. METODOLOGIJA SPROVOENJA TEHNIKOG PREGLEDA....................................4
2.1. Identifikacija vozila.......................................................................................................7
2.2. Kontrola ispravnosti: karoserije, voznog postroja pogonskih ureaja, tokova i
pneumatika.....................................................................................................................................8
2.3. Kontrola izduvnog sistema i sastava izduvnih gasova................................................9
2.4. Kontrola ureaja za upravljanje................................................................................11
2.5. Kontrola konog sistema.............................................................................................12
2.6. Kontrola usmjerenosti prednjih tokova vozila geometrije tokova...................19
2.7. Kontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila i dimenzije vozila.......23
2.8. Kontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost, unutranjost vozila i
ureaja za kontrolu i davanje znakova......................................................................................24
2.9. Pregled ureaja za osvjetljavanje puta i vozila i davanje svijetlosnih signala.......26
2.10. Kontrola zvunih signala i spoljne buke..................................................................27
2.11. Kontrola opreme vozila.............................................................................................28
2.12. Pregled ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbjednost saobraaja............29
2.13. Pregled vozila kod kojih je vrena prepravka.........................................................30
2.14. Kontrola vozila za prevoz opasnih materija (ADR vozila).................................30
3. ZAKLJUAK.........................................................................................................................31
LITERATURA.............................................................................................................................32
POPIS SLIKA..............................................................................................................................33

1. UVOD
Vozilo u saobraaju na putu mora da ispunjava propisane tehnike uslove, tehnike propise
i da bude tehniki ispravno. Vozilo je tehniki ispravno ukoliko ima ispravne sve zakonom
propisane ureaje i opremu i ako zadovoljava sve tehnike normative za vozila svoje kategorije i
klase. Pri tom, vozila u saobraaju ne mogu imati ureaje, sklopove i opremu ija upotreba moe
ugroziti, ometati ili izazvati zabunu ostalih uesnika u saobraaju.
Tehniki pregled vozila je skup propisanih radnih operacija pri kojima se odgovarajuim
mjerenjima i poreenjem izmjerenih veliina sa propisanim vrijednostima, kao i vizuelnim
pregledom bez ili uz koritenje odgovarajuih alata, bez bitnih rasklapanja, utvruje tehnika
ispravnost ureaja i opreme, odnosno tehnika ispravnost vozila u cjelini.
Da bi jedno vozilo moglo da se koristi, u smislu prevoza putnika, robe, opasnih materija i
drugo, mora da je tehniki ispravno. To utvruje ovlatena organizacija odnosno, privredno
drutvo koje se bavi tehnikim pregledom vozila.
Razlikujemo redovan, vanredni i kontrolni tehniki pregled. Za sva tri tehnika pregleda,
procedura vrenja je ista, ali se razlikuju uzroci vrenja.1

1 Sneana Petkovi, Radivoje Pei, Stevan Veinovi, Dijagnostika vozila, Bilten za rad
Republike Srpske, 2008.
3

2. METODOLOGIJA SPROVOENJA TEHNIKOG PREGLEDA

Tehniki pregled vozila mora obuhvatiti pregled sljedeih ureaja i opreme:
1. ureaj za upravljanje,
2. ureaj za zaustavljanje,
3. ureaji za osvjetljavanje puta i svjetlosna signalizacija,
4. ureaji koji omoguavaju normalnu vidljivost,
5. samonosea karoserija i asija sa kabinom,
6. elementi vijeanja, tokovi i osovine,
7. motor,
8. elektroureaji i elektroinstalacije,
9. prenosni mehanizam,
10. ureaji za kontrolu i davanje znakova,
11. ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila,
12. ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila,
13. ostali ureaji i dijelovi vozila,
14. oprema vozila.2
Operacije tehnikog pregleda vozila, shodno Nacrtu Pravilnika o tehnikom pregledu,
obavlja e se u tri takta:
1. TAKT na kontrolnom kanalu
2. TAKT u sreditnom dijelu objekta odnosno linije tehnikog pregleda
3. TAKT na prostoru izmeu valjaka i izlaznih vrata

2 Marko Kouti, Tehniki pregled vozila, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, 2010.

4

Takt jedan na kontrolnom kanalu obuhvata sljedee operacije:

- Identifikacija vozila;
- Kontrola ispravnosti karoserije (mehanika oteenja karoserija i rama, prepust na motornom
vozilu);
- Ispravnost pneumatika;
- Veze tokova i opruga sa okvirom (karoserijom);
- Stanje tokova i zazora u tokovima;
- Motor i pogonski ureeji: veza motora i pogonskih ureaja sa osloncima, oprema za odreenu
pogonsku energiju;
- Kontrola izduvnog sistema i sastava izduvnog gasa;
- Kontrola ureaja za upravljanje: mehaniko oteenje, veze kutije upravljaa sa osloncima,
oteenje gumenih dijelova servo upravljaa, zaptivnost instalacije servo upravljaa, slobodan
hod toka upravljaa, zazor u upravljakim tokovima;
- Stanje koione instalacije: mehaniko oteenje koione instalacije, oteenje gumenih
dijelova, zaptivnost koione instalacije, regulator za neprekidno podeavanje intenziteta koenja;
- Kontrola usmjerenosti prednjih tokova vozila putem nagazne ploe;
- Voenje evidencije o tehnikom pregledu i druge administrativne usluge.
Takt dva u sreditnom dijelu linije ine operacije:
- Kontrola efikasnosti koionog sistema: sile koenja radne i pomone konice, hod komandi i
vraanje u prvobitni poloaj, vrijeme odziva koionih komandi i sila aktiviranja radne konice.
Takt tri na prostoru iza valjka i izlaznih vrata obuhvata radove:
- Kontrola dimenzije vozila, ukupne mase i bruto snage motora;
- Kontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila;
- Unutranja tehnika ispravnost vozila;
- Kontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost;

- Kontrola ispravnosti ureaja za kontrolu i davanje znakova;

- Kontrola ureaja za osvjetljavanje puta, oznaavanje vozila i davanje svjetlosnih znakova;
- Kontrola zvunih signala i spoljne buke vozila;
- Kontrola opreme vozila;
- Pregled ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbjednost saobraaja: vrata, brave,
blatobrani, sigurnosni pojasevi, oprema itd.

