Kljui, grad Nelepiev u kninskoj upaniji.

Napisao

G r g u r U r li -I v a n o v i .
(Sa dvie slike.)

Kljui, ili kako puk danas nazivlje Kljui, daleko na jugo-zapa,

Drnia 9 kil, od ibenika u sjevero-iztok 18 kil., osovio se na
belu, visoku prisojnu klisu Miljevake grede. Njegove su okolice
slikovite, divlje, draestne. Silne prolomine sucu sa sjevero-iztoka Drnia do
gaza Krki pod Trtar. Tuda ikola, kad nagla, kad tiha, tee s Petrovapolja
u duinu od 15 kil. i izlieva se u Krku. Iznad KJjuica dvie brine srazuju se
osovno. Dvie uvale s jedne i s druge strane duboko okruuju kosu Kljuica, visoku s obronka nad ikolom do 100 m. Taj podnevni klis kao stoina iznese se nad Gikolu, prosjeen obara se koso sa sjeverne strane, a
s podnevne ulegnuta kosa sputa se na okrajke uvale i na debeli jek plodnih
oranica i livada. Grad Kljui utvrdio se na tom kru. Sa svoga visokog
klisa gleda k jugo-iztoku na pitomu visoravan Pokrovnika, na T rtar i na
podolje donje Krke k vodapadu Skradinskom. Sa zapada i sjevera nadvisuje
ga Miljevaka brina, pogledom na dva prolaza, na pitomu viovu k Miljevcim
i Pronini. Motre grad Kljui ma s koje strane bilo, milo se oku pred
stavlja. Kako se ulegnuta kosa razmakla u paetvornoj prostorini, tako se i
temelj gradu zasnovao paetvorno, kako se razumije po priloenom tlorisu.
Pri junoj strani osnova mu je etverouglasta, podboena klisurastim briegom,
doim gornju iliti sjevernu stranu zaklapaju visoki bedemi u slici bridnjaka
s najveim oblim' tornjem. Prostor grada vas je smjeten na povrini od 90
do 100 m. duine, 50 do 60 irine, sa podnevnim predvorjem. Kljui je
bio sagradjen stranom od krupna liepo isklesana, stranom iz sitna kamena.
Zidovi su mu okrhani i provaljeni na iroka okna, a kamenje liepo iskle
sano. Pragovi, svodnici, nakitni pragovi i nadvratnici porazbijani ili razne
sen! u gradju okolnih i daljih zgrada i crkava.
Grad u cjelokupnoj slici bio je vjetaki sagradjen po starinskom sredo
vjenom ukusu, te mu je slika posve razredjena po ukusu starih hrvatskih
gradova, kojih se ostanci danas opaaju u bribirskoj i kninskoj upaniji.
Donji iliti podnevni dio na usku paetvornu prostoru nakvrio se na strme
provale visokim zidovima i ulaznim vratima, na koja se ulazilo iz velikog

predvorja, koje je sa zapadne strane imalo dvoja vrsta v rata na obluk.

Srednja pola grada sa jugo-zapane strane obetana visokim i jakim zido
vim a od kru p n a tvrda uzidana kam ena sa oblim prozorim a, pasovim a iliti
kvirima. U tom predjelu dizae se visoka palaa na tri sprata, sa tri reda
prozora i sa liepim poglednikom na sriedi. Kakova oblika bili su prozori,
nem oe se razabrati, jer na toj strani zidovi i prozori nemilo su oteeni i
razvaljeni. U nutrnji razdjeli soba i hodnika, pram a tlorisu, vidi se, da su
bili udobno i sjajno, po gospodsku razporedjeni.
Ruenje i vrieme sasvim je primrielo sliku i gradju Nelepieve palae u
Kljuieu, tako, da mogu kazati, da od te krasne zgrade ostaju jedino okr-

hani visoki zidovi 10,R 2 m. visine, tamni i obrasli mahovinom, te e moda

prkositi zubu vremena jo koju stotinu godina. Iz srednjega odiela grada
u sjeverni iliti gornji uzlazilo se irokim hodnikom uz velike stepenice. U
ovoj strani grada sa iztone strane stajahu dva usporedna zida, izmedju
kojih tiesne sobe, shrane i utvrde nalik boluarda Stupaju u gornji predjel,
diu se dva odiela debelih zidova, metar i dva visokih Preko tih zidova
se prilazilo na oknasta vrata preko svodovnika, izpod kojih su mogle stojati shrane, oruana, pretvori. Na gornjoj sjevernoj strani die se visoka
oblica kola sa jakim pobonim zidovima. Visoka je jo 18 metara, sa tri
pojasna kvira, sa uskim ulaznim vratima. Debeli zidovi kule tvrdo uzidani
iz sitna kamena, kao da su saliveni. Na srednjem i treem spratu po tri obla