Slika 1: Raspored ureaja na tehnikom pregledu prema utvrenoj tehnologiji:

1. kanal sa est sijalinih simetrino postavljenih mjesta,
1.1. kanalska dizalica,
2. nagazna ploa,
3. valjci,
3.1. kontrolni orman,
4. dinamometar,
5. manometar,
6. infra taster za kontrolu izduvnih gasova,
7. ureaj za kontrolu svjetla (regloskop),
8. elektrina lampa sa produenim kablom
9. mjera buke (fonometar),
10. toperica,

11. dubinometar,
12. katalog boja,
13. metarska pantljika i
14. mjerna letva.

2.1. Identifikacija vozila

Identifikacija vozila obuhvata utvrivanje registarske oznake, ukoliko vozilo posjeduje ove
oznake, identifikacione oznake (VIN), oznake motora, vrste, podvrste, marke, tipa, varijante,
verzije, komercijalne oznake (modela) i boje vozila.
Utvrivanje identifikacije vozila vri se na osnovu uporeenja podataka sa vozila sa
podacima u dokumentaciji (saobraajnoj dozvoli, raun o nabavci vozila, kupo-prodajni ugovor,
atest i druga dokumentacija). Pod identitetom vozila se podrazumijevaju sljedei podaci
(karakteristike) o vozilu i njegovom vlasniku:
- sopstvenik vozila (nosilac prava koritenja vozila);
- registarski broj vozila;
- vrsta, marka i tip vozila kao i oblik karoserije i namjena;
- broj asije vozila;
- godina proizvodnje i zemlja proizvodnje;
- boja vozila;
- snaga motora;
- radna zapremina motora;
- teina praznog vozila (sopstvena teina masa vozila);
- dozvoljena nosivost vozila odnosno broj putnikih mjesta;
- broj osovina;
- vrsta pogonskog goriva;
- ostali podaci koje sadri zapisnik o izvrenom tehnikom pregledu i registracioni list.
7

Identifikacija vozila se vri prema gore navedenim podacima, a upuivanje vozila radi
identifikacije, odnosno utvrivanja tehnikih karakteristika vri mup i carinska sluba. Carinska
sluba upuuje vozila koja su uvezena a da za ista u prateoj tehnikoj dokumentaciji nisu date
tehnike karakteristike vozila potrebne za carinjenje, a kasnije i za registraciju vozila.
Pri upuivanju vozila od strane carinske slube treba obratiti panju na sljedee:
- na uvezenim vozilima nije doputena nikakva prepravka nakon uvoza, odnosno u vremenu od
uvoza carinjenja ispitivanja i registracije vozila;
- uvezena, odnosno strana vozila, se ne mogu prevoditi iz deklarisanog tipa u bilo koji tip istog
proizvoaa. Praktino po uputu carine ovlatene organizacije samo vre identifikaciju tehnikih
karakteristika vozila na osnovu originalnih kataloga proizvoaa. Vozilo koje je kupljeno na
otpadu, carinarnici ili od sabirnog centra sa naznakom vozilo nije za registraciju podlijee
ispitivanju pri emu se vri pregled i ispitivanje svih ureaja na vozilu uz zahtjev za ispitivanje
ovakvih vozila a kasnije i za registraciju vozila, vlasnik vozila je duan da priloi dokaz o
porijeklu zamjenjenih dotrajalih ili oteenih elemenata i sklopova vozila.
2.2. Kontrola ispravnosti: karoserije, voznog postroja pogonskih ureaja, tokova i
pneumatika
Kontrolu karoserije i voznog postroja ine:
- mehaniko oteenje karoserije i rama;
- veza tokova i opruga sa okvirom (karoserijom);
- obojenost vozila;
- oteenje limenih povrina;
- prepust na motornom vozilu;
- stanje blatobrana i branika;
- prepravljanje u okviru rama ili noseeg dijela konstrukcije radi poveanja ili smanjenja teretnog
prostora ili iz bilo kojeg drugog razloga;
- deformisanje oblika.

Pri pregledu pogonskih ureaja provjerava se naroito:

- ispravnost ureaja za prenos snage od motora do pogonskih tokova, privrenost na svojim
osloncima i pojave oteenja;
- ispravnost veza izmeu pojedinih pogonskih ureaja (spojnice, mjenjaa, kardanskih vratila,
pogonskog mosta, privrenost i zazori, postojanost oteenja);
- veza motora i pogonskih ureaja sa osloncima.
Stanje pneumatika ima bitnu ulogu za bezbjednu vonju jer se direktno odraava na
koenje vozila, odnosno na duinu zaustavnog puta. Pri kontroli treba utvrditi da li su pneumatici
na istoj osovini jednaki po vrsti (ljetnje, zimske), konstrukciji (radijalni, dijagonalni), nosivosti i
dimenzijama. Takoer treba ispitati iste karakteristike i dubinometrom koji moe biti izgraen od
plastike ili metala na kome se nalazi skala u milimetrima.
Dozvoljena minimalna dubina ara po cijelom gazeem sloju je 1 mm za putnike
automobile, a 2 mm za teretna motorna vozila i autobuse. Takoe treba prekontrolisati
privrenost tokova odgovarajuim brojem zavrtaja i postojanje mehanikih ili drugih
oteenja tokova i guma.

2.3. Kontrola izduvnog sistema i sastava izduvnih gasova

Prema propisima izlaz izduvne cijevi ureaja za odvoenje i ispitivanje izduvnih gasova ne
smije biti usmjeren vie od 30 nanie niti u desnu stranu motornog vozila. Pri pregledu ureaja
za odvoenje i isputanje izduvnih gasova provjerava se usmjerenost izduvne cijevi, priguivanje
zvuka izduvnih gasova, kao i stanje zaptivnosti kompletnog izduvnog sistema.
I Kontrola izduvnih gasova benzinskih motora
o Vozila sa karburatorom proizvedena do 01.01.1987. godine manje od 4,5 % vol.
ugljenmonoksida (CO), pri broju obrtaja motora na praznom hodu motora na radnoj temperaturi.
o Vozila sa karburatorom proizvedena nakon 01.01.1987. godine manje od 3,5 % vol.
ugljenmonoksida (CO), pri broju obrtaja motora na praznom hodu motora na radnoj temperaturi.

o Vozila sa elektronskom regulacijom smjee na radnoj temperaturi moraju zadovoljavati od

proizvoaa propisane vrijednosti ugljenmonoksida i koeficijent vika vazduha () pri
propisanom broju obrtaja u praznom hodu, kao i vrijednosti pri propisanom povienom broju
obrtaja motora.
o U praznom i pri postignutoj radnoj temperaturi motora: CO 0,5%,; za vozila koja su
homologovana u skladu sa specifikacijama A ili B pravilnika 70/220/EEC, odnosno za sva vozila
prvi put registrovana nakon 01.06.2002.god, vai CO 0,3%
o Pri najmanje 2000 obrtaja i pri postignutoj radnoj temperaturi motora: CO 0,3%,; za vozila
koja su homologovana u skladu sa specifikacijama A ili B pravilnika 70/220/EEC, odnosno za
sva vozila prvi put registrovana nakon 01.06.2002.godine, vai CO 0,2%, s tim da koeficijent
vika vazduha () mora da bude u opsegu 0,97 do 1,03.
Postupak mjerenja je sljedei:
- ukljuiti ureaj na elektrinu mreu;
- pritiskom na dugme ukljuiti sam ureaj i pumpu;
- saekati da se ureaj zagrije 5 10 minuta;
- zagrijati motor vozila na radnu tumperaturu;
- pritiskom na dugme za kontrolu izvriti provjeru da li je ureaj spreman za rad,
- namjestiti sondu u dubini od 30 cm u izduvnu cijev;
- ostaviti da motor vozila radi u praznom hodu (bez gasa);
- proitati vrijednost ugljen monoksida, a smatra se da je mjerenje zavreno kada se kazaljka
umiri na odreenu vrijednost.
Vozila sa kompresionim paljenjem, nakon to je motor postigao radnu temperaturu
propisanu od strane proizvoaa vozila, ne smiju imati srednji koeficijent zacrnjenja izduvnog
gasa vei od vrijednosti propisane od strane proizvoaa i deklarisane prema zahtjevima
jednoobraznih tehnikih uslova.
Domai ureaji koji se koriste za kontrolu sadraja ai u izduvnih gasovima dizel
motorima je dinamometar. Ovo je ureaj savremene konstrukcije koji spada u red

10

niskoprocesorskih i laserskih ureaja. Ove osobine mu omoguavaju pouzdanost u radu i

jednostavno rukovanje, a napajanje je elektrino iz mree 220 V.
Osnovni dijelovi ovog ureaja su:
- gornja ploa, a koju ine: glavni prekida, tastatura (brojana i slovna), tampa sa magacinom
papirne trake, ekran tampaa, tabela uporednih vrijednosti koeficijenata i procenata;
- sonda sa gumenim crijevima i uvrivaem;
- postolje.
Princip rada ovog ureaja je sljedei:
- aktivira se glavni prekida i tog trenutka e se ukljuiti ekran tampaa, a zatim saekati 2 3
minuta da se ureaj stabilizuje;
- pritiskom dugmadi brojane tastature upisujemo datum i registarski broj vozila, a uz aktiviranje
dugmeta slovne tastature broj ureaj ispisuje te podatke na traci tampaa;
- aktiviranjem dugmeta podeavanje izlazi slovo R na ekranu i traci, to znai da je ureaj
podeen;
- pritiskom dugmeta mjerenja zapoinjemo ciklus kontrole izduvnih gasova i tada e se na
ekranu pojaviti 0000, a na traci slovo M;
- prije nego to ponemo mjerenje prikljuujemo sondu na izduvnu cijev preko gumenog crijeva
uvrivaem;
- poslije svakog mjerenja od est mjerenja (kada se prekine sa davanjem gasa), aktiviramo
dugme ciklus, koje omoguava da se izmjerena vrijednost pojavi na ekranu i istovremeno
upie na traci, pojedinano svaka vrijednost. Aktiviranjem dugmeta srednja vrijednost dobija
se prosjena vrijednost svih est mjerenja koeficijenta apsorpcije u procentima.
2.4. Kontrola ureaja za upravljanje
Pri pregledu ureaja za upravljanje provjerava se da li je mogue lako, brzo i na siguran
nain mjenjati pravac kretanja vozila, a naroito se provjerava sljedee:
11

- slobodan hod (zazor) toka upravljaa. Taj zazor se javlja kao posljedica zazora u glavini
toka (rukavca), sponama i kuitu upravljaa;
- prenoenje okretanja toka upravljaa na prednje tokove, potrebna sila za okretanje toka
upravljaa i privrenost nepokretnih spojeva;
- postojanje mehanikih oteenja;
- ispravnost svih elemenata servoupravljaa, a posebno postojanje mehanikih ili drugih
oteenja ili oslabljenost cijevovoda servoupravljaa;
Pri ovoj kontroli tokove vozila treba postaviti paralelno osi vozila, a zatim okretanjem
toka upravljaa brzo i kratko pratiti ponaanje prenosnih elemenata sistema za upravljanje.
Mjerenje slobodnog hoda se vri putem uglomjera. Uglomjer se namjeta tako to se kruni
prsten sa skalom putem opruga privruje za toak upravljaa, a zglobni element sa pokaznom
iglom putem pneumatskih gumica postavlja na vjetrobran. Slobodan hod ne smije biti vei od
30. Slobodan hod je hod toka upravljaa, a da pri tome nema pomjeranja tokova vozila.
2.5. Kontrola konog sistema
Kontrola sistema za zaustavljanje (radne, pomone i parkirne konice) moe se vriti
nepokretnim ureajem sa obrtnim valjcima i pokretnim ureajima (motometrom i dinametrom).
Ispravnost sistema za koenje se ocjenjuje prema zakonskim normativima koje vozilo mora
ispunjavati u pogledu koionog sistema, a to su: razlika sile koenja na tokovima iste osovine
ne smije biti vea od 20 % raunajui vee sile, da koeficijent koenja bude u granicama
zakonskih tehnikih normativa. Minimalni koeficijent koenja po propisima mora da bude:
- za putnike automobile 55 % za radnu i 25 % za pomonu konicu;
- za teretna vozila 45 % za radnu i 20 % za pomonu konicu;
- za autobuse 50 % za radnu i 25 % za pomonu konicu;
- za prikljuna vozila 45 % za radnu i 15 % za pomonu konicu;
- za traktore 25 % za radnu i 15 % za pomonu konicu;
- za poljoprivredne prikolice 25 % za radnu i 15 % za pomonu konicu.