111

prozoria, iznutra prostrani metar, s dvora na oblo okno obgradjeni

isklesanim prozorima.
Iznutra vide se u cjelini lukovi, spratni zubovi, oim je izvana u}Af>
ena pasovima, koji se veu zvornim velikim zubovima u razmak 5 m, j&km
od drugoga. Visina kule nadm aivala je 18 m., poto se jo die jedan pokrajni iljak, koji se je opirao o svoovnik kule. Pred kulom iznutra, greda
dizao se prostran triem, kako se po viivim biljezima jo moe razpozuall
doim sa strane uz proelni bok, gdje upire visoina kruga u temeljni podiaz
gornjeg odiela grada^ dizale se vie male kule sa branilitem, n a s la n ja j^
se n a debele zidove sa tri obla prozora. Ova utvrdjena cjelina, na odsjeenu
klisu, obstojala je kao za se. Po tomu sa obranbenog gledita Kljui je
bio jako utvrdjen, kao malo koji grad. U ovomu predjelu Kljui dosta na
liio Subia Guevu i Klievici Ali po tragovim razvalina i oderina moe
se naznaiti, da je ovaj tvrdo smjeteni grad razprostranjen bio mnogo vie
pri podnevnoj strani i prostraniji, nego li se danas dade opaziti iz preostalih
ruevina. Izvanje i unutrnje ograde i dvorita bila su znamenita. Kad se
pomisli, da je Kljui u ono ratoborno doba bio sagradjen za obranu i na
valu, strategiki poloaj tvrdje grada malo je gdje mogao imati sgodnijega
poloaja. Tri puta vodila su u Kljui sa jugo-iztone strane preko ikale,
s podnevne uz obale rjeice sa pregaza na utok ikale u Krku, te strmi
put (u obsanim prilikama) preko kose kljuke, sa strane Miljevaca, gdje s a
na obrani prolaza stajale jake niske utvrde, te dvostruki i trostruki lid e r i
Ako povrno pogledamo na razvaline Kljuia na obranbene utvrde, n a
njegovo znamenito dvorite, na strec temelje branilita po kutovima istoga,
n a ulazna velika vrata na obluk svodjena, sa kvakami i uobci, na sruene
prezide do prolaznog puta k ikali, gdje je moda most obstojao: te sve
u cjelokupnosti podaje nam, ako i tamnu sliku Kljuia, njegove vanredoe
utvrde, u doba, kad se njegov mogui gospodar slavno, ako i nesretno
borio proti odve pretene sile Mletia, te bliih i daljih dumana,
(Nastavit e Be.)

Kljmd, grmi Nelopiev u kninskoj upaniji.

Napijao
G r g u r U r li -I v a n o v i .
(NaaUivak. Vidi br. II. str. 10D1U.)

II. D io .
iutlt* i mrko razvalino naih davnih kulit.i. koliko odavaju svoju
davninu na svomu tuvnonm liku i obrisu, loliko jih je sama na
rodna pria i pjesma obukla u svoju otajstvenu naricaljku, kojoj
se davno zametnuo glas u hrvatskoj starini.
Nai starinski gradovi, u ovoj koljevci hrvatstva, obavijeni su arobnom
mreom licpih pria i pripovjcdica. Najstarija pria u pjesmi proplie se oko
tavnih dvora i kula Kljuia grada, koja mogu slutiti na davnija i kasnija
doba, na narodne i dravne odnoaje u starodavnoj upaniji Kninskoj.
U rodoslovnom stablu knezova Kninskih iztau se tri ogranka t. j.
Kninski, Cetinski i Kljuki.1 Znaajno je pak da imena Kninskih dinasta nose
obino Isatius Neleptius te Iuan, u ogranku, Kljukonm preteno, Isauus:
Nakilno ili plemensko prezime Nelepieus, nerazbistreno je, doita ta imena
koliko po Kuiu, toliko i ona u spisih arkiva mletakog jesu izkrivljena.
Ime Io i danas se uje u okolicam Kljua, mjesto Ivan, po tomu dalo hi
se nagoditi da Comitra 7 inninii han tat i Iran, istoga su znaenja. Doda
jemo ovim potrebitim opuzkam sliedee: Dri se, da jo od starije dobi
pripadaju ogranku Neh'pia Kljukih ovoslrani predjeli Krke s Prominom i
Miljevcim, kao poglaviti dio zapadne i podnevne Zagori' do granice Tro*
gite i ibenika sa svimi utvrdami i kulami. Coditie 1*152. kralj Bela IV, potvrdjuje posjedovanja plemia hrvatskih Stjepana, hana, Vojnia i Kvakia
ohstojeili u primorskim prejelim. a to za korist drave i onih strana. D
zamjenu odputa im kneiju Drattik, sa svimi pravi i prihodim na vjeitu
vremena. Ovu povelju, na pronju plemenitoga mua iz Hrvatske, vojvode
Nelepia sina Jurjeva, po djedu hana , potvrdi kralj Dragutin Bobert, god,
Ujoo.a Kljui je dakle pripadao ogranku Kninskih Nelepia, poto se god*
I Miliitnvto O tim k i km't J)(nnti|o tr. li -Jft, rak Llirhis ih< rfR, Daltn. cl t roM. rbor jem*Ooinitum Tmini

oI uricu

* Noto o documenti *11 (Ilov. Luci) TinRorkMt. llul. dl Arcti. > Stor. Dat. Nro. S, j'*. Sft-

175

1333., izricao spominje knez Isan Kljuki (Isanus e Glavi)1 brat kneza Ivana
Nelepiskog, kninskoga vojvode, i kneza Spljetskoga.
I.
Prouavaju kulita starih hrvatskih gradova u Pokrju, i po obliku
gradjevine, i po klaenoj primjesi, dadu se razabrati davnije i kanje doba.
Po takvoj oznaci, najstariji grad prikazuje se Bogoin, stranom Neven, pak
Baniin-gradac ili ti Vilin-grad nad Krkom blizu Marasovina prominskih.
Pregleavaju mrka kulita grada Kljua, mogu se na njima nekako opazili
dvoje doba, starije i kanje. Najstariji predjel bio bi podnevni, sa velikim
prigrajenim dvoritem i prikrajnim podorim, te nekim premrenim tokam;
doim srednji dio s negdanjom sjajnom visokom polaom, i sjeverni dio,
na proelju kojega die se visoka kula, uobliuju dalek razmak vremena u
grajevini. Zasnovanje grada Kljua ili ti Kljuica pada u prvu polovicu XIV.
stoljea, u znamenito doba borbe hrvatskih knezova, proti sili mletakoj i
prevlasti kraljevoj. Kljuicu udaren je osnutak nekako god. 1330., a dovren
133637.12
U domaim i stranim izvorim Kljui se nazivlje Chglmc>34 Castrum
Clavis/ La chiave piccola Glavez, Clavez po emu i u puku ostalo mu
ime Klju, Kljuic, ili Kljuice. Porazom bribirske porodice Subia g. 1322.,
podie se visoko mo kninskih knezova Nelepia, koji poput Subia snovali
su da podignu narodni pokret za oslobodjenje. Po tomu nastale su velike
borbe izmedju knezova hrvatskih, poimence Subia i Nelepia, s druge strane
Nelepia s Bosnom. S knezovim su pristajali primorski gradovi t. j. prije
ubiim pak Nelepiim. Knez ili ti vojvoda kninski Nelepi Ivan bio se jako
osilio i pogibeljnim postao posjedu susjednih knezova. I Konstantin njegov
sinovac podupirae ga u obrani podnevnih strana upanije. G. 1339. zarati
se sa gradom ibenikom,6 kljuki knez Konstantin, koji kako kazasmo, pomoju kneza Nelepia svojega strica, bijae uzdigao jaku tvrdju na granici
ibenika. Konstantin kljuki zabranjivae slobodan prolazak trgovini ibenana.
Radi toga, nakon razliitih medjusobnih zadjevica bijae orobljen i poplienjen
okoli ibenika. Gradovi ibenik, Trogir i Spljet prisiljeni da sklope savez
proti Konstantinu Kljukomu, zahtievahu od njegova strica, prije saveznika
graovim, da se naknadi teta ibenanim, poinjena od njegova sinovca.
Ali knez Ivan, koji nakon pada bribirske porodice bijae se osilio i vrlo
ugledan postao, prezirom odbije sve tube i zahtievanja gradova. Po tomu
,

, 5

1 ICliii. Opis zemalja, svez. II., strana 00.

2 Lueius e regn, Dalm. Oroat, lib. IV . pag. 205.
s Lucio Memorio di Tragurio, pag. 22G.
4 Lucius e regu. Croat. Dalm. lib, IV , pag. 206.
5 Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium. Vol. 11, pag. 150,
6 Lucio Memorie di Trah, pag. 22G.