12

Nepokreteni ureaj za kontrolu konog sistema se sastoji iz dva para valjaka koji su
meusobno spojeni preko lanca i lananika sa odgovarajuim elektromotorima, instrument table
sa kazaljkama i ureaja za registrovanje ispisivanje vrijednosti konih sila. Za pravilno
ispitivanje koionog sistema ovim ureajem vano je sljedee:
- izvriti provjeru pritiska u pneumaticima, odnosno napumpati pneumatike prema fabrikom
normativu;

- vozilo mora biti usmjereno tako na valjke da tokovi budu paralelni uzdunoj osi vozila, pri
emu treba voditi rauna da toak ne nalijee na ivicu kuita valjaka;
- ukljuiti ureaj, odnosno staviti valjke u pogon, runo ili automatski. Kod automatskog
ukljuivanja, oba elektromotora se automatski ukljuuju poslije pet sekundi od trenutka kada su
tokovi nalegli na valjke;
- izbaciti ruicu mjenjaa u neutralni poloaj, a za sluaj servoureaja motor ne gasiti;
- kod vozila sa vazdunim sistemom koenja obavezno dostii propisani radni pritisak u sistemu;
- izvriti provjeru konica bez ulaganja, odnosno aktiviranja dijagrama kako bi se konice
oistile, odnosno pneumatici osuili;
- aktivirati dugme na daljinskom upravljau dijagram ime se omoguava registrovanje konih
sila na dijgramu, odnosno rolni koja je uloena u komandnom ormanu;
- lagano pritisnuti pedalu konice, odnosno dava sile za sluaj da se isti koristi, do kraja i
posmatrati kazaljke na instrument tabli, kao i svjetlosni signalizator o blokiranju tokova;
- kada je dostignuta maksimalna sila koenja, odnosno kada su blokirala oba ili samo jedan
toak, pedalu konice polako i ravnomjerno popustiti;
- osloboditi dijagram i izvriti analizu registrovanih vrijednosti konih sila.
Reduktori sa elektromotorima su elastino privreni za kuite skelet svoje polovine
ureaja za ispitivanje. Na svaki reduktor privrena je ruica koja se pri optereenju valjaka pri
koenju tokova vozila zajedno sa reduktorom zaokrene za odreeni ugao. Pri zaokretanju ruica

13

pritisne aktivira dava sile koenja, koji pomou rastegljivih mjernih traka pretvara obrtni
moment u elektrine signale, koji elektronski obraeni i ojaani odlaze do komandnog ormara i
vre okretanje kazaljki i time omoguuju oitavanje vrijednosti sile koenja lijevog i desnog
toka iste osovine. Primjeri konog sistema su predstavljeni na slikama.

Slika 2:Ureaj za kontrolu konog sistema

Slika 3:Provjera konog sistema kod vozila

14

Slika 4. Provjera konog sistema kod automobila

Kao to je gore navedeno kontrola konog sistema moe da se obavlja i pokretnim
ureajima kao to su motometar i dinametar. Motometar je pokretni ureaj za kontrolu kako
radne tako i pomone konice. Dijelovi motometra su:
- kutija ureaja u kojoj je smjeten mehanizam za pokretanje dijagramskog lista, ispisivanje
dijagrama usporenja i sile pritiska na pedalu konice;
- hidraulini aktivator sa mjeraem none sile, koji se sastoji od papuice koja se postavlja na
komandu none konice, pancirnog crijeva i prikljune spojke;
- mehaniki aktivator za ukljuivanje ureaja kod ispitivanja pomone konice;
- klju za navijanje opruge pogonskog mehanizma;
- komplet od 50 komada dijagramskih listia;
- drvena kutija za smjetaj dijelova koji ine komplet motometra.

Ureaj funkcionie na bazi inercije, pri emu se pokree teg sa pisaem i vri ispisivanje
vrijednosti sile aktiviranja i koeficijenta koenja. Dijagramski listi se sastoji iz gornjeg i donjeg
dijela. U gornjem dijelu se registruje koeficijent (za radnu i pomonu konicu), a u donjem dijelu
15

se registruje samo sila aktiviranja radne konice. Ispitivanje konice vri se pri sljedeim
uslovima:
- horizontalan i suh put;
- brzina vjetra do 3 m/s;
- brzina vozila oko 50 km/h (za radnu konicu), a 20 km/h za pomoni konicu;
- pri aktiviranju motometra spojnica vozila je iskljuena.
Poto se izvri ispitivanje, vrijednost koeficijenta usporenja (koenja) uporeuje se sa
koeficijentom usporenja datim u tabeli zakonskih normativa. Kod ispitivanja pomone konice
registruje se samo koni koeficijent, dok se sila aktiviranja ne registruje. Ocjena ispravnosti
konica na osnovu dijagrama vri se prema propisanim kriterijumima:
a) na osnovu koeficijenta koenja koji mora da bude vei od minimalnog zakonom dozvoljenog
koni koeficijent radne konice vozila predstavlja odnos zbira svih sila koenja radne konice i
sopstvene mase vozila raunajui i teinu opreme i vozaa.
b) na osnovu razlike sile koenja na tokovima iste osovine koji mora da bude manji od 20%.
Propisano je da pri upotrebi radne i pomone konice, razlika sile koenja na tokovima iste
osovine ne smije biti vea od 20%.
c) na osnovu dijagrama karakteristinih sluajeva.

Slika 5. Postoji razlika sile koenja na tokovima iste osovine, ali je ona manja od 20 %, oba
toka koe istovremeno. Konice su ispravne.

16

Slika 6. Razlika sile koenja na tokovima iste osovine je vea od 20%. Bez obzira to oba toka
koe istovremeno. Konice su neispravne.

Slika 7. Sile koenja lijevog i desnog toka su jednake, ali lijevi toak dostie maksimalnu silu
ranije. Konice su neispravne.

17

Slika 8. Konica lijevog toka blokira. Konice su neispravne.