s Kljtiric.ii planula jr iskra one zamane borbe. koja poarom za i iva ti

<la ne svu Hrvatsku i susjednu Bosnu. Mletii su motrili pomnjivo .'to .,-r*
dogadjalo u Hrvatskoj, i radili okretno da prepriee osnove Nelepia, protiv
kojega bili su strasno ogoreni ubii. I kralj Dragutin Robert gledao jr u;,
Nelepieve osnove i na one njegova siriovca. Medjutirn po Hrvatskoj rat je
plamtio, i knez Nelepi pobjedonosno sva svoja poduzea izveo protiv Bosne
i hrvatskih knezova Kljui , na granici upe i primorja, sluio je na obuzdaViinje Primorja, i stajao na strai protiv napadaju s mora. Bio je glavnom
postajom za pobiranje prohodarine, radi koje toliko je bio biedjen knez
Konstantin. Prohodarinu birali su na granicam Subiri i krbavski knezovi,
Zahurnljani kod Neretve, Dubrovani na Carini it. Inae ako su Nelepii
pred Kljuem dan jak krvavi utjeravali derui trgovce i prolaznike, to je
bila posljedica neprestanih zadjevica i ratovanja, u sto jedni i drugi, ne
obuzdani zakonom, zakidivali naizmjenice ondanjim samosiljein vlastnika
i boljnrn. Konstantin kljuki oruavao se je i utvrdjivao u Kljuu, radi ko
jega u samim Mletcima pogovaralo se je, da je na veliku tetu i golemu
opasnost po gospodstvo mletako u jadranskom Primorju. Mir pako nikako
nije mogao za dugo ustrajati.1
Nakon borbe izrnedju Spljeta i Trogira radi Bosiljine god. 1337., poto
su se bili izmirili ibenani i Trogirani, Subiri stadoe napadati na Nelepie.
Gradovi se razdielie na dvie strane; jedne su popomagali ubii, Frankopani i Kurjakovii, a druge Nelepii.
Trogirani i Spljeeani pristadoe uz kninske knezove, zato to su jim
pomagali da se olmu danjku prohodarine, to je kliska kneginja Jela, .Ulijeva
udova, inila da joj plaaju na Grlu. Ta dugotrajna i otra borba morala
je oslabiti gradove i knezove, pak i same Nelepie, na to je ciljala kra
marska politika mletaka, da uniti osnovu Nelepievu. Uvlaei se malo po
malo, odvrate Spljeanc i Trogirane, pak ibenane, gdje je stranka mletaka
stala jako rovariti protiv Nelepia. Krvav rat zapoe sa obadvie strane.
Ove upe trpile su najgore ratne nesgode na junim granicam, osobito
kninska. ubii upadali i harali do Knina, a Nelepii zaliali se i do same
Ostrvice i dalje. U tome komeanju kolovoza mjeseca god. 1338. Stjepan
Lini navali na Klis, da ga otme Mladenu Jurjevu; ali ni tad neopravi nita.
On se je Mletiem liepo udvarao, i u Mletcim kupovao oruje za ratne
svrhe. Trogirani s Mladenom klikim, Pavlova iz Ostrvice i s krbavskim
knezovim s jedne strune, a ibenani s mora napadati neprestance na Ne
lepia, koga je s poetka bojna srea dobro pratila. Najei udarne dolazio
je saveznikom s Kljua. Konstantin s pokrkim knezovim i sa svojim hiesniiu
konjanitvom, navaljivao je na sam ibenik i palio mu okolicu. Ban bosanski
na iztoku nije mogao nita protiv pogranikilt Ivrdja uz Cetinu. U proljeu
V

1 Ludo Memorio tli Tragurio, jiag. 2U7,

H jitt*11"

!C,W
!V,M
,"r

1Alv . , ,
Itu ,JyoU>?'|h 1
PJ1>S kM;

SI1

.......
" ''" 'i " 1 St.......
.......... .
u n " u I>iouv saveznika rno, b < n

,(> kmivo ,m/ ns, ^,l

*''

hrvatskoga n a ro d u !

popiiHle. A Mletii pomnjive

.i alostilo troila iva i vila smi<o

II.
1 uprav s Kljuiou knez Konstantin vodio je krvavu borim protiv ibe
nika i saveznika. Razliita poslanstva mletakoga Viea na dvor kneza Nolopiea odpoese u m jiui I >!*1., traei da se naknade tete uinjene Sibenauom, i da se izravna razm irica sa Spljetom i Trogirom.
Providun mletaki l^onat i Ivan (^nitamii, kao i ostala poslanstva
Mletaka, pomemite i dojdue godine neopravie nita. Uz to knez krbavski
1lud isi a v pristupi u savez ibenika protiv Nelepiea, a Viee mletako savje
tova Trogirane i Spljeane, da protiv navala Nelepiea sagrade tvrdjavu Saratok (Sratok).3 Viee mletako god. 131-2. posla dva biljenika u Knin, neka
uznastoje oko vojvode Ivana, da se naknade tete uinjene Trogiranin! i
Sibeuanim. Pregovori su se vodili, i zadjevice se vise pootravale. Spor je
najvei bio radi slobodna prolazka trgovine i naknade teta. S poetka
skupnovlada oprezno je kod Nelepia traila, da se njezine elje izpunc,
preporuuju hrvatskim knezovim ubieim i Kurjakoviim. Koliko Mletii,
toliko hrvatski knezovi uvaavali su veliku mo i ugled Nelepia. Svakako
u poslu razm irici, po nalogu Viea mletakoga 19. Rujna 1312.3 rek bi da
je sila kneza K onslantina u Kljuieu prela svaku granicu, u haranju, pa
ljenju i robljenju zemalja saveznikih. U tu svrhu bio je odpravljen biljenik
dacobdla Vvnivr, da oprezno radi na dvoru kneevu, da ukloni povode ratu,
da u a put i Trogirane i ibenane, da zahvali knezovim Pavlu i Mladenu,
baniim bribirskim, kao i knezovim Vladislavu i Radku Ciprijaniu za usluge.
ISlom pri svrbi god. 1343. sklopio se naroit odbor mletaki, da pristaa
poslanike kneza Nelepia i sinovcu nm Koste.
Razsudnici odabrani bijahu leonard Moccnipo, Marko Brapadhi i M ana
Pasqiadh/o, Razmirica budui teka i zamana bude odgodjena i po\jeiuia
dravnim odvjetnicima za prouavanje. Zato bi upueno novo poslanstvo na
kneev dvor u Knin, da zaglavi stvar u poslu trgovine, i da skloni Nelepia,
neka uznastoji oko sinovca Konstanti im, da se izmiri sa Sibeuanim, zadovouvjetim i predloim za odtetu.
1 Monumentu. Vol. II, png. UM.
* Monumentu. Vol. II, j>ng. ICO.

..... .

,.

i(, :n i,rmi Umr, ln

1 Momim. Vol. II, j>ng. 1B3. - Prijo togu ilno II. rujim u MU u li
-1 '
tube protiv kmuu NclppW i KotnH.m klJuMcogn. V liravi t. CJUIX, .unoj
Constantinus ,le Glaves vel Claves.

k|iez Ko,,a

178

Pregovori su se razvlaili na dugo i iroko bez ikakva uspjeha, tako d;v

Viee mletako dne 21. travnja 134*5.1 odasla providum u Hrvatsku, n a
logom, da, ako nebi m ogaov utanaiti mir s Nelepiem, da mu se navicsti
rat,12 i da providur u Spljetu razvidi, kako bi se mogla zauzeti velika kula Nelepia (tvrdja) pokraj vrata grada. Medjutim u srpnju te godine Viee mletako
naredi, da se ine ozbiljne priprave za rat, odabiraju kapetana i dva prnvidura za vojsku, nalogom knezovim hrvatskim, da robe gdje god mogu
dobra i ljude Nelepieve, da haraju i rue njegovu upu.3 Zatim posla u
Bosnu Jakova Veniera, da skloni bosanski dvor protiv Nelepia, zapoviedaju
na novo gradovim, baniim bribirskim i Kurjakoviim, da rade na zator i
unitenje Nelepia. U kolovozu sklopi savez sa ubiim, Pavlom i Mladenom,
sabirai vojsku i odredjuju platu kapetanu vojske. Zatim 9. ru jn a4 Viee
mletako pie proviurom u Hrvatskoj o nekoj nagodbi sa knezom Nele
piem, izjavom da su Kljui grad i Konstantin izkljueni iz pogodbe mira,
budu da je pomenuti grad na pogibelj pograninih gradova i zemalja;
po tomu da je knez Konstantin izkljuen iz zatite njegova strica u
Kninu, zakljukom da se vodi rat proti istomu. Oredjeni bijahu kapetani
vojske mletake i poslani u primorje Nikola de Priuli i Nikola de Pisani,
vlau providura i kapetana. Ovi prispiju u primorje dalmatinsko, sjedinie
svoju vojsku sa onom saveznih gradova, i vojskom Pavla ostrovikog, Mla
dena kliskog i skrainskog, i kneza Jurja krbavskog. Savezna vojska krenu
protiv Kljua,5* te ga stade obsiedati navalom, koja je bila junaki odbijena
od jake posade kneeve iz grada.8 Nego knez Konstantin, videi da toj sili
nee moi na dugo odolievati, pristade na pledloge mira Mletia i saveznika.
Po tomu, posredovanjem kneza Nelepia, bude 4. listopada 1349. na
gornjem slapu Krke sklopljena pogodba mira, koju emo ovdje priobiti u
cjelini, obzirom na ogromne odtete, kao i teke posljedice neuspjenih
poduzea s obijuli strana slavno boreih se knezova. Pogodba mira sklop
ljena medju Mletiim i knezom Nelepiem glasi ovako:
U ime Krsta Amen, godine njegova porodjenja 1343. inikcije 11. u
subotu 4. listopada. Pogodba m ira izmedju duda Andrije Dandola i sjajnog
i mogueg kneza Nelepia Kninskoga,7 po poslanicim plemenitoj gospodi Ni
koli Prioli i Nikoli Pisani astnih mletakih gradjana, odm ijenim pro1 Monumenta. Vol. II, pag. 100.
* Monumenta. Vol. II, pag. 185.
* Monumenta. Vol. II, pag. 187.
4 Monumenta. Vol. II, pag. 100.
Luio Mcmorie <li Trati, pag. 108.
e Otac Vinjali u svojoj Storia deliti J)almasiau dri, laje Kljuu' po savoznidm Itio i osvojen
j to navnlom sa iztone strane (?!), ali to jo nevjerojatno obzirom na tvrd poloaj Kljua, koji teiko da
je mogao biti osvojen ma s koju mu drago strano a najmanje s i/.touo.
7 Monumenta pag. 196200. U i/.vadku donosimo ugovor mira krkoga, koji, malom razlikom,
slae se sa onim u Lucievoj poviestl P e reg. Dalm. et C'r. lib, IV. str. '266.