Slika 9. Lijevi i desni toak koe ravnomjerno, ali sile koenja su male, tako da koni koeficijent
ne zadovoljava zakonsku propisanu vrijednost. Konice su neispravne.
Za dobijanje realnih vrijednosti koionih sila, odnosno koeficijenta koenja, od bitnog
uticaja mogu biti sljedee pojave:
- vei pritisak u pneumaticima od propisanog, izaziva manju povrinu nalijeganja pneumatika na
valjke, te e se registrovati manja sila koenja. Kod manjeg pritiska od normalnog doi e do
registrovanja vee sile koenja;
- pneumatici na istoj osovini moraju biti isti po vrsti, konstrukciji i dimenzijama;
- istroenost pneumatika, odnosno elavost e omoguiti manju silu koenja na dijagramu.
Prema vaeim propisima, najmanja dozvoljena dubina ara pneumatika za putnika vozila
iznosi 1mm, a za teretna vozila i autobuse 2mm;
- neravnomjerna istroenost valjaka ima za posljedicu neravnomjernost registrovanih sila koenja
na dijagramu. Kod istroenosti valjaka pojedini kontrolori smatraju da e biti registrovana vea

18

sila koenja jer je vea povrina nalijeganja pneumatika na valjke, pri emu zanemaruju da je pri
tom usljed manjeg kraka manji i moment a time i manja sila koenja na dijagramu od stvarne sile
koenja na toku;
- zamaenost valjka i pneumatika takoer je od bitnog znaaja na veliinu registrovanih sila
koenja;
- vlanost jednog od valjaka ili pneumatika dovodi do razlike sile koenja na tokovima iste
osovine. U ovo sluaju treba osuiti valjak ili ovlaiti drugi valjak, odnosno pneumatik. Prema
uputstvu proizvoaa ureaja za zaptivanje koenja, vlanost pneumatika umanjuje vrijednost
sile koenja za oko 10%.
Problem kontrole koionog sistema javlja se kod vozila kod kojih je u konice zadnjih
tokova ugraen korektor kompezator sa zadatkom da regulie silu koenja u zavisnosti od
optereenja vozila. Koncepcija ugradnje korektora kompezatora najee je izvedena u dvije
varijante:
- korektor se ugrauje na zadnjem dijelu vozila po zamiljenoj osi zadnjih tokova i isti se
aktivira u zavisnosti od optereenja vozila, odnosno broja putnika u vozilu.
- u same koione cilindre zadnjih tokova ugrauje se kompezator koionih sila. Kompezator
ugraen u same koione cilindre tokova aktivira se pri stvarnom koenju na putu, usljed inercije
koja se javlja pri koenju vozila. Ova vozila ne mogu da ostvare silu koenja na zadnjim
tokovima na ureajima za ispitivanje na valjcima, bez obzira to se vozilo optereti. Ustvari sila
koenja na zadnjim tokovima je veoma mala, to se odraava na veliinu konog koeficijenta
koji predstavlja odnos zbira sile koenja i sopstvene mase vozila raunajui i masu vozaa i
opreme.
Antiblokirajui sistem (ABS) je dio radnog koenja koji automatski regulie proklizavanje
tokova, u pravcu obrtanja, za vrijeme koenja. U sluaju otkaza ABS, radno koenje mora
obezbjediti propisane funkcije i zadovoljiti propisane normative koenja. Motorno vozilo sa
ABS-om, koje je predvieno da vue prikljuno vozilo, mora da bude opremljeno i optikim
indikatorom, koji se nalazi u vidnom polju vozaa za kontrolu ispravnosti sistema ABS
prikljunog vozila.
2.6. Kontrola usmjerenosti prednjih tokova vozila geometrije tokova
Mjerenje geometrije tokova vozila vri se pomou:
19

- mjerne letve i
- nagazne ploe.
Kod mjerenja geometrije mjernom letvom potrebno je da motorno vozilo stoji na ravnom
terenu, da je pritisak u svim gumama bude isti kao i veliina svih guma moraju biti jednaki
propisima. Takoer je potrebno ureaj postaviti tano u pravcu vonje.3

Slika 10. Mjerna letva duine 1540 mm.

Mjernom trakom se vre sljedea mjerenja:
1. Mjerenje traga tokova ureaj za mjerenje traga je podeen za sva vozila, bez obzira na
gabarite vozila i masu. Kod ovog ureaja je bitno da upinjanje mjernog sata u ureaj ne bude
suvie vrsto da ne bi blokirao mjerni sat. Mjerni sat treba podesiti na priblinu vrijednost 0,
poslije ega slijedi fino podeavanje pomicanjem obrua skale mjernog sata.
2. Kontrola nagiba tokova ova kontrola se obavlja ureajem koji je univerzalan za sve
naplatke od 12 - 17, za putnika vozila i od 17 - 24 za teretna vozila. Kada su tokovi u smjeru
vonje, ureaj je vertikalno privren sa svojim testiranim ruicama na naplatku. Taan nagib se
moe oitati na poveanoj raspodijeli stepena na mjernom satu, a mjerni sat se sastoji iz velike
skale koja je podijeljena po 0,10 mm, to znai da je okretaj kazaljke za 360 = 10 mm.
3. Kontrola zatura toka ureaj za mjerenje zatura toka se privruje za naplatak vertikalno
pomou ruice kada su tokovi u smjeru vonje. Mjerna igla kod ureaja se namjesti i stegne.
Skala sa stepenima je paralelno poloena sa gumama tako da mjerna igla pokazuje vrijednost 0.
3 Marko Kouti, Tehniki pregled vozila, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, 2010.
20

Upravlja tokova se pomjera u jednu stranu za 20 i vrijednost se oita na mjernom satu, zatim
se tokovi okreu u drugu stranu za 20 i opet oita mjerna vrijednost. Razlika izmeu mjernih
vrijednosti je zatur u stepenima.
4. Kontrola nejednakosti traga kod ove kontrole ureaj se postavlja kao kod kontrole zatura.
Tokovi su pomjereni za 20 u lijevo oita vrijednost, a zatim se tokovi pomjere u desno za 20
i oita vrijednost na ureaju. Trag koji se odmjeri na desnom toku treba da se poklopi sa tragom
na lijevom toku. 4

Slika 11. Kontrola zatura toka kod putnikog vozila

Slika 12. Kontrola zatura toka kod teretnog vozila

4 Marko Kouti, Tehniki pregled vozila, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, 2010.

21

Slika 13. Prednji obrtni tanjir

Slika 14. Zadnji podmeta

22

Slika 15 i 16. Dodatak za mjerenje prikolice

Nagazna ploa je ureaj za kontrolu usmjerenosti prednjih tokova vozila. Ureaj se sastoji
iz same nagazne ploe sa poklopcem i instrument table sa skalom i kazaljkom za oitavanje
vrijednosti usmjerenosti prednjih tokova. Kontrola se vri tako to se vozilo usmjeri brzinom od
3 - 5 m/s na nagaznu plou i na 1 - 2 m ispred ploe pusti toak upravljaa i vozilo pree preko
ploe. Poklopac nagazne ploe je pomjerljiv popreno na smjer vonje. To je iz razloga da ako
tokovi vozila nemaju pravilnu usmjerenost (loa geometrija prednjih tokova vozila), poklopac
ploe e se popreno pomjeriti u odreeni smjer, a instrument pokazati odstupanje izraeno u
m/km. Ako je usmjerenost pravilna kazaljka miruje, jer je pomjeranje neznatno. Na instrument
tabli postoje i svjetlosni i zvuni signali koji pokazuju da li je usmjerenost dobra ili ne, tj. ako je
signal zeleni dobra je usmjerenost, a ako je crveni loa usmjerenost i takvo vozilo se upuuje
na reglau prednjeg trapa.5