nn
u Hrvatsku im ime Duila mletakog, u ime gradova i knezova
hrvat^^il1 da se mir utanai sa Nelepiem i njegovim sinnvrem Konslanjiiiom. Sadraj mira glasi: 1. Nelepii obvezuju se, da e uzdrati tvrd mir
ibenikom i ostalim gradovim podvrenim vlasti mletakoj; 2. da mogu
trgovci i gradjani ibenika dolaziti i voditi trgovinu u Kninu i ostalim zemljama,
tvrdjam i mjestima Nelepia i njegovog siuovca Koste, uvjetom da unapried za
sve tete i deraine odgovara Nelepi i da zadovolji uvjetim mira;
da
p r a in a knezovim Subiim, Pavlu i Mladenu kliskomu i Grguru krbavskom
uzdre iste obveze Nelepii, obratno knezovi prama Nelepiem; t. da Nelepi
naknadi ibenanima tete su 15 hiljada libara, kako po pogodbi sa providuiini, veinu u novcu, te jedan dio da moe namirit zamjenom krupnijega
i sitnijega blaga; 5. da Konstantni Nelepi ima sruit Kljui do naznaena
roka, i da na tomu mjestu v e' se tvrdja ne moe podignut. Nelepi ima
dati zalog 10 hiljada libara dok nesrui Kljui; G. da zalog Nelepiov u
Mletcih od 20 hiljada libara po pravilim mletake komore ima ista izdali
dobit do mjeseca rujna sa hiljadu dukata; 7. da knez Nelepi ima tvrdo
drati obveze naplauju Trogirane i ibenane sa 10 hiljada libara, uoblaenjem da Viee mletako sve to moe utjerati i poplatiti po svojim povjerenicim na batini Nelepia i siuovca Koste. Uoblaeui su takodjer po
slanici Nikola de Priuli i Nikola de Pisani gradjani mletaki, da nastoje neka
se zaplienjena dobra knezovim Nelepiim slobodno odpuste i pridadu: 8. da
se sjedne i s druge strane zarobljenici odpuste; 9. da se knez Nelepi i
njegov sinovac prime u gradjanstvo mletako; 10. ako bi knez Kota preko
volje strieve nasilno to zapoeo, da sam odgovara; 11. da se sve obveze
tvrdo uzdre i stranke se tvrdo zaklee na Svetom Evangjelju sa zakletvom,
da se sve tvrdo imae obrdravati i izvrivatr.
Pogodba uinjena na slapu Kike, kod mlina ibenikih i skradiuskili.
prisutni potovani u Krstu Otac gospodin Nikola po Bojoj milosti i Apo
stolskoj stolici, biskup kninski, plemeniti i sjajni plemii Budislav knez
Ugrini i Dujam pok. M;irtina Ludovika, mudri gospodin Angehi .1 miri /<
Ifalis, kancelar obine ibenike, plemeniti ljudi KitkaUt Nikolin iz Trogira,
Jvan Egidijev iz Splita, potovani i uvaeni ljudi Frano Alberli od Padne,
^illantano Ivanov iz Panne, Vilale sin Marina Negri iz Mletaka i Uuolfo
Belinji iz Bolonje i drugi svjedoci na ovaj ugovor pozvani i umoljeni.
Bi Guido Civrani1 vrhovnom vlau ovlateni biljenik, i skupnovlade
mletake pisac svemu bih prisutan i umoljen napisah ugovor. Odmah I.
listopada hi odgovoreno providurim u Hrvatskoj za odpust vojske i naslroja
metalaca (baliste). Iste godine uputi providure u Hrvatskoj radi izvoenja
pogodbe mira sa Nelepiem, da od istih trae naknadu u novcu, preporukom
viiluriliM

Citiran: U Luevoj povtcsU utr. 20<! imrivlj so Uiiutn Civnuii.

180

da nastoje nek se srui Kljui, branik Konstantinov. Medjutim u prosincu

godine 1343. poslanik kneza Nelepia traio je kod senata mletakog, da se
nerui Kljui, doim je zahtievalo, da se obori tvrdja ibenika na granici.
Viee je zahtievalo, da se strogo izvedu pogodbe mira. Medjutim o Boiu iste
godine bi' podieljeno gradjansko plemstvo Nelepiu od uda Andrije1
Dandola.
III.
Zadjevice ipak niesu prestale izmedju kneza K onstantina i grada ibenika.
Kota harao je zemlje ibenike i osveivao se ubiim na Uvaam i panjacim.
Konstantin u svibnju 1344.12 orobi ibeniko selo Benii, a Viee mletako
na tubu kneza Mladena naredi knezu ibenikom, da povede iztragu radi
teta poinjenih.
Dok su se krvave borbe vodile radi Kljuica, dravni preokret u
Ilrvatsko-Ugarskoj, smru Dragutina Roberta god. 1342., dade sasvim drugi
tek dravnim i ratnim prilikam u primorskoj Hrvatskoj. Ljudevit veliki", sin
Dragutina Roberta, zasjednuv na priestolje, teio je za samovladjom, na utrb
narodnih pravica i unitenje velikakih povlastica, stavi se da ustukne silu
i komeanje mletako u Primorju, da zagui svaku klicu narodne slobode i
da slomi odpor velikaa. Radi toga preustroji dravnu upravu, uzpostavi
nie plemstvo, pomou koga ciljao je oboriti mogue stare knezove i uki
nuti sve narodne pravice. U Primorju trajao je estok rat. Dok je Ivan Nelepi s knezovim Gusiim i s Bosnom rat vodio, na junoj strani knez radi
Kljuica nije dao mira gradovim i knezovim bribirskim. U krvavoj borbi i
vitekoj slavi zatee sm rt Ivana Nelepia, koji ostavljajui vlast kneevsku
na svojoj eni Vlaislavi ili ti Velislavi, ostavi svoju kneiju izloenu mo
guim neprijateljim i tekim posljedicam, koje su kanje zadesile hrvatske
knezove i sve primorje. Sila Konstantina kljukoga nije se uztukla u ratu
s Mletii i s gradovi. Dne 17. veljae g. 1345. poslanik mletaki kneginji
Vlaislavi Nelepievoj prinese velike tube proti knezu K onstantinu radi h a
ranja i teta uinjenih ibenanim, tubom na istoga, da nije sruio tvrdjave
Kljua i da je podigao nove tvrdjavice. Kneginja Vladislava obveza se tome
poslanstvu mletakomu, u komu je bio ibeniki knez Mauroceno, Angel
Amicis de Italis, Marko Zane biljenik, a ovim kneginja pridrui svoga po
slanika, te u ibeniku, u kui gosp. Desine Caladia obea izravnati sve
razmirice i naknaditi tete.
Prisutni u sboru Desina Kalai,3 Radoslav Slavimo iz Badnja iz kneije gospodje Vladislave kninske i mletaki povjerenici gosp. d< Sca (/no i
1 Monumenta. V ol. II. pag. 207.
2 Monumenta. V ol. II. pag. 2:13
3 Monumenta. V ol. II, pag. 239.

181

Magister Malija iz Perugje, biljenik Alberto Arandi iz Padne, te Magister

A n g u e i lo

odbornik obine ibenske i ostali umoljeni, pozvani za sklapanje

ugovora, pisac ovlatenik Marko Zane.1 Rek bi, d a j e Konstantin malo gledao
na savjete i naloge kneginje Vladislave i sina joj Ivana jer Mleii teko se
tue, da Konstantin i njegov puk napadaju ibenike granice, i da tvrdjavice
nee da srui, pitaju izplaenje svote od pet hiljada libara, da prolaz trgo
vine nebude obtereen i da prost prolaz putnicim bude u kneiju kninsku.
Poslanici mletaki primljeni su svctano u dvorani palae gospodje kneginje
Vladislave. Utanaeno izmegju ibenskog kneza i kneza Grgura vrbnikoga
(comite Gregorio Verbaniensi), i sve utvrdjeno u gradu Kninu, u istoj dvorani
gospodje Vladislave kninske. Prisutni ugledni ljudi: Lovre od Cinro iz Spljeta,
Ivan sin kneza Martina Dumoje, Obrad sin Milete Mania, Prandin Pisano,
reeni Vesinja i mnogi drugi umoljeni pozvani svjedoci. Marko Zane pisar.
Knez Konstantin nikada nepokloni se sili Mletakoj, niti nalogu kneevskog
dvora u Kninu, jer Mletii u kolovozu 1346 nastojahu oko kneza Ivana u
Kninu, da Konstantin nebi utvrjivao Kljua. Kad to nije sve uspjelo, tada
Mletii (1346., 22. rujna) odaslae svoje poslanike u primorje hrvatsko, nalaui ibeniku i molei kneza Mladena ubia, da srue Kljui12 i tvrdjavice
okolo njega. Rek bi da je svakako bilo teko poduzee ibenika i Subia.
Zatim iste godine 30. rujna Staro-viee naredjuje Naelniku kopna, da radi
onako, kako mu se bolje uzvidi radi sile kneza Konstantina i njegova grada
Kljua (Castrum comiti Constantini). Vjerojatno je, da je i unapried Kljui
ostao u vlasti kneza Nelepia, a Mletiim ve dosadilo napadati ga, poto
su ve iztroili u tomu ratu mnogo novca, vojske i pameti, ostavljaju
ibenane3, da se nagadjaju s knezom Konstantinom kako mogu i znadu
bolje, tim vie, to je Mletcim velika pogibelj zaprietila od Ljudevita Velikoga.
Nakon godine 1346., koje li su bite sgode i nesgode, kakova li sudbina
Kljui-grada, povjestnica nam pripovieda posve malo, te ve i nespominje
kneza Konstantina.
Sva je prilika da e knez Kota biti ostao gospodarom i vlastelinom Kljuia
do svoje smrti. Kad kanje Ljudevit Veliki sadje u primorje, da stegne mo
velmoa, proti njegovoj sili nije se mogla na dugo odrati kneginja kninska
Vladislava. Knin zaposjednu kraljeva vojska. Kneza Ivana Nelepia kninskoga
isti Ljudevit pomae u Cetinu. Ostali gradovi ostali su u vlasti prve vlastele
i gospodara.
V