5 Marko Kouti, Tehniki pregled vozila, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, 2010.

23

Slika 17. Nagazna ploa

a dugme za dotjerivanje nultog poloaja
b svjetlosni signal (crvene boje)
c svjetlosni signal (zelene boje)
d prekida za ukljuivanje - iskljuivanje
2.7. Kontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila i dimenzije vozila
Kontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila, pri pregledu ureaja za spajanje
prikljunog i vunog vozila provjerava se naroito sljedee:
- postavljanje prikljunog ureaja u propisani poloaj;
- osovinica sa osiguraem;
24

- privrenost prikljunog ureaja;

- zazor kod ureaja za vezu sa vunim vozilom.
Ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila mora biti homologovan i ugraen prema
jednoobraznim tehnikim uslovima. Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila, osim kod
motocikla sa bonom prikolicom, moraju biti postavljeni u uzdunoj simetrinoj vertikalnoj
ravni vozila i izvedeni zglobno tako da omoguavaju pokretljivost ureaja u svim pravcima u
prostoru. Osovinica ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila, pomou koje se spaja
vozilo, mora imati osigura koji onemoguava, pri normalnoj upotrebi. Prikljuci za vuu , u
sluaju neispravnosti, na vozilima na motorni pogon moraju biti ugraeni i izvedeni na
pristupanom mjestu tako da omoguuje spajanje ueta ili poluge za vuu i da osiguraju
bezbjedno vuenje tog vozila pomou ueta ili poluge za vuu.
Kontrola dimenzije vozila, mase vozila i bruto snage motora, prilikom ove kontrole treba
obratiti panju na sljedee zakonske normative:
1. Najvea duina vozila je rastojanje izmeu najisturenijeg prednjeg dijela i najisturenijeg
zadnjeg dijela vozila bez tereta i ona je razliita u zavisnosti od tipa vozila: za motorno vozilo,
osim autobusa i motocikala 12,00 m; za prikljuna vozila i prikljuna vozila traktora 12,00
m, s tim to se duina prikolice mjeri od vunog oka rude do najisturenije take na zadnjem kraju
vozila, a duina poluprikolice se mjeri od ose vunog epa do najisturenije take na zadnjem
kraju prikolice; za autobus sa dvije osovine 13,50 m; za autobus sa najmanje tri osovine
15,00 m; za zglobni autobus 18,75 m; za zglobni autobus sa dvije ili vie okretnica 25 m; za
mopede, motocikle, tricikle i etvorocikle 4,00 m; za ostala vozila (izuzev vunog vozila
turistikog voza) 12,00 m. Najvea dozvoljena duina skupa vozila iznosi: za teglja sa
poluprikolicom 16,50 m; za vuno vozilo sa prikolicom 18,75 m; za skup vozila namjenjen
za prevoz kontejnera ili vozila 21,00 m; za turistiki voz 40,00 m.
2.8. Kontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost, unutranjost vozila i
ureaja za kontrolu i davanje znakova
Kontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost i unutranjost vozila, prilikom
kontrole ovog ureaja, naroito se kontrolie:
- da li vjetrobran i sva okna na vozilu ispunjavaju propisane uslove u pogledu materijala od koga
su izraeni i da li su dobro privreni u svojim leitima;

25

- ukljuivanje i rad brisaa i peraa vjetrobrana;

- broj, veliine i postavljanje vozakih ogledala;
- postojanje mehanikih i drugih oteenja.
Kontrola unutranje tehnike ispravnosti vozila, prilikom ove kontrole provjerava se
sljedee:
- ispravnost veza sjedita sa podom;
- ispravnost poda;
- stanje nosaa galerije;
- ispravnost brave i vrata.
Kontrola ureaja za kontrolu i davanje znakova, pri kontroli ovih ureaja provjerava se
sljedee:
- ispravnost tahografa;
- da li su ugraeni svi ureaji za kontrolu i davanje znakova propisani za vozilo;
- ukljuivanje u rad ovih ureaja.
Kontrola tahografa prema propisima sva vozila ija dozvoljena masa prelazi 5 tona moraju
da posjeduju tahograf, a ta vozila su autobusi, specijalna i radna vozila koja mogu razviti brzinu
veu od 30 km/h. Tahograf je ureaj koji pouzdano registruje vrijeme, preeni put i brzinu.
Prema vremenu registrovanja podataka tahografi mogu biti:
- jednodnevni i
- sedmodnevni, dok se prema uloku na kome se registruju podaci dijeli na:
- sa ulokom u vidu ploe i oni mogu biti jednodnevni i sedmodnevni;
- tahografi koji imaju uloak u vidu trake ili lente i oni mogu biti samo sedmodnevni.
U samom tahografu je ugraen satni mehanizam koji ima zadatak da stalno okree
tahografski uloak bez obzira da li se vozilo kretalo ili ne, i bez obzira da li je motor ukljuen ili
ne. U tahografu postoje tri pisaa, gdje svaki od njih ima odreenu ulogu:
- prvi pisa od centra registruje preeni put;

26

- drugi registruje vrijeme vonje i vrijeme mirovanja;

- trei registruje brzinu kretanja vozila.