1 Monumenta. Vol. II. png. 210. Actum in castro Tinini iu sala palacii domino comitisse.
2 Monumenta. Vol. TI, pag.
. . . quod fortilia quam hodiftcnri facit Constantinus minetur
etc. Podori tvrdjavica i utvrda, koje jo Ne! opio podizao na obranu Kljua, opaaju so uzdu koso
kljuke, jedna na podnevnoj brini vito utoka Oikolo u Krku, to na onostranoj gredi prnma Kljuiei
na sjever Brnjici, riedki podori na glavi veliko Spiljo, prizido 11a Spilji toilo jo zasitio. Ova Spilja od
prirode spominje so u Monumenta str. 298 quadam grota1' itd.
3 Lucius de regu. Dalin. et Croat. Vol. IV, jmg. 212.

13

182

Drugim Ljuevitovim posjetom u Dalmaciju Kljui bude povjeren ple

menu Ugrinia, koji su malo prije od Mletia traili sam poglaviti grad
Knin. Ivan Konstantinov 1374. zaobi gospodstvo u Skradinu, u komu je
postao naelnikom iste godine. Kad se zabani u primorskoj Hrvatskoj Ivan
Nelepi Ivanov Cetinski (god. 1410 1420.), rodjak Ivanu skradinskomu, u
toj prostranoj baniji, uz ostale podrune gradove, banovoj vlasti podlone,
Sinj, Cetin, Omi, Vise, Lovinac1, Zvonigrad, avinu, Vrliku, osta i Kljui
sasvim da su Ugrinii i nadalje u njemu ostali kao katelani, razpolaui
s negdanjim tad ogranienim vlastelinstvom kneza Konstantina Nelepia.
Drugom polovicom XV. vieka, pak napried kako su se banovi u Pri
morskoj Hrvatskoj mienjali, tako je i Kljui spadao u vlast i pod grajansku
upravu banova, od Petra Talovca do Sperania (god. 1444 1590.). Kad
je Berislavi stupio na bansku stolicu u Hrvatskoj, jo tada su posebni velmoe i plemii sjedili u svojim utvrjenim graovim, tako Kruii u Klisu,
Neliorii u Petrovcu, podban Marinko u Kninu, a moda jedan katelan u
Kljuu i Nevenu. Za vrieme strane poplave turske u dolnje strane (godine
1514 1523.), turci su zaposjednuti i utvrdili stare gradove, ali o Kljuu se
nenalazi nikakve viesti. Vjerojatno je, da su i njega turci zaposjednuli, jer
u pukoj pjesmi i predaji spominju se stari bani2 i kae se, ako i neizvjestno,
o begu i dizdaru Kljua grada na ikoli.

Godine 154G. dogodila se blizu Kljua strana bitka,3 jer tu krajinici

sa srari potukoe stranoga bega Filipovia, koji je iz Knina harao i napadao
dolnje krajeve. Istom kanje probudila je ratoborna trublja tavna kulita
Kljui grada god. 1648., kadno krajine s Fokolom4 uarie sa ibenika,
da gone Turina iz hrvatske starine.
Od tada ostade u zaboravi i u tamnilu taj soko na tvrdomu klisu,
kajui dane svoje negdanje slave, iv spomenik hrvatskog junatva i
vitetva.............
1 Ljubio. Ogledalo knjievne povjesti, dio II, str. 29 i 51.
2 Na pir zove Martinuevia . . . .
Od Blagaja Zlatonosovia . . . .
Jo i Mlada Ugrinia bana,
Na Cikoli od Kljuia grada . . . .
Kai, u pjesmi Stjepana Kristia i njegovih svatova, str. 74. Izdanje Hartmanovo god. 1872.
Biljeke iz Liber arehivialis conventus Vissovatii od pokojnog fra. tipana Zlatovia.'
* Biljeke iz Liber arehivialis conventus Vissovatii od pok. fra. S. Zlatovia