Slika 18. Mehaniki tahograf Slika 19. Elektronski tahograf Slika 20. Elektronski tahograf
namjenjen za ugradnju unutar instrument ploe
2.9. Pregled ureaja za osvjetljavanje puta i vozila i davanje svjetlosnih signala
Pod ureajem za osvjetljavanje puta i za davanje svjetlosnih znakova na motornim i
prikljunim vozilima podrazumjevaju se:
- ureaji za osvjetljavanje puta;
- ureaji za oznaavanje vozila i
- ureaji za davanje svjetlosnih znakova. 6
Ureaji za osvjetljavanje puta i za davanje svjetlosnih znakova su postavljeni na prednjoj
strani vozila i ne smiju davati svjetlost crvene boje niti svjetlost bijele boje postavljenih na
zadnjoj strani vozila. Takoer ovi ureaji koji su udvojeni na motornom vozilu na tri ili vie
tokova moraju biti postavljeni u istoj horizontalnoj ravni i simetrini u odnosu na uzdunu
vertikalnu ravan vozila i moraju biti iste veliine i boje i dejstvovati istovremeno jednakim
svjetlosnim intenzitetom. Kod pregleda ovih ureaja provjerava se ugradnja i povezivanje
ureaja za propisano ukljuivanje u rad, a posebno se vodi rauna na sljedee stavke:
- da li su ugraeni svi ureaji propisani za vozilo;
- postojanje ureaja ije postavljanje ili ugradnja nisu dozvoljeni;
- boja, broj i poloaj pojedinih katadioptera;
- postojanje mehanikih ili drugih oteenja.
6 Marko Kouti, Tehniki pregled vozila, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, 2010.
27

Slika 21. Regloskop ureaj za kontrolu svjetla

2.10. Kontrola zvunih signala i spoljne buke
Prilikom kontrole ureaja za davanje zvunih signala, provjerava se da li ureaj proizvodi
zvuk propisane jaine, da li se taj ureaj propisano ukljuuje i da li su na vozilu ugraeni ureaji
koji nisu dozvoljeni. Prema propisima ureaj za davanje zvunih signala mora biti ugraen i
zaveden kao najmanje jedan ureaj, koji daje jednoline zvuke nepromijenjenog intenziteta.
Ureaj kojim se mjeri jaina zvunih signala zove se fonometar. Prilikom mjerenja ureaj se
postavlja na prostoru ija povrina mora biti ista u krugu poluprenika 50 m. U krugu od 20 m
podloga mora biti izgraena od tvrdog materijala (asfalt, beton). Kada se vri mjerenje buke
motor treba da radi i da ima broj obrtaja u odnosu na maksimalan broj obrtaja (3/4 gasa).
Vozilo na kome se vri mjerenje buke, postavlja se u sredinjem dijelu ravne povrine i na
rastojanju 7 m od vozila obavlja se mjerenje. Visina na koju se postavlja mjera buke iznosi 120
- 130 cm. Uslov za mjerenje je da nivo (jaina) buke okoline bude za 10 db nii od oekivane
buke. Minimalno se vri dva mjerenja iz svake take, a kao vrijednost buke se smatra najvea
jaina izmjerene buke.

Slika 22. Izgled i raspored vozila i ureaja za mjerenje zvunih znakova i kontrole buke

28

Slika 23. Ureaj za mjerenje jaine buke

2.11. Kontrola opreme vozila
U opremu vozila spada:
1. rezervni toak;
2. aparat za gaenje poara;
3. znak za obiljeavanje vozila zaustavljenog na kolovozu puta;
4. oprema za pruanje prve pomoi;
5. klinasti podmetai;
6. eki za razbijanje stakla;
7. rezervne sijalice;
8. ue ili poluga za vuu;
9. zimska oprema;
10. svjetloodbojni prsluk;
11. zatitna kaciga;
12. oprema za ienje tokova poljoprivrednih vozila, i
13. zaprena tabla.

29

Rezervni toak mora da ima svako motorno i prikljuno vozilo, osim motocikla, traktora,
autobusa za gradski i prigradski prevoz, vozila za pranje i ienje ulica. Aparat za gaenje
poara mora imati svako motorno vozilo, osim putnikog automobila u kojima se ne vri javni
prevoz lica u saobraaju na putevima, kao i vozilima na tri toka i traktorima. U motornim i
prikljunim vozilima, osim u motociklima bez bone prikolice, mora postojati na vidnom mjestu
poseban znak za obiljeavanje vozila zaustavljenog na kolovozu puta. Po dva znaka moraju
posjedovati teretna vozila i autobusi ako vuku prikljuna vozila. U motornim i prikljunim
vozilima ija najvea dozvoljena masa prelazi 5 tona moraju postojati dva klinasta podmetaa.
Autobusi i trolejbusi moraju imati eki postavljen na vidno mjesto, da bi se u sluaju opasnosti
mogao efikasno upotrebiti. U motornim vozilima, osim u motociklu, traktoru, trolejbusu i
autobusu za gradski i prigradski saobraaj, moraju postojati rezervne sijalice najmanje za
polovinu sijalinih mjesta udvojenih ureaja za osvjetljavanje puta i za davanje svjetlosnih
znakova i po jedna sijalica za neudvojena sijalina mjesta koja je moguna zamjena samo
sijalice. U putnikim automobilima i vozilima za prevoz opasnih materija mora postojati poluga
za vuu ili ue.
2.12. Pregled ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbjednost saobraaja
Na tehnikom pregledu vri se provjera da li su ureaji postavljeni prema propisu, njihova
ispravnost i postojanost. Takoer se provjerava i propisana ugradnja, postavljanje i ureenje:
- isturenih dijelova i ukrasnih predmeta na prednjem dijelu vozila, koji ne smiju da imaju otre
ivice;
- oslonaca za noge vozaa na motociklu koji moraju biti ugraeni i izvedeni sa obje strane
motocikla. Kod motocikla sa sjeditem za putnika mora biti ugraen dra, dok oslonci za noge
vozaa moraju biti izvedeni sa obje strane motocikla;
- brava, koje na vratima moraju biti stepene tako da drugi stepen brave sprjeava otvaranje vrata,
u sluaju da vrata nisu potpuno zatvorena. Takoe, brave moraju imati napravu kojom se
osiguravaju sa unutranje strane radi lake blokade u sigurnosni poloaj;
- blatobrana koji moraju biti postavljeni tako da pokrivaju irinu toka vozila i ne smiju imati
otre ivice, a moraju biti tako postavljeni da predstavljaju najisturenije dijelove vozila, osim ako
vozilo ima kuku za vuu;

30

- ureaja za obezbjeenje vozila od neovlatene upotrebe na putnikim automobilima i

kombinovanim vozilima koji moraju biti ugraeni i izvedeni tako da: sprjei okretanje toka
upravljaa ili poniranje ruice mjenjaa ili da djeluje na sistem prenosa i sprjei okretanje
pogonskih tokova ili da ima poseban sistem kojim se sprjeava putanje motora u rad.
2.13. Pregled vozila kod kojih je vrena prepravka
Kod vozila na kojima je vrena neka korekcija, vrit e se tehniki pregled samo ako je to
vozilo uputilo ministarstvo za unutranje poslove na ijem podruju vlasnik vozila ima
prebivalite. Radnik na poslovima registracije vozila je duan da od vlasnika trai dokumentaciju
o dijelovima koji su zamijenjeni na vozilu, i to prije izdavanja uputa. Taj uput za ispitivanje
moe izdati i Carinske sluba radi utvrivanja tehnikih karakteristika vozila. Ispitivanje vozila
se vri samo u ovlatenim organizacijama, gdje se nakon ispitivanja izdaje odobrenje o
ispitivanju vozila. Obaveza svake ovlatene organizacije koja vri tehniki pregled vozila da pri
pregledu vozila na kome je vrena bilo kakva prepravka, na prvoj strani registracionog lista
zapisnika o tehnikom pregledu konstatuje vozilo podlijee ispitivanju za sluaj da je potrebno
ispitivanje, odnosno vozilo ne podlijee ispitivanju za sluaj da po priloenom izvodu
metodologije o ispitivanju nije potrebno. Konstatacija se unosi itko i posebno se ovjerava
peatom i potpisom.
2.14. Kontrola vozila za prevoz opasnih materija (ADR vozila)
Vozila za prevoz opasnih materija, bilo da su novoproizvedena ili napravljena za tu svrhu,
podlijeu obaveznom ispitivanju i to shodno zakonskim propisima o transportu opasnih materija
u drumskom saobraaju. Prilikom provjere tehnike ispravnosti ovih vozila potrebno je izvriti
posebnu provjeru na sljedee:
- da li motorno vozilo posjeduje vaei Certifikat o ispravnosti vozila za prevoz opasnih
materija,
- da li je vozilo opremljeno i obiljeeno osnovnom opremom i ureajima,
- da li su vozila, u zavisnosti od opasnosti materije koja se transportuje, opremljena dodatnom
opremom i ureajima.

31

3. ZAKLJUAK
Danas je jako teko zamisliti ivot bez prevoznih sredstava, naravno, na prvom mjestu su
upravo vozila za prevoz putnika. Upravo iz tog razloga je neophodno da postoji vrsta zakonska
regulativa, koja se sprovodi realno i u skladu sa uslovima u kojim ivimo. Tehniki pregled
predstavlja osnov stvaranja tih regulativa, kao i osnov za bezbjedno funkcionisanje saobraaja.
Takoer, provlai se kroz sve aspekte saobraaja, jer ukoliko je vozilo neispravno, svi su u
opasnosti: voza, putnici, pjeaci, druga vozila. Tehniki neispravna vozila dovode do nezgoda, a
to pored nepotrebnih finansijskih izdataka moe dovesti i do ljudskih rtava. Iz navedenih
razloga, neophodno je da svi vlasnici vozila vode rauna o tehnikoj ispravnosti svojih vozila i u
tom smislu potuju propise kako bi se razvila svijest o bezbjednijem uestvovanju u saobraaju,
da bi zatitili, kako sebe, tako i ostale uesnike u saobraaju. Zakonom o bezbjednosti saobraaja
je odreeno da se redovni tehniki pregled vozila vri jednom godinje, izuzetno, ako je vozilo
starije od 15 godina, tehniki pregled se vri na est mjeseci. Takoe, vozila na motorni pogon i
prikljuna vozila, kojim se vri javni prevoz putnika ili prevoz opasnih materija, kao i vozila
kojima se vri obuavanje kandidata za vozae, podvrgavaju se tehnikom pregledu svakih 6
mjeseci.

32

LI T E R AT U R A
1. Boidar Krsti: Tehnika eksploatacija motornih i vozila i motora, Mainski fakultet u
Kragujevcu, Kragujevac, 2009.
2. Marko Kouti, Tehniki pregled vozila, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, 2010.
3. Sneana Petkovi, Radivoje Pei, Stevan Veinovi, Dijagnostika vozila, Bilten za rad
Republike Srpske, 2008.
4. Pravilnik o tehnikom pregledu vozila, ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 6/06)
5. Pravilnik o programu i nainu strunog usavravanja, (Slubene novine Federacije BiH, broj
51/06)
6. http://magazin.auti.hr/propisi-i-kazne/tehnicki-pregled-vozila-korak-po-korak/4726
7.

http://www.automehanika.com.hr/stanica-za-tehnicki-pregled/tehni%C4%8Dki-pregled

vozila.html
8. http://www.cvh.hr/tehnicki-pregled/sve-o-tehnickom-pregledu/
9. http://www.hak.hr/vozila/tehnicki-pregledi/

33

POPIS SLIKA:
Slika 1. Raspored ureaja na tehnikom pregledu prema utvrenoj tehnologiji
Slika 2. Ureaj za kontrolu konog sistema
Slika 3. Provjera konog sistema kod motocikla
Slika 4. Provjera konog sistema kod automobila
Slika 5. Postoji razlika sile koenja na tokovima iste osovine, ali je ona manja od 20 %, oba
toka koe istovremeno. Konice su ispravne.
Slika 6. Razlika sile koenja na tokovima iste osovine je vea od 20%. Bez obzira to oba toka
koe istovremeno. Konice su neispravne.
Slika 7. Sile koenja lijevog i desnog toka su jednake, ali lijevi toak dostie maksimalnu silu
ranije. Konice su neispravne.
Slika 8. Konica lijevog toka blokira. Konice su neispravne.
Slika 9. Lijevi i desni toak koe ravnomjerno, ali sile koenja su male, tako da koni koeficijent
ne zadovoljava zakonsku propisanu vrijednost. Konice su neispravne.
Slika 10. Mjerna letva duine 1540 mm.
Slika 11. Kontrola zatura toka kod putnikog vozila
Slika 12. Kontrola zatura toka kod teretnog vozila
Slika 13. Prednji obrtni tanjir
Slika 14. Zadnji podmeta
Slika 15 i 16. Dodatak za mjerenje prikolice
Slika 17. Nagazna ploa
Slika 18. Mehaniki tahograf
Slika 19. Elektronski tahograf
Slika 20. Elektronski tahograf namjenjen za ugradnju unutar instrument ploe
Slika 21. Regloskop ureaj za kontrolu svjetla
Slika 22. Izgled i raspored vozila i ureaja za mjerenje zvunih znakova i kontrole buke
Slika 23. Ureaj za mjerenje jaine buke

34